Seminarski Rad - Tts

8/18/2019 Seminarski Rad - Tts

1/27

SEMINARSKI RAD

Tema: Osnovni dijelovi hladnjača

Mentor: Student:

van. prof. Dr. Elvir Zlomušica Adis i!alo


2/27

Sadr"aj:

1. Uvod................................................................................................................................3

2. Načini dobijanja niskih tempeat!a................................................................................"

3. Radni #ash$adni% &$!idi....................................................................................................'

". (snovni dije$ovi ash$adne ma)ine..................................................................................*'. +$adnjače..........................................................................................................................13

,. (de-ivanje osnovnih dimenija h$adnjača......................................................................1"

*. Načini h$a-enja ! h$adnjačama.........................................................................................1'

/. 0anspot ash$a-ene i smn!te obe..............................................................................1*

. +$a-enje ! e$jeničkom tanspot!................................................................................1/

1. +$a-enje ! 4estovnom pomet!.......................................................................................21

11. +$a-enje ! vodenom tanspot!......................................................................................23

12. +$a-enje ! vad!)nom tanspot!...................................................................................2"

13. 5ak$j!čak..........................................................................................................................2'

1". 6iteat!a..........................................................................................................................2,

1.Uvod

2


3/27

Kvalitet uskladištenja životnih namirnica umnogome zavisi odtemperature. Ukoliko bi temperature uskladištenja bila jednakatemperature okoline, u namirnicama bi došlo do inteziviranjamikrobioloških i hemijskih procesa koji bi doveli do ubrzanog trulenja i

raspadanja uskladištenih namirnica.Na primjeru razvoja bakterijeske fore u mlijeku u zavisnosti odtemperature uskladištenja najbolje e se uo!iti zna!aj hla"enja životnihnamirnica, posebno danas kada se svijet sve vise susree sa problemomsnadbijevanja velikih koncentracija stanovništva u gradskim naseljima.

#a bi se usporio process raspadanja, mlijeko se mora hladiti na nižutemperature na kojoj e se ovo raspadanje sasvim usporiti. $a temperaturese nadalje mora održavati.

%e i sami procesi raspadanja namirnica osloba"aju neku koli!inu toplote,a toplota, osim toga, konstantno prodire iz okoline u rashladni prostor bezobzira koliko je on dobro izolovan.

$oplota prodire i zbog povremenog ulaska i izlaska osoblja, a stvaraju je imašine koje se nalaze u prostoriji. &vu tu toplotu potrebno je odvoditi izrashladne prostorije da bi se održala potrebna niska temperature. 'na seuspješno može predavati radnom fuidu u ljevokrevetnom kružnomprocesu i to na dijelu ciklusa u kojem radni fuid isparava.

(


4/27

2. Načini dobijanja dobijanja niskih temperature

)gregatno stanje materije *kruto, te!no, gasovito+ zavisi o vanjskim

uslovima *temperature i pritisku+. ri odre"enim uslovima mijenja se oblikveze me"u molekulima tijela i ono prelazi u drugo agregatno stanje. 'vajprelazak iz jednog u drugo agregatno stanje naziva se -azni preobražaj, štonije hemijski proces. Neke materije pri ovom preobražaju upijaju relativnovee koli!ine toplote pri niskim temperaturama, što omoguava njihovokorištenje za dobijanje rashladnog u!ina.

Topljenje. $opljenje vodenog leda široko se koristi za hla"enje pritemperaturama višim od /0. 1a postizanje nižih temperature dodaju sesoli i tako stvaraju smješe, koje apsorbuju toplotu. Najviše su u primjenismješe leda sa natrijevim *do 23,2 /0+ i kalijevim hloridom *do 4 55 /0+.

Klučanje. 1a hla"enje se koriste te!nosti koje imaju pri atmos-erskompritisku nisku temperature klju!anja i veu koli!inu latentne toplote zaobrazovanje pare, koja zavisi od pritiska. ovišenjem pritiska povisuje setemperature i smanjuje latentna toplota. 1bog toga pri radu sa višimpritiscima mora biti vea koli!ina rashladnog fuida koji cirkuliše za istirashladni u!inak. roces klju!anja te!nosti primjenjuje se u ciklusimaparnih rashladnih ure"aja.

Sublimacija. roces prelaska iz !vrstog u gasovito stanje, bez prelaznogte!nog stanja, naziva se sublimacija. Koristi se kruti ugljendioskid ili suhiled, !ija temperature sublimacije, pri atmos-erskom pritisku iznosi 4 67,8/0, a toplota sublimacije 4 569 k:;kg.

Širenje gasa. U procesu adijabatskog širenja sabijanog gasa snižava setemperature pošto se u tom slu!aju vanjski rad vrši na ra!un unutarnjeenergije gasa. 'vaj na!in hla"enja primjenjuje se u tehnici dubokoghla"enja i u vazdušnim rashladnim ure"ajima.

la!enje pomo"u vihornog e#ekta. 'vo hla"enje vrši se pomouspecijalne vihorne cijevi, konstruisane tako da vazduh,sabijen ukompresoru, ohla"en na temperature okoline, upušta u cijev kroz mlaznicui na izlazu sa višom brzinom obrazuje slobodni vihor *vrtlog+ sa malomugaonom brzinom na peri-eriji i velikom u blizini ose cijevi. 'vaj na!inzahtijeva vei utrošak elektri!ne energije. rednost je u jednostavnojkonstrukciji, sigurnosti rada i brzini puštanja u rad.

Termoelektrično hla!enje bazirano je na tome da se elektri!na energija

propušta kroz lanac koji se sastoji iz dva provodnika od razli!itih fuida. 1ahla"enje se koriste termoelementi, koji se sastoje od dva poluprovodnika

9


5/27

spojena u seriju sa bakrenim plo!icama. ropuštanjem elektri!ne energijena jednom kraju se upija toplota, a na drugom odaje toplota. rednostovakvog na!ina hla"enja *grijanja+ je u bešumnosti njihovog rada,kompaktnosti i u tome što nemaju pokretnih dijelova. Nedostatak je u

poveanoj potrošnji elektri!ne energije.$. %adni &rashladni' (uidi


6/27

Ugljen * dioksid *0'2+ je gas bez boje i mirisa. Nije otrovan nizapaljiv. @ma visoke pritiske isparavanja i kondenzacije *2 4 65 bara+, anisku kriti!nu temperaturu *(3 /0+. $o su mu i glavni nedostaci. #anas jeskoro potisnut iz upotrebe.

+reoni. $okom ranih devedesetih godina, 8A od svih korištenihrasladnih fuida su !inili


7/27

,. -snovni dijelovi kompresine rashladne maine

U zavisnosti od vrste radnog fuida, kompresioni rashladni ure"aji se dijelena= ekspanzione i parne. Kod ekspanzionih radni fuid je vazduh, a kod

parnih to je jedan od spomenutih rashladnih fuida *amonijak, ugljen 4dioksid i -reoni+. 'snovni nedostatak vazdušnih ure"aja je što se procesodvo"enja toplote od toplotnog izvora odvija pri izobarnoj, a ne priizobarno 4 izotermnoj promjeni, tako da on zna!ajno odstupa od0arnotovog *kompresor usisava vlažnu paru rashladnog sredstva+. 'vajnedostatak se otklanja primjenom parnih kompresionih ure"aja kod kojihse odvo"enje toplote obavlja u podru!ju vlažne pare, !ime je riješenproblem postizanja izotermi.

Slika 1. Shema postrojenja kompresione RM

Kompresor, koji usisava suhozasienu paru rashladne materije i sabija jesa pritiska p0 na viši pritisak p, pri !emu joj temperature zna!ajno premašiokolnu. rema kapacitetu i razlici pritiska sa potisne i usisne stranekompresori se dijele na= klipne, rotacione, centri-ugalne, vij!ane i pužastekompresore.

Najveu primjenu imaju klipni kompresori *&lika 2.+ koji mogu biti izvedenikao hermeti!ki *kompresor i motor nalaze se u zajedni!kom, zavarenom

6


8/27

kuištu+, poluhermeti!ki *kompresor i motor nalaze se u zajedni!kim,vijcima zatvorenom kuištu+ i otvoreni *kompresor i motor ne nalaze se uistom kuištu+. ?ermeti!ki kompresori se primjenjuju na komercijalnimrashladnim ure"ajima za uskladištenje životnih namirnica, a

poluhermeti!ki i otvoreni na ure"ajima u klimatizaciji. olje primjeneklipnih kompresora je ograni!eno maksimalnim radnim pritiskom *25,5bara+, maksimalno dozvoljenim temperaturama elektromotora, ulja zapodmazivanje i ventilskih plo!ica *32 /0+.

Slika 2. Presjek klipnog hermetičkog kompresor

rednosti ove vrste kompresora su= mogunost postizanja velikih stepenikompresije, rad sa visokim brojem obrtaja, niska cijena i lako održavanje, aosnovni nedostaci su što imaju veliki broj pokretnih dijelova koji su izloženihabanju i što su veoma osjetljivi na Dte!ni udarE *naglo poveanje pritiskau cilindru uslijed sabijanja nestišljive te!nosti rashladnog fuida+.

1a detaljnu analizu stvarnog rada kompresora neophodno je snimitiindikatorski dijagram. 'n predstavlja izmjerenu zavisnost pritiska kojivlada u cilindru od promjene zapremine uslovljene kretanje klipa od donjedo gornje mrtve ta!ke i obratno. Karakteristi!ni indikatorski dijagram sa

paralelnim shematskim prikazom odgovarajueg cilindra prikazan je naslici (.

7


9/27

Slika 3. Indikatorski dijagram klipnog kompresora


10/27

entri!"galni kompresori predstavlja naj!eše korišteni tipturbokompresora. 1a razliku od klipnih kompresora ne mogu da savladajuvelike stepene sabijanja. 1na!ajna prednost im je u velikom rashladnomkapacitetu *2 kG 4 3 BG+, malih su gabarita, ne stvaraju buku i lako se

održavaju.#ijčani kompresori se po rashladnom kapacitetu kreu od nekoliko stotinado nekoliko hiljada kG. %ij!ani kompresori su dobili naziv po rotorima kojiimaju sli!nost sa vijcima, slika 5. :edan rotor ima pera, a drugi žlijebove.'bru se u zajedni!kom kuištu na !ijim se krajevima nalaze usisni ipotisni otvori *nema usisnih i potisnih ventila+.

'vi kompresori su pogodni za primjenu jer omoguavaju regulacijurashladnog kapaciteta u širokim granicama promjenom broja obrtaja

pogonskog motora, ili pomou zasuna koji obezbje"uje vraanje dijela pareu usisni prostor. %ažna osobina ovih kompresora je da nisu suviše osjetljivina te!ni udar.

Slika $. #ijčani kompresor

užasti *scroll+ kompresori su kompresori zapreminskog dejstva koji su

prilago"eni primjeni u manjim klimatizacionim jedinicama, uklju!ujuisobne klimatizere, toplotne pupme, kao i u klimatizaciji vozila.


11/27

temperaturu okoline. rijemnik toplote u kondenzatoru može biti voda,vazduh ili njihova kombinacija. ostoje razli!ite konstrukcije vodomhla"enih kondenzatora, ali se sve te konstrukcije svode na to da saunutrašnje strane jedne ili više cijevi struji voda, a sa spoljne strane

rashladni fuid, slika C. Frzina vode za hla"enje kree se u granicama ,5 42 m;s, a razlika temperature kondenzacije i vode na ulazu je 5 4 3 /0.

Slika %. &ori'ontalni do(o)asti *odom hla+eni konden'ator

0othla!ivač 0, predstavlja obi!an razmjenjiva! toplote koji se smještaizme"u kondenzatora i prigušnog ventila. othla"ivanjem klju!ale te!ne-aze rashladnog sredstva stanja ( do stanja 5, donekle se poveava

rashladni u!in. othla"ivanjem kondenzatora za nekoliko stepeniomoguuje precizniji rad prigušnog ventila.

0riguni ventil 0 služi za regulisanje protoka rashladnog fuida uispariva!, uz istovremeno obezbje"enje pada pritiska izme"u dijelovainstalcije gdje vlada visok pritisak *pritisak kondenzacije+ i dijela instalacijeu kome vlada nizak pritisak *pritisak isparavanja+. Uvo"enjem prigušnog iliredukcionog ventila umjesto ekspazicione mašine, smanjie se rashladniu!in.

apilarna cije* se primjenjuje na rashladnim ure"ajima manjeg kapacitetagdje uslovi nisu zna!ajno promjenljivi. $o je ustvari duga!ka cijev, malogpre!nika. & obzirom na složenost procesa u kapilarnoj cijevi, njen prora!un je nepouzdan, pa se odgovarajue dimenzije odre"uju eksperimentalno.rednost kapilarne cijevi je niska cijena, a nedostatak je uzak dijapazonregulacije i mogunost za!epljenja instalacija.

R"čni reg"lacioni *entili omoguuju precizno regulisanje. Upotrebljavaju seu srednjim i velikim postrojenjima. 'snovni nedostatak ru!nog prrigušnogventila je da uvijek propušta istu koli!inu rashladnog sredstva, bez obzira

na uslove optereenosti ispariva!a.

33


12/27

-"tomatski prig")ni *entil održava uvijek isti pritisak u ispariva!u bezobzira na temperaturne uslove na kojima se nalazi ispariva!.Upotrebljavaju se kod malih mašina kod kojih se kapacitet vrlo malomijenja.

Navedeni nedostaci ovih konstrukcija prigušnog ventila imaju za posljedicuprodiranje te!ne -aze rashladnog sredstva u kompresor. 'vi se nedostacidobro otklanjaju primjenom tzv. termostatskog prig")nog *entila !iji jeshematski prikaz dat na slici 6.

Slika . /ermostatski prig")ni *entil

sparivači &hladnjaci' su razmjenjiva!i toplote u kojima isparava te!nostrashladnog fuida predhodno prigušena na pritisak isparavanja, slika 7.'vo isparavanje se odvija na ra!un toplote od hla"enog objekta.

Slika . Shema jednog s"hog ispari*ača sa termostatskim *entilom 'a

"(ri'ga*anje

@spariva! je smješten u rashladnoj komori *


13/27

ili rashladnog fuida, ispariva!i mogu biti sa prirodnom i sa prinudnomcirkulacijom. rema konstrukciji ispariva!a, tj. za kakvo hla"enje služe=vazduh, rasoline, neke te!nosti ili dr.,ispariva!i se dijele na ispariva!e sadirektnim i uronjene ispariva!e. Kod direktnih ispariva!a vazduh nastrujava

brzinom *2 4 (+ m;s, a temperaturska razlika vazduha i temperatureisparavanja je C 4 3 /0. Kod indirektnih *uronjenih+ ispariva!a cijevi sunaj!eše uronjene u vodu,a kroz njih struji rashladno sredstvo. 'sim ovihpodjela, prema na!inu isparivanja ispariva!i se dijele na suhe ipreplavljene.

Konstrukcija ispariva!a u obliku cijevne zmije *ispariva!i za mirno hla"enjevazduha+ je zastarjela i sada se primjenjuje uglavnom samo kod malihmašina. rednost im je veliko iskorištavanje površine ispariva!a iusisavanje samo suhe pare od strane kompresora. Kod ovih ispariva!a

cijevi su naj!eše od bakra ili od !elika orebrene sa aluminijskim rebrima.

3jevovodi. 1a sprovo"enje radnog fuida u gasovitom ili te!nom stanjucjevovodi se izvode od !eli!nih bešavnih ili bakarnih cijevi *za malemašine+. )monija!ne mašine zahtjevaju isklju!ivo !eli!ne cijevi. rirubnicaza spajanje cijevi, ventili i druga armature za cijevi sa radnim fuidom sunormirane.

4. ladnjače

?ladnja!om se naziva gra"evinski objekat namjenjen hla"enju,zamrzavanju i !uvanju pokvarljivih proizvoda na temperaturi nižoj odtemperature okoline.

'snovna karakteristika hladnja!a *slika 8.+ je njen kapacitet, tj. koli!inarobe koja se može istovremeno !uvati na hla"enju. 'va karakteristika nedaje predstavu o dimenzijama hladnja!e. 1a upore"ivanje hladnja!a uvodise pojam Duslovni kapacitetiE, tj. koli!ina zamrznute robe koja se možesmjestiti u komore hladnja!e. ?ladnja!e se mogu klasi>cirati pokapacitetu, etažnosti i namjeni. o kapacitetu na=

&itne do 3 t Bale do 5 t

&rednje do ( t Krupne do 3 t

3(


14/27

&uper krupne, preko 3 t.

Slika . I'gled nekih tipo*a hladnjača

o etažnosti se dijele na jedno i višeetažne. 'd višeetažnihnajekonomi!nije su hladnja!e na 9 4 5 etaža, kapaciteta veeg od 35 tona i visine etaža po C m. odzemne hladnja!e, za koje se koriste prirodnepješ!are, vanjski kopovi, napušteni kamenolom i dr., za ( 4 9A niži odtroškova hla"enja analognih nadzemnih hladnja!a. o svojoj namjenihladnja!e mogu biti=

roizvodno 4 otkupne #istributivne

retovarne $rgova!ke $ransportne &pecijalne

5. -dre!ivanje osnovnih dimen/ija hladnjača

Naru!ilac hladnja!e bi u projektnom zadatku za konstrukciju, odnosnonarudžbu hladnja!e trebao staviti slijedee podatke=

Kapacitet %rsta robe Bjesto montaže #nevni unos robe u komoru $emperature unseen robe $emperature u komori


15/27

Bogue dimenzije komore #imenzije vrata na komori i njihov mehanizam otvaranja i zatvaranja %rijeme rada komore sa otvorenim vratima Froj radnika u komori i vrijeme koje provode u komori 'svjetljenje u komori

)utomatika.

ri projektovanju hladnja!a da bi se mogao izvršiti razmještaj proizvodnihi pomonih prostorija po horizontali i vertikali, neophodno je poznavanjenamjene pojedinih prostorija, njihov kapacitet i dimenzije. 'snovni polaznidokument za rješavanje ovog zadatka je shema tehnološkog procesa iprometa robe *slika 3+. &hema tehnološkog procesa odre"uje po!etak iredoslijed tehnoloških operacija koje treba obaviti nad polaznimpoluproizvodima da bi se kona!no dobio proizvod neophodnog kvaliteta.1a hladnja!e veoma je važna temperature i vlažnost vazduha pri kojoj se

provodi tehnološka obrada.

1 prijem, 2 sortiranje, 3 ispiranje, 4 *aganje, $ kratko*remeno

č"*anje, % slaganje, 'amr'a*anje, isto*ar i pako*anje,

č"*anje, 10 ekspedicijski poslo*i, 11 *aganje, 12 ispor"ka

ostoje operacije koje se mogu obaviti pri pozitivnoj ne>ksiranojtemperaturi *prijem, sortiranje ribe i njeno ispiranje+, operacije koje se vršepri stalnim negativnim temperaturama *zamrzavanje+ i operacije kojepored *stalne+ stabilne negativne temperature traže i odre"enu vlažnost

vazduha *!uvanje ribe+.

6. Načini hla!enja u hladnjačama

U hladnja!ama se primjenjuju dva na!ina hla"enja=

Neposredni, pomou rashladnog fuida koji klju!a osredni, ohla"enim nosiocem toplote.

Kod neposrednog hla"enja *slika 3+ te!ni rashladni fuid uvodi se uispariva! 1 koji se nalazi u prostoriji koja se hladi 2. %lažna para izispariva!a se uvodi u separator ,, a iz njega se suha para uvodi ukompresor $. U kompresoru se povisuje pritisak i temperatura parirashladnog fuida. 1atim se para rashladnog fuida tih parametara uvodi ukondenzator 4 iz kojeg se dalje kondenzat uvodi u prigušni ventil 5. Nakontoga kondenzat se uvodi u separator i proces se ponavlja.

35


16/27

Slika 10. Shema neposrednog hla+enja

Neposredno hla"enje je najekonomi!nije. $reba se primjeniti u svim

slu!ajevima osim onih u kojima je primjena drugih sistema diktiranaspecijalnim zahtjevima.

Slika 11. Shema posrednog hla+enja

osredno hla"enje *slika 33+ ostvaruje se razmjenom toplote ohla"enogvazduha ili rastvora.


17/27

odnosno rastvor prolazi kroz ispariva! 1, bateriju $, i centri-ugalnu pumpu2.

%azdušno hla"enje komora ostvaruje se putem prethodnog hla"enjavazduha u vazdušnom hladnjaku prije ulaza u komoru. ?ladni vazduh u

komori dolazi u dodir sa robom, grije se i vlaži i pnovo stupa u hladnjakgdje se hladi i suši. U vazdušnom hladnjaku može se hladiti i vanjskivazduh. %azdušno hla"enje može se preporu!iti za komore=

$ermi!ke obrade robe Huvanje ohla"ene robe koju treba provjetravati Univerzalne, za režime rada koji su za !uvanje ohla"ene robe Kada je potrebno po tehnološkom procesu regulisati vlažnost

vazduha.

@zbor na!ina hla"enja vrši se na osnovu tehni!ko 4 ekonomske usporedberaznih sistema hla"enja, ra!unajui na stvarne osobine montaže ieksploatacije. rednost je na strain neposrednog hla"enja, me"utimposredni na!in ima nekih svjih posebnih prednosti.

U novije vrijeme za skladištenje poljoprivredno 4 prehrambenih proizvodaprojektuju se rashladne komore sa kontrolisanom atmos!erom. Naime,nakon unosa robe i zatvaranja rashladne komore, vazduh u komoriodgovara svojim sastavom spoljnom vazduhu *23A kisik, ,( Augljendioskid i 67A azot+. rincip rada ovih komora zasnovan je na izmjeni

sastava vazduha u rashladnoj komori *3 (A kisik, 3 4 5A ugljendioksid i85A azot+. $ako se smanjuje transpiracija i disanje5 proizvoda, i dužeuskladištenje istih. $reba se voditi ra!una da koli!ina kisika ne padnu ispod3A jer bi u tome slu!aju došlo do anaerobnog disanja5 proizvoda, tj.propadanja plodova.

7. Transport rashla!ene i smr/nute robe

?la"enje u transport služi da se lako pokvarljiva roba prenese pri

temperaturi nižoj od temperature okoline, !ime se obezbje"uje visokkvalitet dostave robe. 'vaj transport se naziva izotermskim pošto se

36


18/27

temperatura vazduha u njemu održava stalnom, nezavisno od temperaturevanjskog vazduha. Iiroko se primjenjuju svi vidovi transporta= željezni!ki,drumski, vodeni i vazdušni

U savremenom transport koriste se dobro izolovani vagoni, kamioni ili se u

njih unose neki rashladni izvor koji može biti=

Jed, smješten u posebne pregrade 1amrznuta mješavina na sniženoj temperaturi


19/27

o na!inu hla"enja= vagoni hla"eni rashladnim ure"ajem i vagonihla"eni ledom. %agoni hla"eni ledom zovu se ledare.

o gabaritu= vagoni sa i bez pretovara. o broju osovina= dvo i !etvero osovinski o konstrukciji karoserije *sanduka+= vagoni sa drvenim skeletom

karoserije i drvenom oblogom *opšivkom+, sa metalnim skeletom idrvenom opšivkom ili cjelometalni *danas u upotrebi+.

@zotermski vagoni moraju odgovarati odre"enim zahtjevima iobezbje"ivati= održavanje stalne temperature, potrebne ventilacije,sigurnost u radu i prosto djelovanje aparata za hla"enje, udobnoposluživanje i nisku cijenu.

'prema univerzalnih vagona ledara sastoji se iz aparata za hla"enje,cirkulacionih štitnika *brana+, ure"aja za slijevanje rastvora, ure"aja za

grijanje i ventilaciju, nosa!a sa kukama za vješanje tereta, rešetki zaodlaganje tereta.

Slika 12. 6ni*er'alni *agon hladnjača

Univerzalni vagoni 4 ledare mogu se hladiti pomou zidnih džepova ilistropnih posuda *džepova+ ispunjenih smješom leda i soli.


20/27

pocin!anog lima, a utovar smješe leda i soli vrši se kroz otvoreraspore"ene po krovu duž ose vagona sa duplim poklopcima. regradesluže za usmjeravanje strujanja vazduha. ?ladni vazduh ulazi kroz otvor. :edno punjenje ledom traje 2 do ( dana. %agoni 4 ledare snadbijevaju se

ledom na punktovima, koji mogu biti lokalni, tranzitni i kombinovani.

Slika 13. Mehani'o*ano p"njenje *agona smje)om leda i soli

Na slici 3( prikazana je shema mehanizovanog punjenja vagona smješomleda i soli. Na samohodnoj plat-ormi sa !etiri to!ka postavljen je elevatorkojim se ubacuje smješa u džepove. Na platou se nalazi bunker za led i so.U donjem dijelu nalazi se dvovaljkasta drobilica leda. Na bunker se nalazi

dobošasti lopati!asti dozator kojeg pogoni electromotor sa !etiri brzine idostiže sadržaj soli u smješi u granicama 5 4 (A, a za obezbje"enjeravnomjernog izlaza leda i soli iz bunkera predvi"en je vibrator. U gornjemdijelovu elevator nalazi se plo!a za upravljanje i kabina operatora. 1aperiodi!no punjenje bunkera koristi se autoutovariva!. Napajanjeelektri!nom energijom vrši se kablom.

Na slici 39 prikazan je vagon hladnja!a sa individualnim rashladnimure"ajem. nergetska oprema i -reonski rashladni ure"aj nalaze se u!eonom dijelu vagona. $emperatura vazduha održava se na 4 35 /0.

2


21/27

Slika 14. #agon hladnjača

1. ompresor, 2. Motor S6S sa elektromotorom, 3. onden'ator sa

*a'd")nim hla+enjem, 4. &ladnjak *a'd"ha, $. Podta*anica

&pecijalizirani vagoni su vagoni i cisterne za prevoz mlijeka, vina i svježe*žive+ ribe. 'prema vagona za prevoz mlijeka treba da obezbijedi ljetitemperaturu 7 /0, a zimi 2 /0. za hla"enje služe stropne posude zapunjenje sa ledom i soli. %agoni su snadbjeveni suhim peima za otapanjevagona zimi i metalnim policama. Betalne plo!ice !uvaju pod od ošteenjai olakšavaju pokretanje bidona. ri prevozu mlijeka u bidonima uveava seobim tereta. Najracionalniji je prevoz u cisternama. Kotao cisterne izra"ujese od nehr"ajueg !elika. 0isterne su dobro izolovane.

%agoni 4 cisterne za prevoz vina su vagoni metalne karoserije, dobroizolirane, unutar koje su ugra"ene dvije cisterne, izra"ene od martinovog!elika, iznutra presvu!ene emajlom. rostor za teret hladi se!etverodjelnom stropnom posudom ispunjenom ledom. U sredini vagonaizme"u cisterni je službeni prostor za sprovodnika.

%agoni za prevoz žive ribe sadrže posude za vodu u koju se tovari riba.Norma utovara na 3 m( vode zavisi od zasienosti vode kisikom, jer ako ganema u void ribe ugibaju. %oda se zasiuje kisikom njenim prskanjem

brizgaljkama ili obogaivanjem iz balona.

1a prevoz mlijeka, vina, sokova, mineralne vode i mnogih drugihrashla"enih tereta u zimsko vrijeme u vagonima 4 ledarama instalirane supei. ored izotermskih vagona postoje i izotermski vozovi sa 2( vagona. $ako se izotermski voz sa 2( vagona sastoji od 2 metalnih vagona, jednogslužbenog i, mašinskog i vagona dizel 4 elektro stanice.

U mašinskom vagonu montirana su dva amonija!na rashladna ure"aja *LM 32 2 G+. &vaki rashladni ure"aj sastoji se iz !etvero 4 cilindri!nog

kompresora snage (7 kG, vazdušnog kondenzatora od orebrenih cijevipovršine 7 m2 , ventilator kapaciteta (7 m(;h, dobošastog ispariva!a

23


22/27

rastvora površine (5,2 m2 i pumpe za rastvor protoka (5 m(;h. &vakirashladni agregat obezbje"uje hla"enje za 3 vagona voza.

1:. la!enje u cestovnom transportu

1a me"ugradski i gradski prevoz lako pokvarljive robe, pri temperaturimanjoj od temperature okoline koriste se automobile *kamioni+, sa veimdobro izoliranim prostorom za teret *slika 35+, radiusa kretanja 3 5 4 2 km. 'vaj transport obezbje"uje brzu dostavu robe do potroša!a. )uto4 transport se dijeli na kamione hladnja!e, poluprikolice 4 hladnja!e iprikolice hladnja!e. Karoserija se postavlja na šasiju lakog ili poluteretnog

automobile. Korisna nosivost kree se od 35 kg do (5 t. Karoserijaprikolice montira se na šasiju sa jednom ili dvije osovine.

?la"enje u kamionima vrši se na dva na!ina= u prostoru za teret vazduhmiruje 4 mirno hla"enje, i u prostoru vazduh se kree, da bi se teret boljehladio. rvi na!in se više primjenjuje, izaziva manji gubitak u težini. 1ahla"enje svježih namirnica pri transportu koristi se vazdušno hla"enje.

Slika 1$. -"to hladnjače

U hla"enju auto 4 hladnja!a upotrebljava se, gotovo isklju!ivo, -reon jer jeneotrovan, bez mirisa, ne gori i nema opasnosti od eksplozije.

rostor za teret može se hladiti smješom leda i soli, eutekti!kim rastvorom,suhim ledom i rashladnim ure"ajem. ?la"enjem ledom i mješavinom leda isoli ne obezbje"uje stalnu i ravnomjernu temperaturu, te se smatraprostom i je-tinom opremom, koja ima ograni!enu upotrebu. &a ledom semože postii temperatura vazduha do C /0, a sa mješavinom leda i soli do

4 C /0.

22


23/27

?la"enje eutekti!kimrastvorom sastoji se u tome d ase u stijene prostoraza teret podvjese eutektici u hermeti!ki zatvorenom obliku. %azduh sehladi na ra!un topljenja eutekti!kog rastvora. Bože se koristiti iakumulaciono hla"enje plosnatim posudama ispunjenim eutekti!kim

rastvorom u koji su umetnute orebrene cijevne zmije, koje su spojenesavitljivim cijevima sa amonija!nim rashladnim ure"ajem kroz koje sedodaje te!ni amonijak koji zamrzava eutekti!ki rastvor.

'sim akumulacionog hla"enja sa zamrznutim eutekti!kim rastvorom, ucentralnim stacionarnim rashladnim ure"ajima primjenjuje se hla"enjezamrznutim rastvorom pomou rashladnog ure"aja postavljenog nakamionu.

?la"enje suhim ledom dobiju se dosta niske temperature vazduha u

prostoru za teret, nema korozije metalnih dijelova i u karoseriji seodržavaju visoki sanitarni uslovi.

)uto 4 hladnja!e sa rashladnim ure"ajima razlikuju se po mjestu i popoložaju mašinskog dijela, sistemu hla"enja karoserije i vrsti energetskogpogona.

Ure"aj za hla"enje se montira ispod izolirane karoserije ili iznad kabinevoza!a. Balotonažni automobil 4 -urgon= izoliranoj karoseriji smješten jeakumulator hladnja!e, tj. hermeti!ki rezervoar ispunjen sa 8A zapremine

eutekti!kim rastvorom od 32 do 35A rastvora etil alkohola. Unutarrezervoara su -reonske cijevne zmije koje hlade rastvor. @spod akumulatorapostavlja se sakuplja! vode od otapanja ledenih naslaga. )kumulatorobezbje"uje temperaturu vazduha * C 4 5+/0 u toku odre"enog vremena.Na pregradi kabine i karoserije instalisana je automatika.

Na slici 3C prikazana je shema kamiona hladnja!e, hla"ene te!nim azotom*zapremina suda 32 do 35 l+ u sudu.

Slika 1%. Shema kamiona hladnjače

2(


24/27

reko solenoidnog ventila vezan je sa regulatorom temperature, te!ni azotulazi u per-orirane cijevi iz kojih azot kroz njene otvore izlazi u prostorkaroserije, a ispareni te!ni azot hladi u njemu vazduh i teret. o!etni diocijevi upušten je ispod nivoa te!nosti u sudu i što dozvoljava isticanje

azota iz suda sa malim viškom pritiska, koji se stvara zahvaljujui stvaranjepare izazvanoj dovo"enjem toplote kroz toplotnu izolaciju posude. %entil jevezan sa vratima karoserije i ako su ona otvorena ventil se ne možeotvoriti. Na posudi se nalazi sigurnosni ventil, koji reaguje pri povišnjupritiska za 3,5 bar.

11. la!enje u vodenom transportu

Frodovi sa hla"enim skladišnim prostorom ve odavno se upotrabljavajuza prevoz namirnica, bilo da je prostor namjenjen za smrznuti teret,djelomi!no smrznut i hla"en ili odvojeno za oba. Bnogi brodovi sunamjenjeni i tako projektovani za prevoz namirnica na odre"enim linijama.'siguravajua društva propisuju odre"ene i stroge propise koj instalacijehla"enja treba da ispunjavaju.

Frodovi hladnja!e namijenjeni za prevoz voa, jaja, zamrznutog mesa i sl.'premljeni su ure"ajima za vazdušno hla"enje, a za zamrznuti teretindirektnim ispariva!ima za hla"enje rastvora.

@zbor na!ina hla"enja zavisi od namjene broad i vrste tereta koji prevozi.rimjenjuje se neposredno hla"enje, hla"enje rastvorom, vazdušno ikombinovano hla"enje.

Slika 1. Raspored prostora na (rodskim hladnjačama

29


25/27

12. la!enje u va/dunom transportu

?la"enje u vazdušom transportu služi za prevoz krajnje lako pokvarljivihnamirnica *špargle, jagode i sl.+ uz ekonomsko opravdanje. rostor za teretse rashladi stalnim ure"ajima na aerodromu.


26/27

1$. ;aključak

Kvalitet uskladištenja životnih namirnica umnogome zavisi odtemperature. Ukoliko bi temperature uskladištenja bila jednakatemperature okoline, u namirnicama bi došlo do inteziviranjamikrobioloških i hemijskih procesa koji bi doveli do ubrzanog trulenja iraspadanja uskladištenih namirnica.

%e i sami procesi raspadanja namirnica osloba"aju neku koli!inu toplote,a toplota, osim toga, konstantno prodire iz okoline u rashladni prostor bezobzira koliko je on dobro izolovan.

?ladnja!e se mogu klasi>cirati po kapacitetu, etažnosti i namjeni. okapacitetu na=

&itne do 3 t Bale do 5 t &rednje do ( t Krupne do 3 t &uper krupne, preko 3 t.

2C


27/27

1,.

Documents

Seminarski Rad - Tts