SIGURNOST PLINSKE INSTALACIJE

8/18/2019 SIGURNOST PLINSKE INSTALACIJE

1/56

Sigurnost plinske instalacijeDanašnji pristup i budući izazovi

Sigurnost i Ex zaštita opremeHKIS Požega, 10. travanj 2013.

Tomislav Pavić, dipl.ing.str.

ENERGONOVA d.o.o., Zagreb


2/56

Cilj prezentacije

Cilj prezentacije je upoznati stručnu javnost s trenutnim stanjemuporabe prirodnog

plina u pogledu postojeće prakse, te što bitrebalo mijenjati da se počnemo ponašati kao savjesni i odgovorni

sudionici od faze kreiranja plinskog transportnog sustava douporabe plina.

Tema je izuzetno široka, te će prezentacijom biti obrađena dva bitnačimbenika u pogledu sigurnosti uporabe plina:

UTJECAJ PROPUSNOSTI PLINA

VENTILACIJA PROSTORA S PLINSKOM INSTALACIJOM IPLINSKIM TROŠILIMA


3/56

Sadržaj

1. Plinski sustav

2. Situacija u Hrvatskoj

3. Prikaz postojeće zakonske regulative4. Osnovna pravila sigurnosti plinskog sustava

5. Propusnost plinske instalacije

6. Ventilacija7. Problematika plinskih kotlovnica

8. Zaključak


4/56

1. Plinski sustav

Sustav dobave plina sastoji se od transportnog i distribucijskog sustava.Potrošač plina priključen je na distribucijski sustav plina.


5/56

1. Plinski sustav

Plinska instalacija je instalacija od glavnog zapora doispusta dimovodnog uređaja.

Plinska instalacija sastoji se od:

• cijevne instalacije (plinski cjevovod sa opremom)

• plinskih naprava

• opskrbe zrakom za izgaranje

• dimovodnog uređaja.


6/56


Zakonu o tržištu plina (NN 28/13) definirani su svi sudionici u plinskomlancu. Nama kao projektantima i korisnicima plina u cijelom lancunajbliži je operator distribucijskog sustava (članak 3, stavak 24):

Operator distribucijskog sustava energetski subjekt koji obavlja energetskudjelatnost distribucije plina i odgovoran je za rad, održavanje i razvojdistribucijskog sustava na određenom području i gdje je izvodivo, njegovopovezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnostisustava da zadovoljava razumne potrebe za distribucijom plina.Člankom 44 definirano je:

„Operator distribucijskog sustava dužan je:1. voditi, održavati i razvijati siguran, pouzdan i učinkovitdistribucijski sustav,…24. pružati pozornost energetskoj učinkovitosti te zaštiti prirode iokoliša, …


7/56


Prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u Hrvatskoj su

izdane 36 dozvole za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina


8/56


Na nivou Hrvatske ne postoje jedinstveni strukovni propisi(smjernice, pravila struke, upute, odluke…).

Neujednačen stav inspekcijskih službi.

Dio distributera ima vlastite strukovne propise, dio se bazira napropisima GPZ, dio na propisima HSUP-a.

Bez direktnog kontakta s distributerom teško se može dobiti uvid u

sve strukovne propise koji se primjenjuju na pojedinomdistribucijskom području.


9/56


10/56

3. Prikaz postojeće zakonske regulative

Osnovna svrha zakona, pravilnika, normi i smjernica je

promicanje dobrog projektiranja i građenja kojima seostvaruju sigurnosna, zdravstveno-ekološka i

energetska svojstva građevina, uz primjenu europskih

načela.


11/56


Zakoni:ZAKON o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)ZAKON o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)ZAKON o zaštiti od požara (NN 92/2010)ZAKON o zaštiti na radu(NN59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.,143/12)

Pravilnici:PRAVILNIK o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon iodržavanje plinskih kotlovnica (Sl. list 10/90 i 52/90)PRAVILNIK o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (Sl. list7/84)PRAVILNIK o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN, br. 47/02)PRAVILNIK o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/2013)PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika tetehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorimaugroženim eksplozivnom atmosferom (NN br. 39/06)PRAVILNIKo uvjetima provjere ispravnosti plinskih instalacija (HSUP-P 601.111)*


12/56


Norme:HRN EN 90079-10-1: 2009 Električni uređaji za eksploziovne atmosfere; 10-1.Dio – Klalsifikacija ugroženog prostoraPopis hrvatskih norma u području plinskih uređaja (NN 141/09) –115 normi

Strukovni propisi:Krovni zakon za projektiranje, nadzor i održavanje plinskih instalacija jeZAKON ozapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10).Člankom 7. stavak 5. glasi:Propise o uvjetima za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive plinove,

skladištenju, držanju i prometu zapaljivih plinova te provedbi mjere zaštite od požara ieksplozija pri gradnji i korištenju građevina i postrojenja, skladištenju, držanju i prometuzapaljivih plinova donosi Ministar unutarnjih poslova.Prema Članku 25. , rok za donošenje propisa je GODINU DANA od stupanja na snaguovog zakona, odnosno rok je istekao prije 2 godine.


13/56


Strukovni propisi:Člankom 10. stavak 1. propisano je:Plinska instalacija u građevini ili dijelu građevine mora biti izvedena sukladno projektuplinske instalacije izrađenom prema propisima i hrvatskim normama, odnosnopravilima tehničke prakse sukladno propisima o normizaciji, do donošenja propisa ihrvatskih normi.

Pravila tehničke prakse bazirana su na Njemačkoj regulativi , a osnovni propisi zaplinske instalacije iz te regulative su:• ODORIZACIJA plina (DVGW G-280-1 / 2004)• TEHNIČKI PROPISI za plinske instalacije (DVGW G 600, 1996, 2008)• POSTUPAK TLAČNOG ISPITIVANJA plinovoda i plinskih postrojenja (DVGW G 469,

1987)• NAKNADNO BRTVLJENJE plinskih instalacija (DVGW G 624, 1998)


14/56

4. Osnovna pravila sigurnosti plinskog sustava

Osnovna pravila sigurnosti plinovoda i plinskih instalacija:

1. Plinovodi i plinska instalacija moraju biti izrađena, ispitana iodržavana sukladno strukovnim propisima i pravilima struke

2. Trasa polaganja plinovoda u zemlju mora biti takva da sepostigne odgovarajući stupanj sigurnosti u pogledu eventualnepropusnosti ovisno o tlačnom rangu plinovoda.

3. Prostori kroz koje se vodi plinska cijevna instalacija i u kojima se

nalazi plinska zaporna i regulacijska oprema moraju bitiventilirani.

4. Redovna kontrola u propisanim rokovima.


15/56


Osnovna pravila sigurnosti plinskih instalacija kod potrošača:

1. Plin mora biti ODORIRAN.

2. Izvedba plinske instalacije i ugrađena oprema mora biti takva da uslučaju požara ne predstavlja generator širenja požara što se rješavatermičkom izdržljivošću (GT), odnosno ugrađivanjem zapora stermičkim aktiviranjem (TEA).

3. Maksimalni radni tlak < 100 mbar.

4. Maksimalna vanjska propusnost plinske instalacije u upotrebi< 1 l/hplina.


16/56


Osnovna pravila dovoda zraka do plinskih trošila vrste A bez odvodaprodukata izgaranja:

1. Volumen prostorije> 4 m3 /kWsnage svih plinskih trošila u radu.

2. Izmjena zraka > 30 m3 /kWsnage svih plinskih trošila u radu.


17/56


18/56


Propusnost OPIS

< 1,0 l/h Plinska instalacija uporabiva

1,0 - 5,0 l/h Ograničeno uporabiva plinska instalacija koja se mora saniratiu roku 4 tjedna> 5 l NEUPORABIVA instalacija

50 l/h Odgovara propusnosti zraka od 30 l/h, a koja je granica zavanjsku propusnost uzrokovanu oštećenjem nemetalnihdijelova plinske opreme

120 l/h Odgovara propusnosti zraka od ~ 70 l/h, a koja je granica zavanjsku propusnost na ispusnom otvoru iz regulatora tlakaplina uzrokovanu pucanjem radne membrane

250 l/h Odgovara propusnosti zraka od ~ 150 l/h, a koja je granica zapropusnost plinske opreme vatrootporne izvedbe

http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%201%20litara.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%205%20litara.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%205%20litara.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%2010%20litara.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%2050%20litara.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Usporedba%20UNP-Prirodni%20plin.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Usporedba%20UNP-Prirodni%20plin.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%2050%20litara.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%2010%20litara.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%205%20litara.mp4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/Filmovi/Propusnost%201%20litara.mp4


19/56



20/56



21/56


22/56


Primjer iz prakse – Požar stana u Zagreb

Izmjerena propusnost na plinskoj instalaciji nakon požara 40 l/h zraka, aprema strukovnim propisima granična propusnost smije biti do 150 l/h zraka.


23/56


Primjer iz prakse - Propusnost plinskih instalacija u stanu/kućiPROPUSNOST PLINSKE CIJEVNE INSTALACIJE U STAMBENIM OBJEKTIMA

Stan i obiteljskakuća

Brojobjekata

Ukupnopropusnosti

Propusnost do1 l/h

Propusnost1 do 5 l/h

Propusnostiznad5 l/h

OBITELJSKEKUĆE 290 67 (23%) 58 (20%) 8 (2,7%) 1 (8 l/h)

STAN U ZGRADI 425 163 (38%) 155 (36%) 8 (1,9%) -

Nemjereni plin ustambenoj zgradi -

starost zgrade

Brojobjekata

Ukupnopropusnosti

Propusnost do1 l/h

Propusnost1 do 5 l/h

Propusnostiznad5 l/h

do 20 godina 6 5 5

20 - 40 godina 7 7 1 5 1

preko 40 godina 9 9 1 3 5

U obiteljskim kućama (starost plinske instalacije do 15 godina) isključivi uzrok svih propusnosti jebio rad nestručnih osoba na plinskim instalacijama.U stambenim zgradama veći dio instalacija starosti iznad 20 godina i značajan dio izvedenpodžbukno, navojnim spojevima.


24/56

5.1 Utjecaj propusnosti na ugroženost prostora

Parametri izvora opasnosti koje nije moguće predvidjeti (puknuća cijevi,procesnih posuda, regulatora ...) izlaze iz okvira niže citirane norme.

Definicija ugroženog prostora i zona opasnosti propisani su normom HRN EN

60079-10 Električni uređaji za eksplozivne atmosfere; Klasifikacija ugroženogprostoraUgroženi prostor - prostor u kojemu postoji eksplozivna plinska atmosfera ilise njezina prisutnost može očekivati u količinama koje iziskuju posebne mjereglede konstrukcije, ugradbe i uporabe uređaja.

Neugroženi prostor - prostor u kojem se ne očekuje prisutnost eksplozivneplinske atmosfere u količinama koje iziskuju posebne mjere glede konstrukcije,ugradbe i uporabe uređaja.


25/56


Zone opasnosti - ugroženi prostor razvrstava se u zone, na temeljuučestalosti pojave i duljine trajanja eksplozivne plinske atmosfere kako slijedi:

Zona 0 - prostor u kojemu je eksplozivna plinska atmosfera prisutnatrajno ili u duljim vremenskim razdobljima.

Zona 1 - prostor u kojemu je vjerojatna pojava eksplozivne plinskeatmosfere u normalnom radu.

Zona 2 - prostor u kojem nije vjerojatna pojava eksplozivne plinskeatmosfere u normalnom radu, a ako se pojavi, očekuje se rijetko i samo ukratkim vremenskim razdobljima.


26/56


Prostori s instalacijom prirodnog plina radnog tlaka < 100 mbar, uz poštivanjeosnovnih pravila sigurnosti plinskog sustava smatraju se neugroženimprostorima*.Na plinske instalacije prirodnog plina radnog tlaka < 100 mbar ne odnose se strukovni propisiprotueksplozijske zaštite kao npr. PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite

zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja uprostorima ugroženima eksplozivnom atmosferom, NN 39/2006.

Za navedene instalacije uključivo, proizvodna postrojenja ikotlovnice nije potrebno:

- nadgledanje od strane Ex-agencije,

- dodatno osiguranje u pogledu potencijalne propusnostiplina u odnosu na pravila plinske struke.


27/56


28/56


Pravilnikom DVGW G 491 (2004 i 2010 godina), koji obrađuje PRS ulaznogtlaka do 100 bar, definicija ugroženog prostora je bazirana na potencijalnomispuštanju plina na dišnim ventilima koje iznosi 70 – 150 l/h plina.


29/56


Primjer zona opasnosti

Postojeća praksa Stvarno potrebna


30/56


Primjer zona opasnosti

Postojeća praksa Stvarno potrebna


31/56

PAUZA

?


32/56

6. VENTILACIJA

Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti uzgradama, NN 110/08 i 89/09 propisano je da broj izmjena zraka kodzgrade u kojoj borave ljudi treba iznositi najmanje

n = 0,5 h-1

Najmanji broj izmjena zraka mora biti veći u pojedinim dijelovimazgrade ako je to potrebno:

- da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili

- zbog uporabe uređaja za grijanje i kuhanje s otvorenim plamenom

Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti dokazuje se ispitivanjemna izgrađenoj zgradi prema HRN EN 13829, metoda određivanja A.(BLOWER DOOR TEST) –U praksi se ne provodi.


33/56

6.1. Ventilacija prostorija s plinskim trošilima

Tehnički uvjet propisuje da je minimalni volumen prostora

potrebnog za opskrbu zrakom za izgaranje > 4 m3 /kW snageplinske naprave vrste B baziran je na građevnoj regulativi gdje jedefinirano da u prirodno ventiliranom stanu/kući mora bitiosigurana minimalnon = 0 , 4 h-1 (izmjena zraka na sat).

Kada je taj uvjet ispunjen u stan/kuću, prirodnim putem dolazi1,6 m3 /h svježeg zraka na 4 m3 prostora.


34/56


Ukoliko uvjet> 4 m3 /kW snage trošila za prostoriju nje ispunjen potrebno jepovezivanje prostorije sa susjednim prostorima prema TEHNIČKIM PROPISIMA za plinske instalacije (DVGW G 600, 1996, 2008).


35/56



36/56



37/56



38/56


Dokaz opskrbe zrakom za izgaranje i odvoda dimnih plinova upraksi se provodi sukladno točki 8.3 Pravilnika GPZ-P.I. 600 iTehničkog propisa HSUP – P 600 koja glasi:

„Funkcionalno ispitivanje dimovodnog uređaja kod plinskihnaprava vrste B”

Kod svake plinske naprave treba 5 minuta nakon stavljanja upogon utvrditi, da kod zatvorenih prozora i vrata stana nemaizlaza plinova izgaranja na osiguraču strujanja.

Ako za vrijeme ispitivanja izlaze plinovi izgaranja, znači dapogon plinske naprave nije siguran.

Uzroke treba neodložno utvrditi i nedostatke otkloniti.


39/56


Stvarna opskrba zrakom za izgaranje dokazuje se ispitivanjemmjernim postupkom

4-Pa-Testkoji je propisan u smjernicama:

MJERNO-TEHNIČKO dokazivanje dovoljne opskrbe zrakom zaizgaranje (DVGW G 625, izdanja 1992. g. i 2010.g.)


40/56


Kontrola potlaka4-Pa-Test primjenjuje se u slijedećim slučajevima:

1. Kada se utvrde smetnje kod funkcionalnog ispitivanja dimovodnoguređaja kod plinskih naprava vrste B prema točki 8.3 PravilnikaGPZ-P.I. 600 i Tehničkog propisa HSUP – P 600

2. Za dokazivanje dovoljne opskrbe zrakom u slučajevima u kojimvolumen prostorije/a ne može postići vrijednost 4 m3/kW snagenaprava ili postoji opravdana sumnja u dovoljnu opskrbu zrakom zaizgaranje.

3. Za dokazivanje da odsisni ventilator ili napa koji istovremeno rades plinskom napravom ne utiču na opskrbu zrakom za izgaranje

4. U slučaju dokazivanja uzroka nesreće kod posljedica trovanjauzrokovane neispravnom plinskom instalacijom.


41/56


42/56

6.2. Ventilacija plinske kotlovnice

Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se osigura potrebnakoličina zraka za izgaranje i održavanje standardnih radnih uvjeta. Pritom se mora osigurati dijagonalno ventiliranje prostora kotlovnice.

Ventilacijom prostora kotlovnice mora se osigurati:

- Dobava zraka za izgaranje- Odvođenje viška topline nastale zagrijavanjem od instalirane

opreme u kotlovnici

- Propisana kvaliteta zraka u prostoru

- Sigurnost u slučaju eventualne propusnosti prirodnoga plina


43/56


Prethodno navedeni zahtjevi ventilacije plinske kotlovnice i dobavezraka za izgaranje biti će ispunjeni ako je osiguran:

1. Dovod zraka u kotlovnicu≥ 1,6 m3 /kWnazivne snagetoplinskih generatora koji istovremeno rade.

2. Podtlak u prostoriji< 4 Pa za vrijeme rada svih toplinskihgeneratora

Navedeni kriteriji su baza za inženjerski proračun veličina ventilacijskihotvora i isti se odnose i na kotlovnice gdje je gorivo UNP.

Radi pojednostavljena proračuna Pravilnikom za plinske kotlovnice istrukovnim propisima date su jednostavne formule za dimenzioniranjeventilacijskih otvora.


44/56


Tehnički pravilnik za plinske instalacije DVGW-TRGI G 600 objavljen je 2008.godine i bazira se na najnovijim postignućima u plinskoj tehnici uvažavajući inajnovije građevne zahtjeve u pogledu uštede energije i smanjenja emisijeCO2.

Proračun ukupne površine efektivnih otvora računa se po formuli:

A= 150 + 2(Q + VE /1,6 - 50) cm2

gdje je:

A = ukupna površina ventilacijskog otvora za zrak u cm2

Q = Ukupna nazivna toplinska snaga ugrađenih toplinskih generatora kojimogu istovremeno raditi ovisnih o zraku iz prostorije u kW,

VE = Volumenski kapacitet zraka odsisnog uređaja u m3/h.


45/56


U praksi se prilikom dimenzioniranja ventilacijskih otvora kotlovnica upravilu primjenjuju dvije metode proračuna:

- Proračun na bazi n = 5 h-1 u prostoriji kotlovnice

- Proračun prema PRAVILNIKU o tehničkim normativima zaprojektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica, Sl.list 10/90 i 52/90.

Metoda proračuna na bazi n = 5 h -1 u prostoriji kotlovnice nema nikakvouporište u plinskoj struci.Primjerice, kotlovnica može imati mali obujam zraka i instaliran toplinski generator velike snage, teizmjena zraka u prostoru kotlovnice n = 5 h-1 nije dovoljna za normalan rad kotlovnice. Postoji iobrnuti primjer kada je obujam kotlovnice velik, a instalirana snaga toplinskog generatora mala pričemu i n = 1 h-1 može biti dovoljna za ispravan i siguran rad.


46/56


Pravilnikom za plinske kotlovnice propisano je:Minimalna efektivna površina dovodnog otvora za ventilaciju i zraka za izgaranje

1) za kotlovnice kapaciteta do 1200 kW

Ao = 5,8 Q2) za kotlovnice kapaciteta većeg od 1200 kW

Ao = 200 Q0,5Minimalna efektivna površina odvodnog otvora iznosi:

A1 = Ao kod kotlovnica s atmosferskim plamenikomA1 = 1/3 Ao kod kotlovnica s pretlačnim plamenikom

gdje je:

Q - ukupni kapacitet kotlovnice, u kW

Ao - minimalna efektivna površina dovodnog otvora, u cm2

A1 - minimalna efektivna površina odvodnog otvora, u cm2


47/56


Pravilnik za plinske kotlovnice stupio je na snagu prije 23 godine , a bazaza njegovu izradu su bili njemački strukovni propisi DVGW-TRGI 1972 iz 1972.godine i Feuerungsverordung (FeuVO) iz 1975. godine.

U izvornim propisima koji su bili podloga za izradu Pravilnika za kotlovnicedefinicija veličine ventilacijskih otvora značajno odstupa od one koja jeprimijenjena u Pravilniku.Proračun ukupne površine efektivnih otvora prema izvornim strukovnimpropisima računao se po formuli:

A= 300 + 2,5×(Q - 50) cm2

gdje je: A = ukupna površina ventilacijskih otvora za zrak u cm2

Q = ukupna nazivna toplinska snaga generatora topline u kW.


48/56


Na primjeru kotlovnice instalirane snage 900 kW s pretlačnim plamenicima toizgleda ovako:

- Prema Pravilniku za plinske kotlovnice efektivna površina dovodnog otvoraza zrak iznosi:

Ao = 5,8 Q = 5,8 × 900 = 5.220 cm2

a odvodnog otvora iznosi:

A1 = 1/3 Ao = 1/3 × 5.220 = 1740 cm2

Odnosno ukupna površina svih otvora iznosi 6.960 cm2.

- Prema propisima koji su bili podloga za izradu Pravilnika za plinskekotlovnice ukupna površina svih otvora treba biti:

A= 300 + 2,5×(Q - 50) =300+2,5×(900-50) =2.425 cm2


49/56


U konkretnom slučaju ventilacijski otvori su 2,8 puta veći od stvarne potrebe, aproblem pothlađivanja zimi se rješava ovako

U plinsku kotlovnicu se ugrađuje električni radijator da se spriječi smrzavanje.


50/56


Primjer iz prakse!Samostojeća industrijska kotlovnica snage 1690 kWsmještena je u prostoriji obujma 607 m3. Osnirazmak ventilacijskih otvora je 7,8 m.

Dimenzioniranje ventilacijskih otvora izrađenoprema kriterijima navedenim:

- Pravilnikom za plinske kotlovnice, Sl. list 10/90 i52/90

- Tehničkom pravilniku za plinske instalacije,DVGW-TRGI G 600, 2008. g

- Uvjetom n = 5 h1 i Δt = 30C (razlika temperaturazraka u kotlovnici i van nje koja se do sadauobičajeno koristila u proračunima).


51/56


52/56

7. Problematika plinskih kotlovnica

Dio problematike u pravilniku koji nema tehničko pokriće u odnosu nadanašnji stupanj razvoja plinske tehnike:

1. Lokacija kotlovnice u objektu visine 22 do 40 mPrema Pravilniku za plinske kotlovnice - krovna ili prislonjena, a Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu visokihobjekata od požara (Sl. List 7/84), čl. 61 taj uvjet ne postoji.

2. Visina prostorije kotlovnice ovisno o instaliranoj snaziMinimalna visina mora biti > 2,0 m i ne bi trebala biti uvjetovana snagom kotlovnice kako je navedeno u Pravilniku, većopremom koja se ugrađuje u kotlovnicu.

3. Ventilacija kotlovnice (obrađeno ovom prezentacijom)

4. Detekcija plina (?)


53/56

7. Problematika plinskih kotlovnica

Detekcija plina

Da li je potrebna detekcija plina i gdje?

Koja je funkcija detekcije?

Koja funkcija alarma A1 10 % DGE

Koja funkcija alarma A2 20 % DGE

Kako pozicionirati senzore za detekciju plina?


54/56


55/56

9. Zaključak

U plinskoj struci („u Hrvata”) postoji cijeli niz nejasnih i nedorečenihpoglavlja koja su važna za siguran, pouzdan i učinkovitdistribucijski sustav,… (izvod iz definicje obvezaOperatoradistribucijskog sustava).

Za donošenje propisa u području plinskog gospodarstva nadležno jeMinistarstvo unutarnjih poslova.

Međutim, ukoliko ne postoji inicijativa sa strane struke (Operatoridistribucijskog sustava i HKIS) MUP nema na bazi čega pokrenutipromjene u tehničkoj regulativi.

Ako svi šutimo pretpostavka je da sve štima.


56/56

Hvala na pažnji !

Documents

SIGURNOST PLINSKE INSTALACIJE