Semir Osmanagic - Bosanska Piramida Sunca

8/8/2019 Semir Osmanagic - Bosanska Piramida Sunca

1/148


2/148

Bosanska Piramida Sunca

_______________________________________________________________________

2

Semir OsmanagiBOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

S A D R A J

Uvod............................................................................................................................. 3.

1. Antropoloka Genetika Mijenja Poznatu Sliku Svijeta ............................................4.1.1. DNK Revolucija1.2. Mapa Migracija1.3. Potvrda Teze O Ilirima1.4. Moja Haplogrupa

2. Fenomen Kamenih Kugli...........................................................................................11.2.1. Megalitske Enigme Kostarike2.2. Svjetska Energetska Mrea ?2.3. Lokacije Kamenih Kugli U Bosni I Hercegovini

3. Biogeometrija........................................................................................................... .. 38.

4. Bosanska Piramida Sunca - Prva Evropska Piramida ...........................................39.4.1. Visoica4.2. Iskustvo El Salvadora

4.2.1. Joya De Ceren

4.2.3. Cihuatan4.2.4. El Tazumal4.2.5. Casa Blanca

4.3. Sondana Busenja Na Visocici4.3.1. Dozvole I Saglasnosti4.3.2. Strane Svijeta4.3.3. est Busotina4.3.4. Geoloke Analize4.3.5. Miljenja4.3.6. Zato Je Piramida, A Ne Prirodna Tvorevina ? !4.3.7. ta Dalje ?

5. Jadranski Bazen Svjetski Arheoloki Dragulj ...................................................... 95.5.1. Ilirski Grad Iz Snova5.2. Asseria5.3. Varvarija

Prilog 1 : U Potrazi Za Alkama (Jovo Jovanovi)............................................... 131.

Prilog 2 : Medun (Bojan Zeevi) ......................................................................... 141.

Index Imena I Pojmova..........................................................................................145.

Pogovor.................................................................................................................... 148.


3/148


_______________________________________________________________________

3

BOSANSKA PIRAMIDA SUNCAOTKRIE PRVE EVROPSKE PIRAMIDE

U V O DPrije 12 500 godina vei dio Evrope je bio pod debelim ledenim naslagama. Meutim, junievropski obod, od Baskije, preko panjolske, Italije, Hrvatske, Bosne, pa sve do Turske izakavkaskih oblasti je bujao ljudskim kulturama. Razvijene civilizacije Pacifika, Atlantika iSredozemlja ostavljale su jakog traga na arhitekturu, socijalnu organizaciju i spiritualni ivot

junih Evropljana. A za njih su prostori dananje Bosne i Hercegovine i Jadranskog bazenabili posebno vani kao energetski vrlo potentni. Nekoliko stotina kilometara radijusa, od Savedo Jadrana, smatrani su za najprivlanije u tadanjoj Evropi. Viemilenijsko prisustvo Ilira inaroda Baskijsko-zakavkaske grupe ostavilo je iza sebe genijalnost olienu u piramidama,monumentalnim kamenim gradovima i kompleksnim energetskim sistemima. Svemirskakataklizma od prije 12 000 godina i otapanje leda u Evropi izazvalo je podizanje nivoa moraod nekoliko stotina metara. Tragovi civilizacije su prekriveni vodom. Ubrzo, povlaenjemmora i protokom vremena, piramide su prekrili nivoi zemlje i rastinja. Sada imamo rijetkupriliku da dodirnemo tragove naih davnih predaka. Od nekoliko dostupnih sliica moiemo naslutiti kako je izgledao mozaik. Mozaik koji ini Bosnu i Hercegovinu svjetskimarheolokim draguljem.


4/148


_______________________________________________________________________

4

1. ANTROPOLOKA GENETIKA MIJENJAPOZNATU SLIKU SVIJETA

1.1. DNK revolucijaU kancelariju mi zadihan ulazi Juri (Uri) Kelman.

"Semire, imam vanu vijest.""Sjedi Juri", pokazujem mu rukom i sjedamo za dugi plavi stol."Sjea se onog mog klijenta, tvornice kartonskih kutija ovdje u Houstonu ?" pita me.

Prisjeam se da mi je ranije govorio o firmi za koju je radio dizajn. Juri, ezdesetogodinjiJevrej, me obino obraduje sa novim priama. Nekada malo odui kao sa onom priom onjegovoj ulozi kao mladog oficira u jevrejsko-arapskom sukobu 1967. godine. Ovaj put je toneto iz poslovnog svijeta. Ili mi se tako barem ini. "E vidi, toj firmi sam donio velikiugovor. Ukljuen sam kao dizajner specijalnih kutija u kojima e se prikupljati individualniDNK uzorci iz itavog svijeta."

Ovaj put je imao moju punu panju.

"Ovo e biti neto ogromno. National Geographic otpoinje sa projektom DNK istraivanjana podruju itavog Planeta. Finansira ga kompjuterski gigant IBM. Naruuju probnukoliinu od 50 000 za prva dva mjeseca. Nakon toga e milioni uzoraka DNK iz itavogsvijeta biti uzeti od svih naroda." "Koja je tvoja uloga u svemu tome ?" pitam. "Ja dobijamprocenat od prvih koliina. Zamisli, desetine hiljada kutija"

Uzbudljiva pria o najnovijem valu genetskih istraivanja kulminirala je 2003. godine. DoktorSpencer Wells, 33-o godinji ameriki genetiar, je kompletirao projekat pod nazivom"ovjekovo putovanje". Viegodinje prouavanje genetskih tipova na razliitim takamaPlanete dovelo je do potrebe da se historija ponovo pie. Egzaktnom naunom metodom jedokazano da dananjih 6,6 milijardi stanovnika potie od zajednikog pretka iz Afrike.Suprotno miljenjima da je homo sapiens nastao viemilionskim procesom evolucije,antropoloki genetiari pokazuju da je ovjekov genetski kod star samo oko 150.000 godina.I da se kao takav znatno razlikuje od svojih majmunolikih, ivotinjskih predaka. Epska priapoinje sa afrikim Bumanima. Po Wellsu, pronaeni su dokazi o migraciji ka azijskom

(sibirski uki) i australijskom kontinentu (Aboriini) prije 60.000 godina. Prvi doseljenici sukroili na evropsko tlo prije 50.000 godina Wellsova istraivanja su emitovana naamerikom PBS TV kanalu 2003. godine doivjevi nezapameno interesovanje.

U treem mjesecu 2005. dobijam interesantan e-mail od Puljanina Alda Matia :

"Potovani gospodine, Proitao sam Vau knjigu "Alternativna povijest" gdje sam naao punoinformacija koje su sline ili identine mojim informacijama prikupljenim iz drugih izvora.Ja jednostavno nemam ambicija objavljivati, a zbog obima raznovrsnih informacija kojeposjedujem kroz 27-o godinje istraivanje slinih pojavnih interesa, slobodan sam vamponuditi razmjenu informacija. U zadnjih godinu dana dosta vremena sam posvetio praenju

istraivanja porijekla prvog ovjeka koje vre vodei univerziteti u svijetu metodom analizeDNK i starosti sa kostiju ljudi arheolokih nalaza irom svijeta i njihovim usporeivanjem sa


5/148


_______________________________________________________________________

5

DNK dananjih ljudi. Stvoreni su haplotipovi DNK svih naroda tako da se danas zna starost ikretanje veine naroda na planeti. Danas se zna da su Baski najstariji narod u Evropi (40.000godina), a iza njih Iliri (27.000 godina). Dananji Baski imaju prevladavajui DNK (haplotip)tih prastarih Baska, a dananji Hrvati i dijelom stanovnici BiH imaju prevladavajui DNK(haplotip EU 07) sa Ilirima. Haplotipovi svih Slavena su sasvim drugaiji i mlai. To iznosim,

jer kod mene u Puli postoji naselje staro 7.000 godina (Nezakcij ili Vizae). Rije je oIlirskom plemenu Histra sa visoko urbaniziranim gradskim podru jem, sa arheolokimostacima kulture, nauke i pisma, a koja su izloena u Arheolokom muzeju u Puli. Tamo supronaeni artifakti koji odgovaraju onima iz vremena Egipatske kulture. (Web adrese kojeovo potkrepljuju : www.croato-aegyptica.hr/zbirke/05.htm i www.mdc.hr/pula/)

Nemogue je da se ovako visoka civilizacija pojavi sama od sebe. Svi je vide, ali su poredoiju slijepi, jer ne vide ili nee da vide da je ta civilizacija morala od nekuda doi, vjerovatnosa Atlantide. Ostaci pretpovijesnih graevina pored Kaknja (Kraljeva Sutjeska) u BiH,takoer kriju visoko vrijedne arheoloke nalaze, ali izgleda nikom nije u interesu da ihistrauje i objavi

S potovanjem, Aldo Mati - Pula, RH"

(Kao to vidi, Aldo, nekome ipak jeste u interesu da ih objavi.)

U korespodenciji koja je slijedila, piem Aldu :

"Dragi Aldo, Dosada objavljena nezavisna istraivanja o porijeklu amerikih indijanacagovore o postojanju pet haplogrupa : A, B, C i D, koje imaju zajedniko porijeklo saAzijatima (to se i oekivalo s obzirom na dolazak preko Beringovog prelaza, te morskekomunikacije izmeu dva kontinenta). Peta haplogrupa, sasvim neoekivano i misteriozno(zapravo niz manjih podgrupa) ima identino porijeklo sa evropskom haplogrupom X; ona sesree i na Bliskom istoku i u Brazilu (logino bi bilo oekivati da su svi oni potomciAtlantiana), a starost joj je 36.000 godina. U Srednjoj Americi potomci Maja imaju sasvimautohtonu mitohondrijalnu grupu koja neme veze sa dosad poznatim glavnim grupama(porijeklo sa pacifike pradomovine ovjeka Lemurije ?). Na Ekvadoru je pronaena unikatnagrupa C 10 iji se tragovi ne mogu locirati (ponovo nestala pacifika Lemurska civilizacija ?).Ja sam poslao svoje uzorke na testiranje tako da za 15 dana oekujem rezultate za svojuhaplogrupu.

Pozdrav, Semir"

I, ponovo, Aldo :"Drago mi je to ste se javili Semire, ja sam bio vie orijentiran na haplotipove Evrope iBliskog istoka. U Europi haplotipove oznaavaju sa oznakama EU pa dvocifren brojAtlantida je bila sjajna i napredna civilizacija, tehnoloki naprednija nego ova naa dananja uXXI stoljeu. Jednim dijelom je istraivanje o postanku i porijeklu prvog ovjeka i pokrenutoda bi se utvrdio prostorni i vremenski okvir tog znanja i tehnologije. Ne treba zaboraviti da jeAtlantida, s prekidima dodue, trajala punih 17.000 godina. Na cijelom Mediteranu ima punodokaza o tome, pa i kod nas u Hrvatskoj i BiH. Ne treba zaboraviti da su za vrijeme Atlantide,u Evropi ivjeli pored Baska i Iliri i da su imali stalne kulturne i druge veze sa Atlantianima.Zato su i bili tako kulturno razvijeni. Pula i okolica su bogate arheolokim nalazitima visoko

civiliziranih naselja koja su pripadala Ilirima, i nije mi jasno kako su relativno brzo nakonpotopa mogli dostii takav nivo civilizacije osim ako nije prenesena iz ostataka Atlantide. To


6/148


_______________________________________________________________________

6

se za Egipat moe sa sigurnou tvrditi. Treba naglasiti da su u to doba na ovim prostorimasve do Drine ivjeli iskljuivo Iliri, od kojih veina i danas potjeemo (imamo isti haplotipEU 07)"

Ono sto relativno dobro poznajem je rasprostranjenost ilirskih plemena oko 8.000 do 1.000

godina p.n.e. Da podsjetim, kod arheolokog nasljea, dubinskim mjerenjem terena nekomvrstom radara-doplera dobiva se slika sasvim drukija od povrinskih nalaza. ira je,uzbudljivija i pokazuje visoko urbaniziranu naseobinu. Ostaci predmeta iz te lokacijepokazuju visoku kulturu stanovnika. Moje pitanje (samom sebi na alost) je bilo otkud to natom lokalitetu bez kontinuiranog razvoja. Ti stanovnici su trgovali sa drevnim Egiptom(mnotvo Egipatskih predmeta starih vie tisua godina), sa Etruanima i na kraju sa Grcima.Zanimljivo je da, kada se pronae predmet star 8.000 10.000 godina, i arheolozi to ne mogusmjestiti u neko njihovo ukalupljeno vrijeme i podru je oni jednostavno to "pometu podtepih". Takvih arheolokih predmeta kod nas ima dosta. I, nikom nita. Prvobitna Ilirskaplemena su obitavala od dananje sjeverne Italije (Veneto) Veneti, Istre Histri, Rijeke,Zadra Liburni, Boke Kotorske Dalmati. Od Zagreba do granice sa Srbijom su obitavali

sjeverni Iliri, poznata je njihova kultura u arheolokom svijetu nazvana kultura "StareEvrope", kao prva poznata u Evropi sa sjeditem u Vuedolu (blizu Vukovara). U Bosni suvrlo napredna naselja Ilira sa visokom civilizacijom i kulturom, stare takoer oko 7.000godina, ali neistraene iz meni nepoznatih razloga, iako su artefakti pronaeni na timpodru jima dokazano stari, a po kvaliteti i starosti premauju Grke. I opet nita odistraivanja.

Napominjem da se tek pojavom istraivanja porijekla prvog ovjeka pomenutim metodamaanalize DNK i starosti kostiju moze dobiti prava historijska slika dogaaja u dalekoj povijesti.Istina, koja po mome zakljuku, mnogima ne odgovara. U mome kontaktu i razgovorima saarheolozima o pretpotopnom vremenu svaka se injenica i dokaz automatski odbacuju, neeni da razmiljaju o tome. Ne znam to je tim ljudima. ini mi se kada bi ih osobno prisilili daidu u to vrijeme i vide dogaaje svojim oima ne bi ni svojim oima niti dokazima vjerovali."

1.2. Mapa Migracija

Molekula DNK krije u sebi nevjerovatnu priu koja see u dane nastanka homo sapiensa. ak99,9% genetskog materijala izmeu ljudi je identino. Onaj djeli procenta to nas inirazliitim je dovoljan da nam opie mapu migracija (prema : "The Genographic Project",National Geographic, 2005)

koja je zapoela sa nastankom Homo Sapiensa u Africi. Genetiari su uspjeli da dokau dase DNK svake ive osobe moze podvesti pod istog (genetskog) enskog predaka prethistorijsku "Evu" za koju se pouzdano zna da je ivjela prije 150.000 godina

za migracije van Afrikog kontinenta se pretpostavlja da su uslijedile prije 100.000 godinamada su genetska istraivanja sa sigurnou dokazala da su se desile barem prije 60.000godina

dok je prvi sofisticirani ovjek stupio na Evropsko tlo prije oko 55.000 godina.


7/148


_______________________________________________________________________

7

Mapa migracija : mitohondrijalna DNK prati ensku liniju migracija

Antropoloka genetika je poela da mijenja nae uvrijeene predstave o historiji civilizacija.Koncem 1990-ih i poetkom XXI stoljea niz nezavisnih instituta, laboratorija i manjihkompanija je istraivao genetike potpise ljudi na razliitim krajevima Planete. Mapamigracija koja datira iz 2002. godine je primjer jedne od ne-cenzurisanih mapa. Ve tri godinekasnije, 2005. National Geographic objavljuje mapu sa bitnim razlikama koja stvari vraa uokvire "oficijelnih istina".

Izmeu ostalog :

National Geographic haplogrupu "B" prikazuje u kretanju iz Azije preko Beringovog prolazado June Amerike; s druge strane, priloena mapa kompanije Family Tree DNA ispravnopokazuje da se haplogrupa B proirila od Japana Pacifikom preko Uskrnjih otoka do Perua iEkvadora (time dajui za pravo i mojoj tezi o postojanju ovjekove pra-domovine civilizacijeMu, odnosno Lemurije u Pacifiku, koju pominjem u svojoj knjizi "Civilizacije prije poetkazvanine historije");

National Geographic haplogrupu "X" prikazuje kao migraciju od Male Azije, ponovo preko

Beringovog prolaza do Sjeverne Amerike; Family Tree DNA, nasuprot tome, priznaje da je"X" haplogrupa prisutna u Evropi, Bliskom Istoku, Junoj i Sjevernoj Americi. Oigledno da

je ishodite, odnosno centar ove haplogrupe u Atlantiku (civilizacija Atlantide).

Ove dvije anomalije koje National Geographic (finansijski potpomognut IBM korporacijom iThe Waitt Family Foundation) jednostavno brie jednim potezom, pokazujui trend i u ovojnaunoj disciplini.

Filtrirati "istine".


8/148


_______________________________________________________________________

8

1.3. Potvrda Teza O Ilirima

Pria o Ilirima se u historijskim knjigama svodi na zagonetna "Ilirska plemena" od prije 2.500godina koja su prethodila dolasku antikih Rimljana. Ponegdje bi proitali i da su Albancitvrdili da su im Iliri bili preci i to bi bilo sve.

Najedamput, genetika XXI stoljea otvara vrata odgovorima.

Sedamdeset etiri mlada Norveanina su bili na medicinskom pregledu prije regrutovanja zavojsku. Uzet im je uzorak za DNK analizu i rezultati su uskoro objavljeni ("European Journalof Human Genetics", broj 10, 2002 godina). Sa izuzetkom jednog sluaja, svi Norveanipotpadaju pod etiri osnovne haplogrupe : EU 18, EU 19, EU 07 i EU 14. Rezultati ne ude,

jer su prve tri grupe najrairenije u Centralnoj i Zapadnoj Evropi. Interesantno je da jenajprisutnija haplogrupa EU7 ije je porijeklo iz srednje i june Evrope. Ili, kako se uistraivanju tvrdi :"rezultati potvruju blisku vezu Norveana sa Njemcima i drugimcentralnoevropskim grupama; esima i Hrvatima."

Ili, jo preciznije : "Unaprijeenje klimatskih uslova koji su pratili kraj zadnjeg ledenog dobaprije 12.000 godina su otvorili Skandinavski poluotok kolonizaciji sa juga Evrope."

A za period prije kraja ledenog doba se nedvojbeno tvrdi :" vise od 80% gena Evropljanapotie od malih humanih grupa koji su nali utoite od leda u tri izdvojene oblasti sjevernojpanjolskoj, centralnoj Evropi i Ukrajini. Zbog svoje dugotrajne izolovanosti njihovegenetike komponentne su postale vrlo razliite."

Nekada je historija junoslavenskih zemalja poinjala dosadnim predavanjima o "seobamastarih Slavena iz Poljske prema jugu Evrope, Balkanu". Vratimo li se znatno dalje uprolost postajemo svjesni da je originalni migracijski tok bio upravo suprotan : sredinji isjeverni dio Evrope se naseljavao od Jadrana, prema Njemakoj, Poljskoj i Skandinaviji."

Potvrdu ovoj tezi nalazimo u naunom lanku objavljenom u asopisu "Science" (Semino O idr. : "The Genetic Legacy of Paleolithic Homo Sapiens in Extant Europeans", Science, broj290, 2000) : "Kraj ledenog doba u centralnoj Evropi je karakteristian po ekspanziji sjevero-balkanskih grupa, kod kojih je bila visoka frekvencija M 170 Y kromozoma (odnosnohaplogrupe EU 07)."

Potvruju mi se navodi Alda o haplogrupama i njihovoj prisutnosti na Balkanu.

Slika se kompletira. Tokom zadnjeg ledenog doba, odnosno paleolitika, otprije 25.000-40.000godina, tri su evropska humana sredita : (1) Iberijsko, u sjevernoj panjolskoj sa Baskimakao najstarijim evropskim doseljenicima, zatim (2) Balkansko, juno od Save te (3)Ukrajinsko, oko Kaspijskog mora. Prva i trea kultura se moze arheoloski vezati za"Aurignacijskog" ovjeka, a Balkanska kultura pripada "Gravecijskom" ovjeku (kojuslobodno moemo nazvati pra-Ilirskom kulturom). Iz ova tri utoita su se Evropljani rairili;njima su se, prije 9.000 godina, pridruili neolitski farmeri koji su doli sa Bliskog Istoka ikoji ine preostalih 20% evropskog genetskog pula. Skoranja istraivanja na uzorcimabalkanskih zemalja ("Prehistoric Gene Flow in Europe", The American Society of HumanGenetics", May 2004) osvijetlili su frekvencije haplogrupa.


9/148


_______________________________________________________________________

9

Najvei postotak prisutnosti pra-Ilirske kulture u Evropi pripada Bosancima ! Oko 42%uzorka populacije u dananjoj BiH se moe direktno vezati za paletolitskog ovjeka koji je naBalkanu prisutan barem 25.000 godina !

Eto, u parapamad ode teza o veinskom Slavenskom porijeklu naroda Balkana.

Drugi znaajan utjecaj na bosansku populaciju je onaj sa istoka : Ukrajinsko-zakavkaski(40%). Slican je omjer i kod drugih nacija : Slovenci imaju 38% Ilirske krvi, 20%istonoevropske, a 11% srednjeevropske. Hrvati sa 38% potiu od Ilira, a 31% iz istono-evropskih krajeva. Vrlo visok postotak Ilirskog porijekla je i kod vedjana (40%) i vepomenutih Norveana (40%).

U ovom poetnom stadiju razvoja antropoloke genetike, rizino je vezati genetski materijalza odreene kulture (barem onako kako ih definie arheologija i historija). Meutim,poreenja se nameu sama od sebe. Tako se za Iberijsku grupu vee Aurignacijska kultura ijisu dobro znani primjeri genijalne peinske umjetnosti u Francuskoj i panjolskoj. Na drugoj

strani, Gravecijskoj (Ilirskoj) kulturi pripadaju na primjer figurine Venere iz doba paleolita.Ova knjiga e se, u daljem toku, fokusirati i na druge, mnogo vee i znaajnije dokaze.

1.4. Moja Haplogrupa

Naravno, dolo je vrijeme da i ja provjerim svoju haplogrupu. U Americi nekoliko kompanijato rade na individualni zahtjev. Prvi razlog je trivijalan : roditelji ele da utvrde da li je dijetenjihovo. Razlog broj dva je elja ljudi da formira svoje familijarno stablo idui nekolikostotina godina unatrag. Moj razlog je, opet, drugaiji : elja mi je da odem hiljade godinaunatrag i utvrdim migracije svojih davnih predaka.

Za to potpuniju sliku odluujem se da uplatim za dvostruku analizu i pratim majino(ensko) i oevo (muko) familijarno stablo.

Muko stablo se odredjuje prema Y kromozomu. Naime, svi kromozomi kod ovjeka dolaze uparovima. Meutim, kod mukaraca, jedan kromozom (Y) nema svoj odgovarajui par vekromozom X. Kod ena je to par X i X. Zahvaljujui tom kromozomu, muka linija, koja seprenosi sa oca na sina, se moe pratiti gotovo nepromijenjena hiljade godina unatrag.Promjene rijetko dolaze, a kada dou nazivaju se genetskim mutacijama. MitohondrijalnaDNK se prenosi sa majke na djecu i omoguava nam da pratimo nae pretke po majinojliniji. Mitohondrije su, inae, samo-reproduktivne elijske strukture. Ima ih nekoliko stotina u

svakoj eliji. Poto se ne nalaze u zreloj spermi, oni se prenose samo sa majke na djecu. Nataj nain se moe pratiti majino familijarno stablo. Kompanija Family Tree DNA izHoustona mi je poslala set za testiranje. Dvije boice sa tekuinom i dvije etkice kojom se"strue" koica sa unutranje strane usta. Uzorke sam im poslao; iz Houstona su otili ulaboratorij Univerziteta u Arizoni. Na rezultate sam ekao manje od mjeseca.

Dobijam dva certifikata; prvi ("Y DNA") mi daje broj genetskih odstupanja kroz vrijeme odnae pra-majke Eve. Drugi, mtDNA daje moju haplogrupu : E3b.

Ameriki nomenklaturni sistem se razlikuje od evropskog. Za haplogrupu E3b se, premaamerikim izvorima, vjeruje da se razvila na Bliskom Istoku tokom doba paleolita. Nakon

povlaenja leda u Evropi dolazi do neolitske ekspanzije irom Sredozemlja (osobito juneEvrope). Ova haplogrupa je i danas karakteristina za podruje Sredozemlja.


10/148


_______________________________________________________________________

10

Dakle, moji daleki predaci su saekali da se klima popravi u Evropi i onda su se zaputili putBalkana prije desetak hiljada godina. U popratnoj dokumentaciji su mi poslali komparacijumoje haplogrupe sa desetinama hiljada drugih uzoraka (imaju bazu podataka od 32995uzoraka). Interesantno je da, prema enskom mtDNA testu, nema nijednog identinoggenetskog uzorka kao moj. Mutacija od jednog koraka je zabiljeena na Amerikancu koji

potjee iz Engleske (zajedniki nam je predak); mutacija od dva koraka je zabiljeena nauzorcima ije je porijeklo od Italije, Poljske, do kotske, Rusije, Rumunije, Litve itd.Analizom mukog Y-DNA uzorka u njihovoj bazi podataka nali su jedan identian genetskiprofil kao moj. Poslali su mi i ime - Kenneth Jordan. Nekoliko dana kasnije (u maju 2005.)dobijam e-mail od gospodina Jordana :

"Potovani gospodine Osmanagi,

Zovem se Kenneth Jordan. Family Tree DNA me je informirala da su 12 markera nae DNKidentini. To znai da postoji ansa od 99.9% da dijelimo zajednikog pretka u proteklih 1000godina.

Moj osnovni razlog da uestvujem u ovom projektu bio je da utvrdim svoje etniko porijeklo.Moja genealoka istraivanja su me odvela samo 6 generacija unazad do pretka koji je imaoovo prezime (Jordan) i koji je roen 1810. godine u Junoj Karolini. Nisam mogao otkritizemlju iz koje je emigrirao u Ameriku.

Ako elite da se javite, budite slobodni

Ken Jordan"

Ipak, morao sam drati fokus na prethistorijskom dobu, umjesto da radim na svomporodinom stablu. Nekoliko vanih otkria u Bosni je trailo odgovore. I tu mi se iskustvosteeno kroz putovanja po Centralnoj i Junoj Americi pokazalo dragocjeno.


11/148


_______________________________________________________________________

11

2. FENOMEN KAMENIH KUGLI

2.1. Megalitske Enigme Kostarike

Nakon obilaska kamenih piramida i kamenih megalita dijem Planete odluujem da analiziramjo jedan, ovaj put manje poznati, fenomen starog svijeta : kamene kugle. Za manje od tri sataleta iz Houstona slijeem pokraj glavnog grada, San Josea. Sa Salvadorom ovo je najmanjadrava Srednje Amerike sa manje od 4 miliona stanovnika. Smatra se za jedinu stabilnudemokraciju u regionu; nemaju stalne vojske jo od 1949. to im osigurava neto novca zanapredniju socijalnu organizaciju u poreenju sa okolnim zemljama.

Na aerodromu iznajmljujem rent-a-car na veliko iznenaenje zaposlenih kada su uli kolikostotina kilometara namjeravam da proem, a da mi je ovo tek prva posjeta Kostariki. Nakonpola sata vonje ulazim u milionski San Jose u kome se i parkiram. Prvi utisak o gradu je da

je ist, uredan, prijatan. Stanovnici su uglavnom bijelci za razliku od svih ostalih dravaCentralne Amerike; naime, 80% je istog panjolskog porijekla, s tim da je samo 17%mestika.

Milionski San Jose, glavni je grad demokratske Kostarike

Tri procenta stanovnitva su crnci. Njihovi su preci dovedeni iz Kariba da bi radili naplantaama banana. I upravo su banane u pozadini razloga koji je uzrokovao i moju posjetuovoj zemlji. Naime, tokom konca 1930-ih i poetka 1940-ih godina, amerika United FruitCompany je krila ume da bi sadila plantae banana na jugu Kostarike. Delta rijeke Terraba

(poznata i kao Sierpe, Diquis i General River) postaje prvim nalazitem kamenih kugli.Kasnije se kugle pronalaze i pokraj Golfita i na otoku Isla del Cano.


12/148


_______________________________________________________________________

12

Kamena kugla na ulazu u parlament Kostarike, San Jose

Gotovo sve kugle su napravljene od granodiorita, vrstog kamena ije je nalazite na vrhuplanine Talamanca. Kamenolom je u prosjeku oko 80 kilometara udaljen od mjesta nalazitakugli.

Perfektan sferian oblik kamene kugle koja je preba

ena sa juga zemlje u Nacionalni muzej u San Joseu


13/148


_______________________________________________________________________

13

Nekoliko kugli je napravljeno od kokine (coquina), vrstog materijala slinog krenomkamenu koji je formiran od pjeanih depozita. Pretpostavlja se da je ovaj kamen prenesen uunutranjost zemlje preko delte rijeke Terraba-Sierpe. Takoe, pronaene su kugle i napacifikom otoku Isla del Cano koje je udaljeno 20-ak km od obale Kostarike. Veliina kugli

je u rangu od nekoliko centimetara do najvee promjera 2,5 metra. Najtea kugla ima teinu

preko 30 tona. Odstupanje od perfektnog kruga je minimalno : 0,2 - 5 cm.

Arheolog Doris Z. Stone je 1940. napisao na kraju svog izjvetaja : "Mi moramo klasificiratiperfektne kamene kugle Kostarike meu neobjanjenje megalitske enigme".

Dosada je pronaeno oko 390 kamenih kugli. Nedovrene kugle nisu nikada naene, a nitialati kojima su formirane. Nesumnjivo je da kugle nisu prirodnog porijekla. Nakonpronalazaka ovih kugli gotovo sve su izmjetene sa svojih originalnih lokacija. Po Kostarikisu poeli ukraavati dvorita i parkove privatnih kua, crkvi, bolnica i vladinih institucija. aksu dvije prenesene u SAD : jedna je u muzeju National Geographic Society u Washingtonu, adruga u dvoritu Harvardskog univerziteta u Cambridgeu, Massachusetts.

Sa svojih originalnih lokacija kugle su prenesene u gradove Kostarike i ukraavaju dvorita bolnica, privatnihkua i muzeja (na slici autor u dvoritu Nacionalnog muzeja, San Jose)

Nain obrade kugli ostaje nerazjanjen. Ukoliko se uzme komad granodiorita i pokuazagrijavanjem obraivati, poinju da otpadaju nivoi (kao krike). Dakle, pravilan sferianoblik se ne moe dobiti zagrijavanjem. Metalni alati nisu pronaeni, kao ni kompjuterizovanemaine za obradu ili laserski instrumenti koji e se brinuti o dobijanju pravilnog sferinogoblika. Ovo su alati koje bi mi danas koristili za oblikovanje. Neke od kugli su pronalaene

pod zemljom zajedno sa predmetima od keramike koji upuuju da im je starost najmanje 1200- 3200 godina. Uglavnom, sve kugle imaju porijeklo iz prt-kolumbovskog doba.


14/148


_______________________________________________________________________

14

Prema svjedoenju onih koji su ih pronalazili na originalnim lokacijama zna se da su kugleimale odreenu pravilnu orijentaciju (najee sjever-jug), te da su formirali trokute (grupe odpo tri kugle) i paralelograme. Jedna grupa kugli je imala orijentaciju prema magnetnomsjeveru. Vrlo esto su kugle nalaene na vrhu uzvisina. Naalost, pomjeranjem kugli sanjihovih originalnih lokacija zauvijek se izgubila mogunost da se utvrde meusobni odnosi i

relacije medju kuglama razliite veliine. Trenutano, samo je est kugli na svojim znanimlokacijama. U svom obimnom dugogodinjem prouavanju kugli iz Kostarike, amerikiarheolog Samuel K. Lothrop ("Archeology of the Diquis Delta, Costa Rica", PeabodyMuseum of Archeology and Ethnology, Harvard University, 1963.) zakljuuje da "postojiastronomska orijentacija kamenih kugli". Autori George Erikson i Ivan Zapp ("Atlantis inAmerica : Navigators of the Ancient World") iznose tezu da su kugle starije od 12 000 godinai da su ih koristili Atlantiani za navigaciju. Pri tome isitiu da su uz kugle pronaene posudesa udubljenjima koje bi utvrivale zenit zvijezda. Doug Yurchey ("Were Costa Rican SpheresAncient Receivers ?") iznosi tezu o kamenim kuglama kao dijelu svjetskog energetskogsistema. Drevni kameni monoliti, piramide, a evo i kamene kugle su, prema Dougu, bile dio"svjetskog prethistorijskog Teslinog sistema kojeg su koristili potomci Atlantidjana. Oni su

bili elektrovodi svjetske beine distribucije. Pri tome je kamen sluio kao uzemljenje ija sefrekvencija izjednaavala sa zemaljskom elektromagnetnom frekvencijom Kameni megalitiprethistorije su bili u nenaseljenim regionima i preko njih se komunikacija nije prekidala"(Interesantno je da je vrh modernih antena u obliku lopte.) Naravno, energetska zraenjaZemlje pri tome imaju osnovnu ulogu. Stoga je originalni razmjetaj kugli trebao pratitipodzemne energetske linije i Zemljine akre. Kamena kugla pronaena u mjestu Guayabo, uprovinciji Cartago, sluila je kao vrlo precizni kalendar, tvrdi autor Michael OReily (lokalnednevne novine "La Nacion", 25.03.1979., Turrialba, Cartago). Uklesani cirkularni petroglifprikazuje datume kao to su solsticiji i trajanje kine sezone. Nakon hiljada godina provedenihu zemlji i izloenih djelovanju klimatskih faktora povrina kugli je izgubila prvobitni izgled.Ipak, na nekim od njih je jo uvijek prepoznatljiv dizajn koji upuuje da se radi opetroglifima. Na primjer, kugla izloena u muzeju glavnog grada Kostarike San Joseu,prikazuje uoljivu spiralu i druge uklesane linije.

Uoljiv je uklesani petroglif na povrini kamene kugle koju sam snimio u Nacionalnom muzeju u San Joseu,

Kostarika


15/148


_______________________________________________________________________

15

Astronom Edwin Quesada je analizom petroglifa uoio da postoji veza izmeu crtea napovrini kugle i zvjezdanih konstelacija Pegasusa (krilatog konja) i Andromede (nebeskaprinceza). Uporeene su linije i take sa povrine kugle sa lokacijama zvijezda i linijama kojese vuku izmeu njih. Rezultat je bio frapantan.

Poreenje zvjezdanih konstelacija i petroglifa : rezultat je iznenaujui kamene kugle su imale ulogustronomske karte

Dvadeset dvije zvjezdane konstelacije su formirale oblik koji se podudarao sa petroglifom nakamenoj sferi ! Spirala na petroglifu odgovara spirali koju stvara M31 Andromedina galaksijana nonom nebu. Dvadeset i jedna zvijezdana konstelacija uestvuju u formiranju udnog

oblika petroglifa : Beta Andromeda, Alfa Andromeda, Omikron Andromeda, HR8632 ukonstelaciji Lakerta, Beta Pegasus, Psi Pegasus, Pi Pegasus, Gama Pegasus, zvijezde usazvjeu ribe (Teta, Jota, Lambda, Kapa, Gama i Omega), zatim Beta riba, Eta akvarijus,Alfa Pegasus, Teta Pegasus, Teta akvarijus, Beta akvarijus, Alfa ekvuelus, Ipsilon Pegasus,Delfinovo sazvjee te dvije zvijezde (HR8313 i HR 8173) u Pagazovoj konstelaciji.S obzirom da je petroglif uklesan u kamenoj kugli oigledno je da se na njemu moglo pratitikretanje zvijezda tokom noi, a s obzirom na rotaciju nae planete. Ako se kamena kuglazarotira s lijeva na desno, a imajui zvijezdu Sjevernjau na dnu kugle, onda se moeprikazati kretanje zvjezdanih konstelacija u pravcu istok-zapad !

Izvanredno.

Dakle, sfera nije bila samo astronomska karta ve i praktini planetarij.

Jo jedan detalj privlai panju. Spirala koja je prikazana na kamenoj kugli odgovaraspiralnom obliku M31 galaksije i njenoj poziciji u odnosu na druga sazvjea. Meutim, saZemlje, ova galaksija na nonom nebu nije nita drugo do mala svjetlosna takica. Kako sunai preci znali da je rije o galaksiji spiralnog oblika, a bez odgovarajuih instrumenata ?Nadalje, oblik petroglifa sigurno nije sluajan. Koju poruku nam on nosi ? Izgled nekih biaiz centralnoamerike flore prije toliko hiljada godina ? Pas, jaguar, majmun ? Ili, neto jonedostupno naem umu i znanju ?


16/148


_______________________________________________________________________

16

***Moja posjeta Nacionalnom muzeju u San Joseu budi toliko razliitih ideja i pitanja koja traeodgovore. A onda, sluajui vodia sa grupom amerikih turista bivam vraen u plitkostoficijelnih objanjenja.

Oficijelno objanjenje o kuglama je da su one bile "plemenski teritorijalni markeri". Stotine kugli jedna dodruge, teke desetine tona, pa "teritorijalni markeri" koje su isklesala primitivna plemana ? Neto tu ne tima.

Nisam mogao, a da ne odolim i ukljuim se u diskusiju. Vodiu sam prvo predoio o kakvom

je fenomenu rije. Jasno, Amerikanci su iskopali samo mali dio kamenih kugli; njihov broj sesigurno raunao u hiljadama. I sve su bile na jednom mjestu. Stvarni datum njihovog

nastanka, s obzirom na geoloke karakteristike terena i dubine na kojoj su pronaene, jeduboko u prolost. Hiljade godina vie nego to im se nastoji oficijelno pripisati.

Obris najvee pronaene kamene kugle u pozadini slike je monumentalni megalit od preko 30 tona za iju je

kreaciju bila potrebna vrlo razvijena tehnologija koju nisu posjedovala primitivna plemena Kostarike prije 1500godina. Na slici je i nekoliko originalnih kamenih kugli razliite veliine.


17/148


_______________________________________________________________________

17

Ameriki turisti su sa zanimanjem (i odobravanjem) sluali, a vodi je, malo postien,pozvao svoju turistiku grupu na daljnje razgledanje muzejskih eksponata.

Artistiko vienje pripadnika plemena Kostarike prije 1500 godina koji bi, navodno, trebali biti autori perfektnihkamenih kugli.

Slijedei dan boravka u Kostariki posveujem obilasku nekoliko aktivnih vulkana na sjeveru.Vulkani samo doprinose injenici koju ine ovaj predio energetski potentnom takom uplanetarnim razmjerama.

Na vrhu kratera vulkana Irazu u Kostariki. Kompleks vulkana ine ovaj teritorij energetski vrlo potentnomtakom.


18/148


_______________________________________________________________________

18

Do juga zemlje se vozim modernim putem (CA 2) koji ide sve do granice sa Panamom. Usputskreem sa glavnog puta i odlazim u jedini indijanski rezervat, Borua, koji je relativno blizudelti rijeke Diquis. Rezervat je na vrlo nepristupanom terenu, na planinskom vrhu. U Boruini traga naprednoj indijanskoj kulturi. Kao to sam i oekivao. Oni nisu autori ovih kugli.Poslije jo nekoliko sati vonje ulazim u Palmar Norte. Ispred oblinje srednje kole kamena

kugla je uklijetena u plavom kamenom prstenu kao ukrasni dijamant. Oigledno je da sunastavnici naslutili vanost ovih kugli.

Kamena kugla u dvoritu ispred srednje kole u gradiu Palmar Norte, juna Kostarika.

Most preko rijeke Rio Grande de Terraba me vodi u mirni gradi Palmar Sur gdje je prebaennajvei broj pronaenih kamenih kugli.

Raskrsnica prema Palmar Suru gdje se uva najvei broj pronaenih kamenih kugli u Kostariki


19/148


_______________________________________________________________________

19

Zbilja, ovaj usnuli gradi kao i da nema ta da pokae svijetu osim misterioznih kugli koje senalaze na svakoj znaajnijoj taki i ulici kojom proem.

U pijesku, ispred naputene kue, usamljeno stoji pravilna kamena kugla, Palmar Sur, Kostarika

Izlazim iz auta, dodirujem kugle. Ugrijane su, izloene sunevim zrakama. Pomalo hrapavapovrina mi ne prua odgovore. Kao da je odavno kugla prestala da slui svojoj svrsi.

Izdvojene iz cjeline, pojedinane kugle su oigledno prestale sluiti svojoj originalnoj (energetskoj) svrsi,Palmar Sur, Kostarika


20/148


_______________________________________________________________________

20

Vozim se manjim, neasfaltiranim ulicama Palmar Sura. Kugle nalazim gotovo na svakomkoraku : ispred uglednijih kua i ispred naputenih ruevnih kua, u jarku i na uzvienjima, uparkovima i na zaputenim livadama

Kamena kugla ispred lijepo odravane kue, Palmar Sur, Kostarika

Lijepo ureeni park u centru Palmar Sura ima pravilno rasporeeno desetak kugli. Radnici na

odravanju i pokoji eta

ne pridaju nikakvu panju megalitima prolosti. Zapravo, viepanje posveuju meni i mom paljivom zagledanju u svaku kuglu.

Ureeni gradski park Palmar Sura sadri desetak kugli visine od jedan i po do dva metra. Domaemstanovnitvu ovi megaliti prolosti ne predstavljaju posebnu atrakciju.


21/148


_______________________________________________________________________

21

Na nekoliko kamenih kugli zapaam uklesane linije na povrini. Naalost, isuvie su nejasneda bih mogao prepoznati petroglife ili astronomske simbole.

Povrina jedne od kamenih kugli u Palmar Suru; kao da se naziru petroglifi koji su vremenom dobrim dijelomizblijedili. Da li je rijeo novim astronomskim kalendarima ?

Put me vodi dublje u unutranjost juga Kostarike. Ovaj put skreem sa glavne saobraajnice,

na njihove "finca" agrikulturne oblasti. Na raskrsnici "Finca 5" ponovo kugle; neke su itave,a neke su slomljene prilikom iskopavanja i transporta.

Na raskrsnici "Finca 5", oblasti u junoj Kostariki, nalaze se ostaci itavih i slomljenih kamenih kugli.


22/148


_______________________________________________________________________

22

Slijedei dan provodim u obilasku delte rijeke Diquis. Nekoliko sati vonje rijenim gliseromnedvojbeno potvruju da su Amerikanci sredinom XX stoljea zasadili plantae banana navrlo malom procentu ovog teritorija. Pod gustom praumom je vjerovatno i dalje 95% delte.To mi samo potvruje moju sumnju da je do sada pronaen samo manji procenat kamenihkugli. Tanije, oko 390 lociranih kugli (ja sam ih vidio 65) vjerovatno predstavlja manji dio

od nekoliko hiljada kamenih kugli koje su originalno postavljene u ovom regionu. Ove cifreuvjerljivo rue zvanine teorije o nekakvim "teritorijalnim markerima koja su postavljalaindijanska plemena". Vie je nego jasno da primitivni indijanci nisu imali alat za obradu ovogvrstog kamena; niti su imali naina za transport od 80 km, na hiljade kugli, ija je teinaprelazila nekoliko desetina tona.

U vonji deltom rijeke Diquis na jugu Kostarike; oigledno je da je 95% delte jo uvijek pod gustom umom i da

nekoliko metara pod zemljom lee hiljade neotkopanih kamenih kugli.

I kada su na koncu kamene kugle i dospjele na jug Kostarike onda bi, prema zvaninojarheologiji, bile rasporeivane kao "teritorijalni markeri" ? Boe, kako smijeno ineuvjerljivo. ta li e nai potomci misliti o nama za 100 godina kada budu itali takvegluposti ? Najgore je to to turisti, kada sluaju vodie i sline "strunjake", vjeruju takvimobjanjenjima.

Koliko se jo hiljada kamenih kugli krije nekoliko metara ispod povrine u delti rijeke Diquis na juguKostarike ?


23/148


_______________________________________________________________________

23

Sada mi jo preostaje da posjetim poslednju lokaciju na kojoj su kugle pronaene. Rije je omalom pacifikom otoku Isla del Cano. Tridesetak kilometara vonje gliserom otvorenimoceanom (praen, taj dan, posebno visokim valovima) pribliavam se zatienom biolokomraju. Gusta uma, isto koraljno more, pjeane plae, su idealan set za Holivudski triler.

Pacifiki otoi Isla del Cano je najisturenija lokacija Kostarike na kojoj su pronaene kamene kugle.

Sat vremena mi je trebalo da prepjeaim sa jednog na drugi kraj otoka. Bujna vegetacija iouvani habitat su imali svoje privlanosti za one koje su tu locirali kugle. Dodue, ne mislim

da su prirodne ljepote bile razlog da se kugle tu postave.

Sat pjeaenja otokom Isla del Cano je bio potreban da bi se dolo do lokacija sa kuglama.

Meteorolozi baratajuinjenicom da su ovaj oto

i

i susjedna delta rijeke Diquis teritorij sanajvie munja u ovom dijelom svijeta. A munje su, zapravo, samo energetska pranjenja.


24/148


_______________________________________________________________________

24

Napokon, tu su i kamene kugle sa otoka Isla del Cano (Kostarika). Isklesane su od kokine, tvrdog pjeanogkamena.

Nekoliko manjih kamenih kugli na otoku me nije impresioniralo. Ne, nije stvar u veliini.Kugle u delti su pronaene razliite veliine. Nije stvar ni u materijalu : kokina tvori oko 10%svih kugli, tako da su ovo vjerodostojni primjerci. Ima neto to mi ne tima : koja bi bilauloga samo nekoliko kugli ? Kompleks od nekoliko hiljada kugli koji se nalazi(o) u delti,izmeu jakih energetskih strujanja iz zraka (munja) i ispod zemlje (podzemnih energetskihtokova) ima smisla. Plus, kugle svojim specifinim oblikom stvaraju posebno konasto (jako)energetsko polje. Ako su drevne civilizacije imale naina za recimo kvarcni (beini) prenosenergije, onda su imale i rjeenje snabdijevanja energijom. Kako bi u tome sklopu biloobjanjenje za par kugli na ovom otoku ? Moda je najblii istini odgovor iz historijatavlasnitva otoka. Naime, otok je, prije nego to je postao nacionalnim blagom, dugo bioprivatno vlasnitvo i imalo bi smisla da njegovi vlasnici sredinom prolog stoljea prebacenekoliko kugli sa oblinje delte ne bi li ga uinili privlanim turistikim sreditem. Vrijeme iljepote otoka su uinile svoje tako da je on postao zatienim biolokim spomenikom drave.I tako ipak ostvaruje turistiki priliv bez obzira na kugle. Naputam otok (nakon neizbjenogronjenja po koraljnom dnu); vonja slijedei dan po neudobnom makadamu uz pacifikuobalu Kostarike do San Josea. Avion prema Houstonu; ini mi se da sam, nakon svega, blieodgovoru o megalitskim enigmama Kostarike.

2.2. Svjetska Energetska Mrea ?Pravilne kamene kugle nisu novina za Centralnoamerike prostore. Tako je u svijetu Majapronaeno nekoliko pravilnih kamenih sfera razliite veliine. U gradu Tonina, u meksikojdravi Chiapas, perfektna kugla se nalazi na estom nivou glavne Palae. Ovaj nivo je okrenutprema Suncu i njegovom kretanju od ljeta do jeseni. Pretpostavlja se da kugla simbolizirasunce. Nema dokaza da li su Maje autori ove kugle ili su se posluili sa kuglom koja jenapravljena daleko prije u neke druge svrhe.

Istonije u svijetu Maja, La Milpa u Belizeu, nalazi se crna kamena kugla prenika 50 cm.Originalna svrha i lokacija joj nisu poznate. Danas se koristi da pridrava vrata u lokalnom

turistikom restoranu.


25/148


_______________________________________________________________________

25

Ameriki istraivaki tim na elu sa Metthew Stirlingom je 1967. pronaao stotine kamenihkugli razliite veliine u okolini mjesta Agua Blanca, kod Guadalajare, u Meksiku. Perfektnesferine stijene su predstavljale arheoloki problem za ovaj tim, jer mu nisu mogliodgonetnuti svrhu i kreatora. Nakon podnesenog izvjetaja Smithsonian Institutu 1968.godine uslijedilo je "nauno" objanjenje da je rije o prirodno izvajanim kuglama. Navodno

su pod visokim temperaturama iz vulkana izletile stvrdnute kamene sfere. Naravno, nisu imaliodgovora na pitanje kako to da su na povrinu izbaene same pravilne kugle, jer onenepravilnih oblika nisu nikada pronaene. Edinburki nauni asopis "The EdinburghGeologist" u svom broju 24 iz proljea 1990. nabraja jo nekoliko lokacija kamenih kugli :Honduras, Karoo u Junoj Africi i Klondyke u Arizoni. John Hund is Petersburga u JunojAfrici je doao u posjed manje kamene kugle 1977. godine. Glatka povrina i tvrdoa kugle jeodudarala od mekanog pirofilita gdje je pronaena. Kuglu je dao na analizu u kalifornijskiSvemirski institut (University of California). Nakon testiranja otkriveno je da je kuglabalansirana do te mjere da prevazilazi mjerne instrumente ovog instituta koji proizvodiirokompase za NASU. Tanije, ustanovljeno je da je kugla balansirana vie od sto-hiljaditogdijela ina to je bio limit njihovih instrumenata. Na svom putovanju u Tunis u proljece 2005.

moj prijatelj Bojan Zecevic je snimio destine manjih kamenih kugli nepoznatog porijekla istarosti.

Kamene kugle nepoznatog porijekla u Tunisu (fotografija B. Zecevic)

Bojan je, zainteresovan ovim fenomenom, na svom putovanju u Istambul uoio nekolikokamenih kugli ispred uvene damije Aya Sofia. Prema njegovim rijeima, prva crkva je naovom mjestu graena u IV stoljeu n.e.. Stradala je u poaru 200 godina kasnije, da bi nanjenim temeljima bila podignuta dananja Aya Sofia. Prilikom iskopavanja ruevina prvebazilike, ispod zemlje su naene kamene kugle, meutim iskopavanje je prekinuto zbog strahaod potkopavanja postojee crkve. Dimenzije kugli su, inae, po 70-ak cm.


26/148


_______________________________________________________________________

26

Kamena kugla ispred Aya Sofije u Istambulu (Turska) pravilnog oblika, veliine 70 cm (fotografija B. Zeevi)

Praktinim rjenikom moe se rei da kugla ima apsolutnu perfekciju. Jedini nain da se tako

to napravi bio bi u uslovima nulte gravitacije. Dakle, imamo kosmike uslove u kojima sudrevne civilizacije formirale matematiki precizno odreene kamene kugle sa znanom

svrhom.

2.3. Lokacije Kamenih Kugli U Bosni

Za fenomen bosanskih kamenih kugli zainteresirao me prijatelj Bojan Zeevi jednime-mailom iz jeseni 2004. Nakon toga stupili smo u kontakt sa historijskim znalcimaAhmedom Bosniem i Jovom Jovanoviem i formirali istraivaki tim. Nakon nekolikomjeseci i naih posjeta nizu lokacija poela se kompletirati slika o bosanskim nalazitimakamenih kugli. I tako se Bosna poela uvrtavati na svjetsku arheoloku mapu. Poeli su se

redati dokazi o sofisticiranom kromanjoncu (pra-Ilirima) koji je putem kamenih kuglipovezao ovaj prostor u svjetsku "beinu" energetsku mreu i to u doba kada su ovi krajevibili pod utjecajem svjetske supersile, Atlantide. Na obilazak lokacija kamenih kugli startao jesa sjeverozapadnim dijelom Bosne. U selu Trn, nedaleko od Banja Luke, susreli smo se saedom Teanoviem. On je prije nekoliko godina kopao temelje za kuu i na dubini od 4-5metara je pronaao dvije kamene kugle prenika 30-40 cm. Bile su glatke, "tee od kamena"kako ree, a radnici su ih bacilli u temelje i zabetonirali.

Stotinjak metara povie pronali smo ostatke kamenih kugli smjetene uz kuu MiloradaDakia. Kugla je podijeljena na dvije polovine, pravilnog je oblika, prenika oko jednogmetra.


27/148


_______________________________________________________________________

27

Bosanske kugle u selu Trn kod Banja Luke, prenika jednog metra

Autor (lijevo) sa Miloradom Dakiem predijom se kuom nalaze kugle i Jovom Jovanoviem ispred kamenihkugli u Trnu


28/148


_______________________________________________________________________

28

Presjek bosanske kugle, Trn

Pravilan sferian oblik, kugla u Trnu

U sjevernoj Bosni, u selu Teoak se nalazi osam kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali impovrina nije glatka. Fino su obraeni, ali nedostaje onaj zadnji korak poliranja. Materijal jegranit. U kasnijoj fazi na nekim kuglama su izdubljenje rupe.


29/148


_______________________________________________________________________

29

Kamena kugla u Teoaku

Autor pored jedne od osam kugli u Teoaku


30/148


_______________________________________________________________________

30

Jovo Jovanovi i Bojan Zeevi pored jedne od oteenih kugli u Teoaku na vrhu utvrenja Gradina

U blizini Varea u srednjoj Bosni, u selu Ponikve, stoji etverotonska izduena kugla.Pronaao je Radovan Puski 1970. u Javornikom potoku ispod korijenja oborenog bora.Kugla se nalazi na postolju ispred njegove kue koja je ujedno i ugostiteljski objekat podnazivom "Kugla". Po sastavu nalikuje onoj u Trnu magmatska stijena.

Kamena kugla u Ponikvama kod Varea napravljena od magmatskog kamena


31/148


_______________________________________________________________________

31

Povrina kugle u Ponikvama

Dvadesetak kilometara od Kaknja u srednjoj Bosni, u malom selu Zlokue nalazi se nekolikokamenih magmatskih kugli (identini materijal kao u Trnu i Ponikvama). Na malomdesetometarskom uzvienju iznad zemlje te dijelom zakopano u zemlju se nalaze kugle iduguljasti kameni megaliti. U razgovoru sa stanovnicima saznali smo da oni misle da su kugledio "Grekog greblja" (navodno su u tim krajevima u drevna vremena bili Grci koji su, nakon"sedam tekih zima", napustili ovaj dio Bosne). Takoe, pomenuli su blagotvorni utjecaj kuglina konje koji ne mogu mokriti. Vlasnici s konjima naprave nekoliko krugova oko kugli inakon toga problem sa mokrenjem je rijeen.

Kamena kugla u Zlokuama kod Kaknja


32/148


_______________________________________________________________________

32

Kameni monolit na uzvienju kod Zlokua vrh manjeg astronomsko/energetskog hrama ?

Polovina kamene kugle je vidljiva iznad povrine, Zlokue


33/148


_______________________________________________________________________

33

Ova kugla je gotovo u potpunosti ispod povrine zemlje u Zlokuama; samo je njen manji zakrivljeni dio vidljiv

Kruna kamena platforma u Zlokuama

Poetkom decembra 2004. sam imao predavanje u Maglaju gdje mi je reeno da postoje jodvije lokacije kamenih kugli u okolini Maglaja. Novo putovanje do okoline Maglaja jeobavljeno u sastavu Ahmed Bosni, Jovo Jovanovi i Bojan Zeevi u drugoj polovinidecembra 2004. Bojanove informacije i fotografije govore o dvije lokacije kamenih kugli :

"Prva lokacija je u selu Jablanica. Mustafa Mehinagi je 1970-ih zapazio kamenu kuglu upotoku Megara koji se uliva u rijeku Jablanicu. Uz pomo tri odrasla ovjeka kuglu je prenio


34/148


_______________________________________________________________________

34

u dvorite svoje kue koja se nalazila 200 metara od mjesta pronalaska. Ahmed je izmjerioobim kugli 155 cm, a Jovo je uz pomo viska odredio starost oblikovanja kugle na 12 000godina."

Kamena kugla pronaena u potoku Megara nalazi se danas u selu Jablanica kod Maglaja(Fotografija : Bojan Zeevi)

"Prilikom kopanja tunela u brdu Cikota kod Maglaja (1976-1978) u sredini brda je pronaenakamena kugla. Perfektna je sfera, obima 150 cm. Svojevremeno je izbaena mainom zarovanje i nju je Avdo osi donio ispred svoje kue gdje se i danas nalazi."

Ahmed Bosni i Jovo Jovanovi mjere kamenu kuglu u selu Jablanica kod Maglaja(fotografija : Bojan Zeevi)


35/148


_______________________________________________________________________

35

Kamena kugla pronaena u sredini brda kraj Maglaja sredinom 1970-ih prilikom kopanja tunela

(Fotografija : Bojan Zeevi)

U proljee 2005. Jovo, Bojan i ja smo se zaputili do Kraljeve Sutjeske. Nakon nekolikomjeseci prepiske koju sam imao sa fra Andrejom u Samostanu nas je ljubazno primioravnatelj Muzeja i Biblioteke. I, sasvim neoekivano, na samom ulazu u Biblioteku nailazimona malu kamenu kuglu. Osobine su joj karakteristine : granitni sastav, malo hrapava povrina(slina onima u Teoaku), pravilan sferian oblik, malo oteena jedna strana Fratar ne zna

porijeklo; pretpostavlja da je imala funkciju topovskog uleta. Ja nisam siguran. S jednestrane, moe se uklopiti u na kompleks kamenih kugli, jer su one pravljene razliitihveliina. S druge strane, dovoljno je malih dimenzija da bi se upornim radom nakon duegvremena mogla isklesati bez upotrebe sprava za dizanje i pridravanje.

Kamena kugla u Biblioteci samostana u Kraljevoj Sutjesci, BiH


36/148


_______________________________________________________________________

36

Ponovno putovanje u pravcu Banja Luke i oblinjeg sela Slatina. Nakon dueg traenja uumarku, na samom potoku nalazimo dosada najveu kamenu kuglu u Bosni. Nedvojbeno,izuzetne starosti, ostavlja nas prijatno iznenaenima.

Najveu kamenu kuglu u Bosni smo pronali u umarku kraj sela Slatina, sjeverno od Banja Luke.

Paljivim promatranjem uoavamo da je povrina nedovrena. Kao da je primjenjena grubaobrada nekom vrstom kaikastog alata. Ono to kugli nedostaje je onaj poslednji procespoliranja kojom se povrina uglaa. Na taj nain bi se dobio perfektan sferian oblik.

Najvea kamena kugla kod Slatina je ujedno i nedovrena; nakon grube obrade nedostajao joj je proces finogpoliranja koji bi je nainio perfektnom sferom


37/148


_______________________________________________________________________

37

Svi ovi primjeri su samo vrh ledenog brijega fenomena kojeg s pravom nazivamo fenomenkamenih kugli u Bosni. Ono to ne bi trebalo da obeshrabri u daljim istraivanjima su izriitamiljenja oficijelnih branitelja "istine". Na primjer, na svojevremene upitne komentare seljanaTrna i TV panju, odgovorio je geolog Mile Vujai tvrdei da je "kamena kugla magmatskogporijekla, nastala od jednog komada stijene, koju je u taj oblik oblikovala voda" (Banja Luka,

14.02.2001., AIM). Problem, naravno nastaje kada se broj lokacija multiplicira, svudanalazimo pravilne kamene kugle, a nigdje nekih nepravilnih "magmatskih" oblika.

Ne iskljuujem da priroda moe oblikovati perfektan geometrijski oblik. Naprotiv. Ali,mogunost da priroda oblikuje samo perfektne oblike je nemogua na praktinoj ravni.

Desetak lokacija kamenih sfera u Bosni vjerovatno je samo manji procenat njihove stvarnezastupljenosti. Meutim, nakon hiljada godina one se nalaze na nekoliko metara dubine isamo sluajnost e ih izbaciti na povrinu : kopanje tunela kroz brdo ili temelja za kue nadubini od nekoliko metara, pad ogromnih stabala i nestanak korijena iz velikih dubina.Naravno da se nee saznati koliko je tih kugli razbacano po Bosni i gdje su sve njihove

lokacije. Ali je vrijeme da te kamene kugle nazovemo pravim imenom. Rije je o fenomenunastalom radom inteligentnih (ljudskih ?) ruku. U doba kada se svijet promatrao ne samo izugla pet materijalnih ula. I kada su se "vidjeli" energetski tokovi ispod povrine Zemlje. Asamo prirodni materijali se koristili za ovjekovu dobrobit. I pri tome se nije naruavalaharmonija zivota sa majkom Zemljom. Doba kada su kamene kugle Bosne, Kostarike,Meksika bile dijelom kompleksnog svjetskog energetskog sistema.


38/148


_______________________________________________________________________

38

3. BIOGEOMETRIJA

Biogeometrija je nauka koja se bavi energijom oblika.

"Energijom oblika ?"

U prirodi sve ima svoj oblik i svoju energiju. Biogeometrija utvruje vezu izmeu oblika uprirodi i energetskog polja. Naime, pojedini oblici imaju odreeni efekat na energetsko polje,recimo, ljudi. Kroz historiju su dva oblika najee univerzalno koritena koja su imalaposeban utjecaj na ljudsko energetsko polje. To su piramida i polulopta. Pioniri bioenergije subili francuski istraivai L. Chaumery i De Belizal ("Essai de Radiesthesie Vibratoire"). Onisu prvi precizno dokazali da su piramida i polulopta emiteri energije. Ova dva geometrijskaoblika, naime, proizvode prodirue energetske valove koje je De Belizal nazvao "negativnezelene vibracije". U svojim istraivanjima su potvrdili da ova negativna zelena stvara

vibracije koje ljudima omoguavaju pribliavanje viim (spiritualnim) realmima.

Stoga je razumljiv piramidalni oblik graevina od Meksika, Guatemale, Perua, prekoKanarskih otoka, do Egipta i Kine. Svetenici su svoju snagu i mo crpili iz specifinogoblika svojih graevina. Polulopta ima identina svojstva kao piramida; stoga i ne udekupole na sinagogama, crkvama ili damijama, bez razlike. Mjesta okupljanja i molitvi sudobili status svetih prije svega zahvaljujui oblikom graevine koja je isijavala nevidljiveenergetske vibracije na duhovna lica i njihova "stada". Jo temeljitije istraivanjebiogeometrijom odvijalo se pod paskom dr. Ibrahima Karima iz Kaira (Egipat) koji je svojaotkria patentirao 1968. godine. On je utvrdio da biogeometrijski oblici imaju tri osnovnavibracijska kvaliteta : (1) negativno zeleno, (2) vie harmonijsko ultra-violetno i (3) vie

harmonijsko zlatno. Prema doktoru Karimu samo oblici koji proizvode energetska polja sasve tri komponente se mogu nazvati biogeometrijskim. Najvanija komponenta u spiritualnimenergetskim poljima je negativna zelena. Ona je u sreditu svih tjelesnih energetskih centara ipotentnih taki u prirodi. Piramide i polulopte proizvode ovu vibraciju uzdu svoje centralneosi.

Slijedea komponenta je via harmonijska ultravioletna vibracija. Rije je o nevidljivojsvjetlosti koja bi trebala biti dimenzija spiritualnih svjetlosnih bia. To je proiavajua irelaksirajua vibracija. Utjecaj na ovjeka ? Balansira funkcije organa i ima smirujui efekatna nervni sistem. I, na koncu, slijedi via harmonijska zlatna vibracija koja je na najviemvibracijskom realmu. Pojaava mudrost i prosperitet u najirem smislu rijei. Unapreuje

ovjekov imunoloki sistem. U duhovnom svijetu se poistovjeuje sa zlatnom krunom okoglava svetaca. Da li nam ovaj duhovni jezik govori o znanjima za koja su znali drevni narodi,a koja smo mi, eto, kroz vrijeme zagubili ? Svakako.

Za potrebe ove knjige istaknimo tvrdnju da su ova dva oblika piramida i polulopta (odnosnoenergetska svojstva duple polulopte, dakle lopte) bila poznata naim dalekim precima. Vesmo govorili o irokoj rasprostranjenosti kamenih kugli. Sada je vrijeme da progovorimo ocentralnoj temi ove knjige.


39/148


_______________________________________________________________________

39

4. BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

4.1. Visoica

U Evropi, zvanino, ne postoje piramide koje su gradile drevne civilizacije. Tanije, nisupostojale sve do danas. Sa zadovoljstvom objavljujem svijetu da se u srcu Bosne, tridesetakkilometara sjeverno od Sarajeva, nalazi kamena piramida monumentalnih razmjera. BrdoVisoica koje se uzdize iznad grada Visoko, u sebi krije stepenastu piramidu iji su graditeljiiz duboke evropske prolosti, pra-Iliri.

***U aprilu 2005. posjetio sam visoki Zaviajni muzej, sa prijateljima Jovom i Bojanom. Nakontoplog prijema u Muzeju, direktor prof. Senad Hodovi nas je odveo na vrh oblinjeg brdaVisoice. Tu su ostaci kamenih zidina srednjevojekovnog grada Visoki po kome je dananji

grad dobio ime. Prof. Hodovi je zaljubljenik historije srednjevojekovne Bosne. Zanesenonam je govorio o tri kraljevska stolna mjesta koja su u videokrugu Visoice. Usput jepomenuo da je Visoica interesantan prirodni fenomen piramidalnog oblika.

Ta usputna primjedba je privukla moju panju. Priroda rijetko oblikuje brda u pravilnegeometrijske oblike. Bez obzira to je Visoica 700 metara visoka, ja nisam odbaciomogunost da je rije o radu ljudskih ruku. Naprotiv. Brzo sam pronalazio argumente u prilogideji da je ovdje rije o fenomenu koji zasluuje da bude ispitan.

Moj prvi susret sa Visoicom, brdom piramidalnog oblika u blizini Visokog pogled sa prilaznog platoasjevernoj strani, april 2005.


40/148


_______________________________________________________________________

40

Pogled mi se zaustavio preko puta na brdu Kri. Znatno nie brdo od Visoice, potpunoobraslo umom, ima tri strane kao pravilne plohe podjednake povrine. Slika mi jeprepoznatljiva iz mojih posjeta nizu arheolokih lokacija Srednje i June Amerike. Piramidedolaze u parovima, jedna vea, jedna manja. Piramida Sunca i piramida Mjeseca. Huaca delSol i Huaca de la Luna

Pogled na "Bosansku piramidu Mjeseca" sa vrha Visoice, prve Bosanske piramide, april 2005.

Ove dvije piramide formiraju ulaznu kapiju u plodnu Visoku dolinu. Svaki bi dolazak sa

sjevera ili juga u ove krajeve prolazio izmeu ove dvije piramide. Razmiljam na glas "ovdje je piramida Mjeseca ispod nas, a mi smo trenutno na vrhu piramide Sunca ". Bojanafirmativno klima glavom. Na tren sam prekinuo prof. Hodovia. On nastavlja sa dogaajimaiz doba nastanka bosanske drave. Meutim, mene interesuje znatno raniji period. Ovajotprije 700 godina mi je isuvie mlad i blizu Pokazuju nam planine koje se vide odavde."Tamo je planina Perun"

Pogled na planinu Perun u daljini


41/148


_______________________________________________________________________

41

Perun, mislim, Bog groma kod starih Slovena. Dakle, ovaj kraj je nekada bio podruje estihgrmljavina i munja. Jo jedna sliica mozaika. Kamene kugle Bosne energetsko pranjenjesa neba asocijacija sa Kostarikom. Zbilja, Bosna je nekad bila energetskim voristem ovogdijela svijeta. U etnji u podnoju Visoice nailazimo na tragove nekoliko vrsta kamenja.Slikam prvo smei kamen

Na prilaznom platou Visoici nekoliko je vrsta kamenja koji privlae panju, kao ovaj smei obraeni kamen

Na nekoliko mjesta, iz trave vire kamene ploe. Da li su put do grada Visokog, a rije je onekoliko stotina metara, poploali u doba srednjevjekovne Bosne ? Ili je rije o ostacimagradnje starije civilizacije ? Jer, ako je rije o blokovima koji su plod ljudskih ruku, onda onimijenjaju historiju ne samo ovog kraja.

Poploani put ka srednjevjekovnom gradu Visoki, ostaci graevinskog poduhvata jo starije civilizacije, iliprirodni fenomen ?

Primjera radi, prof. Hodovi nam je u podrumu Visokog muzeja pokazao kamenu kapijupronaenu u ovom regionu kojim je, prema njegovim rijeima, "dokazano da je

srednjevjekovna bosanska drava imala i kamenu gradnju".


42/148


_______________________________________________________________________

42

Kamena kapija pronaena u regionu Visoice, kao dokaz o upotrebi kamena u gradnji u doba prije dolaskaTuraka

Nakon silaska sa vrha Visoice, posmatram sjevernu stranu. Kaem prof. Hodoviu da meneodoljivo podsjea na meksike piramide. Odlazim u auto i uzimam primjerak svoje knjige"Civilizacije prije poetka zvanine historije". Otvaram knjigu. Iz prve okreem 108. stranicu.Na njoj je fotografija meksike piramide. Okreem se prema Visoici. Pokazujem Hodoviu."Profesore, evo ovdje je dizajn piramide !" Hodovi pogleda i, zbilja, konture piramide suidentine onima Visoice. Usjek pri vrhu se poklapa sa zadnjim nivoom stepenaste meksikepiramide. I, ne samo to. Plato na vrhu meksike piramide je identian platou Visoice nakome je izgraen grad Visoki.

Poreenje Visoice i stepenaste meksike piramide otkriva nekoliko idetninih detalja

"Ovdje je, profesore, na ovom platou nekad bio hram", nastavljam. "Poto je bio graen oddrvenog materijala, nije ostao sauvan." Hodovi slua, sve to u momentu ima smisla, sve se

poklapa, ali Da li je ovdje stvarno rije o piramidi, vjerovatno se pita.


43/148


_______________________________________________________________________

43

Za mene nema sumnje.

injenica da sam od toliko stranica knjige okrenuo odmah onu koja prikazuje meksikupiramidu nije sluajna. U ivotu sam nauio da koincidencije ne postoje ve znakovi, kojetreba slijediti. Sili smo u grad Visoko. Traimo poziciju iz koje moemo da napravimo dobre

fotografije Visoice. Izali smo na magistralni put. U daljini se vidi Visoica u svoj svojojveliini. Jasno se vide dvije od etiri stranice piramidalnog oblika.

Autor sa direktorom Visokog muzeja prof. Hodoviem; u pozadini je prva evropska piramida,"Bosanska piramida Sunca"

***Odlazimo iz Visokog. Putem razmiljam o izgradnji starog grada Visoki na vrhu platoaVisoice. Zapravo, grad Visoki je bio relativno mala utvrda. (Dodue, velikog znaaja za

bosansku dravu, u periodu izmedju XI XIV stoljea, od Kulina bana do kralja Tvrtka I.)Grad je podignut na vrhu piramide koja je bila toliko stara da je u potpunosti bila prekrivenaumom i slojevima zemlje. Nakon toliko hiljada godina od njene gradnje (kraj zadnjegledenog doba) formirali su se slojevi zemlje debeli 2.5 metra i znatno vie.

Identinu situaciju sam sreo u sluaju najvee Srednjoamerike piramide u oluli (meksikadrava Puebla). Naime, kada su panjolski konkvistadori osvajali Azteko carstvo u XVIstoljeu, olula je bila napredni grad sa 400 piramidalnih objekata. Cortes je naredio da sesve piramide srue i na njihovom mjestu "napravi 400 crkvi".

U sreditu grada, koje je okrueno dolinom, je bilo veliko brdo. Cortez je odredio da se

najvea crkva napravi upravo na vrhu tog brda. I tako i bi.


44/148


_______________________________________________________________________

44

Cortez je zapoeo izgradnju velike crkve na jedinom "brdu" u meksikom gradu oluli

Tristo godina kasnije, prilikom kopanja temelja za mentalnu bolnicu u podnoju brda u oluliotkriveni su kameni blokovi koji vode stotinama metara unaokolo. Nakon obimnogistraivanja meksikih arheologa potvreno je da je "brdo" u stvari piramida najvee povrinena svijetu.

Manji dio rekonstruisane piramide u oluli


45/148


_______________________________________________________________________

45

I, kao to je Cortez gradio svoje katedrale na platoima piramida ne znajui ta se ispod njihkrije, tako su i bosanski vladari sagradili svoj prvi stolni grad na Visoici. Nisu znali ta jeispod povrine, ali kao da su osjeali vanost te lokacije. Naime, rije je o piramidimonumentalnih razmjera. Jedinoj u Evropi (zasada). Nesumnjivo, objekat koji e postatinajvaniji simbol ovih evropskih prostora otkad je civiliziranog ivota.

***Maj, juni i juli 2005. provodim u osiguravanju potrebnih dozvola i saglasnosti da zaponemsa sondanim buenjima na Visoici. Uz svesrdnu pomo prof. Hodovia dobijam dozvoluMinistarstva kulture i miljenje Zavoda za zatitu spomenika da mogu da zaponem radove.Pravim izbor izmeu nekoliko kompanija koja imaju iskustva u geolokim buotinama poBosni. Odreujem i datum : polovina avgusta 2005. Meutim, neto mi govori da prethodnomoram da odradim jo jedno putovanje u Centralnu Ameriku : El Salvador.

4.2. Iskustvo El Salvadora

Putovanje u El Salvador sam planirao jo odranije radi posjeta nekolicini gradova Maja.Meutim, u kontekstu mog interesovanja za Balkanske civilizacije, poeo sam sakomparacijama koje su se same nametale. El Salvador je mala zemlja, kao i Bosna. Poteritoriju (21.000 kv.km.) ak i manje prostrana od BiH, ali po broju stanovnika (6,5 miliona)neto brojnija. Nalazi se juno od velikog sjevernog susjeda (SAD) i potencijalnog turistikogpartnera, slino kao i BiH od Evropske Unije. U oima javnosti prva asocijacija uzpominjanje imena El Salvador je krvavi graanski rat (1979-1992), slino kao i u sluajuBosne. Kao da za prosjenog ovjeka u svijetu u ovim zemljama rat jo traje, mada je zavrioprije vie od decenije. U obje zemlje rat je potpuno poharao privredu, infrastrukturu i uzeodanak maltene u svakoj familiji. Obje zemlje su po svojim prirodnim ljepotama izuzetne.Dvadeset pet vulkana El Salvadora proarali su zeleni krajolik, a pacifike plae su meka zasurfere. Naalost, i El Salvador i BiH nedovoljno ulau da se predstave svijetu u ljepemsvijetlu.

Privlana pacifi

ka obala El Salvadora


46/148


_______________________________________________________________________

46

Obje zemlje imaju bogata civilizacijska nalazita. Kultura Maja je na tlu El Salvadoradokazano stara 5000 godina. Meutim, ak ni ira javnost u obje zemlje nije obavijetena ovlastitom historijskom bogatstvu. U jednoj stvari El Salvador prednjai : po mrei auto-puteva. Nakon to sam iznajmio rent-a-car na aerodromu, iznenadio sam se kvalitetnomputnom mreom ove male drave. Pet je arheolokih nalazita iz svijeta Maja u El Salvadoru

na kojima su zapoeti radovi ekskavacije i rekonstrukcije. Iz svakog od njih nauio sam netokorisno za budui projekt iskopavanja Bosanske piramide Sunca.

4.2.1. Joya de Ceren

Trideset pet km sjeveroistono od San Salvadora, glavnog grada drave El Salvador nalazi seJoya de Ceren (u naem izgovoru Hoja de Seren). Pod zatitom UN-a kao svjetsko kulturnonasljee, ovaj gradi Maja je poznat i kao "Pompeji Novog svijeta". Naime, 600. godine jedolo do erupcije oblinjeg vulkana Laguna Caldera koji je prekrio grad. Hiljadu etristogodina kasnije, godine 1978., gradi otkriva ameriki antropolog Payson D. Sheets(University of Colorado, Boulder).

Joya de Ceren, gradi Maja u El Salvadoru, na nekoliko metara dubine, prekriven lavom od prije 1400 godina,otkriven je 1976.

Tokom 1970-ih godina su organizovana sondana istraivanja terena na elu sa amerikimantropologom dr Sheets-om.


47/148


_______________________________________________________________________

47

Prva sondana istraivanja na lokaciji Joya de Ceren (El Salvador) koja su potvrdila postojanje podzemnih

graevinskih objekata

Nakon potvrde do kojih su doli u sondanim ispitivanjima, Projekat je nastavljen sa ciljanimiskopavanjima.

Ciljana iskopavanja na lokaciji Joya de Ceren (El Salvador) koja su potvrdila postojanje ceremonijalnih iobjekata za stanovanje kulture Maja


48/148


_______________________________________________________________________

48

Uzvisina ispod koje se, na dubini od 4 metra, kriju zidine Maja. Lokacija Joya de Ceren, El Salvador

Na dubini od 4-10 metara, uz veliki fiziki i financijski napor, otkriveni su ostaci prostorija grada Maja (Joya de

Ceren, El Salvador)


49/148


_______________________________________________________________________

49

Gdje poinje kameni zid objekta Maja, a gdje zavrava prirodna kamena formacija ?

(Joya de Ceren, El Salvador)

Strpljiv restauratorski rad na arheolokim artefaktima pronaenim na lokaciji Joya de Ceren, El Salvador


50/148


_______________________________________________________________________

50

4.2.2. San Andres

Vonja El Salvadorom samo potvruje moje ubijeenje da postoji disproporcija iz upozorenjao ovoj zemlji koja se sree u literaturi i neposrednog iskustva kojeg doivljavate. Zastraujuvas "otmicama" i "kraama auta", "suludom vonjom domaeg stanovnitva" i "ivotinjama

na putu", "slabim neasfaltiranim putevima" i slino (http ://www.lonelyplanet.com/).

U stvarnosti, ljudi su gostoprimljivi kao i u svim drugim zemljama Centralne Amerike.

Kada su panjolski konkvistadori doli u El Salvador u XVI stoljeu, ovim prostorima sudominirali Pipil plemena. Iz meni nepoznatog razloga, u zvaninim objanjenjima Pipil sesmatraju, sasvim pogreno, potomcima Maja. U stvarnosti, Pipil su doli u ove krajeve barem200 godina nakon to je civilizacija Maja nestala iz ovog regiona u X stoljeu. Izmeu dvanajvea grada El Salvadora, Santa Ane i San Salvadora, nalazi se lijepo ureeni arheolokipark pod imenom San Andres.

Ulaz u arheoloki park grad Maja, San Andres, El Salvador


51/148


_______________________________________________________________________

51

Arheoloka iskopavanja, San Andres, El Salvador

Stepenasta piramida, San Andres, gradi Maja u dolini Zapotitan izmeu dvije rijeke, El Salvador


52/148


_______________________________________________________________________

52

Pogled na djelomino rekonstruisane stepenaste piramide Maja, San Andres, El Salvador

Djelomino rekonstruisana piramida "preoteta" ispod brda, San Andres, El Salvador


53/148


_______________________________________________________________________

53

Prilazni plato i glavne stepenice koje vode ka vrhu piramide, San Andres, El Salvador

Detalj obnovljene piramide : ispod betonskog (rekonstruisanog) zida je graevinski materijal koji je pronaennakon jednog milenijuma pod brdom; izgubio je svoj prvobitni oblik, vrstou, boju (San Andres, El Salvador)


54/148


_______________________________________________________________________

54

Nekada kameni plato, sa velikom piramidom (naprijed) i tri manje stepenaste piramide (lijevo), San Andres,

El Salvador

Prvobitni izgled platoa sa centralnom i tri manje stepenaste piramide, San Andres, El Salvador


55/148


_______________________________________________________________________

55

Maketa jo neiskopane, velike piramide, na sjevernom dijelu grada Maja San Andres, El Salvador

Brdo iza koje se krije "jo neiskopana velika piramida", San Andres, El Salvador


56/148


_______________________________________________________________________

56

4.2.3. Cihuatan

Moram priznati da me iznenauje tvrdnja da je samo 6% teritorija El Salvadora pod umom.Svugdje gdje sam iao ovom lijepom zemljom, od sredinjeg dijela, na sjever, zapad, jug,svuda vidim samo zelenilo.

Auto-putevi El Salvadora su uokvireni gustom umom

Podru ja oko vulkana su posebno zelena i plodna. Ne udi da su svi vei gradovi upodnojima vulkana, a po pravilu su uz njih velika, plava kraterska jezera (veinomproglaeni nacionalnim parkovima). Sjeverni dio zemlje je bio poprite glavnih sukobaFMLN gerile sa vladinim snagama. SAD su (pod Reganom) poslali 6 milijardi dolara pomoiu borbi protiv pobunjenika. Zavretak rata je sveo bilans poginulih na 75.000 i sa 10%stanovnitva izbjeglog u okolne zemlje i SAD. Po obiaju, u ovom dijelu svijeta, samo 2%

stanovnitva ima potpunu kontrolu nad nacionalnim bogatstvima zemlje. Prije tristo godina toje bila vladavina 14 elitnih Evropskih familija. Malo se ta promijenilo i danas.

Tokom 1932. godine pobuna stanvonitva je krvavo uguena, a preko 30.000 indijanaca i onihkoji su izgledom podsjeali na indijance su ubijeni. Njihov voa Marti je uhapen i strijeljan.Po njegovom imenu, nazvan je pokret iz 1979. FMLN (Frente Marti Liberacion Nacional)koji je zapoet egzekucijom popularnog nadbiskupa Oscara Romera. Pod okriljem UN-apotpisan je mirovni sporazum 1992. i zemlja se okrenula reformama i razvoju. Sporo, ali umiru. El Salvador je predstavljao krajnji istok svijeta Maja. Grad Cihuatan je gotovo nepoznatiroj javnosti. Meutim, prve vijesti o ovom, nekada gradu impozantne veliine, odaslane su usvijet jo 1878. od strane njemakog putopisca Simeona Habela. Cihuatan je ipak ostao

sakriven u umi sve dok 1930-ih nisu osnovali oblinji grad Aguilares.


57/148


_______________________________________________________________________

57

Na prilazu gradu Maja Cihuatanu (El Salvador) vide se gomile kamenja na obraivanom zemljitu koje su

nekada bile sastavni dio graevinskih objekata

Dr. Stanley Boggs, unuk amerikog predsjednika Warren G. Hardinga, je 1954. zapoeoozbiljna istraivanja ovog grada za vladu El Salvadora. Boggs je meu svojim kolegama biopoznat kao "izumitelj" El Atomica, alkoholnog pia od duple porcije zamrznute votke martinisa malim krastavcima. A u svjetskoj javnosti kotira kao osniva moderne arheologije El

Salvadora. Zahvaljujui njegovim naporima vlada je otkupila dio zemljita na kojem se nalaziZapadni ceremonijalni centar i proglasila ga nacionalnim monumentom 1977.

Ostaci kamene platforme Maja, Cihuatan, El Salvador


58/148


_______________________________________________________________________

58

Boggsovu ulogu preuzima dr Karen Olsen (San Francisco State University) 1975. koja studirasvakodnevni ivot Maja u Cihuatanu. Prva snimanja su pokazala da postoji 181 struktura ublizini ceremonijalnih struktura (piramida). To je znailo da je rije o pravom gradu, a nemalom naselju.

Ostaci stepenaste piramide, Cihuatan, El Salvador

Gomila vulkanskog kamena nekada je bila igralite Maja, Cihuatan, El Salvador


59/148


_______________________________________________________________________

59

Djelomino rekonstruisano igralite Maja, Cihuatan, El Salvador

Velika piramida grada Maja sa djelomino otkrivenim stepenicama u podnoju centralnog dijela, Cihuatan,El Salvador


60/148


_______________________________________________________________________

60

Autor na vrhu velike piramide, Cihuatan, El Salvador

Prednja strana piramide lei na nekadanjem kamenom platou, Cihuatan, El Salvador


61/148


_______________________________________________________________________

61

Arheoloki dokazi potvruju da je i ovaj grad Maja prestao sa svojim postojanjem u Xstoljeu. Nakon toga je zapaljen od strane nepoznatih dosljaka. Zarastao je u umu i bioskriven od oiju javnosti do dananjih dana.

4.2.4. El Tazumal

Za Amerikance El Salvador je praktina zemlja u pogledu valute. Naime, ovdje je nacionalnavaluta ameriki dolar. Kada je predsjednik Francisco Flores u januaru 2001. donio tuodluku dolo je do protesta najsiromanijih. Istovremeno je zemlju zadesio katastrofalnizemljotres u kome je najvie stradalo naselje Las Colinas u predgrau glavnog grada.Opozicija je krivicu za 1200 mrtvih i 250.000 beskunika prevaljivala na Floresa, jer nijezaustavio gradnju u tom dijelu grada mada mu je ranije bilo predoeno da je teren nestabilan.Flores je ipak okonao svoj predsjedniki mandat i prepustio ga istomiljeniku, desniarskomkandidatu Tony Saci.

Zapadni dio zemlje je poznat po tipinoj sutropskoj klimi. Gotovo stopostotna vlaga izaziva

kiu svakog popodneva. Znajui tu cinjenicu, u obilazak najpoznatijeg grada Maja u ovojzemlji, El Tazumala, poao sam rano ujutro.

Iskopavanja na gradu Maja El Tazumalu, El Salvador

Ime "Tazumal" u jednom od prijevoda bi znailo "Piramida gdje su rtve spaljivane". Potoima ne potie od Maja, dakle nije originalno, sigurno da se i ne odnosi na aktivnosti Maja.Imena gradova Maja nisu poznata, jer nakon njihovog odlaska u X stoljeu nastaje vakum odnekoliko stoljea. Kada su indijanci doli sa sjevera oni nisu znali itati hijeroglife Maja, niti

su znali ko i kada je izgradio njihove gradove.


62/148


_______________________________________________________________________

62

Maketa El Tazumala u doba Maja, El Salvador

Rekonstrukcija stepenica velike piramide, El Tazumal, El Salvador


63/148


_______________________________________________________________________

63

Rekonstrukcija kamenog zida graenog od vulkanske stijene, El Tazumal, El Salvador

Rekonstrukcija stepenaste piramide, El Tazumal, El Salvador


64/148


_______________________________________________________________________

64

Velika piramida je veim dijelom rekonstruisana, El Tazumal, El Salvador

U toku je rekonstrukcija manje piramide, El Tazumal, El Salvador


65/148


_______________________________________________________________________

65

Kompleks stepenastih piramida sa platoom na vrhu, El Tazumal, El Salvador

Maketa kompleksa piramida Maja u El Tazumalu, El Salvador


66/148


_______________________________________________________________________

66

Prospekt lokalnog muzeja upozorava da je prvo naselje u El Tazumalu staro barem 5000godina. Uporna kopanja su iznjedrila dokaze o bogatoj trgovinskoj razmjeni ovog grada Majasa gradovima stotine kilometara daleko od Meksika na sjeveru do Paname na jugu.

Uz arheoloki park, je nekoliko prodavnica koje prodaju originalne artefakte iskopane na

privatnim zemljitima. Meu njima je bila i posuda (djelomina napukla) koja je, eto, zavrilau mojoj kolekciji.

4.2.5. Casa Blanca

El Salvador je, kao i ostale zemlje Centralne Amerike, dominantna katolika zemlja.Meutim, tokom graanskog rata 1980-ih vlada je optuila katoliku Crkvu da je na stranisiromanih i obespravljenih i da, na taj nain, podravaju "komunizam". Visokopozicioniranicrkveni dostojanstveni su postali cilj vladinih pritisaka.

Bogatiji sloj stanovnitva je, nezadovoljan ovakvom pozicijom rimokatolike crkve, odluio

da potrazi alternativu. I, nali su je, u protestantizmu (posebno evangelizmu). Stoga jeprocenat katolika pao na 75%, a broj protestanata je doao na preko 20%.

Vonja zapadom El Salvadora me dovodi do grada Maja pod nazivom Casa Blanca. Ovakovanica "bijela kua" se oigledno odnosi na piramide Maja koje su nekada bile od bijelogplastera na povrini prekrivajui vulkanski kamen.

Artistika rekonstrukcija velike piramide u gradu Casa Blanca, El Salvador


67/148


_______________________________________________________________________

67

Ekskavacija jedne od stepenastih piramida, Casa Blanca, El Salvador

Obavljena je djelomina rekonstrukcija stepenaste piramide, Casa Blanca, El Salvador


68/148


_______________________________________________________________________

68

Spor i detaljan rad na ekskavaciji kako bi se sauvao originalni oblik piramide, Casa Blanca, El Salvador

Nakon to se dolo do zidova piramide slijedi njihovo stabiliziranje i rekonstrukcija, Casa Blanca, El Salvador


69/148


_______________________________________________________________________

69

Rekonstruisani boni zidovi stepenaste piramide, Casa Blanca, El Salvador

Velika piramida je djelomino rekonstruisana tako da vjerno pokazuje razliite nivoe od originalnogvulkanskog kamena, preko travnatih sekcija do rekostruisanih zidova, Casa Blanca, El Salvador


70/148


_______________________________________________________________________

70

Maketa kamenih platformi Maja, Casa Blanca, El Salvador

Sa Casa Blancom sam kompletirao moju posjetu El Salvadoru. Mada na drugoj strani svijeta,ova zemlja ima vrlo interesantna iskustva koja se, oigledno, mogu primijeniti na procesekskavacija i rekonstrukcija graevinskih objekata iz daleke prolosti i u BiH. Nakon kraegodmora od dva dana na Pacifikoj obali i pjeanim plaama u blizni La Libertada bilo jevrijeme za povratak. Sada sam se ponovo mogao u potpunosti posvetiti Bosanskojpiramidalnoj strukturi.

4.3. Sondana Buenja Na Visoici4.3.1. Dozvole I Saglasnosti

Zaviajnom muzeju u Visokom sam uputio pismo namjere o poetku istraivakih radova nalokalitetu Visoice, tanije ispod vrha brda. S obzirom da je na samom vrhu smjetensrednjevjekovni bosanski kraljevski grad Visoki, koji je proglaen nacionalnim spomenikom,obavezao sam se da u ovoj fazi nee biti planirane nikakve buotine na samom Gradu. Muzej

je razmatrao moje pismo namjere na sjednici Upravnog odbora Muzeja 1.8.2005. i odluenoje da ovaj projekat ide u redovnu proceduru, s time da ja preuzmem finansiranje projekta upotpunosti. Slijedei korak je bio dobijanje Saglasnosti za radove od strane kantonalnog

Ministarstva za nauku. Saglasnost je dobijena 3.8.2005. i u njoj se odobrava Zaviajnommuzeju da izvri predviene radove u saradnji sa mnom. Miljenje dravnog Zavoda zazatitu spomenika BiH je dolo desetak dana kasnije, tako da je i sa formalne strane proceduraispotovana. Izbor za izvoaa radova je pao na sarajevsku firmu Konsolidacija igraevinarstvo koja je specijalizovana za izvoenje istranih radova i ima dozvolu nadlenogMinistarstva. Iz nekoliko telefonskih razgovora stekao sam povjerenje u profesionalnost ing.Devada Valjevca tako da sam mu dodijelio posao. Precizirali smo termin sondanih buenjaza sr

Documents

Semir Osmanagic - Bosanska Piramida Sunca