UNIVERZITET U ZENICIEKONOMSKI FAKULTETSmjer: Menadment preduzeaRedovan-samofinansirajui studij

Seminarski rad iz predmeta Spoljnotrgovinsko poslovanje

REEKSPORTNI POSLOVI

Predmet: Spoljnotrgovinsko poslovanje Studenti: Mentor: Doc. dr. Beriz ivi Bai NedadKordi Ermin

Zenica, juni 2014. GodineSADRAJ

UVOD31. POJAM I EKONOMSKA SVOJSTVA42. OSNOVNA SHEMA I VRSTE REEKSPORTNIH POSLOVA63. REEKSPORT I VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA94. PROBLEM TRANSFERA DEVIZNIH SREDSTAVA I PLATNOBILANSNI ASPEKT POSLOVANJA REEKSPORTERA105. REEKSPORTNI POSLOVI U HRVATSKOJ PRIVREDNOJ PRAKSI116. PRIMJER REEKSPORTNOG POSLA U SVOJE IME I ZA SVOJ RAUN15ZAKLJUAK19LITERATURA20

UVOD

Reeksport ustvari podrazumijeva posredovanje pri kupoprodaji robe izmeu partnera koji se nalaze u razliitim zemljama, a posredovanje se obavlja iz tree zemlje koja ima povoljan poloaj u odnosu na zemlju kupca i zemlju prodavatelja.Opisane su sljedee poglavlja : pojam i ekonomske znaajke, osnovna shema i vrste reeksportnih poslova, reeksport i vanjskotrgovinska politika, problem transfera deviznih sredstava i platnobilanni aspekt poslovanja reeksportera, reeksportni poslovi u hrvatskoj privrednoj praksi, primjer reeksportnog posla u svoje ime i za svoj raun.U poglavlju pojam i ekonomske znaajke, opisan je pojam reeksportnih poslova, ta oni ustvari predstavlja, kao i to koju vrijednost i znaaj imaju sa stanovitva ekonomije.Poglavlje osnovna shema i vrste reeksportnih poslava, objasnjava koje to reeksportne poslove imamo, sa kakvom vrstom se moemo susretati, a sve to prati shema na kojoj su prikazani reeksporni poslovi.Reeksport i vanjskotrgovinska politika, objanjava niz prednosti reeksporta sa vanjskotrgovinskom politikom, , izvoznika zemlja moe zahtijevati da se na robnuambalau stavljaju oznake, kao opisani su dokumetni koji se mogu primjenjivati radi spreavanja reeksporta.Problem transfera deviznih sredstava i platnobilanni aspekt poslovanja reeksportera, deteljano govori o kakvim problemima se moe reeksporter susretati priliko transfera deviznih sredstava, objanjeno je i kako tee proces naplate reeskportnog posla.Reeksportni poslovi u hrvatskoj privrednoj praksi, opisuju kako se dijele reesportni poslovi u Hrvatskoj, te kako funkcioniu u njihovoj privrednoj praksi.Primjer reeksportnog posla u svoje ime i za svoj raun, u ovog poglavlju prikazan je primjer jednog reeksportnog posla, koji sposluje u svoje ime i za svoj raun.

1. POJAM I EKONOMSKA SVOJSTVA

Reeksport je specifini vanjskotrgovinski posao, koji se odnosi na posredovanje u meunarodnoj robnoj razmjeni. To je, zapravo, robna arbitraa u kojoj se obavljaju odreene transakcije robom iuslugama, ija je svrha ostvarenje odreene financijske koristi, jer se neka roba istodobno kupuje i prodaje na dva razliita trita, uz ostvarenje pozitivne razlike u cijeni. Ovi su poslovi i pekulativni,a ne pekulira se samo na razlici cijena robe i usluga nego i na razlici deviznog teaja, aija i disaija valuta zemalja kupnje i prodaje, eskontnim stopama, kao i mnogim drugim uestalim pojavama na svjetskom tritu.

Pod pojmom reeksporta podrazumijeva se posredovanje pri kupoprodaji robe izmeu partnera koji se nalaze u razliitim zemljnma, a posredovanje se obavlja iz tree zemlje, koja imapovoljan poloaj u odnosu na zemlju kupca i zemlju prodavatelja.

Reeksporter, dakle, omoguuje zaobilaenje razliitih vanjskotrgovinskih prepreka, koje pojedine zemlje uspostavljaju radi zatite svojih interesa iz politikih i gospodarskih razloga.

Za ovakve poslove bitno je sljedee:1. da posrednik (reeksporter) kupuje od prodavatelja iz druge zemlje robu za svoj raun i usvoje ime,2. daje to za prodavatelja izvoz u zemlju posrednika,3. da posrednik prodaje robu dalje u svoje ime i za svoj raun kupcu u treoj zemlji,4. da je takva nabava robe za kupca (iz zemlje namjene) uvoz robe iz zemlje posrednika5. (reeksportera).[footnoteRef:1] [1: Goldtajn Aleskandar.: Meunarodno trgovako pravo, Informator, Zagreb, 1970. str. 217]

Uloga posrednika (reeksportera) i ukupno fiziko kretanje robe u naelu je potpuno nepoznato i krajnjem kupcu i prodavatelju iz zemlje podrijetla robe. Samo su u iznimnim sluajevima sudionici u poslu upoznati s cjelokupnom konstrukcijom posla, bilo daje rije o prodavatelju i reeksporteru ili o reeksporteru i kupcu, ili ak i o svoj trojici.

U nekim su sluajevima ak i nadlena devizna i vanjskotrgovinska tijela zemalja u kojima senalaze sudionici ovakvog posla, upoznata s biti i svrhom posla, ali mu se ne suprotstavljaju i preutno ga ili izriito odobravaju ako je to u skladu s njihovim trenutanim ili dugoronim interesima. Ovisno o tim interesima, carinjenje robe i njena nacionalizacija nisu nuan uvjet za obavljanje reeksporta.

S obzirom na sve navedeno, mogla bi se dati i ira definicija reeksporta, prema kojoj je to svaka preprodaja kupljene robe stranog podrijetla, pri emu su prodavatelj robe, posrednik (reeksporter) i kupac robe rezidenti razliitih zemalja.

U postojeim uvjetima svjetskog trita postoji vie razloga zbog kojih se poslovni partneri odluuju na reeksportne poslove u meunarodnoj razmjeni. Meutim, glavni razlozi su sljedei:[footnoteRef:2] [2: Andrijani I.: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Mikrorad, Zagreb, 1999. str. 271.]

1. razlike u cijenama odreenih roba s obzirom na podruje gdje se obavlja njihova kupoprodaja,2. razlika u carinskim stopama u odnosu na zemlju iz koje se roba uvozi,3. reguliranje vanjskotrgovinske razmjene robnim listama,4. utvrivanje robnih ili deviznih kontingenata kojima se ograniava uvoz pojedinih roba na neko trite ili s nekih trita.

Budui da se cijena nekih roba u klirinkoj razmjeni razlikuje od njihovih cijena na slobodnom, odnosno konvertibilnom tritu, vjet e reeksporter to uoiti, pronai pogodnoga kupca i prodavatelja te posredovanjem izmeu tih dvaju partnera ostvariti dobitak kao rezultat razlike u cijeni. Pri takvom poslugotovo se uvijek javlja i mijenjanje valuta, pri emu je mogua jo i zarada na razlici teajeva. Na taj nain takav posao poprima znaajke devizne arbitrae, odnosno switcha. Meutim, switch se ovdje pojavljuje samo kao financijska strana robne transakcije, jer je reeksport, zapravo, robna arbitraa.

Mnoge zemlje uvoenjem robnih ili deviznih kontingenata utvruju koliko njihovi uvoznicimogu uvesti odreenih vrsta roba. Takav je kontingent prema drugim zemljama definiran kvotama to ih pojedine zemlje ili grupacije zemalja ne smiju prekoraiti, stoga se vrlo esto dogaa da pojedina zemlja iscrpi svoju kvotu pa ne moe dalje plasirati robu na tako zatvoreno trite.

Ako je za odreenu vrstu robe mogua razmjena izmeu zemalja A i B, te izmeu zemalja B iC, a nije omoguena razmjena izmeu zemalja A i C za istu robu, to je sluaj postojanja robnih lista koje pogoduju pojavi reeksporta. U takvim okolnostima moe se pojaviti reeksporter u zemlji B, kojoj je omoguena razmjena sa zemljama A i C, Reeksporter svojim posredovanjem uspostavlja vezu izmeu zainteresiranih partnera iz zemalja A i C.

Drugi razlog koji uvjetuje razvoj reeksportnih poslova nalazimo u diferenciranim carinskimstopama gotovo svih zemalja. Poznato je da neke zemlje imaju povoljnije stope na uvoz robe iz odreenih zemalja, tzv. prefcrcncijalnc carine, ili prema odreenim zemljama primjenjuju institut "povlatene", odnosno "najpovlatenije" nacije, a istodobno imaju nepovoljnije stope na uvoz iz drugih zemalja. Uvoznik zato nastoji kupiti robu u zemlji s kojom se primjenjuje povoljnija carinska stopa. Meutim, ako je uvoz iz takve zemlje nemogu, npr. zbog toga to ta zemlja ne posjeduje odgovarajuu robu, uvoznik e biti prisiljen u loj zemlji pronai reeksportera, koji e tu robu platiti iz svoje zemlje, ispostavili fakturu i ostale robne dokumente kao da prodaje vlastitu robu i na taj nain omoguiti uvozniku da pri uvozu plati niu carinu. U ovakvom sluaju, reeksporter moe dali nalog da roba bude neposredno otpremljena u zemlju uvoznika ilije moe posredno poslati radi prepakiranja, izmjene transportne ambalae ili ispostavljanja novih dokumenata, pri emu se roba upuuje uzemlju uvoznika kao tranzitna poiljka.

Isto se tako moe dogoditi da neka druga zemlja nee biti u stanju izvriti isporuke u visini dodijeljene joj kvote. U takvim okolnostima mogu se putem reeksportera iz te zemlje plasirali blokirane koliine robe.

U dananjim uvjetima, svaka umjetna prepreka neposrednoj, slobodnoj razmjeni robe, postajepotencijalni uvjet za razvoj razliitih oblika reeksporta.Razlog ukljuivanja reeksporta nije samo u nainu poslovanja i otrini prepreka postavljenih od strane dravnih tijela ili drugih imbenika okruenja u meunarodnoj robnoj razmjeni nego i u interesu sudionika u poslu, kao i samih dravnih organa. Poznato je daje bilateralno reguliranje robne razmjene jedan od osnovnih razloga postojanja reeksporta.

Kao to je ve spomenulo, disparitet cijena roba koje su predmet klirinke razmjene i cijena iste robe na slobodnom, konvertibilnom tritu, vaan su uzrok pojave reeksporta. Ako je disparitet cijena manji od prosjeno izraenog dispariteta obraunske valute, onda ostvarenje reeksporta donosi neposrednu korist posredniku. Na primjer, ako je disparitet valute jednak iznosu 100 klirinkih jedinica = 80 slobodnih (konvertibilnih) jedinica, onda kupnja robe za 100 klirinkih jedinica omoguuje preprodajom ostvarenje vie ili manje od 80 slobodnih jedinica. Ako pri preprodaji posrednik realizira vie od 80 jedinica slobodne valute, viak znai neposrednu korist za posrednika. U praksi je odnos izmeu mekih (klirinkih) i vrstih (konvertibilnih) valuta jo nepovoljniji za klirinke ("meke") valute.

Reeksport je posebno vaan pri svladavanju carinskih prepreka, ali samo ako su te preprekenejednake prema pojedinim zemljama ili regijama. Takav sluaj moemo objasniti na sljedeem primjeru: ako je odreena roba iz zemlje C optereena u zemlji A carinskom stopom X, a ta ista roba iz zemlje B carinskom stopom x - y, onda e interes za kupce iz zemlje A bih" da se opskrbljuju u zemlji B, koja moe koristiti svoj povlateni poloaj preprodavajui takvu robu kupljenu u zemlji C.

U takvim okolnostima rije je o pronalaenju naina za premoivanje prepreka neposrednom prometu izmeu dviju zemalja, uz angairanje posrednika iz tree zemlje (B).Kvalitativna ogranienja u meunarodnoj trgovini vane su okolnosti koje ine reeksport mogu-im i nunim. Veliku ulogu u razvoju reeksporta imaju ogranienja uvoza i ogranienja pri izvozu, iako ova druga nisu tako jako naglaena u meunarodnoj robnoj razmjeni (osim ogranienja izvoza stratekih sirovina, tehnologije ili hrane).

2. OSNOVNA SHEMA I VRSTE REEKSPORTNIH POSLOVA

Poslovi reeksporta (prema stranim nazivima: Reeksportgeschdfle, Wiederausfulir, Reeksporlation, reeksporlnije odjelki itd.) pojavljuju se u nekoliko oblika, ovisno o putu kretanja robe u takvoj posrednikoj trgovini i akcijama reeksportera u svezi s robom i njenom dopremom do krajnjega korisnika.U tehnici reeksportnih poslova razlikuju se dvije osnovne varijante koje ovise o tome na koji se nain i kojim putem preprodaju odreene robe koje su kupljene u inozemstvu.

U prvoj varijanti reeksporta rije je o tome da se kupljena roba u inozemstvu doprema u zemlju reeksportera i da se nakon toga ponovno izvozi. Takve poslove nazivamo reeksportom ili tranzitnom trgovinom. Tijekom zadravanja robe u zemlji mogu se na robi obavljati odreeni zahvati (sortiranje, ienje, pakiranje i si.), ali se, u smislu carinskih propisa, ne provode promjene na robi koje mogu obilnije izmijeniti njena obiljeja i vrijednost.

Slika 1. Shema reeksportnog posla s uvozom u zemlju reeksportera

IZVOR: R. Obraz, Priprema, izvrenje i analiza vanjskotrgovinskih poslova, Zagreb, 1968., str. 418.Saetak ove prve varijante glasi: reeksporter kupuje robu u odreenoj zemlji, s namjeromda je proda u nekoj treoj zemlji, s time da se ta roba najprije doprema u zemlju reeksportera, a zatim ponovno izvozi u zemlju namjene.U drugoj varijanti reeksporta, roba se kupuje u jednoj zemlji i prodaje u drugu zemlju a da sepoiljka ne doprema u zemlju reeksportera. U ovakvom sluaju govorimo o slvamom posredovanju ili posrednikoj trgovini.

Slika 2. Shema reeksportnog posla bez uvoza u zemlju reeksportera

IZVOR: R. Obraz, Priprema, izvrenje i analiza vanjskotrgovinskih poslova, Zagreb, 1968., str. 418.Saetak je ove druge varijante reeksportnog posla: reeksporter kupuje robu u jednoj zemlji iprodaje je uvozniku u drugoj zemlji, s time da se roba uope ne doprema u zemlju reeksportera.Ove dvije sheme osnovne su varijante reeksportnih poslova s obzirom na put robe od zemljepodrijetla robe do uvoznika (kupca) u zemlji namjene robe. U takvim se okolnostima reeksportermoe pojaviti u ulozi privremenog disponenta robom, uz koritenje odgovarajuih slobodnih carinskih skladita, slobodnih zona ili slobodnih luka, ili u ulozi istog posrednika pri tzv. "papirnatom posredovanju".Posrednici mogu obavljati sljedee vrste poslova:1. ulazni i izlazni posao za rudi raun,2. ulazni posao za tui raun, a izlazni za svoj raun,3. ulazni i izlazni posao za svoj raun.Kad se i ulazni i izlazni posao obavlja za raun iste osobe u inozemstvu, odnosno u treoj zemlji, rije je o tzv. "aller retour poslovima". Ovi se poslovi vrlo esto nazivaju i "povratni poslovi".

Prednost "aller retour poslova" za posrednikovu zemlju sastoji se u sljedeem: ovakvim se poslovima omoguuje daljnja robna razmjena s partnerskom klirinkom zemljom, koja inae ne bi postojala, ovakve transakcije ne utjeu na postojee stanje odnosa u kliringu, zarade posrednikih organizacija u slobodnim devizama potpuno su nov devizni priljev za posrednikovu zemlju, ako posrednik ne obavlja ovaj posao za svoj raun, onda ne preuzima nikakav rizik niti glede kvalitete jedne i druge robe niti glede postignutih cijena pri.ostvarenju poslovne transakcije.Kad posredniko poduzee obavlja samo "izlazni posao" za svoj raun, onda je to takva konstrukcija u ijem okviru posrednik kupuje za slobodne devize ve stvoreno klirinsko potraivanje od njegova vlasnika iz tree zemlje. Pri kupnji klirinkog potraivanja postavlja se pitanje visine aija, odnosno za koliko e postotaka biti vee klirinsko potraivanje u odnosu na svaki slobodni dolar toga plaa posrednik. Kako u ovom sluaju posrednik obavlja izlazni posao za svoj raun, njemu pripada cijela ostvarena pozitivna razlika u slobodnim devizama, a ne samo ugovorena provizija zaposao posredovanja.

I napokon, posredniko poduzee moe obavljati ulazni i izlazni posao za svoj raun. U takvomsluaju ono moe oekivati i najveu zaradu, ali je tada i rizik najvei. Kod takvih poslova govori se o svvitch poslu. Meutim, postoji razlika izmeu ovih dviju vrsta posla. U reeksportu posrednik obavlja izvoz i uvoz u svoje ime i za svoj raun, kao posrednik u prometu roba, a u switch poslu on prodaje, zakljuuje i izvrava plaanje, pri emu roba i njeno kretanje nisu predmet njegova interesa, ograni-avajui se na ulogu posrednika u plaanju.

Na robu koja se uvozi radi ponovnog izvoza, ne primjenjuju se uvozni i izvozni instrumenti,odnosno ne plaaju se carinske i ostale uvozne pristojbe i ne odobravaju se izvozne olakice pri izvozu takve robe. U ovakvim transakcijama robni se dokumenti redovito zamjenjuju, odnosno reeksporter zadrava uvozne dokumente i ispostavlja nove, izvozne dokumente. Tako kupac u zemlji namjene ne zna pravi izvor nabave robe, a u isto vrijeme prodavatelj ne zna mjesto u koje se roba zapravo upuuje.

Koritenjem skladinog prostora slobodne carinske zone, reeksport se (uvjetno reeno) odvijaizvan carinskog podruja zemlje posrednika. U tom sluaju roba se doprema u skladite slobodne zone i upuuje dalje na novo odredite bez carinskih formalnosti, osim provjere ulaska i izlaska robe iz zone. Roba se moe i neposredno poslati na adresu krajnjega korisnika, pri emu se podrijetlo robe ne mora ili moe prikrivati, i to izdavanjem izmijenjenih dokumenata. Izdavanje novih dokumenata, izmjenu ambalae i njeno drukije obiljeavanje obavlja reeksporter ili njegov ovlateni pediter.

Spomenuti posao ramplasmana znai uvoz uvjetovan izvozom istovjetne, ali ne iste robe izistoga carinskoga tarifnog broja i iste stope carinske tarife (npr.: uvoz cementa iz Maarske za potrebe izvoaa graevinskih radova u akovcu i izvoz cementa proizvedenog u dalmatinskoj cementari u Italiju, ili, primjerice, izvoz kukuruza u kolovozu po viim cijenama i uvoz kukuruza u studenome po niim cijenama). Ramplasman je instrument vanjskotrgovinske politike zemlje radi iskoritavanja trenutanih prednosti cijena odreene robe na meunarodnom tritu, trenutanih potreba za odreenom robom ili radi ostvarivanja uteda u trokovima transporta. Pri ramplasmanu se uvoz odreene koliine strane robe moe odobrili bez plaanja carine, pod uvjetom da se u odreenom roku (npr. 6 mjeseci) od trenutka prelaska uvozne robe preko carinske crte izveze ista takva roba u inozemstvo. Ovakav oblik reeksporta primjenjuje se u okolnostima kad je zbog nestaice neke robe na domaemtriStu zabranjen njen izvoz. Meutim, ako se domaa roba izveze, uvozom istovrsne robe (ili obratno) ostvaruje se ravnotea na domaem tritu.

Kad reeksporter eli prikriti identitet prodavalelja iz zemlje podrijetla robe i kupca iz zemljenamjene robe, mora imati sposobnog predstavnika u zemlji podrijetla robe. To moe biti neka meunarodna pedicija iliak vlastito predstavnitvo u toj zemlji, koje, vjetom manipulacijom dokumentima, moe ouvati neutralnost izvoza i neutralnost namjene.Iz svega navedenog moemo zakljuiti kako reeksporter mora dobro poznavati vanjskotrgovinske, devizne i carinske propise i zakone zemalja iz kojih i u koje se roba reeksportira, kao i tendencije kretanja cijena na tritu za neku robu, devizne teajeve valuta, veliinu rizika koji su vezani uz takvu vrstu poslova, te naine osiguranja robne i financijske likvidacije reeksporta.

3. REEKSPORT I VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA

Reeksport kao specifian oblik vanjskotrgovinskog posla ima niz prednosti. Meutim, ako seneka zemlja due pojavljuje kao kupac veih koliina robe iskljuivo radi reeksporta, tada je ugroena sigurnost trajnije razmjene. Naime, moe se dogoditi da se reeksportirana roba pojavljuje na istim tritima na kojima se pojavljuje i roba izvoznike zemlje (slino kao i kod spomenutih poslova vezane trgovine). To moe imali loe posljedice za izvozniku zemlju, jer roba koju prodaje reekU velikom broju sluajeva vrlo je tejko utvrditi stvarnu razliku izmeu reeksporta i svvitcha, posebice kad se u reeksportu pojavljuje plaanje i naplata i u klirinkim i u konvertibilnim sredstvima plaanja. Prava razlika u tim poslovima moe se uoiti samo glede cilja radi kojega se poduzimaju takve poslovne transakcije, sporter, moe ugroziti plasman istih proizvoda iz le zemlje. Budui da u veini sluajeva posrednikazemlja kupuje robu za klirinka sredstva, dogaa se da plasman za klirinka sredstva ugrozi plasman za konvertibilna sredstva.

Isto tako se reeksportom robe poveava cijena robi barem za posredniku proviziju. Ako posre dnik reeksporter iz neke druge zemlje ostvari plasman robe iz zemlje njezina podrijetla, njegova se provizija ilipostignuta razlika u cijeni moe smatrati izgubljenom vrijednou za izvozniku zemlju. Meutim, lako se moe zakljuiti da su reeksportni poslovi velika pomo pri prestanku postojanja mogunosti izravnog izvoza robe, odnosno vanjskotrgovinskog prometa s nekom zemljom ili kod vrlo malih uvoznih kontingenata u zemlji kupca robe.

Ovakav specifian vanjskotrgovinski posao ipak nije sigurna osnova za normalno odvijanjevanjskotrgovinskih poslova u duem razdoblju, jer se poloaji i uloge pojedinih zemalja, sudionica u ovakvom poslu, mogu brzo promijenili.Pozitivna strana reeksportnog posla oituje se u mogunosti zemlje uvoznika da doe do eljene robe iliproizvoda kupnjom za nekonvertibilna sredstva plaanja, dok bi u redovitom prometu lu robu morala platiti u konvertibilnim ili vrstim devizama.

Prednost se iskazuje i za posredniku zemlju, kojoj ovaj posao donosi zaradu u obliku provizije, razlike u cijeni ili disparitetu valuta, te predstavlja korisnu dopunu redovitim uvoznim i izvoz nim poslovima. Razvoj posrednike djelatnosti vanjskotrgovinskih poduzea ovisi o spremnosti mjerodavnih dravnih organa da u to veoj mjeri dostignu moguu razinu liberalizacije i multilalc ralizacije meunarodne razmjene. Izvoznikoj zemlji reeksport omoguuje plasman na neko zatvore no trite ilizadravanje ve osvojene pozicije na nekom tritu, a u odreenim sluajevima ak i osvajanje novog trita. Problem je samo u tome to ovako postignuti uspjesi u velikoj mjeri ovise o reeksporteru u posrednikoj zemlji koji ih je svojim posredovanjem omoguio.

Nastojei sprijeiti reeksport vlastite robe, izvoznika zemlja moe zahtijevati da se na robnuambalau stavljaju oznake, kao to su: not to be reexporled (ne smije se reeksportirati), not to be sold (ne smije se prodati) i si.Osim navedenih, postoji jo niz dokumenata koji se primjenjuju radi sprjeavanja reeksporta.Na primjer: End Use Certificate (uvjerenje o krajnjoj namjeni robe), carinska potvrda daje roba ula u carinsko podruje zemlje uvoznika, uvjerenje o iskrcaju robe u mjesto odredita i si.4. PROBLEM TRANSFERA DEVIZNIH SREDSTAVA I PLATNOBILANSNI ASPEKT POSLOVANJA REEKSPORTERA

Pri ostvarenju reeksportnog posla moe doi do niza rizika koji prate taj posao. Za reeksportera je jedan od najteih rizika financijska likvidacija posla, odnosno transfer deviznih sredstava od strane uvoznika u korist reeksportera, to je zapravo i sr samog posla. U tom dijelu posla reeksporter se sueljuje s nizom problema i prepreka koje ovise o zemlji s kojom reeksporter tog trenutka posluje i koje je on sam prisiljen rjeavati na razliite naine radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.

Stroge provjere mjerodavnih dravnih organa mogu u nekim zemljama zahtijevati transfer deviznih sredstava samo u zemlju podrijetla robe. U tom sluaju reeksporter mora pronai u zemlji namjene ili u zemlji podrijetla robe odgovarajueg posrednika kako bi se osigurao od rizika transfera deviznih sredstava i time zaokruio svoje ukupne napore u ostvarenju reeksportnog posla. Za reeksportera je najpovoljnije da u dotinoj zemlji surauje s vlastitom filijalom ili nekim drugim oblikom vlastite trgovake mree u inozemstvu, ukoliko je to mogue. U sluaju angairanja vlastite filijale, odnosno poduzea u inozemstvu, cjelokupan proces naplate tee ovim putem:a) proizvoa iliizvoznik u zemlji podrijetla robe za isporuenu robu ispostavlja raun reeksporterovu posrednikom poduzeu, koje se nalazi u zemlji namjene ili zemlji podrijetla robe,b) rceksporterovo posredniko poduzee prefakturira isporuenu robu uvozniku u zemlji namjene robe,c) transfer deviznih sredstava obavlja se obrnutim putem, ali je najbolje ako se obavlja preko reeksporterova posrednika u zemlji podrijetla robe. Obraun provizije prenosi reeksporterovo posredniko poduzee u korist rceksportera iz zemlje podrijetla robe, a na temelju odobrenja za transfer deviza koje se izdaje u zemlji podrijetla robe.Razmotrivi cjelokupnu deviznu transakciju, neizbjeno nam se namee pitanje: Kako rceksporter zapravo premouje vremensku razliku od trenutka plaanja izvozniku do trenutka naplate od strane kupca iz zemlje namjene.

Razlika se moe premostili na tri naina:1. da reeksponer kupuje robu na kredit od izvoznika iz zemlje podrijetla robe (robni kredit),2. da dobije kredit od banke (finansijski kredit),3. da osigura kupevo plaanje sigurnim instrumentom plaanja kao stoje meunarodni dokumentarni akreditiv ili naplatom uz predoenje dokumenata (inkaso naplata uz bankovnu garanciju).Vrlo esto se ovakva razlika premouje putem lombardnoga kredita, to ga odobravaju bankeza robu na putu, na osnovi zaloenih realnih vrijednosti kao to su: vrijednosni papiri, zlato, dragocjenosti, roba i si.5. REEKSPORTNI POSLOVI U HRVATSKOJ PRIVREDNOJ PRAKSI

Reeksportni se poslovi provode i u hrvatskoj privrednoj praksi uz propisane uvjete, a moguih obavljati poduzea koja su upisana u sudski registar za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog prometa.Uobiajeno je u poslovnoj praksi da se vanjskotrgovinski posrednik - reeksporter u svom poslovanju pridrava sljedeih naela: ugovori moraju biti sklopljeni u skladu s meunarodnim trgovakim ugovorima, reeksportnim poslom ne bi se smio remetiti redoviti izvoz domae robe, reeksportom bi se trebalo osigurati zapoljavanje domaih proizvodnih kapaciteta (ako je rije o reeksportu vezanom uz privremeni uvoz kupljene robe u inozemstvu radi odreenih radnji na robi, te ponovnog izvoza te robe u inozemstvo), reeksportom se mora osigurati priljev deviza, reeksportom se mora utjecati na uravnoteenje razmjene sa zemljama s kojima su zakljueni sporazumi o uravnoteenoj razmjeni roba i usluga.Prema nainu uvoza i izvoza robe i usluga, reeksportni su poslovi svrstani u etiri skupine:1. roba se uvozi radi ponovnog izvoza u nepromijenjenom ili bitno nepromijenjenom stanju (indirektni reeksport);2. roba se kupuje u inozemstvu, uvozi iz inozemstva i izvozi u istim koliinama iz iste tarifne stavke Carinske tarife (ramplasman);3. roba se kupuje u inozemstvu, industrijski se prerauje, dorauje i obraduje u domaim poduzeima, plaaju se usluge dorade, prerade i obrade, te se oplemenjena roba izvozi (u ovom sluaju reeksporter nabavlja robu iz jedne zemlje i reeksporiira je nakon prerade, dorade ili obrade u neku treu 2emlju, a ne, kao Sto je to sluaj kod klasinih poslova oplemenjivanja robe, dobavljau te robe koji je od domaeg proizvoaa naruio posao oplemenjivanja svoje robe);4. kupuje se roba u inozemstvu i neposredno prodaje u inozemstvu (direktni reeksport).

Razlika izmeu reeksportnog posla pod tokom 1. i 2. jest u tome Sto se posao pod tokom 1.obavlja kao privremeni uvoz, a roba uvezena na nain pod tokom 2. se nacionalizira.Dakle, u prvom se sluaju roba kupuje u inozemstvu, doprema u zemlju, pohranjuje se u carinskom skladitu (ili, npr., u slobodnoj zoni), te se nakon eventualnog prepakiranja, ienja, sortiranja, kondicioniranja i si. izvozi (reeksporiira) u zemlju namjene. Pritom je bitno da se manipulacijama nad robom bitno ne mijenjaju svojstva robe, njena obiljeja ni vrijednost.U drugom sluaju rije je o ve spomenutom ramplasmanu, pri emu je uvoz i izvoz takve robe slobodan.Posao naveden u taki 3. predstavlja reeksport kupljene i uvezene robe iz inozemstva i oplemenjene u Hrvatskoj. Na takvoj robi, koja se privremeno uvozi u Hrvatsku, obavljaju se radnje koje bitno mijenjaju njena obiljeja, pa se roba koja se nakon oplemenjivanja izvozi (reeksportira) svrstava u drugu ifru i imenovanje iz Carinske tarife. Domae poduzee koje je pruilo uslugu oplemenjivanja takve robe ima prava i obveze kao daje tu uslugu pruilo u inozemstvu, a roba reprodukcijski materijal - koja je uporabljena za pruanje usluge oplemenjivanja, smatra se robom izvezenom u inozemstvo. Posredniko poduzee u reekspormom poslu plaa uslugu oplemenjivanja proizvodnom poduzeu u devizama, a moe platiti i robom koja je dana na oplemenjivanje, odnosno koja je oplemenjena. Na uvoz robe kojom se plaa usluga oplemenjivanja primjenjuju se propisi kojima se ureuje redoviti uvoz te robe. U tom je sluaju rije o kombiniranom poslu reeksporta i kompenzacije.

Posredniko poduzee u rceksportnom poslu moe od proizvodnog poduzea preuzeti robu kojom je plaena usluga oplemenjivanja i tom robom obavljati poslove posredovanja u vanjskotrgovinskom prometu za raun tog poduzea (drugim rijeima: preprodati tu robu na meunarodnom triStu).

Posao naveden u toki 4. isti je posredniki, odnosno direktni reeksportni posao, jer kupljenaroba u inozemstvu ne dodiruje hrvatski carinski teritorij, nego se odmah preprodaje u neku treu zemlju.Plaanje i naplata po odobrenom rceksportnom poslu obavljaju se u skladu sa Zakonom o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata, a putem banaka ovlatenih za poslove s inozemstvom. Naplata izvezene robe ostvaruje se preko ovlatene banke za poslove s inozemstvom priljevom deviza na reeksporterov devizni raun, s kojeg se plaa i roba kupljena u inozemstvu.Za premoenje vremenske razlike izmeu plaanja uvezene robe i naplate izvezene robe slue i u domaoj praksi razni naini i instrumenti. Ako domai reeksporter ne raspolae vlastitim kapitalom koji bi angairao do naplate izvoza ilipak ne uspije ugovoriti naplatu izvoza prije obveze plaanja uvoza, moe se koristiti kupnjom robe na kredit ili pribaviti kredit od banke, kako je to ve prethodno objanjeno.

Zahtjev za odobrenje reeksportnog posla domai reeksporter podnosi Ministarstvu gospodarstva na propisanim tiskanicama, ovisno o vrsti reeksportnog posla.Za potanje informacije o podnoenju isprava u carinskom postupku reeksportnog posla, obra-unu reeksportnog posla, propisanim taksama i ostaloj dokumentaciji kao i nainu obrauna deviznog odljeva i priljeva po reekspormom poslu, upuujemo itatelje ove knjige na pozitivne zakonske propise koji postoje ili e biti na snazi u trenutku kad namjeravaju ugovoriti i ostvariti reeksportni posao.

Isto tako je vano da, ako ove poslove do sada niste radili, kod Hrvatske narodne banke zatra-ite sve upute o nainu plaanja i naplate po reeksportnim poslovima.Ukratko, odredbama Odluke o uvjetima i nainu obavljanja devizne dokumentarne kontrole,kao i Odluke o izmjenama i dopunama te Odluke, odreeno je da se za potrebe devizne dokumentarne kontrole, ovisno o vrsti reeksportnog posla, HNB-u trebaju dostaviti pregled odljeva i priljeva deviza, odnosno kopije ili preslike faktura za robu kupljenu i neposredno prodanu u inozemstvu, odnosno za robu kupljenu i uvezenu te ponovno izvezenu u nepromijenjenom stanju, i to u roku od 15 dana od dana prijema fakture za kupljenu robu.

Reeksportni posao kupnje robe u inozemstvu i njezina neposredna prodaja u inozemstvuobavlja se izvan carinskog podruja zemlje reeksportera. Takav posao reeksporter najee obavlja u svoje ime i za svoj raun. Posao se redovito financira kroz mehanizam neopozivog prenosivog dokumentarnog akreditiva, koji kupac otvara u korist prodavatelja - reeksportera.

Posao se odvija ovako:Na temelju prethodnog utanaenja s proizvoaem robe koja je predmet reeksporta (i dogovora sa svojom bankom, koja e u tom poslu biti nominirana banka), reeksporter sklapa ugovor s kupcem i plaanje uvjetuje otvaranjem neopozivog, prenosivog, a po potrebi i djeljivog dokumentarnog akreditiva. Razumije se daje ugovorena prodajna cijena robe za odgovarajuu svotu vea od nabavne cijene koju je reeksporter ugovorio s proizvoaem robe.Po primitku obavijesti da mu je akreditiv otvoren, reeksporter daje svojoj nominiranoj bancinalog za prijenos akreditiva u svoti koja odgovara cijeni ugovorenoj s proizvoaem robe. U prenesenom akreditivu reeksporter e, umjesto stvarnog, krajnjeg kupca - uvoznika i prvog nalogodavatelja, sebe oznaiti kao nalogodavatelja. Po prijamu akreditivnih dokumenata on e proizvodaevu fakturu zamijeniti svojom fakturom, koja glasi na veu svoiu, tj. na cijenu ugovorenu s krajnjim kupcem, a zatim tako kompletirane akreditivne dokumente predati svojoj nominiranoj banci i naplatiti razliku izmeu proizvoaeve i svoje fakture.

Da bi sauvao anonimnost stvarnog isporuitelja robe, reeksporter e u svojem nalogu banci za prijenos akreditiva propisati "neutralni" robni i transportni dokument iz kojeg se nee moi razabrati tko je stvarni isporuitelj, jer e kao krcatelj i isporuitelj robe u pravilu bili neki meunarodni pediter ije e ime jedino biti vidljivo na transportnom dokumentu.Nakon izvrenja reeksportnog posla reeksporter dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci obrasce idokumentaciju na temelju kojih ona prati izvrenje vanjskotrgovinskih poslova to ih obavljaju domaa poduzea registrirana za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog prometa.U nastavku su prikazani primjerci obrazaca kako se obraunava reeksportni posao.

NAPOMENA: Preraunavanje valute u US dolare obavlja se po kupovnom (naplata izvoza).odnosno prodajnom (plaanje uvoza) teaju, u skladu sa Zakonom o osnovama deviznog sustava,deviznog poslovanja i prometu zlata, na dan kad je naplata, odnosno plaanje obavljeno.

6. PRIMJER REEKSPORTNOG POSLA U SVOJE IME I ZA SVOJ RAUN

Prije ugovaranja kupnje robe kod odreenog proizvoaa iz zemlje "A" i reeksportiranja te robe kupcu u zemlji "B", reeksporter e najprije provjeriti situaciju na tritu, odnosno postoji li odgovarajua potranja za robom koju namjerava reeksportirati i kolika se cijena za tu robu moe poslii na meunarodnom tritu, tj. moe li na takvoj reeksportnoj transakciji ostvariti zadovoljavajuu razliku u cijeni.

Usporedno s istraivanjem mogunosti reeksportiranja, odnosno preprodaje robe, reeksporter e provjeriti i koliki mu rizici naplate prijete i moe li se od tih rizika osigurati, jer ovaj posao namjerava obaviti u svoje ime i za svoj raun.

Pretpostavimo daje najtei dio posla, a loje pronalaenje kupca u zemlji "B", rijeen i daje reeksporter s timkupcem uglavio sve bitne elemente meusobnog kupoprodajnog ugovora. Da bi izbjegao bilo kakav rizik naplate od kupca iz zemlje "B" ili rizik da kupac odustane od posla, na je reeksporter uspio ugovoriti s kupcem plaanje putem neopozivog i prenosivog dokumentarnog akreditiva.

Dakako, na je reeksporter osigurao i pravodobnu isporuku predmetne robe, sklopivi u meuvremenu i kupoprodajni ugovor s proizvoaem te robe iz zemlje "A". Iako ta dva ugovora (jedan s kupcem a drugi s proizvoaem) ne moraju bili sklopljena istoga dana, uputno je da se reeksporter vrsto ne obveze niti kod kupca iz zemlje "B" niti kod proizvoaa iz zemlje "A" prije nego Sto bude potpuno siguran da e i s jednim i s drugim sklopiti kupoprodajni ugovor i obvezati ih na izvrenje njihovih obveza.

Dakle, reeksporter na temelju prethodnog dogovora sa svojom bankom, koja e u reeksportnom poslu biti nominirana banka, sklapa ugovor o kupnji robe "X" s prodavateljem - proizvoaem u zemlji "A" po cijeni od 130.000,00 USD, s paritetom isporuke CIF Roterdam, a prodaju iste robe ugovorio je s kupcem u zemlji "B" za 145.000,00 USD, takoer na paritetu CIF Roterdam.

Razlog zbog kojeg reeksporter ulazi u ovaj posao jest pozitivan finansijski rezultat koji mu pokazuje pretkalkulacija reeksportnog posla kako slijedi:

PRETKALKULACUA REEKSPORTNOG POSLASvota u USD1. Nabavna cijena robe CIF Roterdam 130.000,002. Predvidivi trokovi 5.000,003. Nabavna vrijednost CIF Roterdam 135.000,004. Prodajna cijena robe CIF Roterdam 145.000,005. Predvidiva zarada (3 manje 4) 10.000,00Napomena: roba ne ulazi u carinsko podruje Republike Hrvatske4Pri izvrenju ovog reeksportnog posla za naeg su reeksportera nastali sljedei poslovni dogaaji:1. Reeksporter je primio izvjee svoje banke, kao nominirane banke, da mu je kupac iz zemlje "B" otvorio neopozivi, i prenosivi dokumentarni akreditiv na svotu od 145.000,00 USD koju e mu nominirana banka isplatili uz predaju sljedeih akreditivnih dokumenata: punog seta (3/3) iste pomorske teretnice, s klauzulama "ukrcano na brod", "pod palubu" i s klauzulom "po naredbi" (To Order Bili of Lading- teretnica "po naredbi"); prenosive police osiguranja na CIF vrijednost robe, uveanu za 10%; trgovake fakture u tri primjerka.

2. Reeksporter svojoj nominiranoj banci daje nalog za prijenos dijela vrijednosti akreditiva na prodavatelja - proizvoaa u zemlji "A" u svoti od 130.000,00 USD, koji prodavatelj, kao drugi korisnik akreditiva moe koristiti uz predaju: punog seta istih pomorskih teretnica (3/3) s klauzulama "ukrcano na brod", "pod palubu" i s klauzulom "po naredbi" (To Order Bili of Lading-teretnica "po naredbi"); prenosive police osiguranja na CIF vrijednost robe, uveanu za 11,153845%; trgovake fakture glasee na 130.000,00 USD u tri primjerka.Poveanje CIF vrijednosti za 11,153845% od CIF vrijednosti (130.000,00 USD) stavljeno je radi toga da bi svota osiguranja dostigla vrijednost robe na paritetu CIF Roterdam uveanu za 10% (145.000,00 + 14.500 0 159.500,00 USD), sukladno ugovoru sklopljenom s krajnjim kupcem iz zemlje "B".

3. Prodavatelj - proizvoa je robu utovario u brod i nominiranoj banci predao uredne akreditivne do kumente, a banka mu je s akreditiva isplatila 130.000,00 USD. Nominirana banka izvjeuje reeksportera o primljenim urednim dokumentima i obavljenoj isplati s akreditiva od 130.000,00 USD.

4. Po prijamu izvjea banke reeksporter zamjenjuje fakturu prodavatelja - proizvoaa (glaseu na 130.000,00 USD) svojom fakturom ispostavljenom na 145.000,00 USD na koju svotu glasi iz vorni akreditiv. Banka odobrava naplaene devize reeksporteru na deviznom raunu 7013.

5. Reeksporter je primio raune za usluge obavljene u inozemstvu u svoti od, primjerice, 3.267,51USD to pomnoeno s teajem 1 USD = 6,1665 kn ini 20.149,00 kn. Usluge pod ovom tokom su usluge inozemnog peditera i tvrtke koje je o svom troku reeksporter angairao radi nadzora nad transportom robe na itavom putu do kupca u Roterdamu. Budui da se radi o uslugama iz l. 33b., st. 6., t. 2. Pravilnika o PDV-u, koje su stvarno obavljene u inozemstvu, one ne podlijeu plaanju PDV-a.

6. Banka dostavlja reeksporteru obraun provizije za avizo, prijenos, pregled i isplatu dokumenata u svoti od 7.600,00 kn.

7. Reeksporter plaa sa iro-rauna usluge banci u svoti od 7.600,00 kn.

8. Reeksporter plaa s deviznog rauna u zemlji, usluge obavljene u inozemstvu u svoti od3.267,51 USD = 20.149,00 kn.

9. Banka prenosi naplaenih 15.000,00 USD s rauna 7013 na redovni devizni raun reeksportera 7001-840, stoje po srednjem teaju kune kod Hrvatske narodne banke u vrijeme realizacije ovog reeksportnog posla (1 USD = 6,1665 kn) iznosilo 92.497,00 kn.

Po okonanom poslu reeksporter je na temelju knjigovodstvenih i komercijalnih isprava izradio sljedeu obraunsku kalkulaciju:

OBRAUNSKA KALKULACIJA REEKSPORTNOG POSLARed. Elementi Po pretkalkulaciji Ostvareno Razlikabr. USD USD + /.-1. Prodajna vrijednost robe145.000,00 145:000,00CIF Roterdam2. Nabavna vrijednost robe:130.000,00130.000,00-500,00a) po fakturi dobavljaa5000,004500,00-500,00b) zavisni trokovi135.000,00134.500,00c) nabavna vrijednost (a + b)3. Razlika u cijeni (1 - 2c) 10.000,00 10.500,00 + 500,004. Razlika u cijeni u % od 2c) 7,4% 7,8%

Iz rezultata obraunske kalkulacije proizlazi da je na reeksporter na ovom poslu zaradio10.500,00 USD, tj. 7,8 % od nabavne vrijednosti robe, a da se pritom za financiranje posla nije koristio vlastitim kapitalom, a ni kreditom.Reeksporter je mogao ovaj posao obaviti i na drugi, manje profitabilan nain. Da pri ugovaranjukupac nije pristao na otvaranje prenosivog akreditiva, reeksporter bi se morao zadovoljiti s neprenosivim akreditivom i od banke traiti da isporuitelju otvori tzv. "Back-to-back" akreditiv. Ako u tome ne bi uspio, morao bi otvoriti nostro akreditiv na svotu od 130.000,00 USD iz svojih deviznih sredstava ili iz kredita.

Po prijamu akreditivnih dokumenata reeksporter bi fakturu proizvoaa zamijenio svojom fakturom ispostavljenom na 145.000,00 USD i na temelju tako kompletiranih dokumenata s akreditiva naplatio 145.000,00 USD. I u toj bi varijanti obavljanja reeksportnog posla devizni priljev bio isti, tj. 15.000,00 USD, ali bi kamata znatno umanjila oekivanu zaradu.S obzirom na to da prihod znati zaradu (razliku u cijeni) ostvarenu na kupnji i prodaji robe kupljene i prodane u inozemstvu u svoje ime i za svoj raun, ne moe se tretirati kao usluga posredovanja, jer reeksporter nije posredovao u ime i za raun drugog, nego je posao obavio u svoje ima i za svoj raun.

Kada bi u tom poslu i sudjelovao posrednik u tue ime i za tui raun, njegova provizija ne bibila podlona plaanju poreza po l. 4. Pravilnika o PDV-u. Treba napomenuti da se u meunarodnoj praksi reeksportnih poslova plaanje robe izvornom isporuitelju - proizvoau robe ne obavlja uvijek prijenosom izvornog akreditiva, nego se otvara spomenuti "Back-to-back" akreditiv (kontraakreditiv), kao posebna vrsta podakreditiva ije otvaranje ipak iskljuivo ovisi o volji nominirane banke, jer ga banka moe i ne mora otvoriti (vie o tome ui poglavlju o instrumentima plaanja u vanjskoj trgovini).

U sluaju daje reeksportni posao bio planiran s privremenim uvozom strane robe na carinski teritorij zemlje reeksportera, s oplemenjivanjem ili bez oplemenjivanja te robe, te naknadnim izvozom oplemenjene ilineoplemenjene robe kupcu u neku treu zemlju, tehnika ugovaranja i operativnog izvrenja takvog reeksportnog posla sastojala bi se, praktino, iz dva dijela -jednog uvoznog posla i jednog izvoznog posla, koje bi pratila i dva kupoprodajna ugovora, uvozno carinjenje privremeno uvezene robe i izvozno carinjenje izvezene robe u neku treu zemlju. Uz to bi itav posao pratila i ostala uvozna i izvozna dokumentacija, koju ste mogli vidjeti u poglavlju ove knjige o tehnici izvre nja izvoznog i uvoznog posla.Nakon Sto se obavili i zavrili reeksportni posao, ne zaboravite odmah sastaviti pregled odljeva i priljeva deviza i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci radi pravdanja izvrenja reeksportnog posla i unosa deviza po obavljenom poslu u zakonskom roku.

ZAKLJUAK

Na osnovu prethodno uraenog dijela iz teorije i obraenog primjera, ukazano je na to ta ustvari predstavlja reeksport u vanjstrgovinskoj praksi, kao i sa kakvim reeksportnim poslovima se moemo susretati u budunosti.Koju ulogu i znaaj imaju reeksportni poslovi u vanjskotrgovinskoj praksi, kao priloene su osobine i prava reeksportera u njegovom poslovanju.Dvije sheme, koje su prikazane kroz crno-bijele slike, i to slika 1. shema reeksportnog posla s uvozom u zemlju reeksportera, analizira robu koju reeksporter kupuje u odreenoj zemlji, s namjerom da je proda u nekoj treoj zemlji, s time da se ta roba najprije doprema u zemlju reeksportera, a zatim ponovno izvozi u zemlju namjene.Slika 2. Shema reeksportnog posla bez uvoza u zemlju reeksportera, analizira robu koju reeksporter kupuje u jednoj zemlji i prodaje je uvozniku u drugoj zemlji, s time da se roba uope ne doprema u zemlju reeksportera.

Utvrena je analiza reeksportnih poslova u Hrvatskoj privrednoj praksi, gdje se najvie obratila panja na zakone, propise, pravila i norme.

Praktini primjer reeksportnog posla u svoje ime i za svoj raun, je u naem radu kao taka na i, gdje je detaljno obrazloen primjer reeksporta u praksi, kao bitne stavke na ta se najvie treba obratiti panja. Glavne osobine ovog primjera su : reeksporter e najprije provjeriti situaciju na tritu, odnosno postoji li odgovarajua potranja za robom koju namjerava reeksportirati i kolika se cijena za tu robu moe poslii na meunarodnom tritu, usporedno s istraivanjem mogunosti reeksportiranja, odnosno preprodaje robe, reeksporter e provjeriti i koliki mu rizici naplate prijete i moe li se od tih rizika osigurati, reeksporter e osigurati i pravodobnu isporuku predmetne robe, sklopivi u meuvremenu i kupoprodajni ugovor s proizvoaem te robe.

Razlog zbog kojeg reeksporter ulazi u ovaj posao jest pozitivan finansijski rezultat koji mu pokazuje pretkalkulacija reeksportnog posla. Po okonanom poslu reeksporter je na temelju knjigovodstvenih i komercijalnih isprava e izraditi obraunsku kalkulaciju.

LITERATURA

Knjige:1. Andrijani Ivo.: Kako poslovati s inozemstvom, Mikcma, Zagreb, 1994.2. Andrijani Ivo.: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Mikrorad, Zagreb, 19993. Babi Mate.: Meunarodna ekonomija, Mate, Zagreb, 19934. Goldtajn Aleskandar.: Meunarodno trgovako pravo, Informator, Zagreb, 19705. Katunari Ante.: Vanjska trgovina - principi i praksa, Poduzee-banka, Zagreb, 1953Stranice:1. www.enciklopedija.hr2. www.eknjiznica.unipu.hr3. www.poduzetnistvo.org

20