Embed Size (px)
Citation preview
SEMIOLOGIJA OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
Znanstveno-struèni skup
Sveuèilište u Zadru – Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo
Znanstveno – struèni skup
SEMIOLOGIJA OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
Zadar, 5. prosinca 2013.
PREDGOVORI
SAŽECI
PREGLED EKSPONATA IZLOŽBE
Urednik:Marin Saboloviæ
Oblikovanje i grafièka priprema:Tome Mareliæ, GRAFOS, print & copy centar
Korektura:Goran Vukoviæ
Tiskara:GRAFOS print & copy centar
Naklada:250
Autor izložbe:Marin Saboloviæ
Generalni pokrovitelj:
Studentski zbor Sveuèilišta u Zadru
Pokrovitelji:
Sveuèilište u Zadru- odjel za povijest
Grad Zadar
Jacquard Zagreb
IKOM Zagreb
Mjesto održavanja:
Sveuèilište u Zadru
Obala kralja Petra Krešimira IV, Zadar
Programski odbor:
Doc. dr.sc. Zlatko Begonja
Izv. prof. dr.sc. Josip Farièiæ
Dr.sc. Željko Heimer
Marin Saboloviæ
Goran Vukoviæ
Predložene teme znanstveno-struènog skupa:
Srpska pobuna u Hrvatskoj i poèetak obrambenoga Domovinskog rata
Agresija na Republiku Hrvatsku i stvaranje oružanih snaga Republike Hrvatske
Znakovlje dobrovoljaèkih postrojbi prije formiranja oružanih snaga Republike Hrvatske
Službene odore i znakovlje Republièkoga sekretarijata za unutrašnje poslove SRH i Ministarstva
unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Službene odore i znakovlje Zbora narodne garde i Oružanih snaga Republike Hrvatske
Prevladavajuæi motivi u hrvatskom ratnom znakovlju
Faleristièki elementi Domovinskog rata
Heraldièki elementi Domovinskog rata
Veksilološki elementi Domovinskog rata
Skulpturalna i arhitektonska spomen-obilježja Domovinskog rata
Slobodno i umjetnièko izražavanje u Domovinskom ratu – plakati, posteri, glazba, grafike,
grafiti
SADRŽAJ:
PROGRAM
PREDGOVORI 1
Izv. prof. dr. sc. Josip Farièiæ 2
bojnik dr. sc. Željko Heimer, dipl. ing. 4
Marin Saboloviæ 6
SAŽECI 9
Vuèur, I. : Pobuna policajaca u SJS Drniš 10
dr. sc. Sekula Gibaè, J.: Poèeci srpske pobune – DonjiLapac 11
Jamièiæ, Ž. : Službene odore i zankovlje RSUP-a i MUP-a 12
Mladineo, G.: Konstruiranje srpske paradržave u Hrvatskoj: simboli u prostoru 13
Kramberger, Ž.: Pregled ikonografije pobunjenièkih elemenata 14
Bojmiæ, F.: Agresija na Republiku Hrvatsku i stvaranje Oružanih snaga RH 15
Nevešæanin, I., Smetko, A. : Semiološki aspekti izložbe „Domovinski rat“ 16
Saboloviæ, M.: Službene odore Oružanih snaga RH 17
doc. dr. sc. Sušac, V.: Vojno znakovlje i slogani – izmeðu arbitrarnosti i motivacije 18
dr.sc. Heimer, Ž.: Vojne zastave postrojbi iz Domovinskog rata 19
Buovac, M.: Semiologija Domovinskog rata na primjeru filatelije 20
dr.sc. Rajiè, S.: Simbolika dušebrižništva u Domovinskom ratu 21
Markuš, D.: Simbolika Hrvatskog radija Vukovar 22
PREGLED EKSPONATA 23
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE 24
ORUŽANE SNAGE REPUBLIKE HRVATSKE 24
HRVATSKA KOPNENA VOJSKA 25
HRVATSKO RATNO ZRAKOPLOVSTVO 25
HRVATSKA RATNA MORNARICA 25
SIMFONIJSKI ORKESTAR OS RH 26
PROGRAM
OTVORENJE
Otvorenje Znanstveno-struènog skupa
IZLAGANJA
Ilija Vuèur: Pobuna policajaca u SJS Drniš
dr.sc. Janja Sekula Gibaè: Poèeci srpske pobune – DonjiLapac
Željko Jamièiæ: Službene odore i zankovlje RSUP-a i MUP-a
Rasprava I.
Stanka i prigodni koktel
Goran Mladineo: Konstruiranje srpske paradržave u Hrvatskoj: simboli u prostoru
Vjeko Kramberger: Pregled ikonografije pobunjenièkih elemenata
Frane Bojmiæ: Agresija na Republiku Hrvatsku i stvaranje Oružanih snaga RH
Rasprava II.
Stanka za ruèak
Ivica Nevešæanin, Andreja Smetko: Semiološki aspekti izložbe „Domovinski rat“
Marin Saboloviæ: Službene odore Oružanih snaga RH
doc. dr. sc. Vlado Sušac: Vojno znakovlje i slogani – izmeðu arbitrarnosti i motivacije
dr.sc. Željko Heimer: Vojne zastave postrojbi iz Domovinskog rata
Rasprava III.
Stanka
Marin Buovac: Semiologija Domovinskog rata na primjeru filatelije
dr.sc. Slavko Rajiè: Simbolika dušebrižništva u Domovinskom ratu
Damir Markuš: Simbolika Hrvatskog radija Vukovar
Rasprava IV.
Otvorenje prigodne izložbe
10:10 - 10:40
10:5011:1011:30 11:50
12:00 - 12:20
12:20 12:4013:00 13:20
13:30 - 16:00
16:00
16:20
16:40
17:00
17:20
17:30 - 17:50
17:50
18:10
18:30
18:50
19:00
Znanstveno – struèni skup
SEMIOLOGIJA OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
PREDGOVORI
- -2
Izv. prof. dr. sc. JOSIP FARIÈIÆProrektor Sveuèilišta u Zadru
Obrambeni i oslobodilaèki Domovinski rat kljuèan je proces u stjecanju neovisnosti
suvremene hrvatske države. Taj je rat odgovor na brutalnu velikosrpsku agresiju koja je
u Hrvatskoj izazvala brojne, neprocjenjive i dugoroèno nesagledive ljudske i
materijalne žrtve. Agresija na Hrvatsku potpomognuta pobunjenim dijelom srpske
manjine bila je sredstvo pomoæu kojega je Miloševiæev režim uz suradnju oživjelog
èetništva na ruševinama socijalistièke Jugoslavije namjeravao ostvariti nacionalistièke
ideje dijela srbijanske politièke, ali i akademske zajednice. Unatoè društveno-
gospodarskim problemima i višestrukim patnjama kojima su bili izloženi stanovnici
okupiranih ili vojnim operacijama zahvaæenih hrvatskih krajeva, Domovinski rat je bio
prigoda da se na brojnim poljima postigne zajedništvo svih ljudi dobre volje, najprije
onih koji su stali u izravnu obranu domovine, a zatim i svih drugih koji su na razlièite
naèine pridonosili uspostavi mira, univerzalnog simbola koji su nastojali prigrliti svojoj
hrvatskoj državi. U tom kontekstu, najnovija hrvatska vojna povijest ne može se pisati
samo na temelju geostrateške analize i razmatranja pojedinih vojnih operacija te
njihovih vojnih, politièkih i pravnih posljedica. Važno je uvažiti i razlièita gospodarska,
kulturna i odgojna motrišta razlièitih struktura, procesa i meðuodnosa koji su povezani
uz kljuène ratne dogaðaje. Istraživaèki interes zacijelo zaslužuje i semiologija
Domovinskog rata, koja se odnosi na znakovlje pojedinih rodova vojske, ratnih
postrojbi i s njima povezanih ustanova, ali i ona koja se na razlièite naèine odražava u
bogatoj semantici koja je zastupljena u književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti te u
drugim aspektima kulturnoga izražavanja. S obzirom na to da svaki simbol kao
svojevrsni mehanizam komunikacije sublimira neki osjeæaj, doživljaj, misao, poruku i
dr., u bitnome može izraziti identitet kao važno društveno kvalitativno obilježje. Stoga
simbol može imati razlièite funkcije, od prepoznavanja nekog pojma ili pojave do
tumaèenja i imaginacije složene materijalne ili duhovne stvarnosti. Štoviše, kako
navode Jean Chevalier i Alain Gheerbrant u Rjeèniku simbola „nije dostatno reæi da
živimo u svijetu simbola – svijet simbola živi u nama“. I doista, u najveæem dijelu graðana
Republike Hrvatske živi svijet simbola Domovinskog rata. Veæ i sam pojam Domovinski
rat ima višestruku semantiku. Naziv jasno pokazuje njegovo znaèenje za domovinu koja
- -3
stoljeæima nije bila samostalna veæ je bila samo dio, èesto periferan, razlièitih europskih
državnih zajednica. Meðutim, taj naziv donekle je nedoreèen, moglo bi se reæi da je
simbol nedovoljno jasan u percepciji onih koji nisu svjedoci ili onih koji nisu
suvremenici ratnih zbivanja koji su s njim povezana. Osobit je problem kod prevoðenja
tog naziva na strane jezike jer ga doslovan prijevod bez odgovarajuæih objašenjenja
ogoljuje. Još je neprikladnije njegovo korištenje izvan konteksta koje ga semantièi
izoblièuje. Primjerice, èesto se može reæi da je poèetkom 90-ih godina 20. st. hrvatsko
gospodarstvo stagniralo ili nazadovalo zbog Domovinskog rata. Ispravno bi bilo reæi da
je gospodarstvo, uz ostale uzroke, umnogome stagniralo ili nazadovalo zbog
velikosrpske agresije na Hrvatsku. Pridjev Domovinski ponajbolje funkcionira u
kontekstu atribucija obrambeni i oslobodilaèki koje se pridodaju uz semantièki tešku
rijeè rat. Sama rijeè rat ponajprije asocira na nešto negativno uz iznimku kada se radi o
ratu koji neka strana vodi s iskljuèivim ciljem osloboðenja i obrane, odnosno uništenja
zla te uspostave mira i pravde. Dakle, onda kada se posebno intenziviraju sva
raspoloživa sredstva za stjecanje slobode, temeljne vrednote suvremenoga
èovjeèanstva.
- -4
Stvaranje samostalne Republike Hrvatske i obrambeni Domovinski rat koji je
uslijedio nesumnjivo su kljuèni dogaðaji u povijesti hrvatskog naroda. Velike patnje i
stradanja koje su graðani Republike Hrvatske podnosili u prvoj polovici devedesetih
godina 20. stoljeæa, bilo kao posljedicu neposredne ratne ugroze ili nužnosti života u
ratom zahvaæenom hrvatskom društvu, spadaju u takva razdoblja nacionalne povijesti
u kojima su emocije izraženije nego u drugim „redovitim“ periodima povijesti. U takvim
okolnostima stvaraju se nacionalni simboli koji imaju posebno znaèenje za buduænost i
ostaju zabilježeni u nacionalnoj svijesti kroz buduæe generacije.
Istraživaèi društvenih odnosa još od stvaranja suvremenih društvenih znanosti
uoèili su poseban znaèaj koji simboli imaju za svako društvo te sa zanimanjem
promatraju mehanizme stvaranja i održavanja simbola kao znaèajnog elementa
„socijalnog cementa“ koji takvo društvo ujedinjuje u cjelinu. Prepoznaju se dva
mehanizma stvaranja simbola koji osiguravaju proces „navikavanja“ društva na nove
simbole, koji se pojavljuju u nekom razdoblju. Jedan mehanizam je normativna snaga,
zakonska uspostava simbola, koji se stoga postaju omniprezentni silom zakona i
zakonitom uporabom (tipièno: državni grb, zastava). S druge strane, radi se o
svojevrsnom zakonu asocijacije, pri èemu se simboli povezuju s emocionalno jakim
dogaðajima, koje èlanovi društva povezuju s ponosom, radosti i ushitom, ali i drugim
snažnim emocijama kao što su patnja, bol i suæut. Emocijama podržani simboli
„utiskuju“ se u društvenu svijest i postaju nerazdvojni dio nacionalne naracije. Važno je
primijetiti da simboli ne nastaju samostalno, nego su uvijek rezultat promišljenog
djelovanja odreðene „elite“ u društvu – bilo da se radi o politièkoj eliti koja donosi
zakone, ili o pojedincima „u pravo vrijeme na pravom mjestu“ koji svojom inicijativom i
umjesnošæu kreiraju simbole, koji se uspiju održati temeljem emocionalne veze koju
zadobiju. Upravo je veæi dio simbola iz Domovinskog rata rezultat takvih inherentnih
procesa, a identificiranje pojedinaca koji su ih izradili i okolnosti u kojima su nastali,
koliko god èesto bilo vrlo teško za otkriti, pružaju znaèajne elemente za shvaæanje
suštine Domovinskog rata samog.
bojnik dr. sc. ŽELJKO HEIMER, dipl. ing.,predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva
- -5
Meðu takvim kolekcionarima pojavljuju se pojedinci kojima sakupljanje predmeta
postaje nedovoljno i voljni su napraviti korak dalje i upustiti se u njihovo dublje
istraživanje i razjasniti ulogu koju su ti predmeti imali, korak više od stvaranja privatne
zbirke. Napraviti takav iskorak iziskuje ne samo dobru volju i veliki elan, veæ i
primjereni znanstveni pristup koji æe omoguæiti sustavno prouèavanje.No, gdje ima
volje ima i naèina i to se može uoèiti i na ovom skupu. Pojedinci koji su izvorno iz sasvim
udaljenih znanstvenih podruèja, uèinili su napor da usvoje potrebna znanja i vještine,
koja im omoguæuju interdisciplinarna istraživanja, koja njihovi predmeti interesa
zahtijevaju.
S druge strane, prouèavanje povijesnih dogaðanja i njihove materijalne ostavštine
temeljni je posao djelatnika muzeja i sliènih institucija, koji ovom pitanju prilaze s druge
strane, na temelju predmeta i dokumenata u njihovim zbirkama. I jedni i drugi priznaju
da bi njihov posao bez onih drugih bio mnogo teži i dugotrajniji i suradnja
izvaninstitucionalnih pojedinacai djelatnika muzeja može uroditi poželjnom
sinergijom. Stoga je ovaj skup i zamišljen kao izuzetna prilika da se ove dvije uvjetno
odvojene grupe istraživaèa susretnu, razmijene iskustva i rezultate istraživanja i po
moguænosti nastave suradnju u buduænosti na dobrobit prouèavanja recentne hrvatske
povijesti i nevjerojatno bogate simbolièke baštine koju je to herojsko vrijeme ostavilo za
pokoljenja koja dolaze.
Znanstveno-struèni skup Semiologija obrambenoga Domovinskog rata rezultat je
inicijative grupe studenata Sveuèilišta u Zadru, èije napore su na Sveuèilištu prepoznali
kao vrijedne potpore. Na njihov poziv Hrvatsko se grboslovno i zastavoslovno društvo s
veseljem odazvalo da uèestvuje u organizaciji, prepoznavši ciljeve sukladne svrsi i
ciljevima Društva: unaprjeðenje heraldike i veksilologije te srodnih podruèja
istraživanja, poticanje i razvijanje šireg interesa za njih te oèuvanje tog dijela nacionalne
baštine. Želja nam je da ovakva vrsta znanstveno-struènog skupa bude poticaj za
nastavak istraživanja i za buduæe znanstvene radove koji æe se posvetiti ovim znaèajnim
temama.
Obrambeni Domovinski rat jedna je od najblistavijih epoha, kao i jedan od
najpresudnijih dogaðaja u dugoj hrvatskoj povijesti, s kojim je dosanjan više stoljeæa
star san o samostalnosti i neovisnosti Hrvatske. U vrijeme stvaranja samostalne i
neovisne Hrvatske, u vrijeme ponosa i slave, kako volimo istaknuti, simbolika „malih“
elemenata, dogaðaja i predmeta imala je izraziti znaèaj. Iako ponekad tek u podsvijesti
pojedinaca, upravo su simboli i simbolièni dogaðaji bili protagonisti u stvaranju
identiteta i obnavljanju nacije koja je nakon više desetljeæa kriminalizacije i
potiskivanja od strane vladajuæih struktura postala slobodna.
Sloboda nacije prikazivala se upravo simbolima poput isticanja grba, zastave ili
znakovlja na službenim odorama institucija i tijela koja su od represijskih aparata
suzbijanja slobode nacije postali njeni èuvari, èuvari mirnoga sna hrvatskih graðana,
kako je to napomenuto na prvom postrojavanju prvih hrvatskih naoružanih formacija,
prvih hrvatskih redarstvenika. Nakon godina nametanja socijalistièke ikonografije i
kriminalizacije svakog drugog simbola, skidanje zvijezde s kapa službene odore
Republièkog sekretarijata za unutrašnje poslove, u tada još Socijalistièkoj Republici
Hrvatskoj sredinom 1990. Godine, bio je zaista izraziti semiološki dogaðaj koji je od
banalnog pospremanja zvijezde u džep postao predmet znanstvenog istraživanja.
Danas ti, sada veæ možemo reæi i povijesni dogaðaji, zvuèe neshvatljivo, meðutim u
tadašnjim okolnostima, napose zbog posljedica takvoga èina, oni su zaista bili
prekretnica. Upravo iz toga možemo zakljuèiti kako je važnost simbola, u ovom sluèaju
pripadajuæeg znakovlja, imala puno dublje znaèenje od komada tkanine ili metala koje
pojedinca obilježava, odnosno istièe i slobodno se može interpretirati u okviru neke
znanosti.
Upravo je semiologija znanstvena disciplina koja prouèava simbole i njihova
znaèenja, ulazeæi u mnoge sfere, od medicine i filozofije do jezikoslovlja i jezika simbola
poput znakovlja, odora, heraldièkih, filatelistièkih, faleristièkih i veksiloloških
elemenata. U okviru njihovoga dugog povijesnog kontinuiteta koji je u pojedinim
povijesnim epohama tek prividno potisnut, zavrijedili su postati predmet ovoga
- -6
MARIN SABOLOVIÆ
- -7
znanstveno-struènog Skupa i istraživanja uopæe. U svezi s tim jedan od ciljeva ovoga
Skupa je približiti upravo semiologiju kao znanstvenu disciplinu s multidisciplinarnim
karakterom, koja æe potaknuti prouèavanje simbolike i njenih elemenata na
znanstvenoj i struènoj razini, a koja æe time dobiti posebno mjesto u krugu širokog
opsega prouèavanja suvremene hrvatske povijesti i Domovinskog rata kao kljuènog
elementa u kojemu možemo pronaæi brojne interese znanstvenika i znanosti. Iako se
stjeèe dojam kako su spomenuti elementi iz vremena obrambenoga rata propisani
pravilnicima i zakonskim dokumentima, ili su pak dio sjeæanja suvremenika, moram
napomenuti kako je prouèavanje upravo tog dijela obrambenoga rata iscrpno, a izvori
su nedostupni kao da se radi o nekoliko desetljeæa ili stoljeæa, a ne o tek nekoliko godina
dugoj povijesti.
Domovinski rat obraðuje u kontekstu u kojemu ga njegovi suvremenici vjerojatno
nisu zamišljali. U nizu znanstvenih radova i skupova, okruglih stolova te ostalih
aktivnosti s kojima se pokušavamo odužiti svima koji su položili žrtvu u vremenu
Domovinskog rata svoje su mjesto pronašli i oni mali, ali nadasve znaèajni segmenti koji
upotpunjuju slagalicu onoga što nam je ostavljeno u nasljeðe. Danas, više godina nakon
završetka rata, na nama je ostalo èuvati uspomenu na obrambeni Domovinski rat i
pokušati svladati sve izazove koji stoje na tom putu, a upravo je i ovaj znanstveno-
struèni skup „Semiologija obramenoga Domovinskog rata“ organiziran s tim ciljem.
Iako nešto drugaèiji, nadam se da æe Skup opravdati misiju prouèavanja i predstavljanja
prouèenoga u aspektu s kojega se do sada nije sustavno posveæivala primjerena
pozornost. Na kraju, ovaj znanstevno-struèni Skup posveæujem onima zbog kojih je
danas moguæe organizirati ovakve i sliène dogaðaje, onima koji su s obrambenim
Domovinskim ratom otišli u vjeènost.
Znanstveno – struèni skup
SEMIOLOGIJA OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
SAŽECI
- -10
Iako je od završetka Domovinskog rata proteklo nepunih dvadesetak godina, mnogi
dogaðaji iz njega ostali su nerazjašnjeni ili o njima (posebice u široj ali i u struènoj
javnosti) kruže poluistine ili neistine. Jedan od takvih dogaðaja je i pobuna policajaca
srpske nacionalnosti Stanice javne sigurnosti Drniš koja se odigrala sa 20. na 21.
kolovoza 1990. godine. Kljuènu ulogu u zamagljivanju stvarnih dimenzija dogaðaja
odigralo je službeno negiranje pobune od strane Ministarstva unutrašnjih poslova
Republike Hrvatske te plasiranje u javnost neistina, poluistina i tendencioznih
tumaèenja od strane uèesnika pobune. Zahvaljujuæi èinjenici da je Hrvatski
memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata u posjedu dokumenata srpske
i hrvatske provenijencije koji se odnose na pobunu, njihovom objektivnom analizom (uz
korištenje do sada objavljene literature o pobuni) može se iznijeti potpunija i cjelovitija
slika dogaðaja u zgradi policije Drniš u noæi 20./21. kolovoza 1990. godine.
Ilija Vuèur
profesor povijesti i geografijeHrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata
Maruliæev trg 21, [email protected]
POBUNA POLICAJACA SRBA U STANICI JAVNE SIGURNOSTI DRNIŠ
- -11
Predstavnici hrvatske Vlade, predvoðeni ministrom unutarnjih poslova Josipom
Boljkovcem, pokušali su s predstavnicima pobunjenih Srba na sastanku održanom 10.
rujna 1990. u Donjem Lapcu dogovoriti normalizaciju stanja nakon „balvan revolucije“.
Na sastanku je doista dogovoreno da æe pobunjeni Srbi vratiti naoružanje oteto iz
stanica milicije, a hrvatski predstavnici obvezali su se da æe ispuniti srpski zahtjev,
odnosno da æe od Vlade zatražiti osnivanje sekretarijata unutarnjih poslova sa
sjedištem u Kninu. Hrvatski predstavnici smatrali su da je na sastanku postignut
znaèajan korak prema smirivanju situacije, primjerice, ministar Boljkovac izjavio je
nakon sastanka kako su srpski predstavnici „prihvatili da priznaju hrvatsku državnost,
hrvatski suverenitet te da žele dalje razgovore te da, opet ponavljam, vrate oružje.“
Meðutim, Milan Babiæ opovrgnuo je to veæ sljedeæi dan, izjavivši da Srbi u Hrvatskoj ne
vjeruju hrvatskim vlastima te da on zbog toga ne može zatražiti da se vrati oteto
naoružanje u milicijsku stanicu Knin. Sluèaj zorno prikazuje politièke okolnosti koje su
vladale 1990. godine. Hrvatske vlasti nadale su se dogovorom i kompromisom smiriti
situaciju na širem kninskom podruèju, meðutim, pobunjeni Srbi nisu bili spremni vratiti
oružje koje im je bilo potrebno za sljedeæu fazu, oružanu pobunu.
dr. sc. Janja Sekula Gibaè
Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata
Maruliæev trg 21, [email protected]
POÈECI SRPSKE POBUNE – PREGOVORI U DONJEM LAPCU U RUJNU 1990. GODINE
- -12
Izlaganje ima za cilj predstaviti promjene koje su nastale u izgledu redarstvenih
snaga u Hrvatskoj u razdoblju od 1989. do 1995. godine. Prikaz æe se temeljiti na
promjenama u odorama, oznakama zvanja u temeljnoj i specijalnoj policiji, na
vizualnom izgledu vozila, registarskim oznakama i heraldièkim simbolima.
Iako je rijeè o relativnom kratkom razdoblju ponekad je vrlo teško utvrditi jesu li
odore i oznake pripadnosti usklaðene s važeæim pravilnicima jer, ili nije bilo dovoljno
odora za sve pa se nosilo ono što je bilo dostupno, ili su se na njih svojevoljno prišivale
oznake koje im nisu izvorno pripadale. Slièna situacija je i kod zastava postrojbi
specijalne policije koje se popularno naziva „ratnim zastavama“, iako tijekom rata te
postrojbe nisu imale svoje zastave. U stvarnosti je rijeè o zastavama udruga specijalne
policije koje su osmislile svoje zastave nakon završetka rata.
Željko Jamièiæ
voditelj Muzeja policijeHrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata
Ulica grada Vukovara 33, 10000 [email protected]
SLUŽBENE ODORE I ZNAKOVLJE REPUBLIÈKOGA SEKRETARIJATA ZA UNUTRAŠNJE POSLOVESRH I MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA
REPUBLIKE HRVATSKE
- -13
U izlaganju se na primjerima istražuje simbolièko konstruiranje zasebnog
identiteta srpske paradržave na okupiranim podruèjima Republike Hrvatske od 1991.
do 1995. godine. Pritom se poseban naglasak stavlja na simbole vidljive u prostoru, èije
je kreiranje i imalo za primarni cilj definiranje okupiranog podruèja kao zasebne cjeline
koja je i na vizualnoj razini odvojena od ostalog dijela Republike Hrvatske. Primjeri
takve strategije su izgradnja pravoslavnih crkvi, postavljanje javnih spomenika
posveæenih istaknutim Srbima iz povijesti, a posebice onih koji komemoriraju stradanja
Srba u Drugom svjetskom ratu, zatim preimenovanje ulica i ustanova te u manjoj mjeri i
èitavih naselja. Istovremeno s tim procesom odvijalo se uklanjanje svih vidljivih tragova
prisutnosti Hrvata u istom prostoru i simbola koji su doživljavani kao nesrpski.
Goran Mladineo
prof. Povijesti i geografije, znanstveni novakHrvatski institut za povijest
Opatièka [email protected]
KONSTRUIRANJE SRPSKE PARADRŽAVE U HRVATSKOJ:
SIMBOLI U PROSTORU
- -14
Po uzoru na masovnu proslavu 600. obljetnice bitke na Kosovu polju 1989. godine,
na prvim okupljanjima Srba na prostoru tadašnje SR Hrvatske bilježi se sve masovnija
uporaba srpske nacionalne simbolike. To je u prvom redu srpska trobojnica sa zlatnim
križem u sredini, a zatim šajkaèe i kokarde. Krajem 1990. godine u Kninu je ustanovljena
tzv. Srpska Autonomna Oblast Krajina, èije vodstvo uz potporu JNA i vodstva iz SR Srbije
postupno širi svoj nadzor na sva podruèja Hrvatske koja su veæoj mjeri nastanjena
Srbima. Sve je to bio uvod u ono što æe se zbivati narednih godina na okupiranom
podruèju Republike Hrvatske. Uskoro izbijaju prvi oružani sukobi, a pripadnici
oružanih snaga – vojska i milicija SAO Krajine, te „gostujuæe“ dobrovoljaèke postrojbe iz
Srbije koriste tipiène èetnièke oznake na svojim uniformama koje nas na veliko
podsjeæaju na èetnièko znakovlje u Drugom svjetskom ratu, što je i tema ovoga izlaganja.
Vjekoslav Kramberger
Vuèjak 19, Pož[email protected]
ZNAKOVLJE OKUPATORA TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA
- -15
Rezolucijom Ujedinjenih naroda 3314 iz 1974. godine, agresija se poima kao
meðunarodni zloèin. Ostvaruje se uporabom vojne, ekonomske, politièke i svake druge
moæi države. No agresiju ne èini samo stadij izravne provedbe, nego i stadiji poticanje,
planiranje i priprema. Stoga su predmet rada i dogaðaji koji su prethodili izravnoj
agresiji, a bitni su utjecajni èimbenici procesa oblikovanja sustava obrane demokratske
Hrvatske.
Predmet prvog dijela rada je vojni aspekt agresije a iskazan je kroz: (1) osnove
sustava obrane Jugoslavije te njegove preinake uzrokovane odrednicama nove
Strategije opæenarodne obrane i društvene samozaštite; (2) preustroj Jugoslavenske
narodne armije (JNA) i preinake u sustavu zapovijedanja snaga Teritorijalne obrane
(TO) republika i pokrajina; (3) mjesto i ulogu JNA u pobuni dijela hrvatskih graðana
srpske nacionalnosti; (4) idejnu zamisao izravne agresije JNA na Hrvatsku. Predmet
drugog dijela rada je proces razvoja sustava obrane demokratske Hrvatske u
okolnostima odreðenim prethodno navedenim utjecajnim èimbenicima i obvezom
uvažavanja saveznih (jugoslavenskih) zakona. Predmet treæega težišnog dijela rada je
proces stvaranja Hrvatske vojske (HV) kao nositelja sustava obrane. Bolo ga je moguæe
zapoèeti tek nakon saborske Ustavne odluke o samostalnosti i neovisnosti (25. lipnja
1991.) i odreðenja politièko-pravnog okvira kao polazne osnove. U radu je iskazan
prezentiranjem kljuènih problema razvoja HV i procesa oblikovanja organizacijske
strukture sustava zapovijedanja Oružanim snagama. Proces stvaranja Oružanih snaga
je praktièno završio poèetkom 1992. godine, nakon èega slijedi razdoblje njihove
kvalitativne nadgradnje.
Frane Bojmiæ, univ. mag. hist.
profesor povijesti i geografije
Maruliæev trg 21, [email protected]
AGRESIJA NA REPUBLIKU HRVATSKU I STVARANJE ORUŽANIH SNAGA RH
- -16
Godine 2011. Hrvatski povijesni muzej priredio je izložbu „Domovinski rat“. Putem
šestotinjak odabranih originalnih muzejskih predmeta rasporeðenih u pet kronološko-
tematskih cjelina prezentirani su dogaðaji i procesi koji su obilježili razdoblje stvaranja
samostalne i suverene Republike Hrvatske i njezine obrane u nametnutom ratu. Cilj je
izlaganja unutar pojedinih izložbenih cjelina predstaviti raznovrsne predmete koji
svojim oblikom/izgledom i dokumentarnošæu predstavljaju simbole Domovinskog rata
i kao takvi predstavljaju kljuène eksponate u komuniciranju izložbenih poruka
posjetiteljima. Prema uporabnoj funkciji i semiološkim elementima koje sadrže, mogu
se razaznati predmeti vojne tematike, predmeti državnopravne i politièke tematike te
predmeti društveno angažirane tematike, a koji svjedoèe o srpskoj pobuni u Hrvatskoj,
tijeku agresije, formiranju obrane, ratnoj svakodnevici i državnopravnim procesima
stvaranja Republike Hrvatske. Na tim su predmetima najèešæe prisutni heraldièki i
veksilološki elementi, te znakovni elementi koji simboliziraju rat korišteni u funkciji
isticanja državnosti, nacionalne pripadnosti, definiranje onoga drugog, neprijatelja i
izražavanja patnje i stradanja, odnosno poziva da se rat zaustavi. Takoðer na izložbi su
zastupljeni i predmeti koji ne sadrži vidljive, znakovne elemente Domovinskog rata, veæ
su svojom pripadnošæu, znaèenjem i medijskom prisutnošæu postali simbolima rata.
Takvi jedinstveni osobni predmeti iz Domovinskog rata najvrednija su materijalna i
nematerijalna baština tog razdoblja u fundusu Hrvatskoga povijesnog muzeja.
Ivica Nevešæanin i Andreja Smetko
profesor povijesti i arheologije; profesorica povijesti i etnologije(kustosi Hrvatskog povijesnog muzeja) Hrvatski povijesni muzej
Matoševa 9, 10000 Zagreb [email protected]@hismus.hr;
SEMIOLOŠKI ASPEKTI IZLOŽBE „DOMOVINSKI RAT“
- -17
Nakon što je Sabor Republike Hrvatske (RH) izglasovao Deklaraciju i Ustavnu
odluku o proglašenju RH samostalnom i neovisnom u lipnju 1991. godine, zapoèela je
nova epoha u njenoj povijesti potvrðena meðunarodnim priznajem 1992. Iako su veæ u
travnju 1991. osnovane jedinice Zbora narodne garde, preteèa Hrvatske vojske, s
formalno-pravnim procesom stvaranja RH zapoèeo je i proces stvaranja Oružanih
snaga (OS). Korištenje službenih odora OS RH i njenih sastavnih dijelova kao vanjskog
obilježja OS, odnosno vidova unutar njih zapoèinje najkasnije u ožujku 1992. godine,
prvenstveno s odorom Hrvatske ratne mornarice èiji su izgled i kroj zadržani, tj.
preuzeti od Jugoslavenske ratne mornarice. Kroz 1992. godinu nastavlja se intenzivni
proces uniformiranja èasnièkih kadrova, izraðene su odore kopnene vojske i ratnog
zrakoplovstva, a do okonèanja Domovinskog rata dizajnirano je i izraðeno više od 20
razlièitih službenih odora s više desetaka razlièitih dijelova odora koje su 1996.
Odlukom o odorama u oružanim snagama Republike Hrvatske i Pravilnikom o vojnim
odorama standardizirane.
Marin Saboloviæ
bacc.univ.geog. Sveuèilište u Zadru
Vukovarska 9, [email protected]
SLUŽBENE ODORE I ZNAKOVLJE ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE
- -18
Namjera je ovoga rada prikazati semiotièku strukturiranost verbalnih i slikovnih
oznaèitelja unutar znakovnog sustava Domovinskog rata s naglaskom na metaforièko-
metonimijska preslikavanja. Pretpostavka je da metonimijski odnosi koji u sebi sadrže
uzroèno-posljedièni kauzalitet donose veæi stupanj identifikacije s regionalnom
pripadnošæu, a time i posebnošæu pojedinih postrojbi, nego što je to sluèaj s metaforièki
utemeljenim znakovljem, koje u sebi nosi veæi stupanj arbitrarnosti odabira, a time
èesto i klišejiziranosti
Vlado Sušac, doc. dr. sc.
Sveuèilište u Zadru
dr. Franje Tuðmana 24 [email protected]
VOJNO ZNAKOVLJE I SLOGANI – IZMEÐU ARBITRARNOSTII MOTIVACIJE
- -19
Zastave postrojbi pojavljuju se u raznim oblicima u uporabi u vojskama od
pamtivijeka. Ranije simboli božanstva zaštitnika, vladara ili zapovjednika, u moderno
doba postaju istinski simboli postrojbe kao društvene grupe, koji utjelovljuju duh
postrojbe i predstavljaju fizièki simbol apstraktne ideje jedinstva postrojbe. Hrvatske
postrojbe pronosile su svoje zastave širom Europe, sve do osamostaljenja Hrvatske,
uglavnom prikazujuæi simbole suverena i nacija pod kojima su služile. U samostalnoj
Hrvatskoj, nedostatkom regulative i prakse dodjele, nastaju spontano te odražavaju u
punom smislu simbole i ideale postrojbe. Razlikuje se nekoliko tipova dizajna, koji
pokazuju tendenciju usustavljenja i razvoja identiteta poèetkom 1990-ih, kao temelj
suvremenoga hrvatskog vojnog identiteta, a koji iskazuje niz identitetskih razina, od
postrojbe, rodova i grana, do lokalnoga, regionalnog i nacionalnog, s likovnim,
uporabnim i konceptualnim znaèajkama koje su specifiène za Hrvatsku. Zastave
postrojbi nastale tijekom Domovinskog rata i danas imaju moæ snažnih simbola koji
sadrže emocionalni naboj koji uvelike nadilazi njihovu materijalu podlogu.
Željko Heimer, bojnik dr. sc.
predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društvaMinistarstvo obrane Republike Hrvatske
Pazinska 50, [email protected]
VOJNE ZASTAVE POSTROJBI IZ DOMOVINSKOG RATA
- -20
U vrijeme Domovinskog rata na podruèju Republike Hrvatske izašao je odreðen broj
redovitih i prigodnih poštanskih maraka, koje su svojim motivima i predstavama
reflektirali ratno stanje na definiranim prostorima. Naime, razmjerno malen broj tih
maraka obilježen je predstavama, kojima možemo neposredno utvrditi povezanost s
tim ratnim zbivanjima na definiranim prostorima poèetkom 1990-ih godina. Znatno
veæi broj poštanskih maraka iz tog doba tek posredno može upuæivati na samostalnost i
odcjepljenje od dotadašnje jugoslavenske državne tvorevine/sveze, time što se velièa
povijesno, kulturno ili neko drugo pravo na samoodreðenje i samosvojnost.
Marin Buovac
profesor arheologije, njemaèkog jezika i književnosti
SEMIOLOGIJA OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA NA
PRIMJERU FILATELISTIÈKOG MATERIJALA
- -21
U ovom radu želim prikazati da su religiozni simboli u Domovinskom ratu proizišli iz
vjere hrvatskog branitelja, odnosno vjere hrvatskog naroda. Puno je sluèajeva u povijesti
ratovanja gdje se odreðena pobjeda pripisivala èudesnoj pripomoæi odozgo, s neba. Moglo se
puno puta èuti i proèitati da se pobjeda Hrvatske vojske u Domovinskom ratu ne može
objasniti bez prsta Božjeg, bez pomoæi odozgo. “A pobjeda je velièanstvena. Zapravo, veæa od
one kada je mladiæ David pobijedio Golijata. Golijat, golemi vojnik, doslovce naoružan do
zuba, ulijevao je strah u kosti svojim neprijateljima. Nitko mu se nije usudio suprotstaviti. Ali
mladi David, pouzdajuæi se u Boga, uzeo je pastirsku praæku i odabrao nekoliko kamenèiæa iz
potoka. Ta starozavjetna Davidova „krunica“ oborila je Golijata i raspršila moænu filistejsku
vojsku. “Hrvatska vojska, oboružana beskrajno velikim pouzdanjem u Boga i sebe, krenula je
u borbu protiv Golijata. Da bismo mogli razumjeti hrvatskog vojnika u Domovinskom ratu s
krunicom oko vrata i da bismo mogli shvatiti hrvatski narod koji uzima svijeæu, krunicu i križ
i odlazi u crkve i na trgove na zajednièku molitvu tražeæi Božju pomoæ, u prvom sam dijelu
ovog rada ukratko prikazao karakter Domovinskog rata. Rat je nametnut. Izvršena je
agresija na Republiku Hrvatsku. Hrvatski narod je s punim pravom i obvezom ušao u
pravedni, obrambeni i legitimni rat. U drugom dijelu sam progovorio o dušobrižništvu u
vojsci kroz povijest. Prisutnost „svetog“ nije rezervirana samo za mirna i dobra vremena,
nego, još i više, za nemirna i ratna vremena. A u treæem dijelu progovorit æu o religioznim
simbolima u Domovinskom ratu. Krunica oko vrata hrvatskog vojnika – ratnika, križevi i
svijeæe postavljeni po trgovima hrvatskih gradova i oko njih okupljeno mnoštvo vjernika
koje moli Božju pomoæ u ratnim vremenima, znakovi su potpunog predanja u ruke Božje.
Prisutnost „svetog“ u Domovinskom ratu jedno je od glavnih obilježja Domovinskog rata i
pobjede u tom ratu. Zato su neki osjeæajuæi „sveto“ kod Hrvata proglašavali Domovinski rat
vjerskim, neki svetim, a neki èak i križarskim ratom. A prisutnost „svetog“ u Domovinskom
ratu je samo znak vjere hrvatskog vojnika i hrvatskog naroda.
o. Slavko Rajiè, dr. sc.
Vojni odrinarijat u Republici Hrvatskoj
Maruliæev trg 21, [email protected]
SIMBOLIKA DUŠOBRIŽNIŠTVA U DOMOVINSKOM RATU
- -22
Tijekom opsade grada Vukovara Hrvatski radio Vukovar bio je izraziti psihološki
element za branitelje i civile koji su se tada nalazili u opkoljenom gradu. U Vukovar sam
došao u posljednjoj skupini kao pripadnik Hrvatskih oružanih snaga koje je bilo
sastavljeno od dragovoljaca iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i stranih
dragovoljaca poput najpoznatijeg, kasnije stradalog Jeana-Michela Nicolliera. U
uobièajenoj svakodnevici agresije na Vukovar postojali su neobièni trenutci koji su imali
veliki znaèaj za branitelje Vukovara, a zapoèinjali su u veèernjim satima. Hrvatski radio
Vukovar te novinari i djelatnici radija èitali su izvješæa o stanju na vukovarskom ratištu,
recitirali stihove o opkoljenom gradu i tako pružali poseban oblik otpora agresoru.
Upravo dogaðaji koji su uslijedili nakon što u veèernjim satima kada su po ustaljenom
rasporedu slijedile vijesti, Hrvatski radio Vukovar više nije emitirao signal, pokazat æe
specifiènost simbolike glasa vukovarskih novinara. To potvrðuje i ubojstvo Siniše
Glavaševiæa, novinara Hrvatskog radija Vukovar kao, pokazat æe se, jednoga od prvih
ubijenih na Ovèari te ostalih djelatnika, novinara i tehnièkog osoblja koji su zajedno s
više od 700 osoba ubijeni na vukovarskom Veleprometu i Ovèari.
Damir Markuš
SIMBOLIKA HRVATSKOG RADIJA VUKOVAR
Znanstveno – struèni skup
SEMIOLOGIJA OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA
PREGLED EKSPONATA IZLOŽBE
- -24
Službene odore Ministarstva unutarnjih poslova
Republike Hrvatske
(MUP
RH)
Službena odora MUP-a
RH
za zimsko razdoblje
(1992.-1994.)
- Kapa službene odore preuzeta od milicije s prvom varijantom službene
oznake1
za ljetnorazdoblje
(1990.-1991.)
- Kapa službene odore preuzeta od milicije s oznakom PHR za zimsko razdoblje
(1990.-1991.)
- Kapa službene odore preuzeta od milicije s drugom varijantom službene
oznake2
za ljetno razdoblje
(1990.-1991.)
Slika 1.
- Kapa službene odore preuzeta od milicije s oznakom MUP-a RH za zimsko
razdoblje(1990.-1991.)
- Kapa službene odore MUP-a RH
s oznakom
(1992.-1994.)
- Kapa službene odore MUP-a s treæom varijantom službene oznake za službenike sa srednjom struènom spremom (1995.)
- Kapa službene odore MUP-a s treæom varijantom službene oznake za službenike s odgovarajuæom višom ili visokom struènom spremom (1995.)
MINISTARSTVO UNUTARNJIH
POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE
1
1 Modificirana oznaka milicije Sekretarijata za unutrašnje poslove. S poleðine oznake skinuta je zvijezda petokraka i na njeno mjesto prièvršæen stilizirani prikaz hrvatskog državnog grba s motivom pletera položenog vodoravno iznad prvog reda kvadrata šahovnice (u daljnjem tekstu oznaka Prvog hrvatskog redarstvenika (PHR).2 u daljnjem tekstu oznaka MUP-a RH
2 *
Službene odore Oružanih snaga Republike Hrvatske
(OS RH)
Službena odora OS RH za zimsko razdoblje
za nosioce èasnièkih èinova
(1993.-1995.)
ORUŽANE SNAGE REPUBLIKE HRVATSKE
3
Službena odora OS RH za zimsko razdoblje za nosioce doèasnièkih èinova (1993.-1995.)
- Kapa službene odore za nosioce èinova od brigadira do stožernog generala (1993.-1994.)slika 3.
-
Kapa službene odore Hrvatske kopnene vojske (HKoV) za nosioce èinova brigadira i stožernog brigadira (1993.-1995)
-
Kapa službene odore za nosioce èinova HkoV-a od general-bojnika do stožernog generala
(1993.-1995.)
- -25
Službene odore HKoV
Službena odora HKoV za zimsko razdoblje (1994.)
-
Kapa službene odore za nosioce doèasnièkih èinova za zimsko razdoblje
-
Kapa službene odore za nosioce nižih èasnièkih èinova za zimsko razdoblje
-
Kapa službene odore za nosioce viših èasnièkih èinova za zimsko razdoblje
-
Kapa službene odore za nosioce èinova brigadira i stožernog brigadira za zimsko razdoblje
-
Kapa službene odore za nosioce generalskih èinova za zimsko razdoblje
slika 4.
Službena odora HKoV za ljetno razdoblje(1994.)
-
Kapa službene odore za nosioce nižih èasnièkih èinova za ljetno razdoblje
HRVATSKA KOPNENA VOJSKA
4
Službene odore Hrvatkog ratnog zrakoplovstva (HRZ)
Službena odora Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) za zimsko razdoblje
(1994.)
- Kapa službene odore za nosioce nižih èasnièkih èinova
za zimsko razdoblje
- Kapa službene odore za nosioce viših èasnièkih èinova za zimsko razdoblje
- Kapa službene odore za nosioce èinova brigadira i stožernog brigadira
za zimsko razdoblje
slika 5.
- Kapa službene odore za nosioce generalskih èinova za zimsko razdoblje(I. verzija)
- Kapa službene odore za nosioce generalskih èinova za zimsko razdoblje (II. verzija)
Službena odora pripadnica HRZ za zimsko razdoblje (1994.) Službena odora
HRZ za ljetno razdoblje
(1994.)
HRVATSKO RATNO ZRAKOPLOVSTVO
5
Službene odore Hrvatske ratne mornarice (HRM)
Službena odora HRM za zimsko razdoblje
do èina èasnièkog namjesnika
(1993.)
Službena odora HRM za zimsko razdoblje od èina zastavnika do stožernog admirala (1992.)
Službena odora HRM za zimsko razdoblje za nosioce èinova od èina zastavnika do stožernog admirala (1993.)
HRVATSKA RATNA MORNARICA
6
- -26
Sveèana odora HRM za nosioce èinova od zastavnika do stožernog admirala (1993.)
- Kapa službene odore za nosioce èasnièkih èinova za ljetno razdoblje (1993.)- Kapa službene odore za nosioce admiralskih èinova za ljetno razdoblje (1993.)slika 6.
- Kapa službene odore za pripadnike 3. gardijsko-mornarièko poèasno posadne bojne 1. hrvatskog gardijskog zbora (1995.)
Službene odore Simfonijskog orkestra OS RH
Službena odora Simfonijskog orkestra OS RH za zimsko
razdoblje
(1993.)
- Kapa službene odore Simfonijskog orkestra OS RH za zimsko razdoblje
- Kapa službene odore Simfonijskog orkestra OS RH za proljetno razdoblje
slika 7.
*Slika 2.: oznaka pripadnika pomorske policije
Slika 8.: pripadnik OS RH-a u povijesno-tradicijskoj odori (naslovnica èasopisa Hrvatski vojnik, lipanj 1993.)
Slika 9.: pripadnici HRM postrojeni u službenim odorama prigodom rubnog pozdrava (naslovnica èasopisa Hrvatski vojnik, rujan 1993.)
SIMFONIJSKI ORKESTAR OS RH
7 *
8 *
9 *
