UNIVERZITET U BIHAUISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTETISLAMSKA VJERONAUKA

Savremena fikhska pitanjaABORTUSSeminarski rad

Student: Mentor:Amra Smlatiprof.dr.Sulejman TopoljakBiha, mart 2015.Bismillahi-rrahmani-rrahim

Hvala Allahu, Milostivom, koji nas, pored svih zlodjela koja smo spremni uiniti, ipak odrava na ivotu i daje nam obilnu opskrbu. Neka je salavat i selam na sve nae poslanike, a posebno na poslanika, Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu i njegove ashabe.Djeca su sigurno najzanimljivija Allahova, d.., stvorenja. Djeiji osmjeh ne moe zamjeniti nita na ovom svijetu, on je najiskreniji, pun bezuslovne ljubavi, ali opet neki ljudi imaju snage da dignu ruku na to nevino, Allahovo stvorenje koje nikome nije nita skrivilo.Jedna od najvanijih odlika islama je to on podstie na ouvanje i odbranu ovjekovog ivota. Zato je u islamu predviena najstroija kazna za onoga koji prolije krv nevinog ovjeka. Isto tako islam posveuje posebnu panju ouvanju zaetog djeteta u utrobi majke jer je i ono bie koje e sutra biti ovjek.Svaki ovjek koji zavri medicinski fakultet u svojoj zakletvi, izmeu ostalog, kae: Zaklinjem se da u uvati ljudski ivot od samog zaea Kada vidimo strane cifre iz statistika koje govore koliko se nasilnih abortusa izvri u toku samo jednog dana, dovodi nas do zakljuka da su mnogi nekadanji studenti, tokom svog ivota, zaboravili zakletvu koju su poloili.Abortus je tema mnogih rasprava islamskih pravnika pa o njoj imamo razliita miljenja, od onih koji abortus dozvoljavaju, koji ga brane pa do onih koji ga uslovljavaju: validnim brakom, dogovorom suprunika i lijenikom potvrdom da plod ugroava ivot majke. Tema abortus je tabu tema u neislamskom pravu. S toga o njemu i njegovim sankcijama nema nikakvih rasprava izmeu vodeih dravnih organa.

ABORTUSJeziko znaenje abortusaRije abortus je nastala od latinske rijei to znai pobaaj, pometnue; prirodno ili umjetno prijevremeno prekidanje trudnoe. U arapskom jeziku ima nekoliko termina koji se upotrebljavaju u znaenju abortusa, a to su: idhad, ilmas, trah, iskat i ilka.Terminoloko znaenje abortusaPod abortusom ili pobaajem se podrazumijeva izlazak sastojaka gravidne[footnoteRef:1] materice prije 28. sedmice raunajui od dana zadnje menustracije koju je imala trudnica. Neki podaci kau da je pobaaj izlazak sastojaka gravidne materice nakon 22. ili 20. sedmice od zadnje menustracije trudnice.Drugim rijeima, abortus je nasilni prekid trudnoe ili svako izbacivanje ovjeijeg ploda iz materice prije otpoinjanja prirodnog procesa raanja. [1: Gravidna materica je materica koja u sebi ima plod.]

Al-Gazali za abortus kae: Abortus je napad na jedno egzistirajue ivo bie.[footnoteRef:2] [2: www.islambosna.ba]

Pobaaj ima duguhistorijui bio je izazivan mnogim razliitim metodama, ukljuujui biljne abortifikante, upotrebom otrih predmeta, fizikom traumom i drugim tradicionalnim metodama. Modernamedicinakoristi lijekove i kirurke tehnike za izazivanje pobaaja. Legalnost, uestalost ikulturnipogledi prema pobaaju su razliiti iromsvijeta. U mnogim dijelovima svijeta vode se rasprave izmeu protivnika i pristalica pobaaja oetikimi pravnim aspektima.Sa sigurnou moemo rei da islam priznaje mnoga prava fetusa kao ivog ljudskog bia, od tih prava su: Pravo na ivot ima zbog injenice da Poslanik, a.s., nikad nije htio izvriti kaznu za blud nad trudnicom dok ne rodi i ne obezbijedi dijete, znai, dok dijete ne mogne samo jesti. Kada je dola Gamidijja Poslaniku, a.s., i rekla da je poinila blud te ostala u drugom stanju, Boiji poslanik Muhammed, a.s., joj je rekao: Ako insistira na tome (da nad tobom bude izvrena kazna), vrati se i saekaj dok se ne porodi. Kada se vratila sa djetetom u pelenama Poslanik, a.s., joj je rekao: ' Idi i doji ga dok ne mogne jesti obinu hranu.' Kad je dijete poelo jesti obinu hranu opet je dola pa je Poslanik, a.s., dao dijete nekom muslimanu, a potom naredio da se iskopa rupa do prsa i da je kamenuju. Vidimo da je Poslanik, a.s., sauvao njeno dijete jer dijete nije krivo za poinjeni grijeh. Zbog prava na ivot dijete ima i pravo na: porijeklo lijepo ime dojenje odgoj slobodu obrazovanje i dr.Prenosi se od Poslanika, a.s., da je rekao: Obaveza je roditelja prema djetetu: da mu dadnu lijepo ime, da ga koluju i da ga oene, odnosno udaju kada postane punoljetno.[footnoteRef:3] [3: Hadis prenosi Muslim]

Islam, u sutini, kae da fetus ima sva prava kao i svako ljudsko bie izuzimajui pravo na nasljedstvo. Pravo na nasljestvo nema iz razloga to se ne moe garantovati da e se to dijete roditi ivo i to se ne zna sa sigurnou da li je muko ili ensko, ali im se rodi ono posjeduje i to pravo. Znamo da, s obzirom da li se radi o mukarcu ili eni, imovina se razliito dijeli. Znai, odmah nakon njegovog roenja moe imati imovinu ali ne moe upravljati s njom dok ne postane erijatski punoljetno.Pravo na neroeno dijete nema samo majka tog djeteta ve i otac, braa i sestre, djed i nana tog djeteta, ua i ira porodica i zajednica, drutvo pa i drava. Neroeno dijete dobiva svoja prava, po veini, nakon to mu bude udahnuta dua. Jedino oko ega se spore je kad se tano udahne dua. Majka ima vea prava nego fetus u sluaju da je fetus agresor na njen ivot i njeno zdravlje. U tom sluaju majka moe i ima pravo, a po nekima i obavezu, nasilno prekinuti abortus. Da li je ugroen ivot majke odluuje kompetentan tim strunjaka, a ne sama majka.Uopte nije upitno da li otac ima ili nema prava na neroeno dijete. Otac ima pravo na dijete, pravo na potomstvo, pravo na nasljednika. U Kur'anu Allah, d.., jasno kae: Zato se sada sastajte s njima u elji da dobijete ono to vam je Allah ve odredio.[footnoteRef:4] Allah je ovjeku odredio, prema veini uenjaka, potomstvo. Njegov glas je bitan, u odluci o izvravanju i neizvravanju abortusa, isto onoliko koliko i majin, odnosno glas njegove supruge. Majino pravo pretee isto samo u sluaju da joj je ugroeno zdravlje ili ivot. Braa i sestre imaju prava na jo neroenog brata ili sestru. [4: Kur'an, El-Bekare, 187.]

Hanefijska pravna kolaHanefijska pravna kola ima tri miljenja ili tri pravca po pitanju abortusa: da je zabranjen od samog zaea, da je dozvoljen do sto dvadesetog dana trudnoe i stav da je abortus dozvoljen do etrdeset dana trudnoe.Prva grupa, koja smatra da je abortus u potpunosti zabranjen, kae da je to zbog toga to je fetus, i prije nego mu se dua udahne, osnova iz koje e nastati ovjek. Druga grupa ili pravac smatra da se dua u fetus udahne poslije sto dvadesetog dana i da je iz tog razloga dozvoljeno uiniti abortus do udahnua due, ali poslije toga je strogo zabranjeno. Oni smatraju da je dua udahnuta nakon stotinu dvadeset dana iz razloga to se dijete tad poinje micati i majka ga osjeti u svom trbuhu.[footnoteRef:5] [5: Topoljak, Muslimanka i porodica, str. 136.]

Ibn Abidin navodi da je neki od uglednih hanefijskih pravnika upitan da li je dozvoljeno abortirati pa je ovaj odgovorio: Dozvoljeno je ako se fetus nije poeo oblikovati, a to se deava tek poslije sto dvadeset dana.[footnoteRef:6] Ibn Abidin smatra da se ovdje mislilo na udahnue due jer bi u protivnom konstatacija bila pogrena.[footnoteRef:7] Na drugom mjestu Ibn Abidin kae da je abortus apsolutno mekruh bez obzira kad se desio, prije ili poslije udahnua due. [6: Ibn Abidin, Haijjetu Ibn Abidin, 2/389 390 Preuzeto:Topoljak, Savremena fikhska pitanja, str. 89.] [7: Bila bi pogrena iz razloga to se dijete poinje oblikovati mnogo ranije.]

to se tie treeg pravca, oni svoje miljenje temelje na hadisima Boijeg Poslanika, s.a.v.s., koji kae: Kada zametak napuni etrdeset i dvije noi, Allah mu poalje meleka koji ga uoblii i obrazuje mu sluh, vid, kou, meso i kosti. Zatim upita: Gospodaru, muko ili ensko? Te Gospodar odredi ta hoe.U drugom hadisu kojeg prenosi Enes, r.a., Poslanik, a.s., kae: Uzvieni Allah za matericu zadui meleka koji kae: 'Gospodaru, zakvaak. Gospodaru, mudga.' A kad Allah hoe da odredi stvorenje melek upita: ' Gospodaru, muko ili ensko? Sretan ili nesretan? Kakva mu je opskrba? Koliko e ivjeti? Zatim mu to zapie dok je jo u utrobi svoje majke.Zbog ovih hadisa, koji ne odreuju tano da li se radi o etrdeset i drugom ili etrdeset i petom danu, su odredili da to bude etrdeseti dan radi opreza. Smatraju, poto se sve bitno deava etrdesetog dana ( odreivanje spola, nafaka, as smrti ) da se tad deava i udahnue due.Treba, ipak istai da veina hanefijskih pravnika smatra da je abortus dozvoljen prije udahnua due a zabranjen nakon udahnua. Jedino oko ega se ova veina spori je odreivanje perioda udahnjivanja due. Niko od njih ne moe tano tvrditi da li je to etrdesetog ili sto dvadesetog dana. Usprkos tome, svi se slau da je abortus zabranjen nakon sto dvadeset dana od zaea. Kada se uzmu u obzir svi stavovi hanefijskih pravnika moe se rei da oni smatraju abortus dozvoljenim prije oblikovanja ploda, a to se deava od etrdesetog do etrdeset i petog dana od poetka trudnoe. Nakon etrdeset i pet dana, a prije udahnua due, a to je do sto davdesetog dana, smatraju da je mekruh osim ukoliko postoji erijatski opravdan razlog. Kao to smo rekli, slau se da je zabranjen nakon sto dvadeset dana.Malikijska pravna kolaMalikijska pravna kola je veoma jasna po pitanju abortusa te su i njeni pravnici sloni oko toga. Oni abortus u potpunosti zabranjuju, a njihov jedini argument je taj to je oploena jajna stanica ve potencijalno ljudsko bie, a nad ljudskim ili bilo kojim drugim biem je zabranjeno vriti nasilje ili mu oduzeti ivot. Kad materica prihvati plod, pa se plod pone hraniti nije dozvoljeno dirati u njega ili ometati ga u rastu i razvoju kao ni jedno bie. Meutim, jedna grupa pravnika malikijskog mezheba smatra da je abortus do etrdeset dana mekruh a ne haram, ali je poslije etrdeset dana od zaea haram. Grijeh je vei kada se plod oblikovao a najvei kada se udahne dua u njega. Abortus koji je izvren poslije etrdeset dana je, po njima, ravan ubistvu jer je fetus imao duu i oblik ovjeka.Oni imaju stav identian Gazalijevom stavu. Gazali je miljenja da je abortus zabranjen i prije i poslije etrdeset ili sto dvadeset dana.

afijska pravna kolaafijska pravna kola zastupa miljenje da je abortus mekruh-tenzih ako se desi za vrijeme etrdeset dana od poetka zaea i uz saglasnost oba brana druga i uz miljenje dva pouzdana lijenika muslimana da je trudnoa tetna i pogubna za enu. Nakon etrdeset dana od zaea plod se poinje formirati shodno hadisu Boijeg Poslanika, a.s.: Kada zametak napuni etrdeset i dvije noi, Allah mu poalje meleka koji ga uoblii i obrazuje mu sluh, vid, kou, meso i kosti. Zatim upita: Gospodaru, muko ili ensko? Te Gospodar odredi ta hoe. Zbog toga afijski pravnici smatraju da je haram abortirati plod nakon etrdeset dana od zaea.Zabrana abortusa poslije etrdeset dana se poveava shodno poveavanju stadija trudnoe.[footnoteRef:8] [8: Topoljak, Savremena fikhska pitanja, str. 91.]

Oni navode i uvjet pod kojim se abortus moe izvriti prije etrdesetog dana, a to je da su suprunici saglasni i da ljekari garantuju da abortus nee ostaviti nikakve posljedice na trudnici i njenom zdravlju te da trenutna trudnoa ugroava enino zdravlje.Jedan dio uenjaka ovog mezheba zastupa miljenje da je abortus dozvoljen prije udahnua due, ako je trudnoa plod zinaluka kojeg je poinila trudnica.

afijski pravnici se nisu razili oko pitanja kad se udahne dua u fetus, oni su saglasni da se dua udahne izmeu etrdesetog i etrdeset petog dana od zaea. Znai, oficijelno miljenje ovog mezheba je da se abortus dozvoljava prije etrdesetog dana uz uvjet da je brak valjan, da je ugroeno zdravlje ili ivot trudnice te da su suprunici saglasni oko abortusa. Sve poslije etrdeset dana je zabranjeno i stepen zabranjenosti raste sa porastom trudnoe.Hanbelijska pravna kolaHanbelijska pravna kola zastupa miljenje da je zabranjeno izvriti abortus poslije sto dvadeset dana od zaea.[footnoteRef:9] Meutim, jedna skupina hanbelijskih pravnika zastupa miljenje da je dozvoljeno izvriti abortus prije nego fetus dobije oblik, tj.do etrdesetog dana od zaea. Nakon etrdeset dana abortus je haram. [9: Topoljak, Savremena fikhska pitanja, str. 93.]

Druga skupina hanbelijskih pravnika je miljenja da je abortus dozvoljen sve do sto dvadesetog dana trudnoe, znai, dok mu dua ne bude udahnuta.Ako kombinujemo ova miljenja dobijemo jedno miljenje koje bi bilo moda i najprihvatljivije; abortus je naelno haram u bilo kojem periodu, ali je mekruh-tenzih do etrdeset dana, ako za njega ima erijatski opravdan razlog uz uvjete:1. da trudnoa bude posljedica validnog braka2. da su suprunici saglasni i3. da se utvrdi da abortus nee biti tetan po enino zdravlje.

Oploena jajna stanica prije etrdeset dana nije fetus ve embrij iz razloga to jo nema oblik ljudskog bia i zbog toga islamski pravnici naelno dozvoljavaju abortus u tom periodu uz erijatski opravdan razlog.Abortus iz nudePod nudom se podrazumijeva da ostanak ploda (fetusa) u maternici prijeti opsnou po majin ivot, kao na primjer: da trudnica boluje od neke bolesti, a da boravak ploda u njenoj maternici, poveavajui tu bolest, prijeti ivotu same trudnice ili da trudnica ima neku sranu bolest ili rak dojke i slino. art da se smatra pobaajem iz nude je da je ostanak ploda u maternici stvarna opasnost po ivot majke. Ovu vrstu pobaaja moemo takoer podijeliti u dva perioda:Prvi period:prije udahnua due. Ulema je saglasna na dozvoli abortusa u ovom sluaju, dokazujui to sljedeim:Fikhska pravila: Vea teta se otklanja manjom tetom. ini se manje zlo od dva zla od kojih se jedno mora uraditi. Nuda dozvoljava zabranjeno.Majka je razlog ivota ploda, zato nije dozvoljeno da plod bude razlogom njene smrti.ivot majke je siguran, a ivot ploda upitan.Da bi ovaj abortus bio dozvoljen treba ispuniti sljedee artove:postojanje stvarne bolesti koja prijeti ivotu majke,da se ne moe izlijeiti ta bolest osim abortusom,da je ljekar pouzdana i provjerena osoba u njegovoj procjeni da je abortus jedino rjeenje. Drugi period:nakon to se udahne dua. Znai da plod ima vie od etiri mjeseca i njegov ostanak u maternici prijeti ivotu majke, pa ili emo izvriti abortus i spasiti ivot majke, ili ostaviti plod to e uzrokovati smrt majke.

Dva su miljenja uenjaka u ovoj mes'eli:Prvo miljenje:zabrana abortusa pa makar to odvelo majku u smrt. Ovo je stav mnogih uenjaka, izmeu ostalih Ibn 'Abidina, hanefijskog uenjaka, i Muhammeda ibn Usejmina od savremene uleme. Dokazi ovog stava:Sloni se islamski uenjaci da nije dozvoljeno ovjeku da ubije drugog pod prisilom kako bi sebi ivot sauvao pa makar to odvelo u smrt prisiljenog, a tako isto i trudnica. Zabranjeno je ubiti plod u koji je dua udahnuta kako bi sauvali ivot trudnice.Po idma'u uenjaka ovog Ummeta zabranjeno je ovjeku koji umire od gladi da ubije drugog ovjeka kako bi ga pojeo i spasio sebi ivot, tako isto zabranjeno je da ubijemo fetus (plod) da bi sauvali ivot njegove majke.Drugo miljenje:ako se potvrdi da e majka sigurno umrijeti ako se ne izvri abortus, onda je dozvoljeno. Ovo je stav veine dananjih uenjaka, a njihovi dokazi su:Sa smru majke u veini sluajeva strada i dijete, pa imamo izbor da izvrimo abortus i sauvamo majku ili u suprotnom stradae oboje.Prijanja ulema je jo u njihovo vrijeme govorila o mes'eli kada umre majka, a u stomaku joj dijete, da joj otvore stomak kako bi spasili dijete. Pa ako su oni o tome govorili u ta vremena, pa ta da kaemo danas kada je medicina toliko uznapredovala?!Plod slijedi majku i dio je nje, a islamski uanjaci su sloni da je dozvoljeno odsjei dio ovjeka (ruku, nogu, dio ruke, dio noge) kako bi sa se spasili ostali dijelovi pod uvjetom da je siguran da mu to nee ugroziti ivot.Ali ta je s injenicom da ne moemo porediti dijete u stomaku sa dijelom tijela, jer je dijete ljudsko bie samo za sebe koje je zabranjeno ubiti za razliku od dijela tijela.Dokaz za ovo jeste fikhsksko pravilo: Vea teta se otklanja manjom tetom. ini se manje zlo od dva zla od kojih se jedno mora uraditi.Radih (ispravno miljenje):drugi stav tj. da je dozvoljeno uiniti abortus.Zato jer iako je dijete u utrobi majke ljudsko bie samo za sebe kao to je i majka, ipak erijat pravi razliku meu njima. Naime, krvarina za ubistvo djeteta u utrobi majke nakon to mu se dua udahne je (vrijednost) pet deva, a za ubistvo ene pedeset deva, a to znai da je teta u smrti majke vea od smrti djeteta (ploda), a od pravila erijata je da se vea teta otklanja manjom. A Allah zna najbolje.

Kolegij islamskog prava pri Rabiti je 1420. hidretske godine donio stav da je dozvoljen pobaaj ploda u koji je dua udahnuta, a iji je ostanak u maternici stvarna opasnost za ivot majke, svejedno bio plod deformisan ili ne.

Abortus vanbrane djeceTretman abortusa ovakve djece i djece nastale iz legalnog braka je razliit. Nigdje ne nalazimo da se dijete u ovakvim okolnostima moe ubiti. Veina bludnica bi rado pribjegla abortusu kako bi se oslobodile posljedica, sakrile svoju sramotu i otarasile dokaza njihovog djela, unitavajui nevino djete. Islam zabranjuje rtvovanje nevinog ivota zbog grijeha kojeg je neko drugi poinio. To dokazuje ajet u kojem Allah, d.., kae: ...i nijedan grjenik tue grijehe nee nositi.[footnoteRef:10] Dijete je jedini dokaz da je blud poinjen te ga se iz tog razloga majka bludnica eli otarasiti. Ne smije se dozvoliti da nevino i bezgrijeno dijete snosi posljedice tueg grijeha. [10: Kur'an, El-Isra, 15.]

Kada je dola Gamidijja Poslaniku, a.s., i rekla da je poinila blud te ostala u drugom stanju, Boiji poslanik Muhammed, a.s., joj je rekao: Ako insistira na tome (da nad tobom bude izvrena kazna), vrati se i saekaj dok se ne porodi. Kada se vratila sa djetetom u pelenama Poslanik, a.s., joj je rekao: ' Idi i doji ga dok ne mogne jesti obinu hranu.' Kad je dijete poelo jesti obinu hranu opet je dola pa je Poslanik, a.s., dao dijete nekom muslimanu, a potom naredio da se iskopa rupa do prsa i da je kamenuju.Iz spomenutog moemo zakljuiti da je takvu vrstu trudnoe zabranjeno abortirati bez obzira na stadij jer bi Poslanik, a.s., prije nego je vratio Gamidijju, pitao o starosti njezine trudnoe.Veina islamskih pravnika je miljenja da je abortus u validnom braku olakica te da grijenik nema pravo na olakice. Hanefijski pravnici se ne slau sa ovom konstatacijom i smatraju da olakice vae openito za sve mukellefe i da grijeh ne moe biti zapreka da olakicu ne iskoristi i grijenik.[footnoteRef:11] [11: Topoljak, Savremena fikhska pitanja, str. 104 -106]

Jo jedan argument veine islamskih pravnika je i taj da je vanbrana trudnoa neto to eni nanosi doivotnu sramotu, te ako se ena ne stidi Allaha, d.., onda se boji trudnoe i u tom sluaju je jedino trudnoa moe sprijeiti od bluda. Ako bi se dozvolilo eni da abortira vanbrano dijete time bi se njoj uklonila svaka prepreka koja je sprijeava od bluda. To bi bilo suprotno islamskim propisima jer se slobodno moe rei da se sve ono to sprjeava haram naziva farzom i postaje farzom radi sprijeavanja harama.U sluaju da trudnici takva trudnoa ugoava zdravlje ili ak ivot islamski pravnici zastupaju dva stava:1. ako se blud dokazao pred nadlenim organima, a bludnica je prije njega bila udavana i dobrovoljno ga poinila, u tom sluaju nuda koja priziva abortus ne igra nikakvu ulogu, jer se takva ena ubija po islamskim propisima, pa njezin ivot nema veu vrijednost u odnosu na ivot ploda kojeg nosi; ako se blud ne moe dokazati pred nadlenim organima, u tom sluaju ivot trudnice ima prioritet i ona moe da koristi olakicu abortus.2. U sluaju da je ena priznala da je poinila blud ali nije bila udavana, njen sluaj se ravna sa sluajem ene u legalnom braku.Abortus kod silovanih enaivimo u vremenu slabosti i ponienja islamskog ummeta iji su pripadnici postali plijen raznoraznih nasilnika i siledija koji oskrnavie ast mnogih muslimanki. Sa druge strane, zemlje kufra sa svih strana konstantno vre nasilje nad muslimanima, tako da su mnoge muslimanke postale cilj divljih ljudskih zvijeri, a bili smo svjedoci toga u Bosni, Filipinima, eeniji, Eritreji, Iraku, Afganistanu... ta da radi muslimanka koja zatrudni nakon silovanja, kakav je propis o djetetu ako ga rodi i kolika je odgovornost silovane muslimanke u svemu tome. Odgovor na ova pitanja moemo rezimirati u nekoliko taaka: Silovana muslimanka nema grijeha u onome na to je prisiljena, jer ako nema grijeha onaj koga prisile na rijei kufra, pree je nema grijeha u prisili na zinaluk koji je manji grijeh od rijei kufra. A dokaz da nema grijeha je hadis od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista je Allah oprostio mom ummetu grijeh uinjen grekom, iz zaborava i prisile".[footnoteRef:12] [12: Biljei ga Ibn Made]

Dijete koje rodi muslimanka a zaeto je silovanjem od strane nevjernika smatra se muslimanom, jer dijete slijedi boljeg roditelja po vjeri, kao to je poznato u islamskom pravu, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Svako novoroene raa se u fitri (tevhidu, islamu)." [footnoteRef:13] [13: Biljee ga Buharija i Muslim]

Abortus ploda zaetog silovanjem moemo podijeliti u dva perioda :Prvi period: prije udahnua due, dozvoljen je pobaaj uzimajui u obzir sljedee stvari[footnoteRef:14]: [14: www.el-asr.com]

Pobaaj ploda zaetog silovanjem je olakica koja se daje radi nude, naroito u prvim danima trudnoe, jer je sam in silovanja jak uzur muslimanki i njenim roditeljima da mrze taj plod, koji je posljedica prisile, i da ga se ele rijeiti. Imajui u vidu da mnogi uenjaci dozvoljavaju abortus prije udahnua due ili do etrdeset dana eni koja nema opravdanja za to, pa tako koliko god je opravdanje jae i vee, olakica za abortus je jaa. Silovana muslimanka ima opravdanje za abortus jer je bila prisiljena, a dijete koje bi se rodilo, inilo bi njoj i njenim roditeljima tetu i neprijatnosti itav ivot. eni je uinjen zulum samim silovanjem, pa ako bi joj zabranili da pobaci plod zaet haramom bez njene volje, uinili bi joj jo jedan zulum prisiljavajui je da trpi tete i neprijatnosti od tog djeteta itav ivot.Drugi period: poslije udahnua due, savremena ulema slona je da nije dozvoljen pobaaj ploda zaetog silovanjem poslije udahnua due, jer se to ubraja u ubistvo nevine due koju je Uzvieni zabranio nepravedno ubiti, na to upuuju Kur'an i sunnet.Neki islamski pravnici trudnou silovane ene porede sa vanbanom ili bldunom trudnoom, iz razloga to takva ena nema zakonit brak te takvoj eni ne dozvoljavaju abortus.[footnoteRef:15] [15: Topoljak, Savremena fikhska pitanja, str. 106.]

Abortus deformisanog plodaKada se radi o plodu za kojeg je utvreno da ima neki deformitet, stav islamskog prava je sljedei: u sluaju kada je plod preao 120 dana, nije dozvoljen abortus, osim ako je potvrdila komisija pouzdanih doktora, specijalista da je nastavak trudnoe koban po ivot majke. U tom sluaju dozvoljen je abortus deformisanog ploda.U situaciji kada je plod u fazi prije sto dvadeset dana, ako potvrdi komisija doktora specijalista, da je plod deformisan do te mjere da se ne moe lijeiti, te ako bi se rodilo ivot bi mu bio teak, bolan za njega i porodicu, abortus je dozvoljen. Isti status ima sluaj kada roditelj na plod prenese zaraznu i nasljednu bolest. Isto tako islamski pravnici se slau da je abortus dozvoljen eni koja je oboljela od side. Vano je ovdje istai da se u razloge koji dozvoljavaju abortus ne rauna, na primjer, nedostatak ruke. Da bi se izvrio abortus potrebno je da se medicinski sve ispita i utvrdi da postoji deformitet zbog kojeg se moe izvriti abortus i nije dovoljno da to hipotetiki nagaa doktor. Miljenja Karadavija i jo nekih pravnika o abortusuejh Jusuf El-Karadavi kae da islamski pravnici zauzimaju jednak stav po pitanju namjernog pobaaja nakon udisanja due. Za njega kau da je haram i zloin koji muslimanu nije dozvoljeno uiniti. Takav in, po El-Kardaviju, smatra se dizanjem ruke na formirano ivo bie te je poinilac takvog djela duan platiti odtetu shodno tome da li je plod pobaen iv ili mrtv. Ako je pobaen iv plaa se vea odteta od one ako je pobaen mrtav plod. On je ovakvog stava iz razloga to su se islamski pravnici razili po tom pitanju.ejh Mahmud eltut je miljenja da se izmeu dvije tete izabere manja, ako se sa sigurnou utvrdi da ostanak ploda u majinoj utrobi ugroava ivot majke. Ako je jedini spas majke da se plod pobaci u tom sluaju je abortus obaveza. Trudnica je ve ivo bie, ona ima udio u ivotu, ima, eventualno, drugu djecu, ima prava i obaveze. Ona je korijen iz kojeg potiu djeca i zbog toga njen ivot pretee nad zametkom. Zametak nije samostalan, on ovisi od svoje majke, njemu nije garantovan ivot ve je toliko slab da moe svake minute umrijeti dok je, s druge strane, majka ima veu ansu da preivi i da rodi druge potomke.U dananje vrijeme, razvijene tehnologije i velikih medicinskih postignua, skoro pa je i nemogue da doe do pobaaja iz zdravstvenih razloga te uginua ploda. Ako i doe do toga da plod ugroava ivot majke, dananja medicina i tehnika uvijek ima nain i mogunost da spasi oba ivota. Danas plod moe da preivi nakon samo pet mjeseci boravka u utrobi majke. Takav plod mora po 3-4 mjeseca ivjeti u inkubatoru i biti pod stalnim nadzorom ljekara, ali ima ansu i mogunost da ivi. U prvim mjesecima, a rijetko u prve 2-3 godine, takvo dijete malo zaostaje u tjelesnom razvoju u odnosu na djecu njegovih godina. Meutim, takva razlika se sve vie smanjuje dok uopte ne nestane.Imam Gazali smatra da je abortus zabranjen u potpunosti i bez obzira na stadij u kojem se nalazi, da li prije ili poslije etrdeset ili sto davdeset dana. Smatra to zloinom jer se ubistvo izvrava nad neim to postoji. Taj zloin, po njemu, nema isti tretman ve se tretira prema stepenu trudnoe i razvoju fetusa. Za njega je prvi stepen kada sjeme ue u matericu i oplodi jajnu stanicu i oivi. Unitenje takve jajne stanice je zloin. Kada oploena jajna stanica postane el-alek i el-mudga onda je to jo vei zloin, a jo veim zloinom se smatra ako se u njega udahne dua. Najvei zloin je ako se dijete rodi ivo pa se onda ubije.Sankcije za uinjeni abortusKod sankcija moramo razlikovati: imovinske i kaznenopravne sankcije.

Imovinska sankcija ( engl. Pecuniary sanction), tetna posljedica koja pogaa imovinu subjekta koji je prekrio zabranu ili zapovjed izraenu u graanskopravnoj normi. U savremenom graanskom pravu sankcije su u naelu imovinske, tj.prinudna mjera kojom pravni poredak reagira na krenje graanskopravne norme ne moe pogaati osobu prekritelja, njegov ivot, slobodu, tjelesni i psihiki integritet, nego samo njegovu imovinu. Cilj sankcije u graanskom pravu nije kanjavanje poinitelja protupravne radnje, nego ponovno uspostavljanje poremeene imovinske ravnotee izmeu sudionika u graanskopravnom odnosu.Kaznenopravne sankcije (engl.criminal sanctions ), vrste pravnih sankcija, tj.mjera prisile predvienih pravnim propisima koje se primjenjuju na poinitelje kaznenih djela. Iza ovakvih kazni se uvijek nalazi dravna prisila ili represija. Primjena ne ovisi o osobi koja je oteena poinjenim djelom ve je uvijek u interesu zajednice. Kako kaznenopravne sankcije znae oduzimanje ili ograniavanje nekog prava osobi prema kojoj se primjenjuju, sustav kaznenopravnih sankcija je vrlo vano pitanje kaznenog prava drave. Kaznenopravne sankcije moraju biti: osobne odgovarati stepenu krivnje djeljive, tj.da se mogu dozirati prema koliini popravljive i humane.Kaznenopravne sankcije ne mogu biti izreene na neodreeno vrijeme.U imovinske sankcije spada i el-gurre zbog toga to se za poinjeno krivino djelo uzima nadoknada od imetka pravnog subjekta.El-gurreJeziko znaenje rijei el-gurreEl-gurre oznaava biljeg na elu konja, ali iz hadisa vidimo da oznaava i biljeg na elu ovjeka. Poslanik, a.s., kae: Moji sljedbenici e biti pozvani na Sudnji dan sa biljegom na elu.Terminoloko znaenje rijei el-gurreRije gurre predstavlja krvarinu koja se plaa od strane onoga koji uzrokuje abortus. Neki od islamskih pravnika gurre definiu kao odreeni postotak krvarine koji, po veini njih, iznosi dvadeseti dio od krvarine za ubistvo, a to je pet deva.Pripadnici etiri mezheba su se sloili oko toga da se gurre plaa za svako djelo ili rije koja ima za posljedicu abortus, bez obzira da li je to uinjeno namjerno ili grekom i bez obzira ko je to uinio.to se tie toga ko treba platiti gurru, hanefijski i afijski pravnici su sloni da gurru plaa pleme, znai porodica, onoga koji je prouzrokovao abortus iz razloga to se ne zna zasigurno da li je fetus uginuo zbog agresije na majku i zbog toga to agresija nije izvrena direktno na fetus ve na majku. Zbog toga to agresija nije izvrena direktno na fetus, uginue ploda se tretira kao nenamjeran in.[footnoteRef:16] [16: Topoljak, Savremena fikhska pitanja, str. 109.]

Hanbelijski pravnici po ovom pitanju razlikuju dvije situacije:1. u sluaju da je izvrena nenamjerna agresija te podlegnu i majka i plod, gurru plaa porodica agresora2. u sluaju da je izvrena namjerna agresija te podlegao samo plod, gurru plaa sam agresor dok je porodica osloboena plaanja gurre.

Malikijski pravnici ne prave nikakvu razliku izmeu namjerne i nenamjerne agresije niti izmeu odreenih situacija. Po njima agresor plaa gurru jer je on uzronik abortusa te zajednica nema nita s tim.[footnoteRef:17] [17: Ibn Rud, Bidajetu-l-mudtehid, 2/408Preuzeto: Topoljak, Savremena fikhska pitanja, str. 112.]

Stav etiri mezheba je da se gurra plaa onome kome se plaa i krvarina. Krvarina se plaa ubijenom, a dijeli se njegovim nasljednicima pa se isto postupa i sa gurrom. Dakle, gurra pripada pobaenom plodu, a dijeli se njegovim nasljednicima.Ako je uzronik pobaaja blinji rod i nasljednik on nema pravo da naslijedi svoj dio od gurre.S druge strane, Lejs ibn Sad i Rebia su miljenja da jedino majka dobiva gurru jer je plod dio njenog tijela i pripada njoj. Majka nee naslijediti gurru ako je ona sama uzronik abortusa. Ovo miljenje je slubeno prihvatio sud u Egiptu.Uslovi za davanje gurre:1. da se poinilo djelo ili izgovorile rijei te neposredno nakon toga doe do bolova koji naposlijetku uzrokuju pobaaj;2. da je dijete roeno mrtvo jer ako se rodi ivo i zdravo, pa nakon nekog vremena umre, agresor ne mora platiti gurru;3. da plod ima oblik ljudskog bia, tj.da je u periodu oblikovanja jer ako se desi pobaaj prije oblikovanja ploda agresor nee platiti gurru.

Prema hanefijskom mezhebu gurru treba isplatiti u toku jedne godine jer se tako prenosi od Poslanika, a.s., da je naredio da se u toku jedne godine isplati gurra. Meutim, afijski pravnici su miljenja da se gurra isplauje u periodu od tri godine.Omer, r.a., je pozvao jednu enu na razgovor pa se ona toliko uplaila da je na putu k njemu pobacila dijete iz svoje utrobe te odmah nakon toga umrla. Kada je Alija, r.a., savjetovao Omeru da plati krvarinu jer je on kriv to je ena pobacila dijete, Omer, r.a., je rekao: ' Zaklinjem te da ne ide dok ne podijelimo gurru meu tvojim narodom.'Iz ovog hadisa se da zakljuiti da ne treba ekati sa plaanjem gurre ve s njom treba pouriti.Dokazi da guru treba platiti:Dvije ene iz plemena Beni Hazejla su se posvaale pa je jedna drugu pogodila kamenom i ubila i nju i dijete koje je nosila u utrobi. Taj sluaj su predstavili Allahovom Poslaniku, a.s., pa je presudio da je nadoknada za ubijeno dijete gurra, rob ili ropkinja, a da e nadoknadu za enu dati blia rodbina ene koja je ubila trudnicu. Dalje se prenosi da je Omer, r.a., pitao ashabe ko je od njih prisustvovao Poslanikovoj, a.s., odluci koja tretira propis abortusa pa je ustao Haml bin Nabiga i rekao: 'Bio sam prisutan kada je jedna ena ubila drugu kamenom i ubila je i njen plod, pa je Poslanik, a.s., presudio da je obavezna dati gurru.'[footnoteRef:18] [18: En-Nevevi]

Zbog ovog hadisa jedna skupina pravnika smatra da se gurra mora isplatiti bez obzira da li se plod pobacio iv ili mrtav.U sluaju da se plod pobaci iv a zatim umre od posljedica te iste agresije zbog koje je pobaeno, i to potvrde dva struna i povjerljiva lijenika, zanemaruju se sve olakice te se vie ne plaa samo gurre ve cijela krvarina to iznosi stotinu deva. Po ovom pitanju islamski uenjaci imaju jedinstven stav.Kaznenopravne sankcijeOvom vrstom sankcije moe se, naprimjer, kazniti medicinsko osoblje koje nije direktno uestvovalo u izvravanju abortusa ali je pomoglo pri njegovom izvravanju samim tim to nisu sprijeili ili obavijestili nadlene organe.Ovakva vrsta kaznenopravne sankcije ne bi smjela dostii visinu gurre.S obzirom da se abortusom naruavaju prava, za njega bi trebale biti propisane adekvatne kazne. Naruava se pravo fetusa na ivot, pravo zajednice na jo jednog lana te pravo jednog ili oba roditelja na potomstvo. Za poinioce ove vrste abortusa islam nije propisao kaznu ali je dao mogunost nadlenim vlastima da propiu odgovarajuu kaznu te je ozakone ili je poveavaju i smanjuju shodno injenicama i brutalnosti na koji je plod odstranjen. Takva kazna moe biti zatvorska kazna, a moe biti novana s tim da ne dosee gurru. U sluaju da se abortus izvri poslije etrdeset dana poinioci se kanjavaju gurrom ili cijelom krvarinom s obzirom da je uniteno i uzurpirano pravo fetusa.Jedini nain da se ne narui ni jedno od spomenutih prava, pravo fetusa, zajednice i roditelja, je da se abortus izvri u ranom periodu trudnoe, tj.do etrdeset dana i da se uradi uz obostrani pristanak suprunika.Abortus u Zakonu Bosne i HercegovinePobaaj, u naoj zemlji, tretira se jo uvijek zakonom iz 1977.godine u kojem stoji da je ljudsko pravo odluiti o raanju djeteta. Prema tom zakonu, pobaaj je doputen na zahtijev trudnice u prvih deset sedmica trudnoe. Ako je ena maloljetna potrebna je saglasnost roditelja ili staratelja, osim ako ima esnaest godina i vie te se sama za svoj ivot brine. Nakon deset sedmica o abortusu odluuje lijenika komisija. Po zakonu postoje tri razloga zbog kojih se pobaaj moe dozvoliti, a to su: rizik po ivot i zdravlje ene rizik po fiziko i mentalno zdravlje djeteta koje se treba roditi i silovanje ili drugi seksualni zloin.Intervencija mora biti obavljena u bolnici ili drugoj zdravstvenoj ustanovi koja ima mogunost da izvri abortus te bar jednu operacionu salu ako bi dolo do manjih ili veih komplikacija koje bi mogle biti tetne pa ak i pogubne po trudnicu.Nakon dvadeset sedmica trudnoe abortus je dozvoljeno izvriti u samo jednom sluaju a to je da se spasi ivot i zdravlje ene. Pravila koja zakon nalae su: pobaaj se mora izvesti u bolnici ili drugoj ovlatenoj ustanovi za zdravstvenu njegu ako je ena maloljetna, zahtijeva se odobrenje njenih roditelja ili staratelja nakon deset sedmica trudnoe, zahtijeva se posebna dozvola komisije, koja se sastoji od ginekologa, ljekara opte prakse ili specijaliste interne medicine i socijalnog radnika ili psihologa ena se moe obratiti komisiji druge instance ako komisija prve instance odbija njen zahtijev.Kaznenopravne sankcijeU lanu 97. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine se kae: ko protivno propisima o prekidu trudnoe, trudnoj eni s njezinim pristankom zapone vriti, izvri ili joj pomogne izvriti prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine. Tako stoji u zakonu jo od 1977.godine.Iako zakon jasno govori o sankciji za ilegalan abortus, jo ni jedna sankcija nije sprovedena nad nekim lijenikom ili nekim drugim. Lijenici u svojim ordinacijama rade ta hoe i kako hoe te ispunjavaju pacijentima svaku elju ukoliko cijena tima.Kazna se sprovodi tek ako uslijedi smrt trudnice, ali ni ona nije, Bog zna, pravedna i dostojna ploda, a kamo li trudnice. Abortus u drugim neislamskim pravimaU Republici Hrvatskoj ena moe legalno obaviti abortus bez dozvole posebnog tima lijenika ukoliko se radi o trudnoi do deset sedmica. Ovaj zakon o pravu na slobodno odluivanje o raanju djece je usvojio Sabor Socijalistike Republike Hrvatske 1978. godine. U mnogim dravama, kao to je Kina, izvri se oko trinaest miliona abortusa godinje, iako ima jako puno i onih ilegalnih koji se ne zapisuju u ove statistike. Broj je tako velik zbog needuciranosti o kontracepciji, zbog zakona o zabrani raanja osim jednog djeteta, ali i zbog nemorala koji je zavladao u dananjem svijetu. Jo jedan problem zbog kojeg moda izvravaju abortus je taj to ene koje nisu udane ne mogu svoju djecu slati u javnu kolu niti mogu imati zdravstvenu zatitu. U Italiji je abortus dozvoljen do devedeset dana trudnoe i do dvadeset etiri sedmice u sluaju da je ivot majke ugroen. Prava fetusaDok islam daje prava fetusu, jo neroenom djetetu, neislamsko pravo tu vrstu zakona ili prava ne poznaje. Majka ima pravo na svoje tijelo i ono to je u njenom tijelu. Po ovom pitanju imamo vie stavova. Katolika crkva zastupa stav da je neroeno dijete ljudsko bie i s tim ima sva prava kao i svako ljudsko bie. Oni zastupaju stav da su kontraceptivna sredstva zabranjena jer se tim sprijeava nastanak jednog ljudskog bia.Prema jednom od miljenja fetus e postati ljudsko bie, imae svoju linost, svijest, emocije itd. Dobie sva prava koja ima svako ljudsko bie pa je zbog toga zabranjeno ubiti potencijalnu osobu kao i ve roenog i odraslog ovjeka.Kod liberalaca[footnoteRef:19] se abortus izjednaava sa uivanjem droge, kockanjem, prostitucijom, to, drugim rijeima, znai da je to stvar morala a ne stvar zakona. [19: Liberalac je pristalica liberalizma, pokreta koji zagovara smanjenje nadzora drave i drugih politikih institucija nad individualnom slobodom pojedinca. ]

Prava ue ili ire porodice i zajednice su manja ali vrijedna spomena. Porodica i zajednica ima pravo na neroeno dijete, ima pravo na poveanje svojih lanova ali nema pravo glasa u sluaju neke odluke oko abortusa. Drutvo moe osuditi in abortusa, moe protestovati protiv njega, ali ne moe naruiti ili oduzeti prava roditeljima koja im je dao zakon jedne drave.

ZakljuakDijete je Boiji dar, Boija milost dana ljudima. esto su ljudi nezahvalni zbog te vrste milosti pa zlostavljaju svoju djecu, svoje nasljednike, svoje potomke. ovjek veinom cijeni neto tek kad to izgubi ili kad ne moe to da dobije. Tako, naprimjer, brani par kojem Allah nije podario porod cijeni i voli tu Allahovu blagodat veinom vie nego onaj ko ima potomke. To je za zaboravnog ovjeka sasvim normalno.Islam priznaje prava fetusa, za razliku od neislamskih prava koja se samo brinu o majci. Islam fetusu daje prava kao i odraslom ovjeku, sa jednim izuzetkom, a to je pravo nasljedstva. Fetus u Islamu nema pravo nasljedstva iz razloga to se ne zna je li muko ili ensko i ne zna se hoe li biti roeno ivo ili mrtvo. Islam pravi razliku u podjeli nasljedstva izmeu mukih i enskih nasljednika, pa tako mukarcu pripada dio koliko dvjema enama.Abortus moemo podijeliti na: abortus prije udahnua due, a njega dijelimo na: abortus prije oblikovanja aborrtus poslije oblikovanja ploda. abortus nakon udahnua due.Ni jedno pravilo ne moemo generalizirati, ali iz svega navedeneog u ovom radu, moemo zakljuiti da je abortus haram i prije i poslije udahnua due, ali je mekruh-tenzih do etrdeset dana ili prije oblikovanja, u sluaju da postoji erijatski opravdan razlog, kao to je kad plod ugroava ivot majke. Tad se moe uiniti ako je razlog potvrdila kompetentna lijenika komisija i ako su suprunici, validnog braka, saglasni.U sluaju da neko prouzrokuje abortus islam je za takav in odredio kaznu, gurre, to iznosi dvadeseti dio kazne za krvarinu, a to je pet deva. U sluaju da se dijete, u tim okolnostima pobaci ivo pa umre tada, neki pravnici nareuje cijelu krvarinu od sto deva. Meutim, veina pravnika smatra, u sluaju da dijete normalno i zdravo proivi par dana, bez ikakvih posljedica, onda se ne plaa gurra.Islam ne dozvoljava da se na ljudski ivot, bez obzira u kojem stadiju bio, gleda kao na neto bezvrijedno i nebitno. Svaki i svaiji ivot u islamu je svet i zabranjen.to se tie neislamskog prava, vidjeli smo da o njemu i nema ba mnogo napisano. Jedini podaci koje sam pronala su status abortusa u zakonu Bosne i Hercegovine koji kae da ena moe na vlastiti zahtjev izvriti abortus do desete sedmice trudnoe, nakon tog perioda o abortusu odluuje lijenika komisija. to se tie sankcija za abortus one postoje u zakonu ali nije zabiljeeno da je i jedna sankcija ikad sprovedena bilo nad majkom bilo nad lijenikom. Razlog zbog kojeg je malo napisano o ovoj temi je injenica da o temi abortus nije mnogo pisano od strane predstavnika neislamskog prava. Nijedan zakon, osim islamskog, ne vodi toliku brigu o moralu svojih sljedbenika.

Literatura1. Kur'an s prevodom2. Topoljak, Sulejman, Savremena fikhska pitanja, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2009.3. Topoljak, Sulejman, Muslimanka i porodica, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2006.4. www.islambosna.ba5. www.el-asr.com 6. www.civilnodrustvo.ba7. Internet

Sadraj1. Uvod .........................................................................................22. Jeziko znaenje abortusa ....................................................... 33. Terminoloko znaenje abortusa ..............................................34. Hanefijska pravna kola ...........................................................55. Malikijska pravna kola ...........................................................66. afijska pravna kola ...............................................................77. Hanbelijska pravna kola ........................................................78. Abortus iz nude ......................................................................89. Abortus vanbrane djece .........................................................1010. Abortus kod silovanih ena ............................................1111. Abortus deformisanog ploda ..........................................1212. Miljenje Karadavija i jo nekih pravnika o abortusu...1313. Sankcije za uinjeni abortus ..........................................1414. El-gurre .........................................................................1615. Kaznenopravne sankcije ...............................................1716. Abortus u Zakonu BiH ..................................................1817. Kaznenopravne sankcije ...............................................1918. Abortus u drugim neislamskim pravima .......................1919. Prava fetusa ..................................................................2020. Zakljuak ......................................................................2121. Literatura .....................................................................2323