Skener i skeniranjeSkener (engl. scanner) je ureaj koji slui za digitalizaciju fotografija, crtea i transparentnih medija (npr. negativ filma, dijapozitiv, prozirnica itd.). Skeniranje je postupak kojim se slika pretvara u oblik pogodan za obradu, pohranu i prijenos pomou raunala. Obino je rije o slikama na papiru koje treba unijeti u raunalo. Digitalizirana slika se rabi primjerice u dizajnu, stolnom izdavatvu (engl. desktop publishing, DTP) ili raspoznavanju teksta (engl. optical character recognition, OCR).

Vrste skenera

Tri osnovne vrste skenera su: runi, ploni i rotacijski. Runi postoje u nekoliko oblika: mali skeneri slini olovci za skeniranje teksta ili crtinog koda (engl. bar code) i ureaji malo vei od mia. Znaajke runih skenera su niska cijena i relativno niska kvaliteta. Postoje crno-bijeli i u boji, razluivosti do najvie 400 toaka po palcu (engl. dots per inch, dpi), a obino imaju najvie osam bita po boji. Runi skeneri se danas rabe uglavnom kao itai crtinog koda (engl. bar code), dok se za digitalizaciju slika vie ne rabe. Ploni skeneri (engl. flatbed scanner) su najpopularniji, a zbog injenice da se dre na stolu pored raunala zovu se i stolni skeneri. S gornje strane imaju staklenu plohu na koju se stavlja predloak. Skener ima izvor svjetlosti (ako se radi o reflektivnom predloku s donje, a ako je rije o transparentnom predloku s gornje strane) i optiki sustav koji dovodi rezultirajuu svjetlost do fotoosjetljivih elemenata. Stolnih skenera ima crno-bijelih i u boji, a format im je najee A4 ili rjee A3. Razluivost stolnih skenera je do 1200 dpi, a rabe najee 12 bita po boji. Stolni skeneri danas su najrasprostranjenija vrsta skenera. Rotacijski su skeneri skupi, a razluivosti su od 2400 do 9600 dpi. Predloak se lijepi na prozirni uplji valjak (bubanj) koji rotira i pomie se u smjeru osi rotacije. Na rotacijskom skeneru mogu se skenirati samo savitljivi predloci. Rotacijski skeneri rabe se za profesionalnu primjenu gdje je potrebna vrhunska kakvoa skeniranja.

Format skenera

Format skenera govori o tome koliko se veliki predloak moe odjednom skenirati. Format plonih skenera je A4 ili iznimno A3 i vei.

Razluivost skenera

Razluivost (rezolucija, engl. resolution) je najvanija znaajka skenera. Izraava se brojem toaka po palcu (engl. dots per inch, dpi). Kod stolnog skenera horizontalna razluivost odreena je brojem toaka na fotoosjetljivom elementu. Vertikalna razluivost ovisi o preciznosti kojom skener moe pomicati glavu uzdu predloka. To znai da stolni skener moe imati razliitu razluivost u1

horizontalnom i vertikalnom smjeru. Kod rotacijskog skenera ne postoji fiziko ogranienje razluivosti koje bi bilo analogno s ogranienjem koje postavljaju fotoosjetljivi elementi kod stolnih skenera. Razluivost ovisi samo o preciznosti mehanizma za pomicanje bubnja. Horizontalna razluivost (razluivost "oko bubnja") ovisi o brzini rotacije, a vertikalna razluivost ovisi o preciznosti pomicanja bubnja u smjeru osi rotacije. Proizvoai esto istiu dvije razliite razluivosti: interpoliranu i optiku. Interpolirana razluivost je ona koju skener ili upravljaki program postie interpoliranjem odnosno umetanjem dodatnih toaka izmeu skeniranih toaka, tako da se njihova boja izraunava na osnovi susjednih toaka. Rije je dakle o poboljanju rezultata skeniranja koji se temelji na procjeni, to moe ali i ne mora poboljati rezultat. Optika razluivost je stvarna razluivost skenera i jedina je bitna za kvalitetu skenera. Zato pri procjeni kvalitete skenera treba ponajprije obratiti pozornost na optiku razluivost. Slika 1. prikazuje razliite razluivosti iste fotografije. to je razluivost vea to je rezultat skeniranja bolji.

Slika 1. Prikaz iste fotografije skenirane razliitim razluivostima

Skenira se uglavnom iz dva razloga: da bi se slika gledala na zaslonu monitora ili da bi se otisnula na papiru. Pri skeniranju moe se izabrati razluivost s kojom se eli skenirati. Pri tome se esto postavlja pitanje s kojom razluivosti je pogodno skenirati za pojedinu namjenu. Formula za izraunavanje veliine skenirane slike na monitoru je:

x

m

= rs XY odnosno y 25,425,4

m

= rs

gdje je: X irina predloka u mm, Y visina predloka u mm, rs razluivost skeniranja u dpi, xm irina slike na zaslonu monitora u zaslonskim tokama i ym visina slike na zaslonu monitora u zaslonskim

2

tokama. U tablici 1. prikazane su veliine predloka u mm, razluivosti skeniranja u dpi i veliina slike na zaslonu monitora u zaslonskim tokama za neke karakteristine formate.

Tablica 1. Veliine predloka, razluivosti skeniranja i veliina slike na monitoru

irina predlok a [mm]

visina predlok a [mm]

razluivost 100 dpi veliina slike na zaslonu monitora u zaslonskim tokama

razluivost 200 dpi veliina slike na zaslonu monitora u zaslonskim tokama 1024 1181 1654 709 787 2339

razluivost 300 dpi veliina slike na zaslonu monitora u zaslonskim tokama 1535 1772 2480 1063 1181 3508

130 150 210

90 100 297

512 591 827

354 394 1169

Ako je poznata veliina predloka i unaprijed se zada eljena veliina slike na monitoru mogue je izraunati s kolikom je razluivosti potrebno skenirati fotografiju. Formula za izraunavanje razluivosti skeniranja je:

rs =

25,4 x m25,4 y odnosno rs =; XY

m

gdje je: X irina predloka u mm, Y visina predloka u mm, rs razluivost skeniranja u dpi, xm irina slike na zaslonu monitora u zaslonskim tokama i ym visina slike na zaslonu monitora u zaslonskim tokama. Ako je npr. veliina predloka na papiru 6,5x3,4 cm, a eli se veliina slike na zaslonu monitora u vodoravnom smjeru od 640 toaka onda je potrebno tu sliku skenirati s razluivosti 250 dpi s time da e veliina slike u uspravnom smjeru biti odreena s razluivosti skeniranja i u ovom sluaju iznosi 335 toaka. Ako je npr. veliina predloka na papiru 5,2x8,6 cm, a eli se veliina slike na zaslonu monitora u uspravnom smjeru od 768 toaka onda je potrebno tu sliku skenirati s razluivosti 227 dpi s time da e veliina slike u vodoravnom smjeru biti odreena s razluivosti skeniranja i u ovom sluaju iznosi 463 toaka. Potrebno je napomenuti da se raunanjem potrebne razluivosti skeniranja dobivaju vrijednosti koje veina skenera nema. U svom izborniku upravljaki program skenera najee nudi nekoliko osnovnih razluivosti a ne mogunost izbora kontinuirane razluivosti. Najee razluivosti koje upravljaki program skenera nudi korisniku su: 100, 150, 200, 225, 300, 400, 600 i 1200 dpi. Znai da je prilikom izbora razluivosti skenera prema izraunatoj vrijednosti razluivosti potrebno odabrati najbliu razluivost koju upravljaki program skenera nudi korisniku.

3

Ako se fotografija eli ispisati na pisau onda je potrebno jo ukljuiti u formulu i razluivost pisaa. Formula za izraunavanje irine i visine slike na pisau je:

xp =

rs Xr Y i yp = rprp

s

gdje je: X irina predloka u mm, Y visina predloka u mm, rs razluivost skeniranja u dpi, rp razluivost ispisa na pisau u dpi, xp irina slike ispisana na pisau u mm i yp visina slike ispisana na pisau u mm. Npr. ako se predloak dimenzija 16,26x12,19 cm skenira s razluivosti 100 dpi njena veliina na monitoru biti e 640x480 toaka. Ako se nakon toga ta ista slika ispie na pisau razluivosti 300 dpi njena veliina e biti 5,42x4,06 cm.

Broj bita po boji

Raunalo moe obraivati samo digitalne podatke ili jednostavnije reeno raunalo moe raditi samo s brojevima. Zato je sliku na neki nain potrebno pretvoriti u brojeve. To se radi u dva koraka. U prvom se koraku slika podijeli na toke (broj toaka ovisi o razluivosti skenera). Svaka se toka osvijetli i odbijeno svjetlo dovodi do osjetila koje svjetlost pretvara u elektrinu struju (ili napon). to je svjetlost jaa, to je struja vea. Drugi korak je pretvorba iznosa struje u broj. Taj se postupak zove digitalizacija. Raunalo radi s binarnim brojevima, pa se iznos struje pretvara u binarni broj. A/D pretvornik pretvara analogni elektrini signal u rasponu od Vmin do Vmax u brojeve od 0 do 2n-1, gdje je n broj bita. Npr. 4-bitni A/D pretvornik pretvara ulazni napon od 0 do 1 V u brojeve od 0 do 15. To znai da e se cjelokupni raspon svjetlosti od crnog do bijelog prikazati s 16 nijansi. Ljudsko oko moe razaznati mnogo vie nijansi. Primjerice zamislimo da se skenira ploha koja je na jednom kraju potpuno crna, a prema drugom kraju postaje sve svjetlija da bi na kraju postala bijela. Ako se ta ploha opisanim postupkom pretvori u 16 nijansi sivoga, ljudsko e oko primijetiti stepenasti prijelaz sivih tonova. Zato je povoljnije pretvoriti raspon svjetlosti u binarni broj sa to vie bita. Slika 2. prikazuje plohu s postupnim prijelazom od crne do bijele boje prikazanu s razliitim brojem bita. to je broj bita vei, to je rezultat skeniranja bolji.

Slika 2. Prikaz plohe s postupnim prijelazom od crne do bijele boje s razliitim brojem bita (s lijeva na desno: 1 bit, 2 bita, 3 bita, 4 bita i 8 bita)

4

8-bitni A/D pretvornik pretvara taj isti raspon u brojeve od 0 do 255, 10-bitni A/D pretvornik od 0 do 1023, 12-bitni A/D pretvornik od 0 do 4095 itd. A/D pretvornik s vie bita preciznije e podijeliti isti ulazni raspon, tako da e se na njegovom izlazu dobiti preciznija digitalna informacija o stvarnom intenzitetu svjetla. Pri skeniranju slike u boji za svaku toku slike postoje tri fotoosjetila: za crvenu, zelenu i plavu boju. Zato je za svaku boju potrebno imati po jedan takav podatak. Broj bita koje skener koristi i broj boja povezani su na sljedei nain: c = 2 n gdje je: n broj bita, a c broj boja. U tablici 2. je prikazan broj bita i odgovarajui broj boja.

Tablica 2. Broj bita i broj boja

broj bita (n) 1 2 4 8 16 24

broj boja (2n) 2 4 16 256 65536 16777216

Ovisno o razluivosti i broju boja (odnosno broju bita) veliina slike zauzimati e razliitu koliinu memorije. Formula za izraunavanje veliine slike u memoriji u KB je:

v = xm y

m

n

; 8192

gdje je: xm veliina slike u zaslonskim tokama na monitoru u vodoravnom smjeru, ym veliina slike u zaslonskim tokama na monitoru u uspravnom smjeru, a n broj bita. U tablici 3. prikazane su neke karakteristine veliine slika na monitoru, broj bita i broj boja te veliina slike u memoriji.

Tablica 3. Veliine slika na monitoru, broj bita (broj boja) i veliina slike u memoriji

veliina slike u zaslonskim tokama irina 640 800 1024 1152 1280 1600 visina 480 600 768 864 1024 1200 1/2 38 KB 59 KB 96 KB 122 KB 160 KB 234 KB 2/4 75 KB 117 KB 192 KB 243 KB 320 KB 469 KB

broja bita/broj boja 4/16 150 KB 234 KB 384 KB 486 KB 640 KB 938 KB 8/256 300 KB 469 KB 768 KB 972 KB 1,3 MB 1,8 MB 16/65536 600 KB 938 KB 1,5 MB 1,9 MB 2,5 MB 3,7 MB 24/16777216 900 KB 1,4 MB 2,3 MB 2,8 MB 3,8 MB 5,5 MB

5

U tablici 4. prikazane su veliine slika u ovisnosti o irini i visini predloka u mm, broju bita (broju boja) i razluivosti skeniranja u dpi. Formula za izraunavanje veliine slike u KB je:

v= XYn rs2 ; 25,4 25,48192gdje X predstavlja veliinu predloka u horizontalnom smjeru u mm, Y predstavlja veliinu predloka u vertikalnom smjeru u mm, rs je razluivost skeniranja u dpi, a n je broj bita.

Tablica 4. Veliina slika u ovisnosti o irini i visini predloka, broju bita (broju boja) i razluivosti skeniranja

150 dpi irina predloka [mm] 210 visina predloka [mm] 297 266 KB 2,1 MB 6,2 MB 1,0 MB 1 bit 8 bita 24 bita 1 bit

300 dpi

600 dpi

8 bita

24 bita

1 bit

8 bita

24 bita

8,3 MB

24,9 MB 6,0 MB

4,1 MB

33,2 MB 8,0 MB

99,6 MB 23,9 MB 18,7 MB

150

100

64 KB

511 KB

1,5 MB

255 KB

2,0 MB

1,0 MB

130

90

50 KB

398 KB

1,2 MB

199 KB

1,6 MB

4,7 MB

797 KB

6,2 MB

Potrebno je napomenuti da su u tablici 4. prikazane veliine slika bez saimanja. Pri pohrani zapis se moe saeti da zauzme manje memorije. Zato se moe dogoditi da konani rezultat, polje na disku, zauzima manje memorije nego je to navedeno u tablici. Neki od tih grafikih formata imaju u sebi ukljueno saimanje podataka tako da se veliina slike na npr. tvrdom disku moe razlikovati od veliine slike u memoriji. Naelno se moe rei da je povoljnije sliku skenirati sa to vie bita po boji, ali se time poveava koliina memorije potrebna za pohranu slike. Zato treba procijeniti koja je namjena slike i prema tome izabrati broj bita.

Dinamiki raspon skenera

ovjekovo oko je vrlo osjetljivo, tj. u stanju je vidjeti svjetlost vrlo niskog intenziteta. Osim te osjetljivosti, ovjek je u stanju vidjeti veliki raspon intenziteta svjetlosti. Razlika izmeu intenziteta kontura koje ovjek vidi u noi bez mjeseca i podnevnog sunevog sjaja je velika. Niti jedan ureaj nije u stanju registrirati ni reproducirati toliki raspon. Od skenera se to ni ne oekuje. Od njega se oekuje to vjernija reprodukcija koja se zabiljeila na npr. emulziji filma, fotopapiru ili nekom drugom mediju koji je ve zbog svojih ogranienja reducirao mogui tonski raspon. Dvije su vrste moguih predloaka pogodnih za skeniranje: prozirni npr. dijapozitivi i neprozirni npr. fotografija na papiru. Svaki predloak ima svoje optike karakteristike. Svjetlost koja dolazi na prozirni predloak6

djelomino se odbija, djelomino prolazi i djelomino apsorbira. Suma tih triju komponenti uvijek je jednaka ulaznoj svjetlosti. Dinamiki raspon skenera je logaritam omjera izmeu maksimalne svjetlosti koju fotoosjetljivi elementi detektiraju i minimalne svjetlosti (tame) koju fotoosjetljivi elementi detektiraju. to se skeniranjem moe dobiti vie sivih nijansi ili boja to je dinamiki raspon skenera vei. Dinamiki raspon se rauna kao 20log(2n) gdje n predstavlja broj bita po boji. U tablici 5. prikazani su broj bita po boji, broj tonova po boji, ukupni broj boja, teoretski dinamiki raspon i tonski raspon za neke karakteristine vrijednosti kod skenera.

Tablica 5. Broj bita po boji, broj tonova po boji, ukupni broj bita i boja te dinamiki raspon

broj bita po boji 8 10 12 16

broj tonova po boji 256 1024 4096 65536

ukupni broj bita 24 30 36 48

ukupni broj boja 16777216 1073741824 68719476736 2,81475*1014

dinamiki raspon [dB] 48 60 72 96

Brzina skeniranja

Veina proizvoaa navodi brzinu skeniranja u cm/s. Radi se o brzini pomicanja glave kod skeniranja. Taj podatak u veini sluajeva nema nikakvo znaenje, jer je prolaz glave preko predloka samo jedna od komponenti koje utjeu na stvarnu brzinu skeniranja. Na nju mnogo vie utjeu broj prolaza skenera, brzina prijenosa podataka, brzina obrade podataka u skeneru te brzina i praktinost upravljakog programa koji dolazi sa skenerom.

Broj prolaza skeniranja

Prvi skeneri koji su se pojavili mogli su skenirati samo crno-bijelu sliku. Korak prema skeniranju u boji je skeniranje slike tri puta: kroz crveni, zeleni i plavi filtar. To zahtijeva tri skeniranja, pa je tri puta sporije. Troprolazni su skeneri danas vrlo rijetki te se najee susreu jednoprolazni, koji sve tri boje skeniraju u jednom prolazu.

Sklopovsko suelje skenera

Skeneri su ureaji koji se spajaju na raunalo posredstvom sklopovskog suelja ili prikljukom na vanjsku sabirnicu. Postoji vie naina da se to ostvari: SCSI suelje, dvosmjerna paralelna vrata, vlastite kartice koje dolaze sa skenerom te USB suelje. Danas se skeneri najee spajaju na raunalo preko USB suelja.

7

Upravljaki program skenera

Skener je vrlo vaan u postupku skeniranja, no to je tek polovica sustava za skeniranje. Druga polovica jest upravljaki program. Dobar skener i lo upravljaki program dati e mnogo loiji rezultat nego loiji skener i odlini upravljaki program. Svaki skener dolazi sa svojim upravljakim programom. U naelu s upravljakim programom koji dolazi uz jedan skener nije mogue skenirati na skeneru drugog proizvoaa. Veina skenera namijenjena je radu na IBM PC sukladnim raunalima i Macintosh raunalima. Kvaliteta upravljakog programa utjee ne samo na kvalitetu postignutog krajnjeg rezultata, nego i na brzinu rada. Od upravljakog programa oekuje se da podrava sve posebnosti skenera, da omoguava brzo i jednostavno skeniranje i potpuni nadzor nad svim parametrima skeniranja.

Postupak skeniranjaU postupku skeniranja osim kvalitete skenera i upravljakih programa odgovornost za konane rezultate snosi i osoba koja skenira. Razlog tome je relativna brojnost parametara skeniranja koji mogu potpuno izmijeniti izgled skenirane slike. Stoga je za uspjean rad neophodno razumijevanje utjecaja svakog od parametara na rezultat skeniranja. Postupak skeniranja zapoinje otvaranjem programa za obradu slika (npr. Adobe Photoshop, PaintShopPro, Corel PhotoPaint i sl.). U izborniku svakog od tih programa postoji izbor za skeniranje. Nakon to se klikne na taj izbor pokrene se upravljaki program za skeniranje. U tom se programu skeniranje najee odvija na sljedei nain:

Slika 3. Dijagram tijeka postupka skeniranja

8

Pregled predloka skeniranja

Pregled (engl. preview) je postupak kojim se na zaslonu monitora prikae pojednostavljena slika predloka koji e se skenirati. To slui ponajprije tome da bi korisnik mogao izabrati koji dio slike eli skenirati. Iako se na preglednom prikazu predloka skeniranja moe u grubo procijeniti rezultat skeniranja (boje, svjetlina i dr.) pregled slui uglavnom izboru dijela predloka koji se eli skenirati. Na preglednom prikazu predloka mogu se uokviriti podruja koja se ele skenirati.

Parametri skeniranja

Ovdje e biti prikazani i objanjeni neki od vanijih parametara skeniranja.

Broj bita

Upravljaki programi obino nude line-art, grayscale i full color nain skeniranja. Line-art se rabi za skeniranje crno-bijelih predloaka najee crtea nastalih olovkom i koristi 1 bit za svaku toku slike. Takvi su predloci primjerice tehniki nacrti. Line-art nain skeniranja treba primijeniti ako se skenira tekst koji e se zatim raspoznavati programom za raspoznavanje teksta (engl. OCR). Grayscale se rabi za crtee i fotografije koje u sebi sadre crno-bijele tonove te koristi 8 bita za svaku toku slike. Pogodan je za skeniranje crno-bijelih fotografija i crno-bijelih crtea koji sadre nijanse sive boje. Full color (true color) nain skeniranja predstavlja skeniranje u boji i koristi se za crtee i fotografije u boji te koristi 24 bita za svaku toku slike. Neki skeneri ili tonije njihovi upravljaki programi nude i varijantu skeniranja u boji s ogranienom paletom od 256 boja.

Histogram

Histogram je dijagram o zastupljenosti pojedinih razina sive skale (kod pregleda u boji obojenja u pojedinim kanalima za svaku boju) na izabranom podruju slike. Taj je dijagram vaan pri izboru crne i bijele toke (engl. black spot, BS i white spot, WS), gama faktora te kao osnova za korekciju tonskih krivulja.

9

Slika 4. Histogram za sliku u sivoj skali

Slika 5. Histogrami za istu sliku u boji po kanalima (crvenom, zelenom i plavom)

Izbor crne i bijele toke

Fotoosjetljivi elementi intenzitet svjetlosti s predloka pretvaraju u numeriku vrijednost u rasponu koji je odreen brojem bita po kanalu. O parametrima koji su zadani skeneru ovisi koje e vrijednosti sivoj skali (od 0% do 100% zacrnjenja) biti pridijeljene pojedinim numerikim vrijednostima dobivenim u postupku skeniranja. Budui da predloci esto jako variraju u svojoj kvaliteti nuno je skeneru na neki nain ukazati na tonsko podruje kojem treba dati najvie panje i osjetljivosti. Zato prije skeniranja treba odrediti tzv. crnu i bijelu toku, tj. granine razine zacrnjenja. Neka se npr. koristi skener kojim e se skenirati slika u sivoj skali s 8 bita za svaku toku slike (razine sivoga oznaene su vrijednostima od 0 do 255). Pridijeli li se crnoj toki vrijednost 15, a bijeloj vrijednost 232 (obino vei broj oznaava slabije zacrnjenje) onda e skener sve toke kojima tijekom skeniranja interno pridijeli razinu manju ili jednaku 15 raunalu poslati kao potpuno crne (vrijednost 0), a one koje imaju razinu veu ili jednaku 232 kao potpuno bijele (vrijednost 255). U upravljakim programima nekih skenera crna i bijela toka posredno se reguliraju kroz veliine nazvane svjetlina i kontrast (engl. brightness i contrast). Iako su ti nazivi blii svakodnevnom govoru, njihov smisao u skeniranju je upitan i rezultati nastali njihovim promjena obino su tee predvidljivi.10

a.

b.

c.

Slika 6. a. originalna slika u sivoj skali; b. slika s BS=15 i WS=130; c. slika s BS=100 i WS=225

a.

b.

c.

d.

Slika 7. a. slika sa svjetlinom +30; b. slika sa svjetlinom -30; c. slika s kontrastom +50; d. slika s kontrastom 50

11

Gama-faktor

Podeavanje gama-faktora obino je usko vezano za izbor crne i bijele toke. Vrijednost gamafaktora (broj izmeu 0,10 i 9,99) vezana je obino za srednji ton (engl. midtone) ali to ovisi o upravljakom programu. Normalna (nekorigirana) vrijednost gama-faktora je 1,00 to znai da numerika razina koja odgovara zacrnjenju od 50% predstavlja tono aritmetiku sredinu crne i bijele toke. Numeriki gledano, pomak srednjeg tona prema crnoj toci uveava gama-faktor, a pomak prema bijeloj toci ga smanjuje. Utjecaj gama-faktora na samu sliku utjee na raspodjelu tonova koji se nalaze u srednjem podruju, tj. relativno daleko od crne i bijele toke. Pomak srednjeg tona prema crnoj toci (poveanje gama faktora) dovodi do toga da cijela slika postaje svjetlija. Kada se srednji ton pomie prema bijeloj toci (smanjenje gama faktora) slika postaje tamnija. Kod slika u boji utjecaj gama-faktora moe se prikazati tablicom:

Tablica 6. Utjecaj gama-faktora na pojedine kanale

gama-faktor za crvenu boju 1 gama-faktor za zelenu boju 1 gama-faktor za plavu boju 1

smanjenje udjela crvene boje poveanje udjela crvene boje smanjenje udjela zelene boje poveanje udjela zelene boje smanjenje udjela plave boje poveanje udjela plave boje

a.

b.

Slika 8. a. slika s gama-faktorom 0,4; b. slika s gama-faktorom 2,0

12

Ostali parametri

Postoji jo parametara koji se mogu mijenjati kako bi se dobio eljeni rezultat skeniranja, ali su oni previe sloeni da bi se objasnili u ovom kratkom tekstu. O utjecaju i znaenju tih parametara mogue je saznati iz pomoi programa za skeniranje (engl. Help) ili literature.

Praktini savjeti

U tablicama koje slijede prikazani su savjeti vezani uz vrste predloka i nain skeniranja te upute o korekcijama skenirane slike s nekim parametrima objanjenim prije. Tablica 7. prikazuje vrste predloka i kojim nainom je potrebno skenirati predloak. Tablica 8. prikazuje na koji nain je mogue napraviti korekcije predloka s prethodno objanjenim parametrima.

Tablica 7. Vrste predloka i nain skeniranja predloka

Vrsta predloka Fotografija u boji Crno-bijela fotografija Tehniki nacrt Tekst za OCR Crno-bijeli crte

Nain skeniranja predloka Full color (true color) Grayscale Line-art Line-art ili grayscale Line-art

Crte s nijansama sivoga Grayscale

Tablica 8. Naini korekcije slike

Nedostatak slike Previe tamna slika ili svjetla slika Previe ili premalo kontrasta u slici

Nain korekcije Upotreba brigtness-a ili izbor crne i bijele toke Upotreba contrast-a ili izbor crne i bijele toke

Previe ili premalo crvene boje u slici Upotreba gama-faktora Previe ili premalo zelene boje u slici Previe ili premalo plave boje u slici Upotreba gama-faktora Upotreba gama-faktora

13