30
UNIVERZITET SINERGIJA FAKULTET ZA POSLOVNU EKONOMIJU BIJELJINA SEMINARSKI RAD predmet: Računovodstvena praksa Tema: Indirektni porezi na primjeru preduzeća „Sony & Computers“ Bijeljina

Seminarski Rad (Sladjana Stevanovic - Analiza Preduzeca)

Embed Size (px)

Citation preview

S A D R A J

UNIVERZITET SINERGIJAFAKULTET ZA POSLOVNU EKONOMIJUBIJELJINA

SEMINARSKI RAD

predmet: Raunovodstvena praksaTema: Indirektni porezi na primjeru preduzea Sony & Computers Bijeljina Student:

Profesor:

Slaana Stevanovi

Doc dr Mirjana Oraanin Br. ind. 110193/2012Bijeljina, 2015. S A D R A J

1UVOD

21. UTVRIVANJE I NAPLATA INDIREKTNIH POREZA U BOSNI I HERCEGOVINI

42. POREZ NA DODATNU VRIJEDNOST (PDV)

42.1. Opte karakteristike poreza na dodatnu vrijednost

52.2. Osnovni elementi poreza na dodatnu vrijednost

52.2.1. Predmet oporezivanja

52.2.2. Poreski obveznik

52.2.3. Poreska osnovica za obraun PDV-a

52.2.4. Poreska stopa poreza na dodatnu vrijednost

62.3. Razlika poreza na promet robe i usluga u odnosu na PDV-e

73. AKCIZE

83.1. Utvrivanje i naplata akciza

83.2. Poreska osnovica za obraun akciza

83.3. Poreske stope za obraun akciza

93.4. Kontrola obraunavanja i plaanja akciza

93.4.1. Kontrolne akcizne markice

104. CARINE

104.1. Pojam i karakteristike carina

104.2. Ciljevi i motivi uvoenja carina

114.3. Elementi carina

114.4. Nain obrauna carine

124.5. Carinski sistem bosne i hercegovine

135. PRIMJER INDIREKTNIH POREZA NA PRIMJERU PREDUZEA SONY & COMPUTERS BIJELJINA

135.1. Osnovni podaci o preduzeu Sony & Computers Bijeljina

5.2. Registracija kod Poreske uprave i Uprave za indirektno oporezivanje

(registracija obveznika PDV-a)13

5.3. Proces oporezivanja dodate vrijednosti na primjeru prodaje raunarske

opreme drugom preduzeu13

5.4. Simulacija principa dodatne vrijednosti za prikupljanje poreza u svakoj fazi

prometa14

15ZAKLJUAK

16LITERATURA

UVOD

Pod pojmom indirektnih poreza podrazumijevaju se: uvozne i izvozne dabine, posebni porezi - akcize, porez na dodatu vrijednost i svi drugi porezi na robu i usluge, ukljuujui i putarine.

Uprava za indirektno oporezivanje je samostalna upravna organizacija koja provodi zakone i druge propise o indirektnom oporezivanju i politiku koju utvruje Vijee ministara na prijedlog Upravnog odbora kao i o naplati i raspodijeli indirektnih poreza na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Uprava za indirektno oporezivanje je najvea institucija na dravnom nivou uspostavljena sa ciljem da se spoje bive carinske uprave entiteta i Brko Distrikta, razvije i uvede jedinstveni porez na dodatu vrijednost na nivou drave, modernizuje i profesionalizuje nain upravljanja indirektnim porezima.

Uprava za indirektno oporezivanje naplauje carinske dabine, porez na dodatu vrijednost, putarine i akcize na sve visokotarifne robe, ukljuujui i domae. Poev od 1. januara 2006. godine u Bosni i Hercegovini primjenjuje se Zakon o porezu na dodatu vrijednost, kojim se uvodi novi sistem oporezivanja prometa dobara i usluga koji se primjenjuje u svim zemljama lanicama Evropske unije. Cilj uvoenja PDV-a u na poreski sistem je harmonizacija poreske politike sa standardima Evropske unije, pa je u tom smislu usvojen model obrauna i naplate ovog poreza koji je u skladu sa 6. direktivom Evropske zajednice o zajednikom sistemu poreza na dodatnu vrijednost lanica Unije.Dosledno i paljivo praenje promjena u oblasti indirektnih poreza viestruko je korisno. Prvenstveno, omoguava licima koje popunjavaju poreske dokumente, meu kojima najznaajnije poreske prijave, da isto uine pravilno, te samim tim omogue urednu i pravilnu primjenu propisa i izbjegnu mogue kazne. S druge strane, to omoguava optimizaciju poreskih obaveza, s obzirom na to da nisu sve promjen eusmjerene ka smamenju prava i primjeni propisa na tetu obveznika. U ovom seminarskom radu pokuau da objasnim sistem indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini. Tema iz oblasti indirektnih poreza na neki nain se ustalila, s obzirom na praksu Uprave za indirektno oporezivanje u pogledu promjene stavova u primjeni propida, koje ista primjenjuje jedno vrijeme, a zatim usljed odluka drugostepenog organa, u veoj ili manjoj mjeri mijenja. Ovo postupanje nije neobino u primjeni indirektnih poreza, s obzirom na to da je ova praksa zastupljena i u zemljama regiona, ali i u zemljama EU. Ono to jeste neobino i to znaajno smeta poreskim obveznicima jeste to podzakonski akti ne prate ovakve promjene. Naime, jedini nain da se izbjegnu stalne dvojbe oko primjene propisa jeste sainjavanje i objavljivanje podzakonskih akata (pravilnika, uredbi, uputstava i slino). Na tome se u posljednje vrijeme intenzivno radi, pa se moe oekivati preciznija, savremenija i jasnija regulativa iz oblasti PDV-a.1. UTVRIVANJE I NAPLATA INDIREKTNIH POREZA U BOSNI I HERCEGOVINIPored direktnih vrsta poreza na nivou drave Bosne i Hercegovine postoje odreeni porezi iji je osnovni cilj da se podri makroekonomska stabilnost i fiskalna odrivost drave.

Na nivou Bosne i Hercegovine postoje takozvani indirektni porezi koji obuhvataju:

uvozne i izvozne dabine, porez na dodatu vrijednost, akcize, kao i sve druge poreze zaraunate na robu i usluge ukljuujui i putarine.

Radi to efikasnije naplate i raspodjele na nivou drave Bosne i Hercegovine, formirana je Uprava za indirektno oporezivanje sa sjeditem u Banja Luci.

U cilju to efikasnijeg rada, Uprava za idnirektno oporezivanje ima ispostave i filijale na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Uplata svih prihoda po osnovu indirektnih poreza uplauje se na jedinstven raun, a sa jedinstvenog rauna sredstva se rasporeuju u:

1. budet Bosne i Hercegovine prema iznosu u dravnom budetu za tekuu godinu,

2. budet Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brko Distrikta u iznosu prema njihovom udjelu u krajnjoj potronji prikazanog u prijavama poreza na dodatu vrijednost

3. budet Bosne i Hercegovine u iznosu koji treba obezbijediti radi izmirenja vanjskog duga.

Ovaj iznos sredstava se obezbjeuje umanjenjem iznosa koje treba uplatiti u budet Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Tabela br. 1. Vrste prihoda po osnovu indirektnih poreza

Redni

brojNaziv prihodaVrsta prihoda

1. Carinske dabine, naknada za carinsko evidentiranje i posebne dabine

1.Carina od pravnih lica 716111

2.Carina od graana 716112

3.Carinsko evidentiranje 716113

4.Carina po jedinici mjere 716114

5.Posebna taksa na izvezenu robu 716115

2. Akciza na uvozne proizvode

1.Akciza na naftu i naftine derivate 715421

2.Akciza na duvanske preraevine 715422

3.Akciza na alkohol i alkoholna pia 715423

4.Akciza na bezalkoholna pia 715424

5.Akciza na pivo 715425

6.Akciza na kafu 715426

7.Zatezna kamata na akcize na uvozne proizvode 715427

3. Posebne takse (putarina) na naftine derivate

1.Naknada za puteve (putarina) iz cijene uvozne nafte i naftinih derivata 722533

2.Naknada za puteve (putarina) iz cijene domae nafte i naftinih derivata722534

4. Ostali prihodi i takse

1.Learina 716116

2.Novane kazne za carinske prekraje za pravna lica 716121

3.Novane kazne za carinske prekraje za fizika lica 716122

4.Vanredni prihodi 716123

5.Zatezna kamata za carinske dabine, ostale prihode i takse 716124

6.Carinske takse u gotovom novcu od pravnih lica i graana 716125

7.Uplate certifikata EUR-a 716127

8.Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika van mijesta rada i radnog vremena 716128

9.Prihodi od prodaje robe koja je predata Upravi ili oduzeta u carinskom prekrajnom postupku 716129

10.Prihodi od terminala 716131

11.Prihodi od zakupnina 716132

12.Prihodi od skladitenja 716133

13.Prihodi od prodaje JCI obrazaca 716134

14.Ostali prihodi 716139

5. Akciza na domae proizvode

1.Akciza na domau naftu i naftne derivate 715411

2.Akciza na domai duvan i duvanske preraevine 715412

3.Akciza na domai alkohol i alkoholna pia 715413

4.Akciza na domaa bezalkoholna pia 715414

5.Akciza na domau prenu kafu 715415

6.Akciza na domae pivo 715416

7.Zatezna kamata na akcize na domae proizvode 715417

6. Porez na dodatu vrijednost

1.PDV na uvoze 717111

2.PDV obaveze prema PDV prijavame 717211

3.Povrat PDV-a prema PDV prijavama 717212

4.PDV prema automatskom razrezu od strane UIO 717213

5.PDV-jednokratne uplate 717214

6.PDV zatezna kamata 717311

7.PDV kazne 717312

8.Trokovi postupka prinudne naplate 717313

9.Trokovi naknadnog tereta prinude 717314

10.Zatezna kamata u postupku prinudne naplate 717315

Polazei od znaaja pojedinih vrsta poreza u pogledu iznosa sredstava koji se obezbjeuju po osnovu istih, kao i potreba ovog rada, posebnu panju i prostor u ovom radu posvetit emo nainu utvrivanja i naplate poreza na dodatnu vrijednost, akciza i carina. 2. POREZ NA DODATNU VRIJEDNOST (PDV)Prelazak sa jednofaznog sistema poreza na promet, koji se plaa u krajnjoj potronji, na svefazni sistem poreza na dodatu vrijednost, predstavlja najznaajniji dio reforme indirektnih poreza koja se obavlja u Bosni i Hercegovini.

Poreski postupak se zasniva na principu samooporezivanja, to znai da poreski obveznik samostalno utvruje poresku obavezu. Da bi na zakonit nain odgovorio ovoj obavezi, neophodna je pomo i saradnja poreske administracije u rijeavanju konkretnih pitanja i dilema do kojih moe doi u primjeni poreskih propisa. Uprava za indirektno oporezivanje postaje servis poreskih obveznika, a Sektor za pruanje usluga poreskim obveznicima, ima upravo tu namijenu.

U sistemu poreza na dodatu vrijednost potrebno je osigurati solventnost, tj. vei iznos obrtnog kapitala PDV obveznika. PDV je u principu neutralan i ne optereuje rashode PDV obveznika. To nije troak poslovanja, nego potraivanja od drave odnosno prorauna.

2.1. Opte karakteristike poreza na dodatnu vrijednostGlavni cilj u dogradnji poreskog sistema Bosne i Hercegovine predstavlja uvoenje POREZA NA DODATNU VRIJEDNOST na nivou cijele drave.

Sutina ovog poreza na promet odnosno poreza na dodatnu vrijednost sastoji se u tome da se proizvodi i usluge oporezuju u svim fazama, ali tako da porez plaen u prethodnoj fazi ne ulazi u poresku osnovicu u sledeoj fazi oporezivanja.

Porezom se dakle, u svakoj fazi oporezuje samo dodatna vrijednost proizvoda, odnosno usluga, to znai da ako u nekoj fazi nema te dodatne vrijednosti, praktino nema ni oporezivanja u toj fazi.

Poresku osnovicu kod poreza na dodatnu vrijednost predstavlja razlika izmeu prodajne i nabavne cijene proizvoda, odnosno usluge u odreenoj prometnoj fazi.

Tehniki gledano porez na dodatnu vrijednost obraunava se i naplauje direktnim ili indirektnim oporezivanjem dodatne vrijednosti. Kod direktnog metoda oporezivanja utvruje se dodatna vrijednost proizvoda, pa se na nju kao osnovicu primjenjuje odgovarajua poreska stopa. Pokazalo se, meutim da se tano odreivanje veliine dodatne vrijednosti dosta teko ostvaruje u praksi.

Kod indirektnog metoda oporezivanja dodatna vrijednost se ne utvruje, ve se poreska obaveza izraunava tako to se od ukupnog iznosa poreza na promet odbije porez plaen u prethodnoj fazi. Ovaj metod se smatra pogodnijim i sad se koristi u praksi.

Osnovna prednost poreza na dodatnu vrijednost, tj. neto svefaznog poreza na promet, u odnosu na bruto svefazni porez na promet je u tome to kod njega nema kumulativnog efekta oporezivanja, pa ni njegovih negativnih efekata.

Porez na dodatnu vrijednost ne iskrivljuje konkurentske parametre na tritu, a neutalan je u pogledu vertikalnih integracija. Takoe nema ni negativnih efekata u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

2.2. Osnovni elementi poreza na dodatnu vrijednost2.2.1. Predmet oporezivanja

Porez na dodatu vrijednost plaa se na promet svih dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti izvri na teritoriji Bosne i Hercegovine uz finansijsku naknadu ili uveze odreene robe iz inostranstva.

2.2.2. Poreski obveznik

Poreski obveznik je svako pravno ili fiziko lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost u cilju ostvarenja dobiti ili ako obavlja uvoz.

Pod pojmom privredne djelatnosti podrazumjeva se djelatnost proizvoaa, trgovca ili pruioca usluga koje se vre s ciljem ostvarivanja odreenog prihoda, ukljuujui i djelatnost eksploatacije prirodnih bogatstava, proljoprivrede, umarstva, profesionalnih djelatnosti.

Obveznik je lice u ije ime i za iji raun se vri promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini, odnosno lice koje vri uvoz dobara iz inostranstva. Obveznik je i lice koje vri promet dobara i usluga u svoje ime, a za raun drugog lica.

Znai lica koja podlijeu plaanju poreza na dodatnu vrijednost su:

obveznici koji vre promet dobara i usluga na koje se obraunava porez na dodatnu vrijednost;

poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedite ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini;

primalac usluga nabavljenih prilikom unapreivanja poslovanja, ako prualac usluga koji nema sjedite u Bosni i Hercegovini ne odredi poreskog zastupnika;

svako lice koje u fakturi iskae porez na dodatnu vrijednost;

u sluaju uvoza to je primalac dobara, odnosno carinski dunik utvren u skladu sa carinskim propisima.

2.2.3. Poreska osnovica za obraun PDV-a

Poreska osnovica na koju e se obraunavati porez na dodatnu vrijednost jeste oporezivi iznos naknade koju obveznik primi ili treba da primi za isporuena dobra ili pruene usluge ukljuujui popuste koji se direktno odnose na cijenu.

Poreska osnovica ukljuuje i akcize, carinske dabine, osim poreza na dodatnu vrijednost, sporedni trokovi kao to su: provizija, trokovi pakovanja, prevoza, osiguranja i tako dalje. Poreska osnovica e biti umanjena za snienje cijena i ostalih popusta koji se odobre kupcu.

2.2.4. Poreska stopa poreza na dodatnu vrijednost

Poreska stopa oznaava odnos izmeu poreskog iznosa i poreske osnovice.

Kada je osnovica oznaena u novanim jedinicama stopa se izraava u postotnom iznosu, to je i najee, a ukoliko se osnovica izraava u jedinicama mjere, tada se stope izraavaju u novanim jedinicama.

Porske stope mogu biti fiksne i varijabilne.

Fiksne stope su uvijek iste bez obzira na visinu fiskalne osnovice. U praksi se najee javljaju dva tipa tih stopa i to: stope u apsolutnom iznosu i proporcionalne stope (izraene u postotku).

Stopa poreza na dodatnu vrijednost u Bosni i Hercegovini je jedinstvena, a iznosi 17%. Obraunava se na cijenu koja ne sadri porez na dodatnu vrijednost.

Prilikom obrauna poreza na dodatnu vrijednost koristimo formulu:

Prodajna cijena (bez PDV-a) x stopa PDV-a2.3. Razlika poreza na promet robe i usluga u odnosu na PDV-e

Do poetka dvadeset prvog vijeka na snazi je bio porez na promet roba i usluga jedinstven za cijelu teritoriju bive SFRJ.

Pod pojmom jedinstvenog poreza na promet roba i usluga podrazumijeva se primjena jedinstvenih poreskih stopa za proizvode i usluge razvrstane po tarifinim grupama, kojih je prije uvoenja PDV-a bilo nekoliko, a izmeu ostalih i nulta poreska stopa za robu iroke potronje od egzistencijalnog znaaja za graane.

Porez na dodatnu vrijednost je neto svefazni porez na potronju, za razliku od poreza na promet, zaraunava se i plaa kontinuirano u svim fazama proizvodno - prometnog ciklusa i od svih uesnika u tom prometu.

Osnovna razlika poreza na dodatnu vrijednost i poreza na promet roba i usluga je u tome to je porez na dodatnu vrijednost, tj. neto svefazni porez na promet, a porez na promet roba i usluga je jednofazni porez na promet.

Odlika tih razlika se oituje u:

porez na dodatu vrijednost plaa svaki uesnik u prometnom lancu, dok se porez na promet plaa na kraju prometnog lanca,

porez na dodatu vrijednost obuhvata znatno vei broj obveznika,

kod poreza na promet postojala su razna poreska oslobaanja, dok kod porez na dodatu vrijednost toga nema,

porez na dodatu vrijednost ima ugraen samokontrolni mehanizam, jer svaki kupac kontrolie svog dobavljaa, poto svaki kupac u svakoj nabavci mora platiti porez na dodatu vrijednost.

3. AKCIZE

Akcize su posebni (specijalni) porezi na potronju. Istorijski posmatrano, akcize se javljaju kao najstariji oblik potronog poreza. ta vie, njihovim uvoenjem je po prvi put primjenjena ideja oporezivanja potronje. Akcizama se oporezuju potronja ili upotreba tano odreenih proizvoda.

Osnovni cilj uvoenja akciza je fiskalnog karaktera. Da bi se taj cilj realizovao, akcizama se pogaaju prije svega proizvodi masovne potronje, koji se ne mogu ili se teko mogu, supstituisati.

U mnogim zemljama akcize postoje uporedo sa porezom na promet, a samo u relativno malom broju zemalja akcize su jedini porez na potronju. Potronja odreenih proizvoda praktino je dvostruko oporezovana, prvo akcizama, a zatim i porezom na promet.

Osim fiskalnog, postoje i drugi razlozi uvoenja akciza. Oni su posebno socijalne prirode.

Akcize zbog svoje rigidnosti, nisu pogodne za voenje ekonomske politike. Akcize se uglavnom uvode na: naftu i naftne derivate, duvan i duvanske preraevine, alkohol i alkoholna pia, pivo i vino, kafa, bezalkoholna pia.

Poreske stope kod akciza su dosta specifine. Pored klasinih poreskih stopa iskazanih u procentu od prodajne cijene u upotrebi su i stope u apsolutnom novanom iznosu u odnosu na neku jedinicu mjere. Akcize su jedan od najomiljenijih poreza drave. Lako se i efikasno ubiru, a sistem obrauna i naplate je jednostavan.

Poreska evazija kod akciza je zanemariva, a kontrola obrauna i naplate jednostavna i efikasna. Naravno, akcize nisu omiljene kod poreskih obveznika a posebno kod destinatora koji po namjeri zakonodavca snosi poreski teret. Izraen je i prisutan njihov regresivan karakter koji teko moe da se neutralie i ukloni.

Akcizni porezi su brojni i raznovrsni, a jedan kritirejum se koristi u odreivanju broja i vrste proizvoda na koje e se plaati ovi porezi, jeste odgovor na pitanje koliko su ovi proizvodi bitni za ivot ovjeka i da li se ljudi mogu odrei potronje ovih vrsta roba.

Drugi kriterijum je socijalno - medicinski i odnosi se na proizvode kao to su alkohol i cigarete, odnosno duvan. Drava je uvela ovaj porez da bi zatitila zdravlje svojih graana, odnosno smanjila na minimum potronju ovih proizvoda.

Osnovni razlozi uvoenja akciza u poreske sisteme su uglavnom sledei:

veoma su izdaan porez kad se posmatra po ukupno naplaenom obimu;

mogu uticati na smanjenje proizvodnje i potronje proizvoda za koje se drava odlui (npr. alkohol i cigarete);

ekoloki razlozi (npr. akcize na pesticide i herbecide);

lako ih je i jeftino naplaivati.

Kod naplate akciza prisutan je negativan efekat odnosno regresivno dejstvo ovog poreza.

Npr. Akciza na benzin za auto u istom iznosu plaa lice sa platom od 200 KM i lice sa platom od 1000 KM.

3.1. Utvrivanje i naplata akciza

Poznato je da se na pojedine vrste proizvoda, u toku prometa roba, plaa poseban porez, zvani akciza ili troarina.

Danas u Bosni i Hercegovini svi porezi se uplauju na jedinstven raun Uprave za indirektno oporezivanje, odakle se vri njegova dalja raspodjela, po istom kriterijumu kao i kod poreza na dodatu vrijednost.

Predmet oporezivanja proizvoda je promet akciznih proizvoda. Poznato je da su akcizni proizvodi: nafta i naftni derivati, alkohol i alkoholna pia, bezalkoholna pia, pivo, vino, kafa, duvan, itd.

Obraun akciza mora se vriti kada se izda raun o prodaji ili kada se izvri isporuka akciznog proizvoda drugom licu. Takoe, obaveza obrauna akciza nastaje u tenutku carinjenja robe, pri uvozu akciznih proizvoda i isporuke akciznih proizvoda u slobodne carinske zone i specijalna skladita.

3.2. Poreska osnovica za obraun akciza

Osnovica za obraun akciza je odreena:

koliinom za akcizne proizvode za koje se akciza plaa po mjernoj jedinici,

maloprodajnom cijenom u koju nije uraunat porez na dodatnu vrijednost.

3.3. Poreske stope za obraun akciza

Akciza se plaa u apsolutnom iznosu po jedinici mjere ili po propisanoj stopi.

1. na promet derivata nafte akciza se plaa po litru i to na:

a. petrolej .........................................................0,30 KM

b. dizel gorivo ..................................................0.30 KM

c. lo ulje ekstra lako i lako specijalno ...........0,30 KM

d. bezolovni benzin .........................................0,35 KM

e. motorni benzin .............................................0,40 KM

2. na promet alkoholnih pia akciza se plaa po litri i to:

a. bezalkoholna pia ........................................0,10 KM

b. vino ..............................................................0,25 KM

Bezalkoholnim piima u smislu Zakona o akcizama, ne smatraju se prirodni sokovi bez konzervansa i prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode.

3. Na promet kafe akciza se plaa po jednom kilogramu i to:

a. sirova kafa ...................................................1,00 KM

b. prena i mljevena kafa .................................2,50 KM

c. ekstrakt kafe, prene ljuspe i opne ..............3,50 KM

Ukoliko se kafa pakuje i stavlja u promet u manjim ili veim pakovanjima od jednog kilograma, akciza e se platiti srazmjerno koliini u pakovanju. Na promet duvanskih proizvoda akciza se plaa po stopi od 49% na osnovicu. Osnovicu za obraun akcize ini maloprodajna cijena cigareta.

Za proizvode koji se proizvode u Bosni i Hercegovini obaveza obraunavanja akciza nastaje u trenutku izdavanja rauna o prodaji neposredno iz proizvodvnje ili pak prilikom prve prodaje.

Sam nain obrauna vri se tako to se obveznik akcize u raunu, pored propisanih podataka unosi i podatke o koliinama prodizvoda, iznose, odnosno stope za obraunavanje akcize i iskazuje iznos obraunate akcize.

Pri uvozu, obaveza obraunavanja akciza nastaje u trenutku carinjenja i isporuke akciznih proizvoda u slobodne zone i skladita. Carinski obveznik je pri tome obavezan cariniranici dati sve podatke o vrsti, uvezenoj koliini i vrijednosti robe. Nakon toga carinarnica vri utvrivanje carinske osnovice i obraun carina i drugih uvoznih dabina, a zatim utvruje osnovicu i vri obraun akcize i putarine.

Kod obrauna akcize na duvan i duvanske preraevine, obveznik akcize sainjava kalukaciju maloprodajnih cijena, a u kalkulaciji prikazuje i iznos obraunate akcize, navodei osnovicu i stopu, koje se uzimaju pri utvrivanju iznosa akcize. Prilikom obrauna akcize za alkoholna pia, obveznik akcize sastavlja odgovarajui dokument u kome navodi podatke o vrsti, jedinicu mjere, pakovanje, iznos akcize po jednom litru, kao i ukupan iznos obraunavanja iznosa akcize. Akcize se ne obraunavaju na proizvode namjenjene izvozu i na proizvode koji se pod nadzorom unitavaju ili ine neupotrebljivim za koritenje.

3.4. Kontrola obraunavanja i plaanja akciza

Kontrolu obraunavanja i plaanja akciza vri poreska uprava, a ukoliko utvrdi neke nepravilnosti, bilo neobraunavanje ili netano obraunavanje i ne uplaivanje akcize donijee rjeenje o utvrivanju poreske obaveze i naloiti uplatu.

Ukoliko se ustanovi prilikom kontrole da poreski obveznik nije vodio knjige uopte ili nije uredno sve evidentirao, Poreska uprava e utvrditi poresku obavezu na osnovu raspoloivih dokumenata, a ukoliko ni oni nisu dostupni odnosno ne postoje poreska obaveza e se utvrditi komparativnom metodom, tj. uporeivanjem sa drugim obveznikom koji se bavi istom ili slinom djelatnou pod istim ili priblino slinim okolnostima.

3.4.1. Kontrolne akcizne markice

Proizvoa, odnosno uvoznik duan je da pri proizvodnji, odnosno pre uvoza cigareta i alkoholnih pia, osim piva, obelei kontrolnom akciznom markicom svaki od tih proizvoda posebno.

Ministarstvo nadleno za poslove finansija odobrava izdavanje kontrolnih akciznih markica i vodi evidenciju o izdatim kontrolnim akciznim markicama.

Zavod za izradu novanica i kovanog novca tampa i izdaje kontrolne akcizne markice i vodi evidencije o izdatim kontrolnim akciznim markicama.4. CARINE4.1. Pojam i karakteristike carina

Carine predstavljaju vrstu fiskalnih prihoda, odnosno posebnu dabinu koju drava naplauje prilikom prelaska roba preko dravne, odnosno carinske granice.

Carine su izvorni prihod drave, to jeste njenog budeta, spadaju u posredne ili indirektne poreze i predstavljaju jedan od najznaajnijih instrumenata spoljnotrgovinske razmjene.

Znaaj carina sa fiskalnog aspekta naroito je bio izraen u starom i srednjem vijeku. Danas meutim, carine vie slue ekonomsko - politikim nego isto fiskalnim ciljevima, zbog ega se esto izuavaju i van nauke o finansijama, a u sklopu politike ekonomije, spoljnotrgovinske i devizne politike.

Kao instrument spoljno - trgovinske politike, carine mogu da djeluju na formiranje i mijenjanje odnosa trokova i cijena na domaem tritu, a preko cijena i na uvoz i izvoz, na ravnoteu trgovinskog i platnog bilansa, na ubrzanje ili usporavanje razvoja odreene grane ili privrede, zaposlenosti, tranju, potronju i slino.

4.2. Ciljevi i motivi uvoenja carina

Ciljevi zbog kojih se uvode carine mogu biti:

fiskalni,

ekonomski i

socijalni.

Fiskalni ciljevi ili motivi svode se na to da se prikupe odgovarajua finansijska sredstva dravi za pokrie odreenih dravnih rashoda.

Ekonomski ciljevi mogu biti brojni i raznovsrni.

Prije svega, carinom se moe tititi domaa privreda, ili samo odreena grana od spoljne konkurencije.

Carinom se moe poveati cijena uvoznoj robi, potencirati razvoj odreene grane, djelovati na strukturu trokova, raspodjelu drutvenog proizvoda, investicije i slino.

Ukoliko je osnovni cilj uvoenja carina osiguranje potrebnih novanih sredstava za pokrie dravnih rashoda, primaran je fiskalni cilj, a ukoliko se carina uvodi zbog zatite domae privrede, primaran je ekonomski karakter carine.

Socijalni ciljevi ogledaju se u tome da se kroz sniavanje carina na odreene proizvode, bitne za ivotni standard odreenih socijalnih grupa, djeluje na pojeftinjenje, odnosno na stimulisanje potronje. 4.3. Elementi carinaBudui da su carine u sutini vrste poreza i kod kojih se primjenjuju brojni termini koji se koriste i kod poreza, samo to je rije porez potrebno zamijeniti rijeju carina (poreski obveznik - carinski obveznik, poreska osnovica - carinska osnovica).

Meutim kod carina se ipak javljaju neki termini koji nisu karakteristini za poreze, a kao najznaajniji se navode:

Carinska deklaracija - pismena prijava carinskog obveznika u koju se unose svi podaci neophodni za carinjenje (naziv robe, vrijednost robe, koliina robe i sl.). Sastavlja se na propisanom obrascu, a istinitost podataka potvruje se potpisom.

Carinski organi - posebni finasijski organi dravne uprave ija je nadlenost da vre nadzor nad uvozom, izvozom i tranzitom robe preko carinskog podruja, te obavaljaju carinjenje i deviznu kontrolu na granici carinskog podruja.

Carinaska learina - naknada koja se plaa za smjetaj robe u carinska skladita.

Skaldini depozit - deponovani novac putnika kod carinskih organa pri ulasku ili izlasku iz zemlje.

Carinska skladita slue za smjetaj neocarinjene robe i pod kontrolom su carinskih organa. Roba se skladiti bez plaanja carine, a carini se kada naputa skladite.

Carinska slobodna zona dio dravne teritorije izdvojen iz njenog carinskog podruja. Roba uneena u slobodnu zonu ne podlijee plaanju carine, nego tek onda kada je naputa.

Carinska dabina predstavlja zbir svih davanja kojima je oprtereena roba pri carinjenu (carina, learina, taksa i sl.).

Carinska granica podruje ogranieno carisnkom crtom koje se u principu poklapa sa dravnom granicom.

4.4. Nain obrauna carineZa robu koja se uvozi u nae carinsko podruje, carina se obraunava od carinske osnovice po stopama koje su propisane Zakonom o carinskoj tarifi. Za robu koja je namijenjena za korienje u sopstvenim domainstvima koju nai dravljani i strana lica, nastanjena u naoj zemlji nose sa sobom ili primaju iz inostranstva carina se obraunava po jedinstvenoj carinskoj stopi koja je odreena carinskim propisima.

Carina se moe obraunati i naplatiti po: uvoznoj JCI, priznanici o plaenoj carini i drugim dabinama, obraunu uvoznih dabina za robu koju putnici nose i rjeenju carinarnice.

Radi izraunavanja carine moe se upotrijebiti formula za procentni raun sto:

gdje je: Ca iznos carine; CO carinska osnovica i c carinska stopa.

Carina se naplauje na robu koja je po vaeim carinskim propisima osloboena od plaanja carine.

Sredstva ostvarena naplatom carine predstavljaju prihod budeta.

4.5. Carinski sistem bosne i hercegovineCarinski sistem se zasniva na carinskom suverenitetu jedne drave. Svaka drava ima autonomno pravo da obezbjedi carinsku zatitu svoje privrede. S tim u vezi, donosi odreene zakone i druge propise kojima se definiu instituti i instrumenti carinskog sistema. Carinski Zakon je osnovni normativni akt carinskog sistema zemlje i njime se ureuju brojna pitanja od interesa za nesmetano funkcionisanje carinskog sistema kao vrlo znaajnog segmenta privrednog sistema.

Ta pitanja su na primjer: carinsko podruje, carinski obveznik, carinska oslobaanja, kaznene mjere i slino. Carinsko podruje obuhvata teritoriju na koj se primjenjuje odreeni carinski sistem. Ono se, po pravilu, poklapa sa dravnom granicom, kao to je to sluaj u Bosni i Hercegovini. Carinski obveznik je lice koje unosi robu u carinsko podruje ili iznosi iz carinskog podruja Bosne i Hercegovine, lice na koje glasi prevozna isprava i lice na koje se prenosi pravo iz prevozne isprave.

Carinskim Zakonom su propisana brojna subjektna oslobaanja od plaanja carina, naprimjer efovi stranih drava i izaslanici efova stranih drava na predmete namijenjene slubenim i linim potrebama;

meunarodne organizacije na predmete za slubene potrebe;

meunarodne i druge humanitarne organizacije na robu namijenjenu pruanju humanitarne pomoi;

diplomatska i konzularna lica na predmete namijenjene linoj upotrebi;

putnici koji dolaze iz inostranstva na predmete za linu upotrebu i slino.

Izbjegavanje mjera carinskog nadzora, nepravilno deklarisanje, kao i prenoenje robe preko granice van odreenih carinskih prelaza, a u cilju izbjegavanja plaanja carine predstavljaju, prema teini djela, carinski prekraj, privredni prestup ili krivino djelo.

Za carinski prekraj kazneni postupak vodi carinski organ, a za privredne prestupe i krivino djelo redovni sudovi. Za carinski prekraj plaaju se novane kazne, a za privredne prestupe i krivina djela: novane kazne, zabrane obavljanja poslova uvoza ili izvoza, mjere oduzimanja robe i prevoznog srdstva i liavanje slobode.

Carinska tarifa predstavlja sistematski pregled roba po usvojenoj carisnkoj nomenklaturi sa odreenim carinskim stopama. U njoj je, dakle, predviena osnovica za odmjeravanje carine i stopa po kojoj se vri obraun carine. Carinsku osnovicu predstavlja ugovorena vrijednost robe uveana za sve trokove do bosansko - hercegovake granice, a za robu koja se izvozi, osnovicu prestavlja fakturisana vrijednost robe franco granica Bosne i Hercegovine. U carinskoj tarifi utvreni su modaliteti carinskog optereenja uvozne robe. U zavisnosti od ekonomskih i drugih ciljeva, pored redovnih carina predviene su i:

dodatne carine koje se plaaju na robu zemlje koja u pogledu carinjenja nae robe ne postupa kao sa robom iz drugih zemalja;

sezonske carine koje se plaaju za poljoprivredne proizvode ako redovne carine ne obezbjeuju stabilnost domae proizvodnje i domaeg trita;

preferencijalne carine koje se plaaju na uvoz robe iz zemalja u razvoju i sl.s

Carinski propisi predviaju i carinske kontigente, na osnovu kojih se moe uvoziti bez carina ili niim carinskim optereenjem.5. PRIMJER INDIREKTNIH POREZA NA PRIMJERU PREDUZEA SONY & COMPUTERS BIJELJINA5.1. Osnovni podaci o preduzeu Sony & Computers Bijeljina

Preduzee Sony & Computers osnovano je 1999. godine sa sjeditem u ul. Filipa Vinjia br. 67 u Bijeljini.

Pored glavne djelatnosti, prodaje i servisiranja raunara kao i umreavanja u lokalne svrhe, bavi se i uvozom i prodajom tehnike robe renomiranih svjetskih proizvoaa kao to su: Sony, Panasonic, Samsung i drugi.

Pored prodajnih objekata u sklopu preduzea je i servis koji prua usluge ugradnje hardvera i softvera i odravanje svih proizvoda koji su kupljeni u ovom preduzeu.

5.2. Registracija kod Poreske uprave i Uprave za indirektno oporezivanje (registracija obveznika PDV-a)

Pravno lice Sony Computers Bijeljina dobilo je identifikacioni broj Poreske uprave 30.11.1999. godine. Zahtjev za registraciju PDV-a preduzee je podnijelo 09.11.2007. godine. Rjeenje o registraciji PDV-a od strane Uprave za indirektno oporezivanje dostavljeno je 05.01.2007. godine, a datum poetka obaveze za PDV naveden u rjeenju je 01.02.2007. godine. Od tada preduzee posluje u sistemu PDV-a.5.3. Proces oporezivanja dodate vrijednosti na primjeru prodaje raunarske opreme drugom preduzeu

Preduzee Sony & Computers je prodalo raunarsku opremu u iznosu od 1000,00 KM preduzeu XY Bijeljina.Proces oporezivanja dodate vrijednosti obavlja se na sledei nain: Preduzee Sony & Computers Bijeljina pri prodaji svojih proizvoda i usluga u fakturi kao posebnu stavku iskazuje porez na dodatnu vrijednost po propisanoj poreskoj stopi (koja u Bosni i Hercegovini iznosi 17%), koja se primjenjuje na prodajnu vrijednost fakturisanih dobara i usluga.

Preduzee XY, kao kupac raunarske opreme u ovom sluaju, obraunati PDV plaa Sony & Computers-u zajedno sa fakturnom vrijednou, ali PDV obraunat u fakturi dobavljaa ono ne ukljuuje u nabavnu vrijednost, odnosno trokove kupljene raunarske opreme, ve ga knjii u okviru grupe rauna 270 Porez na dodatnu vrijednost u primljenim fakturama.

Prilikom prodaje raunarske opreme, Preduzee Sony & Computers Bijeljina obraunava PDV po propisanoj stopi koja se primjenjuje na fakturnu vrijednost prodatih proizvoda i usluga, a obraunati PDV kupcu iskazuje u okviru grupe rauna 470 Porez na dodatnu vrijednost po izdatim fakturama. Kada dospije rok za plaanje obaveza PDV-a prema dravi, poreski obveznik (preduzee Sony & Computers Bijeljina) uporeuje saldo rauna PDV u primljenim fakturama i saldo rauna PDV po izdatim fakturama. Ako je saldo rauna PDV u primljenim fakturama nii od salda rauna PDV po izdatim fakturama, ta razlika predstavlja obavezu prema dravi. Ukoliko je saldo rauna PDV u primljenim fakturama vii od salda rauna PDV po izdatim fakturama, za tu razliku poreski obveznik (preduzee Sony & Computers Bijeljina) podnosi nalog za povraaj vie plaenog od obraunatog/naplaenog PDV-a. 5.4. Simulacija principa dodatne vrijednosti za prikupljanje poreza u svakoj fazi prometa

U sledeoj tabele prikazana je simulacija principa dodatne vrijednosti za prikupljanje poreza u svakoj fazi prometa:

FazeSubjekt prometaNabavkaDodatna vrijednostProdajna vrijednost bez PDV-aUlazni PDVIzlazni PDVPDV na dodatnu vrijednostIznos PDV-a za uplatu

12345=3+46=3*17%7=5*17%8=4*17%9=7-6

I fazaProizvoa (Preduzee X)2002000343434

II fazaPreraiva (Preduzee Y)200400600341026868

III fazaTrgovina na veliko (Preduzee XY)6002008001021363434

IV fazaTrgovina na malo (Sony & Computers Bijeljina)80020010001361703434

Ukupno:160010002600272442170170

Privredni subjekti registrovani za PDV naplauju od svojih klijenata PDV za dobra i usluge koje prodaju tj. tzv izlazni PDV, a odbijaju PDV koji je od njih naplatio dobavlja (ulazni PDV). To je sutina principa dodatne vrijednosti, iz ega se vidi da subjekti plaaju PDV samo na vrijednost koju oni dodaju sovjim dobrima ili uslugama.

U ovom primjeru, ukupan iznos naplaenog poreza jeste 170 KM (1000h 0,17) i ovaj iznos plaa krajnji potroa, tj. onaj kupac koji kupi konkretne proizvode od preduzea Sony & Computers Bijeljina.

Ovim primjerom smo pokazali da porez na dodatnu vrijednost zaista oporezuje samo dodatnu vrijednost te da krajnji poreski teret (bez obzira na meufazna plaanja poreza) snosi samo krajnji potroa. S druge strane, ovakav princip oporezivanja dravi omoguava sukkcesivno punjenje budetske kase a i mogunost evazije su znaajno manje. ZAKLJUAKNa kraju ovog seminarskog rada moemo zakljuiti da porezi predstavljaju najznaajniji oblik javnih prihoda u svim dravama. Porezima drava obezbjeuje finansijska sredstva za finansiranje javnih potreba, odnosno javnih rashoda. Da nisu oporezivani privreda i stanovnitvo koristili bi raspoloivi dohodak za njima odreene namjene i u odreenim proporcijama saglasno svojim prioritetima i odlukama.

Oporezivanjem je izvrena realokacija ekonomskih resursa i obezbijeeno je finansiranje javnih rashoda koji su u konkretnoj dravi uslovljeni politikim, kulturnim, istorijskim i mnogim drugim okolnostima. Uprava za indirektno oporezivanje je zaduena za prikupljanje poreza u Bosni i Hercegovini, a samim tim ima i obavezu u koordinaciji fiskalne politike uopte. Ova uprava takoe ima nadlenost za prikupljanje carina i akciza na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. Stvaranjem jedinstvene carinske i poreske administracije ojaan je fiskalni sistem i postie se puna poeska harmonizacija.

Koliko god je znaajna modernizacija poreskog sistema, te njegovo pribliavanje poreskim sistemima zemalja lanica Evropske unije, jo je vrednija njegova jedinstvena primjena na nivou cjelokupnog podruja Bosne i Hercegovine. Porez na dodatnu vrijednost je uspjeno rairen u velikom broju zemalja, jer omoguava preciznu identifikaciju poreza u izvroznim dobrima, a uvoz se moe oporezovati na domaem tritu istom stopom kao i domai proizvodi. Kada govorimo o porezu na dodatnu vrijednost, govorimo o neto svefaznom porezu na promet koji se obraunava i plaa u svim fazama proizvodno prometnog ciklusa i to samo iznos dodate vrijednosti koja se ostvari u nekoj od buduih faza.

Uvoenjem poreza na dodatnu vrijednost onemoguava se poreska evazija, odnosno izbjegavanje plaanja poreza, jer tehnologija obrauna i naplate poreza rezultira meusobnom kontrolom prodavca i kupca da se izvri poreska obaveza.Sa novim nainom oporezivanja, odnosno uvoenjem PDV-a, znaajno se smanjio obim sive ekonomije, postie se izvoz, povean je broj obveznika i dolo je do proirenja osnovice. Oekuje se pozitivan finansijski uticaj na budet dravnih institucija i entiteta. Problem kod modela raspodjele prikupljenih sredstava izmeu budeta entiteta i budeta optina, jo uvijek nije prevazien te esto dolazi do intervencije meunarodne zajednice. Oekujemo da e se i taj problem u skorijoj budunosti rijeiti. Poreski organi veoma esto pribjegavaju pootravanju primjene propisa, radije nego njihovim izmjenama. Stoga je jako teko ocijeniti da li je i u kom oblimu, u zemljama poput nae, povoljna ili nepovoljna poreska politika. Ovo posebno iz razloga to su propisi neprecizni, nepotpuni i nedoreeni. O korisnosti podzakonskih akata ne treba puno troiti rijei, s obzirom na to da isti ee stvaraju nedoumice nego to ih smanjuju. Da li je podzakonski akt i stav poreskog organa vaniji od zakona, siguacija je na koju smo se ve svi navikli kada su poreski organi na svim nivoima BiH u pitanju. Ipak, ova situacija nije korisna, jer neizvjesnost u primjeni propisa tjera ozbiljan kapital. O tome da teti i dravi kada se takvi akti uklanjaju iz pravnog sistema putem sudskih odluka ne treba ni govoriti. Ovo izi razloga to drava tada duguje istu kamatnu stopu koji i sama naplauje za kanjenje u plaanju poreskih obaveza. LITERATURA1. Alijagi Mehmed, Poreski menadment i poreski konstalting, Banja Luka, 2006. godine;2. Lovevi Jovan, Institucije javnih finansija, Beograd, 1993. godine;3. Milojevi Aleksa, Trklja dMilivoje, Javne finansije, Ekonomski fakultet u Srpskom Sarajevu, Srpsko Sarajevo, 2000. godine;4. Pilji Jozo, PDV i knjigovodstvo u unutarnjem i vanjskotrgovinskom prometu, Sarajevo, 2006. godine;5. Pravilnik o primjeni Zakona na dodatu vrijednost Slubeni glasnik BiH br.93/05, 21/06, 60/06;6. Radii Marko, Bjelica Vojin, Raievi Boidar, Radmilovi Stanko, Babi Blagoije, Finansije, Beograd, 1996. godine;7. Staki Budimir, Bara Slobodan, Javne finansije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008. godine;8. Sejmenovi Jovan, Javni prihodi-utvrivanje i naplata, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2006. godine;9. Zakon o porezu na dodatu vrijednost Slubeni glasnik BiH, br. 9 /05;10. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u Slubeni glasnik BiH, br. 35 /05;

Izvor: Poslovni savjetnik, broj 1, januar 2006. godine

Slubeni glasnik BiH br.9/05, lan 3

Slubeni glasnik BiH br.9/05, lan 12, lan 13

Milojevi Aleksa, Trklja dMilivoje, Javne finansije, Ekonomski fakultet u Srpskom Sarajevu, Srpsko Sarajevo, 2000. godine, str. 343.

na promet naftnih derivata plaa se putarina u iznosu od 0,15 KM po litru

Staki Budimir, Bara Slobodan, Javne finansije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008. godine, str. 126.

Poreski i carinski sistemi i politika; Prof.dr. Jovan Sejmenovi, Jovana Gligi;

PAGE 3