Sigurnost na radu pitanja

8/9/2019 Sigurnost na radu pitanja

1/26

1.nezgode na radu-Nezgode na radu mogu uzrokovati ozljede s lakim iliteim posljedicama, materijalne gubitke zbog zastoja u proizvodnji, oteenjasredstava rada ili materijala. Ozljede koje se dogode radnicima imaju nekolikooblika: socijalni, ekonomski i umani.

!.osnovne vrste zra"enja u medicini- ionizirajue zra"enje, radioaktivnozra"enje, rendgensko zra"enje i neionizirajue zra"enje

#.gaenje poara pjenom- pjena se koristi za gaenje poara uguivanjem,koristi se za gaenje zapaljivi tekuina ali i za gaenje poara krutina.$jenom se ne smiju gasiti poari elektri"ni instalacija, praine metala i tvarikoje burno reagiraju u dodiru s vodom

%.$rva pomo prilikom otrovanja kiselinama u laboratorijskom radu- o"iispirati s mnogo vode laganim mlazom, kou oprati s mnogo vode i otopinom

natrijeva idogenkarbonata &soda bikarbona', opekline pokriti gazom, neizazivati povraanje i ne davati sodu bikarboni, moe se dati mlijeko ili pititu"ena bjelanjca

(.pro)esionalne bolesti-$ro)esionalnom boleu smatra se bolest za koju sedokae da je posljedica djelovanja tetnosti u procesu rada ili radnom okoliu.$oboljanjem radni uvjeta broj pro)esionalni bolesti moe se bitno smanjitiili potpuno ukloniti.

*.radioaktivno zra"enje- nastaje spontanim raspadom jezgara radioaktivniizotopa. $ri tome se osloba+a energija u obliku elektromagnetski zraka&gama zra"enje' i korpuskularni zraka &al)a i beta zra"enje'

.gaenje poara uglji"nim dioksidom- zbog loe elektri"ne vodljivostiuspjeno se koristi za gaenje poara na elektri"nim instalacijama ipostrojenjima pod naponom.

.prva pomo prilikom otrovanja luinama u laboratorijskom radu- o"i ispiratis mnogo vode kao i kou, kou pokriti sterilnom gazom kod duljeg transportavazelinskom gazom. ne izazivati povraanje, kod vei koli"ina ne piti niakod manji "aa mlijeka ili octa

.bolesti vezane uz rad-/olesti vezane uz rad samo su djelomice uzrokovaneradnim procesom, pa se korekcijom radni uvjeta moe samo dijelom utjecatina njiovu u"estalost. /rojnost ovi bolesti i njiovi posljedica na zdravlje iradnu sposobnost opravdava ulaganja u poboljanje radni uvjeta koji iuzrokuju


2/26

10.rendgensko zra"enje-razlikuju se od drugi elektromagnetski zra"enja povalnoj duini i )rekvenciji. obzirom na valnu duinu imaju manju ili veuprodornost koja uglavnom ovisi o veli"ini odabranog napona. 2tjecajrendgenski zraka primjenjuje se u rendgenskoj dijagnostici.

11.gaenje poara praom- $ra je sredstvo koje gasi poar na na"eluantikataliti"kog djelovanja i djelomi"nog uguivanja. 3o je jedno od najboljisredstava za gaenje gotovo svi vrsta poara

1!.postupci prilikom polijevanja koe i sluznice kemikalijom-2daljiti osobu smjesta prskanja ili prolijevanja kemikalije, 2klanjanje kontaminirane odjee,4$456N78 &kiseline !0-#0 min, luine *0 min',4zbjegavati brisanje ineutralizaciju korozivni kemikalija.Ne aplicirati kreme ili sli"no na ozlije+enupovrinu

1#.prijava o ozljedi na radu, odnosno pro)esionalnoj bolesti-6ko se radnikozlijedi prilikom dolaska na posao, tijekom rada ili prilikom odlaska s posla,mora to prijaviti svojem neposrednom rukovoditelju u roku od !% sata

1%.ionizirajue zra"enje- to su zra"enja koja imaju dovoljno energije darazbiju neutralne molekule u elektri"ki nabijene "estice- ione. 2 ionizirajuazra"enja ubrajaju se od elektromagnetski zra"enja rendgenske i gama zrakea od korpuskularni elektroni, pozitroni, al)a "estice, neutroni i protoni.

1(.gaenje poara alonima- 9aloni gase poar na na"elu antikataliti"kogdjelovanja. oriste se kod gaenja tvari koje gore plamenom i ure+aja podnaponom elektri"ne struje.

1*.postupci prilikom prskanja kemikalije u o"i- /rzo napustiti one"ieniprostor i otii do prve slavine s tekuom vodom ili do tua. Na slavinamatreba biti nataknuta gumena cijev kojom ete mlaz uperiti u oko &;)ontanapostupak


3/26

od djelovanja za zdravlje tetni tvari i zatite od elektromagnetski i drugizra"enja, osiguranja prostorija za osobnu igijenu.

1. somatska i genetska oteenja od ionizirajueg zra"enje- somatskaoteenja vide se na ozra"enoj osobi dok se genetska oteenja primjeuju

kod potomaka ozra"eni ljudi

1.ru"ni vatrogasni aparati-Namijenjeni su za gaenje po"etni poara. =ijelese na aparate za gaenje rasprenom vodom, aparate za gaenje kemijskompjenom, aparate za gaenje uglji"nim dioksidom, aparate za gaenje zra"nompjenom, aparate za gaenje pijenom i aparate za gaenje alonom.

!0. postupci prilikom udisanja tetni kemikalija>to prije otii na "ist zrak, alibez panike i prevelike potronje kisika. ada postoji protuotrov, a osoba jebez svijesti ili se vide simptomi otrovanja, primjeni ti protuotrov ili drugo

sredstvo prema propisu. 6ko su ugaene vitalne )unkcije, postupite premapravilima o oivljavanju. od osoba bez svijesti postupite prema uputama zaosobe bez svijesti. Osobe koje su bile izloene iritansima smiriti i postaviti upoluleei poloaj bez obzira imaju li izraene simptome oteenja sluznicadini puteva ili ne.

!1. posebna pravila zatite na radu- $osebna pravila zatite na radu sadreuvjete glede starosne dobi, spola, stru"ne spreme i osposobljenosti,zdravstvenog stanja, duevni i tjelesni sposobnosti, koje moraju ispunjavatiradnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. Osim toga, posebna

pravila zatite na radu sadre obvezu i na"in uporabe odgovarajui osobnizatitni sredstava i zatitni naprava, posebne postupke pri uporabi opasniradni tvari, obvezu postavljanja znakova upozorenja od odre+eni opasnosti

!!. akutna oteenja ionizirajueg zra"enja- 6kutna oteenja javljaju sesamo u slu"aju incidenata te intenzivnog ozra"enja cijelog ljudskogorganizma ili dijelova tijela visokim dozama u kratkom razdoblju, a naziva seakutna radijacijska bolest.

!#.uzroci nastajanja poara u praski 2zroci nastajanja poara u praksi su vrlo

razli"iti. Naj"ei je uzrok "ovjek, i to prvenstveno zbog:neispravnogpostupanja s opasnim tvarima, nepotovanja znakova zabrana o uporabiotvorene vatre, zbog puenja i sli"no, nemara i neznanja pri rukovanjurazli"itim izvorima paljenja te nenamjenske uporabe strojeva, ure+aja iopreme.

!%.postupci prilikom gutanja otrovni kemikalija- 4zazivanje povraanja &"estoi spontano'. 4spiranje eluca uz zatitu dinog puta, primjena purgativa,


4/26

primjena imobilizirajui tvari. ?abranjeno je izazivati povraanje: od jakikiselina ili baza, svi agresivni kemikalija, u slu"aju lako lapljivi tekuina ikod svi sredstava koja se pjene

!(. ?akonska regulativa prava na zatitu na radu- $ravo na zatitu na radu

regulirano je 2stavom 5epublike 9rvatske, zakonima i drugim propisima.$rema zakonskim odredbama, obveza je poslodavca da mora de@nirati sustavure+ivanja i provedbe zatite na radu u tvrtki. Ailj takvog sustava je da svakojzaposlenoj osobi osigura rad bez mogunosti ugroavanja vlastitog ili tu+egivota i zdravlja

!*. roni"na oteenja od ionizirajui zra"enja- roni"na oteenja zdravljadjelovanjem ionizirajui zra"enja nastaju kao posljedica dugotrajnogozra"ivanja organizma malim dozama. =ok se u pro)esionalnim uvjetimaakutni u"inci ionizirajui zra"enja javljaju samo incidentno, kroni"ni u"inci

nisu rijetki, a o"ituju se kao oteenja koe, krvotvornog sustava, lee oka igenetskog materijala

!. Bjere zatite od poara u zdravstvenim ustanovama-?dravstveni radniciosim to moraju znati na"in uporabe sredstava za gaenje, moraju poznavati ireim ponaanja u prostorima u kojima se nalaze pacijenti ili medicinskoosoblje. 2 bolesni"kim sobama nije doputeno puenje, uporaba svijea ilipetrolejski svjetiljki."ajnim kuinjama za vrijeme zagrijavanja rane ilispravljanja topli napitaka treba osigurati nadzor stru"ne osobeC

!. igurnosno-teni"ki list &3D' - osnovni dokument svake kemikalije.svi kojistavljaju kemikalije u promet duni su prema njemu izraditi 3D i dostaviti gau 9?3 na pregled radi privaanja u 5egistar kemikalija.

!. Obaveza poslodavca u provedbi zatite na radu u tvrtki -$oslodavac moraosigurati i organizirati evakuaciju i spaavanje radnika koji rade u zatvorenimprostorijama u slu"aju iznenadnog doga+aja koji moe ugroziti ivot ilizdravlje radnika.

#0. Erste neionizirajui zra"enja- ultraljubi"asto zra"enje , mikrovalovi,

lasersko zra"enje i magnetska polja#1. Naj"ee pro)esionalne zarazne bolesti zdravstveni radnika- Najvanijapro)esionalna zarazna bolest zdravstveni radnika je in)ekcija virusomepatitisa / &9/E'. Najvii rizik 9/E in)ekcije prisutan je u oni zdravstveniradnika, koji su u direktnom dodiru s krvlju, sekretima i ekskretima, apogodno ulazno mjesto moe biti ne samo ozlije+ena koa, ve i sluznica okaili nosa. 3uberkuloza je, tako+er, zna"ajna pro)esionalna bolest zdravstveni


5/26

radnika.indrom ste"ene imunode@cijencije &64= - 4=6', tako+er,predstavlja opasnost za medicinsko osoblje. 94E in)ekcija iri se izravnimdodirom s ljudskom krvlju i izlu"evinama koje sadre virus

#!. 5egistar 3D- 5egistar sigurnosno teni"ki listova, deklaracija i uputa o

svakoj kemikaliji.

##. Nadzor nad provedbom mjera zatite na radu i zatite od poara- Nadzornad provedbom mjera zatite na radu i zatite od poara provodi slubazatite na radu, kao i vanjska nadzorna tijela, i to: inspekcija rada, sanitarnainspekcija i protupoarna inspekcija

#%. =ozimetrijske jedinice- 6psorbirana doza&='- kvocijent srednjeapsorbirane energije koju ionizirano zra"enje predaje po jedinice mase tvari.8kvivalentna doza&9' je umnoak apsorbirane doze u tkivu s odgovarajuim

teinskim )aktorom zra"enja i 8)ektivna doza- zbroj umoaka ekvivalentnidoza za pojedine organe s teinskim )aktorima ti organa.

#(. Ope mjere zatite od in)ektivni bolesti- 2poraba rukavica obvezna jekod svi pregleda gdje postoji mogunost dodira s mukoznim membranama,krvlju i sekretima.Noenje zatitni nao"ala, maski i zatitni prega"aobvezno je pri svakom moguem izravnom dodiru s krvlju i tjelesnimtekuinama i organima. Nakon skidanja rukavica obvezno je pranje rukuvodom i sapunom, a poslije izravnog dodira s visokorizi"nim biolokimmaterijalom i zaraenim priborom nakon pranja treba primijeniti dezin)ekciju

alkoolom.$rljavo rublje skupiti uz bolesni"ki krevet u posebno ozna"enevree koje su i ina"e ozna"ene kao in)ekcijski materijal. Fvrsto zatvorenevree bez ikakva naknadna otvaranja izravno provesti u praonice

#*. =eklaracija- sadri ?atieno, generi"ko i kemijsko ime otrova, registarskibroj otrova iz me+unarodnog registra kemikalija &A6 broj'. adraj sviaktivni tvari i drugi sastojaka koji se u smislu zakona smatraju otrovima.Naziv i adresu proizvo+a"a, naziv i adresu uvoznika, na"in i uvjeteskladitenja i znakove opasnosti, oznake upozorenja i obavijesti

#. Eanjska nadzorna tijela zatite na radu- inspekcija rada, sanitarnainspekcija i protupoarna inspekcija

#. 3eorija direktnog i indirektnog djelovanja ionizirajueg zra"enja naorganizam- 3eorija izravnog djelovanja: oteenja u stanici nastaju izravnimpogotkom kvanta energije u neku osjetljivu molekulu, posljedica jeinaktivacija ili "ak smrt stanice. 3eorija indirektnog djelovanja: radioliza vode istvaranje slobodni radikala &9 i O9' koji su vrlo reaktivni jer nose tzv.


6/26

nespareni elektron, pa radikali brzo me+usobno reagiraju, ali i s drugimmolekulama mijenjajui i

#. peci@"ne mjere zatite od in)ektivni bolesti- 2 radu se posebno treba"uvati ozljeda ubodom ili s otrim instrumentima. $ri poro+aju oprezno

postupati s posteljicom i amnijskom tekuinom kao potencijalno zaraznimmaterijalom. vi se instrumenti nakon uporabe, a prije sterilizacije i pranja,dekontaminiraju dezi@cijensom. Osobe koje rade na "ienju i dekontaminacijiinstrumenata moraju nositi "vrste gumene rukavice kako bi izbjegle ozljederuku.

%0. A6 5egistrG Number - registarski broj otrova iz me+unarodnog registrakemikalija. 7edinstveni identi@kator odnosi se samo na jednu tvar, ne stoji uvezi s kemijskom strukturom, veza za dobivanje in)ormacija o tvari u bilo kojojzemlji i u bilo kojoj bazi kemijski podataka

%1. $lan evakuacije i spaavanja radnika za slu"aj iznenadni opasnosti-3vrtka mora izraditi plan evakuacije i spaavanja radnika za slu"aj iznenadniopasnosti te osigurati sredstva za evakuaciju i spaavanje. planomevakuacije i spaavanja moraju se upoznati svi zdravstveni radnici imedicinsko osoblje, i to tako da svaki radnik zna svoj zadatak. Na osnoviplana evakuacije i spaavanja moraju se provoditi prakti"ne vjebe, i tonajmanje jednom u dvije godine

%!. =ijelovi stanice najosjetljiviji na ionizirajue zra"enje- =N stani"ne jezgre

je najosjetljivija za letalno oteenje&kromosomi', oteenja membranastani"ni organela & Dizosoma, 8$5 i mitoondrija' te oteenjamakromolekula& enzimi i 5N'

%#. Bjere zatite od in)ektivni bolesti u radnim prostorijama,odjelima isanitarnim prostorijama- Eie puta na dan, a obvezno nakon zavretka nekogradnog procesa, prati i dezin@cirati povrine i podove anionskim i neionskimdeterdentima i klornim preparatima.$otrebno je viekratno pranje rukunakon zavretka procesa rada ili prekida rada. Obavezna je uporabanepropusni rukavica pri va+enju krvi i preuzimanju svi vrsta biolokog

materijala. av pribor za uzimanje biolokog materijala treba biti zajednokratnu uporabu

%%. igurnosna kartica - kraeni 3D- navodi podatke o opasnostima i na"inusigurnog koritenja kemikalije

%(. Opasnosti u laboratorijskom radu- dijelimo i na meani"ke, opasnosti odelektri"ne struje, kemijske i termi"ke opasnosti


7/26

%*. 3kiva i organi najosjetljiviji na ionizirajue zra"enje- rvotvorni, krvoilni,probavni i sredinji iv"ani sustav najosjetljiviji su na ionizirajue zra"enje.

%. Bjere zatite od in)ektivni bolesti u laboratorijima- Bjere zatite odin)ektivni bolesti moemo podijeliti na ope mjere zatite i speci@"ne mjere

zatite.Nepotovanje mjera zatite moe imati za posljedicu i irenje zarazeunutar zdravstvene ustanove, to moe imati neeljene posljedice za sveradnike i bolesnike te ustanove.

%. 2puta uz jedini"no pakiranje- adri svojstvo otrova,na"in uporabeotrova, mjere zatite pri radu, simptome otrovanja, na"in i sredstva zapruanja prve pomoi u slu"aju otrovanja, na"in zbrinjavanja, postupke zaslu"aj nesree u zatvorenom prostoru i pri prijevozu, mjere zatite okolia odtetna djelovanja otrova. 2puta mora biti napisana jednostavno i razumljivo,rvatskim jezikom i latini"nim pismom

%. Beani"ke opasnosti-2 laboratorijskom radu mogue su slijedeemeani"ke opasnosti: igle prilikom uzimanja uzoraka, laboratorijsko su+e iposu+e, oprema za ispitivanja i kretanje pri radu i prijevozu

(0. Fimbenici koji utje"u na bioloka oteenja uzrokovana ionizirajuimzra"enjem- =oza, brzina doze zra"enja, topogra)ska raspodjela doze, na"inozra"ivanja, vrsta ionizirajueg zra"enja, osjetljivost ozra"enog tkiva,prisutnost kisika, spojevi koji tite od zra"enja i spojevi koji poja"avajuosjetljivost ipoksi"ni stanica.

(1. 3enika i upute za pranje ruku - $ranje ruku je jedna od najvaniji mjeraza sprje"avanje ospitalni in)ekcija. $rilikom pranja upotrebljavati obi"ansapun tako+er primjenjivati obi"an sapun. Nakon skidanja rukavica obaveznoprati ruke. Na mokre ruke i podlaktice nanijeti sapun ili drugo te trljatinajmanje trideset sekundi nakon pranja dobro obrisati i posuiti ruke.

(!. 3emeljna smjernica o razvrstavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnitvari- 9armonizacija propisa zemalja "lanica 82. 2stanovljava jedinstven

princip razvrstavanja tvari prema opasnostima, pakiranja i obiljeavanja-aneksa:Dista tvari, znakovi opasnosti, 5isk prases, a)etG prases, metodeutvr+ivanja kemijski, toksikoloki, ekotoksikoloki i dr. propisanisvojstava opasne tvari &O$', opa i specijalna pravila o razvrstavanju tvari uskupine i obiljeavanju koritenjem podataka iz aneksa E i zatjevi koje moraispunjavati teni"ki dosje tvari.


8/26

(#. Opasnosti od elektri"ne struje- Opasnosti od elektri"ne struje mogunastati samo uslijed neispravnosti elektri"ni ure+aja i instalacija, kao i kodneovlateni intervencija.8lektri"ni ure+aji i instalacije posebno se briljivoizvode da se osigura: slu"ajni dodir tijela i elektri"nog napona. $rilikomnabave i izvo+enja poduzima se:redovito provjeravanje i ispitivanje

ispravnosti i otklanjanje uo"eni nedostataka

(%. 2"inci mali doza ionizirajueg zra"enja- omatski H pojave se naozra"enoj osobi. Ienetski &nasljedni' H pokau se tek na potomcimaozra"eni. Nestoasti"ni H za koje postoji prag doze ispod kojeg se u"inci nepojavljuju, a iznad praga postaju sve ja"i s porastom doze &svi somatskiu"inci, osim karcinoma i leukemije'. toasti"ni H za koje ne postoji pragdoze, nego se ovisno o dozi samo smanjuje ili poveava vjerojatnost pojaveu"inka koja uvijek postoji &svi genetski u"inci, a od somatski karcinom ileukemija'. 9ormesis H stimulacijski u"inak mali doza na ivotne procese

((. $reventivne mjere zatite od izvora opasnosti u laboratoriju- $reventivnimdjelovanjem na mogue opasnosti postie se najbolja zatita. 6ko njome nijesmanjena opasnost, moraju se poduzeti daljnji postupci kojima se sprije"avadodir radnika s opasnostima. Bogua djelovanja usmjerena su prema:zamjeni opasne tvari manje opasnom ili neopasnom, smanjenje koncentracijetvari u uporabi, smanjenje trajanja izlaganja djelovanju opasne tvari,ograni"enje prostora u kojima se nalazi opasna tvar

(*. 5egistration, evaluation, autorisation and restriction o) cemicals

&586A9' -586A9 je uredba 8uropske unije privaena kako bi se poboljala zatitaljudskog zdravlja i okolia s obzirom na opasnosti koje mogu predstavljati kemikalije,a uz istodobno poveanje konkurentnosti kemijske industrije unutar 8uropske unije.Nadalje, 586A9 poti"e razvoj drugi metoda za procjenu rizika od tvari, "ime bi sesmanjio broj pokusa na ivotinjama.

(. emijske opasnosti- emijske opasnosti de@nirane su oznakama napakiranjima i ambalai s opasnim tvarima u obliku ikone i oznake slovom 5.$rije koritenja bilo kojeg sredstva treba upoznati te opasnosti. od primjeneopasni tvari potrebno je prou"iti oznake za siguran rad i primijeniti sve

zavate propisane u njima.

(. =jelovanje prekomjernog zra"enja na organizam- $osljedice radijacijskogakcidenta mogu biti: lokalno ozra"enje, ozra"enje cijelog tijela i kontaminacija&vanjska i unutarnja'. 5adijacijski akcident prema posljedicama: akutna&nuklearna bomba, nuklearne avarije, nestru"no rukovanje velikim izvorimazra"enja' i kroni"na izloenost zra"enju &pro)esionalne osobe'


9/26

(. Bjere zatite pri radu s lijekovima-$ri uporabi injekcija i in)uzija trebapoduzeti posebne mjere zatite. od rada s ampulama mora se posebnovoditi ra"una da vam ampula ne pukne u ruci i da se ne posije"ete. Neki selijekovi moraju razrijediti mijeanjem s redestiliranom vodom ili otapalima, pri"emu mogu dospjeti u organizam putem koe, o"iju, dini putova i dr. $ri

radu s ovim vrstama lijekova obvezno nosite zatitnu masku, zatitne nao"alei zatitne rukavice. Neki lijekovi mogu kod radnika izazvati alergijske reakcije.6ko primijetite da ste osjetljivi na pojedine lijekove, o tome obavijestiteodgovorne osobe i zatraite da vie ne radite s tim lijekovima

*0. 4nterventni plan za upravljanje nesreama- prje"avanje, ome+ivanje,obuzdavanje i umanjivanje posljedica te uklanjanje kemikalija iz okolia

*1. 3ermi"ke opasnosti- 3oplinske opasnosti prisutne su prilikom rada spovienom ili snienom temperaturom: koritenje laboratorijski plamenika,

koritenje autoklava i koritenje sterilizatora.

*!. Dokalna radijacijska ozljeda- Ozljeda zra"enjem na manjem podru"ju tijela&ruke, prsti, bedro'.lini"ka slika sli"na termi"koj opeklini &promjene odblagog eriteme do nekroze, ovisno o apsorbiranoj dozi'.$rolazni eritem&nakon 1-! dana' je posljedica osloba+anja vazoaktivni amina, is"ezava u !.3jednu. 8pidermitis &oteenje bazalnog sloja koe'.Nekroza &ulceracije s@brinskim naslagama'.$oremeaj pigmentacije &iperpigmentacija Hpoja"anje aktivnosti melanocitaJ ipopigmentacija ili depigmentacija Hdestrukcija melanocita'

*#. Bjere zatite pri radu s lijekovima koji sadre citotoksi"ne supstancije-$ozavretku pripreme citotoksi"ne supstancije, plasti"nu podlogu i stani"evinuodmatreba sloiti i staviti u plasti"nu vreu, a na isti na"in mora se postupiti i sasvim ostalimmaterijalom koji je bio u dodiru s citotoksi"nom supstancijom. 2klanjanjekontaminiranog otpada obavlja se ili spaljivanjem ili kemijskomneutralizacijom

*%. 6Kareness and preparedness )or emergencies at local level &6$8DD' -temeljni priru"nik za izradu plana intervencija-proces odgovora na tenolokeakcidente. Ailj im je stvoriti i oja"ati svijest zajednice o moguim opasnostimavezanima uz proizvodnju, postupanje s opasnim materijalima, i uporabuopasni materijala, kao i korake koje poduzimaju vlast i industrija kako bi odnji zatitili zajednicu.


10/26

*(. 3eni"ke mjere sprje"avanja ugroavanja- 3eni"kim mjeramasprije"avanja ugroavanja osigurava se zadovoljavajua razina zatite,naro"ito kroz: preglede elektri"ni i gromobranski instalacija uz postojanjejavne isprave, pregledi sustava ventilacije uz postojanje javneisprave,ispravno laboratorijsko posu+e i ostala pomagala, ispravan sustav za

dojavu i gaenje poara, kao i sprje"avanje tenoloki eksplozija

**. 6kutni radijacijski sindrom &65' - ompleksan klini"ki entitet uzrokovanozra"ivanjem cijelog tijela velikim dozama ionizirajueg zra"enja.$rodromalna )aza &do % J reakcija autonomnog iv"anog sustava naozra"enje - anoreksija, mu"nina, povraanje, proljev, abdominalna bolJkonjuktivitis, crvenilo koe, pro)uzno znojenje, okJ glavobolja, vruica,parestezije, ataksija, dezorijentacija, koma'.Datentna )aza &1-% tjednaJslabost, glavobolja, kone promjene'.asna )aza &postupni prestanaksimptoma, s duljim umorom i smanjenom tolerancijom na tjelesni napor.

*. Bjere zatite pri radu s anesteticima- =a se izbjegne opasnost odprekomjernog doziranja, dovodi se u mjeavinu plinova koje bolesnik udie izposebno precizni rasplinja"a. oriste se i osobna zatitna sredstva kaozatitna maska.Bora postojati projektirana ventilacija koja omoguujeizmjenu zraka "ime se postie smanjenje koncentracije tetni plinova uprostoru.

*. $osebne teni"ke mjere sprje"avanja nesree s opasnom tvari-prje"avanje pristupa opasnoj tvari, odvajanje inkompatibilni kemikalija i

procesa, oprema za dojave o grekama u procesu &sustavi detekcijeneeljeni doga+aja: npr detektori dima, porasta koncentracije u zraku...' i=rugi zatini meanizmi &izvedba elektri"ni instalacija, gromobran,uzemljenja...'

*. 2re+enje i odravanje radnog prostora i radne okoline- 5adni prostor iradna okolina normirani su i o njima se treba voditi ra"una prilikomprojektiranju objekata za rad. Neeljene posljedice nastaju u slu"aju

poremeaja u odnosima "ovjeka i njegove radne okoline.$oslodavac moraprovoditi ispitivanja radne okoline svake ! godine, kao i nakon svake promjene uradnoj okolini koja utje"e na promjenu stanja utvr+enu pretodnim ispitivanjem. 6kose ispitivanjima utvrdi da radna okolina ne udovoljava propisanim pravilima zatitena radu, poslodavac je duan otkloniti sve uzroke koji su doveli do loi uvjeta rada.

0. roni"ni u"inci zra"enja- roni"ni radiodermitis &dugotrajna izloenostmanjim dozama H koa sua, atro@"na, bez dlaka i kose, teleangiektazije,


11/26

atipi"na pigmentacija'. atarakta &izravnim djelovanjem L i M i -zraka,neutrona' .Ienetski u"inci &mutacije gena ili kromosomske aberacije'

1.=e@nicija otrova - vaka tvar ili smjesa tvari koja kod jednokratne iliponavljane primjene uodre+enoj dozi izaziva prolazne ili neprolazne tetne u"inke u organizmu ilinekom njegovom dijelu

!.3emeljna europska smjernica o razvrstavanju,obiljeavanju i pakiranjuopasni tvari H9armonizacija propisa zemalja "lanic, aneksa &Dista tvariJ ?nakovi opasnostiJRisk prasesJSa)etG prasesJ Betode utvr+ivanja kemijski, toksikoloki, ekotoksikoloki i

dr.propisanisvojstava opasne tvari &O$'J Opa i specijalna pravila o razvrstavanju tvari uskupine iobiljeavanju koritenjem podataka iz aneksaJ?atjevi koje mora ispunjavati teni"kidosje tvari&certi@kati o dobroj proizvodnoj i laboratorijekoj praksi, dokazi o podrijetlu, analiti"kipodaci oispitivanju proizvoda...'#.Bikroklima,buka,rasvjeta - 2nutar laboratorijski prostora mogu u manjojmjeri nastatimikroklimatske promjene.Ovakve promjene se moraju uo"iti i periodi"kiispitivati usklopu uvjeta radne okoline.2 slu"aju da se u radnom prostoru pojavljujuprekomjernekemijske ili @zikalne tetnosti &plinovi, praina, buka, vibracije, temperatura,vlanost itd.',radnik ima pravo zatraiti da se ove tetnosti otklone.%.$ostupci u slu"aju prekomjernog ozra"ivanja ili kontaminacije- Reanimacija istabilizacija bolesnikovog stanja. Zaustaviti krvarenje, odrati prohodnost dinih putova, lijeitistanje oka i suzbijati bol.Poetna dekontaminacija (skidanje odjee, uzimanje bilokihuzoraka!Poetna dekontaminacija prestaje kad se ponovljenim pranjem kontaminacijamonitoriranjem vie ne sniava ."tvr#ivanje doze i vrste zraenja koju je bolesnikprimio.Prikupiti sve raspoloive podatke o visini apsorbirane doze i vrsti zraenja."tvrditiprimljenu dozu na dozimetrima.$tupanj preostale kontaminacije na bolesniku izmjeritimonitorom.%zmjeriti radioaktivnost u uzorcima kose, nokta, metalnih predmeta na bolesniku kojaje aktivirana neutronima.&'rste tetnih uinaka otrova) 6kutna otrovnost, kroni"na opa otrovnost,karcinogeneza, mutanogeneza,genotoksi"nost,tetno djelovanje napotomstvo,djelovanje na sposobnost za"ea, ekotoksi"nost, ostalo&ormosnki utjecaji'.


12/26

*.8uropske smjernice o zabranama i ograni"enjima stavljanja u promet ikoritenje opasni tvari i preparata H Ograni"enja i zabrane stavljanja upromet iili koritenje opasni tvari.3vari s ograni"enjem i potpunimzabranama.$ropisuje rokove zabrane i uklanjanja.$ravilnik o razvrstavanjurazrije+eni otopina ili smjesa razli"iti tvari H tablice prema skupinama

rizi"ni tvari..Osnovni uvijeti osiguravanja prostora u zdravstvenim ustanovama- 2domovima zdravlja prostorijama ordinacije smatraju se: "ekaonica "ija $ nemoe biti manja od 1 m!

po osobi u vrijeme najveeg broja posjetapacijenata, soba za medicinsku obradu i pripremu povrine 1* m!, soba zapregled "ija povrina ne smije biti manja od 1! m!, "ekaonica i sobe zapripremu mogu biti zajedni"ke za nekoliko ordinacija i uz "ekaonicu trebaju seosigurati ! odvojena sanitarna prostora &PA s pretprostorom i umivaonikom'.2 =omovima zdravlja treba postojati prostorija od 1! m!za patronanumedicinsku sestru kao i prostorija od 1 m!za ostale zdravstvene aktivnosti.?a bolesnu djecu trebaju se osigurati ! manje prostorije za izolaciju koje

trebaju imati nunik i poseban izlaz..Iornje granice ozra"enja osoba koje rade s izvorima ionizirajui zra"enja-3ijekom radane smije biti iznad 100 mv &milisiverta ' u razdoblju od ( uzastopni godina,odnosno !0mv prosje"no u svakoj godini, uz uvjet da ni u jednoj godini (-godinjegrazdobljaozra"enje ne smije biti iznad (0 mv. 2vaavajui gornje granice ozra"enja,o"ne lee nesmiju biti ozra"ene iznad 1(0 mv u jednoj godini, a koa, podlaktice, ake istopala ne

smiju biti ozra"ena iznad (00 mv u jednoj godini..Ozna"avanje otrovni kemikalija-Obiljeavanje oznakom opasnosti ioznakomupozorenja i obavijesti koji su odre+eni mjernicom 82 *(%88A.Oznakaupozorenja iobavijesti stavljaju se na ambalau, a njiovo zna"enje upisuje se u uputu zauporabu otrovakoja se prilae uz svako pakovanje. 5: O?N68 2$O?O58N76 ?6O?N6F6E6N78 O$6N498B46D476 4 $54$56E66&>tetno, otrovno, nadraujueC'. : O?N68O/6E47834 ?6

O?N6F6E6N78 O$6N49 8B46D476 4 $54$56E66 &Fuvati, ne udisati, nositi,sprije"iti'.0.

?akonska odgovornost vezana uz zatitu, samozatitu i zatitu okolia&zakonska regulativa 59 4,44,444 i 4E' - Zakonska regulativa RH I;?akon okemikalijama &QNarodnenovineR br. 1(0!00(',?akon o izmjenama i dopunama ?akona okemikalijama &NN


13/26

(#0',$ravilnik o dobroj laboratorijskoj praksi &NN #0',$ravilnik o zatitiradnika odrizika zbog izloenosti kemijskim tvarima na radu &NN1((0',$ravilnik oispunjavanjuigurnosno-teni"kog lista &NN #0',$ravilnik o vo+enju o"evidnika o

opasnimkemikalijama te o na"inu i rokovima dostave podataka iz o"evidnika &NN11#0*', $ravilniko grani"nim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokimgrani"nimvrijednostima &NN 1#0', $ravilnik o posebnim uvjetima koje morajuispunjavati pravneosobe koje se bave proizvodnjom, prometom ili koritenjem opasnikemikalija te ouvjetima koje moraju ispunjavati pravne i @zi"ke osobe koje obavljaju prometna malo ili

koriste opasnekemikalije &NN *0'Zakonska regulativa RH II:$ravilnik o uvjetima i na"inu stjecanja teprovjere znanja o zatiti od otrova &NN*!',$ravilnik o uvjetima i na"inuskladitenja otrova iz skupine 4 koji djeluju u obliku plina&NN !',$ravilniko uvjetima glede posebni mjera zatite na radu s otrovima u pravnimosobama koje rabe otrove u znanstveno istraiva"ke svre &NN1%',$ravilnik o malim koli"inama otrova namijenjeni za laboratorijske iznanstvene svre &NN #0#', ?akon o zatiti okolia &NN. 1100',Nacionalna strategija zatite okolia &NN %*0!', $lan intervencija u zatitiokolia &NN !, *, 1!01'Zakonska regulativa RH III:Zakon o otpadu (** +&-./, +'0-.',

+++-.1!2"redba za postupanje s opasnim otpadom (** 03-4!2"redba o kategorijama, vrstama iklasi5ikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (** '.-.'!JPravilnik o nainimai

uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada zaodlagalita otpada (** ++&-.&!JPravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (** +30-4&, ++3-.+!JPravilnik o vrstama otpada(** 3&-41!2Zakonska regulativa RH IV:?akon o zatiti na radu &NN (*, %*,11%0#,1000%',$ravilnik o pruanju prve pomoi radnicima na radu &NN(*#',$ravilnik oposlovima s posebnim uvjetima rada &NN (%',$ravilnik o maksimalno

dopustivimkoncentracijama tetni tvari u atmos)eriradni prostorija i prostora i obilokimgrani"nim vrijednostima &NN !#',$ravilnik o izradi procjene opasnosti &NN%,11%0!, 1!*0#', $ravilnik o uporabi osobni zatitni sredstava &NN#0*',$ravilnik osigurnosnim znakovima &NN !0('.


14/26

1.Naj"ee nezgode na radu- Naj"ee nezgode koje se doga+aju prikretanju na radu supadovi radnika na istoj razini &tj. na radnoj povrini', odnosno pad u otvore,jame,kanale,kao i padovi radnika s povieni mjesta kao to su ljestve, podesti,

stube.Naj"eenezgode nastaju pri prijenosu ljestava, postavljanju i koritenju.!.$odjela mjera zatite od zra"enja- 3eni"ka zatita,preventivne mjere,uporaba osobni dozimetara...

#.Bjesta apsorpcije otrovne kemikalije-$robavni sustav, dini sustav i koa.%.kladitenje opasni kemikalija- $rostor skladita opasnog medicinskogotpada namjestu nastanka mora biti: nepropusne i otporne podne povrine koja se lako"isti idezin@ciraJ opremljen vodom i kanalizacijomJlako dostupan osoblju

zaduenom za internogospodarenje otpadomJ zaklju"an kako bi se onemoguio pristupneovlatenimosobamaJlako dostupan vozilima za skupljanje &kolicima i sli"no'Jnedostupanivotinjama,kukcima i pticamaJdobro osvijetljen i ventiliranJ smjeten dovoljno daleko odskladitasvjee rane i mjesta za pripremu raneJ smjeten blizu opreme za "ienje,zatitne odjeei spremnika za otpad.(.?atitne ograde i rampe- =a se sprije"e padovi na svim mjestima s koji

se moe pasti, analaze se na visini veoj od 1 m, mora se postaviti propisana zatitnaograda.Eisina zatitneograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda.Nagib rampe zakretanje ili prijevozbolesnika smije iznositi najvie %0S.>irina rampe ne smije biti manja od 110cm.Na rampe snagibom 10S ne moraju se postavljati ograde ili rukovati.*.$reventivne mjere zatite od zra"enja- $reventivne mjere zatitepodrazumijevaju:dobruizobrazbu kadrova,obveznu uporabu osobni dozimetara,kontrolu zatitni

ure+aja, ispravnost ure+aja kojima se radi,inspekcijski nadzor..prje"avanje apsorpcije otrovne kemikalije- Bjere zatite:Fitati 3D.$robavni sustav:upotreba propisane zatitne opreme,zabrana uzimanja rane i pia,alkoola,igijenskiminimum,pridravanje propisane radne procedure.oa: zatitna odjea iobua,rukavice


15/26

&izborT', prega"e, kombinezoni,kacige, nao"ele, viziriC =ini put:pro"iavanje okolnogzraka &adsorpcija i @ltracija'.2re+aji za pro"iavanje: @ltracija &maske,polumaske,respiratori', adsorpcija &cjedila'.Uiltri obiljeeni trakama u boji: najmanje

dozvoljenekoncentracije plinova i para.

.Obveza isticanja znakova obavijesti i upozorenja- Na svim vratimaprostorija i ormara ukojima se dre opasne kemikalije mora stajati znak opasnosti i natpis kojimase upozoravana vrstu opasni kemikalija.Obvezno je na vidljiva mjesta staviti pisane uputekoje seodnose: na rad ure+aja i postupak s ure+ajima,na na"in pripreme, pakiranja iotpreme

opasne kemikalije,na odravanje igijene i pridravanje mjera sigurnosti,napostupke uslu"aju nesree s osnovnim podacima za svaku opasnu kemikalija s kojom serukuje,na"icenje ure+aja i pribora te tekstualno objanjenje oznaka upozorenja &5' iobavijesti &'..$odjela znakova sigurnosti prema zna"enju- ?nakovi zabrani,znakoviobavezi, znakovi opasnosti,znakovi obavjeivanja, znakovi zatiti odpoara,sigurnosne upute.

0.Bjere zatite od primarnog zra"enja- ?a zatitu od primarnog zra"enja

naj"ee se upotrebljava sloj "istog olova.va sredstva predvi+ena za zatituod primarnog rendgenskog zra"enja smjetena su na samom ure+aju:slojolova u oklopu rendgenskog ure+aja,prednji zaslon kojim se suavarendgenski snop,stol ili oslon rendgenskog ure+aja,olovne zatitne rese okoekrana, odnosno oko elektronskog poja"ala...

1.igurni rad s kiselinama i luinama- vaki radnik koji na radnom mjesturadi s opasnim kemikalijama obvezan je stei osnovna znanja o zatiti odopasni kemikalija. $ri radu s kiselina i luinam treba nositi zatitne rukavicekoje se moraju skinuti kod svakog prekida procesa rada, izlaska iz prostorije,

kontakta s instrumentima, tele)onom i sli"no.$otrebno je

viekratno pranje ruku nakon zavretka procesa rada ili prekidarada.Obavezna je uporaba nepropusni rukavica pri va+enju krvi ipreuzimanju svi vrsta biolokog materijala.

!.?dravstveni nadzor radnika prilikom rada s opasnim kemikalijama-$oslodavac mora: osigurati odgovarajui zdravstveni nadzor radnika za koje


16/26

prema procjeni opasnosti postoji rizik za zdravlje zbog izloenosti opasnimkemikalijama te prema $rilogu 44 utvr+ivati bioloke grani"ne vrijednosti &/IE'za olovo i njegove ionske spojeve. pecijalist medicine rada ako zdravstvenimnadzorom utvrdi: bolest ili tetne u"inke ili je prije+ena obvezujua /IE moraobavijestiti radnika o rezultatima zajedno s podacima i savjetom o daljnjim

mjerama zdravstvenog nadzora.

#.Ozna"avanje cjevovoda- 4nstalacije &cjevovodi' moraju biti obojene pocijeloj duini osnovnom bojom koja ozna"ava skupinu tvari &medija' kojaprolazi kroz instalaciju..Na instalacijama promjera vei od (0 mm naprirubnice treba postaviti posebne oznake u obliku strijelice tako da pokazujusmjer protoka tvari &medija'.

%.Bjere zatite od sekundarnog zra"enja- ?a zatitu od rasprenog zra"enjakoristimo: zatitne naprave na ure+aju, kao to je prednji zaslon kojim

suavamo snop primarnog zra"enja, a time smanjujemo i sekundarnozra"enje,olovno staklo ekrana kod ure+aja za dijaskopiju tako+er smanjujeraspreno zra"enje,ru"ke kojima lije"nik pomi"e ekran moraju biti zatieneolovnim plo"ama kako bi se zatitile ruke lije"nike, olovne rese ispod ekranamoraju se me+usobno rubovima prekrivati, a njiova je povrina obi"nojednaka povrini ekrana %0L%0 cm, zatitne naprave u prostorijama.

(.=jelovanje plinova koji se koriste u zdravstvu na organizam- =jelovanjeplina moe biti otrovno, zaguujue, nadraujue i omamljujue. =jelovanjeplinova ovisi o vrsti, koncentraciji, tj. koli"ini plina u zraku te o trajanju

djelovanja plina na "ovjeka.

*.Osposobljavanje za rad na siguran na"in- $vaki radnik koji na radnom mjestu radis opasnim

kemikalijama obvezan je stei osnovna znanja o zatiti od opasnih kemikalija6bveza stjecanjaosnovnih znanja odnosi se i na radnike u pravnoj ili 5izikoj osobi koje proizvode i obavljaju

promet sredstva za zatitu bilja ili biocida Program stjecanja znanja prije poetka rada s otrovima

za djelatnike koji rade s otrovima obuhvaa7 + 6pe podatke o otrovima, njihovim tetnimuincima, znaaju i vanosti razvrstavanja otrova u skupine, znaenju simbola i oznaka te pisanih

uputa o otrovima...3 Puteve ulaska otrova u organizam ovjeka i imbenicima koji utjeu naopseg

i brzinu procesa apsorpcije0 *aine zatite od ulaska otrova u organizam odnosno od njihovihlokalnih djelovanja/ 8jere dekontaminacije, pruanja samopomoi i neodgodive prve pomoi te

podaci koje valja dostaviti lijeniku pri odvo#enju izloene osobe u zdravstvenu ustanovu '

6bveze i prava djelatnika na temelju Zakona o otrovima, Zakona o prijevozu opasnih tvari,Zakona

o zatiti okolia te podzakonskih akata donesenih na temelju navedenih zakona

4&6pasnosti pri uporabi medicinskih instrumenata) Mehanika opasnost zbog rukovanja otrim

i iljastim instrumentima i iglama rezultira posjekotinama i ubodnim ranama najee


17/26

ruku.Opasnost od opeklinapostoji pri uporabi nekih vrsta skalpela (termokauteri! koji su

prikljueni na elektrinu struju.Opasnost od udara elektrine strujepostojikod uporabe svih

medicinskih instrumenata koji su prikljueni na struju.Opasnost od biolokih tetnosti ne

proizlazi iz rukovanja instrumentima, ve iz dodira s in5iciranim biolokim materijalom, ali

ozljede koje nastaju pri uporabi medicinskih instrumenata omoguuju ulaz mikroorganizama utijelo.

46sobna zatitna sredstva od zraenja) $od osobnim zatitnim sredstvimapodrazumijevamo ona zatitna sredstva koja pojedinac pri radu sdijagnosti"kim rendgenskim ure+ajima nosi na svom tijelu.?a pro)esionalnoosoblje to su zatitne prega"e, zatitne rukavice, zatitne nao"ale i posebnazatitna sredstva u obliku titnika za podlaktice, nadlaktice, titnja"u i spolnelijezde.?atitna prega"a, rukavice i titnici izra+eni su od gume u kojojima olova.Zatitna pregaamora biti dosta duga"ka tako da see ispod

koljena lije"nika, a isto tako i dosta iroka da zatiuje i postrani"ne dijelovetijela.Zatitne rukavicetite aku lije"nika od rasprenog zra"enja i s njimase ne smije ulaziti u primarni snop.

.Ozna"avanje boca s plinovima u zdravstvenim ustanovama- 3ri suosnovna elementanovog sustava ozna"avanja pomou koji je mogue dobiti potpunu obavijesto plinu u boci:naljepnica s podacima o plinu, boja, slovo VNR. Na naljepnici koja se postavljapri dnu bocenavedeni su:vrsta plin,kemijska )ormula,sastav &za smjese',osnovnasvojstva,oznakeopasnosti, upute o mjerama sigurnosti,oznake proizvo+a"a./oja slui kaotemeljna obavijest o svojstvima plina &zapaljiv,oksidirajui, otrovan'. ?a ozna"avanje bojompredvi+eno jesamo grlo boce.100.O"evidnici o opasnim kemikalija- $ravne osobe koje koriste opasnekemikalije na maloobvezne su voditi o"evidnike o opasnim kemikalijama koje proizvode, stavljaju upromet,odnosnokoriste. $ravne i @zi"ke osobe iz stavka 1. ovoga "lanka obvezne su zbirne godinje

podatke izo"evidnika dostavljati 9rvatskom zavodu za toksikologiju. ve pravne osobe kojeobavljajudjelatnost proizvodnje i prometa opasni kemikalija ozna"eni kao vrlo otrovne &3W',otrovne &3',tetne &Xn', nagrizajue &A' i nadraujue &Xi' kemikalija te pravne osobe koje rabeiste opasnekemikalije te @zi"ke osobe koje rabe opasne kemikalije pri obavljanju djelatnosti iliobavljaju


18/26


19/26

2 blizini radnog mjesta mora se ugraditi tu za dekontaminaciju tijela islavina,odnosno )ontana za dekontaminaciju o"iju. $ravna osoba iz "lanka 1.ovog $ravilnika mora osigurati odgovarajue protuotrove i druga sredstva zapruanje prve pomoi u slu"aju trovanja....10(.Bjere sigurnosti kod uporabe medicinski instrumenata- oristite samo

ispravne ineoteene instrumente, neispravne i oteene instrumente odmazamijenite ili predajte uteni"ku slubu na popravak,instrumente upotrebljavajte samo za njiovuosnovnunamjenu, ispravno odlaganje i prenoenje instrumenata, ispravna uporabaosobnizatitni sredstava, uvjebavanje i pou"avanje radnika o ispravnoj uporabiinstrumenata10*.?atita od al)a,beta i gama zraka- ?a zatitu od al)a zraka dovoljno jeudaljenost od 1(

cm, pa da budu posve apsorbirane u tom sloju zraka, tanki sloj plastike ilikartona je dobrazatita od ovi zraka.?a zatitu od beta zraka &elektrona' ne uzima se olovo,ve slojevivode, para@na ili aluminija.?a zatitu od gama zraka potrebne su debelebarijere odolova.$ostoje je i druge mogunosti zatite od radioaktivnog zra"enja kao toje poveanjeudaljenosti od izvora, skraenje trajanja izlaganja, stavljanje izvora u posebnezatitneoklope, uvjebavanje rada s izvorima....

10.?atitna oprema pri uporabi plinova u zdravstvu- Obavezna je uporabazatitneopreme: zatitno odijelo &bez depova kako se tekuina ne bi mogla u njimazadravati,nogavice preko cipela, a rukavi preko rukavica kako bi tekuina u slu"ajupolijevanjaskliznula na pod' , zatitne cipele, zatitne rukavice, zatitne nao"ale.10.arakteristike opasnog otpada- arakteristike: eksplozivnost,reaktivnost,nagrizanje, podraljivost, tetnost, toksi"nost,kancerogenost,mutagenost, teratogenost,ekotoksi"nost, otputanje otrovni plinova ukolikose bioloki ili kemijski razgradi.

10.Bjere zatite kod uporabe medicinski instrumenata-prilikom svake pretragelijenik i sestra koja asistira moraju staviti zatitnu masku i kapu, zatitne rukavice i zatitniogrta, tako#er, nuna je i uporaba zatitnih naoala,za ovakve poslove najbolje je upotrebljavatigumene rukavice jer su najsigurnije, medicinska sestra treba posebno voditi rauna da kodienja, pranja, dezin5ekcije i sterilizacije ovih ure#aja obvezno nosi zatitne rukavice.110.Otvoreni izvori ionizirajueg zra"enja-Otvorenim izvorima nazivamoprimjenu


20/26

radioaktivni izotopa u obliku praka ili tekuina. /olesniku se daju u oblikutableta ilitekuina da i popiju ili se injiciraju u krvne ile ili druge uplje organe tijela.5adioaktivniizotopi koji se unose u ljudsko tijelo moraju imati kratko @zikalno vrijeme

poluraspada, aosim toga moraju se brzo i potpuno izlu"iti iz tijela.$ri radu s otvorenim ilipoluotvorenimizvorima radioaktivnog zra"enja uvijek postoji opasnost da se radioaktivnapraina ilitekuina raspri po radnom stolu, radnoj prostoriji, odjei i dr.111.Bjere zatite kod uporabe plinova u zdravstvenim ustanovama-2potrebljavajte samomeani"ki ispravne boce bez vidljivi oteenja.Osigurajte boce od moguegprevrtanja.$riklju"ne cijevi moraju biti ispravne i bez vidljivi oteenja. 6koprimijetite

bilo kakav kvar ili neispravnost na instalacijama ili priklju"nim napravama,odma o tomeobavijesite odgovornu osobu.Na plinske plamenike, priklju"ne naprave ilisigurnosneventile ne smijete odlagati nikakve predmete./oce s komprimiranim iukapljenim plinovimasmiju se drati, odnosno skladititi u zato posebnim skladitima, koja morajubiti izgra+enaprema zakonskim propisima.$o zavretku rada ili uporabe plina iz cjevovodazalaboratorijske potrebe, prvo zatvorite plin na plameniku, a zatim na ventilima

ili glavnimzasunima na stabilnoj instalaciji.11!.Erste medicinskog otpada-4n)ektivni,patoloki,)armaceutski,genotoksi"ni,teki metali, posude podtlakom,radioaktivni otpad.11#.Napon,otpor i ja"ina elektri"ne struje-8lektri"nu struju kroz ice - vodi"etjera silakojunazivamo elektrini napon.7edinica za mjerenje napona je volt %V&.=a bielektri"na strujamogla prolaziti, mora joj se osigurati vodljiv put, i to od izvora do potroa"a inatrag.vaka

tvar kroz koju prolazi elektri"na struja prua odre+eni otpor protjecanju strujekojinazivamo elektrini otpor. 3vari koje pruaju mali otpor prolazu elektri"nestruje zovu sevodii, a tvari koje pruaju veliki otpor prolazu elektri"ne struje zovu sei'olatori.(edinica'a mjerenje elektrinog otporanaziva se om %)&. 7a"ina elektri"ne struje,koja prolazi


21/26

kroz neki vodi", ovisit e o veli"ini napona i otpora to ga vodi" pruaprotjecanju elektri"nestruje.>to je vei napon, a manji otpor, struja e biti ja"a, i obrnuto.3o jeizraeno *+movim'akonom.(edinica 'a mjerenje jaine elektrine strujezove se amper

%&.11%.?atvoreni izvori ionizirajueg zra"enja-5adioaktivni materijal zatvoren uermeti"kumetalnu posudu smatramo 'atvorenim radioaktivnim i'vorom.Ovaposuda mora bitidovoljno meani"ki otporna kako bi se sprije"io svaki dodir s radioaktivnimmaterijalom,kao i mogunost da se radioaktivni materijal iz nje raspri u okolinu.?atvoreniizvori moguemitirati M-zra"enja i brze neutrone jer su ostala korpuskularna zra"enjaapsorbirana

metalnim stranicama posude. M-zra"enje i brzi neutroni imaju veliku energiju,pa zbog togamogu djelovati na tijelo iz vei udaljenosti, dublje prodrijeti u tijelo i otetitidubokeorgane i tkiva.11(.$odjela osobni zatitni sredstava koja se upotrebljavaju uzdravstvenim ustanovama prema vrsti zatite koju pruaju-zatitna sredstvaza zatitu vlasita,zatitna sredstva zazatitu dini organa,zatitna sredstva za zatitu organa vida,zatitnasredstva za zatitutijela,zatitna sredstva za zatitu ruku,zatitna obua

11*.kladitenje opasnog medicinskog otpada -$rostor skladita opasnogmedicinskogotpada na mjestu nastanka mora biti:nepropusne i otporne podne povrinekoja se lako "istii dezin@ciraJ opremljen vodom i kanalizacijomJ lako dostupan osobljuzaduenom zainterno gospodarenje otpadomJ zaklju"an kako bi se onemoguio pristupneovlatenim osobamaJ lako dostupan vozilima za skupljanje &kolicima isli"no'J nedostupan ivotinjama,kukcima i pticamaJ dobro osvijetljen i ventiliranJ smjeten dovoljno daleko odskladita

svjee rane i mjesta za pripremu rane...11.=jelovanje elektri"ne struje na ljudsko tijelo-Djudsko tijelo prua odre+enotporprolazu elektri"ne struje.3aj otpor sastoji se od unutarnjeg otpora tijelakojije veli"ine(00 do 00 Z i otpora ko-ena mjestu ulaska i izlaska elektri"ne struje iztijela koji se


22/26

mijenja u vrlo irokim granicama od 0 do 10.000 Z.Otpor koe ovisi o visininapona, "istoi idebljini koe.6ko je koa mokra, nema skoro nikakav otpor, a ukupni otportijela jemalen.*tpor tijela je promjenjiv s visinom naponate pri naponu od (0 E

iznosi 1.(0 Z,a pri naponu od !!0 E ne prelazi visinu od 1.000 Z.11.Bjere zatite pri uporabi lasera-aserski ure/ajimoraju biti smjeteni uzasebnuprostoriju u koju je strogo zabranjen pristup svim osobama osim zdravstveniradnika kojinjime upravljaju.5ad s laserskim ure+ajima mora biti automatiziran, a ure+ajis vanjskestrane dobro zatieni.?idovi, podovi i stropovi moraju biti od materijala kojispre"avare[eksiju zra"enja. $rostor treba dobro osigurati od opasnosti od visokog

napona i poara.Obvezna je uporaba osobni zatitni sredstava za zatitu o"iju i koe.?atitna odjea morabiti od odgovarajueg materijala tamne boje.?a zatitu ruku potrebno jenositi specijalnerukavice od koe i @lca tamne boje, a za zatitu lica odgovarajue maske ilikapulja"e odplatna.11.Bjere opreza i zatite u laboratoriju-1. 2 laboratoriju se ne smije jesti, piti i puiti!. 2 laboratoriju se ne smiju primati posjete#. $ridravajte se uputa za izvo+enje testova, upozorenja o mjerama opreza i zatite pri

radu s opasnim kemikalijama, te uputa o postupanju s otpadnim kemikalijama%.Ne izvoditi testove za koje nema uputa(.Ne dozvoliti da reagensi do+u u dodir s koom i odjeom &za to postoje zatitne rukavice,radni mantil, pinceta itd., a u slu"aju da kemikalija do+e u dodir s koom, to mjesto trebaodma oprati mlazom vodovodne vode, a daljnji tretman ovisi o prirodi kemikalije'6O8B46D476 =O\8 2 =O=45 6 O]OB O?D78=2 O/6E8?NO $5476E434*. Ne smije se zavirivati u otvor posuda u kojima se odvija radni proces. 2 cilju zatite o"iju potrebno je nositi bezdioptrijske nao"ale. 6ko u oko do+e kemikalija, treba ga odma isprati mlazom vodovodne vode u trajanjune duem od # do % minute &daljnje lije"enje poduzima se prema prirodi kemikalije'. od procesa rada gdje se trai poseban oprez obvezno je lice zatititi specijalnimprovidnim titom za lice, a ruke gumenim rukavicama10. 2vijek je potrebno provjeriti naziv kemikalije na boci, jer pogreno uzeta kemikalija

moe izazvati nesreu11. 2koliko treba mirisom ispitati kemikaliju, to se radi na na"in da se boca odmakne odlica i dlanom ruke priblie pare do nosa1!. $rigodom otvaranja boce u kojoj je lako isparljiva kapljevina, bocu treba dratipodalje, da se ne udiu pare1#. $rocesi rada kod koji se razvija otrovan plin, kao i procesi rada kod koji se razvijaprevie plina ili para izvode se u =4I83O521%. $retakanje lako upaljivi kemikalija ne smije se izvoditi u blizini plamena1(. 3ekuine u pipetu nikada usisavati ustima, nego propipetom &na taj se na"in titi od


23/26

slu"ajnog usisavanja kemikalije u usta, te mogunosti zaraze ako kraj pipete nije dobroopran i dezin@ciran'1*. $ri zagrijavanju kapljevine u epruveti, zbog opasnosti od prskanja, otvor epruvete nesmije se okrenuti prema sebi, niti prema drugim osobama1. Nikada ne dodavati vodu u koncentriranu kiselinu &nikad E2', ve kiselinu u voduuz obavezno mijeanje &dodavanje vode u kiselinu izazvati e prskanje kapljevine'1. $osebna pozornost mora se posvetiti razrje+ivanju koncentrirane sumporne kiseline jer seprilikom njenog mijeanja s vodom osloba+a velika koli"ina topline, zbogkoje otopina moe uzavrijeti i po"eti prskati iz posude u kojoj se nalazi &zato jepotrebno kiselinu uvijek polako i oprezno dodavati u vodu, dolijevanjem niz tapi, umalim obrocima, uz stalno mijeanje i po potrebi, la+enje otopine'1. od rada sa staklenim priborom potrebno je paziti da ne do+e do loma istog iranjavanja ruku ili nekog drugog dijela tijela &u slu"aju loma staklenog priborapotrebno je odma ukloniti krotine, i ako je mogue, otre rubove ostatka priboraispolirati u plamenu'!0. $rovla"enje staklene cijevi i termometra kroz gumeni "ep izvoditi vatanjem cijevi i"epa krpom &pretodno je potrebno staklo podmazati glicerinom, sapunicom ilivodom, a kod va+enja staklene cijevi upotrijebiti bua" za "epove'!1. $redmete od kemijskog stakla zagrijavati na azbestnoj mreici ili putem kupelji!!. $redmeti od obi"nog stakla ne smiju se zagrijavati jer lako pucaju!#. Ne ostavljati zapaljen plamenik pri naputanju radnog mjesta!%. 6ko je crijevo za dovod plina do plamenika oteeno, ili do+e do njegovog ispadanja splamenika ili plinskog pipca, postoji opasnost od zapaljenja plina &ako do toga do+e,zatvoriti dovod plina na pipcu ili glavnom ventilu koji se nalazi sa strane stola i vatra etrenutno prestati'!(. Iorue ibice ne smiju se bacati u posude za otpatke!*. Banji poari u laboratoriju gase se vlanim krpama ili pijeskom &a vei poari gase seaparatima za gaenje poara'!. 5adni stol odravati u svakom trenutku "istim &razlivene ili prosipane kemikalijenajprije nekoliko puta obrisati mokrom krpom, a tek potom stol obrisati suom krpom H radnistol nipoto ne brisati laboratorijskom kutom'!. 3ijekom rada u laboratoriju perite ruke to "ee &prije izlaska iz laboratorija, obaveznooperite ruke sapunom'

1!0.Obrada in)ektivnog medicinskog otpada-4n)ektivni medicinski otpad morase na mjestunastanka odvojeno skupljati u ermeti"ki zatvorenim i nepropusnimspremnicimaotpornim na probijanje i istjecanje tekuina iz nji te prevoziti u privremenoskladite, bezsortiranja i premjetanja u druge spremnike. premnici s in)ektivnim otpadommoraju bitiozna"eni simbolom sukladno propisima o prijevozu opasni tvari.4n)ektivniotpad mora seskupljati i prevoziti na na"in koji spre"ava izravan kontakt ugroeni osoba sotpadom te seu skladitu i tijekom isporuke ne smije premijetati u druge spremnike.1!1.Opasnosti od direktnog i indirektnog dodira elektri"ne struje- I'voriopasnostiodelektri"ne struje pri uporabi ure+aja su opasnost od direktnog dodira &slu"ajni dodir' iindirektnog dodira &previsoki napon dodira' dijelova ure+aja koji su pod naponom.$irektan dodir dijelova pod naponom nastaje kada "ovjek dodirne jedan ili oba vodi"a,odnosno bilo koji dio ure+aja koji je pod stalnim naponom. Ovu opasnost mogu uzrokovati


24/26

vodii elektrine struje koji su nepropisno postavljeni, ote"ena i'olacija vodia,kadse radi pod naponom i sl.2 takvim slu"ajevima moe nastati spoj izme+u vodi"a koji supod naponom i metalni kuita ure+aja.3ada se i kuite nalazi pod naponom i svaki dodirs takvim kuitem moe biti opasnost. 3akvu opasnost nazivamo opasnost od indirektnogdodira.

1!!.$oarni trokut- =a bi dolo do procesa gorenja, moraju biti ispunjena #uvjeta, tj. mora postojati: goriva tvar, kisik &zrak', toplina &temperatura paljenja'.

1!#.$ravila odijevanja u laboratoriju-+ 9ijekom rada u laboratoriju mora se nositi zatna uni5orma

3 Zatitni mantil titi gornji dio tijela i ruke do aka (ukoliko duina radnog mantila nije

do koljena hlae su obavezne!0 6bua mora zatiti stopala sa svih strana (u laboratoriju nije dozvoljeno nositi sandale,

papue, lape, klompe!/ :uga kosa mora biti skupljena

' ;ontaktne lee ne nose se u laboratoriju (materijal od kojeg su izra#ene kontaktne lee

moe apsorbirati pare kemikalija iz zraka te izazvati nadraivanje oka, te pare kemikalija, npramonijaka, mogu trajno zamutiti neke kontaktne lee!

1 " laboratoriju nije preporuljivo unositi nakit (neke od kemikalija s kojima se radi u stanju su

nakit trajno otetiti a neki od plemenitih metala, npr platina, djeluju kao katalizatori!

& 9ijekom rada s kemikalijama drati se jednostavnog pravila7 sve kemikalije su otrovne, ovisno o koliini koja je uneena u organizam

Documents

Sigurnost na radu pitanja