Seminarski Rad ZAMORA BAEZA

Arhitektonski fakultet Zagreb

Diplomski studij arhitekture i urbanizma

Katedra za arhitektonsko projektiranje

Zgrade za rad i kulturu

Seminarski rad

Analizirani primjer zgrade za rad:

Junta Castilla y Leon offices, Alberto Campo Baeza

Odabrana tema analize:

Operna kuća – kulturna zgrada kao odraz prestiža

Studentica: Ana Begović

Zagreb, Srpanj 2014. Voditelj: prof. Nenad Fabijanić, dipl.ing.arh.

Studentica: Ana Begović I Junta Castilla y Leon offices, Alberto Campo Baeza I 1

SADRŢAJ:

1.0 ALBERTO CAMPO BAEZA (AUTOR) str .3

2.0 LOKACIJA I KONTEKST str .4-6

3.0 KONCEPT str .7-9

4.0 KONSTRUKCIJA str .10-11

5.0 MATERIJALI str .12-14

6.0 NACRTI str .15-16

7.0 ZAKLJUĈAK str .17

8.0 IZVORI (ZAMORA OFFICES) str .18

9.0 OPERNA KUĆA – Kulturna zgrada kao odraz prestiţa str .19

10.0 LA FENICE - VENECIJA, ITALIJA, 1792.g. str .20-24

11.0 SÄCHSISCHE STAATSOPER – DRESDEN, NJEMAĈKA 1841.g. str .25-28

12.0 GARNIER OPERA – PARIZ, FRANCUSKA, 1875.g. str .29-33

13.0 WAGNEROVA OPERA – MÜNCHEN str .34-36

14.0 STADTTHEATER – MÜNSTER, NJEMAĈKA, obnova iz 1955.g. str .37-40

15.0 THE LINCOLN CENTER - NEW YORK, SAD, 1968.g. str .41-46

16.0 SYDNEYSKA OPERA – SYDNEY, AUSTRALIJA 1979.g. str .47-49

17.0 OPERA BASTILLE – PARIZ, FRANCUSKA, 1989.g. str .50-52

18.0 OPERNE KUĆE 21. STOLJEĆA str .53

19.0 COPENHAGEN OPERA HOUSE – COPENHAGEN, DANSKA, 2004.g. str .54-55

20.0 EL PALAU DE LES ARTS – VALENCIA, ŠPANJOLSKA, 2005.g. str .56-57

21.0 ADRIENNE ARSHT CENTER – MIAMI, SAD, 2006.g. str .58-59

22.0 OSLO OPERA HOUSE – OSLO, NORVEŠKA, 2007.g. str .60-61

23.0 NCPA – BEIJING, KINA, 2007.g. str .62-63

24.0 MARGOT AND BILL WINSPEAR OPERA – DALLAS, SAD, 2009.g. str .64-65

25.0 GUANGZHOU OPERA HOUSE – GUANGZHOU, KINA, 2010.g. str .66-67

26.0 GRAND CANAL THEATRE – DUBLIN, IRSKA, 2010.g. str .68-69

27.0 ZAKLJUĈAK ANALIZE str .70

28.0 IZVORI (OPERNE KUĆE) str .71-72

29.0 OSVRTI NA ZGRADE KULTURE U ZAGREBU

29.1 Miroslav Kraljević: Retrospektiva - Moderna galerija str .73-74

29.2 Josip Vaništa - HAZU str .75-76

29.3 Izloţba hrvatskih mladih umjetnika; Izloţba natjeĉanih radova

za izradu idejno arhitektonsko-urbanistiĉkog rješenja Umjetniĉke

galerije Akademije likovnih umjetnosti – Aluartforum“

Meštrovićev paviljon str .77

29.4 Dobrodošli u secesiju - Drţavni Arhiv str .78

29.5 ''Aida'' vs. ''Tosca'' - HNK str .79-80


Junta Castilla y Leon offices, Alberto Campo Baeza

SAŢETAK:

Zamora je je grad u istoimenoj španjolskoj regiji poznat kao ''muzej romaniĉke

umjetnosti'' zbog svojih (24) izgraĊenih i oĉuvanih romaniĉkih crkvi. U samom srcu

utvrĊenog srednjovjekovnog dijela grada, nalazi se minimalistiĉki novi poslovni

prostor ureda Junta Castilla y Leon arhitekta Alberta Campo Baeze. Staklenu

graĊevinu opasuju monolitni kameni zidovi koji se pruţaju duţ perimetra zidina

nekadašnjeg vrta samostanske kuhinje.

KLJUĈNI POJMOVI:

Zamora , Alberto Campo Baeza , hortus conclusus , Trombeov zid , staklena stijenka


1.0 ALBERTO CAMPO BAEZA (AUTOR)

Grafiĉki prilog 1 : portret arhitekta Alberto Campo Baeze

Alberto Campo Baeza španjolski je arhitekt roĊen 1946. godine u Valladolidu,

voditelj katedre za dizajn na Školi arhitekture u Madridu od 1986. Izgradio je velik broj

znaĉajnih graĊevina te za njih primio brojne nagrade. Njegov rad izloţen je u mnogim

glavnim gradovima i publiciran kroz brojne ĉasopise po cijelom svijetu.

Arhitekturu je studirao na sveuĉilištu u Madridu, Zurichu (ETH), EPFL u

Lausanne u Švicarskoj. Predavao je na fakultetima u Philadelphiji, Dublinu, Napulju,

Virginiji, Kopenhagenu te CUA sveuĉilištu u Washingtonu. Primio je brojne nagrade

poput Torroja za Caja Granada zgradu ili nagradu bijenala u Buenos Airesu 2009 za

djeĉji vrtić u Veneciji te za MA muzej u Granadi. Projekti poput kuća Guerrero,

Asencio, Gaspar, Turegano i de Blas poznate su izvan granica Španjolske. Godine

2012.-e njegov projekt ureda u Zamori za Consejo Consultivo de Castilla y León bio

nominiran u nagradu Mies van der Rohe, a dobio je nagradu Sveuĉilišta u UPM za

svoju izvrsnost u poduĉavanju. Nadalje, 2013. godine prima Heinrich Tessenow

zlatnu medalju, Aenold W. Memorial Prize od AAAL, International Award Architecture

za primjenu kamena i RIBA International Fellowship 2014.


2.0 LOKACIJA I KONTEKST

Zamora je je grad u Španjolskoj, u autonomnoj zajednici Kastilja i

León,ujedno i središte provincije Zamora. Grad se nalazi na stjenovitom brdu, u

blizini granice s Portugalom i kroz njega protjeĉe rijeka Duero. Grad broji oko 66 000

stanovnika, a poznat je po svoje 24 romaniĉke crkve iz 12.-og i 13.-og stoljeća zbog

ĉega se grad naziva ''muzejem romaniĉke umjetnosti''. Razlog tome je ĉinjenica da je

u 12.-om stoljeću Zamora bila na izuzetno vaţnoj strateškoj ( vrijeme ratovanja

izmeĊu Kraljevstva Leon i Arapa na Iberskom poluotoku) te je veliki dio crkvi izgraĊen

upravo u to vrijeme. Već iduće stoljeće gradu gubi svoj politiĉki i gospodarski znaĉaj

te se suoĉava sa sve većim iseljavanjem stanovništva, ponajviše u Juţnu Ameriku

gdje je osnovano mnoštvo istoimenih gradova (Zamora).

Na zapadnom dijelu španjolskog grada, Zamore, u samom srcu utvrĊenog

srednjovjekovnog dijela grada, nalazi se minimalistiĉki novi poslovni prostor ureda

Junta Castilla y Leon (savjetodavnog tijela Kastilje i Leona – samostalne regije na

sjeverozapadnom dijelu Španjolske ). GraĊevina se nalazi na stjenovitom breţiljku u

blizini rijeke Duero, istoĉno od srenjovjekovne utvrde Castillo de Zamora i

sjeveroistoĉno od stare romaniĉke katedrale ''El Salvador'' iz 12.-og stoljeća poznatoj

po svojoj iznimnoj kupoli izgraĊenoj od kamenih ploĉa. Staklenu graĊevinu opasuju

monolitni kameni zidovi koji se pruţaju duţ perimetra zidina nekadašnjeg vrta

samostanske kuhinje. Obnova i prenamjena kulturne baštine postala je, gotovo, opća

praksa u gradu. Iz potrebe za zadovoljavanjem potreba modernog društva, grad je

poštivajući svoje povijesne ostatke inkorporirao nove sadrţaje, pritom ne mijenjajući

fizionimiju i siluetu grada. Po istom principu je i aktiviran Castillo de Zamora gdje se

danas nalazi Škola primijenjene umjetnosti i dizajna.

Grafiĉki prilog 2 : pokrajina Zamora sa naznaĉenim smještajem grada Zamore


Grafiĉki prilog 3 : šira situacija smještaja poslovne zgrade unutar okvira grada Zamore


Grafiĉki prilog 4 : Uţa situacija projekta poslovne zgrade - ureda Junta Castilla y Leon

Grafiĉki prilog 5 : pogled sa katedrale El Salvador prema istoku ( zgradi ureda Junta Castilla y Leon)


3.0 KONCEPT

Intervenirajuću u već zadane okvire kontekstualne okolice, Alberto Campo

Baeza je provukao jednostavnu, no snaţnu igru izmeĊu masivnog materijala i

otvorenog ĉistog prostora. Istovremeno je postignuta i monumentalnost i lakoća,

prizemljenost i lepršavost.

Na uglovnom kamenu ulaznog dijela kompleksa nalazi se ugravirani natpis

''HIC LAPIS ANGULARIS MAIO MMXII POSITO'' (''Ovaj ugaoni kamen postavljen je

2012.-te godine'') odajući time poštovanje prema kontekstu koji ga okruţuje, tj.

oblikovanju ovog povijesnog prostora. Isti natpis ponovljen je na uglu staklene

graĊevine.

Odvajajući samu graĊevinu od zidova stvara se moment intimnog dvorišta

(modernog hortus conclusus-a) u srcu gusto izgraĊene srednjovjekovne jezgre grada

Zamore. Kameni obodni zidovi zatvaraju prostor dvorišta nekadašnjeg vrta paţljivo

zadrţavajući postojeća stabla i uklapajući ih u novu sliku modernog poslovnog

kompleksa. Obloţivši i zidove i podove sa kamenom neutralne boje, dodatno su

naglašene boje krošnje kao i sami nadahnjujući moment njeţne prirode u jednom

strogom i krutom okruţenju.

Kameni perimetar mjestimiĉno razbijaju otvori koji uokviravaju prekrasne

vizure na pejsaţ, grad i obliţnju katedralu. Monumentalno predvorje ovom

intervencijom dobiva karakter galerijskog prostora sa izloţenim prekrasnim

piktoresknim prikazima.

Unutar spomenute ''kamene kutije'' smještena je staklena graĊevina koja

podsjeća na svojevrsni staklenik što se u prvi mah doima suludim potezom s obzirom

na vruću klimu u Španjolskoj. No, dvostruka staklena fasada ipak omogućuje efikano

ventiliranje i izolaciju cijelog prostora o ĉemu će biti dalje rijeĉi u poglavlju koje slijedi.

U konaĉnici, kada sumiramo sve elemente prostorne koncepcije, uviĊamo da

je sa tek nekolicinom elemenata postignuto pravo bogatstvo doţivljaja i ambijanata.

Od osjećaja skuĉenosti i ograniĉenog prostora do osjećaja beskonaĉnosti te od

konstituiranja romaniĉkih zidina, otvorenog dvorišta, suvremene arhitekture pa sve do

do moderne galerije.


Grafiĉki prilog 6 : konceptualne skice autora


Grafiĉki prilog 7 : zapadno proĉelje staklene graĊevine (pogled s rampe na ulaznom dijelu dvorišta)

Grafiĉki prilog 8: vizura sa krovne terase (pogled prema katedrali El Salvador)


4.0 KONSTRUKCIJA

Oplošje zgrade, u samom srcu španjolskog grada, izvedeno je iskljuĉivo od

stakla bez ikakvog oblika zaštite od sunca. Ludost? Ne. Dvostruka staklena fasada

poput Trombeovog zida optimizira samu fiziku zgrade u smislu ventilacije unutrašnjeg

prostora i toplinske izolacije. Naime, za vrijeme zimskog razdoblja godine ovaj se

zatvoreni prostor izmeĊu dvije staklene stijenke zagrijava te, stoga, proizvodi toplinu

koja dodatno grije unutrašnji prostor. S druge strane, ljeti se fasada pri dnu i vrhu

otvara te ventilira. Cirkuliranjem svjeţeg zraka, interijer zgrade se efikasno hladi na

niţu i ugodniju temperaturu.

Vanjska staklena ljuska izvedena je od panela veliĉine 600x300x2,4(2x1,2) cm

spojenih gotovo iskljuĉivo strukturalnim silikonom stvarajući doţivljaj prozraĉnosti i

lebdenja graĊevine (kao što je to nastojao postići i Mies u svom projektu tornja u

Friedrichstrasse u Berlinu). Izbjegavajući uporabu strukturalnih elemenata u

oblikovanju fasade, izraţena je konaĉna ţelja da se element fasade potpuno

dematerijalizira, dovodeći u pitanje odnos onoga što definiramo kao interijer i

eksterijer. Dovodi se u pitanje samo poimanje te granice intimnoj, polujavnog i javnog

prostora. Stoga, promatrajući iz unutrašnjosti graĊevine prema vani, naša prva

barijera prema vanjskom prostoru postaje masivni kameni obodni zid.

Grafiĉki prilog 9: Glasshaus (neizvedeni projekt) , Mies van der Rohe,Friedrichstrasse, Berlin, 1921.g.


Grafiĉki prilog 10: detaljni presjek kroz obodni kameni zid i staklenu fasadu graĊevine


5.0 MATERIJALI

U odabiru materijala prišlo je jednako racionalno,promišljeno i minimalistiĉki

kao i cijelom oblikovanju graĊevine. Gotovo cijeli kompleks izveden je od samo dva

materijala : kamena i stakla.

Primarni cilj uporabe kamena kao materijala je bio taj da svojom ĉvrstoćom

odgovara na neposrednu prisutnost monumentalne katedrale izgraĊene od istog

materijala. Izraţenom debljinom ovog kamenog perimetra, dodatno je naglašena

snaga kamene strukturalne plastike jedne tipiĉne romaniĉke prostorne koncepcije.

On, dakle, reprezentira prošlost i uzemljenost.

Kao drugi glavni konstruktivni materijal projekta, korišteno je staklo. Svojim

jasnim potezima, kao i gotovo nevidljivim spojevima, postignuta je maksimalna

jednostavnost i ĉistoća oblika. Osim toga, stvarajući efekt staklenika kao i ventilirane

fasade, staklena dvostuka stijenka postaje aktivni sudionik u ispunjavanju glavnih

preduvjeta arhitektonske fizike zgrade. Staklo kao materijal, pak, reprezentira

suvremenost ili, ĉak, budućnost. Stijemljenje prema nebu i novome.

Oba materijala, zapravo, izazivaju doţivljaj nekog objekta kao uzvišenog i

plemenitog, no sa potpuno dijametralnim karakteristikama.


Grafiĉki prilog 11: ugao zapadne fasade – spoj sva 3 konstituirajuća elementa projekta

(kamen,staklo,vegetacija)


Grafiĉki prilog 12: prolaz izmeĊu staklene zgrade i juţnog kamenog zida (naglašena dualnost, ali i

harmonija stakla i kamena)


6.0 NACRTI

Grafiĉki prilog 13: tlocrt prizemlja

Grafiĉki prilog 14: tlocrt prvog kata


Grafiĉki prilog 15: tlocrt krovne terase (vidikovac)

Grafiĉki prilog 16: popreĉni presjeci

Grafiĉki prilog 17: uzduţni presjek


7.0 ZAKLJUČAK

Govoreći o snovima, arhitekt Alberto Campo Baeza istiĉe: ''Graditi zrakom

oduvijek je bio san svakog arhitekta.''

Unutar kamene otvorene ''kutije'', arhitekt je isprojektirao staklenu ''kutiju''. Uz

malo mašte, moţemo zamisliti kako se staklena ''kutija'' širi i zauzima cijeli prostor

kamenog dvorišta uz tek dogovorno definiranu koncentraciju aktivnosti na jedan ugao

ovog vrta.

Što je u ovom projektu vrt, a što graĊevina? Koje su zapravo granice

privatnog, polujavnog i javnog prostora te da li one uopće postoje? Koliko je pojam

fasade zapravo stvar konsenzusa, a ne ĉinjeniĉne i materijalne prirode? To su tek

neka od pitanja koja se otvaraju sagledavši ovaj iznimni projekt Alberta C. Baeze.

Ono što na kraju moţemo izvući i nauĉiti iz ovog djela, je oĉiti dokaz da

stvarajući suvremenu arhitekturu ne moramo pri tom potpuno iskljuĉiti elemente

oblikovanja iz prošlih razdoblja. Jedan stil ne pobija drugi. No isto tako, ne trebamo

biti robovi starih dogmi uporabe i kombiniranja pojedinih materijala i elemenata

oblikovanja.

Ugodna harmonija dvaju potpuno razliĉitih razdoblja, kao i materijala, itekako

je postiziva. Štoviše, ona moţe rezultirati jednom iznimno uspješnom realizacijom

kao što je ova zgrada ureda Junta Castilla y Leon.


8.0 IZVORI (ZAMORA OFFICES)

Internet stranice:

1. URL: http://www.archimagazine.com/bbaeza.htm [14.06.2014.] Preuzeti grafiĉki prilozi: Grafiĉki prilog 1

2. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Zamora_(Spanish_Congress_Electoral_District)

[14.06.2014.] Preuzeti grafiĉki prilozi: Grafiĉki prilog 2

3. URL: http://www.campobaeza.com/offices-for-the-junta-de-castilla-y-

leon/?type=catalogue [14.06.2014.] Preuzeti grafiĉki prilozi: Grafiĉki prilog 10,13,14,15,16,17 URL: http://www.planetware.com/tourist-attractions-/zamora-e-castl-zam.htm [14.06.2014.] Preuzeti grafiĉki prilozi: Grafiĉki prilog 3

4. URL: http://afasiaarq.blogspot.com/2013/08/132-alberto-campo-baeza.html [14.06.2014.] Preuzeti grafiĉki prilozi: Grafiĉki prilog 4,5

5. URL: http://www.faz.net/aktuell/feuilleton/architektur-in-berlin-mitte-das-haus-das-keiner-wollte-1577944-b2.html [14.06.2014.] Preuzeti grafiĉki prilozi: Grafiĉki prilog 9

6. URL: http://www.gta.architektur.tu-darmstadt.de/gta/forsch_diss_gta/100jahrewerkbund_mehr.de.jsp [14.06.2014.] Preuzeti grafiĉki prilozi: Grafiĉki prilog 7

7. URL: https://www.japlusu.com/news/offices-zamora-junta-de-castilla-y-le%C3%B3n [14.06.2014.] Preuzeti grafiĉki prilozi: Grafiĉki prilog 6,8,11,12

http://www.archimagazine.com/bbaeza.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Zamora_(Spanish_Congress_Electoral_District)

http://www.planetware.com/tourist-attractions-/zamora-e-castl-zam.htm

http://afasiaarq.blogspot.com/2013/08/132-alberto-campo-baeza.html

http://www.faz.net/aktuell/feuilleton/architektur-in-berlin-mitte-das-haus-das-keiner-wollte-1577944-b2.html

http://www.faz.net/aktuell/feuilleton/architektur-in-berlin-mitte-das-haus-das-keiner-wollte-1577944-b2.html

http://www.gta.architektur.tu-darmstadt.de/gta/forsch_diss_gta/100jahrewerkbund_mehr.de.jsp

http://www.gta.architektur.tu-darmstadt.de/gta/forsch_diss_gta/100jahrewerkbund_mehr.de.jsp

https://www.japlusu.com/news/offices-zamora-junta-de-castilla-y-le%C3%B3n

Documents

Seminarski Rad ZAMORA BAEZA