SIGURNOST NA MORU

1

1. ISM – obveznost i način primjene, svjedodžbe

ISM se primjenjuje na brodove bez obzira na datum konstrukcije kako slijedi: o Putnicke brodove ukljucujuci vrlo brze brodice, ne kasnije od 1-og kolovoza 1998. o Tankere, tankere za prijevoz kemikalija, brodove za rasuti teret i vrlo brze teretne

brodove vece od 500 grt, ne kasnije od 1-og kolovoza 1998. o Ostale teretne brodove i pokretne jedinice za busenje nafte, ne kasnije od 1-og

kolovoza 2002.

Dokument primjene ISM (Document of Compliance) se izdaje svakoj kompaniji koja udovoljava zahtjevima ISM koda. Dokument se izdaje od strane odgovarajuceg tijela drzave ciju zastavu brod vije, na propisani period koji ne smije prelaziti 5 godina. Dokument vrijedi jedino za onaj tip broda koji je naveden u njemu. Pravomocnost dokumenta godisnje se provjerava od strane drzave zastave unutar 3 mjeseca prije isteka datuma sa dokumenta.

Kopija (Document of Compliance) mora postojati na brodu kako bi zapovjednik broda mogao dokazati njeno postojanje ispektorima ako se to od njega trazi.

(Safety Management Certificate) se izdaje brodu na period koji ne prelazi 5 godina. On se izdaje nakon sto se utvrdi da kompanija i management broda djeluju u skladu ISM sustava. Pravomocnost ove svjedodzbe mora se provjeriti bar jedanput unutar perioda za koji ona vazi.

Brodica za spašavanje – održavanje

Svaka brodica za spasavanje mora imati potreban broj clanova posade. Zapovjednik brodice za spasavanje zaduzen je za rukovodjenje spustanja brodice za spasavanje i za upravljanje nakon sto je brodica uspjesno spustena. Osim zapovjednika, mora biti odredjen i zamjenik zapovjednika brodice.

Nakon sto zapovjednik broda naredi da se zapocne s napustanjem broda, izdat ce i nalog da se brzina broda smanji na najvise 2-3 cvora ili manje jer je uz vece brzine, osobito u losim vremenskim uvjetima, spustanje brodice prilicno otezano, a ponekad i posve onemoguceno.

Clanovi posade sa zapovjednikom brodice i zamjenikom na celu zaduzeni su za pripremu spustanja brodice. Nakon sto su navukli prsluke, trebaju skinuti zastitni pokrov (ako postoji) i sloziti ga na pogodno mjesto u brodici. Dvojica ulaze u brodicu, jedan postavlja cepove na otvore za ispustanje kisnice i o tome glasno obavjestava zapovjednika brodice, a drugi dodaje pramcanu privezaljku.

Pramcana privezaljka vazan je cimbenik sigurnosti pri spustanju brodice. Dodaje se izmedju pramcanih celicnih uzeta i broda pri cemu se mora paziti da ne dodje do zapinjanja privezaljke za brodsku konstrukciju. Svrha joj je da drzi brodicu uz bok broda neposredno nakon spustanja, sto je osobito vazno ako se brodica spusta dok se brod lagano krece. Ako privezaljka nije dovoljno pricvrscena ili nije dovoljno nategnuta, moze doci do pomicanja brodice prema krmi, ili do pucanja ili otpustanja privezaljke sto moze imati za posljedicu gubitak brodice ili vremena. Ako dodje do zatezanja pramcane privezaljke, spustanje treba zaustaviti, privezaljku prilagoditi i potom nastaviti spustanje. Dobro je imati i tezak cekic ili slican predmet za slucaj da se brodica zaglavi ili ako se nosaci ne mogu pokrenuti iz svog polozaja.

Ako postoji velika vjerojatnost da ce brod potonuti, a jos ima dovoljno vremena na raspolaganju, brodice treba opskrbiti dodatnim kolicinama opreme, vode i hrane.

SIGURNOST NA MORU

2

Sredstva za komunikaciju u nuždi – smještaj i korištenje SART uređaja

Osnovno je sredstvo za komunikaciju u slucaju napustanja broda prijenosni VHF primopredajnik (two-way VHF). Svaki brod ima 3 takva uredjaja. Uredjaj je cvrste konstrukcije (mora izdrzati pad s visine 1 m), malih je dimenzija i praktican za upotrebu, s napajanjem dovoljnim za 8 sati neprekidna rada. Omogucava rad na kanalu 16 i najmanje jos jednom kanalu (uobicajeno to su kanali 06 ili 13, iako se nerijetko susrecu uredjaji koji mogu raditi na svim simplex kanalima). Uredjaj ne smije moci koristiti duplex kanale niti kanal 70. Uredjaj je u stanju izdrzati uranjanje u vodu dubine 1 m u trajanju od 5 minuta cak i ako je uranjanjem promijenjena temperatura uredjaja za 45 C.

Ostali uredjaji na brodu – VHF (kanal 16), MF/HF (DSC poziv), Satelitski telefon (Satcom B), telex poruka putem Satcom C, EPIRB…..

Uredjaji za navodjenje (Homing devices) omogucuju spasavateljima na moru ili obali da odrede smjer u kojem se nalaze ljudi u nevolji. Osnovni uredjaj za navodjenje je radarski transponder (SART), Svaki teretni brod veci od 500 BT i putnicki brod, bez obzira na velicinu, moraju biti opremljeni sa najmanje dva SART uredjaja. SART je mali prijenosni uredjaj koji na pobudu (prijam radarskih signala na frekvenciji od 9 GHz) odasilje iste takve signale koji na radarskom zaslonu pobudnog uredjaja ostavljaju niz ravnomjerno razmaknutih tockica. Domet je uredjaja najmanje 5 M za brodske navigacijske radare s visinom antene vecom od 15 m odnosno 30 M za zrakoplovne radarske uredjaje snage 10 kW ili vise, te s antenom na visini od 1000 m. Uredjaj je zute boje, ima svjetlosni i zvucni pokazivac rada te mogucnost rucnog ukljucivanja odnosno ispitivanja. Vodootporan je i dovoljno cvrst da izdrzi pad u vodu s visine od 20 metara. Ugradjeno napajanje dovoljno je da nakon 96 sati “slusanja” omoguci jos 8 sati predaje.

Brod koji na svome radarskom uredjaju primi ovakve signale, duzan je krenuti u pomoc i to tako da promijeni smjer plovidbe prema nizu tockica. Polozaj SART uredjaja je neposredno iza tockice najblize vlastitom brodu na radarskom zaslonu.

Uredjaj za navodjenje moze se smatrati i VHF DSC EPIRB, dopusten na brodovima koji plove u podrucju A1. Takav uredjaj odasilje signal pogibelji jednakih tehnickih obiljezja kao i VHF DSC uredjaj, s tom razlikom sto se kao oznaka nezgode navodi EPIRB Emission te bez oznake mjesta i vremena nezgode. Takav uredjaj sadrzi i prijamno-predajni sklop SART uredjaja tako da njegov polozaj spasilacki brodovi opremljeni radarskim uredjajem lako otkrivaju.

Preživljavanje na moru – zaštita od hladnoće

Iznimno niske temperature, cesto ispod tocke smrzavanja, velika su opasnost za sve osobe u brodici ili splavi. Na zalost, u brodicama odnosno splavima nema nacina kojim bi se znacajnije sprijecio utjecaj niskih temperatura na ljudski organizam u duzem vremenskom razdoblju.

Najveca su opasnost za ljude promrzline. Promrzline se javljaju kada se zbog utjecaja vanjske temperature (ispod tocke smrzavanja) pocnu smrzavati tjelesne tekucine u pojedinim dijelovima tijela, ponajprije u ekstremitetima (osobito noge) u kojima je cirkulacija krvi slaba, a razdioba topline tijela smanjena na najmanju mjeru. Do promrzlina dolazi mnogo brze ako su pojedini dijelovi nezasticeni odnosno izlozeni vjetru. Zbog toga treba voditi racuna o vremenu koje svaki promatrac provede na strazi.

Prvi su znaci ozeblina jako bljedilo i osjecaj ukocenosti pri pomicanju zahvacenih dijelova tijela. Nakon toga dolazi do potpune obamrlosti i neosjetljivosti, a zatim do velike tvrdoce zahvacenog dijela tijela.

SIGURNOST NA MORU

3

Osnovno je sredstvo sprecavanja ozeblina izbjegavanje izlaganja gole koze zraku odnosno vjetru i pravilno koristenje sredstava za zastitu od hladnoce. Manje vjezbe u pravilnim vremenskim razmacima i masaza (dok ozebline nisu nastupile) radi poboljsanja cirkulacije, sprijecit ce ili odgoditi nastanak ozeblina. Takodjer valja se suzdrzavati od pusenja jer pusenje smanjuje ionako slabu cirkulaciju krvi. Pri pojavi prvih znakova ozeblina, treba nastojati pravodobno ugrijati zahvacene dijelove tijela prije nego nastupe trajna ostecenja. Ni u kojem se slucaju smrznuti dijelovi tijela ne smiju trljati ili masirati jer ce to izazvati jaku bol i trajna ostecenja smrznutih dijelova tijela.

Ceste su i ozljede pojedinih dijelova tijela zbog niskih temperatura zraka u duzem vremenskom razdoblju, iako nije nastupilo smrzavanje tjelesnih tekucina. Osobito su pritom osjetljive noge, i to posebno kad su vlazne. Takvim ozljedama pogoduje tijesna obuca.

ISPS – obveznost, razlozi uvođenja, svjedodžbe

IZMJENE SOLAS KONVENCIJE – ISPS KOD Usljed sve učestalijih terorističkih napada, koji su kulminirali 11.rujna 2001. napadima na SAD, u studenome 2001. sazvana je i održana sjednica Odbora za sigurnost plovidbe (MSC) pri svjetskoj pomorskoj organizaciji IMO-u.

Nakon nekoliko radnih sjednica, u prosincu 2002. održana je diplomatska konferencija na kojoj su dogovorene izmjene i dopune SOLAS konvencije, te je 12.12. 2002.usvojen tzv. ISPS kod.

ISPS – International code for ship's security and security of ports facilities, tj. Međunarodni pravilnik za sigurnosnu zaštitu na brodovima i za sigurnosnu zaštitu u lukama.

Kako je RH zemlja potpisnica SOLAS konvencije, po prihvaćanju izmjena i dopuna iste, Vlada RH pripremila je a Hrvatski Sabor izglasao Zakon o sigurnosnoj zaštiti na brodovima i u lukama RH otvorenim za međunarodni promet.

Odmah, zatim donesena je i Uredba o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet te Izmjene i dopune Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice RH. Ostale države potpisnice dužne su učiniti isto, a početak primjene ISPS-koda nastupa od 01.07.2004.

Izmjene i dopune SOLAS konvencije odnose se na poglavlja V i XI.

Poglavlje V obuhvaća brodske sustave i navigacijske uređaje a poglavlje XI prelazi u poglavlje XI-1 dok je poglavlje XI-2 potpuno novo.

Jednim od pravila poglavlja XI-1 uvodi se identifikacijski broj broda koji je već poznat kao IMO broj koji će p novom pravilu biti ugraviran na brodskom trupu.

To se odnosi na sve putničke brodove iznad 100 BT i na sve teretne brodove iznad 300 BT koji su u međunarodnoj plovidbi. Za nove brodove odredba vrijedi od 01.07.2004. a za postojeće brodove će se primjeniti po prvom dokovanju nakon navedenog datuma.

Jedno pravilo odnosi se na uvođenje tzv. trajnog zapisa o brodu (CSR – Continuous Synoptis Records) o čemu će više riječi biti u temi "Dokumentacija ISPS-a".

Poglavlje XI-2 potpuno je novo a obvezuje putničke, brze putničke, teretne, brze teretne te pokretne plovne objekte od 500 i više BT-a.

Osim što obvezuje navedene brodove i brodarske kompanije, ovo poglavlje obvezuje i luke u koje brodovi uplovljavaju, pa možemo reći da se odredbe SOLAS konvencije po prvi put počinju primjenjivati i na kopnu.

ISPS se uvodi sa ciljem da države međusobno maksimalno surađuju i sudjeluju u prikupljanju i razmjeni podataka u svrhu otkrivanja sigurnosne prijetnje, te da kroz svoj zakonodavni sustav uvedu

SIGURNOST NA MORU

4

odgovarajući sustav sigurnosne zaštite koji će zatim biti moguće primjeniti na Klasifikacijska društva, brodarska društva, brodove i luke dotične države.

Pored terorizma, sigurnosna zaštita se uvodi i s ciljem da se spriječe kriminalne radnje kao što su piratstvo, krijumčarenje, nedopušteno trgovanje ljudima i prijevoz slijepih putnika.

Vrlo je bitno ovdje naglasiti da se pored već poznatog pojma "safety" javlja novi pojam u brodarskom poslovanju, a to je "security"- sigurnosna zaštita.

Od ranije je poznato da se pod safety-em na brodu podrazumjevaju svi aspekti sigurnost plovidbe odnosno sigurnog upravljanja brodom, što je definirano ISM kodom.

Potrebno je razdvojiti ova dva pojma jer oni međusobno nemaju nikavu direktnu vezu.

Zapovjednik će uvijek dati prednost safety-u nad security-em.

To praktički znači da, ako će nakon primjene neke od odredbi ISPS koda doći do ugrožavanja sigurnosti plovidbe ili će biti onemogućeno sigurno upravljanje brodom u skladu sa ISM kodom, zapovjednik ima potpuno pravo i ovlasti ne primjeniti one odredbe ISM koda koje su u suprotnosti sa odredbama ISM koda.

Prije ovih izmjena SOLAS konvencije, postojale su odgovarajuće međunarodne konvencije, kodeksi i preporuke i prije 2000. godine, među kojima su najznačajnije: IMO-va rezolucija iz 1983 "Mjere zaštite od piratskog djelovanja i djelovanja naoružanih skupina protiv brodova", zatim i okružnica MSC-a "Mjere zaštite od protuzakonitog djelovanja protiv putnika i članova posade na brodovima" iz 1986., te Konvencija o zabrani protuzakonitog djelovanja protiv sigurnosti plovidbe" iz 1988. godine.

DOKUMENTACIJA – ZAPISI O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI Najvažniji dokument o sigurnosnoj zaštiti broda je Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda tj. International ship security certificate. (ISSC)

Ovu svjedodžbu izdaju RSO-i a to su Registri.

Temeljem izvršene procjene lučkog prostora i odobrenog Plana sigurnosne zaštite za lučki prostor, nadležno tijelo (RSO) izdat će toj luci dokument pod nazivom Izjava o sukladnosti luke tj. Statement of compliance of a port facilities.Oni ovu svjedodžbu izdaju nakon početnog ili obnovnog pregleda broda po pitanju sigurnosne zaštite.

Slijedeći važan dokument je tzv. kontinuirano praćenje povijesti broda tj. Continuous Synopsis Report (CSR).

CSR mora sadržavati:

- zastavu broda i datum upisa u upisnik brodova - identifikacijski broj broda (IMO broj) - ime broda i luku upisa - naziv i adresu vlasnika broda - naziv i adresu zakupoprimca - naziv kompanije - naziv klasifikacijskog društva - naziv RSO a koji je izdao ISSC, DOC i SMC

DOC je Dokument of compliance odnosno Potvrda o usklađenosti koju je dužna priskrbiti kompanija po ISM kodu.

SMC je Ship management certificate odnosno Potvrda upravljanja sigurnošću koju mora imati svaki brod po ISM kodu. Vidi ISM kod.

Unutar CSR-a mora se voditi točna evidencija o svim unajmiteljima i bivšim vlasnicima broda što znači da se ovaj dokument praktički vodi od porinuća broda do njegova povlačenja iz eksploatacije.

Zapisi koji se moraju čuvati unutar vremena propisanog nacionalnim propisima su:

SIGURNOST NA MORU

5

- datumi provedbe obuke i vježbi sigurnosne zaštite - opis sigurnosnih prijetnji - datumi i razlozi promjene razine sigurnosne zaštite - unutrašnje provjere i pregledi sigurnosne zaštite - komunikacije koje se odnose na sigurnosnu zaštitu broda - datumi i razlozi izmjena i dopuna na Planu sigurnosne zaštite - održavanje i testiranje sustava i uređaja te opreme za sigurnosnu zaštitu

U vezi s pregledima na brodu od strane ovlaštenih inspekcija moraju postojati sljedeći zapisi:

- valjanost svjedodžbi - trenutna razina sigurnosne zaštite na kojoj brod radi - svi podaci o dojavama i obavjestima koje se tiču sigurnosne prijetnje

Najvažniji zapis o mjerama sigurnosne zaštite je svakako Plan sigurnosne zaštite broda (SSP). On pored navedenog, mora sadržavati postupke izvješćivanja o sigurnosnim prijetnjama

O sigurnosnoj prijetnji, brod mora izvještavati nadležnu državnu upravu zemlje čiju zastavu vije, nadležne uprave obalnih država i kompaniju (društvo).

U skladu s time vlade država ugovornica moraju staviti na raspolaganje osobe i objaviti način stupanja u vezu za slučaj sigurnosne prijetnje.

Važan zapis je i onaj o procjeni sigurnosne zaštite broda odnosno Ship security assesment (SSA). Taj se zapis čuva u kompaniji a on sadrži i zapise o uvježbavanju..

Prosudbe i provjere provode se u cilju utvrđivanja učinkovitosti cijelog sustava sigurnosne zaštite pa tako i Plana.

Obavljaju se prema postupcima koji su utvrđeni Planom.

Postupci se djele na one o procjeni učinkovitosti sustava sigurnosne zaštite i na postupke pregleda, izmjena i dopuna Plana sigurnosne zaštite broda.

Časnik za sigurnosnu zaštitu na brodu (SSO) i zapovjednik broda moraju stalno nadgledati primjenjivost i učinkovitost Plana, te o svim nedostacima izvjestiti Časnika za sigurnosnu zaštitu u društvu CSO-a .

Ako je za vrijeme procjene ili pregleda otrkrivena kakva neusklađenost, ona se mora dokumentirati što znači da se svaka neusklađenost mora identificirati, dojaviti a zatim i ispraviti.

Časnik za sigurnosnu zaštitu broda dužan je o svakom nedostatku izvjestiti Časnika u kompaniji koji će odlučiti da li nedostatak zahtjeva izmjene i dopune Plana.

Izmjene i dopune odobrava nadležna Prepoznatljiva (priznata) organizacija (RSO) koja će ako je potrebno ponoviti postupak procjene i ažurirani Plan ovjeriti.

2. ISM – obveznost i način primjene, svjedodžbe (1. grupa)

Nadzor rada pripravnika (kadeta) vođenje dnevnika

Obicno se kadet stavlja pola radnog vremena da provodi sa jednim od casnika na zapovjednickom mostu gdje se obucava drzanju straze, astronomskoj i terestickoj navigaciji. Drugu polovicu radnog vremena kadet radi sa posadom broda uceci osnovne poslove na brodu.

SIGURNOST NA MORU

6

Dnevnik vjezbenika palube mora biti redovito vodjen, te se potpisuje od strane prvog casnika i zapovjednika broda.

U Narodnim novinama od srpnja 1998. objavljene je program izobrazbe i forma dnevnika vjezbenika palube. Neposredno nakon ukrcaja na brod vjezbenik je duzan cim prije obaviti zadatke upoznavanja. Svrha ovih zadataka je upoznati se sa smjestajem svih uredjaja na zapovjednickom mostu kao i komunikacijskih uredjaja i svih sustava u sluzbi sigurnosti plovidbe. Potrebno je nacrtati na papiru plan zapovjednickog mosta sa svim uredjajima, plan svih paluba na kojima treba upisati simbolima sva sredstva za spasavanje i protupozarna sredstva. Ovjerene crteze crtati u mjerilu papira i priloziti ih uz Dnevnik.

Ostali zadaci su detaljno opisani unutar Dnevnika:

o Sigurnost o Rukovanje sredstvima za spasavanje o Zastita od pozara i protupozarna sredstva o Opci brodski poslovi o Obnasanje straze o Navigacija o Manevriranje i rukovanje brodom o Komunikacije o Meteorologija o Rukovanje s teretom – brod za suhi teret o Rukovanje s teretom – brod za tekuci teret o Upoznavanje s strojarnicom o Ostale djelatnosti

Obveza uvježbavanja za slučaj opasnosti – raspored za uzbunu

Svaki clan posade mora mjesecno ucestvovati u najmanje jednoj vjezbi napustanja broda, protupozarnoj vjezbi i vjezbi sprecavanja oneciscenja okolisa, ukoliko propisi drzave upisa broda ne zahtijevaju drugacije. RH – vjezbe se moraju izvrsiti unutar 24 sata nakon odlaska iz luke ukoliko 25% posade nije ucestvovalo u prethodnim vjezbama koje su odrzane prethodnog mjeseca. SOLAS propisuje sljedece zahtjeve koje treba zadovoljiti prilikom vjezbi:

o Prsluk za spasavanje mora biti navucen u roku od 1 minute o Ukrcavanje u brodicu za spasavanje njezine kopletne posade mora se izvrsiti u roku

od najvise 3 minute o 2 clana posade moraju obaviti pripreme za ukrcaj i spustanje brodice u roku od 5

minuta od alarma o sve brodice za spasavanje sa kompletnom posadom i opremom moraju biti spustene u

more u roku od 10 minuta od davanja signala za napustanje

Zapovjednik je odgovoran za raspored za uzbunu, te mora osigurati da raspored za uzbunu (Muster List) je uvijek vidno istaknut na zapovjednickom mostu, strojarnici, salonu posade i salonu casnika. Raspored uzbune mora biti uvijek azuriran i potpisan od zapovjednika broda (ukrcanog). Mora sadrzavati pojedinosti o signalima za uzbunu, odnosno signal opceg alarma (napustanja broda) i signal lokalnog alarma (pozar i nuznost)

- NAPUSTANJE BRODA Svaki raspored za uzbune mora sadrzavati zamjene za kljucne osobe u slucaju njihove onesposobljenosti. Takodjer mora sadrzavati duznosti svakog clana posade za slucaj nuznosti, kao i zborno mjesto brodice dodijelno svakom od clanova posade.

SIGURNOST NA MORU

7

Svi clanovi posade moraju biti naznaceni na rasporedu uzbune, a isto vrijedi za osobe koje nisu clanovi posade s time da se njima ne smije dati nikakve duznosti za slucajeve nuznosti, vec samo zborno mjesto u slucaju napustanja broda.

Brodice za spasavanje – nacin spustanja

Osnovni preduvjet sigurna koristenja brodica za spasavanje njihovo je sigurno spustanje u more uz upotrebu soha ili odgovarajucih naprava. Bez obzira na izvedbu, sigurno je spustanje moguce pri nagibu broda do 20 odnosno trima do 10. Taj je uvjet poostren za tankere i brodove za prijevoz kemikalija odnosno plina, kojima je krajnji kut nagiba veci od 20 (propisuje ga MARPOL). Sigurno spustanje brodica mora biti neovisno o brodskom sustavu napajanja, pa se u pravilu koristi gravitacijska sila (ponekad rijetko akumulirana mehanicka energija). Spustanje moze obaviti samo jedan covjek s palube ili iz brodice i pritom mora imati potpun nadzor nad spustanjem. Ako se za spustanje koriste vitla s celicnim uzetom, ona moraju biti otporna na koroziju i na zakretanje pri spustanju. Brzina spustanja racuna se po izrazu: S = 0,4 + (0,02 * H) H – visina vrha sohe iznad mora Uredjaj mora imati kocnicu zbog ravnomjerne brzine spustanja, a uobicajena je centrifugalna kocnica. (kocnica za ogranicavanje najvece brzine spustanja i kocnica za zaustavljanje spustanja). Svaki ugradjeni sustav mora imati mogucnost rucnog i motornog podizanja potpuno opterecene brodice. Brzina podizanja motorom ne smije biti manja od 0,3 m/s. Motor moze biti elektro ili pneumatski, a obavezan je i sigurnosni granicni prekidac koji ce iskopcati napajanje kad brodica dodje do vrha sohe.

NACINI SPUSTANJA

o Gravitacijske sohe – koriste gravitacijsku silu odnosno tezinu brodica. Nakon

oslobadjanja osiguraca, plovilo se spusta zbog vlastite tezine pri cemu nije potreban ljudski rad niti vanjsko napajanje energijom. Ove sohe su danas u najsiroj upotrebi i to u prvom redu zbog svoje pouzdanosti, brzine spustanja i razmjerno niske cijene.

o Slobodan pad – da bi se brodica mogla spustiti slobodnim padom, mora biti potpuno zatvorena i samouspravljujuca, postavljena na prikladnom koso polozenom lezistu s kotacima, obicno na krmi broda s koje se spusta u more otpustanjem kocnice. Nedostatak je jak udarac o morsku povrsinu, a prednosti su brzo napustanje broda i brzina koju brodica ima vec u trenutku dodira s morem.

o Samooslobadjanje (Free Float) – primjenjuje se na novijim brodovima kao pomocni nacin spustanja brodica koji se inace spustaju slobodnim padom. Temelji se na izvedbi nosaca brodice pri kojoj brodica nije pricvrscena za brod vec samo “objesena”. U slucaju potonuca brodica ce, buduci da nije pricvrscena, “ispasti” iz svog lezista i slobodno isplivati.

Sredstva za pozicioniranje i komunikaciju u nuždi ( EPIRB, COSPAS-SARSAT, INMARSAT, VHF )

Uredjaji za otkrivanje polozaja omogucuju odredjivanje polozaja broda ili ljudi u nezgodi ili autonomno odredjuju polozaj broda u nevolji te o njemu izvjestavaju nadlezne ustanove. U takve uredjaje koje brod mora posjedovati, spadaju EPIRB uredjaji COSPAS-SARSAT sustava ili Standard E uredjaj INMARSAT sustava.

SIGURNOST NA MORU

8

COSPAS-SARSAT sustav utemeljen je posebnim dogovorom izmedju cetiri drzave – SAD, Rusije, Kanade i Francuske. Sustavom je predvidjeno da SAD i Rusija osiguraju svemirsku tehnologiju, a sve cetiri drzave komunikacijske i mjerne uredjaje satelita. Sustav je operativan od 1982. Ovaj sustav podrzava rad EPIRB-a (Emergency Position Indicating Radio-Beacon) na osnovnoj frekvenciji od 406.025 MHz te 121.5 MHz. Sustav se sastoji od:

o Zemaljskog dijela Kontrloni centri (Mission Control Centre – MCC) Lokalni terminali (Local User Terminal – LUT)

o Svemirskog segmenta Sateliti sustava COSPAS na visini od 1000 km Sateliti sustava SARSAT na visini od 850 km Sateliti sustava GOES u geostacionarnoj putanji (35.700 km)

o Predajnika Pomorski – EPIRB Zrakoplovni – ELT (Emergency Locator Transmitter) Kopneni – PLB (Personal Locator Beacon)

U COSPAS-SARSAT sustavu polozaj EPIRB-a na zemlji odredjuje se mjerenjem Dopplerova pomaka primljene frekvencije. Zbog toga sto se satelit krece velikom relativnom brzinom ( 7000 m/s) u odnosu na EPIRB, udaljenost izmedju satelita i predajnika prilicno se mijenja. Zbog toga se mijenja takodjer frekvencija koju prima satelit i dostavlja LUT-u. Na taj nacin matematicki se definira hiperboloid. Vise parova opazanja u razmaku vremena rezultiraju vecim brojem hiperboloida koji se svi sijeku u dvije tocke od kojih je jedna pozicija predajnika. Zbog toga sto je nagib putanje satelita 90, sustav ostvaruje globalnu pokrivenost. Sustav podrzava dva nacina rada:

o Rad u tzv. realnom vremenu (Real-time Mode) – podrzan je samo za frekvenciju od 121.5 MHz. Satelit mora dovoljno dugo “vidjeti” i predajnik i LUT na Zemlji da bi se u LUT-u mogao odrediti polozaj predajnika. Zbog toga nije ostvarena globalna pokrivenost.

o Globalni nacin rada (Global Mode) – satelit mjeri primljenu frekvenciju, “pamti” je, te je odasilje prema LUT-u pri prvom nailasku na njega. Time je osigurana globalna pokrivenost za EPIRB uredjaje koji rade na 406.025 MHz, uz odredjeno vremensko zakasnjenje.

LUT izrazunatu poziciju proslijedjuje dalje MCC-ovima koji obavjestavaju pridruzeni RCC koji prenosi daljnju koordinaciju traganja i spasavanja RCC-u koji se nalazi u boljem polozaju za daljnje vodjenje traganja i spasavanja. Radi brzeg otkrivanja polozaja ljudi u nevolji, u COSPAS-SARSAT sustav ukljuceni su i GOES sateliti. Ti su sateliti smjesteni u geostacionarnoj putanji i pokrivaju 3 svjetska oceana.

EPIRB uredjaji koji rade u okviru INMARSAT sustava (tzv. Standard E – 1645.5-1645.5 MHz) ne omogucuju autonomno odredjivanje polozaja EPIRB uredjaja, sto je osnovni razlog zasto takvih uredjaja donedavno nije bilo na trzistu. Ovakav EPIRB mora informaciju polozaja broda u nevolji dobiti od nekog drugog navigacijskog uredjaja ili mu treba biti unijeta pomocu tipkovnice. Pustanjem u rad GPS satelitskog navigacijskog sustava (1994.), poceli su se javljati EPIRB uredjaji s ugradjenim GPS prijemnikom.

EPIRB uredjaji koji se prihvacaju kao dio GMDSS opreme moraju imati prekidac za ukljucivanje, moraju biti samooslobadjajuci (HRU), moraju imati plivajucu privezu, pokazivac rada te mogucnost ispitivanja uredjaja. Napajanje uredjaja mora biti takvo da uredjaju omogucava rad od najmanje 48 sati.

3. Plovidbena straza – postupak u slučaju dolaska zapovjednika na most

SIGURNOST NA MORU

9

Casnik straze je predstavnik zapovjednika i on je odgovoran za sigurnost plovidbe broda. On se uvijek mora ponasati u skladu s odredbama vazecih pravila za izbjegavanje sudara na moru.

Casnik straze je odgovoran za sigurnu plovidbu, unatoc prisutnosti zapovjednika na mostu sve dotle dok ga zapovjednik izricito ne obavijesti da on preuzima odgovornost za plovidbu.

Brodica za prikupljanje – spuštanje i način korištenja Iskustvo je pokazalo da na brodu treba imati sredstvo koje ce omoguciti brzo i ucinkovito spasavanje ljudi iz mora. Zbog toga svaki brod mora imati brodicu za prikupljanje (Rescue boat) duljine 3,8 do 8,5 metara za najmanje 5 osoba u sjedecem i za 1 osobu u lezecem polozaju. Svojim manevarskim svojstvima mora omoguciti sigurno i brzo spustanje, spasavanje i podizanje, a izvodi se s krutim ili pneumatskim dnom. Pramcani dio mora imati uzvoj ili pokrov u rasponu od 15% duzine. Dopustena je ugradnja vajskih ili unutrasnjih motora koji mogu razviti brzinu od najmanje 6 cvorova u razdoblju od 4 sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod ima. Za razliku od brodica za spasavanje, u ove brodice je dopustena ugradnja odgovarajucih benzinskih motora, a mogu se koristiti i mlazni pogoni koji su za takve brodice veoma prikladni.

Pneumatske brodice za prikupljanje moraju ispunjavati neke dodatne uvjete. Cvrstoca brodice mora biti dovoljna za spustanje i podizanje potpuno opterecene brodice. Uzgon mora osiguravati jedna komora podijeljena u najmanje 5 odvojenih potkomora tako da plovnost ne bude poremecena u slucaju ostecenja jedne od njih i kada je brodica opterecena, ili dvije priblizno jednake komore. Svaka je komora opremljena bespovratnim ventilom radi odrzavanja predvidjenog tlaka. Brodica mora biti tako izgradjena da izdrzi boravak u moru najmanje 30 dana neprekidno odnosno neograniceno dugo pri smjestaju na palubi broda.

Za spustanje brodica u pravilu se koriste namjenske dizalice koje omogucavaju spustanje u vremenu kracem od 5 minuta.

Uz odobrenje nadleznih tijela dopusteno je “zamijeniti” brodicu za prikupljanje brodicom za spasavanje, ali ta brodica mora odgovarati uvjetima koji se zahtijevaju za obje vrste brodice.

OPREMA BRODICE ZA PRIKUPLJANJE Izuzev caklji, oprema brodice mora biti pricvrscena i spremljena u za to predvidjene vodonepropusne prostore da se ne bi izgubila odnosno da ne bi smetala radnjama prijeko potrebnim tijekom spasavanja.

Brodica za prikupljanje mora imati:

o Odgovarajuci broj plivajucih vesala za pokretanje brodice u mirnom moru o Plivajuci ispolac o Kompas s osvjetljenjem o Zavlacno sidro s konopcem dugim najmanje 10 metara o Privezaljku pricvrscenu na pramcu, opremljenu mehanizmom za oslobadjanje o Uze za tegljenje ne krace od 50 metara o Vodootpornu elektricnu svjetiljku za odasiljanje Morseovih signala, s rezervnim

baterijama i zaruljom o Zvizdaljku ili slican zvucni signal o Pribor za prvu pomoc o 2 plivajuca konopca za spasavanje s prstenima, duga najmanje 30 metara o reflektor za traganje s vodoravnim i okomitim sektorom od 6 i jacine svjetala 2.500

svijeca, s izvorom napajanja dovoljnim za 3 sata neprekidnog rada o Radar-reflektor o Sredstva za zastitu od gubitka topline za 10% osoba u brodici (ili najmanje 2)

SIGURNOST NA MORU

10

o Prijenosnu opremu za gasenje pozara pogodnu za gasenje pozara tekucina

Uz to kruta brodica za prikupljanje mora imati: caklju, kablic i noz ili sjekiru. Pneumatska brodica takodjer mora imati plivajuci sigurnosni noz, 2 spuzve, rucni mijeh ili crpku, opremu za manje popravke odnosno za odrzavanje brodice i sigurnosnu caklju.

Napuštanje broda – obaveza prikupljanja putnika, korištenje pirotehničkih sredstava

Odluku o napuštanju broda a zatim i naredbu, donosi isključivo zapovjednik broda. Odluka se donosi onog trenutka kad je s obzirom na situaciju i uvjete u kojima je došlo do nezgode, (stanje broda, jačina vjetra, stanje mora sposobnost odnosno uvježbanost i organiziranost posade) te po vlastitom uvjerenju za posadu i putnike sigurnije preći u čamce ili splavi za spašavanje negoli ostati na brodu. Uvježbanost i organiziranost posade ključni je element za izbjegavanje paničnih situacija a time i uspješno provođenje akcije napuštanja broda što svakako upućuje na nužnost čestog i pravilnog provođenja vježbi napuštanja broda.

Priprema za napuštanje podrazumijeva sve radnje prije spuštanja čamaca ili splavi u more, a s tim radnjama mora biti upoznat svaki član posade i putnik. (raspored za uzbunu).Svaki član posade odnosno putnik dužan je odmah nakon ukrcaja na brod upoznati se sa sadržajem rasporeda za uzbunu tj s dužnostima za slučaj napuštanja broda ili požara, te potom sa smještajem sredstava za spašavanje (smještaj čamca kojem pripada po rasporedu, smještaj osobnih sredstava za spašavanje-prsluka, termozaštitnog odjela, smještaj rezervnih prsluka). Na određenom mjestu u kabini potrebno je imati spremnu toplu odjeću pogodnu za napuštanje broda i baterijsku svjetiljku. Efikasno napuštanje broda ovisi prije svega o vremenu koje nam stoji na raspolaganju za napuštanje broda te uvježbanost odnosno organiziranost posade. Vrijeme je ono na koje ne možemo utjecati jer ovisi o vanjskim faktorima, ali zato možemo maksimalno utjecati na uvježbanost i organiziranost posade. Posada se sakuplja na za napuštanje predviđenom mjestu (čamci) a na putničkom brodu je okupljanje putnika predviđeno na tzv. muster stations a zatim uz pomoć časnika putnici se dovode do čamaca.

Da bi napuštanje broda bilo što uspješnije provedeno, na brodu su na prikladnim mjestima postavljene standardizirane fluorescentne oznake tzv. IMO safety signs, koje upućuju posadu na određene radnje (kretanje, izlazi), odnosno označavaju položaj ili smještaj određene opreme.

Svaki čamac mora imati potreban broj članova posade. Jedan član posade (časnik) zapovjeda spuštanjem i upravljanjem čamca nakon što je spušten u more. Zapovjednik čamca mora imati i svog zamjenika a oba moraju biti autoritativne i odlučne osobe koje moraju pored svojih zaduženja provoditi red i disciplinu u čamcu izbjegavajući pri tome panične, histerične i stresne situacije koliko je god to moguće.

Postupci prilikom napuštanja broda uključuju (nakon odluke o napuštanju) smanjenje brzine broda na 2-3 čv kako bi se čamci mogli bez teškoća spustiti. Nakon oglašavanja znaka za napuštanje broda (7+1) svaka osoba mora obući toplu odjeću (bez obzira na vanjsku temperaturu), a preko odjeće navlači se prsluk koji se mora pravilno pritegnuti. Nakon toga osobe postupaju prema rasporedu :zatvaraju pojedine otvore na brodu, odnosno pripremaju čamce za spuštanje a ostali donose ostala sredstva za spašavanje (prijenosna radio stanica, epirb, radar transponder, pirotehnika,deke). Ukoliko brod sigurno tone a raspolažemo s dovoljno vremena, treba donjeti dodatne količine hrane i vode a od ostalih sredstava navigacijske karte, nautički godišnjak, sekstant, dalekozor, džepni GPS ).

Od pirotehnickih sredstava na brodu imamo sljedece:

o 12 raketa sa padobranom koje se nalaze na zapovjednickom mostu

SIGURNOST NA MORU

11

o 4 rakete sa padobranom u svakom camcu za spasavanje o 6 rucnih baklji u svakom camcu za spasavanje o 2 plutajuca dimna signala u svakom camcu za spasavanje

SIGNALNE RAKETE Signalne rakete lagana su prijenosna sredstva sto se koriste za privlacenje paznje brodova u blizini. Ispaljuju se najcesce iz ruke i dosizu visinu od najmanje 300 metara. Nakon te visine izbacuju padobran i aktiviraju specijalnu baklju koja gori jarkocrvenom bojom jacine najmanje 30000 svijeca, najmanje 40 sekundi uz brzinu pada od najvise 5 metara u sekundi. Na raketama je otisnuto uputstvo o koristenju, cuvaju se u vodonepropusnoj kutiji, a mogu se koristiti danju i nocu. RUCNE BAKLJE Rucnim bakljama tocno se oznacuje polozaj camca ili splavi. Izradjene su tako da nakon aktiviranja gore ravnomjerno, jarkocrvenom bojom, najmanje jacine 15000 svijeca bar jednu minutu. Rucne baklje uronjene u vodu 10 cm ne gase se 10 sekundi i ne smiju predstavljati opasnost za camac ili splav. Uputstvo o koristenju otisnuto je na bakljama, a cuvaju se u vodonepropusnoj kutiji. PLUTAJUCI DIMNI SIGNALI Plutajuci dimni signali nakon aktiviranja ravnomjerno izbacuju dim jarke boje najmanje 3 minute nakon sto plivaju u mirnoj vodi. Namijenjeni su privlacenju paznje zrakoplova u blizini, ne mogu se ugasiti kratkotrajnim uranjanjem u vodu, a prilikom aktiviranja ne reagiraju eksplozivno. Nedostatak im je sto zbog vjetra ne pokazuju tocan polozaj camca ili splavi, i sto se mogu koristiti iskljucivo danju.

Temeljno nacelo pri koristenju pirotehnickih sredstava je razumna i pravodobna upotreba, imajuci na umu njihov ograniceni broj. Njihovo se koristenje moze dopustiti jedino ako su ljudi u brodici ili splavi sigurni da u blizini ima osoba koje mogu vidjeti signal.

Sprečavanje onečišćenja – mjere predostrožnosti pri ukrcaju goriva

Mjere zastite i postupci pri ukrcaju goriva propisani su SOPEP prirucnikom. Kod ukrcajnog prikljucka na palubi postavlja se stalna straza koju obicno obavlja posada stroja i dezurni casnik stroja. Oni moraju imati nacin komunikacije sa strojem i mostom (radio-veza). Brod pokazuje crvenu zastavu (B) ili po noci crveno svjetlo vidljivo sa svih strana. U blizini prikljucka mora biti pripremljena oprema za ciscenje u slucaju izljevanja. Odljevi sa palube moraju biti zatvoreni, izljevna kosara mora biti cista. Takodjer se mora dogovoriti nacin komunikacije izmedju broda i terminala (barze). ISPS – obveznost … (Grupa 1.)

4. Plovidbena straža

Meteoroloska upozorenja dijele se na ona za otvoreno more i oceane, te na upozorenja za zatvorena mora i priobalna podrucja.

Meteorloloska izvjesca trebaju imati sljedece sastavne dijelove: o Upozorenje o Situacija o Prognoza o Sifrirana sinopticka analiza i prognoza o Sifrirana meteoroloska izvjesca odabranih brodskih postaja o Sifrirana meteoroloska izvjesca odabranih kopnenih postaja

SIGURNOST NA MORU

12

Komunikacijska sredstva za predaju upozorenja mogu biti obalna (Navtex) ili oceanska (Inmarsat C ili HF radio-telex). Optimizaciju putovanja sa stajalista sigurnosti ponekad obavljaju privatne organizacije za odgovarajucu naknadu i pritom imaju ulogu savjetodavca zapovjednika (Oceanroutes – SAD). Casnik u strazi mora pozorno pratiti sve meteoroloske parametre koje je u mogucnosti izmjeriti te pratiti sve vremenske izvjestaje. Vazno je pravodobno izvjestiti zapovjednika o naglim promjenama vremena.

Preživljavanje na moru – podizanje osoba iz mora, korištenje splavi za spašavanje

Splavi za spasavanje – smjestaj i odrzavanje, komunikacija sa spasavateljima

Uz camce za spasavanje, jedino sredstvo koje omogucuje duzi boravak ljudi na moru nakon napustanja broda jesu splavi za spasavanje. Razlika je u propulziji, splav je bez ikakvog pogona i slobodno pluta pod utjecajem vjetra i mora. S obzirom na konstrukciju dijelimo ih na krute i pneumatske splavi. Splav mora biti dovoljno cvrsta da sigurno izdrzi boravak na moru bar 30 dana. Kolicina i kapacitet splavi:

o Ako postoje 2 camca za spasavanje 100% u svakom camcu + 100% u splavima o Ako je jedan camac 100% u camcu + 200% u splavima o Ako je brod duzi od 150 metara mora biti jedna splav na pramcu kapaciteta za 6 osoba

Tehnicke karakteristike;

o Mora izdrzati pad s visine od najmanje 18 metara bez ostecenja o Potpuno opterecena splav moze se tegliti brzinom od 3 cvora o Spusta li se pomocu soha, potpuno opterecena mora izdrzati udarac u brod brzinom

3,5 m/s odnosno pad s visine od 3 metra o Pokrov mora izdrzati skok covjeka s visine od najmanje 4,5 metra, izradjen je od

dvostrukog materijala i izveden tako da omogucuje siguran i relativno udoban boravak ljudi i zastitu od vanjskih utjecaja

o Oko splavi i s unutrasnje strane nalazi se plutajuci konopac sto sluzi za pridrzavanje

Splav se aktivira povlacenjem privezaljke ili pomocu hidrostatske kuke. Aktiviranje pomocu privezaljke izvodi se povlacenjem privezaljke rukom ili bacanjem u more splavi kojoj je privezaljka vezana za cvrsti dio broda. Povlacenjem privezaljke otvara se ventil na posudama s plinom pod pritiskom koji napuhava komore. Hidrostatska kuka je mehanizam sto oslobadja i aktivira splav u trenutku kad tijekom potonuca broda splav dospije na dubinu vecu od 4 metra.

Jednom tjedno mora se obaviti vizualna kontrola ispravnosti camaca i splavi za spasavanje, spasilackih camaca i opreme za spustanje. Pneumatske splavi, prsluci za spasavanje na napuhivanje i hidrostatske kuke mora pregledati strucni servis jednom na godinu. Na brodu povremeno valja vizualno pregledati kontejnere u koje su smjestene splavi. Posebnu paznju valja posvetiti odrzavanju cistoce hidrostatskih kuka jer necistoca i korozija mogu blokirati membranu ili oprugu mehanizma za otpustanje kuke.

Neposredno nakon napuštanja broda, a prije udaljavanja brodice od broda treba provjeriti ima li ljudi u moru. Ako ih ima treba ih prihvatiti u brodice ili splavi dok su u vidokrugu. Ako su ljudi u moru slabi ili ozljeđeni treba koristiti kopču na leđima prsluka odnosno jakobice za ukrcaj.

Iscrpljene osobe prihvaćaju se ispod pazuha i za kopču na prsluku. Ako je potrebno ući u more, radi pripomoći podizanja osobe u čamac, obvezno je imati prsluk koji će biti privezan konopcem za splav ili brodicu kako se zbog vjetra struje ili valova brodica ne bi udaljila brže negoli čovjek može plivati.

SIGURNOST NA MORU

13

Plovidba broda – plovidba u magli i pri slaboj vidljivosti

Pogorsanjem vidljivosti potrebno je pojacati strazu na zapovjednickom mostu (pozvati kormilara i obavijestiti zapovjednika), ukljuciti dodatni radar, pozorno slusati VHF Ch.16 i motriti. Vecina kompanija propisuje koja vidljivost se uzima za smanjenu (npr. kontejnerski brodovi 3 M). U magli je potrebno davati zvucne signale za smanjenu vidljivost – brod koji se krece kroz vodu daje jedan dugi zvuk u vremenskim razmacim od najvise 2 minute. U prometnim podrucjima cesto je potrebno smanjiti brzinu jer COLREG definira sigurnu brzinu kao onu pri kojoj se mozemo zaustaviti u polovici podrucja vidljivosti. Kod dugackih brodova (VLCC) pozeljno je postaviti osmatraca na pramac. U obalnim podrucjima takodjer je potrebno stalno kontrolirati dubinu.

Sprečavanje onečišćenja – SOPEP plan i obaveza izvještavanja obalne države

SOPEP (Shipboard Oil Pollution Emergency Plan) je prirucnik kojeg mora imati svaki brod koji ima knjigu o uljima tj. tanker veci od 150 t i svaki brod veci od 450 t. Njegova namjera je da zapovjednika broda, clanove posade i osobe na kopnu prakticno uputi sa postupcima u slucajevima oneciscenja i opasnostima od oneciscenja uljem.

SOPEP mora sadrzavati :

o Postupak za dojavu u slucaju uljnog izljeva o Popis tijela i osoba koje o tome valja izvijestiti o Podroban opis mjera koje se odmah imaju poduzeti radi smanjenja ili obustave

daljnjeg istjecanja o Postupke pri suradnji s drzavnim i mjesnim vlastima, kako bi se oneciscenje svladalo

Obveza izvjescivanja obalne drzave – o svakoj uljnoj mrlji, njezinoj velicini, vrsti i uzroku valja izvjestiti mjerodavne organe, a biljeske o nezgodi valja unijeti u knjigu o uljima na tankeru i u Dnevnik Terminala. U slucaju da je izliveno 100 tona ili vise, izvjesce se priprema u obliku i na nacin koji propisuje medjunarodna pomorska organizacija (IMO). Izvjesce se upucuje vlastima pojedine drzave, a ako se brod nalazi van nadleznosti pojedine drzave, onda vlastima zastave broda. U svakom od tih slucajeva, izvjescuje se i upucuje IMO.

ISPS – trajni zapis o brodu, svjedodžbe

Najvažniji dokument o sigurnosnoj zaštiti broda je Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda tj. International ship security certificate. (ISSC)

Ovu svjedodžbu izdaju RSO-i a to su Registri. (RSO – Recognize security organization- Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu)

Temeljem izvršene procjene lučkog prostora i odobrenog Plana sigurnosne zaštite za lučki prostor, nadležno tijelo (RSO) izdat će toj luci dokument pod nazivom Izjava o sukladnosti luke tj. Statement of compliance of a port facilities.Oni ovu svjedodžbu izdaju nakon početnog ili obnovnog pregleda broda po pitanju sigurnosne zaštite.

SIGURNOST NA MORU

14

Slijedeći važan dokument je tzv. kontinuirano praćenje povijesti broda tj. Continuous Synopsis Report (CSR).

CSR mora sadržavati:

- zastavu broda i datum upisa u upisnik brodova - identifikacijski broj broda (IMO broj) - ime broda i luku upisa - naziv i adresu vlasnika broda - naziv i adresu zakupoprimca - naziv kompanije - naziv klasifikacijskog društva - naziv RSO a koji je izdao ISSC, DOC i SMC

DOC je Dokument of compliance odnosno Potvrda o usklađenosti koju je dužna priskrbiti kompanija po ISM kodu. SMC je Ship management certificate odnosno Potvrda upravljanja sigurnošću koju mora imati svaki brod po ISM kodu. Vidi ISM kod.

Unutar CSR-a mora se voditi točna evidencija o svim unajmiteljima i bivšim vlasnicima broda što znači da se ovaj dokument praktički vodi od porinuća broda do njegova povlačenja iz eksploatacije.

Zapisi koji se moraju čuvati unutar vremena propisanog nacionalnim propisima su:

- datumi provedbe obuke i vježbi sigurnosne zaštite - opis sigurnosnih prijetnji - datumi i razlozi promjene razine sigurnosne zaštite - unutrašnje provjere i pregledi sigurnosne zaštite - komunikacije koje se odnose na sigurnosnu zaštitu broda - datumi i razlozi izmjena i dopuna na Planu sigurnosne zaštite - održavanje i testiranje sustava i uređaja te opreme za sigurnosnu zaštitu

U vezi s pregledima na brodu od strane ovlaštenih inspekcija moraju postojati sljedeći zapisi:

- valjanost svjedodžbi - trenutna razina sigurnosne zaštite na kojoj brod radi - svi podaci o dojavama i obavijestima koje se tiču sigurnosne prijetnje

Najvažniji zapis o mjerama sigurnosne zaštite je svakako Plan sigurnosne zaštite broda (SSP). On pored navedenog, mora sadržavati postupke izvješćivanja o sigurnosnim prijetnjama. O sigurnosnoj prijetnji, brod mora izvještavati nadležnu državnu upravu zemlje čiju zastavu vije, nadležne uprave obalnih država i kompaniju (društvo). U skladu s time vlade država ugovornica moraju staviti na raspolaganje osobe i objaviti način stupanja u vezu za slučaj sigurnosne prijetnje. Važan zapis je i onaj o procjeni sigurnosne zaštite broda odnosno Ship security assesment (SSA). Taj se zapis čuva u kompaniji a on sadrži i zapise o uvježbavanju.

Prosudbe i provjere provode se u cilju utvrđivanja učinkovitosti cijelog sustava sigurnosne zaštite pa tako i Plana. Obavljaju se prema postupcima koji su utvrđeni Planom. Postupci se dijele na one o procjeni učinkovitosti sustava sigurnosne zaštite i na postupke pregleda, izmjena i dopuna Plana sigurnosne zaštite broda. Časnik za sigurnosnu zaštitu na brodu (SSO) i zapovjednik broda moraju stalno nadgledati primjenjivost i učinkovitost Plana, te o svim nedostacima izvijestiti Časnika za sigurnosnu zaštitu u društvu CSO-a .

Ako je za vrijeme procjene ili pregleda otkrivena kakva neusklađenost, ona se mora dokumentirati što znači da se svaka neusklađenost mora identificirati, dojaviti a zatim i ispraviti. Časnik za sigurnosnu zaštitu broda dužan je o svakom nedostatku izvijestiti Časnika u kompaniji koji će odlučiti da li nedostatak zahtjeva izmjene i dopune Plana. Izmjene i dopune odobrava nadležna Prepoznatljiva

SIGURNOST NA MORU

15

(priznata) organizacija (RSO) koja će ako je potrebno ponoviti postupak procjene i ažurirani Plan ovjeriti.

5. Držanje straže – obveznosti

Poglavlje VIII STCW – propisuje nacine obavljanja straze te, posebice, mjere za sprecavanje nezeljenih posljedica umora. Plovidbena straža – preuzimanje straže Preporuka je da casnik koji preuzima strazu dodje na most 15 minuta prije pocetka njegove straze.

Casnik straze ne smije predati strazu casniku slijedece smjene ako zapazi da je on u stanju koje mu ne dopusta da djelotvorno obavlja svoje duznosti. Ako sumnja, casnik straze treba o tome obavijesti zapovjednika. Casnik koji preuzima strazu mora provjeriti da su clanovi njegove smjene sposobni za obavljanje svojih duznosti, a osobito da se mogu prilagoditi za izvidjanje u mraku.

Casnik straze ne smije preuzeti strazu sve dotle dok se nije posve prilagodio uvjetima izvidjanja i dok se nije osobno upoznao sa:

o Postojecim naredbama i drugim posebnim uputama zapovjednika u vezi s plovidbom broda

o Pozicijom, kursom, brzinom i gazom broda o Prevladavajucim i predvidjenim stanjem plime i oseke, strujom, vremenskim

prilikama, vidljivoscu i njihovu utjecaju na kurs i brzinu o Prilikama plovidbe, a osobito sa:

Upotrebnim stanjem svih navigacijskih i sigurnosnih uredjaja kojima se koristi ili ce se koristiti

Devijaciji girokompasa i magnetskog kompasa Prisutnoscu i kretanju brodova na vidiku ili onih za koje se zna da su

u blizini Uvjetima i opasnostima plovidbe koje ce vjerojatno nastupiti za

vrijeme straze Mogucim ucinkom nagiba, pretege, trim, gustoce vode i dubinom

ispod kobilice

Ako se straza treba smijeniti u trenutku kada se izvodi manevar ili druga radnja za izbjegavanje opasnosti, nju treba odgoditi sve dotle dok se ta radnja ne dovrsi.

Plovidba u nevremenu – prijam meteoroloških izvješća i izbjegavanje tropskog ciklona

Komunikacijska sredstva za prijem meteoroloskih izvjesca i upozorenja mogu biti obalna (Navtex, VHF) ili oceanska (Inmarsat C, MF/HF telefonija ili radio-telex). Osnovno je sredstvo predaje obalnih upozorenja NAVTEX sustav. Upozorenja kojima se pokrivaju otvorena mora, mogu biti upucena koristenjem INMARSAT satelitskog sustava pri cemu se koristi mogucnost poboljsanog grupnog poziva (EGC) ili pomocu uskopojasnog izravno-tiskajuceg sustava (NBDP) na MF/HF frekventnom podrucju. Potrebno je hitno obavjestiti zapovjednika o primitku meteoroloskog izvjesca koji je relevantan za brod na kojem se nalazimo, kao i uputiti ostale casnike koji drze plovidbenu strazu. Na sjevernoj hemisferi polovica ciklona koja se nalazi na desnoj strani tropskog ciklona za brodove opasnija od one na lijevoj strani. To narocito vrijedi za prednji desni kvadrant. Na juznoj hemisferi je obrnuto. Taj dio ciklona se naziva opasni kvadrant i u njemu je rezultantni vjetar jaci nego sto bi on

SIGURNOST NA MORU

16

bio prema barickom gradijentu, pa je i more jace razvijeno, a smjer vjetra zanosi brod prema stazi i celnom dijelu ciklona.

Sredstva za spašavanje – vrste, smještaj, količina

Sredstva za spasavanje mogu se podijeliti na: o Osobna sredstva za spasavanje

Prsluk za spasavanje Pojas za spasavanje (kolut) Termozastitno odijelo Ostala sredstva

o Brodica za spasavanje o Brodica za prikupljanje o Splav za spasavanje

Nacelno putnicki brod mora imati ukupno dovoljno mjesta u brodicama i splavima za smjestaj najmanje 125% od ukupnog dopustenog broja ljudi na brodu. Nacelno, teretni brod mora imati slobodnih mjesta u brodicama i splavima za prezivljavanje tri puta (300%) vise nego je najveci dopusteni broj clanova posade.

Prsluk (life jacket) je osnovno osobno sredstvo za spašavanje u slučaju napuštanja broda.

Osnovna namjena prsluka je da spriječi utapanje čovjeka usljed premorenosti ili nesvjestice. Razlikujemo prsluke za odrasle i prsluke za djecu.Osoba ukrcana na brod mora podesiti pojas prema svojoj fizionomoji kako se ne bi desilo da u kontaktu sa morem pojas isklizne. Osobito je važno pritisniuti gornji dio pojasa (rukama u križ) prema dolje u trenutku iskakanja kako ne bi dobili udarac u bradu.

Prema izradi prsluke dijelimo na:

- prsluke čiji uzgon ovisi o krutoj tvari - prsluke na napuhavanje - Prsluci za spašavanje su otporni na plamen, utjecaj nafte i derivata a moraju omogućiti dovoljan

uzgon da da u mirnoj vodi usta onesvještene osobe budu najmanje 120 mm iznad vode i da dovede tijelo osobe za najmanje 5 s u poožaj koji omogućuje normalno disanje. Uzgon prsluka ne smije pasti za više od 5% nakon 24 sata provedenih u moru. Svaka osoba s prslukom mora biti u stanju preplivati manje udaljenosti i ukrcati se u čamac za spašavanje.

- Svaki prsluk mora biti opremljen zviždaljkom i svjetlom čiji izvor napajanja mora dati intezitet svjetla od 75 cd najmanje 8 sati. Svjetlo može biti konstantno ili na bljeskove.

- Boja prsluka je narančasta a ima oznake od retroreflektirajućih materijala (mačje oči). - Na brodu mora biti dovoljan broj prsluka za sve osobe i posadu, a njihov smještaj mora biti vidno

označen. - Na putničkim brodovima mora biti dodatnih 5% prsluka na vidno označenim mjestima.

Pojas (kolut) za spašavanje (life ring) spriječava utapanje čovjeka koji se nenadano nađe u moru (pad). Bacanjem pojasa što mora biti učinjeno odmah nakon dojave, ujedno se označava pozicija pada čovjeka u more.(man over board)

SIGURNOST NA MORU

17

Oni su stoga smješteni tako da se u svakom trenutku i vrlo jednostavno mogu baciti u more. Pojasevi moraju biti ravnomjerno raspoređeni na obje strane broda od kojih bar jedan sa svake strane mora biti opremljen plutajućim konopcem duljim od 30 m.

Najmanje polovina pojaseva mora biti opremljena samoaktivirajućim svjetlom, a najmanje dva moraju biti opremljeni samoaktivirajućim dimnim signalima i smještena na krilima mosta.

Prilikom bacanja pojasa u more povlači se konopac pričvršćen za osigurač i aktivira se svjetlo te dimni signal. Drugi kraj konopca mora biti pričvršćen za brod.

Na svakom pojasu mora velikim latiničnim slovima biti ispisano ime broda i njegova luka upisa.

Vanjski promjer pojasa ne može biti veći od 800 mm a unutarnji ne manji od 400 mm. Masa pojasa ne smije biti manja od 2,5 kg.

Svaki pojas ima konopac učvršćen u četirima ekvidistantnim točkama.

Izvor napajanja omogućuje emitiranje najmanje dva sata a ispuštanje dima mora trajati najmanje 15 min. (uronjeni u vodu, najmanje 10 s ).

Prema SOLAS konvenciji teretni brod do 100 m dužine mora nositi 8 pojaseva, dužine 100-150 m 10 pojaseva, 150-200 m 12 pojaseva, a brod 200-250 m 14 pojaseva.

Putnički brod do 60 m dužine mora nositi 8 pojaseva, 60-120 12 pojaseva, 120-180 18 pojaseva, 180-240 24 pojaseva, te više od 240 m dužine 30 pojaseva.

Termozaštitno odijelo za spašavanje štiti čovjeka u moru od hladnoće, odnosno omogućuje čovjeku duži boravak u hladnome moru, te smanjuje rizik od hipotermije. Na svakom brodu mora biti dovoljan broj odijela za svakog člana posade.

Postoje dvije vrste odijela:

- odijela što se oblače ispod prsluka za spašavanje - odijela s vlastitim uzgonom pa je prsluk nepotreban (takvo odijelo opremljeno je svjetlom i

zviždaljkom) Odijelo pokriva čitavo tijelo osim lica, oblačenje mora trajati ne duže od dvije minute.

Na svakom odijelu mora biti naznačeno da se oblači preko tople odjeće. Temperatura tijela nakon jednog sata provedenog u mirnoj vodi temperature 5° ne smije pasti za više od 2°. Ukoliko je odijelo s vlastitom termoizolacijom temperatura tijela ne smije pasti više od 2°nakon 6 sati provedenih u vodi temperature između 0° i 2°.

Osoba koja je bila sat vremena u vodi temperature 5°mora biti u stanju uzeti olovku i pisati. Odijelo mora ostati neoštećeno odnosno vodonepropusno i nakon skoka sa visine od najmanje 4,5 m. Odijelo koje ima funkciju i prsluka mora zadovoljavati uvjete kao prsluk za spašavanje.

Od 01.07.2002.za disanje u nuždi SOLAS propisuje određeni broj tzv.naprava za disanje za bijeg u nuždi (EEBD – Emergency escape breathing device) te određeni broj rezervnih (spare). Količina ovih naprava ovisi o tome dali se radi o putničkom ili teretnom brodu.Ove naprave smještene su u nadgrađu, obično u salonima i po kaniželama (hodnicima) te u strojarnici a određeni broj rezervnih mora se nalaziti na komandnom mostu ili u safety lockeru. SOLAS propisuje njihov broj po svakoj palubi. U strojarnici mora biti broj koji odgovara minimalnom broju članova posade stroja u jednoj smjeni. Njihov smještaj označen je i na

SIGURNOST NA MORU

18

protupožarnom planu broda.Ove naparave omogućuju sigurnu zaštitu dišnih organa i očiju te siguran bijeg iz nadgrađa na otvorenu palubu za slučaj požara ili nekog drugog uzroka stvaranja štetnih plinova po zdravlje ljudi.Upotreba naprave je jednokratna te iznosi 10 minuta.

OSTALA OPREMA I SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE

Tobogani za spašavanje spadaju u sredstva za spašavanje na putničkim brodovima koja omogućuju da se putnici lakše i brže spuste s brodske palube do čamca ili splavi. Tobogani su od plastične mase u obliku žljeba, a krajevi mu se pričvrste za palubu.

Hlače za spašavanje upotrebljavaju se kad je usljed strme obale i podvodnih grebena odnosno pličina nemoguće prići brodu čamcima, a brod je doživio havariju u blizini takve obale.

Ovo sredstvo za spašavanje se sastoji u tome da se najprije s kopna pištoljem dobaci konopac na postradali brod koji se pričvrsti za brod na najvećoj mogućoj visini (jarbol) Hlače su predviđene za spašavanje samo jedne osobe. Danas se u ovakvim slučajevima koriste posebno opremljeni hlikopteri.

Sprava za izbacivanje konopa (line throwler) satavni je dio opreme za spašavanje i njime mora biti opremljen svaki brod. Svaki brod ima spravu za bacanje konopca opremljenu s najmanje četiri kompleta raketa i konopaca. Sprava je u vodonepropusnoj kutiji smještenoj na zapovjedničkom mostu. To je uređaj koji mora biti u stanju izbaciti konop sa zadovoljavajućom točnosti na udaljenost ne manju od 230 m. Tim se uređajem u slučaju nezgode uspostavlja prvi kontakt između dva broda ili između broda i obale.

Nakon uspostavljanja prve veze s tankim konopom koji se inače izbacuje pomoću raketnog projektila, uspostavlja se sigurnija veza s debljim konopom.

SIGNALNA SREDSTVA Signalne rakete (parachute rockets)

su prijenosna sredstva koja se koriste radi privlačenja pažnje brodovima u blizini. Ispaljuju se iz ruke i dosižu visinu od 300 m, a zatim se aktivira padobran odnosno bakljakoja gori jarko crvenom bojom jačine 30 000 cd najmanje 40 s uz brzinu padanja od najviše 5 metara u sekundi.Na svakoj raketi je otisnuto uputstvo o načinu korištenja, a čuvaju se u vodonepropusnoj kutiji. Mogu se kristiti i danju. Osim u čamcu za spašavanje nalaze se i na zapovjedničkom mostu (12 komada).

Ručne baklje (hand flares)

služe za točnu lokaciju čamca ili splavi. Nakon aktiviranja gore ravnomjerno, jarkocrvenom bojom jačine najmanje 15 000 cd, najmanje jednu minutu.

Uputstvo o korištenju također je otisnuto na tijelu baklje a čuvaju se u vodonepropusnoj kutiji.

Plutajući dimni signali (buoyant smoke signals)

nakon aktiviranja ravnomjerno izbacuju dim jarke boje (narančaste) najmanje tri minute nakon što zaplivaju u mirnoj vodi. Namjenjeni su privlačenju pažnje

SIGURNOST NA MORU

19

zrakoplovima ali i brodovima u blizini. Ne mogu se ugasiti u slučaju kratkotrajnog uranjanja u vodu. Nedostatak je što usljed djelovanja vjetra ne mogu pokazati točan položaj unesrećenih a jedan od bitnih nedostataka je i taj što se može koristiti isključivo danju.

SREDSTVA ZA KOMUNIKACIJU

Radar transporder (SART –search and rescue radar transporder)je uređaj koji emitira elektromagnetske valove na radarskom zaslonu vidljive u obliku sektora.

Na radaru je tada moguće očitati udaljenost i pramčani kut (azimut) te locirati poziciju unesrećenih.Brod je opskrbljen s dva takva uređaja koji su smješteni na svakoj strani komandnog mosta ,a članovi posade zaduženi su u skladu sa rasporedom za uzbunu odnosno napuštanja broda,da ih u slučaju napuštanja broda uzmu u čamac odnosno splav za spašavanje., prijemnika, antene i izvora napajanja. Malih je dimenzija i lako se može smjestiti u čamac. Nalazi se u vodonepropusnom kontejneru s vlastitim uzgonom te je zaštićena od mehaničkoh udaraca. Uređajem može rukovati svaka osoba a signali pogibelji mogu se emitirati automatski.

Izvor napajanja je baterija koju treba redovito provjeravati i ako jeneophodno puniti.

Prijenosni VHF uređaji

su sastavni dio GMDSS opreme a radi se o tzv.Walkie talkie uređajima narančaste boje namjenjenim isključivo za komunikaciju između zapovjedništva broda a u slučaju napuštanja broda uređaji se uzimaju u čamac odnosno splav za spašavanje. Svaki brod mora imati najmanje tri takva uređaja s rezervnim

Prijenosna radiostanica Sastoji se iz predajnika baterijama i punjačima a smješteni su na za to predviđenom mjestu na komandnom mostu.

Sredstva za radiopozicioniranje

Omogućuju automatsko pozicioniranje objekta u opasnosti od strane jedinica za traganje i spašavanje. Od 1982. g. za lociranje osoba u nevolji koriste se sateliti, a uređaji rade na posebnim frekvencijama. Ukoliko se uređaj aktivira ručno onda je radna frekvencija 121,5 Mhz, a ukoliko se samoaktivira (u slučaju potonuća broda) onda je frekvencija 406 Ghz. Sustav koji radi na 406 Ghz (tzv.cospas.sarsat) je mnogo precizniji.Prema SOLAS u na brodovima su obavezni manji ručnoaktivirajući uređaji tzv EPIRB (emergency position indicating radio beacon) koji rade na frekvencijama 121,5 i 243 Mhz.

Osnovna namjena uređaja je da privuku pažnju zrakoplovima koji lete u blizini. Uređaj je manjih dimenzija smješten u jarkoobojenu kontejneru s vlastitim uzgonom i otporan na pad s visine. Aktivira se

SIGURNOST NA MORU

20

ručno a napaja baterijom čiji je rok trajanja jedna godina. Baterija omogućuje emitiranje neprekidno 24 sata.

Signal koji se emitira na 406 GHZ odašilje se tzv. COSPAS-SARSAT sustavom. Signal prima satelit koji zatim signal odašilje na zemlju. Ovaj signal prima satelitska antena koja ga zatim prosljeđuje u najbliži centar za koordinaciju traganja i spašavanja.

Znajući poziciju na kojoj je epirb aktiviran, centar će uzbuniti najbliže brodove i zrakoplove koje će uputiti na mjesto nezgode ili potonuća.

ČAMCI ZA SPAŠAVANJE I OPREMA

Čamac za spašavanje omogućuje duži boravak ljudi na moru nakon napuštanja broda usljed potonuća ili neke druge havarije. Budući su okolnosti u kojima se čamci spuštaju u pravilu višestruko opasne, najveća se pažnja usmjerava na sigurnost i konstrukcijsku čvrstoću čamca.

Ovi čamci građeni su od drva, aluminija, stakloplastike ili su čelični. Danas se više drveni čamci ne koriste jer oni u pogledu čvrstoće i sigurnosti ne mogu udovoljiti zahtjevima SOLAS konvencije. Naime drvo zahtjeva često održavanje, čamci imaju relativno veliku masu a usljed razlika u temperaturama dolazi do propadanja i rasušivanja drva. Aluminijski i čelični čamci također izlaze iz upotrebe jer su podložni koroziji i zagrijavanju.

Danas su osnovni materijali za gradnju čamaca za spašavanje razne vrste stakloplastike. Tako izgrađeni čamci otporni su prema truljenju, vatri i koroziji, ne mogu se rasušiti. Najveća je prednost ovakvih čamaca što ih nije potrebno održavati jer nisu podložni utjecaju atmosferlija.

Struktura čamca sastoji se iz triju osnovnih djelova: trup, klupe, kabina. Pokrov i trup izrađuju se tzv. “sandwitch” tehnologijom gdje se međuprostor između dvaju slojeva ispunjava odgovarajućom smjesom. Obično je to pliuretanska pjena koja ujedno povećava uzgon čamca a ima funkciju i izolatora jer povećava zaštitu od hladnoće i topline.

Čamac za spašavanje konstruiran je tako da u svakom momentu ima pozitivan stabilitet a u lošim vremenskim uvjetima dovoljnu visinu nadvođa osobito kad se u njemu nalazi maksimalno dozvoljen broj osoba i oprema.

Dodatni (rezervni) uzgon postiže se plastičnom pjenom koj se smješta ispod klupa i u prostoru dvodna.

Radi povećanja uzdužne čvrstoće čamci su konstruirani u dva dijela međusobno spojeni metalnom kobilicom.

SIGURNOST NA MORU

21

Trup i pokrov moraju biti otporni na plamen, a sjedišta moraju biti dovoljno čvrsta da podnesu opterećenje osoba prosječne težine 100 kg.. Svaki čamac mora izdržati pad u vodu s visine od 3 m ili udarac o brod pri brzini 3,5 m/s.

U nijedan čamac (bez obzira na veličinu) nije dozvoljeno ukrcati više od 150 osoba. Mjesto za jednu osobu definira se kao smještaj osobe prosječne težine 75 kg s prslukom za spašavanje u sjedećem položaju.

Vrijeme ukrcaja u čamac ograničeno je na 3 min a kao dio standardne opreme svakog čamca su “jakobice” koje omogućuju ukrcaj u čamac. Svaki čamac mora imati i motorni pogon koji se pokreće ručno ili sustavom za startanje s dva neovisna izvora napajanja. Brzina opterećenog čamca je najmanje 6 čv odnosno 2 čv ako čamac tegli splav za spašavanje s 25 osoba. Čamac mora biti opskrbljen gorivom za rad motora 24 sata. Motori su dizel snage od 24 do 36 kw s unutrašnjim sagorjevanjem, a upute za rad moraju biti u blizini samog motora.

Čamac mora imati mogućnost sakupljanja kišnice. Kormilo s rudom mora biti pričvršćeno za čamac (bez obzira ako postoji sustav daljinskog upravljanja). Oko čamca postavljen je plutajući konopac za lakši prihvat osoba iz mora. Ovaj konopac nije postavljen u blizini kormila odnosno propelera čamca. S donje strane čamca nalaze se rukohvati kako bi se u slučaju prevrtanja čamca ljudi mogli popeti ili ga pokušati okrenuti (ukoliko nije samouspravljujući).

Ispod sjedišta nalaze se vodonepropusni prostori za spremanje hrane, vode i opreme podložne vlagi.

U svakom čamcu mora postojati sustav za ručno ili automatsko izbacivanje vode za slučaj naplave, obično su to kaljužne pumpe pogonjene motorom kapaciteta 150-200 l/min. Ručna pumpa je kapaciteta 10 l/min.

Dimenzije i broj osoba moraju biti jasno i trajno označene na čamcu a ime i luka upisa broda moraju biti napisane latinicom s obje strane pramca čamca. Čamci su numerirani rednim brojevima i to na desnoj strani broda neparni a na lijevoj parni. Težina nakrcanog čamca ne smije preći 20 300 kg.

Na teretnom brodu na svakoj strani mora biti toliki broj čamaca da ukupni kapacitet bude dovoljan za ukrcaj svih osoba.

Putnički brodovi moraju imati dovoljan broj čamaca za ukrcaj svih osoba, a na jednoj strani onoliki broj da ukupni kapacitet bude dovoljan za smještaj najmanje polovice od ukupnog broja osoba na brodu.

Djelomično zatvoreni čamci dozvoljeni su izmjenom konvencije iz 1983. godine na putničkim brodovima.

Potpuno zatvoreni čamci za spašavanje obavezni su na svim brodovima osim na putničkim a osim standardnih zahtijeva moraju udovoljavati i nekim dodatnim zahtjevima. Ovi čamci moraju omogućiti vodonepropusno zatvaranje i zaštitu svih osoba od svih vanjskih utjecaja. Osobe su zaštićene od djelovanja plinova iz motora a svako mjesto opremljeno je pojasom. To su tzv freefall čamci a spuštaju se sa krme slobodnim padom aktiviranjem poluge tek kad su svi na svojim mjestima sigurno vezani pojasima. U slučaju prevrtanja čamac se sam uspravljuje..Čamac mora biti moguće spustiti i u slučaju nepovoljnog položaja broda (10°trima i 20°nagiba broda).

Čamci otporni na vatru obvezni su na tankerima odnosno svim brodovima koji prevoze opasni teret a karakteristični su po sustavu za oplakivanje (hlađenje) vanjske površine morskom vodom čime se sprečava povećanje temperature u čamcu ako je ovaj zahvaćen vatrom. Oplakivanje se vrši uz pomoć pumpe i većeg broja raspoređenih sapnica.

SIGURNOST NA MORU

22

Vatrootporni čamci moraju biti u stanju da najmanje 8 min budu izvrgnuti utjecaju vatre bez posljedica za čamac i osobe u njemu.. U slučaju prevrtanja sami se uspravljuju.

Spasilački čamac mora posjedovati svaki brod za smještaj najmanje 5 osoba u sjedećem i jednu osobu u ležećem položaju. Ovi čamci su dimenzija od 4 do 8 m, a svojim manevarskim sposobnostima omogućuje sigurno i brzo spašavanje ljudi kad to nije moguće učiniti čamcima za spašavanje.Spasilački čamci odlikuju se čvrstom konstrukcijom a izgrađeni su najčešće kao kombinacija plastičnog dna i pneumatskih komora. Komore su podjeljene u najmanje pet odvojenih potkomora tako da se plovnost ne poremeti u slučaju oštećenja. Svaka komora opremljena je bespovratnim ventilom. Svaki spasilački čamac mora biti u stanju brzo i sigurno manevrirati pa se ugrađuju unutrašnji ili vanjski (benzinski) motori većih snaga (do 250 kw) čime razvijaju brzinu i do 35 čv . Ovi čamci moraju biti u mogućnosti sigurno tegliti potpuno nakrcanu splav. Grade se čamci otvorenog, poluotvorenog i zatvorenog tipa.

Oprema (inventar) čamca za spašavanje uključuje: odgovarajući broj plutajućih vesala (s pričvršćenim rašljama), dvije čaklje, plutajući kablić za vodu s dva ispolca, uputstva o preživljavanju, kompas sa stalkom i osvjetljenjem, plovno sidro, pramčana i krmena privezaljka dužine 30 m (samooslobodive pod opterećenjem), dvije sjekire (pramac,krma), posude za vodu 3 litre po osobi, hermetički pakirana hrana 10 000 kj po osobi, četiri rakete s padobranima, šest ručnih baklji, dva plutajuća dimna signala, vodotšporna el. svjetiljka, heliograf s uputama, kopija signala sigurnosti, zviždaljka ili slično za davanje zvučnih signala, kutija prve pomoći, šest doza lijekova protiv morske bolesti, nožić pričvršćen za čamac, tri otvarača za konzerve, dva plutajuća konopca za spašavanje s prstenom dulja od 30 m, ručna pumpa, pribor za ribolov, alat za manje popravke motora, prijenosni aparat za gašenje požara, radar reflektor, reflektor za traganje koji može osvjetliti objekt širok 18 m na udaljenosti 180 m s izvorom napajanja za 6 sati rada (3 sata neprekidno), najmanje dva termozaštitna odjela.

Preživljavanje na moru – zaštita od topline

Za osobe u brodici ili splavi visoke vanjske temperature visestruka su opasnost, posebice od suncanice ili toplotnog udara. Uz to, javlja se opasnost od opeklina i povecana potreba za ionako ogranicenom pitkom vodom, odnosno nastupa dehidracije. Suncanica se javlja zbog duze izlozenosti suncevom zracenju bez odgovarajuce zastite glave. Toplotni udar nastaje ako zakaze mehanizam hladjenja organizma (znojenje), pa zbog duzeg izlaganja visokim temperaturama dolazi do povisene tjelesne temperature. Takodjer, pri trajnijem izlaganju suncu, postoji opasnost od opeklina.

Znaci suncanice i toplotnog udara vrlo su slicni: glavobolja, vrtoglavica, povracanje, bol u trbuhu i porast temperature. Osnovno je sprijeciti dugotrajno izlaganje glave odnosno tijela direktnim i reflektiranim suncevim zrakama. Zato su otvorene i djelomicno zatvorene brodice opremljene pokrovom koji valja postaviti cim prije.

Osobu koja ima suncanicu treba hladiti, umiti je, smociti joj ruke, stavljati hladne obloge i dati joj malo vode. Osobu valja polegnuti i zaduziti nekoga da bdije ako joj zatreba pomoc. Bolesnik mora mirovati sto duze, a najmanje 48 sati. Dobro je preko dana pokrov namociti morskom vodom i tako sniziti temperaturu u splavi ili brodici.

SIGURNOST NA MORU

23

6. ISM – postupci u slučaju opasnosti, ovlaštena osoba

Brodar se obvezuje prema predvidjenom postupku propisati odgovorne osobe te radne postupke (working procedures) koji su od posebnog znacenja za sigurnost broda i ljudi odnosno za zastitu okolisa. To vrijedi i za postupke u slucaju predvidljivih opasnosti (potential emergency shipboard situations) koje s obzirom na obiljezja broda, nacin rada, zemljopisno podrucje plovidbe i sl., mogu ugrozavati sigurnost broda ili morskog okolisa. Sustav mora sadrzavati i postupke izvjescivanja, rasclambe i poduzimanja korektivnih djelovanja u slucaju neuskladjenosti s odredbama sustava (non-conformities), nezgoda ili dogadjaja u kojima je do nezgode moglo doci (near misses), s ciljem sprecavanja njihova ponavljanja odnosno unapredjivanja sustava. Kompanija mora ustanoviti postupke za pripremu planova i instrukcija, ukljucujuci check-liste ako je primjereno, za sve kljucne brodske operacije koje se ticu sigurnosti broda i sprecavanja oneciscenja. Razni zadaci moraju se definirati i povjeriti kvalificiranom osoblju.

Kompanija mora utvrditi postupke da identificira, prikaze i reagira na potencijalne izvanredne situacije na brodu. Ona mora utvrditi programe za uvjezbavanje i pripremu posade za razne slucajeve opasnosti.

Sistem upravljanja sigurnosti (Safety Management System) mora utvrditi mjere koje osiguravaju da Kompanija moze u svakom trenutku reagirati na izvanredne situacije, opasnosti i rizike koji se mogu dogoditi na njenim brodovima.

Takodjer sistem mora osigurati da se sve nezgode i opasne situacije izvjescuju kompaniji, da se istraze uzroci i provede njihova analiza, sve sa svrhom poboljsanja sigurnosti i sprecavanja oneciscenja.

Brodar mora utvrditi razgranicenje odgovornosti i nacine komuniciranja izmedju osoblja brodara i zapovjednika odnosno clanova posade, pri cemu posebno mora istaknuti osobe odgovorne za popunjenost osobljem i tehnicku ispravnost brodova kojim upravlja. Brodar mora imenovati i osobu, ili osobe, s posebnim ovlastenjima (designated person) cija je zadaca da omoguci izravnu vezu izmedju ljudi na brodu i najviseg rukovodstva brodara u pitanjima koja se ticu sigurnosti i zastite okolisa. Posebnu odgovornost ta osoba ima u slucajevima kada su zbog bilo kojeg razloga nedjelotvorni uobicajeni nacini prijenosa naloga i uputa.

Plovidbena straža – postupak u izvanrednim okolnostima

Pri svakoj izvanrednoj okolnosti duznost casnika straze je obavijestiti o tome zapovjednika, pri cemu je bitno da ga obavijestimo pravodobno. Nakon toga on je taj koji ce dati naredbe za daljnje postupke.

Casnik straze ce odmah obavijestiti zapovjednika:

o Ako nastupi smanjena vidljivost ili se u to sumnja o Ako uvjeti prometa ili kretanja drugih brodova izaziva zabrinutost o Ako se uoce teskoce u drzanju kursa o Ako se ne ugleda kopno, navigacijska oznaka ili ne ocita odgovarajuca dubina u

ocekivano vrijeme o Ako se neocekivano ugleda kopno ili navigacijska oznaka, ili ako promjene u

izmjerenim dubinama uslijede neocekivano o Ako se pokvari glavni stroj, kormilarski uredjaj ili bilo koji bitan navigacijski uredjaj o U jakom nevremenu, ako se sumnja da zbog nevremena moze nastati steta o U svakoj nuzdi ili drugoj situaciji kada je posrijedi bilo kakva sumnja

Izvanredne okolnosti su obradjene unutar ISM kodeksa i za to su predvidjene odgovarajuce check liste.

SIGURNOST NA MORU

24

Brodice za spašavanje – postupci nakon napuštanja broda – grupa 2. i 3.

Sprečavanje onečišćenja – izvori onečišćenja i mjere sprečavanja pri pojedinim radnim postupcima (krcanje goriva) – grupa 3.

ISPS – obveznost, razlozi uvođenja (grupa 1.)

ISPS – obveze uvježbavanja

SSO, CSO i PFSO moraju imati odgovarajuću izobrazbu propisanu Pravilnikom, kako bi i kroz vježbe mogli osigurati izobrazbu i upoznavanje posade broda, osoba u društvu te lučkog osoblja sa sustavom sigurnosne zaštite.

Vježbe se na brodu moraju provoditi najmanje jednom u tri mjeseca, a moraju biti provedene unutar sedam dana ukoliko se promjeni više od 25 % posade broda koja nije sudjelovala u bilo kojoj vježbi na tom brodu unutar zadnja tri mjeseca.

Vježbe moraju biti objektivne, a cilj im je da osposobe posadu za sve dužnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom.

Vježbama se moraju provjeriti postupci koji su navedeni u Planu sigurnosne zaštite a za slučaj:

- oštećenja brodskog prostora - otmice ili napada na brod ili osobe na brodu - neovlaštenog rukovanja teretom, opremom ili sustavima - neovlaštenog pristupa na brod, uključujući i slijepe putnike - krijumčarenja oružja ili drugih nedozvoljenih predmeta

kao i ostali postupci za slučaj:

- ukrcaja na brod ljudi koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju - napada na brod s morske strane ili na sidrištu - napada na brod na otvorenom moru

Vježba svakako uključuje i pretragu broda prema unaprijed pripremljenom planu pretrage ili po check listi.

Posada broda s posebnim dužnostima u svezi sigurnosne zaštite broda mora razumjeti svoje dužnosti i mora ih biti sposobna izvršiti.

Na kraju svake vježbe časnik za sigurnosnu zaštitu broda mora ocjeniti uspješnost vježbe, o čemu mora biti informiran časnik za sigurnosnu zaštitu u društvu (CSO).

Nakon vježbe potrebno je napraviti analizu, a članovi posade koji su sudjelovali u vježbi moraju iznijeti svoja zapažanja i eventualne primjedbe ili nedostatke.

Na temelju njihovih primjedbi i zapažanja samog SSO-a, SSO može predložiti izmjene Plana koje onda moraju biti odobrene i od RSO-a.

Promjene na Planu moraju biti ovjerene od RSO-a.

SIGURNOST NA MORU

25

7. Plovidbena straža – dužnosti u plovidbi, određivanje položaja

DUZNOSTI U PLOVIDBI o Namjeravano putovanje unaprijed se planira uzimajuci u obzir sve prikladne podatke.

Potrebno je provjeriti svaki ucrtani kurs. o Prilikom preuzimanja straze provjerava se procijenjena ili stvarna pozicija broda,

ucrtani smjer plovidbe, kurs i brzina, obraca se paznja na moguce opasnosti u plovidbi koje mogu nastupiti za vrijeme straze

o Za vrijeme straze provjerava se kurs kojim brod plovi, pozicija i brzina u dovoljno kratkim razmacima upotrebljavajuci sva raspoloziva pomagala za plovidbu

o Sigurnosna i navigacijska oprema kojom je brod opskrbljen mora biti potpuno poznata, kao i nacin njezina rada

o Casnik u strazi ne smije biti zaduzen da izvrsava, niti smije preuzimati bilo kakve druge obaveze koje bi poremetilo sigurnu plovidbu.

Odredjivanje polozaja ovisi o podrucju plovidbe, pa se moze raditi svakih sat vremena u oceanskoj navigaciji ili ako smo dalje od 40 NM od najblizeg kopna. U specijalnim tranzitnim zonama ako situacija to zahtijeva, poziicija se moze odrediti cesce. U obalnoj navigaciji, pozicija se radi svakih 10-15 minuta, a na zahtjev zapovjednika moze se raditi cesce. Kad god okolnosti dopustaju, poziciju treba odrediti na vise razlicitih nacina.

Prsluci za spašavanje – svojstva i korištenje (grupa 5.)

Napuštanje broda (grupa 3.)

Hidro-termozaštitna sredstva – smještaj i korištenje (5.)

Namjena sredstva za zastitu od gubitka topline (Thermal Protective Aid – TPA) je zastita ljudskog tijela od utjecaja hladnoce tijekom duzeg boravka u brodicama i, posebice na splavima. Izradjuje se od vodootporna materijala toplinske prijelaznosti manje od 7800 Wm-2K-1. Imaju oblik vrece u koju se moze smjestiti osoba u opasnosti. Time se prije svega smanjuje gubitak topline zbog prijenosa topline odnosno isparavanja. Ako smetaju kretanju u vodi, mogu se skinuti za manje od 2 minute. Radi bolje zastite od utjecaja mora, vlage i visokih temperatura, nerijetko se pakiraju u plasticne vrece iz kojih je izvucen zrak.

Za sve osobe na putnickim brodovima, koje nemaju na raspolaganju odijelo (smjestaj na splavima), mora biti na raspolaganju sredstvo za zastitu od gubitka topline.

ISPS (1.)

8. ISM – ustroj i način vođenja spisa

International Safety Management (ISM) Code znaci International Management for the Safe Operation of Ships and for Pollution Prevention. Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti je Poglavlje IX. SOLAS konvencije koje je usvojeno na konferenciji 1994. godine. Rezolucijom A.741(18) usvojen je Pravilnik o upravljanju u svrhu sigurnosti kojim se brodar obavezuje da na brodovima kojima upravlja uspostavi sustav upravljanja sigurnoscu i zastitom okolisa. Sustav sadrzi opce principe i ciljeve koji imaju siroku primjenu, a svrha im je postici visoke standarde u sigurnosti brodova i zastiti okolisa. Ciljevi kodeksa su da osigura sigurnost na moru, sprijeci ljudske ozljede ili gubitak zivota, te da se izbjegne steta na okolisu, prvenstveno morskom te ostaloj imovini. S tim se ciljem prvi put izravno

SIGURNOST NA MORU

26

obvezuje brodar (a ne zapovjednik) da uspostavi odgovarajuci sustav upravljanja. Odredbama Pravilnika brodar je obvezan utvrditi svoju politiku u pogledu sigurnosti i zastite okolisa, s kojom moraju biti upoznate sve osobe u random odnosu kod brodara i svi clanovi posade.

Zapovjedniku, clanovima posade, ali i osoblju koje radi u sjedistu brodara mora biti na raspolaganju sustav spisa kojim su opisani radni postupci i nacin odrzavanja sustava. Sustav spisa (Safety Management Manual) mora se provjeravati, cime se osigurava da su samo vazece upute dostupne zapovjedniku, clanovima posade i osoblju brodara. Na temelju spisa brodar mora osigurati sustav unutrasnje prosudbe ucinkovitosti primjene uspostavljenog sustava te obavljati prosudbu stanja sustava.

Termozaštitna odijela – smještaj i korištenje, hipotermija i pružanje prve pomoći

HIPOTERMIJA

Hipotermija (pothladjivanje) je stanje tijela izazvanom padom tjelesne temperature ispod 35C zbog utjecaja vanjskih cinbenika. Padom tjelesne temperature ispod 35C visestruko se povecava potrosnja kisika, osjecaj umora i zbunjenosti, te opada sposobnost uskladjivanja pokreta. Drhtanje se postepeno smanjuje i potpuno prestaje priblizno pri temperaturi od 32C. Neposredno prije nesvjestice, dolazi do gubitka govora i vida.

Prva pomoc sastoji se od toga da ako osoba ne dise potrebno je pruziti umjetno disanje. Treba izbjegavati pomicanje pothladjene osobe. Kod teske hipotermije, ako je moguce, osobu treba staviti u toplu kupku (39- 40C). Ako je osoba pri svijesti dati joj topli napitak. Potrebno je pokriti osobu viseslojnim pokrivacima, pri cemu treba voditi racuna da su glava i vrat takodjer dobro pokriveni. Ako je ugrozeno vise osoba posebnu paznju potrebno je posvetiti onim osobama koje nemaju drhtavicu. Pri transportu, pothladjena osoba mora biti u vodoravnom polozaju da nebi doslo do srcanog udara.

Splavi za spašavanje – sustavi za brzo napuštanje ro-ro putničkog broda, vrlo brza brodica za prikupljanje

Sustavi za brzo napustanje broda (Marine Evacuation Systems – MES) jesu sustavi koji na putnickim brodovima omogucavaju ukrcaj veceg broja ljudi u splavi za spasavanje. Sustav se sastoji od:

o Pneumatskih staza (tobogana) duljine 10-15 m s celicnim spremnicima s posudama pod tlakom za napuhavanje staza (N2) ili tunela (chute)

o Prekrcajne splavi (samostalne ili povezane s toboganom) o Pneumatske splavi za prihvat putnika i clanova posade

Iako ima vise izvedaba, u najvecem broju slucajeva koriste se jednostruke ili dvostruke ukrcajne staze (pod nagibom 30 do 55) ili tuneli. Njima se putnici prebacuju na prekrcajne splavi iz kojih se dalje prebacuju u splavi (40-135 osoba po splavi). Sustav moze postaviti samo jedna osoba, uobicajeno uklanjanjem mehanickog osiguraca i povlacenjem poluge. Sustav je pripravan za prihvat putnika u vremenu 2-5 minuta. SOLAS zahtijeva da brod treba napustiti za manje od 30 minuta, te mora biti moguc pri stanju mora od 6 Bf.

Ro-ro putnicki brodovi moraju biti opremljeni brzim brodicama za prikupljanje (Fast Rescue Boat), Uobicajena je duzina tih brodica od 6 do 8,5 metara, a brzina veca od 20 cvorova s posadom od 3 clana odnosno 8 cvorova s punim brojem ljudi koje moze ukrcati. Brodicom se upravlja uz pomoc sustava za upravljanje na pramcu. Ostala obiljezja su priblizno slicna obiljezjima obicnih brodica za prikupljanje.

SIGURNOST NA MORU

27

Sprečavanje onečišćenja – mjere zaštite pri prijevozu mineralnih ulja

Medjunarodni propisi o sprecavanju oneciscenja pri prijevozu ulja djeluju u 3 glavna smjera: o Pojacanje prevencije svakog oneciscenja, posebice ugljikovodicima o Veca odgovornost tankerskih vlasnika za oneciscenje uljem o Utvrdjivanje standarda za dodatnu obuku casnika i drugih clanova posade na

tankerima Osnovne mjere zastite su sve strozi propisi i Konvencije koje se ticu sprecavanja oneciscenja i sigurnosti tankera.

1. Medjunarodna konvencija o sprecavanju oneciscenja mora uljem – usvojena u Londonu 1954. godine, danas vise ne obvezuje, preteca MARPOL-a.

2. Konvencija o otvorenom moru – Geneve 1958. godine. Sadrzi odredbu kojom se poticalo sto veci broj zemalja na ratifikaciju Konvencije iz 1954.

3. Konvencija o intervenciji na otvorenom moru u slucaju nezgode koja uzrokuje ili bi mogla prouzrociti oneciscenje naftom – Bruxelles 1969. Rijec je o mjerama drzava radi prevencije steta sto bi ih oneciscenje uljem moglo nanijeti lukama, obali, ribarstvu, turizmu, zdravlju i blagostanju obalnoga stanovnista

4. Konvencija o sprecavanju oneciscenja mora odlaganjem otpadnih i drugih tvari – London, 1972. Opcenite je naravi, pa stoga nema posebnih odredaba za tankere, ali se primjenjuje i na njihove operacije.

5. Konvencija o sprecavanju oneciscenja mora s brodova (MARPOL) – London 1973. Nova, podrobnija i obuhvatnija verzija prije spomenute Konvencije iz 1954. i svih njenih izmjena. Cilj MARPOL-a jest potpuno eliminiranje namjernog ili slucajnog oneciscenja morskog okolisa svim tvarima koje potjecu s brodova, a stetne su za ljude, morski zivot, za blagodati i koristenje mora. U Londonu je 1978. izvorni tekst Konvencije dopunjen i prosiren posebnim Protokolom, pa se danas redovito oznacuje kao MARPOL 1973/78. Postupkom presutnog prihvata (Tacit Acceptance Procedure) novosti koje se unose u Konvenciju ne moraju cekati ratifikaciju, vec automatski stupaju na snagu godinu dana nakon odluke IMO-a da se uvedu, osim ako se ne usprostavi 1/3 drzava potpisnica koje posjeduju barem 1/2 svjetske tonaze.

6. Medjunarodna konvencija o sigurnosti zivota na moru (SOLAS) – London 1974. Sadrzi niz odredaba o konstrukciji tankera, njihovim uredjajima za preveciju, otkrivanje i gasenje pozara, o sredstvima za spasavanje ljudi na tankeru i drugo. Za tankere, posebno su vazne dopune unijete u Konvenciju 1978. godine.

7. Konvencija UN-a o pravu mora – 1982. U dijelu XII ona regulira sprecavanje, smanjenje i nadzor nad oneciscenjem mora iz svih mogucih izvora.

Medjunarodni propisi o odgovornosti vlasnika tankera za stete od oneciscenja uljem i opasnim kemikalijama.

1. Konvencija o gradjanskoj odgovornosti za stetu od oneciscenja uljem – Bruxelles 1969. (CLC – Civil Liability Convention) Osoba koja odgovara za stetu jest vlasnik broda, a ne brodar. On odgovara na temelju objektivne odgovornosti.

2. Konvencija o osnivanju medjunarodnog fonda za naknadu stete od oneciscenja ulja – Bruxelles 1971. (FC - Fund Convention) Clanice zajedno osnivaju poseban medjunarodni fond za naknadu stete od oneciscenja u onim slucajevima kada naknada koja proizlazi iz Konvencije CLC nije dovoljna

Glavni medjunarodni akt kojim se utvrdjuje potreba i nacin dodatnog osposobljavanja posada na tankerima je:

SIGURNOST NA MORU

28

1. Konvencija o standardima za obuku, izdavanje ovlastenja i drzanja straze pomoraca – London 1978 (STCW). Dopunjena je 1995. godine. U odjeljku A – V/1, glave V, sadrzi obvezne minimalne uvjete glede naobrazbe i osposobljavanja zapovjednika, casnika i clanova posade na tankerima. Predvidjene su 4 vrste tankerskih tecajeva, 1 osnovni te 3 napredna tecaja.

Svaka operacija s teretom ulja, po njegovoj naravi, ukljucuje i opasnost od oneciscenja. Najcesci uzroci oneciscenja jesu:

o Neispravnost opreme o Propusti i nedosljednosti pri izvedbi uredjaja na tankeru ili terminalu o Ljudska pogreska o Nedovoljna uvjezbanost ili uskladjenost osoblja koje sudjeluju u poslu

Zbog sprecavanja oneciscenja valja poduzeti sve razborite i uobicajene zastitne mjere. Takodjer treba pripremiti plan akcije za slucaj kakvih izvanrednih i nepredvidjenih okolnosti ili dogadjaja.

Pri mjerama zastite kod prijevoza mineralnih ulja valja voditi racuna o sljedecim stvarima:

o Uvjetima za privez tankera o Uredjajima za rukovanje teretom – materijali i izvedba prekrcajnih ruku moraju biti

primjereni teretu, meteoroloskim uvjetima i spremni podnijeti sva udarna opterecenja kojima se izlazu pri ukrcaju i iskrcaju. Svaka prekrcajna ruka ili cijev mora imati posudu za prikupljanje iskapalog ulja.

o Nadzoru nad operacijama i sredstvima komunikacije o Uredjajima za obustavljanje – svako mjesto za prekrcaj ulja mora imati uocljivo

obiljezen uredjaj za brzo zaustavljanje protoka ulja. o Osvjetljenju o Pripremi prekrcajne operacije – na temelju obavijesti koje se razmijenjuju izmedju

tankera i terminala, razradjuje se zajednicki plan operacija. o Obavljanju operacija o Zavrsetku operacija o Obustavljanju operacija o Upozorenjima o Dokumentaciji o Uvjezbavanju osoblja o Akciji u slucaju izljeva i oneciscenja o Prevenciji ciscenju i izvjestavanju

ISPS – stupnjevi sigurnosti, deklaracija sigurnosti SECURITY LEVEL – RAZINA SIGURNOSNE ZAŠTITE

Razinom sigurnosne zaštite utvrđuju se stupnjevi rizika s obzirom na sigurnosnu prijetnju ili događaj koji ugrožava sigurnost na brodu ili na lučkom prostoru.

Razina je stupnjevana od 1 do 3. Proglašava je nadležno državno tijelo (Designate Authority).

U RH je to MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova.

Razina sigurnosne zaštite 1 (SL 1) je razina na kojoj se cijelo vrijeme primjenjuje osnovni skup odgovarajućih zaštitnih mjera.

SIGURNOST NA MORU

29

Razina sigurnosne zaštite 2 (SL 2) je razina tijekom koje se primjenjuju odgovarajuće dodatne zaštitne mjere u nekom vremenskom razdoblju a usljed povećane opasnosti od security incidenta.

Razina sigurnosne zaštite 3 (SL 3) je razina tijekom koje se primjenjuju daljnje posebne mjere sigurnosne zaštite u ograničenom vremenskom razdoblju kada je događaj koji ugrožava sigurnost (security incident) vjerovatan ili neizbježan.

Ovdje treba naglasiti da zapovjednik nije ovlašten proglašavati ili mjenjati razine sigurnosne zaštite.

Isto tako brod u luci u kojoj je na snazi npr. razina sigurnosne zaštite 2, ne može raditi na manjoj razini sigurnosne zaštite.

DECLARATION OF SECURITY (DOS) – DEKLARACIJA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI

Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti je pisani sporazum između broda i luke ili između dvaju brodova kojim se utvrđuju i usaglašavaju razine sigurnosne zaštite koje će se primjenjivati.

Ukoliko postoji bilo kakva sumnja ili se desio događaj koji ugrožava sigurnost (security incident) u koji je bio uključen brod ili lučki prostor, brod će zatražiti ispunjavanje i potpisivanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti (DOS).

Ta deklaracija se može ispuniti i onda kada ne postoji sigurnosna prijetnja, ali je to ugovoreno između dviju država , a odnosi se na međunarodna putovanja ili samo na posebne vrste brodova.

Brod će obavezno zatražiti ispunjavanje i potpisivanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti kada on radi na većoj razini sigurnosne zaštite (SL) od one na kojoj radi luka.

Isto tako brod može zatražiti ispunjavanje spomenute deklaracije kad se nađe u luci za koju se ne zahtjeva donošenje i primjena Plana sigurnosne zaštite lučkog prostora (PFSP).

Pri sučelju brod/brod, zatražit će se ispunjavanje ove deklaracije ako se za drugi brod koji sudjeluje u sučelju tj u aktivnostima prekrcaja robe i putnika ne traži odnosno ne podlježe zahtjevu o posjedovanju Plana sigurnosne zaštite broda.

To može biti situacija kada se u sučelju nađu brod u međunarodnoj plovidbi na koji se primjenjuje Međunarodni pravilnik (ISPS) i teretni brod koji nije u međunarodnoj plovidbi i na kojeg se ne primjenjuju odredbe SOLAS konvencije, pa ni ISPS koda.

Deklaraciju o sigurnosnoj zaštiti mora sastaviti za brod zapovjednik ili časnik za sigurnosnu zaštitu broda (SSO), a za luku časnik za sigurnosnu zaštitu lučkog prostora (PFSO).

Dogovorena deklaracija mora biti sastavljena na engleskom jeziku a može biti sastavljena na engleskom i na jeziku državne pripadnosti broda, te potpisana od SSO-a broda i PFSO-a luke ako se radi o sučelju brod/luka ili SSO-a broda i SSO-a drugog broda ako se radi o sučelju brod/brod.

Postupci sigurnosne zaštite nakon proglašenja razine sigurnosne zaštite 2 (SL2) uključuju:

- obvezatno stupanje u vezu i suradnju SSO-a i PFSO-a (kad je brod u luci)

- učestalije sigurnosne ophodnje po brodu - povećano pokrivanje i dodatna rasvjeta ili upotreba dodatne opreme za nadzor (TV) - uključivanje dodatnog osoblja kao promatrača - osiguranje suradnje s ophodnjama na lučkom prostoru (kopnenom i morskom)

Postupci sigurnosne zaštite nakon proglašenja razine sigurnosne zaštite 3 (SL3) uključuju:

SIGURNOST NA MORU

30

- uključivanje cjelokupne brodske rasvjete i osvjetljavanje neposredne blizine broda (na moru) i lučkog prostora (kad je brod u luci)

- uključivanje svih raspoloživih sustava za nadzor kretanja ljudi i robe (tereta) te alarmnih uređaja

- potragu za eksplozivnim napravama - obustavu svih lučkih operacija i onemogućiti pristup brodu (kad je brod u luci) - pripremu pregleda podvodnog dijela broda (kad je brod u luci) - startati glavni pogon uz lagano okretanje vijaka da se onemogući podvodni pristup trupu broda

(kad je brod u luci ili na sidrištu) - evakuaciju broda

Ako je na brodu pronađen sumnjivi predmet ne smije ga se dirati ili pokušati pomicati te ga ne polijevati vodom.

Treba ga izolirati na način da se koriste vreće napunjene pijeskom da se smanji udarni učinak za slučaj eksplozije. Uzeti u obzir mogućnost da je na brodu postavljeno više eksplozivnih naprava.

Ovisno o mjestu pronađene eksplozivne naprave, potrebno je razmotriti učinak mogućeg zatvaranja nepropusnih protupožarnih vrata.

Po pronalaženju eksplozivne naprave potrebno je obavjestiti komandni most te kompaniju i lučke vlasti ako se brod nalazi u luci.

Ako se brod nalazi na otvorenom moru, prosljedit će prema dogovorenoj luci.

Odluku o napuštanju broda donosi zapovjednik, a u Planu sigurnosne zaštite broda moraju navedene upute i pojedinačna zaduženja u smislu povećane predostrožnosti i mjera sigurnosne zaštite za vrijeme napuštanja broda.

Za vrijeme boravka broda u suhom doku potrebno je utvrditi odgovornost za brod unutar društva vezano za održavanje sigurnosne zaštite broda u doku te utvrditi postupke posade prilikom ponovnog preuzimanja broda nakon dokovanja.

9. Plovidbena straža – vođenje brodskog dnevnika i drugih zapisa

Brodski dnevnik je sluzbeni dokument, najvaznija brodska knjiga. U njega se upisuju podaci o plovidbi, o vrsenju sluzbe na brodu, o posadi, putnicima, teretu, meteoroloskim opazanjima, pomorskim nezgodama i drugim dogadjajima koji su od vaznosti za brod, upravne organe, vlasnike, brodare, krcatelje, primatelje tereta, osiguravatelje i druge zainteresirane osobe.

Brodski dnevnik se vodi od 00-24 sata, u plovidbi i u luci. Podaci koji se upisuju u dnevnik mogu se podijeliti u navigacijske i opce, tj za plovidbe i za morske straze na sidristu i u luci.

Za ispravno vodjenje dnevnika odgovoran je zapovjednik koji svakodnevno ovjerava podatke unesene u brodski dnevnik. U toku plovidbe ili dok se vrsi morska straza u dnevnik podatke upisuju casnici koji vrse strazu te odgovaraju svojim potpisom za tocnost unesenih podataka. Sadrzaj upisan u dnevnik treba da omoguci potpunu rekonstrukciju putovanja ili dogadjaja na brodu.

Splavi za spašavanje – vrste, svojstva i oprema

Splavi za spašavanje su jedino sredstvo koje uz čamce za spašavanje omogućuju duži boravak na moru nakon napuštanja broda.

SIGURNOST NA MORU

31

Splav je za razliku od čamca bez pogona odnosno propulzije i slobodno pluta pod utjecajem vjetra i mora.

S obzirom na konstrukciju dijelimo ih na čvrste i pneumatske. Mora biti konstruirana tako da izdrži boravak u moru od najmanje 30 dana, moraju izdržati pad s visine bez oštećenja od najmanje 18 metara i više ako su smještene na višoj poziciji. Potpuno opterećena splav može se tegliti brzinom od 3 čv.Ako se splav spušta pomoću soha, potpuno opterećena mora izdržati udarac o brod brzinom 3,5 m/s odnosno pad s visine od 3 m.

Pokrov mora izdržati skok čovjeka s visine od najmanje 4,5 m a izrađen je od dvostrukog materijala kako bi osobe bile bolje zaštićene od vanjskih utjecaja, a omogućuje i sakupljanje kišnice. Na pokrovu su otvori za ulazak u splav i otvori za zrak.

Spla može primiti najmanje 6 osoba ukoliko je teža od 185 kg a spušta se pomoću sohe. Oko splavi i s unutrašnje strane nalazi se plutajući konopac koji služi za pridržavanje. Uz konopac tu je i privezaljka duga najmanje 15 m ili dvije visine na kojoj je splav smještena. Također je predviđeno mjesto za postavljanje prijenosne radio stanice.

Na brodu se mora nalaziti noliki broj splavi koliko je potrebno da se može ukrcati sva posada odnosno putnici bez obzira na broj čamaca za spašavanje.

Pneumatske splavi za spašavanje uz navedene uvjete mora ispunjavati i neke dodatne uvjete. Uzgon moraju stvarati najmanje dvije odvojene komore opskrbljene nepovratnim ventilima, a svaka posebno mora biti dovoljna pri potpuno opterećenoj splavi.(Djelovi pneumatske splavi)

Dno (pod) splavi sastoji se od najmanje dvije komore kako bi dale dovoljnu termičku zaštitu a napuhavaju se ručno ili automatski u roku 1 minute.Svaka komora mora izdržati pritisak tri puta veći od normalnog.

U slučaju prevrtanja jedan čovjek mora biti u stanju vratiti je u ispravan položaj.

Splav je opremljena ručno kontroliranim svjetlom postavljenim na najvišem mjestu pokrova vidljivim 2 Nm koje radi najmanje 12 sati. Pali se automatski nakon aktiviranja splavi. Uz to postoji i svjetlo u unutrašnjosti splavi koje služi za čitanje uputstava a također se aktivira automatski i traje najmanje 12 sati.

Splav je pakirana u kontejneru s vlastitim uzgonom a složena je i zaštićena od svih oštećenja.

Splav se aktivira povlačenjem privezaljke ili pomoću hidrostatske kuke (HRU- hydrostatic release unit).(sl 14)

Aktivirane pomoću privezaljke izvodi se povlačenjem privezaljke rukom ili bacanjem splavi u more kojoj je privezaljka vezana za čvrsti dio broda. Povlačenjem privezaljke aktivira se sistem za napuhavanje komora.

Hidrostatska kuka je mehanizam što oslobađa i aktivira splav u trenutku kad brod tone a splav se nađe na dubini većoj od 4 m.

Princip rada: hidrostatska kuka oslobađa splav pomoću ugrađene membrane. Nakon potonuća broda u unutrašnju komoru s membranom prodire voda, a pritisak vode djeluje na membranu te na dubini od 4 m oslobađa kopču s zapinjačem (u normalnim uvjetima posebna opruga drži membranu napetu). Neposredno nakon oslobađanja kuke splav zbog uzgona kreće ka površini. Budući je ventil na posudi sa stlačenim plinom također vezan privezaljkom za kuku splav se počinje napuhavati gotovo istodobno kad je oslobođena i kuka.

Hidrostatska kuka može se osloboditi i pritiskom na membranu kroz otvor na tijelu kuke, ali se tada splav aktivira (napuhujr) ručnim povlačenjem privezaljke.

SIGURNOST NA MORU

32

Na kontejneru moraju postojati sljedeće oznake: ime proizvođača, serijski broj, datum proizvodnje, broj osoba, natpis SOLAS, vrsta opreme, datum zadnjeg pregleda, duljina privezaljke, uputstvo o aktiviranju.

Na splavi mora biti označeno: ime proizvođača, serijski broj, datum proizvodnje, naziv ovlaštene organizacije koja provodi nadzor, ime i mjesto servisa zadnjeg pregleda, broj osoba koje splav može primiti (iznad ulaza).

Čvrste splavi za spašavanje znatno se manje koriste od pneumatskih jer zauzimaju veći prostor na brodu i podložnije su oštećenjima. Na splavi se nalaze oznake kao i na pneumatskoj.

Inventar splavi za spašavanje sastoji se iz plutajućeg konopca s prstenom dužine najmanje 30 metara, nož s plutajućim drškom smješten u džepu na vanjskom djelu pokrova u blizini privezaljke (vrh noža mora biti zaobljen, a ako splav prima više od 12 osoba moraju postojati dva takva noža), jedan ili dva ispolca, dvije spužve, uputstva o preživljavanju, dva plovna sidra od kojih je jedno rezervno, dva manja plutajuća vesla, posude za vodu kapaciteta 1,5 lit po osobi odnosno 0,5 lit ako je splav opremljena uređajem za desalinizaciju, posudu za izvlačenje vode s konopcem, graduiranu posudu za vodu, hermetički zatvorenu hranu (10 000 KJ po osobi), četiri rakete s padobranom, šest ručnih baklji, dva plutajuća dimna signala, vodootpornu el.svjetiljku s rezervnim baterijama i žaruljom, heliograf s uputstvom za korištenje, kopiju signala sigurnosti, zviždaljku, kutiju prve pomoći, šest doza ljekova protiv morske bolesti, tri otvarača konzervi, pribor za ribolov, radar reflektor, reflektor za traganje kao u čamaca za spašavanje, najmanje dva termozaštitna odjela.

Ukoliko je splav opremljena kako je nabrojano oznaka na splavi je “SOLAS A PACK”. Na putničkim brodovima kratkih putovanja mogu se određene stvari uz odobrenje nadležnih tijela izuzeti pa se tada stavlja oznaka “SOLAS B PACK”.

Napuštanje broda – sprečavanje nerazboritog ponašanja

Odluku o napuštanju broda a zatim i naredbu, donosi isključivo zapovjednik broda. Odluka se donosi onog trenutka kad je s obzirom na situaciju i uvjete u kojima je došlo do nezgode, (stanje broda, jačina vjetra, stanje mora sposobnost odnosno uvježbanost i organiziranost posade) te po vlastitom uvjerenju za posadu i putnike sigurnije preći u čamce ili splavi za spašavanje negoli ostati na brodu.Uvježbanost i organiziranost posade ključni je element za izbjegavanje paničnih situacija a time i uspješno provođenje akcije napuštanja broda što svakako upućuje na nužnost čestog i pravilnog provođenja vježbi napuštanja broda.

Preživljavanje na moru – postupci s ranjenim i ozlijeđenim osobama

Zaduzeni casnik za bolnicu uz pomoc prvog casnika palube i zapovjednika duzan je pomoci bolesnom ili ozljedjenom putniku ili clanu posade. Od takve osobe zahtijeva se da posjeduje svjedodzbu o naprednoj prvoj pomoci (Medical Care Certificate). Ako je situacija opasna i ne moze se rijesiti bez profesionalne pomoci, kontaktira se neka od medjunarodnih ljecnickih sluzbi od kojih je najpoznatija Radio Medico Roma, te ako je brod udaljen od kopna radi se devijacija prema najblizoj luci za moguci iskrcaj bolesnika. Popis lijekova i pribora mora se nalaziti u bolnici, kao i posebni prirucnici koji mogu biti od velike pomoci. Takodjer se vodi evidencija o izdanim lijekovima i medicinskim postupcima obavljenim na brodu (Medical Log). U ovaj dnevnik takodjer se biljezi unistavanje lijekova, a narocito narkotika kojima je istekao rok trajanja. Osoba zaduzena za bolnicu odgovorna je da lista lijekova i pribora bude azurna i da lijekovi kojima je istekao rok upotrebe budu zamijenjeni novim lijekovima. Brodska apoteka mora odgovarati zahtjevima WHO-a (World Health Organization). Narkotici se obicno cuvaju na posebnom mjestu i pristup njima ima jedino zapovjednik broda.

SIGURNOST NA MORU

33

ISPS – stupnjevi sigurnosti, deklaracija sigurnosti (8.)

10. Prsluci za spašavanje – broj, obilježja i smještaj (5.)

Brodica za spašavanje sa sustavom zraka – obaveza posjedovanja, oprema i korištenje

Ako je rijec o brodovima sto prevoze opasan teret koji u odredjenim uvjetima ispusta ili stvara otrovne plinove, brodice moraju biti opremljene sustavom kojim ce se osigurati da u njihovu unutrasnjost ne prodiru ti plinovi. Takav sustav (Self-contained air supported system) omogucuje dovoljno zraka za normalno disanje najvecem dopustenom broju osoba u brodici za najmanje 10 minuta. To se vrijeme smatra dovoljnim da se brodica sigurno udalji od opasnog podrucja. Za to vrijeme tlak je u brodici veci od vanjskog, cime se sprecava prodiranje otrovnih plinova u unutrasnjost. Taj sustav najcesce se sastoji od posuda sa zrakom (za brodicu kapaciteta 40 osoba uobicajene su 4 posude obujma 45 litara pod tlakom od 200 bara), cjevovoda i redukcijskog ventila (2 bara). Pritisak u brodici nakon pustanja sustava u rad, ne smije biti veci od atmosferskog tlaka za vise od 20 mb. Sprecavanje povecanja pritiska u brodici osigurano je ugradjenim sigurnosnim ventilom.

Posebna pozornost je posvecena uvjetima u kojima radi motor. Da bi se sprijecilo zadrzavanje ispusnih plinova u unutrasnjosti brodice, ispust zraka iz posuda uobicajeno se postavlja na pramcanom dijelu, a motor se smjesta na krmenu dijelu, pa povecani pritisak na pramcu odnosi ispusne plinove iz motora prema krmi.

Sredstva za komunikaciju u nuždi (1.)

Sprečavanje onečišćenja – mjere zaštite pri prijevozu krutih škodljivih tvari

Koje su tvari polutanti i opasni utijeku prijevoza zbog njihovih kemijskih svojstava odredjuje Medjunarodni pomorski kodeks o opasnim tvarima – IMDG Code (Inernational Maritime Dangerous Goods). Takve tvari nije dozvoljeno prevoziti na palubi broda.

Poglavlje VII SOLAS konvencije sadrzi razrede opasnih roba, koji su u skladu sa IMDG kodeksom. Osim toga u dijelu 9. navedeni su materijali koji su opasni samo kad se prijevoze u rasutom stanju.

Opasne tvari podijeljene su u 9 razreda:

1. Eksplozivi 2. Plinovi pod pritiskom – tekuci ili rastvoreni 3. Zapaljive tekucine 4.1. Zapaljive krute tvari – lako zapaljivi djelovanjem vanjskog izvora kakav su iskra ili

plamen; brzo planu ili prouzroce vatru trenjem 4.2. Tvari koje su sklone samozapaljenju – sklone samozagrijavanju i zapaljenju 4.3. Tvari koje u dodiru s vodom ispustaju zapaljive plinove 5.1. Oksidirajuce tvari – nisu zapaljive, ali mogu vezivanjem kisika ili slicnim procesom

povecati opasnost i pridonijeti zapaljenju drugih materijala s kojima su u dodiru 5.2. Organski peroksidi 6.1. Otrovne tvari – mogu prouzrociti smrt, oziljnu povredu ili ostecenje ljudskog zdravlja

ako dospiju u tijelo, ako se udisu ili dodju u dodir s kozom.

SIGURNOST NA MORU

34

6.2. Zarazne tvari – sadrze mikroorganizme ili njihove otrove za koje se zna ili sumnja da mogu prouzrociti bolest zivotinja ili ljudi.

7. Radioaktivni materijali – bez vanjskog utjecaja su znacajno radioaktivni. Njihova specificna energija je veca od 70 kBq/kg.

8. Tvari koje nagrizaju – u svom izvornom stanju imaju svojstvo da mogu ostetiti zivo tkivo.

9. Razne opasne tvari i artikli – predstavljaju opasnost koja nije obuhvacena drugim razredima.

Kod odvajanja opasnih materijala i njihovo slaganje prikazano je u tablici sa sljedecim izrazima:

1 – “Udaljiti od” (vodoravni razmak od najmanje 3 metra) 2 – “Odvojeno od” (u razlicitim skladistima ili odjeljcima) 3 – “Odvojeno posebnim odjeljkom ili skladistem od” (vodoravno i okomito odvajanje

cijelim odjeljkom/skladistem) 4 – “Uzduzno odvajanje posebnim odjeljkom ili skladistem koje ih razdvaja od” (ne

odgovara okomito odvajanje) X – “ne zahtijeva se opce odvajanje” (potraziti upute u pojedinim stavkama kodeksa)

U Marpol Prilogu III mozemo pronaci mjere sprecavanja oneciscenja tvarima koje se prevoze zapakirane ili u spremnicima.

ISPS

ISSC - Najvažniji dokument o sigurnosnoj zaštiti broda je Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda tj. International ship security certificate.

CSR - kontinuirano praćenje povijesti broda tj. Continuous Synopsis Report.

CG – Conctracting Goverments – vlade pomorskih država poštuju provedbu pravila pod ISPS kodom. Pod CG Vlada igra važnu ulogu kako bi se osiguralo da lučke vlasti i kompanije slijede pravila ISPS koda.

SSO - Ship security officer (SSO) – Časnik za sigurnosnu zaštitu na brodu ključna je osoba za provođenje mjera sigurnosne zaštite na brodu.

SSO mora obavljati redoviti nadzor nad sigurnošću broda, mora održavati i nadgledati primjenu i provedbu Plana sigurnosne zaštite (SSP).

Mora surađivati sa časnikom zaduženim za ukrcaj, iskrcaj i slaganje tereta i dogovoriti postupke sigurnosne zaštite za vrijeme manipulacije teretom, osobito kad se radi o teretima koji po IMDG kodeksu spadaju u kategoriju opasnih.

SSO mora pratiti učinkovitost SSP-a te, ako uoči nepravilnosti ili nedostatke na Planu, mora predlagati izmjene i dopune, a o svemu mora voditi zapise i biti u kontaktu sa društvom (kompanijom) preko CSO-a.

SSO je dužan organizirati povremene sastanke članova posade te utjecati na svijest i savjest svih članova posade u svezi sa sigurnosnom zaštitom na brodu. U tom smislu dužan je organizirati redovite vježbe.

SSO vodi brigu o ispravnosti komunikacija na brodu te o redovitim pregledima (kalibraciji) sigurnosne opreme na brodu.

SIGURNOST NA MORU

35

Jedino SSO ima ovlasti pregovarati sa PFSO u luci u kojoj se brod nalazi. SSO u svom radu mora imati podršku zapovjednika.

PFSO - Port facilities security officer (PFSO) – Časnik za sigurnosnu zaštitu na lučkom području je osoba zadužena za nadzor sigurnosne zaštite na lučkom prostoru.

Ta osoba je zadužena za osiguranje izrade i održavanja te provođenja Plana sigurnosne zaštite za luku.

Za razliku od SSO-a, PFSO može plan predlagati i mjenjati.

Luka koja se sastoji od većeg broja razlićitih bazena i terminala ima PFSO-e koji imaju ovlasti samo na onom djelu luke koji je pod njihovim nadzorom.

PFSO može mjenjati razinu sigurnosne zaštite u luci na osnovu dobivenog naloga od nadležnog državnog tijela,

a zatim to može i tražiti od SSO-a na brodovima koji se zateknu u luci.

PFSO je zadužen za upoznavanje osoba koji rade unutar lučkog prostora sa svim aspektima opasnosti i mjerama sigurnosne zaštite koje će se u skaldu sa Planom poduzeti u odgovarajućim situacijama i na odgovarajućim razinama. Po tom pitanju dužan je organizirati redovite vježbe unutar lučkog prostora.

PFSO mora surađivati sa organizacijama za sigurnosnu zaštitu i brinuti o opremi za sigurnosnu zaštitu na lučkom prostoru koji je u njegovoj nadležnosti.

Jedna od najvažnijih dužnosti je ona koja govori o obvezi komunikacije i suradnje sa SSO-ima svih brodova koji se zateknu u luci ili koji su na putu prema toj luci. PFSO je od velike pomoći SSO-u.

PFSO dogovara sa SSO-om razinu sigurnosne zaštite za vrijeme dok brod boravi u luci. Obično se to dogovara na dolasku broda.

Može se tražiti i potpisivanje tzv. Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti (DOS) a to je dokumentirani sporazum između broda i luke (SSO i PFSO) o utvrđivanju razine sigurnosne zaštite (SL) koja će se primjeniti kod sučelja brod/luka.

Po ISPS-u brod ne može, dok je u luci, raditi na manjoj razini sigurnosne zaštite od one koja je momentalno na snazi u luci.

CSO - Company security officer (CSO) – Časnik za sigurnosnu zaštitu u društvu (kompaniji) je osoba u kompaniji koja je po ISPS kodu veza između broda i luke odnosno između broda i kompanije te broda i nadležnih državnih tijela koji su ovlašteni proglasiti razinu sigurnosne zaštite.

To je osoba koja obavlja ili je dužna osigurati provedbu procjene sigurnosti broda. Ova procjena uključuje analizu svih aspekata potencijalnih opasnosti kojima je brod u svom svakodnevnom poslovanju izložen te na temelju toga utvrđivanje sigurnosnih mjera za brod.

Isto tako je dužan organizirati unutarnju prosudbu i pregled broda prije nego brod zatraži procjenu sigurnosti.

CSO je osoba koja je dužna izvjestiti brod o proglašenju razine sigurnosne zaštite nakon što informaciju dobije od nadležnog tijela (MUP).

CSO mora uvažiti sve primjedbe i prijedloge SSO-a glede Plana sigurnosne zaštite te ih podržati kod RSO-a radi odobrenja i ovjere.

SIGURNOST NA MORU

36

CSO je veza između SSO-a i PFSO-a luke za koju brod plovi ili u kojoj se momentalno nalazi.

CSO mora uskladiti zahtjeve ISPS i ISM koda ne dovodeći pri tome ni u jednom trenutku u pitanje sigurnost plovidbe odnosno sigurno upravljanje brodom po načelima ISM koda. To znači da je nužna suradnja CSO-a i DP-a (designated person-označena osoba).U društvu (kompaniji) ulogu DP-a i CSO-a može imati ista osoba.

CSO je osoba koja mora biti SSO-u na raspolaganju 24 sata.

DoS - DECLARATION OF SECURITY (DOS) – DEKLARACIJA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI

Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti je pisani sporazum između broda i luke ili između dvaju brodova kojim se utvrđuju i usaglašavaju razine sigurnosne zaštite koje će se primjenjivati.

11. ISM – ustroj i način vođenja spisa (8.)

Organizacija i rukovođenje posadom

Organizacija i rukovodjenje posadom je duznost zapovjednika koji tu duznost moze u pojedinim slucajevima delegirati ostalim casnicima i posadi. Na brodu se odrzavaju vjezbe za napustanje broda i u slucaju pozara (jedanput tjedno), kao i ostale vjezbe u izvanrednim slucajevima opasnosti. Jedanput mjesecno se provodi sastanak sa svim clanovima posade (Safety Meeting) na kojem se raspravljaju i rjesavaju pojedini problemi koji se javljaju na brodu. Osim ovog sastanka, zapovjednik organizira sastanak sa najblizim rukovodiocima (Safety Cometee Meeting). Sve zapovjedi i duznosti pojedinih casnika i clanova posade moraju biti jasne i izlozene na oglasnim plocama tako da ih svatko moze vidjeti. To se posebno odnosi na duznosti straze na mostu u navigaciji, te lucke straze dok je brod u luci. Plovidba u nevremenu – priprema broda i manevriranje brodom (5.) Brodice za spašavanje – vrste i oprema (5.)

Sprečavanje onečišćenja – dnevnik otpada, postupak s brodskim otpadom Postupak sa brodskim otpadom reguliran je Prilogom V, MARPOL konvencije, koji je usvojen 1988. godine. Brodski otpad smjesta se u poseban prostor ili mjesto na brodu. Najcesce su to limene kante, na kojima su naznacene vrste otpada koji se odlaze u njima. Smece se separira, organske tvari (otpatci od hrane) se bacaju u more, a dio smeca se pali u inceneratoru ili ako je brod bez takvog uredjaja, predaje se na kopno.

U Knjizi otpada se upisuje vrijeme i pozicija, te kolicina i vrsta smeca koje se bacilo u more. Takodjer se upisuje kad se izvrsilo paljenje smeca i koja je kolicina pepela. Pepeo bi trebao biti predan na obalu. U Knjizi otpada, smece je separirano u nekih 6-7 grupa.

Na brodu se nalaze posteri i naljepnice koje pokazuju koje smece se ne smije bacati u more i pod kojim uvjetima i u kojim podrucjima je dozvoljeno bacanje smeca.

SIGURNOST NA MORU

37

12. Plovidbena straža – suradnja s drugim članovima posade

Casnik straze mora davati osoblju straze sve odgovarajuce upute i obavijesti kojima ce se osigurati odrzavanje sigurne straze, ukljucujuci i valjano izvidjanje. Bitno je tocno i iscrpno izvjestiti na kraju straze sljedeceg casnika o stanju prometa, vremena ili eventualnim kvarovima na mostu.

Clan plovidbene straze mora biti aktivan u navigaciji, tj. izvjestavati casnika o malim objektima ili naglim promjenama smjera i brzine objekata koji su opazeni. Duznost clana posade na mostu je da suradjuje, promatra i izvjestava casnike.

Napuštanje broda – znaci opasnosti i način komuniciranja sa spašavateljima (1.,7.)

Splavi za spašavanje – smještaj, održavanje, aktiviranje (9.)

Preživljavanje na moru – korištenje hrane i vode, korištenje Međunarodnog signalnog kodeksa

HRANA I VODA U ČAMCIMA I SPLAVIMA ZA SPAŠAVANJE Svaka brodica i splav opremljena je odgovarajućom vrstom i količinom hrane i vode koja je propisana međunarodnom konvencijom SOLAS.

SOLAS propisuje obrok hrane od 10000 kj.po osobi dnevno i 3 litre vode po osobi dnevno odnosno 2 litre ako čamac ili splav posjeduje desalinizator. Kod splavi količina vode je 1,5 lit. odnosno 0,5 lit. ako postoji desalinizator.

Količine hrane i vode moraju se davati u skladu s uputama, a treba znati da je ljudski život mnogo ugroženiji bez nedostatska vode nego hrane.

Bez hrane (uz dovoljne količine vode) čovjek može preživiti i do 40 dana, dok su mogućnosti preživljavanja bez vode svedena na vrijeme od 3 do 14 dana.

Hrana sadrži sve potrebne sastojke koje daju najveću količinu energije i smanjuju potrebu za vodom.

U pravilu se hrana i voda ne daju prvih 24 sata od napuštanja broda jer se smatra da organizam još uvijek posjeduje određene rezrve, a kao drugi razlog navodi se mogućnost da organizam odbaci hranu i vodu zbog pretrpljenog šoka i psihološkog napora. Izuzetak su osobe koje su prilikom napuštanja broda ozljeđene i izgubile veće količine krvi.

Pri raspodjeli vode i hrane treba voditi računa da sve osobe u brodici dobiju jednake obroke. Voda se daje tri puta na dan tj. 1/3 obroka prije izlaska Sunca, 1/3 obroka tijekom dana i 1/3 obroka nakon zalaska Sunca.

Do pitke vode može se doći i sakupljanjem kišnice, rose tj. kondenzirane vode no pri sakupljanju treba paziti da su površine očišćene od soli. Slana voda ne smije se konzumirati.Statistika pokazuje da je 40% smrtnih slučajeva pri napuštanju broda i plutanju u brodicama i splavima duže od 3 dana prouzročeno konzumiranjem morske vode.

SIGURNOST NA MORU

38

U arktičkim zonama do vode se može doći sakupljanjem leda koji pluta, vodeći računa da je stariji led manje slan od novoga.

Do vode se može doći i uz pomoć naprava tzv.desalinizatora. To su kemijske naprave kojima se kemijskim procesom može iz morske vode dobiti pitka voda. Najpraktičniji desalinizator je onaj koji u obliku crpke tlači morsku vodu na polupropusnu membranu pritiskom od 55 bara te pri tome sa druge strane membrane izlazi pitka voda. Ovakav tip desalinizatora je omogućio dvojici brodolomaca preživljavanje 66 dana bez ikakvog drugog izvora pitke vode.

Osnovna je hrana ona koja se nalazi u čamcu ili splavi kao obvezni inventar, no dobro dođu i dodatne količine hrane uzete iz brodskih zaliha. Takva hrana mora biti bogatija šećerom.

Do hrane se može doći i ribarenjem. Sve ribe nisu jestive, treba izbjegavati ribu koja nije pokrivena ljuskama i koja ima jače izražene bodlje. Riba sadrži i soli pa je treba izbjegavati jesti kad rezerve vode po osobi padnu na 0,5 lit. dnevno.

Međunarodni signalni kodeks

Signali pogibelji, bilo da su upotrijebljeni ili istaknuti odvojeno ili skupa, pokazuju pogibelj i potrebu za pomoci. Oni su sljedeci:

o Pucanj vatrenim oruzjem ili koji drugi eksplozivni signal ispaljen u razmacima od oko 1 minute

o Neprekidan zvuk bilo kojom spravom za davanje signala u magli o Rakete ili prskalice koje bacaju zvijezdice crvene boje ispaljivane jedna za drugom u

kratkim vremenskim razmacima o Signal radio-telegrafijom ili bilo kakvim drugim signalnim sustavom koji se sastoji od

skupine …---… (SOS) Morzeovim znacima o Signal radiotelefonijom koji se sastoji od izgovaranja rijeci “Mayday” o Signal opasnosti NC predvidjen Medjunarodnim signalnim kodeksom o Signal koji se sastoji od cetverokutne zastave iznad ili ispod koje stoji kugla ili

predmet slican lopti o Paljenje vatre na brodu (npr. gorenjem bacava katrana, ulja i sl.) o Raketa s padobranom ili rucna baklja koja daje crveno svjetlo o Dimni signal koji ispusta dim narancaste boje o Ponavljanje rasirenim rukama laganih pokreta od gore prema dolje o Radio-telegrafski signal za uzbunu o Radio-telefonski signal za uzbunu o Signal za odredjivanje polozaja sto ih salju radio-stanice u nuzdi o Odobreni signali emitirani sistemima radioveza

Kod brodice za spasavanje, pri pristajanju uz obalu, ako je brodica uocena s kopna, za komunikaciju izmedju spasavatelja na obali i brodice ili splavi treba koristiti uobicajeni skup znakova.

Opce prihvaceno je da se ispaljivanje zelene rakete odnosno okomito kretanje svjetlom, zastavicama ili rukama smatra potvrdom, i obrnuto, crvena raketa, vodoravne kretnje zastavom, svjetlom ili rukama smatraju se odbijanjem (negacijom). Takodjer, zelena raketa i odgovarajuci signali znace i da je konopac prihvacen, da je tegalj odnosno priveza prihvacena. Obrnuto vrijedi za crvenu raketu i pridruzene signale.

Nakon pristajanja na nepristupacnoj obali potrebno je u snijegu, na pijesku ili slaganjem kamenja ispisati SOS slovima velikim bar 10 metara u smjeru sjever-jug. Na vidljivom mjestu (obliznje brdo, uocljivo stablo ili slicno) treba postaviti krpe ili jedra. Ako je moguce postaviti komad jedrenine obojene narancasto, s cnim cetverokutom ili krugom, radi identifikacije iz zraka.

Ostali znaci mogu biti:

SIGURNOST NA MORU

39

o “Opazeni ste – pomoc ce biti pruzena cim to bude moguce” – narancasti dimni signal, svjetlosni ili zvucni signal (3, svake minute jedan)

o “Ovo je najbolje mjesto za pristajanje” – okomite kretnje rukom, zastavom ili bijelim svjetlom; zelena raketa ili slovo K (-. -)

o “Ovdje je pristajanje iznimno opasno” – vodoravne kretnje rukom, zastavom ili bijelim svjetlom; crvena raketa ili slovo S (. . .)

o “Ovdje je pristajanje iznimno opasno, bolje mjesto je u naznacenom smjeru” – vodoravne kretnje rukom, zastavom ili svjetlom, spustanje zastave ili svjetla na zemlju i odnosenje druge zastave ili svjetla u smjeru mjesta lakseg pristajanja; jedna crvena raketa i jedna bijela ispaljena u smjeru lakseg pristajanja; slovo S i nakon njega slovo R (. -.) ako je bolje mjesto desno, odnosno slovo L (. -. .) ako je bolje mjesto lijevo.

ISPS – obveznost uvježbavanja, svjedodžbe, nadzor nad primjenom (6.) CSO, SSO, PFSO (10.) 13. Brodice za prikupljanje – oprema i način korištenja Iskustvo je pokazalo da na brodu treba imati sredstvo koje ce omoguciti brzo i ucinkovito spasavanje ljudi iz mora. Zbog toga svaki brod mora imati brodicu za prikupljanje (Rescue boat) duljine 3,8 do 8,5 metara za najmanje 5 osoba u sjedecem i za 1 osobu u lezecem polozaju. Svojim manevarskim svojstvima mora omoguciti sigurno i brzo spustanje, spasavanje i podizanje, a izvodi se s krutim ili pneumatskim dnom. Pramcani dio mora imati uzvoj ili pokrov u rasponu od 15% duzine. Dopustena je ugradnja vajskih ili unutrasnjih motora koji mogu razviti brzinu od najmanje 6 cvorova u razdoblju od 4 sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod ima. Za razliku od brodica za spasavanje, u ove brodice je dopustena ugradnja odgovarajucih benzinskih motora, a mogu se koristiti i mlazni pogoni koji su za takve brodice veoma prikladni.

Pneumatske brodice za prikupljanje moraju ispunjavati neke dodatne uvjete. Cvrstoca brodice mora biti dovoljna za spustanje i podizanje potpuno opterecene brodice. Uzgon mora osiguravati jedna komora podijeljena u najmanje 5 odvojenih potkomora tako da plovnost ne bude poremecena u slucaju ostecenja jedne od njih i kada je brodica opterecena, ili dvije priblizno jednake komore. Svaka je komora opremljena bespovratnim ventilom radi odrzavanja predvidjenog tlaka. Brodica mora biti tako izgradjena da izdrzi boravak u moru najmanje 30 dana neprekidno odnosno neograniceno dugo pri smjestaju na palubi broda.

Za spustanje brodica u pravilu se koriste namjenske dizalice koje omogucavaju spustanje u vremenu kracem od 5 minuta.

Uz odobrenje nadleznih tijela dopusteno je “zamijeniti” brodicu za prikupljanje brodicom za spasavanje, ali ta brodica mora odgovarati uvjetima koji se zahtijevaju za obje vrste brodice.

OPREMA BRODICE ZA PRIKUPLJANJE Izuzev caklji, oprema brodice mora biti pricvrscena i spremljena u za to predvidjene vodonepropusne prostore da se ne bi izgubila odnosno da ne bi smetala radnjama prijeko potrebnim tijekom spasavanja.

Brodica za prikupljanje mora imati:

o Odgovarajuci broj plivajucih vesala za pokretanje brodice u mirnom moru o Plivajuci ispolac o Kompas s osvjetljenjem o Zavlacno sidro s konopcem dugim najmanje 10 metara

SIGURNOST NA MORU

40

o Privezaljku pricvrscenu na pramcu, opremljenu mehanizmom za oslobadjanje o Uze za tegljenje ne krace od 50 metara o Vodootpornu elektricnu svjetiljku za odasiljanje Morseovih signala, s rezervnim

baterijama i zaruljom o Zvizdaljku ili slican zvucni signal o Pribor za prvu pomoc o 2 plivajuca konopca za spasavanje s prstenima, duga najmanje 30 metara o reflektor za traganje s vodoravnim i okomitim sektorom od 6 i jacine svjetala 2.500

svijeca, s izvorom napajanja dovoljnim za 3 sata neprekidnog rada o Radar-reflektor o Sredstva za zastitu od gubitka topline za 10% osoba u brodici (ili najmanje 2) o Prijenosnu opremu za gasenje pozara pogodnu za gasenje pozara tekucina

Uz to kruta brodica za prikupljanje mora imati: caklju, kablic i noz ili sjekiru. Pneumatska brodica takodjer mora imati plivajuci sigurnosni noz, 2 spuzve, rucni mijeh ili crpku, opremu za manje popravke odnosno za odrzavanje brodice i sigurnosnu caklju.

Preživljavanje na moru – organizacija života u brodicama i splavima

Buduci da su ljudi tijekom boravka u brodicama ili splavima nakon napustanja broda izlozeni velikim psihickim i fizickim naporima izazvanim neuobicajenom i za zivot opasnim okolnostima, potrebno je posvetiti posebnu paznju tom dijelu spasavanja na moru. Iskustvo je pokazalo da je psiholoski stav (moral) osoba koje su zajedno u brodicama ili splavi jedan od osnovnih uvjeta uspjesnosti prezivljavanja na moru. Vezano uz to, valja istaknuti vjeru u vlastite sposobnosti i samopouzdanje koje se stjecu ponajprije dobrom uvjezbanoscu i pripremljenoscu za pojedine radnje. To se posebno odnosi na suradnju sa spasavateljima.

Stoga je nuzno da u svakoj brodici jedna osoba organizira i uskladjuje napore svih ljudi i prihvati odgovornost za odluke, odnosno radnje. Najcesce je to najiskusniji clan posade broda, koji je istodobno zapovijedao spustanjem brodice u more. Uz zapovjednika, treba odrediti i njegova zamjenika.

Jedna od najvecih poteskoca s kojom ce se susresti zapovjednik brodice ili splavi jest panika odnosno drastican pad samopouzdanja vecine osoba. Valja znati da ce mnogobrojni cimbenici utjecati na raspolozenje osoba, prije svega vrijeme. Tijekom vremena samopouzdanje osoba u brodici postupno ce opadati, osobito kada postanu svijesne ogranicenih kolicina vode i hrane. Isto tako, iznimno visoka ili niska temperatura nepovoljno ce djelovati na ljude u brodici.

Da bi sprijecio nepozeljan psiholoski stav kod ljudi u brodici ili splavi, zapovjednik mora cim prije organizirati zivot ljudi u brodici tako da svi ili bar vecina ljudi dobije odredjena zaduzenja i da nitko u brodici ne bude prepusten sebi. Najznacajnije je da se medju ljudima stvori kolektivna svijest o uzajamnoj ovisnosti.

Treba poduzeti sljedece radnje:

o Organizirati stalna dezurstva i dezurne osobe zaduziti da brinu o potrebama ostalih o Zaduziti odredjen broj osoba da dezuraju uz ranjene ili ozlijedjene tijekom 24 sata, i

svakome odrediti tocno vrijeme bdijenja uz bolesnike o Ako je u brodicu donijet manji prijenosni radiouredjaj, uspostaviti trajno ili redovito

pracenje radioprograma o Postaviti strazu uz vodu i hranu o Postaviti promatrace na pramcu i/ili krmi koji ce motriti 24 sata o Organizirati zajednicko druzenje

SIGURNOST NA MORU

41

o Zaduziti odredjeni broj osoba da se brinu o opremi brodice o Zaduziti pojedine ljude za ribolovni pribor i ribolov

Plovidba broda – postupak u vezi navigacijskih upozorenja Svjetski sustav navigacijskih obavijesti (Marine Safety Information – MSI) obuhvaca sva morska podrucja svijeta. U okviru sustava sva su navigacijska podrucja svijeta podijeljena u 16 podrucja poznata pod nazivom NAVAREA podrucja. Sve poruke koje se predaju kroz sustav WWNWS (World-wide Navigational Warning Service) mogu se nacelno podijeliti u dvije osovne grupe: upozorenja i druge obavijesti. Sa stajalista sadrzaja, upozorenja se mogu podijeliti na navigacijska i meteoroloska te upozorenja koja se odnose na traganje i spasavanje na moru.

Navigacijska upozorenja mogu se odnositi na:

o Nezgode ili neispravnosti pomorskih svjetala, znakova za maglu i plutaca na plovnim putevima

o Prisutnost opasnih podrtina na plovnim putevima ili u blizini plovnih puteva te njihove oznake

o Uspostavljanje znacajnih novih pomagala za navigaciju ili znacajne izmjene na postojecima

o Prisutnost velikih tegalja koji tesko i sporo manevriraju o Pojavu plivajucih mina o Podrucja u kojima se obavljaju SAR operacije ili operacije ciscenja oneciscenja o Izvjestaje o susretanju i uocavanju zrakoplova i brodova koji kasne na odrediste, a po

izravnom zahtjevu RCC-a o Prisutnost novootkrivenih podvodnih grebena, plicina ili podvodnih podrtina koje

mogu biti opasne za sigurnost brodova u plovidbi, ili njihove oznake o Neocekivane ili neplanirane promjene plovnih puteva ili zabrane plovidbe nekim

podrucjem o Polaganje kablova ili cjevovoda, tegljenje podvodnih objekata u istrazivacke svrhe,

koristenje daljinski ili rucno upravljanih plovila ili druge podvodne operacije koje mogu znaciti opasnost okolnoj plovidbi

o Uspostavljanje off-shore objekata u blizini ili na plovnim putovima o Znacajne neispravnosti radionavigacijskih sluzbi o Obavijesti koje mogu utjecati na sigurnost plovidbe na vecem podrucju kao sto su

vojne vjezbe, vjezbe gadjanja, svemirske operacije i dr. o Sve druge obavijesti koje na bilo koji drugi nacin mogu utjecati na sigurnost plovidbe

u nekom podrucju o Obavijesti o ispravkama pomorskih karata

Osnovno je sredstvo predaje obalnih upozorenja NAVTEX sustav. Upozorenja kojima se pokrivaju otvorena mora, mogu biti upucena koristenjem INMARSAT satelitskog sustava (EGC) ili pomocu uskopojasnog izravno-tiskajuceg sustava (NBPD) na MF/HF frekventnom podrucju (radioteleks uredjaj). Sprečavanje onečišćenja – načini i priručna pomagala pri onečišćenju tekućina Sredstva za ciscenje kao sto su: prazne bacve od 200 lit., vrece sa piljevinom, stupa, cepovi za odljeve sa palube ili cement, lopate, metle, kante, zracna pumpa itd. moraju biti uredno pohranjeni na prikladnom mjestu (sprema), a na vratima iste mora biti vidljivo ispisano da se tu nalaze sredstva za

SIGURNOST NA MORU

42

ciscenje (pollution / oil spill locker). Svi casnici i clanovi posade moraju biti upoznati sa mjestom gdje su pohranjena sredstva za ciscenje i nacinom upotrebe. Kemikalije se ne smiju bacati na izliveno ulje u moru bez prethodnog odobrenja lokalnih vlasti, pogotovo ako je dubina mora manja od 20 metara. Prazne bacve moraju biti posebno obojane i na njima je potrebno oznaciti za koju su namjenu predvidjene. Od vitalne je vaznosti sprijeciti da izliveno ulje ne istice sa broda u more. ISPS – razlozi uvođenja i primjena na brodu (1.) 14. Plovidbena straža – preuzimanje straže (5.)

Brodica za spašavanje s protupožarnim sustavom i sustavom sa komprimiranim zrakom – obveza posjedovanja, oprema i korištenje Komprimirani zrak (10.) Protupožarni sustav

Postoji li povecan rizik od pozara pri napustanju broda, primjerice kod tankera, brodice, uz sustav zraka, moraju biti opremljene i sustavom koji omogucuje sigurno udaljavanje od broda (Fire-protected lifeboats). Sustav se sastoji od crpke i sustava za oplakivanje vanjske povrsine zatvorene brodice morskom vodom. Tako se sprecava povecanje temperature u unutrasnjosti brodice odnosno omogucuje se sigurno udaljavanje iz podrucja zahvacena vatrom.

Osnovni dijelovi sustava jesu:

o Usisni sustav (usisna kosara, kutni nepovratni ventil i filter) o Centrifugalna crpka o Tlacni sustav cjevovoda o Sapnice

Da bi se postiglo ravnomjerno oplakivanje cijelog nadgradja i palube, uobicajeno je postavljanje sapnica u vise redova, uzduzno po cijeloj duzini brodice (35-50 sapnica za brodicu duljine 7-8 metara). Uobicajen kapacitet takva sustava je od 500 do 1000 l/min, a visina dobave je 30-40 metara. Temperatura u brodici pri prolasku kroz podrucje zahvaceno plamenom, tijekom prvih 8 minuta ne smije biti visa od 60C.

Nakon svakog koristenja sustav treba isprati slatkom vodom, stoga je postavljen prikljucak za ispiranje cjevovoda i sapnica slatkom vodom te pipac za otpust vode i necistoca.

Napuštanje broda – postupci u brodici neposredno nakon napuštanja

Osobe u brodici i splavima neposredno nakon spustanja imaju niz duznosti, u prvom redu da bi olaksale svoje buduce spasavanje. Neposredno nakon napustanja broda, a prije udaljavanja brodice od broda, treba provjeriti da li ima ljudi u moru, ako ih ima treba ih prihvatiti u brodice ili splavi prije negoli nestanu iz vidokruga. Pritom, ako je moguce, ne ulaziti u more vec koristiti plivajuci konopac s prstenom, koji je dio opreme svake splavi i brodice. Iscrpljene osobe podizu se iz mora tako da ih se prihvati ispod pazuha i za

SIGURNOST NA MORU

43

kopcu na prsluku. Ako je potrebno ulaziti u more, obavezno je imati prsluk za spasavanje vezan konopcem za splav ili brodicu.

Na otvorenim i djelomicno zatvorenim brodicama valja cim prije podignuti pokrov. Bez pokrova, vrijeme koje ljudi mogu izdrzati na otvorenom moru uvelike se skracuje. Ako je do napustanja doslo pri niskim vanjskim temperaturama, ljudi u splavi ili brodici moraju leci cim blize jedni uz druge, u zavjetrini.

Ima li ozlijedjenih, valja im cim prije pruziti medicinsku pomoc, koristeci se kutijom s lijekovima i zavojima, i smjestiti ih na odgovarajuce mjesto u brodici ili splavi. Svi koji nisu uzeli lijek protiv morske bolesti, sada ga moraju uzeti da bi se sprijecilo bespotrebno gubljenje tekucine iz organizma i mucnina koja lose djeluje na samosvijest ljudi. Ako do povracanja ipak dodje, potrebno je koristiti vrecice kako bi se ocuvala cistoca prostora.

Brodica opremljena motorom mora nastojati prihvatiti u tegalj brodice bez motora i splavi. Vecu skupinu brodica i splavi lakes je pronaci, a okupljanje povoljno djeluje na moral ljudi. Treba nastojati spustiti sva sredstva za spasavanje odnosno povezati sve brodice i splavi u moru bez obzira na to da li u njima ima ljudi ili ne. Te su splavi odnosno brodice rezerva hrane i vode, opreme i prostora. Sve brodice i splavi treba povezati koristeci se pritom konopcima za spasavanje (duljine 10-15 metara). Konopac ne smije biti prekratak jer moze izazvati prevrtanje splavi.

Sto je moguce prije u more treba spustiti zavlacna sidra koja ce sprijeciti da vjetar, valovi i struje odvec udalje brodice ili splavi od mjesta nesrece. Ako u brodici ili splavi nema dovoljno mjesta, EPIRB uredjaj valja vezati za splav ili brodicu. Nasuprot tome, SART uredjaj treba postaviti na cim visem mjestu jer se tako povecava domet otkrivanja uredjaja. Isto to vrijedi i za radar-reflektor (ako je brodica ili splav njime opremljena).

Ako se brodica ili splav napunila morem, vodu treba cim prije izbaciti pomocu crpke. Ako se crpka zaglavi, najvjerovatniji razlog tome prljavstvina na membrani. U splavi pod se susi pomocu jedne spuzve, druga se koristi za skupljanje kisnice. Ako je odjeca na covjeku mokra ili puna soli, treba je ocijediti i ponovno obuci ili promijeniti ako je moguce. Sol ce vrlo brzo prouzrociti bolne rane na kozi, a s obzirom na uvjete, to moze izazvati teze komplikacije.

Sok izazvan napustanjem broda cesto ce pojacati nagon za uriniranjem. Ni u kojem slucaju ne smije se dopustiti uriniranje u odjeci bez obzira na nelagodu i drustvene konvencije jer su posljedice takva cine redovito bolne.

U splavi treba provjeriti da li su izbaceni svi osobni predmeti koji mogu ostetiti splav.

Preživljavanje na moru – prilaz nepoznatoj obali

U plovidbi brodicom treba koristiti kompas koji je obvezni dio inventara. Pri korištenju kompasa treba voditi računa da vrijednost pročitanog kursa može znatno odskakati od pravog zbog nepoznavanja magnetske varijacije u području plovidbe.

Ako se brod napuštao u skladu s predviđenim planom i rasporedom tada bi na brodici trebali imati i navigacijsku kartu područja plovidbe a time ćemo znati i točan podatak za magnetsku varijaciju.

Rasporedom za uzbunu kod napuštanja broda predviđeno je uzimanje brodskih dokumenata i knjiga među kojima je najvažniji brodski dnevnik.

Brodski dnevnik treba nastaviti voditi i u čamcu za spašavanje a ako nije bilo moguće spasiti brodski dnevnik onda se dnevne bilješke zapisuju u za to prigodnoj bilježnici.

SIGURNOST NA MORU

44

ISPS – stupnjevi sigurnosti, deklaracija sigurnosti (8.)

15. Pojas za spašavanje – namjena i smještaj (5.)

Napuštanje broda – postupci u splavima nakon napuštanja (14.)

Brodica za prikupljanje – vrste i obveze posjedovanja (13.)

SOPEP – obaveze prema obalnoj državi u slučaju onečišćenja (4.)

ISPS - stupnjevi sigurnosti, deklaracija sigurnosti (8.)