INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKUSAOBRAĆAJNI FAKULTET

TRAVNIK

VREMENSKI BILANS, AUTO-DANI, KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA VOZNOG PARKA, KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA TEHNIČKI ISPRAVNOG VOZNOG

PARKASEMINARSKI RAD

Predmet: Organizacija i tehnologija drumskog ttransporta

Mentor: Student:Prof.dr. Ibrahim Jusufranić Faruk Tahmiščija

Br. indexa: 51/10-I

Travnik, decembar 2012

SADRŽAJ

Strana

1. UVOD 3

2. VREMENSKI BILANS RADA VOZNOG PARKA 4

3. AUTODANI 4

4. KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA VOZNOG PARKA 6

5. KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA TEHNIČKI ISPRAVNOG – SPOSOBNOG VOZNOG PARKA 8

6. ZAKLJUČAK 12

7. LITERATURA13

2

1. UVOD

Za odmjeravanje transportnog rada voznog parka potrebno je izmjeriti njegove pojedine elemente koji se odnose na:

a) vrijeme upotrijebljeno na izvršenje transportnog rada,b) brzina vožnje,c) rastojanje prevoza,d) stepen iskorištenja korisne nosivosti vozila.Znati izmjeriti sve elemente transportnog rada voznog parka znači biti u

mogućnosti uspješno planirati i racionalno organizovati proces transporta robe i putnika, pravilno njime rukovoditi i korisno analizirati njegovo izvršenje. Zato je potreban sistem izmjeritelja pomoću kojih je moguće količinski odrediti sve elemente u procesu rada voznog parka.

3

2. VREMENSKI BILANS RADA VOZNOG PARKA

Svaka jedinica voznog parka koja se vodi u inventaru autotransportne organizacije (autobus, teretno vozilo, tegljač, prikolica, poluprikolica) nalazi se u voznom parku u posmatranom vremenskom periodu Di dana (kalendarski dani) može se nalaziti sve vrijeme ili djelimično u tehnički ispravnom stanju i isto tako sve vrijeme ili djelimično u tehnički neispravnom stanju. Ako za posmatrani period vremena označimo odgovarajući broj inventarskih, tj. kalendarskih dana sa Di, broj dana za koje je jedinica voznog parka bila u tehnički ispravnom stanju sa  Ds i broja dana za koje je jedinica voznog parka bila i tehnički neispravnom stanju sa  Dn, tada imamo:

Di = Ds + Dn

S ciljem racionalnosti korištenja raspoloživog vremenskog perioda od Di dana, potrebno je tako organizovati službu održavanja i opravki da Dn → 0, odnosno Di Ds.

Za vrijeme tehničke ispravnosti, tj. Ds dana, jedinica voznog parka može biti za sve vrijemena radu ili samo izvjestan broj dana, odnosno iz ma kakvih razloga van rada. Ako označimo sa Dr broj dana koje tehnički ispravna jedinica voznog parka provede na radu u toku Ds dana, a sa Dg broj dana van rada, tada imamo:

Ds = Dr + Dg

 Kod ove ekploatacione podjele voznog parka potrebno je tako organizovati službu eksploatacije vozila do Dg → 0, odnosno Ds Dr.

Kad zamijenimo Ds u izraz Di = Ds + Dn dobijemo:

Ds = Dr + Dg + Dn

Sa stanovišta racionalnog iskorištenja raspoloživog vremenskog perioda od D i dana kod eksploataciono–tehničke podjele voznog parka potrebno je korištenje Dr dana jednog vozila tako organizovati da:

Dg → 0, Dn → 0, Di Dr

3. AUTODANI

Ako posmatramo ne jedinicu voznog parka, već cijeli vozni park kao homogeni vozni park kao jednorodnu grupu vozila, potrebno je da se uvede pojam «autodan» koji odgovara jednom kalendarskom danu za svaku jedinicu voznog parka, pa će prema tome za cijeli vozni park svaki kalendarski dan odgovarati zbiru autodana inventarskih, svih jedinica voznog parka, od toga odgovarajući broj autodana na radu, van rada, u neispravnosti itd.. na osnovu toga imamo:

4

Prema tome, za cijeli vozni park autodani će odgovarati zbiru inventarskih autodana svih jedinica u voznom parku. Za homogen vozni park biće:

takođe:VDi = VDs + VDn

VDs = VDr + VDg

VDi = VDr + VDg + VDn

gdje je:VDi – označava broj inventarskih autodanaVDs – broj autodana sposobnihVDr – broj autodana na raduVDg – broj autodana van rada pri tehničkoj ispravnosti vozila iVDn – broja autodana tehničke neispravnosti vozila

Prema tome će i za heterogeni vozni park autodani inventarski odgovarati zbiru inventarskih autodana svih grupa u voznom parku. Za heterogen vozni park biće:

gdje je:n – broj grupa vozila u voznom parkuVdi1,2,…,n – broj inventarskih autodana po grupama vozila

  – autodani inventarski cjelokupnog heterogenog parka

Za sposobna vozila u voznom parku biće za:- heterogen vozni park

Za radni vozni park broja autodana na radu biće za:- heterogen vozni park

5

Za autodane sposobnih vozila – autodani u garaži biće za:- homogen vozni prak

Za autodane nesposobnih vozila biće:- heterogen vozni park

Polazeći od tehničke i ekploatacione podjele inventarskog voznog parka, može se napisati podjela inventarskih autodana i to:

- za heterogen vozni park

Kod bilansiranja iskorištenja ukupnog fonda vremena voznog parka – inventarskih autodana treba tražiti postizanje što većeg broja autodana na radu i minimizaciju broja neproduktivnih autodana u garaži i neispravnih autodana.

4. KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA VOZNOG PARKA

Koeficijent iskorištenja voznog parka α određuje koji dio od ukupno raspoloživog vremena u danima su vozila provela na radu.

Za jedinicu voznog parka u nekom vremenskom periodu to je odnos broja dana na radu prema inventarskim danima.

Za cijeli vozni park u toku jednog dana to je odnos broja vozila na radu prema inventarskom broju vozila. Za cijeli vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu to je odnos broja autodana na radu prema inventarskim autodanima.

Prema tome, izrazi za koeficijent iskorištenja voznog parka biće:

Za jedinicu voznog parka:

6

Za homogeni vozni park u toku jednog dana:

Za heterogeni vozni park u toku jednog dana:

Isto tako:

Za homogeni vozni park u ma kom periodu vremena:

Za heterogeni vozni park u ma kom periodu vremena:

Isto tako:

Koeficijentom iskorištenja voznog parka α ocjenjuje se stepen mobilnosti voznog parka, jer se njime određuje koji dio od ukupno raspoloživog vremena u danima je korišten za rad.

7

5. KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA TEHNIČKI ISPRAVNOG – SPOSOBNOG VOZNOG PARKA

Pokazatelji kojim se ocjenjuje stepen izlaska ispravnih vozila na rad je koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka. Njime se ocjenjuje sposobnost komercijalne službe da zaposli ispravna vozila.

Koeficijent iskorištenja tehnički ispravnih vozila određuje koji dio od sposobnih dana su vozila provela na radu.

Za jedinicu voznog parka u nekom periodu vremena to je odnos broja dana na radu prema danima u kojima je vozilo bilo sposobno za rad.

Za cijeli vozni park u toku jednog dana, to je odnos broja vozila na radu prema broju vozila sposobnih za rad.

Za cijeli vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu to je odnos broja autodana na radu prema broju autodana u kojima su vozila bila sposobna za rad.

Ovako definisan koeficijent  može se tačno izračunati i primijeniti samo u slučaju kada jerežim rada voznog parka takav da su svi dani u posmatranom periodu radni. To odgovara režimu linijskog autobuskog saobraćaja kod koga su svi dani u toku godine radni dani (vozni park radi i subotom, nedjeljom i državnim praznicima). U uslovima rada teretnih vozila (ne rade subotom i nedjeljom i državnim praznicima – petodnevna radna nedjelja ili ne rade nedjeljom i državnim praznicima – šestodnevna radna nedjelja) ovaj koeficijent dobija poseban oblik.

Prema tome izrazi za koeficijent iskorištenja voznog parka kada je režim rada takav da su svi dani u toku godine radni biće:

Za jedinicu voznog parka:

Za homogeni vozni park u toku jednog dana:

Za heterogeni vozni park u toku jednog dana:

Za homogeni vozni park u ma kom periodu vremena:

8

Za heterogeni vozni park u ma kom periodu vremena:

Isto tako:

Na osnovu gornjih jednačina možemo utvrditi da je koeficijent iskorištenja inventarskog voznog parka α jednak proizvodu koeficijenata iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka ′, koeficijenta tehničke ispravnosti voznog parka  t tj.:

= + t

Koeficijent iskorištenja inventarskog voznog parka α manji je po vrijednosti ili jednak koeficijentu tehničke ispravnosti voznog parka t. Ukoliko su jednaki, znači da su sva tehnički ispravna vozila radila, odnosno da nije bilo ispravnih vozila van rada za posmatrano vrijeme, dakle:

t

Ovaj koeficijent može imati potpuno različite vrijednosti kod teretnih voznih parkova koji rade samo radnim danima i to petodnevnu radnu nedjelju sa dnevnim radnim vremenom od 8h po smjeni ili šestodnevnu radnu nedjelju sa sedmočasovnim dnevnim radnim vremenom.U režimu petodnevne radne sedmice godišnji broj radnih dana voznog parka, tj. režim rada parka dobija se:

FDrgod = 365 – (2 52 + 8) + 12 = 265 dana 52 nedjelje 52 subote 8 dana državnih praznika + 12 radne subote, u mjesecu po jedna, za dopunu do 42 h radne sedmice,

jer je za 5 radnihdana ostvareno 5 8 = 40 h, a prekovremeni rad vozača nije dozvoljen.

Kod šestodnevne radne sedmice godišnji fond radnih dana voznog parka dobija se:FDrgod = 365 – (52 + 8) = 305 dana

9

Za ispravno računanje koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog - sposobnog

voznog parka nužno je iz podataka o Ds, VDs i isključiti sposobna vozila i autodane sposobnih vozila ostvarene u neradnim danima voznog parka, jer sposobna vozila u te dane nije moguće zaposliti. S obzirom na to da se bilansiraju radni dani u odnosu na sposobnedane, to će samo tako izračunat koeficijent dati stvaran stepen zaposlenosti ispravnog voznog parka u radnim danima.

Na taj način dobijeni koeficijent daje realno stanje zaposlenosti tehnički ispravnih vozila.To znači da je potrebno posebno evidentirati slijedeće elemente:

Ds′5 - sposobni dani vozila u radnim danima petodnevne radne nedjeljeDs′6 - sposobni dani vozila u radnim danima šestodnevne radne nedjeljeFond sposobnih dana vozila u neradnim danima potrebno je posebno evidentirati:VDs′5- sposobni autodani voznog parka u radnim danima petodnevne radne nedjeljeVDs′6- sposobni autodani voznog parka u radnim danima šestodnevne radne

nedjelje

- sposobni autodani heterogenog parka u radnim danima petodnevne radne nedjelje

- sposobni autodani heterogenog parka u radnim danima šestodnevne radne nedjelje

Izrazi za izračunavanje koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka biće za petodnevnu i šestodnevnu radnu sedmicu

- za jedinicu voznog parka

a.) b.)

- za homogeni vozni park u ma kom periodu vremena

a.) b.)

- za heterogeni vozni park u ma kom periodu vremena

a.) b.)

DGs′5, DGs′6, VDGs′5, VDGs′6, , - autodani sposobnih vozila

van rada u radnim danima voznog parka.

10

Ukoliko se kod teretnog voznog parka izračunava α′ tako kao da su svi kalendarski radni dani, tada se dobija iskrivljena slika. U tom slučaju takođe je neophodno prikazati broj sposobnih dana van rada usljed neradnih dana voznog parka sa raščlanjenjem na subote i nedjelje, državne praznike,višu silu itd.

Na osnovu datih izraza za koeficijente, može se utvrditi da je koeficijent iskorištenja voznog parka α jednak proizvodu koeficijenta iskorištenja tehničke ispravnog parka ′ i koeficijenta tehničke ispravnosti i

  = ′ + i

Ova relacija ne važi u uslovima teretnog voznog parka kod primjene koeficijenta 5 i 6. Koeficijent iskorištenja inventarskog voznog parka po vrijednosti može biti manji ili jednak koeficijentu tehničke ispravnosti voznog parka i.

≤ i

 Kada je = i to znači da su sva tehnički ispravna vozila radila i da nije bilo ispravnih vozila van rada.

11

6. ZAKLJUČAK

Za potrebe planiranja, analize i ocjene efektivnosti rada vozila u drumskom saobraćaju (kako u putničkom tako i u robnom transportu) uveden je sistem izmjeritelja i koeficijenata kojima je omogućeno ocjenjivanje stepena korištenja vozila i voznih parkova u cjelini, kao i vrijednovanje ostvarenih rezultata rada.

Tehničko - eksploatacione pokazatelje i izmjeritelje rada vozila možemo podjeliti na:

1) Izmjeritelje i koeficijente vremenskog balansiranja rada vozila u danima i časovima.

2) Izmjeritelje i koeficijente iskorišćenja pređenog puta.3) Izmjeritelje iskorištenja kapaciteta vozila i prevozne sposobnosti voznog parka.4) Izmjeritelje uslova pri izvršenju transportnih procesa.5) Rezultativne izmjeritelje rada vozila i voznog parka.Sagledavanje svih izmjeritelja i pokazatelja omogućava ocjenu organizovanosti i

intenziteta korištenja raspoloživih kapaciteta voznog parka i to:

a) Pod izmeriteljima i koeficijentima vremenskog balansiranja podrazumevaju se pokazatelji vremenskog bilansiranja auto dana voznog parka i to: koeficijent tehničke ispravnosti αt, koeficijent iskorišćenja tehnički ispravnog – sposobnog za rad voznog parka α', koeficijent iskorišćenja voznog parka α, zatim pokazatelji i koeficijenti vremenskog balansiranja auto – časova rada, auto – časova vožnje AHw, auto – časova dangube AHd, koeficijent iskorištenja vremena u toku 24 časa ρ i koeficijenta iskorištenja radnog vremena δ.

b) Pod izmeriteljima i koeficijentima bilansiranja pređenog puta podrazumevaju se: ukupan pređeni put AK, pređeni put sa teretom – putnicima AKt, pređeni put bez tereta – putnika AKp, i nulti pređeni kilometri AKn. Koeficijenti bilansiranja pređenog puta su: koeficijent iskorišćenja pređenog puta β i koeficijent nultog pređenog puta ω.

c) Pod izmeriteljima iskorišćenja kapaciteta – korisne nosivosti podrazumeva se koeficijent statičkog iskorišćenja korisne nosivosti γ i koeficijent dinamičkog iskorišćenja korisne nosivosti ε.

d) U izmeritelje uslova pri izvršenju transportnog procesa spadaju: srednja saobraćajna brzina Vs, prevozna ili transportna brzina Vp, brzina obrta Vo, i eksploataciona brzina Ve. Pored brzina u ovu grupu izmeritelja spadaju i: srednja dužina jedne vožnje sa teretom Kstλ, srednje rastojanje prevoza jedne tone tereta Kst1, srednje rastojanje prevoza jednog putnika Ksp1, broj vožnji sa teretom Azλ, koeficijent izmene putnika ηsm,srednja dnevna kilometraža Ksd, vreme trajanja utovara i istovara tui, kao i vreme trajanja ukrcavanja – iskrcavanja putnika.

e) Rezultativni izmeritelji rada vozila i voznog parka obuhvataju: ostvareni transportni rad U, ostvareni obim prevoza Q, kao i proizvodnost vozila W’U, W’Q, WU i WQ.

Pogodna metodologija omogućava izučavanje dejstva izmeritelja eksploatacije na proizvodnost i iznalaženje odgovarajućih organizaciono – tehnoloških mera za povećanje proizvodnosti vozila i sniženje cene transporta.

12

7. LITERATURA

1 Prof. Dr. Ibrahim Jusufranić; Osnove drumskog saobraćaja; Internacionalnog univerziteta u Travniku, Saobraćajni fakultet; Travnik, 2007

13