SIJEÈANJ - hps.hr · fax. 01/48 24 142 tel. 01/48 23 624 e-mail: [email protected] www: hps.inet.hr e-mail uredniŠtva: [email protected] www: hps.inet.hr/hp urednik: alan Èaplar

SIJEÈANJSIJEÈANJ20032003

11

ÈASOPISHRVATSKOG

PLANINARSKOGSAVEZA

GODIŠTE 95

ISS

N 0

35

4-0

65

0

HP 01-2003 korice.qxd 23.4.2006 16:46 Page 1

ÈASOPIS izlazi u 10 brojeva godišnje (za srpanj i kolovoz, te za studeni i prosinac kao dvobroj). Prvi broj iza-šao je 1. lipnja 1898. kao glasilo Hrvatskog planinarskog društva. Èasopis nije izlazio od 1919. do 1921. i od1945. do 1948., a od 1949. do 1991. izlazio je pod imenom »Naše planine«.

PRETPLATA za 2003. godinu je 120 kuna (za inozemstvo 32 eura). Pretplata se uplaæuje na žiro-raèunizdavaèa 2360000-1101495742, pri èemu na uplatnici u rubrici »Poziv na broj« obavezno treba upisati svojpretplatnièki broj koji se nalazi na naljepnici uz adresu na omotu èasopisa. Pretplata za inozemstvo (32 eura)uplaæuje se na raèun SWIFT-ZABA-HR XX 25731-3253236, na isti naèin.

NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu, trebaju se pismom, telefonom, faxom ili e-mailomjaviti Hrvatskom planinarskom savezu. Za nekoliko dana poštom æemo im poslati uplatnicu i brojeve izašle odpoèetka godine, a zatim æe svaki mjesec na svoju adresu primati primjerak èasopisa.

SURADNJA: Prilozi se mogu slati poštom, na disketi ili putem e-maila. Krajnji rok za primitak priloga je 1. danu prethodnom mjesecu (za dvobroje dva tjedna kasnije). Uredništvo zadržava pravo kraæenja i obradetekstova, posebno za duže priloge. Prednost imaju prilozi popraæeni što boljim izborom ilustracija. Slike semogu slati poštom ili u digitalnom formatu (e-mailom, na CD-u ili disketi). Snimke digitalnom kamerom trebaposlati kakvi jesu, a skenirane slike treba pripremiti u rezoluciji od 300 dpi. Svi primljeni materijali se na za-htjev vraæaju autorima. Za detaljnije upute obratite se uredniku.

ÈASOPIS HRVATSKOGPLANINARSKOG SAVEZA»CROATIAN MOUNTAINEER«

JOURNAL OF CROATIANMOUNTAINEERING ASSOCIATION

Sijeèanj 2003 Broj 1 Godište 95January 2003 Number 1 Volume 95

S A D R Ž A J

Slika na naslovnici:Zima u podnožju Zahmer Kaisera (Austrija), foto: Jadranka Buković

Darko Berljak . . . . . Hrvatski planinarski savez u 2002. godini. . . . . 3

Vinko Prizmiæ . . . . . Novi poticaj spašavalaèkoj djelatnosti. . . . . . . 10

Radovan Keèkemet . Tko je vidio gospon’ Bulina?. . . . . . . . . . . . . . 14

Bernarda Huzjak . . . Vodièi naši svagdašnji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Tomislav Èaniæ . . . . Aktivni i zimi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Ante Juras . . . . . . . . U zavièaju knezova bribirskih . . . . . . . . . . . . . 18

Alan Èaplar . . . . . . . Jeste li posjetili Petrov vrh? . . . . . . . . . . . . . . . 21

Ðuro Priljeva. . . . . . Juha od puha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Planinarski tisak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

In memoriam: Dragica Lièina . . . . . . . . . . . . . 29

Vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

IZDAVAÈ:HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB

TEL./FAX. 01/48 24 142TEL. 01/48 23 624

E-MAIL: [email protected]

WWW: HPS.INET.HR

E-MAIL UREDNIŠTVA: [email protected]

WWW: HPS.INET.HR/HP

UREDNIK:ALAN ÈAPLAR

SV. MATEJA 7, 10010 ZAGREB

TEL. 091/51 41 740TEL./FAX. 01/66 88 512

E-MAIL: [email protected]

UREDNIÈKI ODBOR:DR. BORISLAV ALERAJ

DARKO BERLJAK

DR. SREÆKO BOžIÈEVIÆ

VLADO BOžIÆ

TOMISLAV ÈANIÆ

MLADEN FLISS

ZDENKO KRISTIJAN

PROF. KRUNOSLAV MILAS

PROF. DR. ŽELJKO POLJAK

TISAK:»EKOLOŠKI GLASNIK«

DONJA LOMNICA


ÈASOPIS HRVATSKOGPLANINARSKOG SAVEZA

GODI�TE 95.

UREDNIK

ALAN ÈAPLAR

ZAGREB, 2003.

HP 01-2003 mrkvica.qxd 19. 12. 02 Page 1

GODI�NJA PRIZNANJA IZVR�NOG ODBORA HPS

Izvr�ni odbor HPS tradicionalno na Novogodi�njoj sjednici dodjeljuje priznanja udrugama, organizatorimaakcija i pojedincima koji su se istaknuli svojim radom tijekom godine. U udruzi kakva je na�a, sigurno imamjesta za jo� mnoga priznanja i vrlo se te�ko odluèiti za samo njih deset. Dobitnicima su uz priznanja uruèenii skromni pokloni: dalekozor, kalendar HPS za 2003. godinu i monografija »Velebit«.

Najuspje�nija planinarska udruga: HPD »KAMENAR«, �ibenikza vrlo kvalitetan rad koji se ogledao u intezivnom radom sa èlanstvom, organiziranju

kvalitetnih izleta, markiranju i odr�avanju planinarskih putova u �ibenskom zaleðu, brizi za kuæu »Æiæo«, te nizu akcija organiziranih povodom Meðunarodne godine planina.

Najuspje�nije organizirana akcija: HPD »PAKLENICA« Zadarza izgradnju skloni�ta na Vla�kom gradu koje je nakon po�ara

velikim zalaganjem tog dru�tva i uz stalnu brigu i o drugimplaninarskim objektima u vrlo kratkom roku ponovno stavljeno u funkciju.

Najbolji dru�tveni rad u svojoj planinarskoj udruzi: SLAVKO TOMERLINza vi�edesetljetni rad u svom planinarskom dru�tvu i osobno osmi�ljavanje, izgradnju i odr�avanje planinarskih skloni�ta i putova, a �to se ove godine

posebno ogledalo u dovr�enju planinarskog skloni�ta na Crnopcu na Velebitu.

Najbolji planinarski du�nosnik: DARKO DOMI�LJANOVIÆza redovitu nazoènost, te aktivno i konstruktivno sudjelovanje na sjednicama Izvr�nog odbora HPS te za predstavljanje HPS-a na mnogobrojnim skup�tinama, sjednicama i proslavama na�ih èlanica,

èemu treba pridodati i postavljanje izlo�be u Konj�èini povodom Meðunarodne godine planina.

Najveæi planinarski uspjeh: SUNÈICA HRA�ÆANEC i IGOR ÆORKOkoji su u rujnu 2002. godine u 900 m visokoj stijeni El Capitana (SAD) èetverodnevnim penjanjem

smjerom »Salathe« ostvarili tehnièki najte�i penjaèki uspon u povijesti big wall penjanja u Hrvatskoj.

Najbolja planinarska web-stranica: www.hrsume.hr/pdsumar/ koje ureðuje PD »�umar«, za atraktivan sadr�aj, pregledan popis pro�lih

i buduæih dogaðaja, te visok stupanj a�urnosti podataka.

Najbolji planinarski objekt: PLANINARSKI DOM »PETROV VRH« NA PAPUKUkoji je svojim ureðeno�æu i obnovom vanjskih zidova, blagovaonice i kuhinje,

primjer kako se objekti devastirani u ratu mogu kvalitetno obnoviti ivlastitim zalaganjem, pa èak imati u funkciji i svoju skija�ku �ièaru pokraj doma.

Najbolji domar: DAVOR �UPAKèije je anga�iranje, briga za dom »Hahliæi« i gostoprimstvo poznato svakom na�em planinaru, te koji

ove, kao i mnogih prija�njih godina nijedan vikend nije izostao s poslova domara na tom objektu.

Najbolji upravljaè planinarskog objekta: OBITELJI PAVLIÆ, BARTAKOVIÆ, STARE i IVAN HAPAÈ

koje se godinama, ali ove godine posebno uspje�no, brinu za ugodan boravaksvih namjernika u planinarskoj kuæi »Alan«, te osim de�urstava ureðuju web-stranicu te kuæe,

na objektu obavljaju mnoge radove, a sve bez ikakve naknade.

Najbolji sponzor: HRVATSKI TELEKOMpredstavljen gospoðom Ivonom Denk, èijom su zaslugom èetiri drvene kuæice koje je ta

tvrtka koristila za promid�bu u vrijeme pro�logodi�njih bo�iænih blagdana donirane HPS-u, a sada su veæ djelomièno u funkciji na Medvednici, na brdu Trtar iznad �ibenika i na Uèki.


1, 2003 3

Dugogodi�nja je tradicija da se s izvje�æemo radu na�e krovne udruge u pro�loj godini naj-prije upoznaju uzvanici na Novogodi�njoj sjed-nici HPS, a poslije se ono objavljuje u sijeèanj-skom broju na�eg glasila »Hrvatski planinar«. Zarazliku od prija�njih, u ovom osvrtu na 2002.godinu treba odmah istaknuti dva jedinstvena do-gaðaja na koja smo izuzetno ponosni. U pro�loj godini po prvi puta je cijeli na�planet, na�alost uglavnom samo dekla-rativno, usmjerio svoju pozornost naplanine i gorska podruèja inicijativomUjedinjenih naroda koji su proglasili2002. Meðunarodnom godinom planina.Koliko æe mnogobrojni zakljuèci done-seni u toj prigodnoj godini utjecati napostizanje ciljeva za koje se na�a, kao iveæina ostalih nacionalnih planinarskihsaveza zala�u veæ desetljeæima, pokazatæe vrijeme �to dolazi.

No, mnogo konkretniji tragovi ove godineostat æe zahvaljujuæi uspje�noj izvedbi jedneakcije koja se po prvi put dogodila u na�ojdugogodi�njoj povijesti. Iako su HPD, a kasnijePSH i HPS gradili mnoge planinarske kuæe ili po-magali u njihovoj obnovi, nikada od utemeljenja1874. godine pa do ove 2002. godine, hrvatskakrovna planinarska udruga nije raspisala otvoreninatjeèaj za obnovu planinarskih domova, kuæa iskloni�ta u kojem su se ravnopravno mogle natje-cati sve planinarske udruge registrirane u na�emSavezu. Ponuðena je, a poslije i realizirana finan-cijska potpora i donacije u ukupnom iznosu od195.000 kn, èime je bar za neko vrijeme zbrinutoèak devet planinarskih objekata. Posebnost togprojekta je èinjenica da smo novèana sredstvapribavili iz vlastitih izvora, ali i odluka da æe tobiti redovna svakogodi�nja akcija HPS-a, pa æeveæ uskoro biti raspisan natjeèaj za 2003. godinu.

Mnogo je aktivnosti u kojima smo tijekom2002. godine pre�li nekad te�ko zamislive granice.U Hrvatskom planinarskom savezu po prvi smoputa registrirali vi�e od 200 èlanica. Godinu za-

kljuèujemo s 210 planinarskih udruga, od toga186 planinarskih dru�tva i klubova, 11 �upanij-skih i gradskih planinarskih saveza, te 11 stanicaGorske slu�ba spa�avanja, �to je 14 èlanica vi�enego u pro�loj godini. Pridru�ila su nam se novaplaninarska dru�tva u Vrbovskom, Skradu i Lud-bregu, nekoliko klubova u Zagrebu, a kao svoje

èlanice registrirali smo i sve stanice GSS-au Hrvatskoj. Iako se konaèan obraèunprodanih èlanskih markica obavlja tekpoèetkom 2003. godine, mo�e se sasigurno�æu tvrditi da je broj planinarablizu ili èak veæi od 20.000.

Organizirane su i ostvarene mnogekvalitetne akcije, susreti i dogaðaji na

svim razinama u HPS-u, te postignutizapa�eni uspjesi i rezultati u 128. godiniorganiziranog planinarstva u Hrvatskoj.

Sredi�nje akcije bile su tradicionalniuspon na Dinaru 30. svibnja u suradnji s HPD»Sinjal 1831« iz Kijeva, Stanicom vodièa i Sta-nicom GSS Split te Dan hrvatskih planinara naUèki 14. i 15. rujna u suradnji s PD »Kamenjak«iz Rijeke.

Sjednica Glavnog odbora HPS odr�ana je23. veljaèe. Na njoj je, uz uobièajen dnevni red,prihvaæen zakljuèni raèun i odreðen proraèunSaveza za tekuæu godinu. Govorilo se i o akci-jama HPS-a povodom Meðunarodne godine pla-nina, te o radu gradskih i �upanijskih planinarskihsaveza u prethodnoj godini. Imenovani su pro-èelnici 15 struènih i organizacijskih komisijaSaveza, te obavljeni ostali poslovi tog odbora.

Izvr�ni odbor u 2002. odr�ao je devet sjed-nica s ukupno 63 toèke dnevnog reda, te donio151 odluku ili zakljuèak. Na svim sjednicamauvijek je postojao kvorum, a predstavnici Nad-zornog odbora takoðer su redovno bili nazoèni nasjednicama.

Cijene èlanskih markica nakon du�eg vre-mena poveæane su 20% prema onima iz 2001.godine, a toèan porast prihoda znat æe se tek pozakljuènom raèunu. Sav prihod predviðen je za

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ U 2002. GODINI

DARKO BERLJAK, tajnik HPS, Zagreb


1, 20034

obnovu planinarskih kuæa. Od prikupljenih èlana-rina, koja mnoga dru�tva i dalje neredovito do-znaèuju, HPS plaæa policu osiguranja za sve, pai njihove èlanove, te financira rad komisija Sa-veza, a za pokriæe svih ostalih tro�kova pronalazese sredstva iz drugih izvora. Èesto to ponavljamo,pa i ovdje istièemo. Malo je udruga koje kao HPSrasporeðuju sredstva od èlanarina na takav trans-parentan i solidaran naèin: za sigurnost, odnosnoosiguranje u sluèaju nesreæe u planini za svakogna�eg èlana, za obnovu planinarskih kuæa i pu-tova kojima se svi koristimo te za struèan radèlanstva u na�ih 15 specijalis-tièkih djelatnosti.

Suradnja s ustanovamaizvan HPS-a bila je vrlo bo-gata i raznolika. Kontaktiralose s dr�avnim ministarstvima,njihovim tijelima i pojedinimdu�nosnicima, te s nekimgradskim i �upanijskim po-glavarstvima. Od Povjeren-stva Vlade za upravljanjeimovinom RH primljena jesuglasnost za izgradnju pi-ramide u blizini Hunjke naMedvednici u zajednièkomprojektu HPD »Zanatlija« iHPS-a. Kvalitetno se sura-ðuje s nadle�nim ustanovama

oko pripreme Prostornogplana PP Medvednica, a onesmatraju Savez jednim odnajva�nijih partnera u izraditog plana. Postoje razni oblicisuradnje i odnosa sa svimupravama nacionalnih parko-va u Hrvatskoj i parkovimaprirode u planinskom podru-èju, ali i neke nesuglasice,posebno oko provedbe poje-dinih odredbi pravilnika ounutra�njem redu tih parkova,koje su ponekad nelogiène ipropisane bez konzultacije splaninarskom organizacijomkoja na tim terenima djelujeveæ du�e od jednog stoljeæa.U Meðunarodnoj asocijaciji

planinarskih saveza (UIAA) sudjelovali smo uradu Opæe skup�tine, u IOF-u (orijentacija) iIKAR-u (GSS) osim na godi�njim sastancima bilismo aktivni i u nekim njihovim tijelima i komisi-jama, a suraðivali smo i s nama najbli�im stranimplaninarskim savezima. O znaèajnijim akcijama,HPS je obavje�tavao novinske i elektronske me-dije, a pojedini du�nosti gostovali su u prigodnimemisijama na radiju i televiziji.

Hrvatski olimpijski odbor ove je godine po-krivao dio tro�kova natjecanja za na�u �portsku

Sudionici Novogodi�nje sjednice HPS

Novogodi�nja sjednica HPS; predsjednik i tajnik HPS


1, 2003 5

disciplinu (orijentacijsko trèanje), a plaæene su isve na�e èlanarine u meðunarodnim savezima(UIAA, IOF i IKAR), kao i plaæe na�ih zaposle-nika.

Kontakti s udru�enim èlanicama ostvareni suposredstvom du�nosnika i zaposlenika na terenui u Uredu HPS, putem telefonskih razgovora idopisivanja elektronskom po�tom (nekoliko tisu-æa ulaznih i izlaznih poruka u 2002. godini), obja-vama u èasopisu »Hrvatski planinar« i dopisimaupuæenim na na�a dru�tva i klubove. Koliko jebilo moguæe, upuæivali smona�e predstavnike na osnivaè-ke i redovne skup�tine, razneproslave i ostale akcije kojesu organizirala planinarskadru�tva.

Godi�nji prihod, iako jejo� nema konaènih pokaza-telja, u 2002. sigurno æe veædrugu godinu zaredom bitiveæi od milijun kuna, odnos-no u okviru proraèuna od1.192.527 kn, dok æe se ras-hod kretati oko milijun kuna,te æe se omoguæiti uobièajnaprièuva za prvo tromjeseèje2003. godine dok se ne ostva-re novi prihodi. Prodaja pla-ninarske literature, vodièa i

zemljovida i ove je godine uporastu, a HPS æe i daljefinancirati nova izdanja, jerosim znaèajnih prihoda od tedjelatnosti obogaæuje se ukup-na ponuda struène planinar-ske literature. Nakon vi�e oddeset godina, kada je za mno-gobrojne potrebe Savez kori-stio vozilo Lada Niva Gorskeslu�be spa�avanja ili osobnavozila pojedinih zaposlenika idu�nosnika, ove je godinenabavljeno novo »pick-up«vozilo Mazda 2500 s kojim æeizvedba mnogih na�ih akcijabiti realnija i jeftinija.

Ured HPS s dva profe-sionalna djelatnika, nastoji

uredno i na vrijeme obaviti sve svoje zadaæe, kaoi one koje ponekad nisu u moguænosti rije�iti os-tali du�nosnici ili proèelnici komisija. Meðutim,raznovrsnost djelatnosti u HPS-u, sve veæi opsegposlova i ustroj udruge koji se mo�e opisati kaone jedan, veæ vi�e saveza, ponekad prelazi fizièkemoguænosti zaposlenika. Ured slu�i kao mjestoza informacije o planinama i planinarstvu, obra-ðuje pretplatu i financijske poslove izdavanjana�eg èasopisa, kontaktira s raznim ustanovamai pravnim osobama izvan HPS-a, mnogobrojnim

Predsjednik Izvr�nog odbora Franjo Novosel, predsjednik HPSprof. dr. Hrvoje Kraljeviæ i tajnik HPS Darko Berljak

Dodjela priynanja najboljima u 2002. godini


1, 20036

udru�enim èlanicama u vezi èlanskog materijala(otprema i fakturiranje s oko 2000 poslovnih do-gaðaja godi�nje) i ostalih pitanja na�e organi-zacije, suraðuje s 15 komisija HPS, te vodi vlas-tito poslovanje kroz nabavu i prodaju planinarskeliterature, dogovara najamnine i sponzorstva, teobavlja ostale poslove kako bi se osigurali do-datni izvori prihoda. U pro�loj godini provedenisu i graðevinski radovi u Domu HPS (sanacijavertikalne izolacije i ogradnog zida zgrade, teureðenje knji�nice).

Èasopis »Hrvatski planinar« od poèetka2002. godine tiska se u boji i redovito izlazi.Velik dio poslova Urednièkog odbora i urednikabio je usmjeren na organiziranje i usklaðivanjenovog naèina pripreme te ubrzanje i pospje�enjekvalitete pripreme tiska i distribucije. Izraðen jei postavljen nov program za evidenciju pretplat-nika, koji omoguæuje izlistavanje uplatnica tekvalitetnije uno�enje i kori�tenje podataka. Brojpretplatnika je ove godine znaèajnije porastao(preko 100 novih pretplatnika). Tijekom godine

Jo� u rujnu pro�le godine tiskan je u nakladi od3000 primjeraka zidni kalendar HPS-a posveæenMeðunarodnoj godini planina. Na vrlo pregledannaèin u njemu su navedeni znaèajniji datumi iz povi-jesti svjetskog i hrvatskog planinarstva, a po jedanprimjerak besplatno je poslan svakoj na�oj èlanici.Poèetkom godine tiskan je i svim na�im dru�tvima,upravljaèima planinarskih kuæa i upravama nacional-nih parkova i parkova prirode, dostavljen plakat»Meðunarodna godina planina« s tekstom deklara-cije UIAA, te redovnim i posebnim djelatnostimaHPS-a tim povodom. U povodu MGP-a tiskan je iplasiran na tr�i�te izuzetno tra�en vodiè »Planinarskekuæe u Hrvatskoj«, autora Damira Bajsa.

U cijeloj 2002. godini HPS na svojim izlaznimdopisima koristio je logotip MGP, a kasnije su istouèinila i neka planinarska dru�tva, pa èak i dr�avnaministarstva (MZOPU). Veæina struènih komisijaSaveza, svoju je najva�niju godi�nju akciju posvetilaMeðunarodnoj godini planina. Pod pokroviteljstvomHPS-a i povodom te godine organizirana je alpinis-tièka ekspedicija »Dhaulagiri VII« u nepalskoj Hi-malaji, uspon na Dinaru takoðer je bio uz to obilje-�je, kao i Dan hrvatskih planinara na Uèki. Glavniodbor HPS-a odluèio je udrugama i pojedincima kojisu se istakli u organizaciji i sudjelovanju na akcijamapovodom MGP-a dodijeliti prigodna priznanja, a u ti-jeku je prikupljanje prijedloga. Priznanja æe se uruèitina sljedeæoj Skup�tini HPS-a.

U travnju su pod znakom MGP-a u prostorijamaKulturno informativnog centra u sredi�tu Zagreba,

odr�ana èetiri javna predavanja za graðanstvo s po-pularnim planinarskim temama. Na tra�enje Mini-starstva vanjskih poslova RH, HPS je za izlo�bupovodom MGP-a u Mexico Cityu, poslao prigodneplakate i promid�bene materijale. U Ministarstvu za-�tite okoli�a i prostornog ureðenja, a vezano za obi-lje�avanje Meðunarodne godine planina osnovano jePovjerenstvo za odr�ivi razvoj planinskih podruèja, ukoje je ministar imenovao i predstavnika HPS-a. Jedna od glavnih planiranih akcija tog Povjerenstva,spomenuta èak na prvom mjestu bila je obnova pla-ninarske kuæe »Brezovac« na Dinari. HPS je svoj diozadaæe oko reaktiviranja HPD »Dinara« u Kninubrzo i kvalitetno obavio. Na prijedlog Povjerenstvada se HPS kandidira u javnom pozivu za projekterazvoja turizma, izraðeni su vrlo utemeljeni projektiobnove kuæe na Brezovcu i proèi�æavanja otpadnihvoda i pobolj�anja opskrbe pitkom vodom na Zavi-�anu, no nijedan nije prihvaæen od strane Ministar-stva turizma, a Savez èak nije ni obavije�ten da suodbijeni. No, na�a planinarska udruga veæ vi�e odjednog stoljeæa zna i bez tuðe pomoæi sagraditi ili ob-noviti planinarske kuæe, pa æe to uèiniti i s ovom naDinari.

AKCIJE POVODOM MEÐUNARODNE GODINE PLANINA


1, 2003 7

primljeno je i obraðeno oko 500 priloga, od èegaje objavljeno oko 300. Cijena pretplate poslijeniza godina poveæana je za 20%, no ni s tim sred-stvima èasopis ne mo�e pokriti sve tro�kove. No,zbog na�ih dugogodi�njih pretplatnika starijedobi, a ne ba� dobrog imovnog stanja, razlikunadoknaðujemo sponzorstvima i prodajom oglas-nog prostora. Kada se od pretplate odbiju po�tan-ski to�kovi i PDV, jedan primjerak èasopisa pro-izvodimo po cijeni dnevnih novina.

Knji�nica, a ujedno i videoteka HPS, osimu ljetnoj sezoni otvorena je svakog ponedjeljka,a njeni djelatnici taj posao obavljaju kvalitetno is puno brige, a bez ikakve naknade . Fond knji�-nice poveæava se i donacijama planinara.

U Hrvatskom planinarskom savezu, po èemuje on jedinstven u odnosu na sve ostale nacio-nalne planinarske saveze u svijetu, postoje sadr-�ajno vrlo raznolike, ali i izuzetno kvalitetne dje-latnosti povezane u 15 struènih i organizacijskihkomisija, koje su ovoj godini izvele vi�e od 500posebnih akcija, ekspedicija, pohoda, teèajeva,seminara, vje�bi, predavanja i natjecanja. U sve-mu tome sudjelovale su na tisuæe na�ih èlanova,pa planinarstvo organizirano u na�em Savezunema samo rekreativni karakter, veæ najmanjepolovica na�eg èlanstva svoj boravak u planin-skoj prirodi osmi�ljava struènom i dru�tvenokorisnom djelatno�æu. U 2002. godini rad na�ihkomisija bio je vrlo sadr�ajan.

Za�tita prirode - Komisija je anga�irana upromicanju odr�ivog razvoja planina i planinskihpodruèja, �to se posebno ogledalo uradu Nacionalnog povjerenstva os-novanog povodom Meðunarodnegodine planina. Sredi�njica EKO-patrola djelovala je u mnogim akci-jama meðu kojima su najva�nijeone na Uèki, Medvednici i u �ibe-niku (ukupno oko 400 sudionika).Suraðivalo se u kampanjama protivpostavljanja radarskog sustava naUèki i protiv otvaranja kameno-loma u za�tiæenom podruèju Parkaprirode Velebit. Nastavljena je ak-cija za�tite proljetnica. Sudjelovalose u izradi Nacionalnog standardaza gospodarenje �umama, obavljao

se obrazovni program za za�titu prirode, te pri-premao nov nastavni plan u suradnji sa �kolskimnastavnicima i MZOPU. Zeleno-plava opcijaimala je niz aktivnosti u planinsko-priobalnompodruèju, a meðunarodna suradnja bila je pogo-tovo bogata zbog Godine planina. Èlanovi isuradnici komisije organizirali su ili sudjelovalina nizu pohoda, akcija, seminara i predavanja oza�titi prirode i okoli�a.

Gospodarstvo - Nesumnjivo najva�nijiposao bila je obrada 23 prispjele molbe za dona-cije i financijsku potporu za planinarske kuæe.Èlanovi komisije obi�li su pojedine kuæe, te pred-lo�ili Izvr�nom odboru tri lokacije i tri planinar-ska dru�tva koja æe staviti u funkciju i upravljatidrvenim kuæicama pribavljenim od HrvatskogTelekoma. Novèana sredstva za ureðenje krovovai krovi�ta (izabran je taj kriterij u dodjeli da seobjekti za�tite od daljnjeg propadanja, dok æe os-tala obnova, pro�irenja i izgradnja biti obuhva-æena u iduæim natjeèajima) dodjeljena su premaprijedlogu komisije za pet objekata za izravnunabavku graðevinskog materijala. Prvi tipski bi-vak koji je naruèen jo� pro�le godine èeka na he-likopterski transport na Ograðenicu, a sljedeæi jetakoðer veæ rasporeðen u natjeèaju za drugulokaciju. Nakon mnogo godina Komisija je pro-na�la dru�tvo (PD »Degenija«) koje æe se brinutiza Rossijevo skloni�te, a prvi radovi na ureðenjuveæ se uspje�no obavljeni. Novèano su potpo-mognuti mnogi radovi na tekuæem odr�avanjuobjekata (samo za materijal), a obavljeni su uvlastitoj re�iji de�urnih planinara, èlanova komi-

Drvene kuæice pribavljene od HT-a veæ su u upotrebi;na slici nova planinarska kuæa kod Stubièkih Toplica


1, 20038

sije ili du�nosnika Saveza na Alanu, Zavi�anu i�ugarskoj dulibi. Izraðene su ploèice s oznakamakategorije objekata, te napravljena kompjuterskabaza podataka o planinarskih kuæama u Hrvat-skoj.

Planinarski putovi - Osim redovitih sas-tanaka i suradnje s markacistima na terenu, obav-ljena je registracija 37 obilaznica, ureðivane suHPO, VPP i Velebitska obilaznica koje su u nad-le�nosti HPS, te educirani nadzornici parkovaprirode i nacionalnih parkova o markacistièkojdjelatnosti. Tiskan je novi Dnevnik HPO i izra-ðena nova znaèka VPP. Na poticaj Izvr�nog od-bora HPS, u tijeku je usagla�avanje nacrta Zako-na o planinarskim putovima, koji æe se uputitiUredu za zakonodavstvo Vlade RH.

Promid�ba i izdavaèka djelatnost - Osuvre-menjene su web-stranice HPS, otvoren je forum,omoguæeno naruèivanje literature preko Internetai osigurane a�urnije vijesti. Izdana je knjiga »Pla-ninarske kuæe u Hrvatskoj«, uz pribavljenu do-naciju �eljeznièke tiskare i Hrvatskih �eljeznica.Tiskano je novo izdanje dnevnika HPO, atrakti-van kalendar za 2003. godinu, plakat za Meðu-narodnu godinu planina, te plakat za Dan hrvat-skih planinara. Pomagalo se na poslovima okopripreme »Hrvatskog planinara«, suraðivalo snovinama, radijem i HRT-om, s Hrvatskim me-teorolo�kim dru�tvom, Mozaik knjigom, Mini-starstvom za�tite okoli�a i planinarskim dru�tvi-

ma, a s Gradskim uredom za prostorno planiranjena izradi prostornog plana PP Medvednica. Zapoèet je rad na knjizi »Hrvatsko planinarstvo«,koja je planirana za izlazak 2004. godine u okviru130. obljetnice hrvatskog planinarstva.

�kolovanje kadrova - Rad te Komisije us-mjeren je na zaprimanje programa i izvje�taja oodr�anim planinarskim i struènim �kolama.Nakon toga besplatno se �alje organizatoru potre-ban broj diploma i priruènika »Osnove planinar-stva«. U 2002. godini podijeljeno ih je preko 500.Nekoliko struènih komisija Saveza (speleologija,alpinizam i planinarsko skijanje) za svoje razra-ðene programe �kolovanja zatra�ilo je suglasnostMinistarstva prosvjete i �porta.

Gorska slu�ba spa�avanja - Uz redovnospa�avanje unesreæenih, odr�avanje vje�bi, teèajai ispita za gorske spa�avatelje, de�uralo se na ski-jali�ima i u planinskim nacionalnim parkovima,te na veæim planinarskim akcijama. Od ove godi-ne, ta sada veæ biv�a komisija Saveza, djeluje kaopravna osoba i u tijeku je reguliranje svih imovin-sko-pravnih odnosa izmeðu HPS-a i te slu�be. U GSS HPS doraðuju se svi normativni akti, telobira u nizu dr�avnih ministarstva kako bi se uhrvatskom zakonodavstvu i sustavu za�tite i spa-�avanja trajno rije�io status te slu�be. Odr�avanisu teèajevi o helikopterskom spa�avanju, o po-tragama, speleo�kom spa�avanju i instruktorskiseminar. Devet predstavnika sudjelovalo je na 54.

kongresu IKAR-CISA u Li-chensteinu. Na Biokovu, èla-novi GSS HPS sudjelovali suu najveæoj europskoj ikadodr�anoj vje�bi za�tite i spa-�avanja »Kroæenje zmaja« usklopu NATO-vog »Partner-stva za mir«. Veæina stanicaGSS-a u Hrvatskoj ostvarilaje i kvalitetnu suradnju sa�upanijskim i gradskim vlas-tima, te MUP-om i HV-om.

Speleologija - Komisijaje pomogla u izvedbi spele-olo�ke ekspedicije u Laos.Osam sudionika spustilo sedno jame Gouffre San Ber-nard u Francuskoj na -1350 m.Uspje�no je organizirana iWeb-stranica Hrvatskog planinarskog saveza


1, 2003 9

ekspedicija u Slovaèku jamu na Velebitu, te jetom prilikom istra�ena dubina jame poveæana isada iznosi -1320 m. U toj akciji sudjelovalo je30 speleologa iz Hrvatske, Poljske i Belgije. Odr-�ano je 3. prvenstvo Hrvatske u speleolo�koj ori-jentaciji u Moèiljskoj �pilji kraj Dubrovnika.Tiskan je Zbornik radova o umjetnom podzemlju,organizirani su ispiti za naziv »speleolog«, teinstruktorski seminari. Sudjelovalo se na meðu-narodnom skupu speleologa u Montellu (Italija),te u svojstvu suorganizatora na Danu speleologaHrvatske u Ozlju.

Alpinizam - Sudjelovalo se na Skupu pe-njaèa u lednim slapovima u Fournelu (Francuska),a u suradnji s NP Paklenica organizirano je meðu-narodno natjecanje u brzinskom big wall penja-nju. Pod pokroviteljstvom HPS-a organizirana jeekspedicija na sedamtisuænjak »Dhaulagiri VII«u Himalaji. Naplata teèajeva za uporabu opremeu visinskim radovima korisnicima izvan Saveza,veæinom za HT i VipNet, donosi znatan prihodSavezu.

Vodièi - Organizirano je voðenje sudionikana zimskom pohodu »Memorijal mira« od Jasenkado Tuka, odr�an teèaj (ljetna �kola) u Paklenici s20 polaznika, te teèaj za vodièe dru�tvenih izletana Kalniku. Uz pomoæ Izvr�nog odbora donesenje Pravilnik vodièke slu�be HPS.

Orijentacija - Odr�ane su ukupno 22 trke zaprvenstvo Hrvatske, dr�avni i Alpe-Jadran kup. Utim natjecanjima sudjelovalo je 2480 natjecateljau 19 kategorija, a prosjeèan broj natjecatelja posvakoj trci bio je veæi od stotinu. Trèalo se i nameðunarodnim natjecanjima: na Europskom kupuu Belgiji, Svjetskom kupu u Maðarskoj i Svjet-skom juniorskom prvenstvu u �panjolskoj.

�portsko penjanje - Odr�ano je nekolikoboulder natjecanja za Kup Hrvatske u Rovinju,Splitu i Zagrebu, te natjecanje u tri kategorije zaprvenstvo Hrvatske. Uz pomoæ Izvr�nog odboradonesen je kvalitetan pravilnik te komisije koji æeomoguæiti organiziraniji razvitak te djelatnosti.

Planinarsko skijanje - Predstavljeno je tele-mark skijanje za du�nosnike i èlanove Hrvatskogskija�kog saveza. �estorica skija�a sudjelovali suna telemark festivalu u Livignu, a dvojica na sa-stanku na Stubai ledenjaku. U Chamonixu je odr-�an teèaj turnog i ekstremnog skijanja, a nakonnjega i ispit za 18 pripadnika Stanice GSS Zagreb.

Priznanja - Na svih pet odr�anih sjednica uu 2002. bili su nazoèni svi èlanovi komisije. Izra-ðeni su bronèani i srebrni znakovi, a prema pri-jedlozima planinarskih udruga u 2002. su godinidodijeljena 43 bronèana, 29 srebrnih i 21 zlatniznak, te 5 priznanja i 8 plaketa HPS. Komisija jepredlo�ila, a Glavni odbor prihvatio da se povo-dom MGP-a dodijele posebna priznanja planinar-skim udrugama i pojedincima.

Povijest planinarstva - Nastavlja se prikup-ljanje povijesne graðe i arhive HPS te izlo�akaza alpinistièku zbirku u Zavièajnom muzeju uOgulinu.

Statutarna, kadrovska i normativna djelat-nost - Sve ugovore, pravilnike i druge dokumente,komisija je pripremala za Izvr�ni i Glavni odborHPS-a na vrijeme, struèno ih ocijeniv�i i premapotrebi ih nadopunila ili uredila, a za sva spornapitanja èlanovima IO davala i pisana mi�ljenja.Zajedno s Izvr�nim odborom koji je tu problema-tiku raspravljao na nekoliko sjednica, komisija jepredlo�ila Nacrt izmjena i dopuna Statuta HPS,koji je upuæen na javnu raspravu od poèetka dokraja prosinca 2002. godine.

* * *To je najkraæi pregled rada Izvr�nog odbora,

komisija i Ureda HPS u pro�loj godini. Mnogoaktivnosti ostalo je nespomenuto, pa tako i onoèime nismo bili zadovoljni ili se ne mo�emo timehvaliti, ali nastojali smo te probleme rije�iti, akonikako drugaèije, a ono s najmanje �tete. No, itakvi poslovi na�a su svakodnevna i uobièajnazadaæa, a zajedno sa svime �to je ovdje reèenopredstavljaju svrhu postojanja krovne udruge or-ganiziranog hrvatskog planinarstva. Ovom prili-kom pozivamo planinarska dru�tva, �upanijske igradske planinarske saveze, ali i pojedince daizvje�æuju o svom radu u na�em èasopisu ili ih�alju u Ured HPS-a, ne samo zbog bolje infor-miranosti planinarske javnosti, veæ da bismo i bu-duæim generacijama ostavili pisani trag o na�imakcijama. Ujedno se najiskrenije zahvaljujemosvim du�nosnicima, proèelnicima i èlanovimakomisija i suradnicima, te planinarskim udru-gama i svim pojedincima koji su ove godine svo-jim radom pridonjeli da se postignu dobri plani-narski rezultati.


1, 200310

Jedan od sredi�njih dogaðaja u gorsko-spa-�avalaèkoj djelatnosti u pro�loj godini bila jevje�ba »Kroæenje zmaja-Dalmacija 2002«, odr-�ana od 20. do 24. svibnja na podruèju Makarske.Bila je to meðunarodna vje�ba, najveæa ikadodr�ana vje�ba takvog tipa u Europi.

Zmaj je sinonim za sve vrste opasnosti inevolja koje mogu ugroziti civilno stanovni�tvo;od epidemija, velikih po�ara, ekolo�kih kata-strofa, pomorskih havarija do potresa i svih dru-gih nesreæa. Da bi se ukrotio takav zmaj, potreb-no je anga�irati sve nacionalne i meðunarodneresurse, meðu kojima svakako va�no mjesto imaGorska slu�ba spa�avanja (Mountain Rescue),posebice u spa�avanju izvan urbanih sredina.

Kako je nositelj ove vje�be bio NATO uokviru programa »Partnerstvo za mir«, ovog putase zmaj u Hrvatskoj krotio po meðunarodnoj re-cepturi, a kako je domaæin vje�be bila Vlada RH,i u nas su (makar privremeno) za�ivjeli meðuna-rodni standardi. Slijedom toga je Gorska slu�baspa�avanja HPS konaèno i u Hrvatskoj prepoz-nata kao organizirana snaga i nazamjenjiv dio za-�tite i spa�avanja. Èak i vi�e od toga: dobili smozadaæu upravljati i zapovijedati istovrsnim meðu-narodnim snagama GSS-a.

Zapovjednik meðunarodnih snaga GSS-a naterenu (OSC) bio je Vinko Prizmiæ, èlan hrvat-skog zapovjedni�tva LEMA bio je dr. Igor �u-ljan, a èlanovi meðunarodnog Distafa (sto�era)gorski spa�avatelji dr. Hrvoje Dujmiæ i SrðanVrsaloviæ. Unatoè odgovornosti i te�ini zadaæe,bila je to za nas vrlo ugodna promjena. Nesporno»mali korak za èovjeèanstvo« postao je tako velikkorak za na� GSS, pa i posjetitelje na�ih planina,te ga treba zabilje�iti i u na�em glasilu.

Kad se na jednom podruèju okupi 2000 ljudiiz 30-ak dr�ava svijeta, 300 specijalnih vozila,plovila i zrakoplova, to samo po sebi izaziva po-zornost. Racionalno, NATO-ovski reèeno, ciljevivje�be bili su: regionalna suradnja susjednihdr�ava, razvoj civilnih i vojnih elemenata za re-akcije na katastrofe u pogoðenim dr�avama, pro-vjera interoperabilnosti opreme i procedure ko-munikacija. Hrvatska je zbog geostrate�kog po-lo�aja potencijalnio odredi�te Regionalnog centraza katastrofe jugoistoène Europe.

Uèinak vje�be za Hrvatsku (unatoè nekimmedijskim polemikama) bio je blagotvoran. Boravak nekoliko tisuæa ljudi iz inozemstva naturistièkom podruèju u predsezoni, sam za sebe jekoristan za na� turizam (svi sudionici su samifinancirali svoj boravak). Uz to, bila je prava pri-lika da se Hrvatska predstavi kao zemlja koja seodreðuje prema civilnim potrebama svog stanov-ni�tva i turista, kao uljuðena dr�ava koja je spo-

NOVI POTICAJ SPA�AVALAÈKOJ DJELATNOSTIVje�ba »Kroæenje zmaja - Dalmacija 2002.«

VINKO PRIZMIÆ, Split

Helikopteri - velika pomoæ u akcijama GSS-a


1, 2003 11

sobna ne samo suoèiti se, nego i predvoditi borbuza oèuvanje ljudskih �ivota i zdravlja. Gorskaslu�ba spa�avanja HPS u svemu tome dala je ne-zamjenjiv doprinos.

ULOGA GSS HPSU SUSTAVU ZA�TITE I SPA�AVANJA

Svugdje u svijetu gorsko spa�avanje je neza-mjenjiv dio sustava za�tite i spa�avanja. To jenaslo�eniji dio te djelatnosti, jer je po svojojprirodi orijentiran na nesreæe koje se dogaðajupodalje od ureðenih pristupnih cesta i putova, prinepovoljnim vremenskim prilikama i u prilikamakad tehnika (helikopteri) ili druge javne slu�be nemogu djelovati. Sve se zasniva na tome da suèlanovi GSS u pravilu najbolji alpinisti, speleo-lozi i planinari svoje zemlje, prekaljeni u naj-surovijim uvjetima i na najnepristupaènijimmjestima (stijene, duboke jame, snje�ne meæave isl.). Njima je planina prirodno i dragovoljno iza-brano podruèje djelovanja i zato se oni u takvimuvjetima najbolje snalaze.

Kao najslo�eniji oblik spa�avanja, GSS ekipepredstavljaju nezamjenjiv nacionalni resurs za-�tite i spa�avanja i neupitne nositelje struke usvojim dr�avama. Na�alost, ono �to vrijedi svu-gdje, sve do sada je malo vrijedilo u Hrvatskoj, pase GSS HPS unutar sustava suoèavao uglavnom sinercijom, neprepoznavanjem, nezainteresirano�-æu i nedostatkom zakonskih i drugih preduvjetakoje imaju gorski spa�avatelji u svijetu. Nije nampomogla ni èinjenica da pripadnici GSS HPS usklopu postrojbi Civilne za�tite jedini djelatno iuèinkovito zadavoljavaju gotovo cjelokupnujavnu potrebu za spa�avanjem ozlijeðenih u pla-ninama i na te�ko pristupaènim terenima uHrvatskoj.

Premda do sada prilièno usamljeni u svojojaktivnosti, za potrebe meðunarodne vje�be pri-padnici GSS-a postali su i u Hrvatskoj ono �to suodavno veæ trebali biti zbog svojih graðana, zbogsvog minulog rada i kvalitete koju su dosegnuli.Na�a je Gorska slu�ba spa�avanja veæ odavnousvojila svjetske standarde i integrirala se u me-ðunarodnu spa�avalaèku asocijaciju, koja okupljanajkvalitetnije spasilaèke slu�be (IKAR CISA).Zato joj je i bila povjerena organizicija 53. kon-gresa IKAR-CISA, koji je odr�an 2001. godine,takoðer na podruèju Makarske.

Ipak »Kroæenje zmaja-Dalmacija 2002« biloje pravi izazov i za GSS HPS, jer se osim opera-tivnosti, trebalo iskazati u organizacijskom i stra-te�kom raspolaganju meðunarodnim snagama, ukoordiniranju i zapovijedanju. Na terenu je bilo70 gorskih spa�avatelja iz Italije, Rumunjske,Slovenije, Bugarske, Ukrajine i Hrvatske, a po-stavljene su i najte�e moguæe zadaæe za takveslu�be. Dobrom koordinacijom trebalo je prevla-dati pote�koæe koje su nastale zbog razlièite opre-me, jezika, tehnika i organizacije. Naime, nisusve okupljene ekipe GSS u IKAR-u, pa ni naèinrada ni oprema èesto nisu bili kompatibilni. Zbog�tednje nije bilo pripreme za vje�bu, pa nismo do-bili ni minutu pripreme za helikopterska spa�a-vanja.

Zadaæa je bila trostruka: operativna (izvr�itinajslo�enija spa�avanja), organizacijska (koor-dinirati rad meðunarodnih snaga) i strate�ka (za-povijedati i raspolagati snagama na optimalannaèin). U kampu s 2000 ljudi i (u naizgled) sve-opæoj zbrci, trebalo je osigurati da sve funkcio-nira, brinuti o smje�taju, prijevozu, prehrani,

Spa�avanje u stijeni


1, 200312

uskladiti i objediniti tehniku i opremu, radio-veze, naèin komunikacija, kodove, suradnju sazraènim i pomorskim resursima, hitnom medicin-skom pomoæi, centrima za obavje�æivanje, zapo-vjednicima nacionalnih timova, a nadasve sa stra-te�kim zapovjedni�tvom LEMA. Trebalo je pisatizapisnike, reverse, izvje�æa i pisane zapovijedi isve to po NATO standardima i proceduri, uzstrogo nadgledanje meðunarodnih ocjenjivaèa.Prema ovim zadaæama, èinilo se da je pravi od-mor i �ala organizirati i najte�e stvarne akcijespa�avanja.

OPERATIVNI DIO VJE�BE

Prvog dana imali smogotovo nemoguæu misiju, or-ganizirati dvije potrage zaizgubljenim turistima na Bio-kovu, a potom istovremenospa�avanje 10 ozlijeðenih oso-ba sa 7 razlièitih pozicija naBiokovu (Ba�koviæi, Krst -Sv. Jure - Jama Ledenica).Svih 10 unesreæenih nalazilose na te�ko pristupaènim mje-stima, u sredini okomite sti-jene, u dubokoj kra�koj jami is ozljedama koje zahtijevajubrz odgovor. Uz vremenskelimite i ogranièene ljudske i

tehnièke resurse imali smo inepredviðenih problema: he-likopter koji je trebao preba-citi snage na Biokovo i eva-kuirati barem troje unesreæe-nih bio je zbog lo�ih vremen-skih prilika na Biokovu ne-upotrebljiv. Zbog toga smousiljenim usponom pristupililokaciji, izvukli unesreæene izjame, te ih na rukama satimatransportirali do prve ceste.Kad su vidjeli da ne odusta-jemo, te da smo spa�avanjeuspjeli dovr�iti i bez helikop-tera, u zadanom vremenu i nanajbolji moguæi naèin ocje-njivaèi su morali konstatiratida smo pravi »profesionalci«.

Drugi dan zadaæa je bila jo� slo�enija. U ve-likoj stijeni pod vrhom �ibenikom, nalazilo setroje alpinista na tri razlièite (meðusobno uda-ljene) lokacije. Za tri razlièita smjera spu�tanja itri meðusobno odmaknute pozicije potrebno je utako visokoj stijeni (500 metara od vrha do pod-no�ja), postaviti 10-ak sidri�ta i ljude podijeliti ujo� vi�e izdvojenih radnih grupa. Potrebno je sa-vr�eno uskladiti prihvat sa sidri�ta na sidri�te, teprihvat nosiljke u podno�ju stijene i transport dovozila hitne pomoæi i bolnice. U podno�ju stijene

Vje�ba spa�avanja iz jame

Spu�tanje unesreæenog niz stijenu


1, 2003 13

teren je bio opasan zbog mno�tva nestabilnih ka-menih blokova, pa je za transport u donjem dijelunapravljena i improvizirana �ièara, koja je tajteren premostila. Kada na raspolaganju imatetako heterogenu meðunarodnu ekipu, problemnije vi�e samo tehnièke, nego organizacijske pri-rode.

Za jednog ozlijeðenog s te�kim ozljedama,nakon pru�ene prve medicinske pomoæi, izve-dena je direktna evakuacija iz stijene uz pomoæhelikoptera. Zadaæu je izvr�ila jaka slovenskainstruktorska ekipa, predvoðena starim letaèkimvukom Janezom Brojanom i helikopterom Bell412. Na�a letaèka ekipa (GSS-a HPS) je u meðu-vremenu (po pozivu) izvodila atraktivno helikop-terske spa�avanje iz mora kod Ba�kog Polja.

Treæi dan izvr�en je prikaz svih tehnika spa-�avanja iz stijene. Meðunarodni timovi zauzeli su10-ak radnih pozicija u stijenama Biokova iznadpromatraèke bine, na kojima su vr�ile spa�avanjaunesreæenih uz pomoæ tehnike »graminger«, no-siljke »mariner«, brze evakuacije uz pomoækosog u�eta, improvizirane �ièare, tirolskih pri-jeènica u stijenu, pristup ozlijeðenom i podizanjeiz speleolo�kog objekta uz pomoæ vitla i speleo-nosiljke i sl. Toga treæeg dana veæ je to bio jedin-stveni meðunarodni i uigrani tim koji je funkcio-nirao kao jedinstvena skupina, sada veæ prijateljai kolega.

Ugledni gosti iz Hrvatske i svijeta su s pro-matraèke bine s divljenjem i odobravanjem pro-matrali na�e aktivnosti, koje su zbog svoje atrak-tivnosti postale perjanica vje�be. Posebno je biovidljiv ponos hrvatskih du�nosnika �to i na�azemlja ima tako obuèene i vje�te spa�avatelje uredovima GSS-a. Nadamo se da to neæe uskorozaboraviti, jer bi nam i ubuduæe bilo pravo zado-voljstvo raditi uz potporu svih drugih koji suukljuèeni u sustav, sa svim potrebnim sredstvimaveze, s voznim parkom od nekoliko desetakaterenskih vozila, uz osiguranu helikoptersku i lo-gistièku potporu, te uza sve ostalo �to se inaèe po-drazumijeva u radu Gorske slu�be spa�avanja.

Nije mi poznato da je igdje do sada organi-zirana vje�ba u kojoj se na terenu djelatno na�lotoliko vi�enacionalnih ekipa u zajednièkoj zadaæispa�avanja. Pri tome treba napomenuti da za gor-sku slu�bu spa�avanja ne postoji bitna razlika

izmeðu vje�be i istovjetne realne situacije.Naime, u stijeni, nekoliko stotina metara iznadpodno�ja, uz padajuæe kamenje, za spa�avateljesituacija je sasvim realna, jer sadr�i sve one opas-nosti koje u stijeni postoje, neovisno o tome je liunesreæeni stvarno ozlijeðen ili samo glumi.

Za dobru organizaciju, voðenje i uspje�noizvr�enje svih postavljenih zadaæa dobili smokomplimente meðunarodnih ocjenjivaèa. Nadaj-mo se da æe to doprinijeti pobolj�anju uvjeta radaGSS HPS. To nipo�to nije samo u interesu GSS-ai planinara, veæ u prvom redu svih ljudi koji �ivei borave u Hrvatskoj, a koji mogu biti ugro�eniili unesreæeni izvan urbanih sredina. Nakon»Zmaja« jasnije je da to nije samo interes, nego imeðunarodna obveza Republike Hrvatske.

Helikoptersko spa�avanje iz mora


1, 200314

Jedna ulica u povijesnom sredi�tu gradaPoreèa zove se Decumanus, po povijesnomnazivu svog polo�aja u klasiènom rimskom grad-skom rasteru. Manje upuæeni Poreèani su je,meðutim, rado prekrstili u Dekumanovu ulicu.Velik broj ulica nosi imena po istaknutim liènos-tima, pa je valjda i ovo jedna od takvih, pretpos-tavili su. I tako je ta Dekumanova ulica u�la uposlovne dopise, reklamne oglase, imenike, vizit-karte...

Slièan biser �ivi i u na�oj planinarskoj termi-nologiji: Bulinov èvor, ili jednostavno bulin, »popoznatom planinaru Bulinu«. A taj niti je izumioèvor niti je uopæe postojao.

Zapravo, nismo jedini koji ovaj èvor takozovu. Nijemci ga zovu Bulinknoten (takoðer iPalstek), Talijani nodo bulina ili samo bulina,�panjolci bulin, Rusi áyëuíü, dok ga Francuzizovu noeud de chaise, Nizozemci paalsteek,�veðani palstek, a Poljaci wezel tatrzanski.

Ne radi se, meðutim, ni o kakvom gospodinuBulinu, veæ o iskrivljenom izgovoru engleskognaziva tog èvora: bowline knot. Bowline je u�ekojim se kri�no jedro zate�e prema pramcu broda(bow: pramac, line: u�e). Bowline knot je, pak,èvor kojim se to u�e prièvr�æuje za jedro, a ovajnije ni�ta drugo do na� »bulin«. Englezi to izgo-varaju ["b@Ulin], �to su na�i planinari pretvoriliu »bulin«, pripisali »poznatom planinaru Buli-nu«, i eto nam »Bulinova èvora«!

Hrvatski pomorci (a ovaj èvor je neupitnopotekao iz pomorstva) zovu ga pá�njak, jer senjime mornar osigurava oko pasa. Isti naziv ko-riste i na�i skauti. Meðu jedrilièarima i jahta�imaznati vezati pá�njak pitanje je èasti! Èak sevezuje na dva naèina, ovisno vezuje li se s brodaprema kopnu, ili s kopna prema brodu (to jest,dolazi li u�e s leða ili od sprijeda). Planinarskinaèin vezivanja, okretanjem �ake, je treæi.

Smatram da bi i planinari trebali prihvatitiveæ postojeæi i u struènoj praksi prihvaæen naziv

pá�njak. Naziv »Bulinov èvor« je potpuno po-gre�an, dok bulin spada u skupinu planinarskihizraza kao �to su �emar, deskender, ajspik, ajs-�raub, apsajl, flasencug itd. (namjerno pi�em fo-netski, jer ih planinari upravo tako percipiraju).Ako æe vam biti lak�e, engleski planinarski �ar-gon je po ovom pitanju jo� trostruko gori, ali se i engleski opæi leksièki principi razlikuju odhrvatskih!

Jo� jedna zanimljivost! U jednom tekstu opa�njaku objavljenom na Internetu (dobar, iakoskroman, engleski planinarski rjeènik: //home.tis-calinet.de/ockier/climbing_dict.htm) stoji i slije-deæe: »Pomorski èvor (ne smije se koristiti uplaninarstvu ukoliko ga se ne osigura jo� jednimèvorom)!«. Evo jo� nekoliko internet stranica»èvorolo�ke« i druge planinarske tematike, s kva-litetnim grafièkim prikazima èvorova i drugimzanimljivim informacijama:

O www.geocities.com/yosemite/trails/8700/knots.html (engleski »èvorolo�ki« rjeènik)

O www.gdargaud.net/climbing/lex_dict.htm(englesko-francusko-talijanski planinarskirjeènik)

O www.troop9.org (stranica amerièkih skautas animiranim uputama za vezivanje èvorova)

O www.sch57.msk.ru:8100/tourism/knots/knots.htm (ruska »èvorolo�ka« stranica)

TKO JE VIDIO GOSPON� BULINA?Jeziène zablude u planinarskoj »èvorologiji«

RADOVAN KEÈKEMET, Split


1, 2003 15

Mi planinari HPD »Pliva« pa�ljivo pregle-davamo na� Bilten i unaprijed se veselimo najav-ljenim izletima. Od velikog putnièkog uzbuðenjanajèe�æe probdijemo noæ prije ili je provedemo upolusnu, a ujutro se �urimo na mjesto sastankapuni energije za osvajanje novih vrhunaca.

Sjetimo li se tada na�ega voðe puta? On (ona)je nekoliko tjedana prije poèeo pa�ljivo planiratiovaj izlet. Prostudirao je sve karte toga podruèja,predvidio svaku minutu hoda i odmora. Uzeo jeu obzir sve na�e male hirove, individualne potre-be za hranom, piæem i ostalim.

Taj voða puta je odgovarao na na�a nebroje-na pitanja: kamo, kako, kuda, za�to, po�to? Tajisti voða nam je strpljivo sugerirao i predlagao �toæemo obuæi, �to obuti, bude li ki�e, kako se za�ti-titi, gdje æemo jesti, gdje spavati, treba li namvreæa, ima li dovoljno deka. Ima li puhova, zmija,krpelja.

Taj voða pa�ljivo i toèno vodi popis prijav-ljenih za izlet, ako idemo autobusom, vodi briguda svatko dobije dobro mjesto, da oni koji imajute�koæa u vo�nji budu na prednjim sjedalima, akoidemo autima da ima mjesta i za nas i za na�eruksake, �tapove, vreæe, cipele...

Taj voða morao je na vrijeme osiguratismje�taj u domu za dovoljan broj ljudi, a da broj,najèe�æe, nije znao do neposredno prije polaska.Taj voða morao je napraviti raspored za aute, a dado zadnjega trena nije siguran tko ide i kolikoauta ima. Taj voða vodi brigu da se osigura do-datna oprema i sve potrebne i neophodne stvariza zahtjevnije planinarske staze. Obavezno upo-zorava sve prijavljene o te�ini puta i o njihovimmoguænostima na toj stazi. Brine se da svakakonetko iskusniji prati zadnje na stazi. Brine ipoma�e svakome tko ima bilo kakav problem ineugodnost.

A tko je zapravo taj voða puta?

Na� prijatelj planinar. Onaj isti koji je juèer ikoji æe sutra, zajedno s nama bezbri�no hodatistazama gorskim i diviti se neponovljivim lje-

potama prirode, dok æe netko drugi voditi izlet ibrinuti o prijevozu, smje�taju, dokumentima,zamkama, karabinerima...

Malo je onih koji s puno dobre volje i en-tuzijazma preuzimaju odgovornost voðe izleta. Pomognimo im. Budimo aktivni sudionici na sva-kom izletu. Ne odvajajmo se bez potrebe i nena-javljeni od grupe da ne brinu o nama, ne trèimonaprijed jer mnogi umorniji ne mogu nas dostiæi,ali i ne zaostajemo previ�e i ne dopustimo dagrupa dugo èeka samo nas. Pobrinimo se sami zaneke informacije i ne optereæujmo nepotrebnovoðu izleta. To nije samo njihov, nego i na� izlet.U�ivajmo i veselimo se zajedno, nastojimo togana�ega prijatelja koji vodi ovaj izlet maksimalnorasteretiti, kako bi i on mogao opu�teno i zaslu-�eno u�ivati u ljepotama kroz koje prolazimo.

Oku�ajmo se i mi i povedimo koji izlet.Moglo bi biti uzbudljivo. A ako vam i ka�u »Ovosmo pro�li sada i nikada vi�e!« ili »Dosta nam jetvojih ideja za danas!«, ne ljutite se. Saèuvajtenova uzbuðenja i nove ideje za sutra.

VODIÈI NA�I SVAGDA�NJI

BERNARDA HUZJAK, Zagreb

Na Èiæariji foto: Tomislav Markoviæ


1, 200316

Da je planinarenje po snijegu »ono pravo«, izgodine u godinu sve vi�e potvrðuju èlanovigospiækog PD »�eljeznièar«. Uostalom, prijenekoliko godina tako se i okupila skupina mladih,ostvarujuæi svake zime sve ozbiljnije ture, da bisredinom 2001. godine èak osvojili i Mont Blanc.

Kako je pro�la zima poèelamalo ranije nego inaèe, gospiækiplaninari su se odluèili najprije napristupaènije planine, pa su takoposjetili Medvednicu nad Zagre-bom te Ravnu goru i Ivan�èicu u

Hrvatskom zagorju. Usli-jedio je doèek nove go-dine u Ravnom Dabru, apotom svakog vikenda, aponekad i u tjednu, napristupaènije vrhove na Velebitu.

Odmah poèetkom godine dvojica suiskusnijih planinara iz Èaèiæa, od mora,preko Radlovca i Smojverskih dulibastigla do Kugine kuæe. U sijeènju su jo�slijedili izleti na Basaèu, Kizu, Velinac,Sadikovac. Planinarska veljaèa redovitozapoèinje memorijalom dr. Anti Ruka-vini i Anti Vujnoviæu, uz uspon na Lju-bièko brdo i prolazak preko Medvjeðegkuka i Alaginca do Stupaèinova. Velebit-ska je zima posebno lijepa za sve onekoji vole i po�tuju tu planinu.

AKTIVNI I ZIMISjeæanje na izlete gospiækog »�eljeznièara« pro�le zime

TOMISLAV ÈANIÆ, Gospiæ


1, 2003 17

Svestrana aktivnost PD »�eljeznièar« bitæe ove godine okrunjena organizacijom Danahrvatskih planinara na podruèju Ba�kih O�ta-rija drugog vikenda u lipnju.

Ako se po jutru dan poznaje, i ova god-ina za gospiæke »�eljeznièare« mogla bi bitiuspje�na kao pro�la.

NA SLIKAMA:

Lijevo gore: U snijegu do koljena

Gore u sredini: Kra�ko polje Veliki Lubenovac na

sjevernom Velebitu

Desno gore: Zima na Premu�iæevoj stazi

Dolje lijevo: Radlovac

Dolje u sredini: Kugina kuæa u snijegu

Desno: Kri� na vrhu Ljubièkog brda


1, 200318

HPD »Kamenar« iz �ibenika dostojno je,dobro osmi�ljenim programom, obilje�io Meðu-narodnu godinu planina. Aktivnosti na tom planuotpoèele su primanjem kod �ibensko-kninskog�upana, medijskom prezentacijom, te raznovrs-nim aktivnostima na tradicionalnim DanimaDru�tva. Centralna proslava uprilièena je otva-ranjem i prvim obilaskom Pouènog planinarsko-ekolo�kog puta »Ante Frua«, a zavr�nica obilje-�avanja izletom nazvanim »U zavièaju knezovabribirskih« 3. studenoga 2002.

Put vodi postojbinom knezova bribirskih, za-pravo dijelom skradinskog zaleða i Bukovice ipovezuje tri znaèajna povijesna lokaliteta smje-�tena na Bribirskoj glavici (300 m), Zeèevu (325 m)i Ostrovici (Gradina, Maèkov kamen, 300 m).

Nije poznato da su planinari prije posjeæivaliovo podruèje, pa je organizacijom ovog izleta imarkiranjem staza na ovom podruèju otkrivenanova i zanimljiva planinarska destinacija.

Bukovica je, u �irem smislu, vapnenaèka za-ravan visine 300 do 350 metara, smje�tena na po-druèju sjeverne Dalmacije izmeðu Zrmanje, Krkei Ravnih kotara. U reljefu prevladava ogoljeli kr�iz kojega se uzdi�u humovi i brda s malim

uzvi�enjima. Kroz pro�lost je to podruèje biloprometno izdvojeno i nepovoljno za �ivot (kr� ibezvodica), �to je uvjetovalo gospodarsku zao-stalost, a stanovni�tvo usmjeravalo na poljodjel-stvo, prvenstveno na vinogradarstvo i stoèarstvo.I dogaðanja u Domovinskom ratu uvjetovala suzapostavljenost ovog povijesno bogatog i pri-rodno zanimljivog podruèja. Zato ovdje uspos-tavljene i markirane planinarske staze trebajudovesti planinare i druge ljubitelje prirode iotvoriti put razvoju turizma.

Treba naglasiti da niski bre�uljkasti reljef,kojim putovi vode, ne umanjuje ljepote plani-narenja, s vrhova se brda pru�aju nezaboravnividici, a svi koji po�tuju na�u povijesnu ba�tinuovdje æe naæi potpun u�itak.

Put se obilazi dijelom pje�ice i automobilomi moguæ je iz raznih pravaca. Radi potpunogu�itka predla�emo vam da ga poènete iz Skra-dina, starog povijesnog gradiæa na desnoj obaliKrke, 15 km udaljenom od �ibenika.

U pretpovijesno vrijeme tu je bilo ilirskonaselje Scardona, kasnije rimski municipij. Pot-kraj 13. st. pripao je bribirskim knezovima �ubi-æima. Bio je i u rukama Venecije i Turaka. Na

ulazu u mjesto, kod Skra-dinskog mosta, jedan je odulaza u Nacionalni parkKrka. Planirajte posjet ve-lièanstvenom Skradinskombuku, �etnjom uz tokKrke, 3 km od mosta. USkradinu ne propustiteposjetiti �upnika don AntuLovriæa-Caparina koji æevam pokazati malu arhe-olo�ku zbirku, mjesnucrkvu, nekada skradinskukatedralu (Skradinska jebiskupija ukinuta 1830.),opatsko-nad�upsku knji-

U ZAVIÈAJU KNEZOVA BRIBIRSKIHNova obilaznica u �ibenskom zaleðu

ANTE JURAS, �ibenik

Bribirska glavica, kompleks antièke i srednjovjekovne arhitekture foto: Bo�ko Antunac


1, 2003 19

�nicu bogatu starim raritetnim knjigama i inku-nabulama i isprièati sve o povijesti ovoga mjesta.Ne propustite pro�etati skradinskom rivom inahraniti smokijem odnekud dolutale i pripitom-ljene labudove (jedu iz ruku!) i vidjeti marinu slijepim jahtama.

Iz Skradina na� put vodi preko Vaæana uBribir (14 km). S glavne ceste koja vodi zaBribirske Mostine i dalje, treba skrenuti u Bribirkod vidljive markacije i oznake B.G. (Bribirskaglavica). U Bribiru ostavimo vozilo i uspinjemose petnaestak minuta do Bribirske glavice. Onadominira cijelim ovim podruèjem i s nje se videotoci �ibenskog otoèja, zalijepa vremena i Vis, te dioRavnih kotara i Bukovica doDinare, te preko Krke sve doPromine i Titra.

Bribirska glavica arheo-lo�ki je lokalitet nulte kate-gorije, �to znaèi spomenikupisan u svjetsku kulturnuba�tinu. Prve ljudske zajed-nice nastanjuju ovo podruèjeu neolitu, u �eljeznom dobutu se razvija veæe naselje kojeje sredi�te jedne zajedniceplemena Liburna. To je an-tièko-libunijska Varvaria,utvrðena megalitskim bede-mima, dobro saèuvanim. Svoj

kraj do�ivjela je provalamaAvara i Slavena.

Srednjovjekovni Bribirnaselje je tipa kastruma(utvrde) i postojbina je roda�ubiæa. Oni se spominju upoveljama hrvatskih kraljeva(l l. st.) i poveljama ugarsko -hrvatskih Arpadoviæa (12. i13. st), a najmoæniji je bioPavao �ubiæ, hrvatski ban. Zanjegova vladanja »bribirski jeimperij« obuhvaæao cijeluHrvatsku i Bosnu i Hercego-vinu, te dalmatinske gradove.Na Glavici su vidljivi ostaciantièke i srednjovjekovnearhitekture i starohrvatsko

groblje. Vrijedno je pogledati priruènu arheolo-�ku zbirku i pro�etati po bedemima koji okru�ujuGlavicu sa sjeverne i istoène strane.

Nakon razgledanja vratimo se istom stazomdvadesetak metara nazad do planinarskog puto-kaza za Djevrske. Od toga mjesta treba nam okojedan sat hoda do groblja na cesti prema Djevr-skama (cesta Bribirske Mostine - Djevrske - Ki-stanje - Knin). Tu nas treba saèekati vozilo kojim smo stigli u Bribir i odvesti nas nekolikokilometara u Djevrske. Najbolje je pred »Bio-pharmom« planirati odmor. Vlasnik dr. �eljko

Pogled na Gradinu iz Ostrovice foto: Ante Juras

Planinari na Bribirskoj glavici foto: Bo�ko Antunac


1, 200320

Krpan razvija ovdje seoski turizam. Pru�a smje�-tajne, ugostiteljske i kozmetièko-terapijske us-luge, organizira edukativni (skupljanje ljekovi-tog bilja, pèelarstvo i ekologija) i lovni turizam,te �kolu jahanja. Posjeduje farmu pu�eva, psetar-nicu rasnih pasa i »Ergelu knezova bribirskih« od25 engleskih plemenitih kobila, 2 pastuha i 4ponija. Planinari sve to mogu vidjeti, kupiti sir,pr�ut i druge domaæe specijalitete. Svoj dolazaktreba najaviti na tel. 091/547-40-62. Ovdjezatra�ite i peèat vrha Bribirske glavice.

Nakon odmora i okrjepe treba krenuti vo-zilom oko 3 km do naselja Æakiæi (vidljiv putokazi markacija) i dalje pje�ice oko 30 minuta na vrhZeèeva. Na vrhu su ostaci Kule zeèevske od kojese�e vidik na Dinaru, Prominu, Svilaju, Velebit iniz naselja u dolini.

Uz Kulu zeèevsku vezano je ime hrvatskognarodnog junaka Vuka Mandu�iæa. Roðen je uRupama iznad Skradina i bio je uskoèki haram-ba�a. Njegovo juna�tvo opjevano je u narodnimpjesmama. Kao uskoèki haramba�a istaknuo se1648. godine u zauzimanju Klisa te provalama doKljuèa »deset konaka daleko u turski teritorij«.U �estokom sukobu s Turcima kod Kule zeèevske31. srpnja 1648. godine, junaèki je poginuo. Do-znav�i iz narodnih pjesama o njegovom juna�tvu,

Njego� ga je prenio u Gorski vijenac. Franjevcina Visovcu èuvaju uspomenu na Vuka i njegovusablju.

Nakon u�itka boravka na Zeèevu krenimo is-tim putem u na�e vozilo. Ne zaboravimo potra�itiRu�u Æakiæ koja èuva peèat vrha i otisnuti ga udnevnik.

Na� put nastavljamo prema Ostrovici, istomcestom preko Djevrsaka i Bribirskih Mostina upravcu Benkovca i Zadra, oko 17 km. Vozilotreba parkirati pred �kolom devastiranom u ratu, i

nastaviti usponom na vrhOstrovicu, zapravo Gradinuili Maèkov kamen, oko 40minuta.

Vrlo slikovita vr�na sti-jena iz daljine izgleda kaotvrðava, a sastoji se od dvijerazine, donja visine 20 m, agornja 11 m. Na vrhu suslabo vidljivi ostaci zidinaprapovijesnog gradinskognaselja i bunari u koje seskupljala voda. Tu je u sred-njem vijeku podignut utvr-ðen grad èiji su gospodari dosredine 14. st. bili bribirskiknezovi �ubiæi. S ovogamjesta potjeèe obilje uloma-ka keramike, �eljeznodobninakit i novac ilirskog vla-dara Baleja.

Podno uzvisine na vi�e su polo�aja arheo-lo�ki lokaliteti s ostacima rimske arhitekture, gdjesu pronaðeni epigrafski spomenici, primjerciskulptura, te razni keramièki predmeti i novac.

Peèat vrha èuva Drago Mihaljeviæ. Njegovaje kuæa u samom sredi�tu mjesta, iznad ostataka»�ubiæeve kasarne«. Izgleda da su Bribirska gla-vica, Zeèevo i Ostrovica bili povezani u nadzorunad komunikacijama koje iz unutra�njosti vodeprema moru.

Treba doæi i obiæi ovaj kraj, upoznati njegovubogatu povijesnu ba�tinu i do�ivjeti ljepotu pla-ninarenja ovim dosad planinarski zapostavljenimkrajem. HPD »Kamenar« poslat æe zainteresira-nima dnevnik i osigurati voðenje po putu.

Ostaci kule zeèevske foto: Ante Juras


1, 2003 21

Gotovo redovito kada se govori o Slavonijitaj se prostor predstavlja kao prostran ravnièarskikraj. Tu prejednostavnu sliku Slavonije, na radostnas planinara, »kvari« vijenac slikovitih planinakoje okru�uju Po�e�ku kotlinu. Vijenac saèinja-vaju Po�e�ka gora, Psunj, Papuk, Krndija i Dilj-gora. Pitoma priroda slavonskih planina nudibrojne male zanimljivosti i niz moguænosti zaugodne planinarske �etnje. Istina, nema ovdje ve-likih stijena i istaknutih vrhunaca, no toliko vi�edo izra�aja dolazi bogatstvo nadaleko poznatihslavonskih �uma. Posreæi li vam se lijep dan, po-sebice u jesen ili u proljeæe, imat æete sasvim do-voljno razloga za planinarski u�itak.

Na sjeverozapadnom rubu slavonskog gorja,na razmeði Posavine i Podravine, iako malo izvanuobièajenih putova, izvrsno upori�te za lijepeizlete èini planinarski dom »Petrov vrh«, koji jeprogla�en najboljim planinarskim domom upro�loj 2002. godini. Prilika je to da ga posjetimoi predstavimo.

Dom je smje�ten na �umskom proplanku is-pod Petrova vrha, jednog od vi�ih vrhova na

zapadnom Papuku. Zgrada je u Domovinskomratu bila opusto�ena i ostavljena je u prilièno jad-nom stanju. Meðutim, u samo nekoliko godinavrijedni èlanovi daruvarskog HPD »Petrov vrh«,�to uz pomoæ grada, �upanije i raznih poduzeæa,a najvi�e svojim radom, uspjeli su ga urediti takoda je to sada jedan od najljep�e ureðenih plani-narskih domova u Hrvatskoj. U 2002. godiniobnovljena je fasada, ureðena velika blagovao-nica te napravljena nova manja blagovaonica.Trud koji zaslu�uje divljenje!

Kako je dom stalno otvoren, postao je omi-ljeno izleti�te Daruvarèana, stjeci�te gljivara, lo-vaca i �umara, a u zimskoj sezoni okupljali�teskija�a. Na padini izmeðu 10 minuta udaljenogPetrovog vrha i doma je skijali�te s vuènicom du-gom oko 300 metara. Dok ima snijega, skija sesvakog dana od 16 sati pa do veèernjih sati, uzumjetnu rasvjetu postavljenu du� skija�ke staze.

Najlak�i pristup je iz Daruvara, odakle sesti�e za 2 sata hoda. No, kada sam ove jeseniplanirao izlet na Petrov vrh, �to uz pomoæ karte,�to uz pomoæ knji�ice »Zapadni Papuk« (»Petrov

JESTE LI POSJETILI PETROV VRH?Planinarski izlet na zapadni Papuk

ALAN ÈAPLAR, Zagreb

Jesen na Petrovom vrhu foto: Alan Èaplar


1, 200322

vrh«, Daruvar 1997.), odabrao sam za prvi dantrasu od �eljeznièke stanice �kodinovac prekostarih gradina Stupèanice i Dobre kuæe do Petro-vog vrha. Pema vodièu, za taj prilaz treba oko 5sati dobrog hoda, a zanimljiv je upravo zbogreèenih ru�evnih kula.

�kodinovac je èetvrta �eljeznièka postaja izaDaruvara. Do Daruvara se vlakom iz Zagrebasti�e za 3 sata, uz presjedanje u Banovoj Jarugi.Planinarske markacije zapoèinju odmah kod�eljeznièke stanice, vode kroz selo i vrlo brzoulaze u �umu. Nakon pola sata hoda, kod vodocr-pili�ta skreæe se lijevo (rampa). Za daljnjih 20-ak minuta putokaz upuæuje desno na �umskiputeljak kojim se za jo� 20' sti�e na vr�ak na ko-jem stoji Stupèanica. To je ostatak grada iz 13.stoljeæa u kojemu su stolovali turski age koji suistrijebili domaæe stanovni�tvo. I sama Stupèa-nica bila je u to doba muèionica. Danas jeposebno je zanimljiva èetvrtasta tvrðava visoka15 metara (bila je visoka èak 18 metara!), a �iroka7 metara, koja svjedoèi o velièini nekada�njeggrada i graðevinskom umijeæu otprije sedamstotina godina. Turci su je napustili 1688. godinei od tada je prepu�tena zubu vremena.

�umski put za 10 minuta sti�e ponovno nacestu, prati je 20 minuta, a onda se lijevo uspinjeuz brdo Kik. Na drugu stranu put siæi æemo udolinu rjeèice Toplice, u�ivajuæi na nekim mjes-tima u lijepom vidiku prema Vranom kamenu i

Petrovom vrhu. Nakon sat i pol uspona pa silazakroz �umu, sti�e se do �umske ceste kojom trebanastaviti spust lijevo jo� 15 minuta. Tu se, uneposrednoj blizini ceste, nalaze ostaci gradineDobre kuæe.

Planinarski dom »Petrov vrh«

DALJINAR OD DOMA»PETROV VRH«

Petrov vrh 10'Vranjevina l hDaruvar 2hManastir Pakra 2hDobra kuæa 2hStupèanica 4h�kodinovac 5hPogani vrh 30'Vrani kamen 3hCmi vrh 4hLjutoè 5hZveèevo 8h

Ru�evni ostaci kule Stupèanice


1, 2003 23

Taj je grad nastao u 14. stoljeæu, a spominjese prvi put 1335. godine kao kraljevsko dobrohrvatsko-ugarskog kralja Ludovika. Turci su gazauzeli 1542., a napustili 1697. godine. Zanim-ljivo je da se u starim spisima mo�e naæi da sustanovnici utvrde Dobre kuæe bili u vrlo lo�imodnosima s gospodarima Stupèanice. Zanimljivaje i legenda o nastanku imena Stupèanice i Dobre kuæe. Po predaji, dvije sestre plemenitogroda odluèile su da si svaka podigne utvrdu.Gradnja je zapoèela istovremeno, a kada su senakon izvjesnog vremena sestre susrele, prva reèeda je sagradila »dobru kuæu«. Druga sestrapodigla je samo jednu malu kulu koja je lièila nastupac, te su je prozvali Stupèanicom.

Dobra kuæa je danas, kao i Stupèanica, pri-lièno zarasla u �ikarje i �umu, pa za uspon dosamih ru�evina treba ne�to spretnosti. Isto tako,treba i malo vje�tine za skok preko potoèiæa kojiteèe uza �umsku cestu, pet minuta ispod Dobrekuæe. No dalje je lako: cestom se za 5 minutasti�e na �iru �umsku cestu u dolini Toplice, anjime desno za 10 minuta do livade s ureðenim

klupama i �umarskom nadstre�nicom. To jemjesto izvrsno za odmor, zbog èega je ujedno ièest cilj Daruvarèana. Rjeèica Toplica glasno iveselo �ubori, iako ovdje to jo� nije velika rijeka.Odatle poèinje ne�to o�triji uspon do ceste, kojomse za 20 minuta sti�e do planinarskog doma naPetrovom vrhu.

Na prvom dijelu puta markacije su nedavnoobnovljene, a na dijelu puta od Stupèanice premaPetrovom vrhu markacije su stare i manjkave, noje u proljeæe je planirana njihova obnova. Veæeskupine, meðutim, mogu se lako dogovoriti sdaruvarskim planinarima da ih povedu ovim ilinekim drugim putem.

Petrov vrh mo�e biti ishodi�te i za uspone naPogani vrh (649 m), Vrani kamen (817 m) i Crnivrh. Trasa Slavonskog planinarskog puta dodoma sti�e iz Zveèeva (8 h). Najbli�i i najjedno-stavniji prilaz je put iz Daruvara preko Daruvar-skih Vinograda, a mo�e se iæi cestom ili Ivinomstazom. Markacija polazi s parkirali�ta hotela»Termal«. S puta kroz kuæe Daruvarskih Vino-grada (nije te�ko pogoditi èega ovdje ima u izo-

Skica planinarskih putova iz vodièa »Zapadni Papuk« (Daruvar, 1997.), crtao: prof. Miroslav Gjurin


1, 200324

Tko se od nas planinara nije susreo s puho-vima, glodavcima nalik na vjeverice, neki ka�uda su slièniji mi�evima. Sreæemo ih po �umama,planinarskim domovima i skloni�tima. Uz �um-ske plodove, kukce, ptièja jaja, hrane se hranomostavljenom oko i u planinarskim kuæama i sadr-�ajima na�ih naprtnjaèa, ako ih uveèer ostavimootvorene.

Moj prvi susret s puhovima zbio se u jednopredveèerje prije dvadeset i vi�e godina, preddomom na �tirovcu, dok sam sjedio udobnozavaljen u prirodne naslonjaèe �to ih je stvorilokorijenje stoljetnih bukovih stabala, i promatrao

zadivljujuæu igru ovih ljupkih �ivotinjica, za kojetada jo�, moji prijatelji i ja, nismo znali da namprava iznenaðenja spremaju tek za noæne sate.Poslije sam doznao da sve �to smo pre�ivjeli tenoæi i �to nam je slièilo na noænu moru, ne za-slu�uje ni�ta vi�e od komentara »veæ viðeno«.No, ovdje �elim progovoriti o puhovima na dru-gaèiji naèin. Naslovio bih to: »Kad sreæa okreneleða, od puha se mo�e posrkati i juha«.

Obilazeæi Velebit s Franjom i Arturom, mojimstalnim suputnicima prilikom svakog posjeta naj-dra�oj nam planini, jednog smo se predveèerjazaustavili na Velikom Alanu. U to vrijeme tamo

JUHA OD PUHAPlaninarska anegdota s Velebita

ÐURO PRILJEVA, Petrinja

bilju!), pru�aju se lijepi vidici, kako na ravnicu,tako i na gorsku kosu Petrovog vrha. Nakon zad-njih kuæa ulazi se u �umu i s puta vi�e nemavidika.

Posjet Petrovom vrhu vrijedi povezati i s raz-gledavanjem Daruvara. Taj je grad poznat pokupali�nom ljeèili�tu s termalnom vodom imineralnim ljekovitim blatom, koje se koristi jo�od rimskih vremena. Grad ima pivovaru, ljevao-nicu, vinariju i hotele »Termal« i »Aqua Bali-sae«, a i sredi�te je èe�ke manjine u Hrvatskoj.

U antièko doba grad zvao se Aqua Balsiae, usrednjem vijeku Toplica, Podborje i Èetvrtkovac,a dana�nje mu je ime po �dralu (maðarski dar) ugrbu grofa Jankoviæa koji je u Daruvaru sagradiodvorac i uredio park.

Razloga za izlet na Petrov vrh, dakle, ima do-voljno. Ako je odgovor na pitanje iz naslova ovogteksta potvrdan, po�eljet æete mo�da ponovitilijep izlet, a ako jo� niste bili na Petrovom vrhu,�to reæi nego: po�urite da ga upoznate!

Petrov vrh iz Daruvarskih Vinograda foto: Alan Èaplar


1, 2003 25

jo� nisu bila organizirana ljetna de�urstva »Stare& Co.«, i skloni�te je bilo prazno i zapu�teno.

Pri�li smo uobièajenom ritualu za takve pri-like. Franja je po�ao provjeriti uvjete za noæenje,ja kuhinju, a Artur vodu. Nakon nekoliko minutaokupili smo se pred ulazom. Franja je izvijestioda je spavanje u sobama moguæe u na�im vre-æama, ja da kuhinja ima solidne uvjete da u na�imposudama i na na�em kuhalu pripremim veèeru, aArtur se pojavio s kantom vode izvijestiv�i da jepregledao �ternu. Povr�ina vode je èista, bez li�æaili drugog otpada. Zagrabio je vode èa�om, pro-vjerio vidom njenu bistrinu, njuhom mirise iprobao okus. Kao jedini kvalificiran meðu nama(po profesiji je kuhar) donio je zakljuèak da vodumo�emo piti bez prokuhavanja i tableta za dez-infekciju.

Pripremili smo veèeru, skuhali èaj i opustilise u�ivajuæi u veèernjem ugoðaju planine. Kakosmo veæ nekoliko dana putovali boreæi se s osku-dicom vode u naprtnjaèama, prisutnost dovoljnekolièine vode izazvala je i dodatnu �eð. Kad smopopili sav èaj, pre�lo se na èistu vodu. Jedna kantanije bila dovoljna i trebalo je donijeti jo� jednu.

Sutradan ujutro pala je odluka da se na Alanuzadr�imo jo� jedan dan. Nikamo nam se ne �uri,nakon nekoliko dana cjelodnevnog hoda mo�emosi priu�titi dan odmora. Imamo krov nad glavom,suho je i ima vode u izobilju!

Vrijeme smo tako provodili u sreðivanjuopreme, kontroli zaliha i ljenèarenju. Tu idiluprekinulo je tridesetak posjetitelja koji su do�liiz smjera Zavi�ana. Ovdje su predahnuli u oèeki-vanju autobusa koji æe po njih doæi od Jablanca.Èekajuæi, u�inali su, popili nekoliko kanti vode,koju smo im hvalili, i za sobom ostavili gomilusmeæa i ostataka hrane. Nakon �to nam se u u�imasti�ala buka razularene gomile, slegla pra�inaispod kotaèa autobusa i razi�ao smrad iz auspuha,prionuli smo prikupljanju i spaljivanju ostatakacivilizacije.

Veèer smo doèekali u ponovno uspostav-ljenoj idili planinskog mira. No sa spu�tanjemmraka trebalo je misliti na veèeru, na �to su nas,uostalom, podsjetili i èudni zvukovi iz na�e pro-bave. Artur je po�ao po vodu, a nas dvojica ukuhinju. Taman dok smo vadili konzerve, koje jetrebalo »uljuditi« za veèeru, zaèuo se krik kojinam je zaledio �ile. Pogledali smo se i bez rijeèi

potrèali prema vratima. Pro�li smo kroz njih, èinimi se zajedno, i u tri èetiri skoka bili kod �terne.Artur je stajao s kantom u ruci i gledao nas. Bioje cijel i na njemu je sve bilo cijelo. Sabrav�i seupitah ga kog vraga beèi. Samo je ispru�io rukus kantom. Unutra je ne�to plivalo. Pogledav�ibolje prepoznao sam daje to neka ko�a. Pogledaosam Franju, i on je bio u èudu. Pita Artura odaklemu to, a on ka�e iz �terne. Sagnuo se, veli, kao isvaki put do sada, zagrabio vodu iz �terne, ustaoi tek tada primijetio. S nekom granom, tu s poda,Franja èeprka po onoj ko�i, vrti je i preokreæe.Ovo je bio puh, dijagnosticira. Mora da je davnoupao u vodu. Vidite ovdje, to su mu �ape, ovo iznjih vire kosti a ovo, pokazuje bezobliènu masu,ovo je glava. Da, odavno je on u vodi kad se takoraspao. Mora da je u�ao kroz �lijeb kojim ki�nicas krova teèe u �ternu, lamentira Pranja, a meneveæ hvataju grèevi u trbuhu. Artur istresa kantu ivraæamo se u kuhinju.

Sjedamo za stol i �utimo. Poku�avajuæi, po-praviti atmosferu pitam: »�to smo ve èineæi?«.Nakon nekog vremena javlja se Pranja: Mislim,koliko se mogu sjetiti, popio sam oko dvije i poldo tri litre. Misli� juhe? - �alim se. U toliko vodebilo je i poprilièno puha - nastavlja ne obaziruæise na moje komentare - mogu li se od toga otro-vati? Ni ja nisam manje popio - javlja se Artur.Èini mi se da sam ja najmanje popio - utvrðujem- sinoæ sam popio mnogo èaja, a danas nisam biojako �edan. Ali �to to znaèi? Litra, dvije, tri, ko-liko u njima mo�e biti bakterija i �to ja znamèega? Koliko treba da se pojave prvi simptomineèega?

Znate �to, ja æu popiti tablete za dezinfekciju- objavljuje Franja. Èovjeèe, te tablete slu�e za

Planinarska kuæa »Alan«, crte�: Ivanka Piplica


1, 200326

dezinfekciju vode, a na èovjeka i ide jedna nalitru vode - ka�em. Ja æu popiti tri jer sam oko trilitre vode popio, a misli� li ti da tableta mo�erazlikovati je li u mojoj èuturici ili u mom �e-lucu? - odluèan je Franja. Kako to misli� izvesti,jednostavno progutati tablete? - pita Artur. Mane, razmutit æu ih u dva deci vode i popiti - odgo-vara Franja. One vode? - pita u èudu Artur. Madaj Arture, dva deci ovamo ili tamo, na ovo �tosam popio - uzvraæa Franja. Ja to ne mogu - kon-statira Artur. Ja isto - pridru�ujem se - pa jednatableta u litri vode nakon pola sata ili sat stajanjasmrdi da mi se voda ne pije, kako onda mo�eizgledati tri u �aci vode - dodajem. Deèki, svakoodluèuje za sebe. Kome ne bude zlo, ako takvihbude, brine se za ostale - zakljuèuje raspravuFranja.

Pripreme su odmah zapoèele. U dva decivode Franja je sveèano stavio tri tablete za dez-infekciju i poèeo polako vilju�kom mije�ati. Dabi djelovale, u èuturici ih treba dr�ati izmeðu polai sat vremena, a koliko u èa�i? U sveèanoj ti�ini,dok se kuhinjom Alana �irio neugodan miris dez-infekcijskog sredstva, ja sam lonac napunio vo-dom i stavio da se prokuha znajuæi da æemo i su-tra morati piti tu juhu od puha, pa da barem budekuhana. Nakon nekog vremena, nitko nije kon-trolirao na sat, Franja je procijenio da je sredstvorastopljeno i da se »mo�e« popiti. Uzeo je èa�u ibez kompliciranja istresao je »na eks« u grlo. Tekkad je èa�u odmakao sa usana i kad su valjda zad-nje kapi tekuæine kliznule kroz grlo, stresao se ci-jelim tijelom i poprimio tako gadljiv izraz lica dasu i nama dvojici pro�li srsi kroz tijelo.

Kakvo je? - upitah. Fuj! - bio je jedini od-govor. Nakon nekoliko minuta pitam ga kako seosjeæa. Bljak - odgovara. Hvata me sve vi�e strahza posljedice koje mogu proizaæi iz ovog nje-govog poteza, a ne znam i je li pametno �to Arturi ja nismo ni�ta poduzeli. Nakon nekog vremena,kad sam veæ bio siguran daje bljeði nego prije,ponovno pitam kako je. Kruli mi u �elucu - odgo-vara.

Dok gledam kako mu èelo lagano oro�avaznoj, razmi�ljam: ako krene po zlu trebat æe iæi popomoæ. Najbli�e je u Jablanac, a to je nekolikosati hoda. Nisam siguran, no mislim da tamonema lijeènika. Ako doðe do najgoreg, jedanmora ostati s Franjom, a jedan iæi po pomoæ.

Kako to provesti kad ne znam ni kakva reakcijaèeka nas dvojicu, buduæi da nismo ni�ta poduzeli.Noæu ne mo�e� pratiti markacije i jedina jemoguænost iæi cestom. To je dalje, no svakakosigurnije, a i cestom se mo�e� br�e kretati pa senadoknadi vrijeme izgubljeno zbog du�eg puta.Zakljuèujem, sam sa sobom, tko god i�ao moraiæi cestom.

Kako je tebi? - pitam Artura. Dobro - odgo-vara. A tebi? - gledam Franju. Sada mi kruli i ucrijevima - odgovara. Ti si zreo da zauzme� pozi-ciju »za u mrak«, papir ti je pod poklopcem mojenaprtnjaèe - govorim mu smije�eæi se. Nije to to,ovo je nekako drugaèije. Nije va�no kako je,samo neka se zavr�i na tome i mo�emo pjevati.

A �to æemo nas dvojica? - pitam Artura.Zna�, starci me stalno tupe time kako je luk èe�-njak zdrav za sve, pa sam mislio da to isprobam- odgovara. Sam luk, past æe ti tlak pa æu i s to-bom imati problema! Ma ne sam, sa �pekom,nekako sam ogladnio - odgovara. Poslije svegaArture? - smije�im se. Gladan sam, a glad ne pita.Èuj, i ja sam, pa æemo se zajedno lijeèiti, tispremi lijek, a ja æu �pek, konzerve su ionako d...Zaèas je pred nama bila sva na�a zaliha bijelogluka, tabla �peka i zadnji ostatci kruha. Hoæe� lis nama? - pitam Franju. Ma ne - muka mi je i gle-dati vas - odgovara. Onda idi i lezi, a mi æemo teobiæi dok ovo sredimo - savjetujem mu.

I dok Franja ustaje i odlazi na kat u sobu,gledam Artura kako slasno jede i odluèim gamalo zadirkivati. Odlièno si ovo ukomponirao,vidi se da si struènjak (Artur je kuhar), prvo juhaod puha, onda dimljena svinja i sad nam jo� fale�ape od medvjeda. Duda, nemoj crtati vraga pozidu, ako nam noæas zagrebe medo na vrata imatæe� medvjeðe �ape po leðima - �acne se Artur.

Noæ sam proveo nemirno. Svaki èas sam sebudio. Oslu�kivao sam sebe i njih dvojicu. Neko-liko puta sam u stajao i i�ao do Franje. Pri svjetlubaterije nisam mogao znati je li blijed ili mi seprièinja. Disao je ujednaèeno, no iz utrobe mu seèulo kruljenje. Zaèudo, to mu nije smetalo za san.

Svitanje sam doèekao u polusnu. U �est vi�enisam mogao otrpjeti, probudio sam ga, iakoznam da mu do devet bioritam ne radi i da nijeba� uraèunljiv, no morao sam znati kako mu je.Osjeæao se dobro, kao i nas dvojica, pa smo seodluèili nastaviti put Zavi�ana, juhi od puha unatoè.


1, 2003 27

PLANINARSTVO U BIH 1892-2002Koncem pro�le go-

dine Planinarski savezBiH objavio je knjigusvoga dugogodi�njegpredsjednika i tajnika�efka Had�ialiæa (roðenje 1928. u Konjicu) podnaslovom »Planinarstvoi planinarski objekti uBosni i Hercegovini1892-2002«. Tiskana jeu povodu 110. obljetni-ce organiziranog plani-narstva u toj dr�avi, a na165 stranica iscrpno pri-kazuje razvitak planinarstva, s osobitim osvrtom naplaninarske kuæe. Gradivo je periodizirano na ove dije-love: poèetak, austrougarsko razdoblje, izmeðu dvasvjetska rata, nakon 2. svjetskog rata i nakon rata 1992-6. Pisana je iscrpno i objektivno, a treba istaknuti daje korektno prikazano djelovanje hrvatskih planinar-skih organizacija. Na kraju je i adresar dru�tava kojanisu èlanovi PS BiH nego PS Herceg-Bosne sasjedi�tem u Mostaru. Knjiga je zapravo neobièna jersadr�i i povijest, i knjigu inventara, i vodiè, a posebnujoj dra� daje vi�e od stotinu crte�a koji prikazuju sveplaninarske kuæe u zadnjih 110 godina. Nezaobilaznodjelo za svakoga koga zanima planinarstvo u BiH.Adresa PS BiH je Ferhadija 9, 71000 Sarajevo, BiH.

prof. dr. �eljko Poljak

SLOVENSKI »PLANINSKI VESTNIK«O HRVATSKIM PLANINAMA

»Planinski vestnik«, glasilo Planinske zveze Slo-venije, u broju 11 od pro�le godine donio je nekolikopriloga o hrvatskim planinama u okviru svoje aktualneteme »Ko se lastovke selijo na jug«. Iz pera AlenkeVeber ponuðena je slovenskom èitateljstvu tema oplaninarskim moguænostima na otocima Pagu i Hvaru,a Aleksandar Anièin napisao je lijep prikaz Biokova.Meðu vijestima mo�e se takoðer pronaæi i informacijao suradnji PD Maribor i PD »Ericson-Nikola Tesla« izZagreba, a naslovnicu krasi lijepa slika s uspona na Sv.Nikolu na otoku Hvaru.

VODIÈ PO PLANINAMAUZ JADRAN NA STRANIM

JEZICIMAZanimljivo da smo pored sve pismenosti

na�ih planinara i neosporne ljepote na�ih pla-nina trebali doèekati treæi milenij da hrvatskeplanine konaèno budu predstavljene na nje-maèkom i engleskom jeziku. Dva puta su namèe�ki planinari signalizirali da su stranci zain-teresirani za vodiè po na�im planinama obja-viv�i 1987. u Pragu vodiè »Jugoslávské hory«,a 2000. godine u Ostravi »Hory Slovenska aChorvatska«.

Na pothvat izdavanja vodièa po hrvatskimplaninama na stranim jezicima 2002. godinekonaèno se odluèila »�kolska knjiga« iz Zagre-ba, uvidjev�i valjda da milijunima stranaca �tosvakog ljeta posjeæuju na�e more i èeznutljivogledaju planine u zaleðu, treba dati u rukeodgovarajuæe �tivo. Vodiè po planinama uzJadran tiskan je odmah u dva izdanja -»Küstengebirge Kroatiens« i »The Mountainsalong the Croatian Coast«, a autor im je dr.�eljko Poljak. Svaki ima 120 stranica formata24x14 cm, 20 zemljovida mjerila 1:100 000 istotinjak slika u boji, a slièan je kao blizanacvodièu »50 najljep�ih planinarskih izleta poHrvatskoj« istog autora. Èak su i zemljovidi imnoge fotografije iste, a jednaka im je i cijena- svim vodièima iz ove serije po 99 kuna.Vodièi obuhvaæaju niz od �bevnice i Uèke nasjeveru do Snije�nice na jugu, a takoðer Gorskikotar do Risnjaka i Bijelih stijena (ne i Klek),jer se raèuna da veæina stranih gostiju sti�eautomobilima. Zato i jest podnaslov »On Footand by Car« odnosno »Zu Fuss und mit demAuto«. Bude li potra�nja za novim vodièimaslièna kao �to je za »50 izleta« (tiskana su veædva izdanja), izdavaè razmi�lja i o talijanskomi èe�kom prijevodu.

Alan Èaplar


1, 200328

»Planinski vestnik« promijenio je pro�le godinesvoj izgled i koncept, èime je postao kvalitetniji i �ivljinego prije. Djelo je to novog uredni�tva na èelu s ured-nikom Vladimirom Habjanom. Zainteresirani za pret-platu ili narud�bu pojedinaènih brojeva mogu se javitina adresu: Planinska zveza Slovenije, Dvor�akova 9,SI-1001 Ljubljana.

Alan Èaplar

KNJIGA O VELEBITUIZA�LA U CRNOJ GORI

Koncem 2000. godine objavio je Kulturni centarBar u Crnoj Gori knjigu od 190 stranica pod naslovom»Oèarani planinom«, ilustriranu s vi�e od stotinufotografija s Velebita. Ono �to æe biti za na�e èitateljenajzanimljivije jest da je rijeè o zbirci putopisa s Ve-lebita pokojnog Danijela Vuku�iæa (1905-1995) i nje-

gove kæerke Danice Ðuroviæ koja �ivi u Crnoj Gori, akoja je i uredila tu knjigu. Èlanci su bili objavljeni una�em èasopisu od 1978. do 1995. godine i svi su in-spirirani Velebitom, najèe�æe nostalgijom za starimvremenima i tugom zbog raseljavanja Podgoraca iopustjelog Velebita. Prve dvije treæine su Danini, azadnja treæina Danièini èlanci.

Knjiga se na�alost ne mo�e kupiti u na�imknji�arama, ali koautorica ponudila je da se knjiga beznaknade tiska i u Hrvatskoj, pa æemo je mo�da ipakuskoro imati prilike èitati.

dr. �eljko Poljak

LIÈKI PLANINAR 3, 2002.Gospiæki »Lièki planinar« ovim brojem naznaèio

je da se Urednièki odbor odluèio posebnu pa�nju po-svetiti redovitosti izla�enja i grafièkoj kvaliteti. Buduæida je iza�ao u jesen ovaj broj upravo pr�ti ljepotomjesenskih boja, poèam od same naslovnice. Veæinupriloga, kao i u ranijim brojevima, potpisuju urednicaAna Lemiæ i Vlado Prpiæ, a s po jednim prilogom za-stupljeni su jo� Vladimir Jelaska, �eljko Poljak, SreækoBo�ièeviæ, Vedrana Èaniæ, Ivana Svetliæ, DragicaJoviæ i Dra�en Perica. Profesionalnim i vrlo dopadlji-vim grafièkim izgledom, smanjenjem na praktiènijiA5-format i redovitijim izla�enjem, èasopis je dobio naprivlaènosti i pristupaènosti, �to je oèito i bio cilj izda-vaèa HPD »Visoèica«. Nadajmo se da napori ured-nièkog odbora i izdavaèa ulo�eni u kvalitetu i redovi-tost izla�enja neæe biti kratkog daha, veæ, naprotiv,trajan i vrijedan doprinos na�oj planinarskoj knji�ev-nosti.

Alan Èaplar


1, 2003 29

KNINSKI PLANINARI OBNOVILIAKTIVNOST

Dana 7. studenog 2002. planinari iz Knina odr�alisu obnoviteljsku skup�tinu svog planinarskog dru�tvaHPD »Dinara«. Odr�ana je u prostorijama obrtnikagrada Knina, a nazoèio joj je i kninski dogradonaèelnikMilivoj Mariæ.

Skup�tina je tekla uobièajenim dnevnim redom.Nakon rasprave usvojen je nov Statut dru�tva koji je uskladu sa Statutom HPS-a i va�eæim Zakonom o udru-gama, a nakon toga slijedio je izbor tijela upravljanja.

DRAGICA LIÈINA, roðenaBURIÆ (1906.-2002.)

U studenom pro�le godine, u dubokojstarosti od punih 96 godina zauvijek nas jenapustila gospoða Dragica Lièina, ili kakosu je planinari »�eljeznièara« od miljazvali, teta Dragica. Planinariti je poèelarelativno kasno, u 50-oj godini �ivota, alije to dobrano nadoknadila. Jo� prije samonekoliko ljeta bila je najstarija aktivnaplaninarka u Hrvatskoj. U doba kad su semnogi njezini vr�njaci jedva micali, kad su ih starost ibolest prikovali za krevet, teta Dragica je, onako sitna,malena u te�kim cipelama i s neizostavnom maramomhrabro kroèila vrletima na�ih planina u�ivajuæi u krajo-liku, cistom zraku, cvijeæu i dru�tvu svojih prijatelja.Upravo je u planinarstvu prona�la svoj svijet i smisao�ivota.

Ljubav za prirodu i planine bila je vjerojatno uvje-tovana njenim djetinjstvom u rodnom Skradniku, gdjeje okru�ena Klekom, Kapelom i Humom provela svojuranu mladost. Oca nikad nije upoznala, jer je on umro

na radu u Njemaèkoj. Odrasla je uz maj-ku i dvoje braæe u neima�tini i neprestanojborbi za egzistenciju. Ta borba ju jeoèvrsnula, ali i naèinila sezibilnom za lje-potu koju pru�a pogled s planine, malicvijet, ili prekrasan proplanak okru�enizazovnim kukovima. Èitav je �ivot upi-jala ljepotu oko sebe i onda ju pretoèila unebrojene pjesme, od kojih su neke tis-kane u »Hrvatskom planinaru« i u godi�-njaku HPD »�eljeznièar«. U njezinom

�ivotu, a tako isto i u poeziji nije bilo nièega umjetnog,patvorenog i la�nog. Teta Dragica bila je èovjek go-lema srca i velike �iroke du�e.

Za njen 90. roðendan planinari »�eljeznièara«iznenadili su je nenajavljenom proslavom. Bila jedirnuta, odu�evljena i na kraju im se toplo zahvalilarijeèima: »Kad ostarim, biti æe mi to divna uspomena«.

S Dragicom Lièinom hrvatski planinari izgubili sujednog od najvjernijih èlanova, a mi, koji smo imalisreæu i èast poznavati ju, osobu vrijednu divljenja ipo�tovanja.

dr. Kre�o Frankiæ

Pl. kuæa »Brezovac« na Dinari foto: Andrija Kaliger


1, 200330

Za predsjednika je izabran Perica �imiæ, a za tajnikaAndrija Kaliger. Prihvaæen je i program aktivnostidru�tva za tekuæu i 2003. godinu, u kojem je naroèitoistaknuta potreba za obnovom i ureðenjem planinarskekuæe »Brezovac« na Dinari. Za to se oèekuje i pomoæHPS-a u skladu s moguænostima, te svestrano zala-ganje za poveæanje brojnosti èlanstva, kao i za rje�a-vanje administrativnih pitanja. U ime HPS-a, nazoènena Skup�tini pozdravio je Goran Gabriæ i odgovarao nabrojna postavljena pitanja.

Goran Gabriæ

182. SAVJETOVANJE ZPP-aU nedjelju 8. prosinca 2002. odr�ano je savjeto-

vanje Meðudru�tvenog savjeta ZPP-a u Zlatar Bistrici.Domaæin je bilo HPD »Javor«, a na savjetovanju susudjelovali predstavnici 22 planinarska dru�tva, plani-narskih saveza Krapinsko-zagorske i Meðimurske �u-panije i HPS-a. Usvojen je zapisnik s pro�log savjeto-vanja i utvrðeno da su sve zajednièke akcije izmeðudva savjetovanja izvr�ene. U pohodu na Uèku 14. rujnabila su 144 planinara iz dru�tava koje okuplja ZPP, dan

svojih dru�tava proslavili su »�e-lezna gora« iz Èakovca, »Zanat-lija« i »Zagreb-Matica« iz Zagre-ba i »Javor« iz Zlatar Bistrice, a»Sljeme« i »Blagus« su uspje�noorganizirali pohod po istoènimobroncima Medvednice. U Meðu-dru�tveni savjet ZPP-a primljenasu planinarska dru�tva »Castrumlovia« iz Ludbrega i »Brezovica«iz Petrovskog, a èlanstvo PD»Strahinjèica« iz Krapine stavlje-no je u mirovanje do njihove ko-naène odluke. Donesen je i planzajednièkih akcija u 2003. godinikao i novèani plan za tu godinu.Tijekom 2003. savjetovanja æebiti 9. o�ujka na Puntijarki, 1. lip-nja na Kuna gori, 7. rujna naIvan�èici i 7. prosinca na Pokojcu,dok æe Slet planinara ZPP-a pri-rediti HPD »Ravna gora« iz Va-ra�dina na Ravnoj gori 19. listo-pada, kada æe biti obilje�ena i 70.obljetnica prvog organiziranogizleta na tu goru. Treæi slet plani-nara Krapinsko-zagorske �upanijepriredit æe 25. svibnja HPD »Be-lecgrad« kod svoje nove kuæe.

Na savjetovanju je dogo-voreno da se poèetkom 2003. tis-ka novi dnevnik ZPP-a u nakladiod tisuæu primjeraka, a sredstvaza tiskanje æe osigurati dru�tvaotkupom odreðenih kolièina dnev-nika. Takoðer su utvrðene i novekontrolne toèke Zagorskog pla-ninarskog puta. To su Kalnik,Mohokos na �eleznoj gori, Gre-bengrad, Ham-Pokojec, Grabro-vica, Èevo, Ivan�èica, Belecgrad,O�trcgrad, Ravna gora, Trako�-æan, Strahinjèica, Brezovica, Kuna

OPÆA SKUP�TINA UIAAOd 2. do 5. listopada u Flagstaffu (Arizona, SAD) odr�ana je 62.

opæa skup�tina UIAA na kojoj je kao hrvatski predstavnik sudjelovaoDarko Berljak, tajnik HPS-a. Danas UIAA (Svjetska federacija plani-narskih saveza) okuplja 61 nacionalni savez i 26 ostalih planinarskihudru�enja (pojedine dr�ave imaju vi�e èlanica u UIAA, no u veæiniglasovanja jedino se uva�ava glas nacionalnog saveza). Tih dana, osimsastanka Izvr�nog i Glavnog odbora UIAA, odr�ani su sastanci nekihkomisija i simpozij o Meðunarodnoj godini planina na kojem su o svo-jim iskustvima govorili upravitelji amerièkih planinskih nacionalnihparkova.

Opæa skup�tina odr�ana 5. listopada imala je 12 toèaka dnevnogreda. Osim uobièajnih tema takvih skupova, u èlanstvo je primljenonovih pet saveza. Jedan od njih je i Planinarski savez Jugoslavije. Zanimljivo je da UIAA za razliku od nekih drugih svjetskih sportskih, alii politièkih organizacija, nije priznala »kontinuitet« Jugoslavije, veæ jeuèlanjenjem Hrvatske i Slovenije 1991. godine, te kasnije BiH i Make-donije, brisala PSJ, te je on morao dati novu molbu za èlanstvo.

Od ostalih toèaka, treba spomenuti kako nije pro�ao prijedlog opoveæanju èlanarine u UIAA (od 2003. do 2005. svake godine za 10%),jer malo koji savez vidi neku izravnu korist od UIAA. Npr., veæ du�e vri-jeme ne vrijedi reciprocitet za popust na noæenju u planinarskim do-movima, ako nisu potpisani bilateralni ugovori izmeðu èlanica i ako sene koriste posebne UIAA markice (HPS ima ugovor samo s Planinskomzvezom Slovenije). Tek kada prijedlog za povi�enje èlanarine nijepro�ao, veæina predstavnika u skup�tini je prvi put saznala kako UIAAima i rezervni fond od preko 700.000 �vicarskih franaka (skupljen od èla-narina iz prija�njih godina) iz kojeg æe nadoknaditi nedostajajuæa sred-stva za godi�nje proraèune. Inaèe, godi�nja èlanarina HPS-a u UIAAiznosi CHF 4.000 koje, kao i tro�kove sudjelovanja hrvatskog pred-stavnika u skup�tini UIAA, jo� od 1992. plaæa Hrvatski olimpijski odbor.

Na skup�tini su podnesena godi�nja izvje�æa (neka i u video obliku)UIAA komisija: planinarstvo, mlade�, za�tita planina, ekspedicije, sigurnost, medicina, natjecanje u sportskom penjanju i planinskom ski-janju. Kao nova komisija, ali i samostalan sport - kao �to su sportsko pen-janje i planinsko skijanje - u ustroj UIAA ukljuèeno je i penjanje u ledu.Sljedeæa skup�tina UIAA odr�at æe se poèetkom listopada 2003. uBerchtesgadenu u Njemaèkoj.

Darko Berljak


1, 2003 31

gora, Veliki Tabor, Kumrovec, Cesargrad, Vidikovac(Stubièke Toplice), Gupèeva lipa, Grohot, Lipa, Vu-grovec, Hunjka i Puntijarka. Za dobivanje znaèke ZPP-aubuduæe planinari trebaju obiæi sve 24 KT.

Cvjetko �o�tariæ

PLANINARSKA �KOLA U TROGIRUPlaninarsko dru�tvo »Vla�ka« iz Trogira odr�alo

je u vremenu od 22. o�ujka do 10. listopada 2002.Opæu planinarsku �kolu. U �kolu su se prijavila 22polaznika. Teorijski dio odr�avao se u Trogiru u sred-njo�kolskom centru uz prikazivanje dijapozitiva ivideo-projekcija, a praktièni dio s vje�bama i izletimaodr�an je na brdu Vla�ka iznad Trogira, Ljubitovici,Mosoru, Omi�koj Dinari, Biokovu, Paklenici, Dinari ina Uèkoj. U radu �kole sudjelovali su kao predavaèi iinstruktori Mladen Japirko i Mirjana Beram iz PK»Split«, Neven Svetec, Goran Gabriæ i Mladen Mu�i-niæ iz HPD »Mosor«, te Igor Kozariæ i dr. Mirjana Grgaiz PD »Vla�ka«. Voditelj �kole bio je Goran Gabriæ.

Nakon provjere znanja na kraju �kole, 12 polaz-nika èlanova PD »Vla�ka« iz Trogira je primilo diplo-me o zavr�enoj planinarskoj �koli. To su: Sanja Ba�iæ,Stjepan Bre�an, Radojka Butorac, Jelenka Gruiæ,�eljka Kataniæ, Ante Munjiza, Ksenija Niniæ, IvanaStrize, Mario Svilan, Petar Svilan, Ana Vrankulj iJosip Vukman.

Goran Gabriæ

OTVOREN PLANINARSKI PUT»GARDUN« NA ISTOÈNOM DILJU

U nedjelju 24. studenoga sveèano je otvoren Pla-ninarski put »Gardun«. Radi se o laganoj obilaznici od4 KT koja se mo�e obiæi za 3-4 sata, s poèetkom izavr�etkom u sveti�tu Grabovac u blizini sela Klokoèe-

vika na istoènom dijelu Dilja. Za tu prigodu tiskan je idnevnik puta na 12 stranica, u kojem je uz prostor zapeèate, kratak opis trase, skica puta i nekoliko slika.

Na otvorenju se okupilo vi�e od 250 planinara izgotovo svih slavonskih dru�tava, a pridru�ilo se i 50-akèlanova HPD »�eljeznièar« iz Zagreba. Nakon obi-laska puta po lijepom kasnojesenskom vremenu, svi suse sudionici uputili u Garèin, gdje je bila organiziranaplaninarska zabava uz glazbu tambura�kog sastava»Contra«, izlo�bu slika iz rada HPD »Tikvica« i uku-san èobanac.

Zainteresirani za obilazak puta, dnevnik Planinar-skog puta »Gadrun« mogu naruèiti od HPD »Tikvica«,Aleja Matice Hrvatske 47, 32270 �upanja ili na telefon032/833-351 (Berislav Tkalac).

Alan Èaplar

ESPERANTISTI PONOVNONA PLANINAMA

Èitatelji »Hrvatskog planinara« veæ su imali pri-like upoznati planinarsku aktivnost hrvatskih espe-rantista. U pro�loj godini odr�an je i 13. »MontKabana

Renkontigxo« (MKR) ili, u prije-vodu, »Susret u planinarskom domu«.Susret je odr�an u Logarskoj doliniu Sloveniji, a u organizaciji Hrvat-ske esperantske mlade�i. Tom pri-likom okupilo se èak 43 sudionikaiz 9 zemalja. Tek za ilustraciju, evonekoliko naj-podataka: najmlaðaMagdalena iz Austrije tek je navr-�ila godinu dana, najdalje je doodredi�ta putovao Sjoerd iz �ved-ske, Nizozemac Ivo je stigao na naj-neobièniji naèin - biciklom (i na-stavio svoj put preko Maðarske zaRumunjsku!), a ovaj put na susretuje bilo èak osmoro djece. Po svemusudeæi, ovaj susret postaje sve za-

Otvorenje planinarskog puta »Gardun«

Okupljanje planinara na poèetku novog puta prije obilaska


1, 200332

nimljiviji esperantskim obiteljima i pru�a ugodnu kom-binaciju boravka u prirodi i dru�enja s ostalom djecomkoja govore esperanto.

Do sada je MKR uglavnom bio susret esperan-tista-planinara iz srednje Europe (uz èasne i uvijek do-brodo�le iznimke iz ostatka Europe), pa se susret dosadbio odr�avao samo u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj.No, na ovom su susretu zanimanje pokazali i esperan-tisti iz BiH i Bugarske, pa èak i predlo�ili susret u svo-jim zemljama i planinama. Sve nas raduje zanimanje zaovakva dogaðanja i voljeli bismo kada bi ih bilo �tovi�e, jer oni poma�u i promociji planinarstva meðuesperantistima i esperanta meðu planinarima. U objesredine okupljaju se ljubitelji prirode, radoznali ljudiotvorena duha i bilo bi �teta ne povezati ih zajedno.Vi�e podataka o susretu i mno�tvo slika mo�ete potra-�iti na web-adresi: www.angelflre.com/va2/vanja.

Vanja Radovanoviæ

OPÆA PLANINARSKA �KOLAU KARLOBAGU

U Karlobagu je odr�ana opæa planinarska �kolaHPD »Prpa«. Veæina polaznika bili su uèenici izOsnovne �kole »Karlobag«, a zanimanje za �kolu po-kazali su i neki stariji èlanovi. Predavanja su poèela 26.rujna, a odr�avana su jednom tjedno u O� »Karlobag«.Praktièni dio nastave odr�an je za subotnjih izleta posrednjem Velebitu, i na obilasku povjesnih znameni-tosti ovog podruèja. Obraðene su teme iz programaHPS-a, a èitav je program bio prilagoðen uzrastu mla-dih planinara, posebice kroz razvijanje ljubavi premaprirodi i njenom znaèaju danas.

HPD »Prpa« je prvo planinarsko dru�tvo napodruèju Karlobaga. i veæ u drugoj godini rada ima sto-tinu i èetrdeset èlanova. Broj èlanova se odr�avanjemplaninarske �kole poveæavao, �to je pokazalo njezinuopravdanost i korisnost.

Vlado Prpiæ

»VIZURE HRVATSKIH PLANINA«Dana 19. studenoga 2002. u salonu Glavnog

kolodvora u Zagrebu otvorena je izlo�ba slika èlanovaudruge slikara �eljeznièara »Plavo svjetlo« pod naslo-vom »Vizure hrvatskih planina«. Ova je izlo�ba orga-nizirana u povodu Meðunarodne godine planina, uzpotporu Hrvatskih �eljeznica i Ministarstva za�titeokoli�a i prostornog ureðenja, a otvorio ju je ministarBozo Kovaèeviæ. Predstavljeno je dvadesetak slika sli-kara �pire Dmitroviæa, Vide Grbca, Nikole Novosela,Ivanke Piplice i Marije �tefanac. Planinarsko oko po-sebno su mogli privuæi lijepi motivi Kleka, goranskihsela, Ro�anskih kukova, O�trca i Plitvièkih jezera.

Ana Ivkoviæ

UREDNI�TVO PODSJEÆA:Sve pretplatnike na�eg èasopisa podjeæamo naplaæanje pretplate za 2003. godinu. Ako jo� nisteuplatili pretplatu, molimo da to uèinite �to prije.Ispunjenu uplatnicu smo vam poslali s dvobrojem11-12 za pro�lu godinu. Za sva pitanja i eventu-alne nejasnoæe, molimo da se javite u Ured PS, tel.01/48-24-142 ili 01/48-23-624.

Polaznici planinarske �kole HPD »Prpa«


Otresanje inja na Zavižanu


DISTRIBUTER ZA HRVATSKU: »HIMALAYA SPORT« d.o.o.

Vrazova 8c, 42000 Varaždin, Tel./fax: 042/313-701

e-mail: [email protected]

PostScript Picture(Lrgpetzlwhite.eps)


Documents

SIJEÈANJ - hps.hr · fax. 01/48 24 142 tel. 01/48 23 624 e-mail: [email protected] www: hps.inet.hr e-mail uredniŠtva: [email protected] www: hps.inet.hr/hp urednik: alan Èaplar