Seminarski rad - Postanak informativnog novinstva

7/26/2019 Seminarski rad - Postanak informativnog novinstva

1/27

Studij novinarstva

Postanak informativnog novinstva

Hrvatska sloga Novi list (1898.-1907.)

Seminarski rad


2/27

SADRA!

1.Uvod.............................................................................................................................3

2.Povijesne okolnosti pojavljivanja listova.....................................................................6 2.1.Politike okolnosti..................................................................................................6 2.2.Gospodarske okolnosti...........................................................................................9 2.3.Kulturne(publiistike! okolnosti...........................................................................93.Pokretai listova...........................................................................................................11 3.1.Prava"i# pokretai $%rvatske slo&e'.......................................................................11 3.2.rano Supilo...........................................................................................................11 3.2.1.)ivot..................................................................................................................11 3.2.2.Politiko djelovanje...........................................................................................12 3.2.3.Publiistiko*novinarsko djelovanje................................................................1+,.-ovine..........................................................................................................................1

,.1.%rvatska slo&a.......................................................................................................1 ,.1.1./alo opus# mali utjeaj....................................................................................1 ,.1.2.Svjetlo i0 $rvene %rvatske'..........................................................................1 ,.2.-ovi list ................................................................................................................1 ,.2.1.Sasvim novo....................................................................................................19 ,.2.2.4konomska stabilnost.......................................................................................19 ,.2.3.Kro0 sadr5aj i stavove do utjeaja.....................................................................2 ,.2.,.Pro&oni..............................................................................................................2, ,.2.+.U0drmani temelji /onar7ije.............................................................................2,+.8akljuak......................................................................................................................266.iteratura......................................................................................................................2

.Prilo0i...........................................................................................................................2

2


3/27

1."#$D

Pri 0adatku istra5ivanja postanka in:ormativno& novinstva u %rvatskoj# trebalo se

svakako baviti podrujem Kvarnersko& 0aljeva krajem pro"lo& i poetkom ovo&

stolje;a.


4/27

o postanku -ovo& lista nije ni bilo do prije &odinu dana. u i0 19+3. &odine.

Bakle# najprije se treba po0abaviti povijesnim okolnostima u kojima su se listovi

(odnosno list! pojavili i u kojima su djelovali# 0atim treba napomenuti 0naajke 5ivota i

djelovanja nji7ovi7 osnivaa# da bi se na konu prika0ali listovi u jelosti kao i nji7ov

,


5/27

udio u 7rvatskoj politii i ra0mi"ljnju stanovnika to&a kraja pa i itave tada"nje

%rvatske. U0 to# kako bi se dobila punija slika# treba prilo5iti preslike sami7 listova.

+


6/27

%.P$#&!'SN' $$N$S*& P$!A#!AN!A &S*$#A

2.1. PF@


7/27

onemo&u;io &las slavensko& stanovnika. Grad je bio prete5ito tr&ovinski. Aeoma je

0naajna pristunost $:iumanstva'# sklonosti u&odnom i la&odnom 5ivljenju# dru&im

rijeima stanovnii =ijeke bili su jaki oportunisti. -ajdominantniji je# me?utim# krajem

stolje;a# talijanski je0ik. Ftkako je 13. i0&ra?en 5elje0nii spoj# taj je je0ik prevladao

u itavom javnom i privatnom 5ivotu. Posljediu trpi slavenski narod od sna5ano&

utjeaja talijan"tine te i0vr&nutosti sistematskom odnaro?ivanju# ali ne samo od

talijanske# ve; i od ma?arske strane. =astr&anost je i0me?u dvije strane djelomino

ubla5ena time "to je &rad imao i0vjesnu autonomiju kao slobodna luka# od velike

va5nosti ma?arskom i0vo0nom &ospodarstvu. Sve bitnije &radske po0iije 0au0ima sloj

ljudi pod potpunim utjeajem talijanske kulture# a na taj se nain podr5avaju djelatnosti

kao potianje useljavanja


8/27

stanovnika :iumanissimi (ljudi okrenuti


9/27

2.2. GFSPFBI=SK4 FKF-FS


10/27

pote"ko;a. Fd po0natiji7 listova u Kortilu su tiskane M%rvatska vilaN @ M=u5injak sv.

ranjeN. Gledaju;i 0naajne kulturne djelatnike to& prostora# mo&u;e je i0dvojiti jedino

C.P.Kamova# ije je pak djelo ostalo &otovo ne0apa5eno sve do nedavno. Fn je bio

jedina 0naajna knji5evna linost na Su"aku. Aeliki kulturni pomak# krajem stolje;a#

uinila je nova 0&rada teatra# ali i ona je bila u slu5bi talijanske MdrameN.

1


11/27

+.P$R'*A,& &S*$#A

3.1. P=IAIO@#PFK=4


12/27

urednik lista $rvena %rvatska' u Bubrovniku. Fve novine prve su na tom prostoru

pro&ovarale u du7u %rvatske# jer je &rad bio u rukama srpske stranke i autonoma"a. S

takvim i0ra0ito 7rvatskim stajali"tem# pod Supilovim vodstvom# novine su u0rokovale

promjenu politiko& raspolo5enja Bubrovana i pobjedu 7rvatske politike# koja

preu0ima vlast u &radu. @stovremeno se Supilo uspinje i na politikoj po0ornii. S 2+

&odina ula0i u vodstvo Stranke prava 0a Balmaiju. Politiki# ostao je do kraja vjeran

starevianstvu# a Cosipa ranka je ne&irao# osobito nje&ovo popu"tanje u kritii

/onar7ije. Politiko i novinarsko ru"enje ovo& ovjeka bili su mu jedna od prvi7

preokupaija.

3.2.2.PF@


13/27

talijani0aije uka0uju;i na jasan primjer strani7 te5nji prema %rvatskoj. Dudu;i da su

sile nadmo;nije od %rvatske# pisao je# nema i0&leda 0a osnivanje 7rvatske dr5ave. Bru&i

politiari ovo nisu uvidjeli. Supilo poinje te5iti or&ani0iranju otpora svi7

ju5noslavenski7 0emalja# s talijanskim i ma?arskim naionalnim sna&ama koje se

osje;aju u&ro5enima od pritisaka i0 Dea i Derlina te nji7ove politike $Bran& na7

Fsten' i =ima koji podupire iredentistike te5nje spram istone obale Cadrana. Ba bi to

posti&ao# odla0i u sredi"ta oni7 politiki7 sna&a na iju je pomo; raunao (osob.

Dudimpe"ta# Deo&rad!. Derlin# De i Dudimpe"tu vidi kao najve;e neprijatelje. Fvo su

prava"ke konepije# ali s djelom Strosmaerski7 narodnjaki7 mjerenja. Supilo ubr0o

postaje &lavni nosila 0a7tjeva 0a 7rvatsko>srpskom suradnjom koju uobliuje u politii

$novo& kursa' 193.# a ona je sru"ila i K7uena iste &odine. Br5avna tijela upo;e nisu

primjetila Supilov prela0ak u Su"ak kao ni onaj u =ijeku.

-e&ativna iskusta sa srpskom politikom u Bubrovniku naveli su &a da se uop;e

opredjeli 0a politiku. -o# iako je ne&ativno pisao o Srbiji# nije ju smatrao bitnim

neprijateljem 7rvatski7 interesa. Gledaju;i &lobalno onda"nje prilike na Dalkanu#

mno&o su opasnije bile vanjske i doma;e &ermanistiko>austrijanske# 7un&aro>

ma?aronske i romansko>talijanske sile., Smatrao je da se %rvatska prote5e i na

slovenske i srpske prostore# da su %rvati i Srbi jedan narod# samo ra0liite vjere.+

Pote"ko;a mu je bila "to @starski prava"i nisu opravdavali srodnost sa Slovenima. U lanku $Dosansko pitanje' ($rvena %rvatska'# br.,2! Supilo ka5e

$...i %rvati i Srbi dr5e da je ovo pitanje naj&lavnijem u0rokom na"e&a ra0dora...na

Di% po 7istoriji i po narodnosti# imamo mi vi"e prava ne&o Srbi...'

,

iako je i s njima sura?ivao# kao "to je spomenuto# barem jednim Mu&ro5enimN djelom+Srpska politika#rvena %rvatska# +. i 12.A.199,.# br.1 i 19

13


14/27

-ije vidio koristi u srpsko>ma?arsko>talijanskoj suradnji na koju se veoma kritiki i

polemiki osvrtao u svojim lanima. @stiao je kako sa Srbijom treba imati 0artane i

prei0no u&ovorene odnose. Godine 191+. poku"ao je na&ovoriti Pa"i;a da Srbija bude

ta je0&ra koja ;e okupiti Cu5ne Slavene# a 191. je# ve; te"ko bolestan# nala&ao

-je&o"evom rnom Gorom# ali tako da nain

5ivota ne mo5e "tetiti niti jednom narodu.


15/27

$=o?en sam da se bavim politikom. Politika je umjetnost# ne ista# mo5da

pomje"ana s ra0lo0ima koji se ponekad sukobljavaju s umjetno";u i pravdom# ali uvijek

umjetnost# i politiar# ako nije "pekulant i 7ladan# umjetnik je i sto&a treba da osje;a.'

3.2.3. PUD@@S


16/27

5elje0niu# uinio je da $-ovi list' sti5e ak u


17/27

,.1. %=AIpreporodni naslov nije bio dovoljan 0a ostvarenje iljeva

a&inje# Spini;a i ostali7# odnosno# list u &odinu dana nije postao kvalitetnije#

primje;ljivije i itanije &lasilo. /o5da najva5nije 0a uredni"tvo# &lasilo nije postalo

toliko utjeajno da bi 0a K7uenove banske vlasti mo&ao djelovati potiajno na i0mjenutmurni7 prilika ili barem na ubla5avanje te"ke situaije# 0austavljanje rasta ma?arstva u

=ijei. Kako su i0davai bili u&lavnom praktini tr&ovi# a obrana domovine im je

idealno le5ala na du"i# bilo je bitno ostvariti te iljeve.


18/27

Su"aki su prava"i upravo u radu rana Supila vidjeli rje"enje i po0vali &a da u novom

&odi"tu postane urednik $%rvatske slo&e'. Kako je pak njemu =ijeka# tako i Su"ak# bila

toliko 0naajna da je smatrao mo&u;im i0 nje promijeniti sudbinu ijele %rvatske# nije

trebalo puno vremena da stvari do?u na svoje mjesto. %orvat pi"e'Fn je =ijeku

smatrao strate&ijskom tokom politike djelatnoti jer je ona politika i saobra;ajna

kopa koja ve5e primorsku i panonsku %rvatsku# a u0 to je u rijekom corpus

separatumu postojala sloboda tiska kao ni&dje dru&dje u %rvatskoj.' Poetkom

pre&ovora# nova je jo" uvijek bio pro0aina komponenta# a su"aki su mu &a tr&ovi

&arantirali u0 uvjet da u radu vodi rauna samo o problemima naroda i %rvatske. Kako

to namjerava posti;i# nije i7 0animalo. Fvakvi uvjeti su Supilu oito bili vi"e ne&o

savr"eni. Puna sloboda rada# jedina mo&u;a 0a nje&ov slobodarski du7# preva&nula je da

su 21. studeno& 199. Supilo i predstavnii dioniara $Primorske tiskare'1 potpisali

peto&odi"nji u&ovor.


19/27

ist se u =ijei najprije prodavao samo u prodavaoniama du7ana po , novi;a# ali je

Supilov ilj bio i :i0iki potpuno prije;i =jeinu# "to je uinio ve; u o5ujku. Sjedi"te se

nala0ilo u Strossmaerovoj + na Su"aku# dakle u tiskari Gustava Kraljete11

.


20/27

uspio i Supilovu politiku staviti na vlast (%rvatsko>srpska koaliija 196. pobje?uje na

i0borima!# 0abranjeno je nje&ovo i0la5enje u Iustriji# e"koj# Slovakoj# Sloveniji# @stri#

Balmaiji i otoima. @ taj udara je sprijeen tako "to list mijenja ime u $=ieki -ovi

list'.

,.2.3. Kro0 sadr5aj i stavove do utjeaja

Kao primjer je mo5da najbolje navesti prvi broj lista. Aeliki# prvi Supilov uvodnik u

kojem se obra;a itateljima ve; na0nauje nje&ov odnos prema novinstvu

'riznajem da se dosle jo! nisam na!ao u tako mu"nom polo#aju i punu moralne

od$o%ornosti kao !to je o%aj...'12.

Utvr?uje lo"u situaiju i potrebu da 7rvatski narod do?e do moralno& jedinstva. @0nosi

pro&ram lista J 7rvatski pro&ram na naelima stranke prava

$&astojat 'emo samo da se ne sastoji u %ici ne$o u pola$anom( ali susta%nom i

neprekidnom radu...ne'e pometnuti s %ida...pitanje) s onu stranu Su!a"ko$ mosta nalazi

se zenica oka na!e$a*'13

-e 0aboravlja ni $obve0u' da ;e nastojati obu7vatiti interes svi7 7rvatski7 0emalja i

0a;i u sve struke 5ivota# a $bratska se ve0a ovdje i sama po sebi name;e' 1,. -adalje# po

pro&ramu# list ;e se baviti politikom# kulturom# donositi vijesti i0 svi7 strana domovine#

koriste;i stvorene dobre tele:onske i br0ojavne ve0e. -avodi i promianje narodno&

&ospodarstva# prometa i tr&ovine. Spominje se i ijena i to $ra0mjerno veoma niska dase ni5e nije mo&la# pa &a i siroma"niji domoljub dr5ati mo5e'. -a kraju sam obe;ava da

;e nastojati s novinsko& &ledi"ta od&ovoriti svim ovim 0a7tjevima $koji se danas od

po"tene "tampe tra5e'. Uvodnii ostali7 brojeva u&lavnom donose ra0liite kra;e

lanke osvru;i se na aktualne probleme bilo ra0no"enja lista# politiki7 ideala# osobito

12-ovi list# 2.1.19.# br.1# str.113

isto1,isto

2


21/27

0naajno& problema rijeki7 "kola# o vanjskoj i unutra"njoj politii# o Saboru# bud5etu.

Upu;uju i poslanie jo" od $%rvatske slo&e' $-arodnim novinama'. 8naajan je

reimo broj 2. s bjelinom i naslovom $=ieko pitanje'# da bi u dru&om i0danju donjeli

tekst.1+

lani su doslovno obu7va;ali do&a?anja u ijelom svijetu. U prvom je broju

objavljen osvrt na 199. &odinu. U njemu se spominje Bre:ussova a:era# do&a?aji u

@taliji# -jemakoj# 4n&leskoj# te atentat na ra0>kralja /ilana i osuda srpski7 radikala.

Posebno su i0dvojeni do&a?aju i0 /onar7ije $koji se tiu nas %rvata'# reimo jaanje

pokreta 7rvatske misli u Di%# uvo?enje 7rvatsko& je0ika u slovenske "kole ("to

doka0uje da su %rvati i Sloveni isti narod...!# a sve vrlo iljano usmjereno u pravu

Supilove politike. -a dru&oj stranii su objavljivani $-a"i dopisi' i0 %rvatske. @starski#

i0 prvo& broja &ovori o pisanju talijansko& $@l piola' i poreke $R@strie'. Aijesti su

pisane u obliku $Politiko& pre&leda' koji se odnosi na svijet i $Boma;i7 vijesti' s

najmanjim pojedinostima# bilo ime "to bi mo&lo biti 0animljivo 0a itatelje (koliko su

Komi5ani ulovili srdela i lokardi# kako su nastradali pijani i sline priie!. Prvi brojevi

su obino donosili i obavijesti o pretplati. Gotovo itava tre;e strania ispunjavana je

vijestima i0 podruja Su"aka i =ijeke te u5e okolie. Fve se vijesti bave svim

dru"tvenim# kulturnim i &ospodarsko>turistikim do&a?ajima i novostima u "to su

ukljueni i podai o kretanju brodova u rijekoj lui# o teatru# sadr5ajima predstava inajavama. -a kraju su postavljane br0ojavne vijesti# ekonomske bilje"ke s ijenama na

tr5nii te i0vje"tajima Dudimpe"tanske i Deke bur0e i nekoliko manji7 o&lasa. Uvijek

su smije"tani na posljednju straniu i to obino "etiri velika uokvirena i ilustrirana.

Ponekad je 0nao biti i samo jedan o&las preko itave stranie. @nae# napla;ivali su se 1

1+

3.@@.19.E tada su se na mjestu 0abranjivani7 tekstova objavljivali pra0nine kako bi 0aintri&iraleitateljstvo. Ubr0o je vlast to ukinula na nain da su listovi tek nakon rotaije no"eni na en0uru

21


22/27

novi;a po retku u0 erarsku pristojbu od 3 novi;a# a vi"e objavljivanja omo&u;ena su

u0 popust. Posebno su napla;ivane 0a7vale i dru&e objave# 3 novi;a po retku.

Podlistak je "tampan na dnu dru&e i tre;e stranie# redovito odvojen rtom# ali ne u

vakom broju. Prvi brojevi donose u nastavima $Kinesku le&endu' i pjesme lokalni7

ojesnika. -o u prvim je &odi"tima najpopularnija $luminensia' ije retke ispunjava pl.

Kunovi;# najvjerojatnije pseudonim.


23/27

obali# na to kako Fpatija pripada -ijemima# a rikvenia /a?arima.(Q! Balmaija u

listu ima posebne retke pune upo0orenja na &ospodarsku kri0u# potrebu 5elje0niko&

pove0ivanja s Danskom %rvatskom i Dosnom i %ere&ovinom. Kritino se postavlja i

prema brodarstvu podr5avaju;i udru5ivanje mali7 podu0e;a u veliku parobrodsku

7rvatsku korporaiju. Fdnosi se i na vinarstvo. @ :inanijski problemi J potreba

:inanijske samostalnosti Danske %rvatske u odnosu na /a?arsku J arinska pitanja#

potreba investiranja i emi&raija imaju prostor u listu. 8animljiva su i prilino

:uturistika ra0mi"ljanja o ra0voju =ijeke u kojima se umjesto nasipavanja# koje vr"e

/a?ari# propa&ira podi0anje obale na stupove te pove0ivanje kanala mosti;ima.18aista#

ovakav "iroki kru& &ospodarski7 interesa nije tada imao niti jedan 7rvatski list (pa tako

ni strani!.

Fd soijalne problematike va5no je spomenuti pitanje odnaro?ivanja 7rvatske djee

kro0 "kole ije se broj sveo na nulu. U0 to anali0ira i "kolske ud5benike. $-e 0aboravite

djei na0naiti koji im je materinji je0ikQ' napisao je u jednom lanku.

De0 ob0ira na to "to $-ovi list' nije bio knji5evni list# niti posebno kulturni# ne

0aboravlja na borbu 0a 7rvatski je0ik# koja je poetkom pro"lo& stolje;a tako?er imala

jednu od svoji7 kulminaija. Govore;i o tome s 7umorom je pisao kako je Kara?i; u

Srba 7rvatski je0ik podi&ao na stupanj knji5evno&. Ce0ino je na list velik utjeaj imala

stara 8a&rebaka :ilolo"ka "kola# a ne tada slu5bena# Aukovska.


24/27

$-o pra%o imaju i crnci u on$u( tamo se na kasama za biljetere posta%ljaju

"ino%nici koji razumiju crna"ki dijalekt*'

,.2.,. Pro&oni

Premda se pro&on $-ovo& lista' provodio na ijelom podruju Danske %rvatske#

najve;a 7ajka provo?ena je na Su"aku i to po nalo&u upravitelja kotarske oblasti.


25/27

Ubr0o preu0ima &lavni politiki teret u itavoj Danskoj %rvatskoj. Premda nije doveo

do promjene stava ma?arski7 vlastodr5aa prema %rvatskoj i %rvatima# list je kro0

%rvatski narodni pokret 193. u0drmao 0emlju# podi&ao naionalni ponos. @ poma&ao je

sudioniima samo& pokreta. S jedne strane# rje"avao je materijalne probleme mno&i7

sudionika# a s dru&e# uspostavljao neposredne dodire sa svjetskom javno";u u ilju

propa&iranja rje"enja 7rvatsko& pitanja.

8naaj na polju novinstva je i taj da je upravo $-ovi list' potaknuo pojavu vi"e

7rvatski7 novina i asopisa u %rvatskoj i =ijei. =a0vija novu# dotad nepo0natu

kvalitetu 5urnali0ma# dok su ostali listovi i0ra0ito ideolo"ko>politiki orjentirani# &ledaju

usko# kro0 oi samo jedne politike &rupaije. U njima je djelovalo dosta

pro:esionalaa# veoma dobri7 urednika i novinara# ali nitko nije pomi"ljao o novinama s

in:ormaijom i komentarom na prvom mjestu. 8bo& ove injenie# $-ovi list' ima

19,. najve;u tira5u u %rvatskoj# jer on upravo vidi in:ormaiju kao nabitniji dio

novina.

. /A!",A

Fvim pre&ledom je# nadam se# dan dobar pre&led jelokupne situaije koja odre?uje

jedne novine# kao "to ja to bio $-ovi list'#no prvenstveno je prika0an nain na koji su

2+


26/27

nastale jedne 7rvatske in:ormativne novine# koji su se ljudi tome posvetili i kakav je to

imalo utjeaj na %rvatsku poetkom pro"lo& stolje;a. Kao sastavni i va5an dio povijesti#

ova bi se tema trebala vi"e obra?ivati kro0 literaturu# naroito onu i0 kje ue budu;i

novinari# povjesniari# publiisti# politiari# knji5evnii i slino.

.maturski.or&

. &*'RA*"RA

%orvat C.# Supilo# )ivot jedno& 7rvatsko& politiara# 8a&reb# 193.# str. >,,

26
http://www.maturski.org/http://www.maturski.org/


27/27

-ovi list# 19.>19. (primjeri lista!

-ovi list 19.>2.# Idami;# =ijeka# 1999.# str. 13>,

=ijeka*8bornik# Otampa# knji5are i dru"tva u =ijei# /atia %rvatska# 8a&reb# 19+3.# str.

21+# ,,1# 611

Oepi; B.# Politike konepije rana SupilaE u Supilo# Politiki spisi# 8nanje# 8a&reb#

19.# str. 2# 32# 33,.

Stolje;e>prilo& u povodu 1. obljetnie $-ovo& lista'E u -ovi list# 2. @.2.# str. 2>

Documents

Seminarski rad - Postanak informativnog novinstva