INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK - TRAVNIK

SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK

PROSTORNI PLAN OPĆINE KAKANJ

SEMINARSKI RAD

Predmet: Urbanizam i saobraćaj

Mentor: prof. dr. sc. Sinan Alispahić Studentica: Delibašić Nedžmina

S-16/13-I

Travnik, april 2015.

SADRŽAJ Stranica

1. UVOD...............................................................................................................41.1. Osnovni pojmovi.................................................................................................5

2. HISTORIJSKI RAZVOJ I OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE..72.1. Geografske karakteristike i topografski profil općine Kakanj.......................9

2.2. Klima općine Kakanj........................................................................................11

3. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE KAKANJ........113.1. Broj stanovnika.................................................................................................11

3.1.1. Urbano i ruralno stanovništvo..............................................................................12

3.1.2. Etnička struktura stanovništva............................................................................13

3.2. Broj zaposlenih..................................................................................................14

3.3. Broj motornih vozila.........................................................................................15

3.4. Broj vozača........................................................................................................15

3.5. Vrste cesta i dužina cestovne mreže................................................................16

4. PROSTORNI PLAN OPĆINE KAKANJ...................................................164.1. Osnovna načela planskog uređenja prostora.................................................17

4.2. Ciljevi prostornog planiranja i razvoja..........................................................174.2.1. Opšti ciljevi planiranja i razvoja..........................................................................18

4.2.2. Posebni ciljevi.........................................................................................................19

4.3. Osnovna namjena zemljišta sa naglaskom na saobraćajne površine i prirodna....................................................................................................................20

4.3.1. Poljoprivredno zemljište.......................................................................................20

4.3.2. Šume i šumsko zemljište........................................................................................21

4.3.3. Rudno bogatstvo....................................................................................................21

4.3.4. Vodni resursi..........................................................................................................22

4.4. Društvena infrastruktura.................................................................................224.4.1. Obrazovanje...........................................................................................................23

4.4.2. Kultura i sport.......................................................................................................23

4.4.3. Socijalna i zdravstvena zaštita..............................................................................24

4.5. Saobraćajna i komunalna infrastruktura.......................................................254.5.1. Putna infrastruktura.............................................................................................25

4.5.2. Željeznička infrastruktura....................................................................................26

4.5.3. Infrastruktura vodovoda i kanalizacije...............................................................27

4.5.4. Telekomunikacijska infrastruktura.....................................................................28

4.6. Opis objekata i pravaca saobraćajne infrastrukture....................................284.6.1. Opis objekata javnog gradskog prijevoza...........................................................30

4.7. Mjere zaštite okoliša.........................................................................................324.7.1. Kvalitet zraka u općini..........................................................................................34

4.7.2. Kvalitet tla u općini Kakanj.................................................................................34

4.7.3. Kvalitet voda u općini Kakanj..............................................................................35

4.8. Osvrt na postojeću saobraćajnu infrastrukturu............................................35

4.9. Prijedlog mjera za unaprjeđenje - Plan održive mobilnosti.........................364.9.1. Koristi Plana održive mobilnosti..........................................................................38

5. STRATEŠKI (RAZVOJNI) CILJEVI OPĆINE KAKANJ......................39

6. ZAKLJUČAK................................................................................................40

LITERATURA:.................................................................................................41

1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada je Prostorni plan općine Kakanj. Cilj obrade navedene teme je

bolje upoznavanje grada, odnosno općine prebivališta. Seminarski rad obuhvatit će sve ono

što je značajno za općinu kao i alternativne mjere i ciljeve koje bi trebalo preduzeti u

budućnosti s ciljem poboljšanja postojećeg stanja.

Rad se sastoji od nekoliko dijelova, od kojih će se posebna pažnja obratiti na:

Historijski razvoj i osnovne pokazatelje na području općine;

Osnovna načela planskog uređenja prostora;

Ciljeve prostornog planiranja i razvoja;

Pravce saobraćajne infrastrukture;

Mjere zaštite okoliša.

U razvojnim procesima prostor se pojavljuje s dvosmjernim djelovanjem, i to kao nezamjenjiv

faktor društveno - ekonomskog razvoja i kao objekt razvojnih procesa, prihvatajući razvojne

sisteme i međusobno ih usklađujući.

Lokalne (općine i gradovi), pa i šire zajednice (područja, države), imaju zadaću da

stanovništvu osiguraju zaposlenje, stan, obrazovanje, sigurnost i dobar okoliš. Za rješavanje

tih problema lokalne su zajednice najuspješnije i najprihvatljivije, stoga općine imaju posebnu

važnost u planiranju odnosno njihova je primarna zadaća planiranje korištenja prirodnih i

stvorenih dobara na svome području, posebno tla i vode.

Općine u pravilu koriste dvije razine planiranja, i to:

kompleksni sveobuhvatni plan (prostorni plan) odnosno strategije i

detaljne planove.

4

1.1. Osnovni pojmovi

Osnovni pojmovi koji se odnose na ovaj rad su:

Prostor - predstavlja realni okvir življenja.

Prostor može biti:

prirodni i

stvoreni (izgrađeni),

a prema klasičnoj definiciji (Euklid) on je određen sa tri dimenzije:

širina;

visina;

dužina.

U definisanju realnog prostora kao okvira življenja susrećemo se sa:

prirodnim karakteristikama prostora (zemljište, klima, morfologija i sl.);

ekonomskim (nivo proizvodnje, zaposlenost);

socijalnim (karakteristike stanovništva);

tehničkim (infrastrukturni i supstrukturni sistemi).

Ovo ukazuje da je prostor složeni dinamički sistem sastavljen iz niza elemenata međusobno

povezanih (uslovljenih), gdje vlada niz zakonitosti i gdje se odvijaju procesi koji često imaju

globalni značaj.

Planiranje - proces čiji je rezultat plan. Odnosno, planiranje je racionalno organizovan, ka

budućnosti usmjeren sistem djelovanja.

Plan - definiše se kao složen dinamički sistem koji je dat u obliku kontrolirajuće strukture

događanja (akcija), čija je funkcija da u svome okruženju koji je dugi dinamični sistem,

izazove takve organizacione promjene koje se prema vrijednosnim opredjeljenima u datom

vremenu smatraju pogrešnom.

Prostorni plan - bavi se prostornim uređenjem ukupnog prostora, tj. teritorija. Taj teritorij

najcešće i sadržava, naselja i gradove, ali promatrane kao tačke ili ovisno o mjerilu u

ciljevima plana, kao površine s dimenzijama i oblicima, bez ulaženja u njihovu unutarnju

strukturu.

5

Prostorno planiranje - optimalni raspored ljudi, dobara i djelatnosti na teritoriju radi njegove

optimalne upotrebe.

Urbanitički plan - bavi se unutrašnjim prostornim uređenjem naselja i gradova, a načinom i

metodom koji ovise o vrsti urbanističkog plana, tj. da li je riječ o generalnom urbanističkom

planu ili detaljnom urbanističkom planu.

Urbanizam - Interdisciplinarna djelatnost koja se bavi planiranjem, projektiranjem,

izgradnjom i uređenjem gradova i njihove neposredne okoline s ekonomskog, estetskog,

društvenog, tehnickog i zakonodavnog aspekta.

Grad - kompaktno izgrađeno veće naselje u kojem veći dio stanovništva radi u:

industriji,

administraciji,

upravi,

uslužnim djelatnostima,

kulturi,

obrazovanju,

trgovini i sl.

6

2. HISTORIJSKI RAZVOJ I OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE

KAKANJ

Za razliku od većine gradova gdje su prvo nastajala naselja, pa tek onda tvornice i preduzeća,

u Kaknju se dešavalo suprotno. Austro-Ugarska monarhija je 1900. godine prvo otvorila

rudnik mrkog uglja, a onda je, uz njega, gradila kuće i rudarske barake, podizala tako naselje,

koje se kasnije proširilo i dalje od ugljenokopa. Sudeći prema godini nastanka rudnika i

početka rasta naselja, može se reći da je Kakanj jedan od mlađih bosanskohercegovačkih

gradova. To nepobitno potvrđuje starost zgrada i njihova arhitektura. Najstarije zgrade, stare

stotinjak godina, u takozvanim su kolonijama, ostacima nekadašnjih radničkih nastambi

koncentriranih oko prve jame i uz nju. 

U sažimanju historije Kaknja nezaobilazna je činjenica da se razvijao u pet državnih uređenja

što je opća karakteristika ovog podneblja - i da mu je svako od njih više ili manje podarilo

svoj pečat. Postavljanjem temelja naselju, u prvoj i drugoj deceniji 20. stoljeća, Austro-

Ugarska je gradu udarila prvi i specifičan pečat, potom se grad u Kraljevini Jugoslaviji sporo

razvija, kao i u periodu Nezavisne države Hrvatske (NDH), da bi onda svoj najveći i najbrži

procvat doživio u socijalističkoj Jugoslaviji (od 1945. do 1990. godine), dok u posljednjih

desetak godina u samostalnoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini pokušava povratiti svoj raniji

sjaj. Svaka od ovih faza razvoja ostavila je traga ne samo na gradnji i izgledu grada već i na

ideološkim i političkim opredjeljenjima njegovih stanovnika. Grad je preživio i tri velika rata

(Prvi i Drugi svjetski rat, te agresiju na Bosnu i Hercegovinu). Oni su ga zaustavili u razvoju,

mada nijedan od njih Kaknju nije donio one strahote, stradanja i razaranja što su ih osjetili

stanovnici susjednih općina.  U tursko doba, pa i kasnije, Donji Kakanj bio je glavno,

vjerovatno, i najveće naselje sa svojim pazarom, a onda naselje Doboj, te Kraljeva Sutjeska i

Bobovac. Između ovih naselja nakon otvaranja rudnika stasao je i razvijao se današnji Kakanj

u donjem dijelu kotline rijeke Zgošće. 

Uprava rudnika je prvo sagradila 22 rudničke barake sa 131 radničkim stanom u neposrednoj

blizini jame, zatim kuće za činovnike, a nešto kasnije još 15 kuća za radnike i sedam kuća za

samce. Uskoro niče i upravna zgrada rudnika (1908. godine) i ambulanta stacionar, potom

prozivaonice sa kupatilom, te prva osnovna škola. Uprava rudnika je najprije sagradila 22

rudničke barake sa 131 radničkim stanom u neposrednoj blizini jame, zatim kuće za

činovnike, a nešto kasnije još 15 kuća za radnike i sedam kuća za samce.

7

Slika 1. Panorama Kaknja iz 1921. godine

Uskoro niče i upravna zgrada rudnika (1908. godine) i ambulanta stacionar, potom prozivaonice sa kupatilom, te prva osnovna škola.

Uz rudnik, dakle, nastaje cijelo naselje - po tadašnjim zapadnim standardima kulture

stanovanja - sa svom potrebnom infrastrukturom. Kakanj već 1910. godine dobija vodovod,

zvani Pitka voda, koji je i danas djelimično u funkciji, a 1912. godine i kanalizaciju.

Uporedo sa rastom rudnika, koji je u proteklih stotinu godina bio nosilac razvoja grada i

industrije, ali i školstva, zdravstva, kulture, sporta i drugoga, počinju se graditi i otvarati novi

pogoni i tvornice. Otvaranje rudnika uvjetovalo je da Kakanj postane industrijsko mjesto jer

se, uz kopanje uglja, razvijaju prateće djelatnosti, poput mašinstva, transporta, drvne

industrije, građevinarstva, ugostiteljstva i drugih. U Čatićima 1948. godine počinje gradnja

termoelektrane, koja je završena 1951. Kasnije se razvija šumarstvo i drvna industrija

("Ribnica" i "Stolar"), a 1978. počinje i rad novosagrađena Tvornica cementa "Kakanj".

Kakanj tako postaje jedan od najjačih industrijskih gradova u srednjoj Bosni. U spomenutom

periodu i u obrazovanju je također načinjen veliki korak, posebno zahvaljujući programu

"Hiljadu škola u Bosni i Hercegovini" kada je Kakanj dobio gotovo sve nove zgrade osnovnih

škola, koje su djelimično građene i iz samodoprinosa stanovništva. Kakanjska okolina ostala

je poznata po svojoj srednjovjekovnoj baštini, prije svega po sjedištima srednjovjekovnih

bosanskih vladara - Bobovac (vareška općina) i Kraljevoj Sutjesci, u kojoj se nalazi

Franjevački samostan i jedna od najstarijih džamija u BiH, kao i po Zgošćanskom stećku,

izloženom danas u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Sve je to dalo pečat

gradu, koji se ponosi svojom bogatom prošlošću.

8

2.1. Geografske karakteristike i topografski profil općine Kakanj

Općina Kakanj zauzima centralni položaj u Sarajevsko - Zeničkoj kotlini, koja se nalazi

sjeverno od Visokog i jugoistočno od Zenice, privredno najznačajnijem i najgušće

naseljenom regionu BiH.

Smještena je u Zeničko-dobojskom kantonu, u njegovom krajnjem južnom dijelu. Općina je

smještena na nadmorskoj visini od 380 metara nadmorske visine (Dobojsko polje) do 1458

metara nadmorske visine (Lipničko brdo). Sam grad smješten je na nadmorskoj visini od 384

metra. Površina općine Kakanj iznosi 377 km2.

Kroz područje općine Kakanj kao glavna odvodna arterija protiče rijeka Bosna. Ona je,

zajedno sa svojim pritokama udubila korito u manje otpornim stijenama. Desne pritoke rijeke

Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica, Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke

rijeke Bosne su potoci, i to: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski,

Dumanački i Sopotnički.

Naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke Bosne i dolinama njenih desnih

pritoka: rijeke Trstionice, Zgošće, Ribnice i Bilivojskog potoka, te dolinama njenih lijevih

pritoka: Papratskog, Hrasničkog, Bićerskog, Dumanačkog i Sopotničkog potoka.

Na osnovi mirovinskog sporazuma iz Daytona i prema Zakonu o federalnim jedinicama

općina Kakanj cijelom svojom teritorijom pripada Zeničko-dobojskom kantonu. Općina

Kakanj ima iznimno povoljan geostrateški položaj u široj regiji, zauzima centralni položaj

Zeničko-dobojskog kantona kao i centralni položaj države BiH.

Općina Kakanj po svojoj veličini spada u red srednjih općina u Bosni i Hercegovini. Ukupna

površina Bosne i Hercegovine je 51 209,2 km2, površina Federacije Bosne i Hercegovine je

26 110,5 km2, površina Zeničko-dobojskog kantona je 3 343,3 km2, što čini 6,7% od ukupne

površine BiH, dok je površina općine Kakanj 377 km2, što čini 0,73% od ukupne površine

BiH, odnosno, 11,27% od ukupne površine Zeničko - dobojskog kantona.

9

Kakanj Visoko Vareš Zenica0

100

200

300

400

500

600

377

238

390

558

Površina (km2)

Slika 2. Uporedni prikaz općine Kakanj i susjednih općina

Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku

Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko - planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke

vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim resursima koji su još uvijek nedovoljno

iskorišteni, a što u suštini predstavlja povoljne impute za razvoj kakanjske privrede.

Hum

Lipničk

o brdo

Ponijeri

Ravno jav

orjeTeš

evo

Tvrtko

vac

Krevnik

Piljevin

aKiče

va0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

12811458

985

13671204

1304

926 945 975

Nadmorska visina

Slika 3. Visine dominantnih planinskih vrhova

Izvor: Izradila autorica na osnovu Topografske karte općine Kakanj

10

2.2. Klima općine Kakanj

Na području općine Kakanj, preovladava umjerena kontinentalna klima sa umjereno toplim

ljetima i hladnim zimama. Međutim, u brdsko - planinskom području koje graniči sa

općinama Zavidovići i Vareš, a koje je uglavnom pošumljeno, sa nadmorskim visinama i

preko 1 000 metara, imamo subplaninsku klimu gdje su prosječne godišnje temperature za

nekoliko stepeni niže, a količina padavina iznosi više od 800 mm, gdje su ljeta kratka i svježa,

a zime duge i hladne. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10ºC.

3. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE KAKANJ

Za izradu datog zadatka bilo je potrebno prikupiti podatke o osnovnim pokazateljima na

području općine Kakanj za period od 2012. do 2014. godine, što je i učinjeno.

Traženi podaci su:

Broj stanovnika;

Broj zaposlenih;

Broj motornih vozila;

Broj vozača;

Vrste cesta i

Dužina cestovne mreže.

3.1. Broj stanovnika

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriji općine Kakanj živjelo je 55.950

stanovnika u 14.518 domaćinstava. Tokom rata ova struktura je znatno izmijenjena. Naime,

mnogi pojedinci kao i porodice su odlučili da se sele u neke druge gradove ili zemlje. Sve je

to dovelo do smanjenja ukupnog broja stanovnika, tako da je u 2005. godini u Kaknju bilo

12.316 domaćinstava ili 44.215 stanovnika. U poslijeratnom periodu implementacijom

projekata povratka raseljenih i izbjeglih lica mnogi pojedinci kao i cijele porodice su se vratile

11

u svoje kuće, ali veoma visoka stopa mortaliteta u odnosu na nisku stopu nataliteta dovela je

do značajnog smanjenja broja stanovnika. Tako da, prema zadnjem popisu stanovništva, 2013.

godine, na teritoriji općine Kakanj živi oko 35. 483 stanovnika, u 10.320 domaćinstava.

Obzirom da nije vršen popis stanovništva, za 2014. godinu, prema procjeni na ovom području

živi oko 36.000 stanovnika, u 10.921 domaćinstava.

Na Slici 4. prikazan je dijagram uporednih podataka za broj stanovnika na području općine

Kakanj. Na osnovu slike može se uočiti da se broj stanovnika i domaćinstava znatno

smanjivao u odnosu na broj zabilježen prema prvom popisu (1991. godina).

Kako je navedeno, prema popisu iz 1991. godine broj stanovnika bio je 55.950, dok se 2005.

godine taj broj smanjio za 11.735, odnosno za 21%. Dok je od prvog do zadnjeg popisa, ta

razlika najuočljivija. Dakle, broj stanovnika smanjio se za 20.467, odnosno za 63%.

1991. godina

2005. godina

2013. godina

2014.0

10,000

20,000

30,000

40,000

50,000

60,000 55,950

44,21535,483 36,000

14,518 12,316 10,320 10,921Broj stanovnikaBroj domaćinstava

Slika 4. Grafički prikaz broja stanovnika i domaćinstava u općini Kakanj

(1991., 2005., 2013.)

Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku

3.1.1. Urbano i ruralno stanovništvo

Godine 1991. na području općine Kakanj bilo je 106 naseljenih mjesta, a prema procjenama

Federalnog zavoda za statistiku taj broj je ostao isti i u 2013. godini. U segmentu odnosa

urbanog i ruralnog stanovništva u 2013. godini došlo je do znatnih izmjena u odnosu na 1991.

godinu. Naime, u 1991. godini u općini Kakanj bilo je 12.000 stanovnika koji su živjeli u

gradu i užem gradskom području, a 43.950 stanovnika živjelo je na selima, dok u 2013.

12

godini, broj stanovnika koji žive na selu iznosi 21.396, a u gradskom dijelu 14.087

stanovnika.

Na slici 5. prikazan je odnos urbanog i ruralnog stanovništva. U periodu 1991. godine, kao i u

toku 2013. godine, veći broj stanovnika živi na selu. U toku 1991. godine u gradu je živjelo

79%, a na selu 21% stanovnika u odnosu na ukupan broj. U 2013. godini broj stanovnika u

gradu povećao se za 18%, a broj stanovnika na selu za isti period, smanjio se, također za 18%.

21%

79%

1991. godina

Urbano Ruralno

39%

61%

2013. godina

Urbano Ruralno

Slika 5. Odnos urbanog i ruralnog stanovništva (1991. godina - 2013. godina)

Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku

3.1.2. Etnička struktura stanovništva

Do značajnih promjena, došlo je i kod etničke strukture stanovništva na području općine

Kakanj, za period od 1991. - 2013. godine.

Tabela 1. Etnička struktura stanovništva

Etnička struktura 1991. godina 2013. godina

Bošnjaci 30.528 30.819

Srbi 4.929 462

Hrvati 16.556 3.187

Jugoslaveni 2.554 /

Ostalo 1.383 1.015

Ukupno: 55.950 35.483

13

Na slici 6. se može vidjeti da se broj Bošnjaka povećao za 33%, broj Srba za 8%, Broj Hrvata

za 21%, Jugoslaveni nisu više dio stanovništva općine Kakanj.

55%

9%

30%

5% 2%

1991. godinaBošnjaciSrbiHrvatiJugoslaveniOstalo

87%

1%

9% 3%

2013.BošnjaciSrbiHrvatiJugoslaveniOstalo

Slika 6. Etnička struktura stanovništva

Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku

3.2. Broj zaposlenih

Stanje u općini Kakanj, kada je u pitanju broj zaposlenih je veoma lose. Broj nezaposlenih

lica povećava se iz godine u godinu. Tako je u toku 2012. godine prosječan broj zaposlenih

iznosio 8.394, u toku 2013. godine taj broj je bio 6.857, a u toku 2014. godine 6.799

zaposlenih lica. U odnosu na ukupan broj stanovništva, stopa zaposlenosti je veoma niska.

Na slici 7. grafički je prikazan broj zaposlenih lica na području općine Kakanj. Na osnovu

dijagrama, uočljivo je da se broj zaposlenih lica smanjivao svake naredne godine. Stopa

zaposlenosti u odnosu na ukupan broj stanovništva u toku 2014. godine iznosi 18,88 %.

2012. godina

2013. godina

2014. godina

0

4,000

8,0008,394

6,857 6,799

Broj zaposlenih lica

Broj zaposlenih lica

Slika 7. Broj zaposlenih lica

Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka prikupljenih od Biroa za zapošljavanje

14

3.3. Broj motornih vozila

U odnosu na broj zaposlenih lica, broj motornih vozila znatno je velik. U toku 2012. godine

na području općine Kakanj, broj registrovanih motornih vozila, iznosio je 10.108, dok se

naredne godine taj broj povećao na 11.038. U toku 2014. godine u broj registrovanih vozila

bio je 12.202. Broj registrovanih vozila se povećava svake naredne godine.

Na osnovu naredne slike vidno je to da se broj vozila 2013. godine povećao za 3% u odnosu

na prethodnu godinu. Godine 2014. broj motornih vozila povećo se za 4% u odnosu na 2013.

godinu, a u odnosu na 2012. taj broj se povećao za 7%.

30%

33%

37%

Broj registrovanih vozila2012. godina 2013. godina 2014. godina

Slika 8. Broj registrovanih vozila

Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka PS Kakanj

3.4. Broj vozača

Od ukupnog broja stanovništva broj lica/učesnika u saobraćaju je 13.103., s tim da je 2012.

godine prilikom kontrole saobraćaja zatečeno 127 lica koja su upravljala vozilom bez

položenog vozačkog ispita, a 2013. godine taj broj se povećao na 155 učesnika u saobraćaju

bez položenog vozačkog ispita, dok je godine 2014. broj lica bez položenog vozačkog ispita

smanjen na 132. Smanjen broj učesnika u saobraćaju bez položenog ispita, predstavlja veliku

prednost, jer samim tim na neki način povećana je bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i

okoline.

15

3.5. Vrste cesta i dužina cestovne mreže

Općina Kakanj ima povoljan geosaobraćajni položaj, s obzirom da kroz njen teritorij prolazi

magistralni put M 17 preko kojeg se odvija najveći dio saobraćaja na pravcu sjever - jug.

Ukupna dužina cesta po kategorijama u općini Kakanj iznosi 239 kilometara. Od toga je:

Dužina magistralne ceste: 20,6 kilometara.

Dužina regionalne ceste: 48.9 kilometara.

Dužina lokalnih cesta: 169,5 kilometara.

4. PROSTORNI PLAN OPĆINE KAKANJ

Prostorni plan općine radi se na osnovu Prostornog plana kantona i Programa mjera kantona,

uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti prostora općine.

Program mjera i aktivnsoti za provedbu plana u kratkoročnom periodu i Odluka o provođenju

prostornog plana općine sastavni su dijelovi plana. Prostorni plan općine može sadržavati i

druge elemente od značaja za općinu koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom kantona..

Općinsko vijeće Kakanj, na svojoj 21. sjednici održanoj dana 06.07.2010. godine, donosi

Odluku o usvajanju i Odluku o provođenju Prostornog plana općine Kakanj 2010. - 2030.

godine.

16

4.1. Osnovna načela planskog uređenja prostora

Plansko uređenje prostora, podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na

načelima održivog razvitka, a na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora.

Mnogobrojni subjekti planiraju i uređuju “svoj prostor”, jer im je to osnovna djelatnost

(poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda, energetika, saobraćaj, zaštićeni prostori prirodnih i

povijesnih vrijednosti), što zahtijeva usklađivanje, a za to najbolji su okvir prostorni planovi.

U novije doba prostorni plan prerasta iz instrumenta korištenja prostora u instrument

upravljanja odnosno razvoja prostora i zaštite okoliša.

Planiranje prostora zasniva se na načelima:

Zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;

Zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša;

Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za

Federaciju;

Usaglašenosti planskih dokumenata kantona sa planskim dokumentima Federacije i

planskih dokumenata kantona međusobno;

Usaglašenosti planskih dokumenata Federacije i Republike Srpske;

Usaglašenosti planskih dokumenata Bosne i Hercegovine sa planskim dokumentima

susjednih država;

Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u

skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima;

Uspostavljanja sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije u svrhu

planiranja, korištenja zemljišta i zaštite prostora Federacije.

4.2. Ciljevi prostornog planiranja i razvoja

Prostorno se planiranje mijenjalo u skladu s društveno - ekonomskim promjenama, a osnovna

mu je funkcija bila kontrola korištenja zemljišta. Međutim, korištenje zemljišta u uskoj je vezi

s pitanjem ekonomskog i društvenog razvoja te stanja okoliša.

Lokalne (općine i gradovi), pa i šire zajednice (područja, države), imaju zadaću da

stanovništvu osiguraju zaposlenje, stan, obrazovanje, sigurnost i dobar okoliš. Pojedine

17

europske zemlje ističu zdravlje, fizički okoliš, biološku raznovrsnost i očuvanje prirodnih

uvjeta. Za rješavanje tih problema lokalne su zajednice najuspješnije i najprihvatljivije, stoga

općine imaju posebnu važnost u planiranju odnosno njihova je primarna zadaća planiranje

korištenja prirodnih i stvorenih dobara na svome području, posebno tla i vode.

Općine u pravilu koriste dvije razine planiranja, i to kompleksni sveobuhvatni plan (prostorni

plan), odnosno strategije i detaljne planove. S regionalnoga stajališta, tri su bitna pitanja koja

se rješavaju planom: sistemi naselja, infrastrukturni sistemi i okoliš.

Brze društvene promjene i globalizacija dovode do promjena u infrastrukturi, ekonomskom

životu, okolišu i tržištu rada, zakonodavstvu i politici stambene izgradnje. Društvene

vrijednosti i perspektive prolaze kroz promjene zbog povećane mobilnosti i kulturne

različitosti, što tradicijama i regionalnim obilježjima daje sve veću važnost.

Prostorno planiranje i urbani razvoj važna su područja za istraživanja u sklopu kojih posebno

su bitni: prilagođavanje društvenog razvoja okolišu, održivi gradovi i države, implementacija

potreba stanovnika u fizički okoliš, procesi planiranja i donošenja odluka te instrumenti

komunikacije sudionika uključenih u planiranje i slično.

Danas, u mnogim područjima postoji svijest o tome da su životni stilovi, stavovi i ponašanja

ljudi, pojedinaca i skupina bitni za rezultat planiranja.

4.2.1. Opšti ciljevi planiranja i razvoja

Opšti cilj i potreba je, da se obezbijedi racionalno korištenje prostora, zaštita prostora od

negativnih utjecaja svih vrsta i unapređivanje prostornih uslova za organizovanje života i

rada.

Cilj Plana je da se unaprijedi blagostanje ljudi i razvoj na području opštine kroz:

Planiranje zdrave, pogodne, bezbjedne i atraktivne sredine,

Ostvarivanje širih ciljeva društveno - ekonomskog razvoja općtine,

Uravnotežen i atraktivan generalni koncept pogodan za sadašnje i buduće potrebe,

Uvođenje potpuno novih tehnologija,

18

Podizanje životnog standarda stanovništva putem bržeg zapošljavanja, podizanje

sadašnjeg veoma niskog nivoa plata, unapređenje socijalne zaštite starog i iznemoglog

stanovništva, invalida, porodica poginulih boraca i sl.,

Spriječavanje i zaustavljanje negativnih demografskih trendova (koncentracija u

gradskom naselju, pad nataliteta, negativan migracioni saldo) ,

Razvoj baziran na resursima kojima općtina raspolaže,

Ravnomjeran razvoj općtinskog centra i ostalog vangradskog područja,

Razvoj turizma,

Zaštita izvorišta mineralnih voda,

Očuvanje vrijednih svojstava prirode i spriječavanje poremećaja u prirodi, kao i

Otkrivanje javnosti izuzetno vrijednih historijskih spomenika i jačanje identiteta

općtine,

Štednja i racionalno korištenje svih vidova energije i kontinuirano snabdijevanje

urbanih područja i privrede energijom.

4.2.2. Posebni ciljevi

Neki od posebnih ciljeva općine Kakanj su:

Planirati najvjerovatniji broj stanovnika u određenim godinama planskog perioda,

Planirati potrebe i broj stambenih jedinica u određenim godinama planskog perioda,

Primjenjivati plansko korištenje zemljišta,

Planirati mjere za unapređenje zaštite okoliša,

Planirati zone obnove, rekonstrukcije i sanacije,

Definisanje zemljišta za potrebe stanovanja, rada, društvene infrastrukture, sporta i

rekreacije, turizma i posebne namjene,

Unapređenje razvoja trgovine izgradnjom modernih trgovačkih centra i ugostiteljstva

modernizacijom i izgradnjom savremenih ugostiteljskih objekata koji trebaju biti prije

svega, u funkciji razvoja turizma,

Podići nivo kvaliteta usluga društvenih djelatnosti u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i

obrazovanju,

Uvesti nove sadržaje u kulturi kao što su pozorište, koncertna dvorana, gradska,

dvorana i druge prostorne sadržaje, skladno sa realnim ekonomskim mogućnostima.

19

4.3. Osnovna namjena zemljišta sa naglaskom na saobraćajne površine i prirodna

bogatstva

Gradsko građevinsko zemljište određuje općinsko vijeće i može se odrediti kao:

1. Zemljište koje je pretežno izgrađeno i kao takvo čini prostorno funkcionalnu cjelinu u

gradu i naselju gradskog karaktera;

2. Zemljište obuhvaćeno granicama urbanističkog plana grada, odnosno naselja gradskog

karaktera koje je predviđeno za proširenje grada, odnosno naselja;

3. Zemljište na drugim područjima predviđenim za stambenu i drugu izgradnju

(prigradska naselja ili druga veća naselja, rekreaciono - turistički centri, područja

namijenjena za izgradnju kuća za odmor i oporavak i druge slične namjene).

4.3.1. Poljoprivredno zemljište

Razvojne mogućnosti općine Kakanj se očituju i u povoljnim klimatskim uvjetima,te

odgovarajućem kvalitetu zemljišta koje je pogodno za proizvodnju voća i povrća.

Međutim, prepreku razvoju organizirane poljoprivredne proizvodnje predstavlja isparčanost

poljoprivrednog zemljišta. Prosječna veličina njive iznosi 0,13 ha, prosječna veličina voćnjaka

0,73 ha, prosječna veličina livade 0,21 ha i prosječna veličina pašnjaka 0,23 ha. Prosječna

površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na području općine Kakanj iznosi 0,23 ha,

pri čemu je daleko ispod prosjeka zemalja iz Evropske unije. Zemljište je nezamjenjiv,

neumnoživ, a pravilnimm korištenjem i neuništiv faktor poljoprivredne proizvodnje. Ovo

nalaže da se prema zemljištu kao takvom faktoru vodi stalna briga.

Imajući na umu da je u ekonomiji malih obiteljskih poljoprivrednih imanja njihova veličina

(koja se obično iskazuje u hektarima) jedan od značajnih faktora i osobnosti, a kako ona u

općini Kakanj u prosjeku ne prelazi 3,0 ha po domaćinstvu, zemljište ostaje trajno ograničeni

i ograničavajući faktor proizvodnje i produktivnosti.

20

4.3.2. Šume i šumsko zemljište

Šumska vegetacija predstavlja najvažniji i nesumnjivo najrasprostranjeniji prirodni resurs na

području općine Kakanj. Od ukupne površine općine Kakanj na šume otpada 22 547,81 ha ili

60%, tako da šuma i drvoprerađivačka industrija treba biti prirodna baza strategijskog razvoja

cijele regije.

Ukupna površina šumskih sortimenata na području općine Kakanj prema podacima iz katastra

prostire se na površini od 22 547 ha. U privatnom vlasništvu se nalazi 20% , a u državnom

80% šumskih resursa.

4.3.3. Rudno bogatstvo

Glavno obilježje geološke građe na teritoriji općine Kakanj odnosi se na povoljno situiran

položaj Općine unutar velikog, slatkovodnog, srednjobosanskog, ugljenog bazena, koji se duž

svog oboda dodiruje sa paleozoitskim i mezozoitskim formacijama, sa jasno određenom

pripadnošću srednjim Dinaridima. Unutar bazena razvijeno je nekoliko ugljenih slojeva

(oraški, glavni i povlatni ugljeni sloj).

Slika 9. Rudnik mrkog uglja Kakanj

21

4.3.4. Vodni resursi

Općina Kakanj koja je pretežno brdsko–planinskog karaktera sa umjerenom kontinentalnom

klimom, iznimono je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda.

Tabela 2. Dužina rijeka koje protiču kroz općinu

Naziv rijeke Dužina (km) Dužina u općini (km)

Bosna 274 22

Trstionica 27 27

Zgošća 15,5 15,5

Ribnica 20,5 20,5

Bijele vode 6,5 6,5

Ukupna dužina 343 91,5

Rijeke Zgošća, Trstionica i Ribnica stoljećima su dubile svoje kanjone koji su sada izuzetno

povoljni za izgradnju manjih hidrocentrala. U gornjim dijelovima svojih tokova ove rijeke,

uključujući i rijeku Bijele vode, su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta.

4.4. Društvena infrastruktura

Društvena infrastruktura je struktura koja obuhvata mreže i objekte javnih službi.

Javne službe na području općine Kakanj su:

Ustanove za obrazovanje;

Ustanove za boravak djece;

Ustanove za kulturu i sport;

Zdravstvene i socijalne ustanove;

Biblioteke, i slično.

22

4.4.1. Obrazovanje

Obrazovanje je oduvijek bilo osnova u razvoju bilo kojeg društva, jer ono je pokretačka snaga

kako socijalnog tako i ekonomskog razvoja. Stoga o obrazovanju treba stalno voditi računa i

konstantno pronalaziti mogućnosti za njegovo podsticanje, unapređenje i razvoj.

Svaki pojedinac ima pravo na obrazovanje, a vlasti na svim nivoima, uključujući i općinu,

dužne su osigurati ostvarivanje ovog prava.

Na području općine Kakanj nalaze se dvije ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje. Rad

sa djecom je organiziran u grupama: mlađa, mlađa srednja, srednja i starija grupa.

Na području općine Kakanj ima 28 ustanova za osnovno obrazovanje, i to 6 centralnih i 22

područna osnovna škola.

Opremljenost kabineta i učionica savremenim nastavnim sredstvima je na

nezadovoljavajućem nivou, a opremljenost kabineta informatike većinom ne odgovara

potrebama učenika. Fiskulturne sale su neadekvatno opremljene, nedostaju sportski rekviziti i

opremljene svlačionice.

4.4.2. Kultura i sport

Svaki građanin ima pravo na sudjelovanje u kulturnom i sportskom životu, te na puni kulturni

i duhovni razvoj bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Puno uživanje ovih prava zahtijeva

dostupnost kulturne infrastrukture (kulturni centri, muzeji, biblioteke, pozorišta itd).

Općina Kakanj raspolaže sa znatnim sportskim i kulturnim kapacitetima koji su nedovoljno

iskorišteni. Najznačajnijim sportskim kapacitetima Sportskom dvoranom i malom salom

upravlja Javna ustanova za kulturu i sport, koja je institucionalno najznačajniji faktor

kakanjske kulture i sporta.

U okviru Javne ustanove za kulturu i sport Kakanj djeluje gradski bioskop, gdje se nerijetko

održavaju i pozorišne predstave, kako domaće kakanjske produkcije tako i gostujućih

pozorišta.

23

Pored ovog oblika institucionalne brige za kulturu i sport općine Kakanj, koja nije na

zavidnom nivou, kulturni i sportski život Kakanjaca upotpunjuje i 19 sportskih udruženja iz

različitih sportskih disciplina.

Slika 10. Sportska dvorana Kakanj

4.4.3. Socijalna i zdravstvena zaštita

Općina Kakanj je jedna od rijetkih općina u BiH koja ima usvojenu Strategiju razvoja

socijalne zaštite, a čiju izradu je podržala Evropska unija. Centar za socijalni rad Kakanj je

razvio jake upravne sisteme za socijalnu skrb u Kaknju i funkcionira u okvirima svojih

materijalno - finansijskih mogućnosti.

Centar za socijalni rad odgovoran je za:

procjenjivanje, obradu i isplaćivanje socijalne pomoći, jednokratne pomoći i druge

novčane potpore i potpore druge vrste;

spektar usluga smještaja, kontrole i savjetovanja za stara lica, odrasle osobe sa

poteškoćama, djecu sa posebnim potrebama, pitanja starateljstva i sl.

Zdravstvo općine Kakanj nalazi je u jako teškoj situaciji.

Javna ustanova Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj, jedina je zdravstvena ustanova na

području općine Kakanj koja vrši primarnu zdravstvenu zaštitu i konsultativno -

specijalističku zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita kao osnovni dio

zdravstvenog sistema i prvi nivo pružanja zdravstvene zaštite ima izuzetnu ulogu jer najviše

24

doprinosi čuvanju i unapređenju zdravlja, sprečavanju bolesti, liječenju i rehabilitaciji

oboljelih i povrijeđenih.

U sastavu ove zdravstvene ustanove je i sedam područnih ambulanti.

4.5. Saobraćajna i komunalna infrastruktura

Saobraćajnu i komunalnu infrastrukuturu općine Kakanj obuhvataju:

Putna infrastruktura;

Željeznička infrastruktura;

Infrastruktura vodovoda i kanalizacije;

Elektroenergetska distributivna mreža na teritoriji općine Kakanj;

Telekomunikacijska infrastruktura.

Saobraćajno - komunalne zone određene su kao koridori - površine, cestovnih i

željezničkih komunikacija i uređaja (autobusni i željeznički kolodvor s pratećim

sadržajima). Saobraćajnom površinom obuhvaćena je kolovozna traka, rubni zaštitno -

zeleni pojas, pješačka i biciklistička staza između regulacionih linija parcela. Planom su

utvrđene one saobraćajnice koje čine glavni sistem, gdje se režim izgradnje i uređenja

podređuje saobraćaju, dok su sekundarne saobraćajnice u sastavu zone.

Infrastrukturni koridori (dalekovoda, magistralnog plinovoda, magistralnog vodovoda) ne

čine posebnu namjenu nego režim uređenja, s tim da u pravilu predstavljaju zaštitni zeleni

pojas.

4.5.1. Putna infrastruktura

Općina Kakanj ima povoljan geosaobraćajni položaj, s obzirom da kroz njen teritorij prolazi

magistralni put M 17 preko kojeg se odvija najveći dio saobraćaja na pravcu sjever - jug.

Općina Kakanj ima razvijenu mrežu regionalnih, lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca.

Naredna tabela prikazuje dužinu cesta po kategorijama unutar općine

Tabela 3. Ukupna dužina cesta po kategorijama

Vrsta Asfalt Makadam Ukupno

25

ceste (km)

(km) (km)

Magistralni 20,6 0 20,6

Regionalni 19,4 29,5 48,9

Lokalni 128,0 41,5 169,5

Ukupno 168 71 239

U općini Kakanj u gradskoj zoni, od mosta na rijeci Bosni pa do mosta na rijeci Zgošći, u

funkciji je 290 garažnih prostora za automobile, dok su 73 garažna prostora pretvorena u

druge namjene. Na istom prostoru postoje 762 mjesta za parkiranje automobila.

4.5.2. Željeznička infrastruktura

Paralelno sa magistralnim putem pruža se i željeznička pruga Ploče - Bosanski Šamac. Prva

pruga koja je prolazila kroz Kakanj bila je pruga Bosanski Brod – Sarajevo izgrađena 1882.

godine i prvenstveno je služila za transport uglja, željeza, drveta i ostalih prirodnih

bogatstava. Nešto kasnije postavljeni su i industrijski kolosijeci do Rudnika, Nove separacije i

Termoelektrane. Danas industrijske kolosijeke posjeduju velika preduzeća kao što su Rudnik,

Termoelektrana i Tvornica cementa.

26

Tabela 4. Dužina željezničkih pruga

Dionica

Dužina

unutar

općine (km)

Broj kolosijeka Vrsta pruge

Ploče - Sarajevo - Zenica 21

Ž. stanica Kakanj 8

Magistralna prugaŽ. stanica

Modrinje 3

Separacija -

Termoelektrana

2,5

Unutar separacije

RMU Kakanj 8

Industrijski kolosijekUnutar

termoelektrane 1

Separacija - Površinski

kop

3,5

Unutar

površinskog kopa

Rmu Kakanj

3 Industrijski kolosijek

Tvornica cementa -

Željeznička stanica

Kakanj

1 Unutar Tvornice

cementa

3 Industrijski kolosijek

Ukupno: 28 26 -

4.5.3. Infrastruktura vodovoda i kanalizacije

Općina Kakanj i grad Kakanj snabdijevaju se vodom za piće sa tri izvora:

Bukovica sa kapacitetom od 240 000 m3 mjesečno ili 130 l/s, (iskorištenost 70%);

Pitka voda sa kapacitetom od 40 000 – 70 000 m3 mjesečno ili 15-27 l/s. (iskorištenost

100%);

Ilidža sa kapacitetom od 30 000 m3 mjesečno ili 12-15 l/s.

Preko ovih izvora vodom za piće snabdijeva se 60% stanovništva općine Kakanj i njima

upravlja Javno preduzeće ''VODOKOM'' d.o.o. Kakanj.

Općina Kakanj ima kanalizacionu mrežu dužine 16,10 km, kojom upravlja Javno preduzeće

''VODOKOM'' d.o.o. Kakanj. Osim gradskog područja kanalizaciona mreža postoji još u

naseljima ( Čatići, Hrasno, Rampa, Brežani ). Kanalizaciona mreža je u lošem stanju zbog

starosti i oštećenja saobraćajnice.

27

4.5.4. Telekomunikacijska infrastruktura

Općina Kakanj prema evidenciji BH Telecom-a, Direkcija Zenica ima oko 10 723

pretplatnika na BH Line (fiksnu) mrežu, uz dodatnih 155 ISDN korisnika BRA, odnosno 5

ISDN korisnika PRA paketa usluga i oko 15 000 mobilnih telefona. Cijelo područje općine je

pokriveno bakarnom distribucijskom mrežom sa 22 500 parica i napajano optičkim kablovima

u dužini oko 35 km, uz dodatne pravce prema Zenici i Visokom dužine 32 i 25 km,

respektivno. Teritorij općine Kakanj opslužuje ukupno 8 (osam) najsavremenijih digitalnih

komutacija koje su u stanju pružiti sve moderne usluge iz domena telekomunikacija.

4.6. Opis objekata i pravaca saobraćajne infrastrukture

Općina Kakanj ima povoljan geoprometni položaj na koridoru Vc, i kao takva, prema svom

položaju ima dobre pretpostavke za razvoj saobraćajnih komunikacija. Općina Kakanj ima

razvijenu mrežu lokalnih, regionalnih, magistralnih i nekategorisanih putnih pravaca, ali

većina tih putnih pravaca nije adekvatno izvedena ili je u lošem stanju. Jedan od veliki

problema s kojim se susreće općina Kakanj je problem nedovoljnog broja parking mjesta.

Identificirani problem:

Znatan broj nekategorisanih putnih pravaca, razvijen sistem saobraćajne mreže ali u lošem

stanju (mnogi od njih nisu asfaltirani ili je asfalt izlomljen) i slično.

Općina Kakanj ima razvijenu mrežu lokalnih, regionalnih, magistralnih i nekategorisanih

putnih pravaca, ali većina tih putnih pravaca nije adekvatno izvedena ili je u lošem stanju.

Zbog toga je potrebno makadamske puteve asfaltirati i izvršiti rekonstrukciju postojećih

putnih pravaca sa propustima i rigolima za odvodnje oborinskih voda, što bi omogućilo

nesmetano i sigurno odvijanje drumskog saobraćaja. Također, potrebno je uz putne pravce

napraviti trotoare za pješake, što bi povećalo sigurnost pješaka u saobraćaju.

Jedan od velikih problema s kojim se susreće općina Kakanj je problem nedovoljnog broja

parking mjesta. U prilog ovom problemu govori informacija da na području općine Kakanj

ima registriranih 12.202 putničkih automobila, a broj parking mjesta je 792, što jasno ukazuje

na potrebu izgradnje novih parking prostora.

28

Na slici 11. prikazana je gradska jednosmjerna saobraćajnica u dužini od 2,5 kilometra. Stanje

saobraćajnice je u veoma lošem stanju, te je potrebna rekonstrukcija, koja je po izjavama

nadležnih predviđena početkom ljeta tekuće godine.

Slika 11. Glavna gradska saobraćajnica

Na narednoj slici prikazana je jedina kružna raskrsnica na području općine Kakanj, koja se

nalazi na samom ulazu u grad. Na mjestu sadašnje kružne raskrsnice bili su postavljeni

svjetlosni uređaji koji nisu bili najbolje rješenje za ovaj dio grada.

Slika 12. Kruzni tok

29

Na slici 13. prikazan je jedan od javnih parking prostora. Parking prostor obuhvata 24 parking

mjesta. Lokacija ovog parking prostora je u blizini zgrade općine.

Slika 13. Parking prostor

Na slici 14. prikazana je benzinska pumpa, koja se nalazi na ulazu u Kakanj, i koja svojim

izgledom pozitivno utiče na atraktivnost grada. Pumpa trenutno pruža usluge: snabdijevanja

gorivom, trgovinom, autopraonicom, kafeterijom. U toku su radovi na izgradnji hotela i

restorana u sklopu benzinske pumpe.

Slika 14. Benzinska pumpa

4.6.1. Opis objekata javnog gradskog prijevoza

Objekti javnog gradskom prijevoza na području općine Kakanj su autobuska i željeznička

stanica, kao i taxi stajališta.

Jedno od taxi stajališta prikazano na narednoj slici, nalazi se neposredno uz glavnu gradsku

saobraćajnicu.

30

Slika 15. Taxi stajalište

Dugi niz godina Kakanj nije imao adekvatnu autobusku stanicu, sve do 8. aprila 1987. godine

kada je u rad puštena nova Autobuska stanica u Kaknju. Radna organizacija GMK gotovo šest

mjeseci je radila na izgradnji objekta u kojeg je uloženo oko 20 milijardi dinara. Objekat je

građen sredstvima općinskog samodoprinosa za dodatno zapošljavanje, te udruženim

sredstvima kolektiva „Centrotrans“, „Jasmin“ i Veleprometovog OOUR-a „Sretno“. U sklopu

objekta izgrađeno je 12 perona, biletarnica sa 4 šaltera, ugostiteljska radnja, samoposluga i

kiosk. Zaposleno je dvadeset novih radnika.

Slika 16. Autobuska stanica u Kaknju

Na narednoj slici prikazan je relativno loš izgled pratećeg objekta željezničke pruge, odnosno

glavne željezničke stanice na području općine Kakanj. Nemoguće je reći da ova ustanova

narušava estetski izgled grada, ali nadat se da će u narednom periodu biti rađeno na istoj.

31

Slika 17. Željeznička stanica

4.7. Mjere zaštite okoliša

Zaštita okoliša skup je aktivnosti i mjera za sprečavanje opasnosti za okoliš, nastanka šteta

i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanja i/ili otklanjanja šteta nanesenih okolišu te povrata

okoliša u stanje prije nastanka štete.

Općina Kakanj je industrijski grad, gdje su smješteni veliki proizvodni kapaciteti koji ujedno

predstavljaju glavne industrijske zagađivače u Kaknju, a to su "Termoelektrana" Kakanj,

"Tvornica cementa" Kakanj i Rudnik mrkog uglja "Kakanj" d.o.o. Kakanj. Sekundarne

zagađivače predstavljaju manji proizvodni kapaciteti, domaćinstva i saobraćaj.

Općina Kakanj ima instalirane mjerne emisione stanice na nekoliko lokaliteta. Jedini aktivni

emisioni monitoring sistem nalazi se na velikom dimnjaku Termoelektrane.

32

Mjere koje se poduzimaju u cilju smanjenja emisija zagađivača od cestovnih motornih vozila

mogu se u najkraćem nabrojati kao:

Primjena novih tehničko-tehnoloških rješenja na motornim vozilima (suvremeni

sistemi kontrole procesa u vozilu, obrada izduvnih gasova, itd.),

Osavremenjavanje postojećeg javnog prevoza u cilju privlačenja većeg broja

korisnika,

Regulativne i podsticajne mjere za smanjenje emisije, kao i tehnologije kontrole

emisije,

Alternativna goriva za transportni sektor,

Poticanje upotreba gasa kao pogonskog goriva za vozila javnog saobraćaja, uz

finansijske poticaje za korištenje takvog goriva,

Modernizacija voznog parka preduzeća za prevoz putnika koji de ispunjavati eu

ekološke standarde,

Periodična kontrola tehničke ispravnosti i izduvnih gasova na saobraćajnicama.

Opšte mjere zaštite okoliša su:

Efikasnije upravljanje fondovima za ekologiju i zaštitu prirode

Jačanje zakonskih okvira i metoda za realizaciju odštete po principu ’’zagađivač

plaća’’,

Formiranje općinske službe za okolinsko upravljanje,

Ekološka edukacija i motiviranje mladih sa aspekta očuvanja okoliša kroz brojne

školske aktivnosti – takmičenja na temu ekologije, obilaske prirode, aktivnosti

pošumljavanja i slično,

Organizacija berze (tržišta) otpada za realizaciju sekundarnih sirovina,

Savremeno tretiranje otpada i korištenje tehničko-ekoloških metoda,

Razdvojeno prikupljanje korisnog materijala,

Sistemi za kompostiranje , reciklažu i sušenje otpadnog materijala,

Sistemi za termičku obradu otpada i proizvodnju metana, tj. korisne energije,

Sistemi za tretiranje otpadnih voda,

Reorganizacija industrijske strukture u općini Kakanj – ulagati u razvoj proizvodnih

kapaciteta koji manje zagađuju okoliš.

33

4.7.1. Kvalitet zraka u općini

Na području općine Kakanj, najveće su koncentracije SOx , NOx i čvrstih čestica od svih

polutanata u zraku. Minimalni procijenjeni eksterni troškovi nastali zagađivanjem atmosfere

porijeklom iz najvećih izvora polutanata od kojih na Termoelektranu otpada oko 58%

vrijednosti štete.

Poduzeto je niz mjera na smanjenju prizemnih koncentracija SO2 i dima u Kaknju.

Najznačajnije su:

proširenje područja pokrivenih daljinskim grijanjem iz Termoelektrane Kakanj,

izgradnja i aktiviranje visokog dimnjaka na Tvornici cementa Kakanj,

ukidanje prijevoza uglja parnom lokomotivom kroz prigradsku zonu.

4.7.2. Kvalitet tla u općini Kakanj

Na području općine Kakanj prisutni su sljedeći oblici oštećenja zemljišta:

a) infekcija,

b) kontaminacija,

c) fizička oštećenja (degradacija i pedocid).

Od svih izvršenih mjerenja, poznati su podaci samo o degradaciji i destrukciji zemljišta.

Površinskom eksploatacijom na općini Kakanj je trajno ili privremeno uništeno oko 518,5 ha

površine tla. Zemljište je degradirano i deponijama otpada koje privremeno oštećuju tlo na

području općine Kakanj, a to su:

pepeo i šljaka iz Tvornice cementa i Termoelektrane Kakanj,

gradska deponija otpadnih materija,

neuređena odlagališta otpada (deponije u prigradskim i seoskim naseljima).

Jedna od mjera zaštite okoliša je organizirano sakupljanje otpada i njegov transport vrši Javno

preduzeće ''Vodokom'' d.o.o. Kakanj i opslužuje oko 20 000 stanovnika šest dana u sedmici.

Otpad se prikuplja u malim i velikim kontejnerima i PVC vrećama i odvozi na lokaciju

gradske deponije.

34

4.7.3. Kvalitet voda u općini Kakanj

Općina Kakanj je bogata rijekama i izvorištima, najznačajnije su Bosna, Zgošća, Ribnica i

Trstionica. Poseban značaj za općinu Kakanj ima izvor termalnih voda u Tičićima. Na

području općine Kakanj osnovni izvori zagađenja prirodnih voda su:

domaćinstva (kanalizacija),

industrija (otpadne industrijske vode),

poljoprivreda (svi vidovi pesticida - herbicidi, fungicidi, sekticidi i sl.),

divlje deponije otpada (u prigradskim i seoskim naseljima).

Općina Kakanj u gradskoj zoni ima relativno uređene kanalizacione sisteme, odnosno

kolektore koji prikupljaju oborinske i fekalne vode izvedene u rijeku Zgošću i Bosnu, a u

Trstionicu i Ribnicu u prigradskim i seoskim naseljima. Metoda prečišćavanja voda u

kolektorima primarno je sedimentacija (taloženje). Ovaj podatak odnosi se na gradsko

područje. U toku je izgradnja kanalizacionih mreža u prigradskim i ruralnim područjima.

Industrijski sistemi u Kaknju, Termoelektrana, Tvornica cementa i Rudnik mrkog uglja,

riješili su prečišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u rijeke.

4.8. Osvrt na postojeću saobraćajnu infrastrukturu

Kako je ranije navedeno općina Kakanj ima rasprostranjenu saobraćajnu mrežu magistralnih,

regionalnih i lokalnih pravaca, ali većina tih puteva je u veoma lošem stanju.

U pogledu saobraćajne infrastrukture identifikovan je problem: Znatan broj nekategorisanih

putnih pravaca, razvijen sistem saobraćajne mreže ali u lošem stanju (mnogi od njih nisu

asfaltirani ili je asfalt izlomljen) i slično.

Prednosti koje pruža saobraćajna infrastruktura su slijedeće:

Razvijena mreža regionalnih, lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca,

Razvijena prostorno - planska dokumentacija za područje čitave općine,

Povezanost industrijskih kolosijeka sa prugom Ploče - Šamac (što daje osnove za

masovni i ekološki prihvatljiv prevoz).

35

Nedostaci:

Slabo stanje putne mreže na području cijele općine Kakanj,

Putni pravci nisu adekvatno izvedeni ili nisu asfaltirani, dovršeni ili nisu urađeni rigoli

i propusti,

Nefunkcioniranje saobraćaja poželjnom brzinom, prohodnošću i mirovanjem (garaže i

parkirališta),

Postojanje uskih grla.

Mogućnosti:

Povoljna pozicija na koridoru Vc

Izgradnju kapaciteta saobraćajne infrastrukture usmjeriti na područja intenzivne

koncentracije stanovništva

Odrediti prioritete i ići u izgradnju, rekonstrukciju i dovršenje putne mreže na

području cijele općine Kakanj

4.9. Prijedlog mjera za unaprjeđenje - Plan održive mobilnosti

Plan održive mobilnosti je strateški plan koji se nadovezuje na postojeću praksu u planiranju i

uzima u obzir integracijske, participacijske i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe

stanovnika gradova za mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurao bolju kvalitetu života u

gradovima i njihovoj okolini.

Cilj Plana održive mobilnosti u gradovima je stvaranje održivog transportnog sistema u

gradovima pomoću:

osiguravanja dostupnosti poslova i usluga svima;

poboljšanja sigurnosti i zaštite;

smanjenja zagađenja, emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije;

povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i roba;

povećanja atraktivnosti i kvalitete gradskog okoliša.

36

Politika i mjere utvrđene Planom održive mobilnosti u gradovima trebaju uključivati sve

oblike i načine transporta u cijeloj gradskoj aglomeraciji kao što su javni i privatni, putnički i

robni, motorizirani i nemotorizirani, pokretni i parkirališni transport.

Važno je naglasiti da Plan održive mobilnosti u gradovima proširuje i nadovezuje se na

postojeće planove.

Jedna od mjera za unaprjeđenje je izgradnja razgranate biciklističke mreže. Trebalo bi da

većina stanovništva redovito hoda ili vozi bicikl. Djeca i zaposelni bi trebali da idu u školu,

odnosno na posao javnim prijevozom, biciklom ili pješice. Odnosno da proritet plana bude

nemotorizirani lokalni transport kojim se podržava lokalno poduzetništvo i povećava kvaliteta

života.

U Kaknju je krajem 2013. godine izgrađenja i biciklistička staza. Biciklistička staza,

namijenjena za rekreativne svrhe, prolazi kroz centar Kaknja. Izgradnjom staze omogućena je

nesmetana rekreativna vožnja biciklima kroz centar grada, a potom biciklisti mogu da ostvare

komunikaciju prema  izlazu iz gradske jezgre, te prema Donjem Kaknju gdje mogu koristiti

šetnicu niz rijeku Bosnu. U zimskoj  sezoni kada je biciklizam u opadanju ova staza će

koristiti pješacima.

Slika 18. Biciklistička staza

Međutim, ova staza se u relativno maloj mjeri koristi, zbog toga je potrebno poticati

stanovništvo na što veću primjenu ove površine, jer time bi se smanjilo učešće motornih

vozila, samim tim smanjila bi se zagađenost zraka, potrošnja goriva, opterećenje

saobraćajnice, buka i vibracije, naročito u vršnim satima.

37

4.9.1. Koristi Plana održive mobilnosti

Plan održive mobilnosti ima niz koristi, među kojima su najznačajnije:

Poboljšanje imidža grada;

Bolja kvaliteta života;

Poboljšanje mobilnosti i pristupačnosti;

Pogodnosti u zaštiti okoliša i zdravlja;

Mogućnost utjecaja na veći broj ljudi;

Odluke koje podržavaju sudionici i građani.

38

5. STRATEŠKI (RAZVOJNI) CILJEVI OPĆINE KAKANJ

Neki od strateških ciljeva općine Kakanj su:

Smanjiti stopu nezaposlenosti;

Efikasna, odgovorna i transparentna općinska uprava koja odgovara na potrebe svih

građana i omogućava im sudjelovanje u javnim poslovima;

Poboljšati ukupno privredno stanje, te pospješiti ekonomski rast kreiranjem povoljnog

poslovnog okruženja razvojem malih i srednjih preduzeća i iskorištavanjem

kakanjskih resursa;

Kreiranje povoljnog poslovnog okruženja, te osnivanja i razvoj novih mikropreduzeća;

Pospješiti ekonomski rast iskorištavanjem potencijala u oblasti poljoprivrede i

turizma;

Obezbijediti uslove za kvalitetniji i bolji život lokalnog stanovništva kroz razvijenu

temeljnu infrastrukturu;

Unaprijediti razvoj obrazovanja u općini, te razviti i iskoristiti postojeće uvjete za

kulturni i sportski život;

Obezbijediti jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti za sve

stanovnike općine Kakanj;

Unaprijediti ekološko stanje na području općine, kroz efikasnije okolinsko upravljanje

i stvoriti uvjete za održivi razvoj.

39

6. ZAKLJUČAK

Najveći problem većine općina u Bosni i Hercegovini, pa tako i općine Kakanj, je stvaranje

dobro uređenog, dugoročnog programa podsticaja građanskog poduzetništva. Razvojem

poduzetništva i problem nezaposlenosti će biti riješen sam po sebi. Međutim, problem

nezaposlenosti i nije toliko ekstreman, ako se uzme u obzir da je zaposleno 6.799 stanovnika,

te da je u gradu registrovano 12.202. To znači da svaki 5 stanovnik ima sopstveno vozilo.

Poduzetničko - zanatske poslovne zone se karakterišu većom koncentracijom manjih

privrednih subjekata. Planira se da se na ovim područjima razvijaju privredne djelatnosti koje

ne zagađuju životnu sredinu, kao što su postrojenja male privrede, lake industrije, zanatske

djelatnosti, skladišnog prostora, trgovine i slično.

Sve zone u kojima je zastupljena funkcija stanovanja, a naročito zone u kojima postoji ili se

planira određeni nivo centraliteta zahtijevaju određeni nivo urbane opreme tj. objekata

društvene infrastrukture. Na lokacijama planom predviđenim za potrebe objekata društvene

infrastrukture koje su u privatnom vlasništvu može se odobriti gradnja mješovite namjene

stambene i društvene.

Rad na ciljevima razvoja općine Kakanj ne prestaje njihovim odobravanjem i publikovanjem.

Njihova implementacija će biti kontrolirana i evaluirana. Također, potrebne su godišnje

revizije napretka plana i njegove eventualne modifikacije i prilagođavanja novonastalim

uslovima, jer svaki implementirani projekat i svako ekonomsko poboljšanje mijenja

okolinu za dalje strateško planiranje.

Prostorni plan je dinamičan dokument podložan promjenama, dok se s druge strane on mora

poštivati i implementirati.

Prostorni Plan treba da odgovara uvjetima, mjerama zaštite i obavezama iz okolinske dozvole,

odnosno uvjetima zaštite okoline datim u urbanističkoj saglasnosti.

"Općina Kakanj kao prosperitetna sredina zadovoljnih građana, uspješne privrede,

očuvane prirode koja brine o štednji energije i zaštiti okoliša."

40

LITERATURA:

[1] Dadić, I. (2007.) Prometno i prostorno planiranje. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.

[2] Bublin, M. Prostorno planiranje i strateške procjene utjecaja na okoliš. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo.

[3] Kulović, M. (2011.). Uvod u saobraćajno inženjerstvo. Internacionalni univerzitet Travnik, Saobraćajni fakultet Travnik, Travnik.

[4] Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine

[5] Podaci prikupljeni od Biroa za zapošljavanje, Kakanj

Internet izvori:[6] http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3678 (30.04.2015.),[7] http://sto-godina-kaknja.kakanj.info (14.05.2015.)

41