Sigurnost Pri Prijevozu Opasnih Tvari

SIGURNOST PRI PRIJEVOZU OPASNIH TVARI Cijeli niz opasnih i tetnih anorganskih i organskih tvari svakodnevno se proizvodi i upotrebljava u industriji i razliitim djelatnostima. One se koriste za proizvodnju lijekova, agrotehnikih zatitnih sredstava, umjetnih gnojiva, boja, lakova, polimera, deterdenata, umjetnih vlakana, pogonskih i raketnih goriva, u prehrambenoj industriji, elektroindustriji, metalurgiji, kozmetikoj industriji, rudarstvu, istraivakim laboratorijima, medicini i mnogim drugim podrujima ljudske djelatnosti. Brojne nezgode i nesree pri radu s kemijskim tvarima, a posebice pri prijevozu opasnih tvari, ukazuju na nedovoljno ili gotovo nikakvo znanje o njihovim opasnim znaajkama. Prijevoz opasnih tvari u organizacijskom i tehnolokom smislu predstavlja stalnu opasnost za sve koji dolaze u posredan ili neposredan kontakt s opasnim tvarima. Prostori u kojima se opasne tvari proizvode, skladite, prekrcavaju ili povrine po kojima se odvija prijevoz ili prijenos opasnih tvari neprestano su izloeni opasnosti od zagaenja, poara, eksplozije, trovanja, radijacije itd. S druge strane, osobe koje rukuju opasnim tvarima ili sudjeluju u prijevozu opasnih tvari u stalnoj su opasnosti od ozljeda, naruavanja njihova zdravlja ili su u ivotnoj opasnosti. Zakonska regulativa vezana uz prijevoz opasnih tvari see u 1788. godinu (V.Britanija ) i 1831. godinu (Njemaka ) kada su odreeni posebni uvjeti za prijevoz eksploziva brodovima. Tijekom godina se pokazalo da i prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu treba zakonski urediti, pa se tako meunarodni sporazum poeo pripremati nakon Drugog svjetskog rata prema ve donesenom sporazumu o eljeznikom prometu opasnih tvari. Propisi o prijevozu opasnih tvari u Hrvatskoj Radi sigurnosti prijevoza opasnih tvari odnosno da bi se sprijeile neeljene posljedice, izgraen je meunarodni sustav odnosa u organizaciji i tehnologiji prijevoza i rukovanja opasnim tvarima. Meunarodni ugovori koji odreuju i daju smjernice za prijevoz opasnih tvari su: 1. Za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu primjenjuje se: Europski sporazum o meunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (European Agreement Concercing the International Carriage of Dangerous Goods by Road-ADR) s njegovim sastavnim dijelovima, prilozima A i B i aktom o notifikaciji (NN, br. 12/91.). 2. Za prijevoz opasnih tvari u eljeznikom prometu primjenjuje se: Zakon o potvrivanju Protokola od 3. lipnja 1999. godine o izmjenama Konvencije o meunarodnom eljeznikom prijevozu (Convention concerning International Carriage by Rail-COTIF) od 9. svibnja 1980. godine (Protokol 1999.) i Konvencije o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) od 9. svibnja 1980. godine u verziji Protokola o izmjenama od 3. lipnja 1999. godine s pripadajuim dodacima (NN, br. 12/00Meunarodni ugovori),

Anex Dodatka C (Pravilnik o meunarodnom prijevozu opasnih tvari eljeznicomDangerous Goods by Rail-RID) 3. Za prijevoz opasnih tvari na unutarnjim plovnim putovima primjenjuje se: Europski sporazum o meunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (European Agreement Concercing the International Carriage of Dangerous Goods by inland Waterways-ADN) prihvaen je od strane RH 25. svibnja 2000. godine. 4. Za prijevoz opasnih tvari u pomorskom prometu primjenjuje se: Konvencija SOLAS1 , nastala prije punih 80 godina i od tada mnogo puta mijenjana i dopunjavana, s razvitkom tehnologije i porastom standarda sigurnosti na brodovima. Nesumnjivo je to najvaniji meunarodni akt glede sigurnosti brodova i ljudi na njima. lako se u prvotnoj verziji odnosila samo na sigurnost putnikih brodova i na zatitu ivota putnika, postupno su se njene odredbe proirivale i na teretne brodove, a u posljednjim verzijama (posebice onim iz 1960.,1974.,1978. i kasnijim) ona obuhvaa i vrlo razraene odredbe o konstrukciji i opremi tankera za prijevoz sirove nafte, kemikalija i ukapljenih plinova, kao i brodova za kombinirane terete. Uz raniju ratifikaciju koju je izvrila biva Jugoslavija, samostalna Republika Hrvatska se koncem 1992. izriito izjasnila da prihvaa Konvenciju SOLAS iz 1974. Prema tome, i sve izmjene u Konvenciji, koje su kasnije unijete putem tzv. "postupka preutnog prihvata" takodjer obvezuju nau zemlju. za pomorski promet IMDG Code, International Maritime Dangerous Goods Code Economic Commission for Europe - Inland Transport Committee, New York and Geneva, 1957, 968, 1994. U RH je donesen Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07),(Stari zakon NN br. 97/93, 34/95 i 151/03) koji propisuje uvjete za prijevoz opasnih tvari u pojedinim granama prometa, obveze osoba koje sudjeluju u prijevozu, uvjete za ambalau i vozila, uvjete za imenovanje sigurnosnih savjetnika te prava i dunosti, nadlenost i uvjete za provoenje osposobljavanja osoba koje sudjeluju u prijevozu, nadlenost dravnih tijela u vezi s tim prijevozom te nadzor nad provoenjem zakona. Svrha Zakona je siguran prijevoz opasnih tvari. Odredbe Zakona se ne primjenjuju na prijevoz opasnih tvari u Oruanim snagama RH, kao i na prijevoz opasnih tvari na teritoriju RH koji obavljaju meunarodne vojne organizacije ili vozila oruanih snaga drugih drava na temelju ugovora. Zakon o prijevozu opasnih tvari se primjenjuje na prijevoz:1

SOLAS-International Convention for the Safety of Life at Sea

u cestovnom prometu, u eljeznikom prometu, u prometu unutarnjim vodama i u zranom prometu.

Na temelju Zakona o prijevozu opasnih tvari doneseni su sljedei propisi: Pravilnik o nainu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (NN br. 53/06) ( Stari NN 54/95, 53/06, 02/02 i 09/02), Pravilnik o tehnikim uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje struno osposobljavaju vozae motornih vozila za prijevoz opasnih tvari i osobe koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari (NN 24/95), Pravilnik o strunom osposobljavanju vozaa motornih vozila za prijevoz opasnih tvari i osoba koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari (NN 24/95), Pravilnik o sigurnosnom savjetniku (NN 144/05), Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04) Odluka o odreivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o odreivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (NN 57/07). Zakon o eljeznici (NN 123/03, 30/04) Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu (NN 77/92, 26/93, 29/94 i 100/04) Pravilnik o nainu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka eljeznikog prometa. (NN, 32/94) Na temelju Pomorskog zakona (NN 17/94 i 74/94) donesen je: Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i nainu obavljanja prijevoza upomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama,te nainu spreavanja irenja isteklih ulja u lukama (N.N.51/05). Pravilnik o prijevozu i rukovanju opasnim tvarima u unutarnjoj plovidbi (NN br. 106/08) Pravilnik o prijevozu opasnih tvari u oruanim snagama Republike Hrvatske (NN br. 79/06) ADR paralelno na hrvatskom i engleskom jeziku objavljen je u NN MU br. 11/08 i izmjene 6/09 RID paralelno na hrvatskom i engleskom jeziku objavljen je u NN MU br. 6/08 ADN paralelno na hrvatskom i engleskom jeziku objavljen je u NN MU br. 13/08

UPUTA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA IZ PRIJEVOZA OPASNIH TVARI 1. Svakom studentu zadati e se odreena opasna tvar za koju mora napisati seminarski rad koji treba sadravati: - fizikalno kemijska svojstva opasne tvari, UN broj, klasu, klasifikacijski kod, brojeve opasnosti (Kemlerov broj), listice opasnosti, grupu pakiranja, - opis vozila i oznaka na vozilu za prijevoz opasnih tvari, - opis ambalae - navesti i opisati potrebnu dokumentaciju za vozaa, - navesti i opisati potrebnu dokumentaciju vozilo, - navesti i opisati potrebnu dokumentaciju za opasnu tvar, - navesti i opisati potrebnu dodatnu opremu za vozaa i vozilo, - navesti "male koliine" i ograniene koliine LQ" - opisati uvjete za sigurnosnog savjetnika i njegove zadatke, - utvrditi je li treba napraviti sigurnosni plan postupanja radi spreavanja koritenja opasne tvari u svrhu terorizma, - popuniti obrazac "Isprava o prijevozu opasne tvari", - napisati upute o posebnim mjerama sigurnosti u sluaju nesree s opasnom tvari, - navesti koritenu literaturu, propise, web adrese. - Uloiti programski zadatak 2. Zadnji rok predaje seminarskog rada je 10 dana prije ispita.(Nakon tog roka seminarski radovi se nee ocjenjivati, a studenti nee moi pristupiti ispitu) 3. Uvjet za pristup usmenom ispitu je predaja i pozitivna ocjena iz seminarskog rada. 4. Seminarski radovi biti e pregledani i ocjenjeni u roku od 7 dana, odnosno 3 dana prije zakazanog ispita biti e obavijeteno tajnitvo o tome da li se rad prihvaa ili ne. 5. Seminarski rad se predaje osobno ili potom kao pisani tekst u tajnitvo. LITERATURA: Redni broj: 1. 2. Godina izdanja: 2000

Autor: Slobodan Kocijan, dipl.ing doc. dr. sc. Zlata Orhanovi

Naziv: Sigurnost pri prijevozu opasnih tvari Kemijske tetnosti

Nakladnik: IPROZ, Zagreb IPROZ, Zagreb

1999.

3. Mirko Domitran 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. urica mer Paveli, dipl.ing. Fran Marovi, dipl.ing Mario Starevi, dipl. ing. www.czh.hr www.panreac.com

Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu Opasne tvari Opasne radne tvari Prirunik za opasne tvari Centar za vozila Hrvatske

INA industrija nafte d.d. 2001.

Mi Star, Zagreb IPROZ, Zagreb Gandalf d.o.o.Zagreb

2000. 1999 2004.

www.environmentalchemistry.com www. gas.isitech.com www.unece.org/trans/danger/publi/adr/adr_e. html www.axson-decoline.de www.chemweb.com http://www.bmvbs.de/Anlage/original_984553/IM DG-Code-DE-2006-3.1-3.2.pdf http://agrippina.bcs.deakin.edu.au/bcs_admin/m ADR

sds/msds_docs/Piperazine.pdf 16. www.feuerwehr-nehren.de http://www.sciencelab.com/page/S/PVAR/10423/SLP1360 http://ptcl.chem.ox.ac.uk/MSDS/PH/phenylacetyl_chloride.html http://cr.chemdat.info/mda/cr/ http://www.germes-online.com/catalog/98/100/560/343766/phenylacetyl_chloride.html http://www.chemicalland21.com/specialtychem/perchem/PHENYLACETYL CHLORIDE.htm http://www.//ecb.irc.it/ESIS http://www.//physchem.ox.ac.uk/MSDS/ME/methan.html www.unece.org www.inchem.orghttp://environmentalchemistry.com/yogi/chemicals/cn/Cyclopentene.html http://ptcl.chem.ox.ac.uk/MSDS/newcas.html http://en.wikipedia.org/wiki/Cyclopentene

http://ull.chemistry.uakron.edu/erd/ http://www.inchem.org/ http://ntp.niehs.nih.gov/index.cfm? http://www.merck.de

http://ull.chemistry.uakron.edu/ http://www.sciencelab.com/page/S/CTGY/10403www.ericards.net

http://www.sciencelab.com/msdsList.php

ADREuropski sporazum o p prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu (European Agreement-Concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Road - ADR) je donesen 1957. godine, a detaljna pravila, prilozi A i B bili su objavljeni 12 godina poslije, 1969. godine kada je sporazum stupio na snagu. Treba spomenuti 2001. godinu kada je poeo vrijediti restruktuirani RID/ ADR, tim propisom bili su usklaeni uvjeti za eljezniki i cestovni prijevoz opasnih tvari. Izmjene ADR-a se donose svake druge neparne godine pa je tako od strane Economic Commision for Europe donesen ADR primjenjiv od 01. 01. 2007 godine.Slika 1. ADR Volume I i Volume II

Nova struktura ADR sporazuma sastoji se od dva sveska, od ega prvi svezak sadri, osim uvodnih rijei i sadraja, pregled europskog ugovora glede meunarodnog prijevoza opasnih tvari cestovnim putem, protokol o potpisivanju te dodatak A.

Dodatak A pod nazivom: Ope odredbe i odredbe koje se odnose na opasne tvari i predmete, sastoji se od: Dio 1. Ope odredbe

Poglavlje 1.1 Djelokrug i primjenjivost 1.1.1 Struktura 1.1.2 Djelokrug 1.1.3 Izuzetci 1.1.4 Primjenjivost drugih pravila Poglavlje 1.2 Definicije i mjerne jedinice 1.2.1 Definicije 1.2.2 Mjerne jedinice Poglavlje 1.3 Osposobljavanje osoba ukljuenih u prijevoz opasnih tvari 1.3.1 Djelokrug i primjenjivost 1.3.2 Oblik osposobljavanja 1.3.3 Dokumentacija Poglavlje 1.4 Sigurnosne obveze sudionika 1.4.1 Ope sigurnosne mjere 1.4.2 Obveze glavnih sudionika 1.4.3 Obveze ostalih sudionika Poglavlje 1.5 Izuzea 1.5.1 Privremena izuzea 1.5.2 Rezervirano Poglavlje 1.6 Prijelazne mjere 1.6.1 Openito 1.6.2 Posude za Klasu 2 1.6.3 Fiksne cisterne (auto-cisterne), prijenosne cisterne i baterijska vozila 1.6.4 Kontejneri i MEGC 1.6.5 Vozila 1.6.6 Klasa 7

Poglavlje 1.7 Opi zahtjevi glede Klase 7 1.7.1 Openito 1.7.2 Program zatite od radioaktivnog zraenja 1.7.3 Osiguranje kvalitete 1.7.4 Posebni zahtjevi 1.7.5 Radioaktivni materijali koji posjeduju druga opasna svojstva

Poglavlje 1.8 Provjere i druge dodatne mjere za osiguranje sukladnosti sa sigurnosnim zahtjevima 1.8.1 Administrativni nadzor nad opasnim tvarima 1.8.2 Meusobna administrativna podrka 1.8.3 Sigurnosni savjetnik 1.8.4 Lista nadlenih institucija i njihovih tijela 1.8.5 Izvjeivanje o nezgodama s opasnim tvarima Poglavlje 1.9 Transportna ogranienja nadlenih institucija Poglavlje 1.10 Rezervirano Dio 2. Klasifikacija Poglavlje 2.1 Ope odredbe 2.1 1 Predstavljanje 2.1.2 Principi klasifikacije 2.1.3 Klasifikacija tvari, ukljuujui otopine i mjeavine (kao to su preparati i otpadi), ne spominjani po imenu. 2.1.4 Klasifikacija uzoraka Poglavlje 2.2 Posebne odredbe Klasa 2.2.1 Klasa 1 Eksplozivne tvari i predmeti 2.2.2 Klasa 2 Plinovi 2.2.3 Klasa 3 Zapaljive tekuine 2.2.41 Klasa 4.1 Zapaljive krute tvari, samoreaktivne tvari i kruti desenzibilizirani eksplozivi 2.2.42 Klasa 4.2 Tvari sklone spontanom samozapaljenju 2.2.43 Klasa 4.3 Tvari koje u dodiru sa vodom stvaraju zapaljive plinove 2.2.51 Klasa 5.1 Oksidirajue tvari 2.2.52 Klasa 5.2 Organski peroksidi 2.2.61 Klasa 6.1 Otrovne tvari 2.2.62 Klasa 6.2 Infektivne tvari 2.2.7 Klasa 7 Radioaktivni materijali 2.2.8 Klasa 8 Korozivne tvari 2.2.9 Klasa 9 Ostale opasne tvari i predmeti Poglavlje 2.3 Metode testiranja 2.3.0 Openito 2.3.1 Potvrdni test za razarajue eksplozive tipa A 2.3.2 Testovi u odnosu na nitratnu celulozu kao smjesu Klase 4.1 2.3.3 Testovi u odnosu na zapaljive tekuine Klase 3, 6.1 i 8 2.3.4 Test za odreivanje tenosti 2.3.5 Test za odreivanje ekotoksinosti, postojanosti i bioakumulacije tvari u vodenom okoliu za pripadnost Klasi 9 Dio 3. Popis opasnih tvari, posebne odredbe i izuzea opasnih tvari pakiranih u ogranienim koliinama

Poglavlje 3.1 Openito 3.1.1 Predstavljanje 3.1.2 Ispravno otpremno ime Poglavlje 3.2 Popis opasnih tvari 3.2.1 Tabela A Popis opasnih tvari 3.2.2 Tabela B Abecedno kazalo tvari i predmeta ADR-a Drugi svezak sastoji se od nastavka dodatka A poevi od: Poglavlje 3.3 Posebne odredbe primjenjive za odreene tvari ili predmete Poglavlje 3.4 Izuzea koja se odnose na opasne tvari pakirane u ogranienim koliinama

Dio 4. Pakiranja i odredbe za spremnike Poglavlje 4.1 Uporaba pakiranja, ukljuujui kontejnere za prakaste materijale (IBC-s) i velika pakiranja 4.1.1 Ope odredbe za pakiranja, ukljuujui kontejnere za prakaste materijale (IBC-s) i velika pakiranja 4.1.2 Dodatne ope odredbe za koritenje IBC-a 4.1.3 Ope odredbe glede uputstava za pakiranja 4.1.4 Popis uputstava za pakiranja 4.1.5 Specijalna pakirne odredbe za tvari Klase 1 4.1.6 Specijalna pakirne odredbe za tvari Klase 2 4.1.7 Specijalna pakirne odredbe za organske perokside (Klasa 5.2) i samoreaktivne tvari Klase 4.1 4.1.8 Specijalna pakirne odredbe za infektivne tvari (Klasa 6.2) 4.1.9 Specijalna pakirne odredbe za tvari Klase 7 4.1.10 Specijalna pakirne odredbe za mjeovita pakiranja Poglavlje 4.2 Uporaba malih spremnika i UN atestiranih MEGC-a 4.2.1 Ope odredbe za uporabu malih spremnika za prijevoz tvari 4.2.2 Klase 3 do 9 Ope odredbe za uporabu malih spremnika za prijevoz ne rashlaujuih ukapljenih plinova

4.2.3 4.2.4

Ope

odredbe

za

uporabu

malih

spremnika

za

prijevoz

rashlaujuih ukapljenih plinova Ope odredbe za uporabu UN atestiranih MEGC-a 4.2.5 Upute za male spremnike i posebne odredbe Poglavlje 4.3 Uporaba fiksnih cisterni (auto-cisterni), prijenosnih cisterni, kontejnera, spremnika sa oplatom od metala, baterijskih vozila i MEGC-a 4.3.1 Djelokrug 4.3.2 Odredbe primjenjive za sve Klase 4.3.3 Posebne odredbe primjenjive za Klasu 2 4.3.4 Posebne odredbe primjenjive za Klase 3 do 9 4.3.5 Posebne odredbe Poglavlje 4.4 Uporaba cisterni od pojaane plastike, fiksnih cisterni (autocisterni), prijenosnih cisterni, kontejnera i spremnika sa oplatom. 4.4.1 Openito 4.4.2 Djelovanje Poglavlje 4.5 Uporaba vakuum cisterni za otpadni materijal 4.5.1 Uporaba 4.5.2 Djelovanje

Dio 5. Postupak otpremanja Poglavlje 5.1 Ope odredbe 5.1.1 Primjena i ope odredbe 5.1.2 5.1.3 5.1.4 5.1.5 Uporaba predpakiranja Prazna neista pakiranja (ukljuujui IBC i velika pakiranja), cisterne, vozila i kontejnere za prijevoz krutina Mjeovita pakiranja Ope odredbe za Klasu 7

Poglavlje 5.2 Oznaavanje i listice opasnosti 5.2.1 Oznaavanje pakiranja 5.2.2 Listice opasnosti za pakiranja Poglavlje 5.3 Obiljeavanje i oznaavanje kontejnera, MEGC-a, cisterni, prijenosnih cisterni i vozila 5.3.1 Obiljeavanje 5.3.2 Naranaste ploe za oznaavanje

5.3.3

Oznaavanje zagrijanih tvari

Poglavlje 5.4 Dokumentacija 5.4.0 Napomene 5.4.1 Dokumentacija za prijevoz opasnih tvari i srodne informacije 5.4.2 Certifikat za kontejnerska pakiranja 5.4.3 Pisane upute 5.4.4 Primjer vienamjenskog dokumenta Poglavlje 5.5 Posebne odredbe 5.5.1 Posebne odredbe za otpremanje infektivnih tvari 5.5.2 Posebne odredbe za vozila, kontejnere i cisterne s otrovima Dio 6. Zahtjevi za konstrukciju i testiranje pakiranja, IBC-a, velikih pakiranja i cisterni Poglavlje 6.1 Zahtjevi za konstrukciju i testiranje pakiranja 6.1.1 Openito 6.1.2 Kodiranje tipova pakiranja 6.1.3 Oznaavanje 6.1.4 Zahtjevi za pakiranja 6.1.5 Zahtjevi za testiranje pakiranja 6.1.6 Uporaba standardnih tekuina kod testiranja kao zamjena za kompatibilne kemikalije Poglavlje 6.2 Zahtjevi za konstrukciju i testiranje posuda pod tlakom, spremnika za aerosole i malih plinskih posuda 6.2.1 Opi zahtjevi 6.2.2 Oblikovanje posuda pod tlakom, konstruiranje i testiranje prema standardima 6.2.3 6.2.4 6.2.5 Zahtjevi za posude pod tlakom koje nisu oblikovane, konstruiranje i testiranje prema standardima Opi zahtjevi za spremnike za aerosole i male plinske posude Zahtjevi za UN certificirane posude pod tlakom

Poglavlje 6.3 Zahtjevi za konstrukciju i testiranje pakiranja za tvari Klase 6.2 6.3.1 Openito 6.3.2 Zahtjevi za testiranje pakiranja 6.3.3 Izvjetaj testiranja Poglavlje 6.4 Zahtjevi za konstrukciju i testiranje i odobrenje pakiranja i materijala Klase 7 6.4.1 Rezervirano

6.4.2 Opi zahtjevi 6.4.3 Rezervirano 6.4.4 Zahtjevi za izuzeta pakiranja 6.4.5 Zahtjevi za industrijska pakiranja 6.4.6 Zahtjevi za pakiranja uranheksafluorida 6.4.7 Zahtjevi za pakiranja tipa A 6.4.8 Zahtjevi za pakiranja tipa B (U) 6.4.9 Zahtjevi za pakiranja tipa B (M) 6.4.10 Zahtjevi za pakiranja tipa C 6.4.11 Zahtjevi za pakiranja koja sadre odvojene materijale 6.4.12 Postupak testiranja i dokazivanje udovoljenja zahtjevima 6.4.13 Testiranje integriteta pakiranja 6.4.14 Cilj testiranja na udarce 6.4.15 Testiranje sposobnosti ouvanja normalnih uvjeta prijevoza 6.4.16 Dodatni testovi za pakiranja tipa A za tekuine i plinove 6.4.17 Testiranje sposobnosti ouvanja pri akcidentu u prijevozu 6.4.18 Testiranje vodom pod pritiskom 6.4.19 Testiranje propusnosti na vodu 6.4.20 Testovi za pakiranja tipa C 6.4.21 Inspiciranje pakiranja oblikovanih za prihvat uranheksafluorida 6.4.22 Odobrenje oblika i materijala pakiranja 6.4.23 Namjena i odobrenje prijevoz radioaktivnog materijala Poglavlje 6.5 Zahtjevi za konstrukciju i testiranje IBC pakiranja 6.5.1 Opi zahtjevi namjene svih tipova IBC pakiranja 6.5.2 Oznaavanje 6.5.3 Posebni zahtjevi za IBC pakiranja 6.5.4 Zahtjevi za testiranje IBC pakiranja Poglavlje 6.6 Zahtjevi za konstrukciju i testiranje velikih pakiranja 6.6.1 Openito 6.6.2 Kodiranje velikih pakiranja 6.6.3 Oznaavanje 6.6.4 Posebni zahtjevi za velika pakiranja

6.6.5 Zahtjevi za testiranje za velika pakiranja Poglavlje 6.7 Zahtjevi za oblik, konstrukciju, inspiciranje i testiranje prijenosnih cisterni i MEGC-a 6.7.1 Namjena i opi zahtjevi 6.7.2 Zahtjevi za oblik, konstrukciju, inspiciranje i testiranje prijenosnih cisterni namijenjenih za prijevoz tvari Klase 3 do 9 6.7.3 Zahtjevi za oblik, konstrukciju, inspiciranje i testiranje prijenosnih cisterni namijenjenih za prijevoz ne rashladnih ukapljenih plinova 6.7.4 Zahtjevi za oblik, konstrukciju, inspiciranje i testiranje prijenosnih cisterni namijenjenih za prijevoz rashladnih ukapljenih plinova 6.7.5 Zahtjevi za oblik, konstrukciju, inspiciranje i testiranje MEGC-a namijenjenih za prijevoz ne rashladnih plinova Poglavlje 6.8 Zahtjevi za konstrukciju, opremu, tipsko potvrivanje, inspiciranje, testiranje i oznaavanje fiksnih cisterni (autocisterni), demontanih cisterni, kontejnera, obloenih cisterni sa metalnih platom, baterijskih vozila i MEGC-a 6.8.1 Djelokrug 6.8.2 Zahtjevi prihvatljivi za sve Klase 6.8.3 Posebni zahtjevi za Klasu 2 6.8.4 Posebne odredbe 6.8.5 Zahtjevi glede materijala i konstrukcija na varene spojeve za cisterne pod tlakom iznad 10 bara Poglavlje 6.9 Zahtjevi za konstrukciju, opremu, tipsko potvrivanje, testiranje i oznaavanje plastikom ojaanih fiksnih cisterni (autocisterni), demontanih cisterni, kontejnera i obloenih cisterni 6.9.1 Openito 6.9.2 Konstrukcija 6.9.3 Oprema 6.9.4 Tipsko testiranje i potvrivanje 6.9.5 Inspiciranje 6.9.6 Oznaavanje Poglavlje 6.10 Zahtjevi za konstrukciju, opremu, tipsko potvrivanje, inspiciranje i oznaavanje vakuum cisterni za otpadne tvari 6.10.1 Openito 6.10.2 Konstrukcija

6.10.3 Oprema 6.10.4 Inspiciranje Dio 7. Odredbe glede uvjeta prijevoza, utovara, istovara i rukovanja Poglavlje 7.1 Ope odredbe Poglavlje 7.2 Odredbe glede prijevoza komadnog tereta Poglavlje 7.3 Odredbe glede prijevoza rasutog tereta Poglavlje 7.4 Odredbe glede prijevoza u cisternama Poglavlje 7.5 Odredbe glede utovara, istovara i rukovanja 7.5.1 Ope odredbe glede utovara, istovara i rukovanja 7.5.2 Zabrane za mjeoviti utovar 7.5.3 Rezervirano 7.5.4 Predostronost kod uzimanja hrane i ostalih potroakih artikala te hrane za ivotinje 7.5.5 Ogranienja koliine prijevoza 7.5.6 Rezervirano 7.5.7 Rukovanje i utovar 7.5.8 ienje nakon istovara 7.5.9 Zabrana puenja 7.5.10 Predostronost za sprjeavanje statikog elektriciteta 7.5.11 Dodatne odredbe namijenjene za odreene opasne tvari Dodatak B pod nazivom: Odredbe glede transportne opreme i transportnih postupaka, sastoji se od: Dio 8. Zahtjevi za posadu vozila, opremu, postupke i dokumentaciju Poglavlje 8.1 Opi zahtjevi glede transportnih sredstava i njihove opreme 8.1.1 Transportna sredstva 8.1.2 Dokumentacija koja se prevozi u transportom sredstvu 8.1.3 Obiljeavanje i oznaavanje 8.1.4 Oprema za zatitu od poara 8.1.5 Ostala oprema Poglavlje 8.2 Zahtjevi glede osposobljavanja posade vozila 8.2.1 Opi zahtjevi glede osposobljavanja vozaa 8.2.2 Posebni zahtjevi glede osposobljavanja vozaa cestovnim putem 8.2.3 Osposobljavanje svih osoba ukljuenih u prijevoz opasnih tvari

Poglavlje 8.3 Ostali zahtjevi kojima mora udovoljiti posada vozila 8.3.1 Putnici 8.3.2 Uporaba sredstava za zatitu od poara 8.3.3 Zabrana otvaranja pakiranja 8.3.4 Prijenosna oprema za osvjetljavanje 8.3.5 Zabrana puenja 8.3.6 Uporaba parkiralita Poglavlje 8.4 Zahtjevi glede nadzora vozila Poglavlje 8.5 Dodatni zahtjevi koji se odnose na odreene opasne tvari Dio 9. Zahtjevi glede konstrukcije i odobrenja vozila Poglavlje 9.1 Opi zahtjevi glede konstrukcije i odobrenja vozila 9.1.1 Ope odredbe 9.1.2 Odobrenje za EX/II, EX/III, FL, OX i AT vozila Poglavlje 9.2 Zahtjevi glede osnovne konstrukcije vozila 9.2.1 Osnovni zahtjevi 9.2.2 Elektrina oprema 9.2.3 Oprema za koenje 9.2.4 Preventiva od rizika poara 9.2.5 9.2.6 Ureaj za ogranienje brzine vozila Ureaj za prikljuenje trajlera

Poglavlje 9.3 Dodatni zahtjevi glede dovrenosti vozila za EX/II ili EX/III 9.3.1 Materijali koji se moraju koristiti za nosivu konstrukciju vozila 9.3.2 Gorivi grijai 9.3.3 EX/II vozila 9.3.4 EX/III vozila 9.3.5 Motor i prostor za teret 9.3.6 Sistem ispunih plinova i prostor za teret 9.3.7 Elektrina oprema Poglavlje 9.4 Dodatni zahtjevi glede nosive konstrukcije i dovrenosti vozila namijenjenih za prijevoz ostalih opasnih tvari, komadno pakiranih koje nisu vozila za EX/II ili EX/III Poglavlje 9.5 Dodatni zahtjevi glede nosive konstrukcije i dovrenosti vozila namijenjenih za prijevoz ostalih opasnih tvari, rasutih krutina Poglavlje 9.6 Dodatni zahtjevi glede nosive konstrukcije i dovrenosti vozila

namijenjenih za prijevoz ostalih opasnih tvari, kojima se nadzire temperatura Poglavlje 9.7 Dodatni zahtjevi glede fiksnih cisterni (auto-cisterni), baterijskih vozila, demontanih cisterni za prijevoz opasnih tvari kapaciteta veeg od 1m3 ili prijenosnih cisterni i MEGC-a, kapaciteta veeg od 3m3 (FL, OX i AT vozila) Iz navedenog pregleda sadraja ADR sporazuma moe se zakljuiti da slanje opasnog tereta zahtjeva opsene pripreme, od odabira pakiranja, oznaavanja, izbora vrste vozila, prikupljanja potrebne pratee dokumentacije, osposobljavanja vozaa i drugi niz prethodnih radnji kako bi opasna tvar sigurno stigla na svoje odredite. Izuzea s obzirom na svrhu i nain prijevoza Izuzea pri kojima se odredbe ADR-a ne primjenjuju su slijedea: - kada privatne osobe prevoze opasne robe prikladno upakirane za maloprodaju i namijenjene za osobnu uporabu ili za sportske ili zabavne aktivnosti; - pri prijevozu strojeva i opreme koji nisu na popisu ADR predmeta a koji u svojim funkcionalnim sklopovima sadre pouzdano pohranjene opasne tvari; - pri prijevozu hitnih slubi pri hitnim intervencijama za spaavanje ljudskih ivota ili zatite okolia; - pri prijevozu koji poduzimaju interventne slube za sanaciju nesrea s opasnim robama ali uz uvjet da su poduzete sve potrebne sigurnosne mjere; - pri prijevozu plina koji se nalazi u pogonskom spremniku vozila i koji slui za vlastiti pogon vozila ili pri prijevozu plina koji je sadran u opremi vozila kao to su npr. plinovi rashladih , plinovi grijaa, plinovi ureaja za gaenje poara, plinovi za obogaivanje vode pri prijevozu ivih roba u spremnicima, plinovi punila za gume, itd.; - pri prijevozu plinova skupina A i O ukoliko im tlak u posudi ili spremniku pri 15 stupnjeva Celzijusa ne prelazi 200 Kpa (2 bara) i ukoliko su u potpuno plinovitom stanju tijekom prijevoza; - pri prijevozu plinova sadranih u hrani ili napitcima; - pri prijevozu goriva u spremnicima pogonskog goriva, a koje slui za vlastiti pogon ili za pogon opreme vozila. Gorivo smije biti u trajno privrenim spremnicima pogonskog goriva koji moraju biti direktno spojeni na motor vozila ili opreme za iji pogon slue. Ukupna koliina goriva na jednoj transportnoj jedinici ne smije u trajno privrenim spremnicima prelaziti 1500 litara s tim

da spremnik koji je eventualno privren na prikljuno vozilo ne smije sadravati vie od 500 litara goriva. Dodatno je po jednoj transportnoj jedinici doputeno imati 60 litara goriva u prikladnim prenosivim kontejnerima za gorivo; -pri prijevozu vozila ili plovila sa spremnicima goriva u kojima je pogonsko gorivo uz uvjet da su natovareni na nain da ne moe doi do istjecanja goriva. PODJELA OPASNIH TVARI

Klasa opasne tvari Klasa 1 Klasa 2 Klasa 3 Klasa 4.1 Klasa 4.2 Klasa 4.3 Klasa 5.1 Klasa 5.2 Klasa 6.1 Klasa 6.2 Klasa 7 Klasa 8 Klasa 9

Naziv Eksplozivne tvari i predmeti i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima Plinovi Zapaljive tekuine Zapaljive krute tvari, samoreagirajue tvari (krute, tekue ), kruti desenzibiliziraniI eksplozivi Spontano zapaljive tvari (krute, tekue ) Tvari koje u kontaktu s vodom stvaraju zapaljive plinove Oksidirajue tvari Organski peroksidi Otrovne tvari Infektivne tvari Radioaktivni materijali Nagrizajue tvari Ostale opasne tvari i predmeti

KLASA 1 EKSPLOZIVNE TVARI Tvari i predmeti Klase 1 razvrstani su po grupama prema ADR-a u :

Grupa 1.1 Tvari i predmeti ija opasnost je eksplozija cijele mase (to je eksplozija koja djeluje potpuno i trenutano). Grupa 1.2 Tvari i predmeti ija opasnost je izbacivanje projektila ali bez opasnosti od eksplozije cijele mase. Grupa 1.3 Tvari i predmeti ija opasnost je stvaranje poara ukljuujui manju opasnost od detonacije ili manju opasnost od izbacivanja projektila ili oboje, ali bez opasnosti od eksplozije cijele mase: a) ijim zapaljenjem stvara se znatno veliko zraenje topline b) ijim gorenjem jedno za drugim, stvaraju manje detonacije, projektile ili oboje.

Grupa 1.4 Tvari i predmeti koji predstavljaju neznatan rizik od eksplozije u sluaju paljenja ili iniciranja tijekom prijevoza. Ti efekti su ogranieni unutar pakiranja bez opasnosti od izbacivanja fragmenata znatne veliine ili dometa koji se mogu oekivati. Vanjski izvor paljenja nee prouzroiti trenutnu eksploziju unutar pakiranja.

Grupa 1.5 Vrlo neosjetljive tvari obzirom na opasnost od eksplozije cijele mase, koje su tako neosjetljive da je vrlo mala vjerojatnost za iniciranjem ili za prijelazom iz gorenja u detonaciju pod normalnim uvjetima prijevoza. Prema minimalnim zahtjevima te tvari nee eksplodirati tijekom testa gorenja.

Grupa 1.6 Izuzetno neosjetljivi predmeti koji ne predstavljaju opasnost od eksplozije cijele mase. Predmeti sadre izuzetno neosjetljive detonirajue tvari i predstavljaju zanemarivu vjerojatnost nastanka akcidenta iniciranjem ili propagacijom. Rizik od predmeta iz grupe 1.6 ogranien je na samo pojedinanu eksploziju. Tvari i predmeti Klase 1 razvrstani su po kompatibilnosti u grupe : A B Primarne eksplozivne tvari Predmeti koji sadre primarnu eksplozivnu tvar, ali nemaju dva ili vie uinka zatite. Ovoj grupi pripadaju detonatori pa ak i predmeti koji ne sadre primarnu eksplozivnu tvar. Propelantne eksplozivne tvari ili druge deflagrirajue eksplozivne tvari ili predmeti koji sadre takove eksplozivne tvari. Sekundarne detonirajue eksplozivne tvari ili crni barut ili predmeti koji sadre sekundarne detonirajue eksplozivne tvari, u oba sluaja bez mogunosti inicijacije i bez punjenja propelantom ili predmeti koji

C D

sadre primarnu eksplozivnu tvar i imaju dva ili vie uinka zatite. E F Predmeti koji sadre sukundarnu detonirajuu tvar, bez mogunosti inicijacije, sa propelantnim punjenjem (osim onih koji sadre zapaljive tekuine ili gel ili hipergolne tekuine). Predmeti koji sadre sukundarnu detonirajuu tvar, sa mogunosti inicijacije , sa propelentnim punjenjem (osim onih koji sadre zapaljive tekuine ili gel ili hipergolne tekuine), ili bez propelentnog punjenja. Pirotehnike tvari ili predmeti koji sadre pirotehnike tvari ili predmeti koji sadre oboje i eksplozivnu tvar i osvjetljavajuu tvar, obiljeavajuu, suzavce ili dimee tvari (osim onih predmeta koji se aktiviraju s vodom ili onih koji sadre fosfor, fosfide, piroforne tvari, zapaljive tekuine ili gel ili hipergolne tekuine). Predmeti koji sadre obje tvari, eksplozivnu i bijeli fosfor. Predmeti koji sadre obje tvari, eksplozivnu i zapaljivu tekuinu ili gel. Predmeti koji sadre obje tvari, eksplozivnu i otrovnu kemijsku tvar. Eksplozivne tvari i predmeti koji sadre eksplozivne tvari i predstavljaju veliki rizik (npr. reagiraju u dodiru sa vodom ili u kontaktu s hipergolnom tekuinom, fosfidima ili pirofornim tvarima), to uvjetuje izoliranje od takovih tvari. Predmeti koji sadre izuzetno ne osjetljive detonirajue tvari.

G

H J K L

N S

Tvari i predmeti tako pakirani ili oblikovani da nikakav opasan uinak nastao iz akcidenta, ostati ogranien unutar jedininog pakiranja sve dok se pakiranje ne uniti u poaru u kojem sluaju bi svi uinci detonacija i izbacivanja projektila bili ogranieni tako da ne mogu znaajno ometati vatrogasnu ili neku drugu hitnu intervenciju u neposrednoj blizini pakiranja. Napomena: Za tvari Klase 1 nema podjela po grupama pakiranja. Listice opasnosti za eksplozivne tvari:

grupa 1.1, 1,2, 1,3

grupa 1.4

grupa 1.5

grupa 1.6

** mjesto za oznaku grupe * mjesto za oznaku grupe kompatibilnosti

Eksplozivne tvari smiju se prevoziti u vozilima konstruiranim i odobrenim za prijevoz eksploziva. Prema ADR-u postoje dva tipa vozila. Ovisno o tipu vozila mogu se prevoziti razliite koliine eksploziva. Ogranienja prijevoza eksplozivne tvari (7.5.5.2 ADR)Transpor tna jedinica skupina kompatibilna skupina Ex/II Ex/III 1.1A 6,25 18,75 1.1 druge osim 11.A 1000 16000 1.2 1.3 druge osim 1,4 S 15000 16000 1.4 1.4 S neogran. neogran. 5000 16000 neograni. neograni. 1.5 i 1.6 prazna neoiena ambalaa

3000 16000

5000 16000

Tip vozila EX/II je konstruirano i opremljeno tako da je eksploziv zatien od vanjskih opasnosti i vremenskih nepogoda. Takvo vozilo mora biti zatvoreno ili pokriveno prekrivkom od nepropustljivog materijala i koji nije lako zapaljiv. Prekrivka mora biti vrsto zategnuta i prekrivati vozilo sa svih strana, a stranice preklapati za 20 cm. Prekrivka mora biti uvrena pomou naprave za zakljuavanje. Prostor za teret ne smije imati prozore, a vrata se moraju zakljuavati. Motor i ispuni sustav moraju biti smjeteni ispred prednjeg zida (stijenke) teretnog prostora. Ispuni sustav izvodi se direktno izvan vozila. Vozaeva kabina mora biti izraena od materijala koji je teko zapaljiv. Spremnik za gorivo mora biti smjeten na udaljeno mjesto od motora i ispunog sustava, a na takav nain da u sluaju proputanja goriva iz spremnika curi neposredno na tlo i ne moe doi na teret s eksplozivom. Spremnik mora biti tako postavljen da je adekvatno zatien.

Ureaj za grijanje kabine i njegov ispuni sustav moraju biti tako konstruirani, locirani i zatieni da u bilo kojem sluaju opasnosti ne predstavljaju rizik od neprihvatljivog zagrijavanja ili zapaljenja tereta. Grija mora imati sklopku za iskljuivanje i izvan kabine. Takoer u sluaju nenamjernog zaustavljanja rada motora vozila, grija se moe ukljuiti samo runo od strane vozaa. Akumulator mora biti adekvatno zatien i osiguran od oteenja nastalih sudarom, a prikljuci moraju biti zatieni izolacijskim poklopcem. Napon ne smije prei 24V. Za EX II vozila nije potrebna nikakva posebna Potvrda ili Certifikat o ispravnosti vozila za prijevoz opasnih tvari u OR RH. Tip vozila EX/III su zatvorena vozila tipa EX/II kojih teretni prostor zadovoljava slijedee odredbe: prostor za teret mora biti zatvoren i ravnih povrina. Vanjska stjenka mora biti metalna, a s unutarnje strane drvene ploe debljine 10 mm premazane vatrootpornim premazom. Sva vrata moraju se zakljuavati, a spojevi za zatvaranje vrata moraju imati preklop. Elektrine instalacije moraju biti odgovarajueg presjeka i dodatno zatiene od mehanikih i toplinskih stresova. Sklopka kojom se prekidaju svi strujni krugovi mora omoguiti prekid vozau iz kabine i izvan nje (sklopka mora biti postavljena to je mogue blie akumulatoru). Rasvjetna tijela ne smiju imati navoj. Posebni uvjeti koje moraju zadovoljiti vozila za prijevoz opasnih tvari su: 1. razvod elektrine instalacije motornog vozila mora biti izvedeno tako da se posebnom sklopkom iz kabine vozila i s vanjske strane vozila mogu iskljuiti svi strujni krugovi elektrine instalacije vozila, osim tahografa, 2. kada je motorno vozilo predvieno za prijevoz eksplozivnih tvari, sve metalne mase vozila moraju biti povezane, a na zadnjem lijevom dijelu moraju biti izvedene dvije metalne ploice preko kojih e biti mogue uzemljiti vozilo tijekom utovara ili istovara. Takvo povezivanje svih metalnih dijelova naziva se galvanska veza, Prijevoz eksploziva u MEMU"Mobilna jedinica za izradu eksploziva", (MEMU), je jedinica, ili vozilo izraeno kao jedinica, za izradu i stvaranje eksplozivnih opasnih tvari iz onih koje nisu eksplozivi. Jedinica se sastoji iz raznih spremnika i kontejnera za rasute robe i opreme kao to su pumpe i slina oprema. MEMU moe imati posebne komore za pakirane eksplozive; NAPOMENA: Iako pojam MEMU ukljuuje izraz "izrada i stvaranje eksploziva" zahtjevi za MEMU primjenjuju se samo na prijevoz, a ne na izradu i stvaranje eksploziva.".

Prijevoz eksploziva u MEMU je doputen samo pod slijedeim uvjetima: (a) ovlateno tijela mora odobriti prijevoz na svojoj teritoriji;

(b) tip i koliina pakovanja eksploziva tijekom prijevoza mora biti ograniena na neophodnu koliinu materijala izraenih u samom MEMU, i u svakom sluaju ne smije prelaziti: - 200 kg eksplozive kompatibilne skupine D; i - ukupno 400 komada detonatora ili detonatorskih sklopova, ili jedno od toga, osim ako drugaije ne odobri ovlateno tijelo; (c) pakovanja eksploziva smiju biti prevoena samo u prostoru koji udovoljava zahtjeve 6.12.5; (d) druge opasne tvari ne mogu biti prevoene u istom prostoru s pakovanjima eksploziva; (e) pakovanja eksploziva smiju biti natovarena samo na MEMU s jednim teretom drugih opasnih tvari kompletiranog neposredno prije prijevoza; (f) pri mjeanim teretima doputeno je izmeu eksploziva i tvari klase 5.1 (UN 1942 i UN 3375) agregat je obraen kao eksploziv klase 1 za svrhu odvajanja, slaganja i najveeg doputene mase.

Zabrana zajednikog utovara 7.5.2.1 Pakovanja koji imaju razliite listice opasnosti, ne smiju se utovarivati zajedno na isto vozilo ili kontejner, osim ako zajedniki utovar nije dozvoljen prema sljedeoj tablici koja se temelji na listicama opasnosti na pakovanjama. NAPOMENA: U skladu sa 5.4.1.4.2, moraju se sainiti zasebne prijevozne isprave za pakovanja koje se ne mogu utovarivati zajedno u isto vozilo ili kontejner.

7.5.2.2 Pakovanja koji sadre tvari ili predmete klase 1 i nose listicu opasnosti u skladu s oblicima broj 1, 1.4, 1.5 ili 1.6, koji su dodijeljeni razliitim kompatibilnim skupinama, ne smiju se utovarivati zajedno u isto vozilo ili kontejner, osim ako zajedniki utovar nije dozvoljen u skladu sa sljedeom tablicom za odgovarajue kompatibilne skupine.

Labels Nos. 1 1.4

1

1.4

1.5

1.6 2.1, 2.2, 2.3a

3

4.1

4.1 +l

4.2

4.3

5.1d

5.2

5.2 +1

6.1

6.2 7 A, B, C

8

9b

a

a

a

a

a

a

a

a

a

a

a b

See 7.5.2.2 1.5 1.6 2.1, 2.2, 2.3 3 4.1 4.1 + 1 4.2 4.3 5.1 5.2 5.2 + 1 6.1 6.2 7A, B, C 8 9

c b b

a a a

X X X X X X X X X X X X


X X X X X X X X X X X X X




X X X X X X X X X X X X X






a a d a a

a a a a b a b c b b

X Zajedniki utovar dozvoljen je.a

Pakovanja koji sadre predmete kompatibilne skupine B i oni koji sadre tvari ili predmete kompatibilne

skupine D, mogu se utovariti zajedno na jedno vozilo ili u jedan kontejner, pod uvjetom da su zaista razdvojeni tako da nema opasnosti od prijenosa detonacije s predmeta kompatibilne skupine B na tvari ili predmete kompatibilne skupine D. Razdvajanje se postie odvojenim odjeljcima ili stavljanjem jedne od dvije vrste eksploziva u posebni dio teretnoga prostora. Oba postupka razdvajanja odobrava nadleno tijelo.b

Razliite vrste predmeta podskupine 1.6, kompatibilna skupina N, mogu se prevoziti zajedno kao

predmeti podskupine 1.6, kompatibilna skupina N, samo kad se ispitivanjem ili analogijom dokae da nema dodatne opasnosti od popratne detonacije izmeu predmeta. Inae, treba ih tretirati kao opasnosti podskupine 1.1.c

Kad se predmeti kompatibilne skupine N prevoze s tvarima ili predmetima kompatibilnih skupina C, D ili

E, predmete kompatibilne skupine N treba smatrati kao da imaju svojstva kompatibilne skupine D.

d

Pakovanja koji sadre tvari i predmete kompatibilne skupine L mogu se utovariti zajedno na jedno vozilo

ili u jedan kontejner s pakovanjama koji sadre istu vrstu tvari i predmeta te kompatibilne skupine.

Kod prijevoza eksplozivnih tvari treba voditi rauna o tome da se neke eksplozivne tvari ne smiju zajedniki prevoziti s drugim eksplozivnim tvarima. Treba napomenuti da se kompatibilna grupa eksplozivnih tvari A ne smije prevoziti s ostalim kompatibilnim grupama eksplozivnih tvari. Mogunosti mijeanja tereta ( 7.5.2.2 ADR)Grupa spojivost i B C D E F G H J L N S B X X X X X X X X X X X X X X X X X 1/ X 2/3/ X 2/3/ X 2/3/ X X X X X 2/ X X X X X X 2/3/ 2/3/ 2/3/ C D E F G H J L N S X X X X X X X X

X mogunost zajednikog prijevoza; 1/ pakovanja koja sadre tvari grupe spojivosti L smiju se prevoziti samo s pakovanjima iste grupe spojivosti; 2/ razliiti tipovi predmeta oznake 1.6 N smiju se zajedno prevoziti kao predmeti oznake 1.6 N samo kada je to dokazano testiranjem odnosno kada je nedvojbeno utvreno nepostojanje rizika od simpatetine detonacije izmeu predmeta, u suprotnom se tretiraju kao eksplozivne tvari skupine 1.1; 3/ kada se predmeti grupe spojivosti N prevoze s predmetima skupina C, D ili E smatra se da imaju karakteristike skupine D.

U tablici 6. dan je prikaz mogunosti zdruivanja opasnih tvari klase 1 pri prijevozu ili skladitenju odnosno mogunosti zajednikog prijevoza opasnih tvari klase 1 razliitih oznaka opasnosti i razliitih grupa spojivosti.

Mogunost mijeanja opasnih tvari klase 1. pri prijevozu ili skladitenjuGRUPE SPOJIVOSTI Skupina opasnosti 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.1-1.6 1 3 4 4 3 4 4 2 3 2 3 1.4B A 1.1A B 1.1B 1.2B C 1.1C 1.2C 1.3C 1.4C 1.4D 1.5D 1.6N 1 1 35 1.4E D 1.1D 1.2D E 1.1E 1.2E F 1.1F 1.2F 1.3F 1.4F G 1.1G 1.2G 1.3G 1.4G 1.2H 1.3H H J 1.1J 1.2J 1.3J 1.2K 1.3K K L 1.1L 1.2L 1.3L 1.4S N S A-S

KLASA 2 PLINOVI Plin je tvar koja na 500C ima tlak para vei od 300 kPa (3 bara) ili je na 200C i normalnom tlaku, 101,3 kPa potpuno u plinovitom agregatnom stanju. U klasu 2 spadaju isti plinovi, plinske smjese i smjesa jednog ili vie plinova s jednom ili vie drugih tvari. Tvari klase 2 su podijeljene, kako slijedi: 1. Stlaeni plinovi: Oni koji se pakiraju za prijevoz pod tlakom i koji su pri temperaturi od -500C potpuno u plinskom stanju. Tu spadaju svi plinovi s kritinom temperaturom do -500C. 2. Ukapljeni plinovi: Plinovi koji se pakiraju za prijevoz pod tlakom i koji su djelimino u tekuem stanju na temperaturama iznad -500C, i postoje dva tipa; plin ukapljen pod visokim tlakom: plin s kritinom temperaturom od -500C do +650C plin ukapljen pod niskim tlakom: plin s kritinom temperaturom iznad +650C. 3. Duboko pothlaeni ukapljeni plin: plin koji se pakira za prijevoz i koji je zbog niske temperature djelomino u tekuem stanju. 4. Plinovi otopljeni pod tlakom: plinovi koji su pri prijevozu otopljeni u otapalu. 5. Aerosolni kontejneri i male posude koje sadre plin (plinski uloak - kartua)

6. Drugi predmeti koji sadre plin pod tlakom. 7. Nestlaeni plinovi koji podlijeu posebnim uvjetima (uzorci plina) Ovisno o opasnim svojstvima tvari i predmeti klase 2 su svrstani u jednu od slijedeih skupina (tabela ispod):

A O F T TF TC TO TFC TOC

zaguljivi oksidirajui zapaljivi otrovni otrovni, zapaljivi otrovni, korozivni otrovni, oksidirajui otrovni, zapaljivi, korozivni otrovni, oksidirajui, korozivni

Skupine klase 2 po opasnim svojstvima

Listice opasnosti za plinove:

zapaljivi plinovi

ne zapaljivi plinovi

otrovni plinovi

KLASE 3 - ZAPALJIVE TEKUINE U klasu 3 svrstavaju se tvari i smjese koje su na temperaturi do 20C u tekuem stanju, a na temperaturi od 50C tlak pare im je do 300 kPa (3 bara) i kojima je plamite najvie 60C. U ovu klasu spadaju i rastaljene krute tvari s plamitem najmanje 600C i koje se prevoze na temperaturi plamita ili iznad njega. U ovu klasu spadaju i tekui zapaljivi desenzibilizirani eksplozivi (rastopljeni ili suspendirani u vodi ili drugoj tekuini s kojima tvore kompaktnu smjesu). Zapaljive tekuine sklone su isparavanju, a njihove pare pomijeane sa zrakom lako se pale i/ili eksplodiraju uz izvor paljenja (statiki elektricitet, iskra, trenje, cigareta, vrui predmeti, otvoreni plamen). Opasne tvari klase 3, po svojim svojstvima i opasnostima, nadalje se razvrstavaju po skupinama (tabela ispod): Podjela zapaljivih tekuina na skupine:Skupina: F F1 F2 FT FT1 FT2 FC FTC D Znaenje: zapaljive tekuine bez dodatnih opasnosti zapaljive tekuine s plamitem do 600C zapaljive tekuine s plamitem iznad 600C, ili rastaljene tvari u prijevozu s plamitem 600C ili iznad zapaljive tekuine otrovne zapaljive tekuine otrovne pesticidi zapaljive tekuine, korozivne zapaljive tekuine, otrovne, korozivne desenzibilizirani tekui eksplozivi Skupine klase 3 po opasnim svojstvima.

Zapaljive tekuine se glede stupnja opasnosti razvrstavaju u ambalane skupine.Pakirne grupe prema stupnju opasnosti Grupa pakiranja: I II III Plamite (zatvorena posuda): < 23 0C 23 0C i 60 0C Vrelite: 35 0C > 35 0C > 35 0C

Listice opasnosti za zapaljive tekuine:

zapaljive tekuine

KLASA 4 KLASE 4.1 Zapaljive krutine, samo-reaktivne tvari i kruti desenzibilizirani eksplozivi

Z apaljive krute tvari klas 4.1 e

Organske F1 Bez dodatnih opasnosti F Z apaljiv k e rute tvari Organske,rastaljene F2 Anorganske F3 Oksidirajue FO Organske FT1 Otrovne FT Anorganske FT2 Organske FC1 Korozivne FC Anorganske FC2 Bez dodatne opasnosti D Otrovne DT Ne zahtijevaju kontrolu temperature SR1 Z ahtijevaju kontrolu temperature SR2

K ruti des enzibilizirani ek ploziv s i

Auto reak tivne k rute tvari S R

Slika 1: Klasifikacija opasnih tvari klase 4.1

Klasa 4.1 - zapaljive vrste tvari su one koje se u suhom stanju mogu lako zapaliti u dodiru s plamenom ili iskrom, ali nisu sklone samozapaljenju. To su: lako zapaljive krute tvari i predmeti koji se mogu zapaliti iskrom ili trenjem; samoraspadajue tvari koje se mogu egzotermno razlagati na normalnoj ili povienoj temperaturi; tvari koje su sline samoraspadajuim tvarima, a egzotermno se razlau na temperaturama veim od 75C; eksplozivne tvari koje su razrijeene sa vodom ili alkoholom kod kojih nema detonacije;

Posebna opasnost pri prijevozu i skladitenju predstavljaju industrijske praine - usitnjene vrste tvari veliine estica 0,1 do 25 mikrona. To mogu biti: drveno brano, strugotine, drveni ugljen, iverica i drvena celuloza, stari papir, trska, sijeno, tekstilni materijali i drugo: sumpor; celuloid u ploama, listiima, tapovima, cijevima i drugo; nitroceluloza sa sadrajem duika manjim od 12,6 % i s najmanje 25% vode ili alkohola; crveni fosfor, praina ugljena, lignita i slino.

Listice opasnosti za krute zapaljive tvari klase 4.1:

Opasne tvari klase 4.2

Tvari s klone s ozapaljenju4.2 am

Tekuine S 1 Organske B d ez odatnih opas ti S nos Anorganske Krute tvari S4 Organometalne S5 Krute tvari S2 Tekue S 3

Tvari k reag oje iraju s vodom S W Ok idirajue tvari S s O

Tvari k reag oje iraju s vodom S W Ok idirajue tvari S s O

Tekue ST1 Organske tvari Otrov tv S ne ari T Anorganske tvari Krute ST4 Krute ST2 Tekue ST3

Tekue SC1 Organske tvari Krute SC2 K orozivne tvari S C Tekue SC3 Anorganske tvari Krute SC4

Klasa 4.2 - tvari sklone samozapaljenju su tvari koje se pale u dodiru sa zrakom ili vodom bez posredovanja drugih tvari.

Samozapaljenje je pojava kada se neka tvar stajanjem na zraku, ili u dodiru s vodom, bez prisutnosti iskre ili otvorenog plamena, sama od sebe zapali. Samozapaljenje je najee posljedica sklonosti oksidaciji (u uem smislu spajanje kisika s zrakom), uslijed ega dolazi do povienja temperature tvari i do paljenja. Ovoj skupini pripadaju tvari, ukljuujui smjese i otopine (tekue ili krute) koje ve u malim koliinama reagiraju u vremenu od 5 minuta, i sklone su samozapaljenju (piroforne tvari), kao i tvari i predmeti, ukljuujui smjese i otopine koje pri spajanju sa zrakom oslobaaju toplinu. To su tvari koje se mogu zapaliti samo u velikim koliinama (kg) stajanjem na zraku u duem vremenskom periodu (sati i dani). Tvari ove skupine su: bijeli ili uti fosfor; organsko - metalni spojevi (alkili aluminija, alkili litija); rabljene krpe i otpaci; piroforni metali, praine Al, Mg, Ti, Ni; soli hidrosulfatne kiseline, hidrosulfidi natrija, kalija, cinka i drugo; papir impregniran uljem ili mau, prea, tkanine, uad;

Listica opasnosti za tvari sklone spontanom zapaljenju klase 4.2

Opasne tvari klase 4.3 Tvari koje u dodiru svodom raz vijaju zapaljive plinove 4.3Tekuine B dodatnih opas ti ez nos W Krute tvari Predmeti Tekuine Krute tvari W2a Predmeti W3

Z apaljive tek uine

Z apaljive tekuine WF1

Z apaljive k rute tvari K rute tvari, s ozag am rijav ajue K rute tvari, ok idirajue s Tekuine Otrovne tvari WT Krute tvari

Z apaljive krute tvari WF2 Krutetvari, samozagrijavajue WSb Krute tvari, oksidirajue WO

Tekuine WT1 Krute tvari WT2

Tekuine K oroz ne tvari WC iv Krute tvari Z apaljive, k oroz ivne tvari

Tekuine WC1 Krute tvari WC2 Z apaljive, korozivne tvari WFC

Slika 3: Klasifikacija opasnih tvari klase 4.3 Tvari klase 4.1 su metali i legure metala koje u dodiru s vodom ne stvaraju zapaljive plinove i nisu piroforne ili samozagrijavajue, ali su lako zapaljivi. Alkalijski metali iz zemlje i alkalijske slitine iz zemlje u pirofornom obliku su tvari klase 4.2. Praina i prakasti metali u pirofornom obliku su tvari klase 4.2. Metali i slitine metala u pirofornom obliku su tvari klase 4.2. Mjeavine fosfora s tekim metalima kao eljezo, bakar itd. nisu predmet ADR-a.(a)

(b)

Metali i legure metala u pirofornom obliku su klasa 4.2.

Klasu 4.3 ine tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove, koji se pale u dodiru s plamenom ili iskrom. Kako su smjese zapaljivih plinova sa zrakom eksplozivne, osim poara postoji opasnost i od eksplozije. Cijeli niz kemijskih tvari reagira s vodom pri emu se voda razlae, te se oslobaa upaljiv i eksplozivan plin vodik, ili se kao produkt kemijske reakcije razvija neki drugi zapaljivi plin.

S obzirom na slina opasna svojstva u ovu klasu ubrajamo slijedee: alkalijski i zemnoalkalijski metali (kalij, natrij, kalcij) i neke njihove legure, amalgami tih metala, disperzije alkalijskih metala; ostali metali i legure: praina, prah i strugotine aluminija, legure cinka i magnezija; karbidi kalcija i aluminija; hidridi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala;silicidi, organo metalni spojevi; amidi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala; neki silani.

Alkalijski i zemnoalkalijski metali razvijaju s vodom zapaljiv i eksplozivan plin vodik. 2Na + H2O 2 NaOH + H2 Kalcijev karbid (karabit) razvija u dodiru s vodom zapaljiv i eksplozivan plin acetilen (etin). CaC2 + 2H2O Ca (OH)2 + C2H2 Neke tvari mogu u kontaktu s vodom razvijati zapaljive plinove koji mogu stvoriti sa zrakom eksplozivne mjeavine. Takve se mjeavine lagano pale pomou svih obinih izvora paljenja, na primjer, svjetla bez zatite, iskrei runi alat ili nezatiena arulja. Rezultirajui eksplozivni val i plamen mogu ugroziti ljude i okoli. Listica opasnosti za tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove klase 4.3

KLASA 5Klasa 5.1 Oksidirajue tvari Prema kriteriju ADR-a nosioci Klase 5.1 su : Tvari Klase 5.1 su tvari koje same po sebi nisu zapaljive, otputanjem kisika uzrokuju ili pridonose zapaljenju drugih materijala, predmeti koji sadre takove tvari. Tvari Klase 5.1 razvrstani su po grupama na : O Oksidirajue tvari, bez dodatnog rizika ili predmeti koji sadre takove tvari: O1 Tekuine O2 Krutine O3 Predmeti Oksidirajue tvari, krutine, zapaljive Oksidirajue tvari, krutine, samo-zagrijavajue

OF OS OW

Oksidirajue tvari, krutine koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive plinove OT Oksidirajue tvari, otrovne OT1 Tekuine OT2 Krutine OC Oksidirajue tvari, korozivne OC1 Tekuine OC2 Krutine OTC Oksidirajue tvari, otrovne, korozivne Ovisno o stupnju opasnosti oksidirajuih krutih tvari pakiranje je razvrstano po grupama: Grupa pakiranja I za tvari koje u omjeru 4:1 ili 1:1 masenog udjela oksidirajue tvari u odnosu na celulozu, su izloeni kraem vremenu gorenja, nego smjesa 3:2 kalijevog bromida i celuloze. Grupa pakiranja II za tvari koje u omjeru 4:1 ili 1:1 masenog udjela oksidirajue tvari u odnosu na celulozu, su izloeni jednakom ili kraem vremenu gorenja, nego smjesa 2:3 kalijevog bromida i celuloze, i tvari koje ne udovoljavaju kriteriju za grupu pakiranja I. Grupa pakiranja III za tvari koje u omjeru 4:1 ili 1:1 masenog udjela oksidirajue tvari u odnosu na celulozu, su izloeni jednakom ili kraem vremenu gorenja, nego smjesa 3:7 kalijevog bromida i celuloze, i tvari koje ne udovoljavaju kriteriju za grupu pakiranja I ili II. Ovisno o stupnju opasnosti oksidirajuih tekuih tvari pakiranje je razvrstano po grupama:

Grupa pakiranja I za tvari koje u omjeru 1:1 masenog udjela oksidirajue tvari u odnosu na celulozu, koje se spontano pale ili kod kojih je dolo do manjeg porasta tlaka u odnosu na smjesu 50% perklorne kiseline i celuloze. Grupa pakiranja II za tvari koje u omjeru 1:1 masenog udjela oksidirajue tvari u odnosu na celulozu, koje postiu do manji ili jednak porasta tlaka u odnosu na smjesu 40% vodene otopine natrijevog klorata i celuloze, i tvari koje ne udovoljavaju kriteriju za grupu pakiranja I. Grupa pakiranja III za tvari koje u omjeru 1:1 masenog udjela oksidirajue tvari u odnosu na celulozu, koje postiu do manji ili jednak porasta tlaka u odnosu na smjesu 65% duine kiseline i celuloze, i tvari koje ne udovoljavaju kriteriju za grupu pakiranja I ili II. Listica osnovne opasnosti za oksidirajue tvari:

Klasa 5.2 Organski peroksidi Prema kriteriju ADR-a nosioci Klase 5.2 su : Organski peroksidi i tvari ija je kemijska struktura kao kod organskih peroksida. Organski peroksidi su organske tvari koje sadre bivalentnu O-O- vezu i mogu se smatrati derivatima vodikovog peroksida, gdje su jedan ili oba vodikova atoma zamijenjena organskim radikalima. Tvari Klase 5.2 razvrstani su po grupama prema ADR-U na : P1 P2 Organski peroksidi koji ne zahtijevaju kontrolu temperature Organski peroksidi koji zahtijevaju kontrolu temperature

Napomena: Za tvari Klase 5.2 nema podjela po grupama pakiranja. Klasifikacija Organski peroksidi klasificiraju su u sedam tipova prema stupnju opasnosti. Tipovi organskih peroksida kreu se od tipa A koji se ne smije prevoziti u pakiranju u kojem je ispitivan do tipa G koji ne podlijee odredbama klase 5.2.

Klasifikacija tipova B do F izravno je vezana uz maksimalnu doputenu koliinu po jednom pakiranju. Neki organski peroksidi smiju se prevoziti samo u uvjetima kontrolirane temperature. Kontrolna temperatura je maksimalna temperatura kod koje se organski peroksid moe sigurno prevoziti. Pretpostavlja se da temperatura neposredne okoline prelazi 55 oC samo relativno kratko vrijeme tijekom 24 sata. Ako se izgubi nadzor nad temperaturom, potrebno je provesti hitne mjere zatite. Kritine temperature su one kod kojih se te mjere provode. Kontrolne i kritine temperature izvode se iz SADT-a. SADT je najnia temperatura kod koje samoubrzavajua razgradnja moe nastati . SADT se utvruje kako bi se odluilo o kontroli temperature tvari tijekom prijevoza. Derivacija kontrolnih i kritinih temperatura

Tip posude

SADT

Kontrolna temperatura

Kritina temperatura

Pojedinana pakiranja i IBC-i

do 20 oC

20 oC ispod SADT-a

10 oC ispod SADT-a

od 20 oC do 35 oC iznad 35 oC Spremnici iznad 50 oC

15 oC ispod SADT-a 10 oC ispod SADT-a 10 oC ispod SADT-a

10 oC ispod SADT-a 5 oC ispod SADT-a 5 oC ispod SADT-a

Organski peroksidi koji SE MORAJU podvrgnuti kontroli temperature tijekom prijevoza jesu sljedei: organski peroksidi tipa B i C sa SADT manjom ili jednakom 50 oC;

organski peroksidi tipa D koji pokazuju srednji uinak pri zagrijavanju u zatvorenom, sa SADT manjom ili jednakom 50 oC, ili pokazuju mali ili nikakav uinak pri zagrijavanju u zatvorenom sa SADT manjom ili jednakom 45 oC; i organski peroksidi tipa E i F sa SADT manjom ili jednakom 45 oC. Stvarna temperatura tijekom prijevoza mora biti nia od kontrolne temperature, odnosno takva da se izbjegnu kritine separacije faza. Opasnost tvari i predmeta Klase 5.2 obiljeava se listicama opasnosti ime se ujedno naglaava osnovna opasnost i mogua dodatna opasnost. Listica osnovne opasnosti za organske perokside:

KLASA 6 KLASA 6.1- OTROVNE TVARI Klasa 6.1obuhvaa tvari za koje se iz iskustva zna ili iz pokusa na ivotinjama pretpostavlja da u relativno malim koliinama mogu pri jednokratnoj ili kratkotrajnoj izloenosti prouzroiti tetne uinke za ljudsko zdravlje ili smrt, i to udisanjem, preko koe ili ako se progutaju. Tvari klase 6.1 dijele se kako slijedi: T- otrovne(toksine) tvari bez dodatnog rizika : T1- organske, tekue T2- organske, krute T3- organometalne tvari T4- anorganske,tekue T5- anorganske, krute T6- sredstva za zatitu bilja, tekua T7- sredstva za zatitu bilja, kruta T8- uzorci

T9- ostale otrovne tvari TF- otrovne tvari, zapaljive: TF1- tekue TF2- sredstva za zatitu bilja TF3- krute TS - otrovne tvari, samo zapaljive, krute TW-otrovne tvari, koje u dodiru s vodom oslobaaju zapaljive plinove: TW1- tekue TW2- krute TO- otrovne tvari, oksidirajue: TO1- tekue TO2- krute TC- otrovne tvari, korozivne: TC1- organske, tekue TC2- organske, krute TC3- anorganske, tekue TC4- anorganske, krute TFC- otrovne tvari, zapaljive, korozivne. Definicije Kao mjera otrovnosti primjenjuje se prosjena letalna (smrtna) doza (LD50) ( prema ADR-u 2007). Budui da otrovna tvar moe dospjeti u organizam na 3 naina, razlikujemo: 1) LD50 za akutnu oralnu otrovnost je koliina unesene tvari koja e u roku od 14 dana najvjerojatnije prouzroiti smrt kod polovice mukih i enskih mladih odraslih bijelih takora ( broj ispitanih ivotinja mora biti dovoljan da se dobiju statistiki znaajni rezultati i da oni budu u skladu s dobrom farmakolokom praksom ).Rezultat se izraava u miligramima po kg tjelesne mase; 2) LD50 za akutnu konu otrovnost je koliina tvari koja e kod 24- satnog neprekidnog dodira s golom koom bijelih takora najvjerojatnije prouzroiti smrt u roku od 14 dana kod polovice ispitanih ivotinja ( broj ispitanih ivotinja mora biti dovoljan da se dobiju statistiki znaajni rezultati i da oni budu u skladu s dobrom farmakolokom praksom ). Rezultat se izraava u miligramima po kg tjelesne mase;

3) LC50 za akutnu otrovnost pri udisanju je koncentracija para, aerosola ili praine koja e jednosatnim neprekidnim disanjem kod mukih i enskih mladih odraslih bijelih takora najvjerojatnije prouzroiti smrt u roku od 14 dana kod polovice ispitanih ivotinja. I za krute i tekue tvari vie od 90 % ( po masi) mora biti unutar dometa disanja kako je opisano. Rezultat se izraava u miligramima po litri zraka za praine i aerosole ili po kubinom metru ( ppm) za pare.

Klasifikacija i svrstavanje u pakirne skupine Tvari klase 6.1 svrstavaju se u tri pakirne skupine prema stupnju opasnosti pri prijevozu, i to kako slijedi : Pakirna skupina I : vrlo otrovne tvari Pakirna skupina II : otrovne tvari Pakirna skupina III : malo otrovne tvari

Da bi se procijenio stupanj otrovnosti, treba uzeti u obzir i iskustvo iz sluajnih trovanja kao i posebna svojstva svake pojedine tvari kao to su : tekue stanje, velika hlapljivost, vjerojatnost upijanja putem koe, posebni bioloki uinci. Ako nema primjera iz iskustava na ljudima, stupanj otrovnosti procjenjuje se putem dostupnih podataka iz ispitivanja na ivotinjama: Procjena stupnja otrovnosti na osnovi dostupnih podataka Pakirna skupina Oralna otrovnost LD50 (mg/kg) 5 > 5 i 50 > 50 i 300 Kona otrovnost LD50 (mg/kg) 50 > 50 i 200 > 200 i 1000 Otrovnost kod udisanja praine ili izmaglice LD50 (mg/l) 0,2 > 0,2 i 2 > 2 i4

Vrlo otrovne Otrovne Malo otrovnea

I II IIIa

Plin suzavac svrstava se u pakirnu skupinu II iako podaci u svezi njegove toksinosti ukazuju da prema kriterijima spada u pakirnu skupinu III. Kad neka tvar ima razliite stupnjeve otpornosti za dvije ili vie vrsta izlaganja, svrstava se prema najviem stupnju otrovnosti.

Kriterij za otrovnost putem udisanja praine i aerosola temelje se na LC50 podacima vezanim uz 1satno izlaganje. Ako ti podaci postoje, oni e se i primjenjivati. Meutim u praksi esto postoje samo LC50 podaci vezani uz 4- satno izlaganje. Tada se ti podaci mogu pomnoiti sa etiri, a umnoak se koristi prema navedenim kriterijima, tj.LC50 vrijednost pomnoena sa etiri sata smatra se ekvivalentom LC50 ( 1 sat) Inhalacijska otrovnost para- tekuine koje oslobaaju otrovne pare svrstavaju se u sljedee pakirne skupine, pri emu slovo V znai zasienu koncentraciju pare ( u ml/mzraka), hlapljivost kod 20C i normalnog atmosferskog tlaka : Inhalacijska otrovnost para Vrlo otrovne Otrovne Malo otrovne Pakirna skupina I II III Gdje je V LC50,a LC50 1.000 ml/m Gdje je V LC50,a LC50 LC50,a LC50 5.000 ml/m, a kriterij za pakirne skupine I i II nisu zadovoljeni

Listica opasnosti za otrove: .

KLASA 6.2 INFEKTIVNE TVARI Prema kriteriju iz podnaslova 2.2.62.1.1 ADR-a nosioci Klase 6.2 su : Infektivne tvari su one tvari za koje se zna ili se opravdano oekuje da sadre patogene. Patogeni se definiraju kao mikro organizmi (ukljuujui bakterije, viruse, rikete, parazite i

gljivice), ili rekombinacija mikro organizama (hibridi ili mutanti), za koje se zna ili se opravdano oekuje da uzrokuju zarazne bolesti kod ivotinja ili ljudi.

Tvari Klase 6.2 razvrstani su po grupama prema ADR-u na : I1 I2 I3 I4 Infektivne tvari koje tetno djeluju na ljude Infektivne tvari koje tetno djeluju samo na ivotinje Kliniki otpad Dijagnostiki uzorci

Definicije i klasifikacija Zarazne (infektivne) tvari svrstavaju se u klasu 6.2 i pod UN br. 2814 ili 2900 na temelju njihove alokacije u jednu od tri skupine rizika prema kriterijima WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) objavljene u WHO Laboratory Biosafety Manual (Prirunik o laboratorijskoj biozatiti), drugo izdanje - 1993. Skupinu rizika opisuje: patogenost organizma, naini i relativna lakoa prijenosa, stupanj rizika za pojedinca i zajednicu, reverzibilnost bolesti pomou dostupnih poznatih i djelotvornih preventivnih sredstava i tretmana.

U ovisnosti o visini rizika kriteriji za svaku skupinu rizika su sljedei: (a) Skupina rizika 4 : mikroorganizam koji obino uzrokuje ozbiljno obolijevanje ljudi ili ivotinja, i moe se lako prenijeti s jedne jedinke na drugu, izravno ili neizravno, a za koji obino ne postoji djelotvorni tretman i preventivne mjere (znai visokorizian je za pojedinca i drutvo); (b) Skupina rizika 3 : mikroorganizam koji obino uzrokuje ozbiljno obolijevanje ljudi ili ivotinja ali se obino ne iri s jedne zaraene jedinke na drugu, a za koji postoji djelotvoran tretman i preventivne mjere (znai visoko je rizian za pojedinca i nisko rizian za drutvo); (c) Skupina rizika 2 :

mikroorganizam koji moe uzrokovati obolijevanje ljudi ili ivotinja, ali vjerojatno nee predstavljati ozbiljnu opasnost, pa iako moe uzrokovati ozbiljnu infekciju pri izlaganju, za njega postoji djelotvorni tretman i preventivne mjere, a rizik irenja je minimalan (znai rizik za pojedinca je umjeren, a za drutvo je nizak). (d) Skupina rizika 1: ukljuuje mikroorganizme koji vjerojatno nee uzrokovati obolijevanje ljudi ili ivotinja (tj. rizika za pojedince ili drutvo nema ili je vrlo nizak). Tvari koje sadre samo takve mikroorganizme ne smatraju se zaraznim tvarima u smislu ovih odredaba. Zarazne tvari koje ugroavaju samo ivotinje (skupina I2) i skupina rizika 2, svrstavaju se u pakirnu skupinu II. Bioloki proizvodi su proizvodi dobiveni iz ivih organizama, a proizvode se i distribuiraju u skladu s propisima nacionalnih dravnih tijela koja mogu propisivati posebne uvjete za dobivanje dozvola, a proizvodi se upotrebljavaju za prevenciju, tretman ili dijagnozu bolesti kod ljudi ili ivotinja te za razvoj, ispitivanja ili istraivanja vezanih uz te bolesti. Bioloki proizvodi ukljuuju gotove proizvode poput cjepiva i dijagnostikih proizvoda, ali nisu samo na njih ogranieni. Bioloki proizvodi podijeljeni su u sljedee skupine: (a) Bioloki proizvodi koji sadre mikroorganizme skupine rizika 1. To su proizvodi koji sadre mikroorganizme pod takvim uvjetima da je njihova sposobnost da prouzroe obolijevanje vrlo niska ili nikakva ili proizvodi koji ne sadre mikroorganizme. Tvari u ovoj skupini ne smatraju se zaraznim tvarima; (b) Bioloki proizvodi proizvedeni i pakirani u skladu s propisima nacionalnih dravnih zdravstvenih tijela a koji se prevoze na konano pakiranje ili distribuciju, a primjenjuju ih medicinski strunjaci ili pojedinci za osobnu brigu o zdravlju; (c) Bioloki proizvodi za koje se zna ili s razlogom pretpostavlja da sadre mikroorganizme skupine rizika 2, 3 ili 4, a koji ne udovoljavaju prethodno navedenim kriterijima. Tvari u ovoj skupini svrstavaju su u klasu 6.2 pod UN br. 2814 ili 2900.

Dijagnostiki uzorci predstavljaju ljudski ili ivotinjski materijal koji obuhvaa: izluevine, sekrete, krv i njezine sastojke, tkiva i tekuine iz tkiva koji se prevoze u svrhu dijagnoze ili istraivanja, ali ne ukljuuju ive zaraene ivotinje. Dijagnostiki uzorci dijele se na sljedee skupine: (a) Dijagnostiki uzorci za koje se zna ili se s razlogom pretpostavlja da sadre mikroorganizme skupina rizika 2, 3 ili 4 Uzorci koji se prevoze u svrhu inicijalnog ili potvrdnog ispitivanja na prisutnost mikroorganizama takoer se ubrajaju u ovu skupinu; (b) Dijagnostiki uzorci kod kojih je relativno mala vjerojatnost postojanja mikroorganizama skupina rizika 2 ili 3. Uzorci koji se prevoze u svrhu neke druge inicijalne dijagnoze, osim one na pristutnost mikroorganizama ili uzorci koji se prevoze na rutinski pregled, takoer, se ubrajaju u ovu skupinu; (c) Dijagnostiki uzorci za koje se zna da ne sadre mikroorganizme. Te se tvari ne smatraju tvarima klase 6.2. Dijagnostiki uzorci ne trebaju udovoljavati uvjetima za zarazne tvari, i to ako: primarne posude ne sadre vie od 100 ml; vanjsko pakiranje ne sadri vie od 500 ml; su primarne posude sigurne od proputanja; pakiranje ima unutarnju ambalau koja ima: vodootpornu primarnu posudu; vodootpornu sekundarnu ambalau; upijajui materijal u dovoljnoj koliini da upije cjelokupni sadraj, a smjeten je izmeu primarne posude i sekundarne ambalae; ako ima vie primarnih posuda u jednoj sekundarnoj ambalai, svaka e biti zasebno zamotana da se sprijei dodir meu njima; pakiranje ima vanjsku ambalau primjerene vrstoe za taj kapacitet i uporabu, minimalnih vanjskih dimenzija od 100 mm; ako je ambalaa u skladu s normom EN 829:1996.

Genetski modificirani mikroorganizmi i organizmi su mikroorganizmi i organizmi iji je genetski materijal namjerno izmijenjen tehnikim metodama ili sredstvima koji se prirodno ne mogu dogoditi.

Genetski modificirani mikroorganizmi i organizmi dijele se u sljedee skupine: Genetski modificirani mikroorganizmi koji odgovaraju definiciji zarazne tvari ubrajaju se u klasu 6.2 pod UN br. 2814 ili 2900; Genetski modificirani organizmi za koje se zna ili s razlogom pretpostavlja da su opasni za ljude, ivotinje ili okoli i koji se moraju prevoziti u skladu s uvjetima definiranim od nadlenog tijela zemlje podrijetla; ivotinje koje nose ili su zaraene genetski modificiranim mikroorganizmima ili organizmima koji odgovaraju definiciji zarazne tvari i koji se moraju prevoziti u skladu s uvjetima definiranim od nadlenog tijela zemlje podrijetla; Genetski modificirani mikroorganizmi koji ne odgovaraju definiciji zaraznih tvari, ali koji mogu promijenti ivotinje, biljke ili mikrobioloke tvari, na nain koji se prirodnom reprodukcijom ne moe dogoditi svrstavaju se u klasu 9 pod UN br. 3245. Kliniki otpad je otpad dobiven iz medicinske obrade ivotinja ili ljudi, ili kao proizvod biolokih istraivanja gdje postoji relativno niska vjerojatnost prisutnosti zaraznih tvari. Takav otpad svrstava se pod UN br. 3291. Otpad koji sadri zarazne tvari koje se mogu tono definirati svrstan je pod UN br. 2814 ili 2900, ovisno o stupnju opasnosti. Dekontaminirani otpad koji je ranije sadravao zarazne tvari smatra se neopasnim ako ne podlijee kriterijima neke druge klase. Kliniki otpad svrstan pod UN br. 3291 pripada pakirnoj skupini II. Za prijevoz tvari ove klase potrebno je odravati odreenu temperaturu. Tvari koje se ne smiju prevoziti ivi kraljenjaci ili beskraljenjaci ne smiju se upotrebljavati za prijevoz zaraznih tvari osim ako se tvar ne moe drugaije prevesti. Takve se ivotinje moraju smjestiti, obiljeiti i prevoziti u skladu s relevantnim propisima za prijevoz ivotinja*. _____________*

Ovi se propisi nalaze, npr., u Smjernici 91/628/EEC (official Journal of European Communities br. L 340 od 11. prosinca 1991., str. 17) i u Recommendations of the Council of Europe Ministerial Committee (Preporukama vijea Europe Ministarska komisija o prijevozu odreenih ivotinjskih vrsta). Napomena: Tvari Klase 6.2 prema stupnju opasnosti pakiraju se kao tvari srednje opasnosti u grupi pakiranja II.

Listica opasnosti za infektivne tvari:

KLASA 7 RADIOAKTIVNE TVARI

Radioaktivnim tvarima smatraju se tvari koje sadre radionuklide, a koncentracija aktivnosti i ukupna aktivnost poiljke prelaze granine vrijednosti. Sljedee radioaktivne tvari ne svrstavaju se u klasu 7: (a) Radioaktivne tvari koje su integralni dio prijevoznog sredstva; (b) Radioaktivne tvari unutar neke institucije gdje ve postoje zatitni propisi i gdje se prijevoz ne obavlja putem javnih prometnica ili eljeznice; (c) Radioaktivne tvari umetnute ili ugraene u osobu ili ivu ivotinju za potrebe dijagnoze ili tretmana; (d) Radioaktivne tvari u potroakim proizvodima koji su dobili propisana odobrenja prije prodaje konanom korisniku; (e) Prirodne tvari i rude koje sadre prirodne radionuklide a koje se nee obraivati za iskoritavanje tih radionuklida. Definicije pojmova Specifina aktivnost radionuklida znai aktivnost po jedinici mase toga nuklida.

Specifina aktivnost tvari znai aktivnost po jedinici mase ili volumena tvari u kojoj su radionuklidi uglavnom jednoliko rasporeeni. Razina zraenja je odgovarajua razina zraenja izraena u milisieveritma na sat. Radioaktivni sadraj sadri radioaktivne tvari zajedno s bilo kojom kontaminiranom ili aktiviranom krutom, tekuom ili plinovitom tvari unutar ambalae. Kontaminacija znai prisutnost radioaktivne tvari na nekoj povrini u koliini iznad 0.4 Bq/cm 2 za izvore i zraenja kao i za nisko otrovne izvore zraenja ili 0,04 Bq/cm 2 za sve druge izvore zraenja. Nefiksirana kontaminacija znai kontaminaciju koja se moe utvrditi s neke povrine tijekom rutinskih uvjeta prijevoza. Utvrena kontaminacija znai svaku kontaminaciju osim nefiksirane. Fisilne tvari obuhvaaju uran-233, uran-235, plutonij-239, plutonij-241, ili bilo koju kombinaciju ovih radionuklida. Iz ove su definicije izuzeti: (a) neozraeni prirodni uran ili osiromaeni uran i (b) prirodni uran ili osiromaeni uran koji je bio ozraen samo u termikim reaktorima. Niskofisilne radioaktivne tvari znae ili krute radioaktivne tvari ili krutu radioaktivnu tvar u zabrtvljenoj kapsli, a koja ima ogranienu disperzivnost i nije u prahu. Paket kod radioaktivne tvari znai ambalau s njezinim radioaktivnim sadrajem spremnim za prijevoz. Tipovi paketa prema ADR-u koji podlijeu ogranienjima aktivnosti i materijalnim ogranienjima udovoljavaju odgovarajuim zahtjevima jesu sljedei:

(a) izuzeti paket; (b) industrijski paket tip 1 (tip IP-1); (c) industrijski paket tip 2 (tip IP-2); (d) industrijski paket tip 3 (tip IP-3); (e) tip A paket; (f) tip B(U) paket; (g) tip B(M) paket; (h) tip C paket. Paketi koji sadre fisilne tvari ili uranov heksafluorid podlijeu dodatnim zahtjevima. Pakiranje (ambalaa) kod radioaktivnih tvari znai skup komponenti potrebnih da se potpuno zatvori radioaktivni sadraj. Moe se sastojati od jedne ili vie posuda, upijajueg materijala, pregrada, zatite od radijacije i servisne opreme za punjenje, pranjenje, ventiliranje i smanjivanje tlaka; nadalje: naprava za hlaenje, upijanje mehanikih okova, rukovanje, vezanje i termiku izolaciju, te, posljednje, servisne ureaje bitne za pakiranje. Pakiranje moe biti u obliku kutije, bave ili sline posude, ali i u obliku kontejnera, spremnika ili intermedijarnog kontejnera za rasuti teret (intermediary bulk container IBC). A1 i A 2 A1 znai vrijednost aktivnosti posebnog oblika radioaktivne tvari, a primjenjuje se za utvrivanje granica aktivnosti prema zahtjevima ADR-a. A2 znai vrijednost aktivnosti radioaktivne tvari, osim posebnog oblika, a primjenjuje se za utvrivanje granica aktivnosti prema zahtjevima ADR-a. Ekskluzivna uporaba znai da samo jedan poiljatelj smije koristiti vozilo ili veliki spremnik, a svaki poetni, meu- ili konani utovar i istovar obavlja se u skladu s uputama poiljatelja ili primatelja. Sustav zatvaranja (izolacije) jest nain sklapanja i rasporeda fisilnih tvari i sastavnih dijelova ambalae koje je odredio proizvoa (konstruktor) i odobrilo nadleno tijelo u cilju osiguranja kritine sigurnosti. Sustav pakiranja

znai nain sastavljanja dijelova ambalae kako je zamislio proizvoa (konstruktor) u svrhu uvanja radioaktivne tvari tijekom prijevoza. Indeks kritine sigurnosti (Criticality safety index); (CSI) koji se stavlja na paket ili spremnik s fisilnim tvarima je broj na temelju kojeg se kontrolira akumulacija paketa ili spremnika s fisilnim tvarima. Model znai opis posebnog oblika radioaktivne tvari, nisko disperzibilne radioaktivne tvari, paketa ili ambalae koji omoguuje da se takav predmet u potpunosti identificira. Opis moe sadravati specifikacije, inenjerske nacrte, izvjetaje s naznakom usklaenosti s propisima i drugu relevantnu dokumentaciju. Tvari niske specifine aktivnosti (Low specific activity LSA) jesu radioaktivne tvari koje po svojoj prirodi imaju ogranienu vlastitu specifinu aktivnost, ili radioaktivne tvari kod kojih vrijede granine prosjene specifine aktivnosti. Niskootrovni izvori alfa zraenja su: prirodni uran; osiromaeni uran; prirodni torij; uran-235 ili uran-238; torij-232; torij-228 i torij-230 kad sa nalaze u rudama ili fizikalnim i kemijskim koncentratima; ili izvori alfa zraenja s vremenom poluraspada kraim od 10 dana. Maksimalni normalni radni tlak jest maksimalni tlak na srednjoj razini mora koji bi se razvio u sustavu posuda u razdoblju od jedne godine u uvjetima temperature i sunevog zraenja koji odgovaraju uvjetima u okoliu, i to bez ventiliranja, vanjskog hlaenja putem pomonog sustava, ili operativne kontrole tijekom prijevoza. Prijevoz znai specifino kretanje poiljke od poetnog mjesta do odredita. Mali kontejner je kontejner koji ima ukupnu vanjsku dimenziju manju od 1,5 m ili unutarnji volumen do 3 m3. Radioaktivne tvari posebnog oblika znae:

(a) nedisperzibilnu krutu radioaktivnu tvar ili (b) zabrtvljenu kapslu s radioaktivnom tvari koja je izraena tako da se moe otvoriti samo unitavanjem same kapsle. Radioaktivne tvari posebnog oblika imaju barem jednu dimenziju iznad 5 mm. Povrinski kontaminiran predmet (Surface contaminated object -SCO) oznaava vrsti predmet koji sam po sebi nije radioaktivan, ali koji ima radioaktivne tvari rasprostranjene na svojim povrinama. Transportni indeks (TI) za paket ili kontejner, ili za neupakirani LSA-I ili SCO-I je broj na osnovi kojeg se kontrolira izlaganje zraenju. Odobrenje

Multilateralno odobrenje znai odobrenje relevantnog nadlenog tijela zemlje podrijetla poiljke (odobrenje za izradu ambalae i prijevoz) i svake zemlje kroz koju ili u koju poiljka treba putovati. Unilateralno odobrenje je odobrenje modela koji treba dati samo nadleno tijelo zemlje podrijetla. Ako zemlja podrijetla nije ugovorna strana ADR-a, odobrenje treba potvrditi nadleno tijelo prve zemlje koja je ugovorna strana ADR-a u koju poiljka stigne.

Tvari niske specifine aktivnosti (low specific activity) odreivanje skupina Tvari niske specifine aktivnosti svrstavaju se u skupine: 1. LSA-I uranove i torijeve rude i koncentrati tih ruda, te druge rude koje sadre prirodne radionuklide, a koje se prerauju za dobivanje tih radionuklida; kruti neozraeni prirodni uran ili osiromaeni uran ili prirodni torij ili njihovi kruti ili tekui spojevi ili smjese; radioaktivne tvari ija je A2 vrijednost neograniena, osim pojedinih fisilnih tvari; ili

druge radioaktivne tvari u kojima je aktivnost jednakomjerno rasprostranjena, a procijenjena prosjena specifina aktivnost ne prelazi 30 puta vrijednosti koncentracije aktivnosti navedene te tvari, osim pojedinih fisilnih tvari; 2. LSA-II voda s koncentracijom tricija do 0,8 TBq/l; ili druge tvari u kojima je aktivnost jednakomjerno rasprostranjena, a procijenjena prosjena specifina aktivnost ne prelazi 10-4 A2/g za krute tvari i plinove i 10-5 A2/g za tekuine;

3. LSA-III krute tvari (npr. konsolidirani otpad, aktivirane tvari), osim praaka, u kojima: je radioaktivna tvar jednakomjerno rasprostranjena u krutoj tvari ili u skupu krutih predmeta, ili je uglavnom jednakomjerno rasprostranjena, u krutom kompaktnom vezivnom agensu (npr. beton, bitumen, keramika, itd.); je radioaktivna tvar relativno netopljiva, ili je sadrana u relativno netopljivoj matrici tako da ak i ako se ambalaa izgubi, gubitak radioaktivne tvari po paketu cijeenjem u vodi na sedam dana ne bi preao 0,1 A2; i procijenjena prosjena specifina aktivnost krute tvari, bez uzimanja u obzir zatitnog materijala, ne prelazi 2 x 10-3 A2/g; Zahtjevi za radioaktivne tvari posebnog oblika Radioaktivne tvari posebnog oblika moraju biti tako dizajnirane da ako se podvrgnu ispitivanjima moraju udovoljiti sljedeim zahtjevima: (a) da ne puknu niti se zdrobe pri ispitivanju na pad, udarce ili savijanje; (b) da se ne rastale ili raspre pri ispitivanju na toplinu; i (c) da aktivnost u vodi nakon testova curenja ne prelazi 2 kBq; ili kod zabrtvljenih izvora, stopa zabrtvljenosti ne prelazi odreeni prag prihvatljivosti koji je odobrilo nadleno tijelo. Povrinski kontaminiran predmet (SCO) - odreivanje skupina Povrinski kontaminirani predmeti svrstani su u sljedee dvije skupine: 1. Povrinski kontaminiran predmet - SCO-I je vrsti predmet na kojem: nefiksirana kontaminacija na dostupnoj povrini od preko 300 cm2 (ili povrini strane ako je manja od 300 cm2) ne prelazi 4 Bq/cm2 za sve izvore i zraenja i niskootrovne izvore zraenja, ili 0,4 Bq/ cm2 za sve druge izvore zraenja;

utvrena kontaminacija na dostupnoj povrini preko 300 cm2 (ili povrini strane ako je manja od 300 cm2) ne prelazi 4 x 104 Bq/cm2 za izvore i zraenja i niskootrovne izvore zraenja, ili 4 x 103 Bq/cm2 za sve druge izvore zraenja; nefiksirana kontaminacija i utvrena kontaminacija na nedostupnoj strani od preko 300 cm2 (ili povrini strane ako je manja od 300 cm2) ne prelazi 4 x 104 Bq/cm2 za izvore i zraenja i niskootrovne izvore zraenja, ili 4 x 103 Bq/cm2 za sve druge izvore zraenja;

2. Povrinski kontaminiran predmet - SCO-II: je vrsti predmet na kojem utvrena ili nefiksirana kontaminacija povrine prelazi primjenjive granice navedene za SCO-I (a) i na kojem je: nefiksirana kontaminacija na dostupnoj povrini od preko 300 cm2 (ili povrini strane ako je manja od 300 cm2) ne prelazi 400 Bq/cm2 za izvore i zraenja i niskootrovne izvore zraenja, ili 40 Bq/ cm2 za sve druge izvore -zraenja; i utvrena kontaminacija na dostupnoj povrine preko 300 cm2 (ili povrini strane ako je manja od 300 cm2) ne prelazi 8 x 105 Bq/cm2 za izvore i -zraenja i niskootrovne izvore zraenja, ili 8 x 104 Bq/cm2 za sve druge izvore zraenja; nefiksirana kontaminacija i utvrena kontaminacija na nedostupnoj strani od preko 300 cm2 (ili povrini strane ako je manja od 300 cm2) ne prelazi 8 x105 Bq/cm2 za izvore i zraenja i nisko otrovne izvore zraenja, ili 8 x 104 Bq/cm2 za sve druge izvore zraenja. Utvrivanje transportnog indeksa (TI) Transportni indeks za paket ili kontejner ili za nepakiran LSA-I ili SCO-I je broj koji se dobiva u skladu sa sljedeim postupkom: (a) Utvrditi maksimalnu razinu radijacije u milisievertima na sat (mS/h) na udaljenosti od 1 m od vanjskih ploha paketa, nadpaketa ili kontejnera, ili nepakiranog LSA-I i SCO-I. Vrijednost se pomnoi sa 100 i dobiveni broj je transportni indeks. Za uranove i torijeve rude i njihove koncentrate, maksimalna razina radijacije u bilo kojoj toki 1 m od vanjske plohe tereta moe se uzeti kao: 0,4 mSv/h - za rude i fizikalne koncentrate ruda urana i torija;

0,3 mSv/h - za kemijske koncentrate torija; 0,02 mSv/h - za kemijske koncentrate urana, osim uranovog heksafluorida; (b) Za spremnike, kontejnere i nepakirane LSA-I i SCO-I, utvrena vrijednost iz faze (a) pomnoi se odgovarajuim faktorom iz Tablice 9; (c) Dobivena vrijednost iz faze (a) i (b) zaokrui se na prvo decimalno mjesto (npr. 1,13 postaje 1,2) a vrijednost od 0,05 ili manje moe se smatrati kao nitica. Tablica 9. Multiplikacijski faktori za terete velikih dimenzija Veliina tereta* veliina tereta 1 m2 1 m2 < veliina tereta 5 m2 5 m2 < veliina tereta 20 m2 20m 2 < veliina tereta*

Multiplikacijski faktor 1 2 3 10

Najvea povrina presjeka mjerenog tereta.

Najvei indeks za svaki dodatni teret, kontejner i vozilo utvruje se kao zbroj TI-a svih paketa ili neposrednim mjerenjem razine zraenja, osim kod nefiksnih dodatnih tereta za koje se transportni indeks utvruje samo kao zbroj TI-a svih paketa. Utvrivanje indeksa kritine sigurnosti (CSI) Indeks kritine sigurnosti za svaku poiljku utvruje se kao zbroj svih CSI-a svih paketa u toj poiljci. Paketi tipa A Paketi tipa A ne smiju sadravati aktivnosti vee od sljedeih: (a) za posebni oblik radioaktivne tvari A1; ili (b) za sve druge radioaktivne tvari A2. Paketi tipa B(U) i tipa B(M)

Paketi tipa B(U) i tipa B(M) ne smiju sadravati: (a) aktivnosti vee od doputenih za taj oblik (model) paketa; (b) radionuklide osim doputenih za taj oblik (model) paketa; ili (c) sadraj u obliku, fizikalnom ili kemijskom stanju drugaijem od doputenog za taj oblik (model) paketa; kako je navedeno u njihovim certifikatima za odobrenje. Paketi tipa C Paketi tipa C mogu se prevoziti zranim prijevozom i sadravati radioaktivne tvari u koliinama veim od 3.000 A1 ili 100.000 A2 ovisno o tome koja je vrijednost nia ili 3.000A2 za sve druge vrste radioaktivnih tvari. Da takvi paketi mogu putovati i cestom. moraju se ispuniti sljedei zahtjevi : Paketi tipa C ne smiju sadravati: (a) aktivnosti vee od doputenih za taj oblik (model) paketa; (b) radionuklide osim doputenih za taj oblik (model) paketa; ili (c)sadraj po obliku, fizikalnom ili kemijskom stanju drugaijem od doputenog za taj oblik (model) paketa; kako je navedeno u njihovim certifikatima za odobrenje. Paketi koji sadre fisilne tvari Paketi koji sadre fisilne tvari ne smiju sadravati: (a) masu fisilne tvari drugaiju od doputene za taj oblik (model) paketa; (b) radionuklide ili fisilne tvari osim doputenih za taj oblik (model) paketa; ili (c) sadraj po obliku, fizikalnom ili kemijskom stanju ili prostornoj organizaciji drugaijoj od doputene za taj oblik (model) paketa; kako je navedeno u njihovim certifikatima za odobrenje. Paketi koji sadre uranov heksafluorid Masa uranovog heksafluorida u paketu ne smije prelaziti vrijednost koja bi dovela do kala manjeg od 5% kod maksimalne temperature paketa navedene za sustave postrojenja gdje e se paket upotrebljavati.

Uranov heksafluorid mora biti u krutom obliku, a unutarnji tlak u paketu mora biti ispod atmosferskog tlaka kad se paket predaje u transport. Granine vrijednosti za transportni indeks indeks kritine sigurnosti, razine zraenja za pakete i nadpakete Transportni indeks za bilo koji paket ili nadpaket ne smije prelaziti vrijednost 10, Indeks kritine sigurnosti za paket ili nadpaket (skupina paketa zajedno s ambalaom) ne smije prelaziti 50. Maksimalna razina zraenja na svakoj toki vanjske povrine paketa ili nadpaketa ne smije prelaziti 2 mSv/h. Maksimalna razina zraenja na bilo kojoj toki vanjske povrine paketa oznaenog kao ekskluzivna upotreba ne smije prelaziti 10mSv/h. Paketi i nadpaketi svrstavaju se u kategoriju: I-WHITE (bijelo), II-YELLOW (uto) ili III-YELLOW (uto) sa sljedeim zahtjevima: (a) Za paket ili nadpaket, pri odreivanju prikladne kategorije, uzimaju se u obzir i transportni indeks i razina povrinskog zraenja. Kad transportni indeks zadovoljava uvjete jedne kategorije, ali razina povrinskog zraenja zadovoljava uvjete neke druge kategorije, paket ili nadpaket bit e svrstan u viu kategoriju. U tom smislu, kategorija I-WHITE uzima se kao najnia kategorija; (b) Ako je razina povrinskog zraenja vea od 2 mSv/h, paket ili nadpaket mora se prevoziti kao paket pod ekskluzivnom upotrebom i prema posebnim odredbama; (c) Paket koji je prevoen pod posebnim uvjetima i u posebnom aranmanu svrstava se u kategoriju III-YELLOW (uto);

(d) Nadpaket koji sadri pakete prevoene u posebnom aranmanu svrstava se u kategoriju III-YELLOW (uto).

Tablica 11. Kategorije paketa i nadpaketa Uvjeti Transportni indeks (TI) 0* 0 -1* 1 - 10 Vie od 10 Maksimalna razina zraenja na bilo kojoj toki vanjske I-WHITE (bijelo) II-YELOW (uto) III-YELLOW (uto) III-YELLOW (uto)** povrine do 0,005 mSV/h 0,005 mSv/h - 0,5 mSv/h 0,5 mSv/h - 2 mSv/h 2 mSv/h - 10 mSv/h Kategorija

*Ako izmjereni TI nije vei od 0,05, navedena vrijednost se uzima kao nitica**

Takoer e biti prevoen kao paket pod ekskluzivnom upotrebom.

Listica osnovne opasnosti za radioaktivne tvari:

Napomena: Za tvari Klase 7 nema podjela po grupama pakiranja.

KLASA 8 KOROZIVNE TVARI Klasa 8 obuhvaa tvari i predmete koji kemijskim djelovanjem napadaju epitelno tkivo koe i sluzokoe s kojima dolaze u dodir, ili koje u sluaju curenja mogu otetiti ili unititi druge predmete ili sredstva prijevoza, a mogu uzrokovati i druge opasnosti. Klasa 8 takoer obuhvaa i druge tvari koje tek u dodiru s vodom stvaraju korozivnu tekuinu ili koje u prisutnosti prirodne vlage u zraku proizvode korozivne pare ili aerosole. Klasifikacijski kod tvari i predmeta klase 8 po ADR-u: C1 C10 korozivne tvari bez dodatnih opasnosti C1 C4 kisele tvari: C1 anorganske, tekue; C2 anorganske, krute; C3 organske, tekue; C4 organske, krute.

C5 C8 lunate tvari: C5 anorganske, tekue; C6 anorganske, krute, C7 organske, tekue; C8 organske, krute.

C9 C10 druge korozivne tvari: C9 tekue; C10 krute.

C11 predmeti (npr. akumulatori tekuinski, kiselinski ili alkalijski ili baterije suhe koje sadre kruti kalijev hidroksid)

CF korozivne tvari, zapaljive: CF1 tekue; CF2 krute. CS korozivne tvari samozagrijavajue: CS1 tekue; CS2 krute. CW korozivne tvari koje u dodiru s vodom oslobaaju zapaljive plinove: CW1 tekue; CW2 krute. CO korozivne tvari, oksidirajue: CO1 tekue; CO2 krute. CT korozivne tvari, otrovne: CT1 tekue; CT2 krute. CFT korozivne tvari, zapaljive, tekue, otrovne COT korozivne tvari, oksidirajue, otrovne.

Klasifikacija i svrstavanje u pakirne skupine Tvari klase 8 svrstavaju se u tri pakirne skupine prema stupnju opasnosti pri prijevozu kako slijedi: pakirna skupina I: pakirna skupina II: pakirna skupina III: vrlo korozivne tvari korozivne tvari blago korozivne tvari.

Svrstavanje tvari u pakirne skupine I, II i III provodi se na temelju iskustva, uzimajui u obzir dodatne imbenike kao npr. rizik od udisanja* i reaktivnosti s vodom (ukljuujui stvaranje opasnih proizvoda raspadanja). Pri svrstavanju u pakirnu skupinu uzima se u obzir iskustvo iz sluajnog izlaganja.

Ako takvog iskustva nema, svrstavanje se temelji na podacima dobivenim iz pokusa u skladu s OECD Smjernicom 404**, i to kako slijedi: (a) U pakirnu skupinu I svrstavaju se tvari koje uzrokuju unitenje cijele debljine neoteene ljudske koe u razdoblju od 60 minuta nakon izlaganja toj tvari od 3 minute ili krae; (b) U pakirnu skupinu II svrstavaju se tvari koje uzrokuju unitenje cijele debljine neoteene ljudske koe u razdoblju od 14 dana poevi od vremena izlaganja, a koje je trajalo od 3 do 60 minuta; (c) U pakirnu skupinu III svrstavaju se tvari koje: uzrokuju unitenje cijele debljine neoteene ljudske koe unutar 14 dana, poevi od vremena izlaganja, koje je trajalo od 60 minuta do 4 sata; ili ne unitavaju cijelu debljinu neoteene koe, ali pokazuju stupanj korozije na elinim ili aluminijskim povrinama koja prelazi 6,25 mm godinje pri temperaturi ispitivanja od 55 oC. Tvari koje se ne smiju prevoziti bez poduzetih sigurnosnih mjera Kemijski nestabilne tvari klase 8 ne smiju se prevoziti ako se ne poduzmu prikladne mjere za spreavanje njihove opasne razgradnje ili polimerizacije tijekom prijevoza. U tu svrhu treba osigurati da posude i spremnici ne sadre nikakve tvari koje bi mogle prouzroiti takve reakcije. Sljedee tvari ne smiju se prevoziti: - UN br. 1798 nitroklorovodina kiselina (smjesa duine i solne kiseline); - kemijski nestabline smjese otpadne sumporne kiseline; - kemijski nestabilne smjese nitratne kiseline ili smjese rezidualne sumporne i duine kiseline koja nije denitrirana; - vodena otopina perklorne kiseline s vie od 72% iste kiseline po masi ili smjese perklorne kiseline s drugim tekuinama osim vode; - sumpor (VI) oksid u koncentraciji 99,95% ist i nestabiliziran (bez inhibitora) ne smije se prevoziti u eljeznikom transportu.

Listica opasnosti za korozivne tvari:

KLASA 9 OSTALE OPASNE TVARI Klasa 9 obuhvaa tvari i predmete koji tijekom prijevoza predstavljaju opasnost koja nije spomenuta u drugim klasama. Tvari Klase 9 razvrstani su po grupama prema ADR-U na : M1 Tvari koje udisanjem fine praine mogu ugroziti zdravlje M2 Tvari i ureaji koji, u sluaju poara, mogu stvarati dioksine M3 Tvari koje razvijaju zapaljive pare M4 Litijumove baterije M5 Naprave za spaavanje ivota M6 M8 Tvari koje tetno djeluju na okoli: M6 Zagaivai vodenog okolia, tekui M7 Zagaivai vodenog okolia, kruti M8 Genetski modificirani mikro-organizmi i organizmi M9 M10 Zagrijane tvari: M9 Tekuine M10 Krutine M11 Ostale tvari koje predstavljaju opasnost tijekom prijevoza, ali nisu spomenute unutar ostalih Klasa. Definicije i klasifikacija Tvari koje udisanjem fine praine mogu ugroziti zdravlje Tvari koje udisanjem fine praine mogu ugroziti zdra

Documents

Sigurnost Pri Prijevozu Opasnih Tvari