HOMEINIZAM U BIH

Poznato je da je šiizam nastrani pravac koji je uvijek bio rak–rana islamskog ummeta. Šiiti su uvijek radili sa kvislinzima i zabijali nožu leđa sunnitima. Dovoljna je jedna činjenica koja može najbolje opametiti Bošnjake muslimane: Osmanska država nije proznavla Safevijsku šiitsku državu koja je bila pandan Osmanskom hilafetu. Safevije (sa područja današnjeg Irana) su zabile nož u leđa Turcima koji su opsjedali Beč 1529. g. sklopivši tajni ugovor sa tadašnjom austougarskom kraljicom i udarivši na Osmansku državu. Tako su Turci bili prisiljeni napustiti front i opsjedu Beča i vratiti se da se bore na granicama sa Safevijeskom državom. Jedna od činjenica koja govori da Osmanlije nisu uvršatavale šiite Safevije među muslimane je i da su im uskraćivali pravo dolaska na hadždž tokom osmanske vladavine. Pogledaj slike iz savremnog doba:

Bosanski muslimani se prvi put direktnije susreću sa šiitskim učenjima agresijom na BiH 1992. godine. Iranski šiiti su BiH vidjeli kao dobru priliku za IZVOZ HOMEINIJEVSKE REVOLUCIJE putem humanitarne i vojne pomoći. Ta pomoć je prihvaćana od strane tadašnje vlasti koja nije znala (ili je gledala na veću korist u odnosu na manju) za njihove perfidne namjere širenja šiitskog „mezheba“ i homenizima u BiH. Veze tadašnjih BiH (bošnjačkih) vlasti i iranskog šiitskog režima su daleko prije uspostavljene odlaskom pripadnika pokreta „Mladi muslimani“ u Iran nakon tamošnje šiitske revolucije. Veze su ojačale i to je rezultiralo ostankom šiitskog utjecaja na bošnjačke političare i javnost. Naročito se njihov poziv očituje kao perfidan zbog postepenosti pozivanja u svoje vjerovanje i skrivanje ovog vjerovanja u početnim etapama pridobijanja širih masa (tukja/tekijja).

Današnje šiitske aktivnosti su umotane u odoru IZ BiH, ili tačnije pojedinaca u IZ BiH koja je prisiljena zbog ratnih usluga tolerisati tajnovito ezoterično širenje ovog učenja koje je često potpomognuto intelektulanim slojevima sa FIN-a.

Najbolji pokazatelj je nedavno primanje dr. Rešida Hafizovića za člana Iranske akademije za filozofiju u Teheranu.1

Osim njega, tu su intelektualci koji otvoreno ne zagovaraju šiitsku misao, ali su veoma blagonakloni

i izražavaju krajne simpatije prema njoj. Od njih su: dr. Enes Karić, dr. Adnan Silajdžić, dr. Džemaludin Latić, Nedžad Latić (koji je javno na televiziji SAHAR u nov. 2006.g. branio Homeinija nakon nekih

Rešid Hafizović Enes Karić Adnan Silajdžić Džemaludin i Nedžad Latić PROPAGATORI HOMEINIZMA U BIH U RUHU SUNNIZMA

1 Postdiplomski studij je završio u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu 1989., a na Filozofskom fakultetu Sarajevskog univerziteta doktorirao 1993. na temu: «Filozofsko-teološko učenje o Logosu u djelu Muhyiddin Ibn 'Arabija». Njegovo preferiranje šiizma, uz poznato naučavanje sufizma, ogleda se u radovima pod naslovom:: Biti šiija – biti musliman na drugi način, «Znakovi vremena», IV, 12, Sarajevo 2001. Mikrokozmička dimenzija Tawhida u šiijskoj duhovnosti, Zbornik radova FIN-a, V, Sarajevo 1996. Ne zna se tačno šta je utjecalo na feminiziranost njegov glasa i pokreta.

komentara Slobodne Bosne, nov.). Džemaludin Latić je jedan od vođa urednika vjerskog programa - propalog projekta BRT-a, Bošnjačke televizije koju je finansirao Iran. Šiitska kurtoazija, pored finansijke podrške, bila je jedan od glavnih povoda pridobijanja ovih ličnosti. TIJESNA SARADNJA FIN-a i IRANA

Profesor dr. Fatima Tabataba'i rođena je 1954. godine u Qomu, Iran. Majka je troje djece. Njezin otac, ajatollah Seyyed Baqer Tabataba'i bio je jedan od istaknutijih profesora na

tradicionalnom islamskom sveučilištu u tom gradu. Trenutno rukovodi Odjelom za islamsku gnozu (irfan islami) u Istraživačkom institutu Imam

Homeini u Teheranu. U toku mjeseca novembra i decembra akademske 2005./2006. godine boravi kao gostujući

profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na poziv Fakulteta kao gost na Katedri za akadi koju vodi prof. dr. Rešid Hafizović. (http://www.fin.ba/fin_info/oglasna_tabla/obavjestenja.htm)

Također, i na lokalnim nivoima postoje grupe i pojedinci koji podržavaju i afirmišu šiitsku misao iz

vjerskih ili materijalnih pobuda, a oni će biti spomenuti prilikom taksativnog navoda šiitskih aktivnosti u BiH, a one su:

1. AKTIVNOSTI IRANSKOG KULTURNOG CENTRA U SARAJEVU (ul. Ferhadija 2.) kroz koji se promiče

šiitksko vjerovanje, ali zakamuflirano u filozofiju, sufizam i tzv. islamsku misao.

Iranska biblioteka oformljena je 1998. godine kao zajednički projekt Biblioteke i Iranskog kulturnog

centra u Sarajevu, koji djeluje pri Ambasadi Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini. Čitaocima je na raspolaganju oko 500 knjiga o orijentalnoj kulturi i civilizaciji, na četiri jezika: perzijskom, arapskom, engleskom i bosanskom. Iranski kulturni centar nastoji da fond proširuje djelima prevedenim na bosanski jezik, kako bi građa bila dostupna širem krugu čitalaca. Iranska biblioteka redovno dobija časopis "NUR" na bosanskom jeziku, koji izdaje Iranski kulturni centar, a posvećen je iranskoj kulturi, umjetnosti i civilizaciji. Najmlađim čitaocima na raspolaganju su slikovnice i knjige za dječiji i omladinski uzrast.

U saradnji sa Iranskim kulturnim centrom povremeno se organiziraju predavanja o velikim iranskim „stvaraocima“. Zapažena i veoma posjećena bila su predavanja o životu Dželaludina Rumija i njegovoj poeziji sabranoj u "Mesneviji", o pjesniku "Rubaija" Omaru Hajamu i o "Divanu" vođe Islamske revolucije Imama Homeinija.

� Huseyn Tabatabai: Al-Mizan (Tefsir Ku'ana na arapskom, i u prijevodu na engleski jezik) � Višejezična izdanja djela velikih iranskih pjesnika i mislilaca (Firdusi, Rumi, Hajjam, Širazi) � Prijevodi na bosanski jezik:

• Staza rječitosti Aliya Ibn Ebi Taliba • Sahifa Imama Ali ibn El Husejna • kapitalna djela Morteza Motahhariya

� Kolekcija knjiga iz likovnih i primijenjenih umjetnosti iranskih stavaralaca (kaligrafija, slikarstvo, fotografija, izrada ćilima)

2. FONDACIJA "MULLA SADRA" U BOSNI I HERCEGOVINI (Halida Kajtaza 74) predstavlja već dobro razgranatu mrežu šiitskih aktivnosti. Glavni misonar je izvjesni profesor Ekber Eydi koji drži redovna predavanja svake subote predavanja za mlade u 17h Ul. Fondaciji "Mulla Sadra" Ul. Bazardžani br. 1(preko puta Careve džamije).

Akbar Eydi

Eydi drži redovna predavanja iz „Mesnevije“ (a dr. Karić kaže da je Mesnevija Kur'an na persijskom!?) Spomenuti profesor, namještenik šiitske da'we, odgovara na sva goruća pitanja Ummeta, a evo dijela odgovora na pitanje o koristi pojave Mehdija (naravno šiitskog): „...Usljed toga, biće Imama Mehdija je poput sunca koje se nalazi iza oblaka koje iako se nalazi iza oblaka , ali njegovi učinci djeluju na prirodu.“ Vidljiva je podrška dr. Rešida Hafizovića i dr. Enesa Karića posebno kroz promovisanje djela šiitskog mislioca Sayyida Husayna Nasra. Sarajevski FiN i ova fondcaija imaju veoma jaku saradnju. Jedno od zajedničkih predavanja je i: "Mulla Sadra i njegova transcedentalna teozofija" Predavač (gost šiija): Prof. Mohammad Hossaini Khamane (http://www.mullasadra.com/)

3. NAUČNO ISTRAŽIVAČKI CENTAR „IBN SINA „ SARAJEVO. „Naučnoistraživački institut "Ibn Sina", u saradnji sa iranskim i bosanskim intelektualcima, počeo je sa radom u namjeri da da doprinos jačanju kulture dijaloga i boljem međusobnom upoznavanju Istoka i Zapda, s naglaskom na pomoć preporodu islamske kulture i promicanju izvorne islamske misli na prostorima Bosne i Hercegovine i šire.“

Ciljevi instituta "Ibn Sine"

Iransko – bosanski institut "Ibn Sina" bavi se analizom svih pitanja interesantnih za budućnost Bosne i Hercegovine Promicanje i snaženje islamske misli i kulture u Bosni I Hercegovini

Istraživanja različitih aspekata islamske filozofije, gnoze, teologije, kulture, civilizacije i historije, te balkanološka istraživanja iz domena kulturne historije, historije muslimana Balkana, kao i ekonomije i međunarodnih odnosa.Izgradnja kulturnih i akadmeskih veza i dijaloga između bosanskih i iranskih mislilaca. Doprinos međumuslimanskom i međureligijskom dijaloguPotpomaganje veza između visokoškolskih ustanova u Iranu i Bosni i Hercegovini

Periodični časopis "Znakovi vremena" izlazi od 1996.godine i bavi se temama iz oblasti filozofije, gnoze, društvenih pitanja ikulutre. U "Znakovima vremena" na klasičan, ali suvremen način analizira se odnos između Istoka i Zapada, kao i aktuelne krize bosanskog društva i ukupne ljudske zajednice, poput krize identiteta, tradicije, modernizma, kao i pitanja dekadence i urušavanja moralnih vrijednosti suvremenog društva, te problem odnosa globalizacije i lokalnih kultura. Časopis se posebice bavi pitanjima iz domena politike, sociologije, historije i ekonomije koja su aktuelna u Bosni i Hercegovini. Urednik časopisa je dr. Adnan Silajdžić. Institut je do sada organizirao niz seminara i serija predavanja na različite teme: Rumijeva Mesnevija, Staza rječitosti, Komentar Fusus al hikam i dr. (http://ibn-sina.net/index.php)

4. UDRUŽENJE GRAĐANA ŽENSKI EDUKACIONI CENTAR "KEWSER"

Udruženje građana Ženska edukaciona organizacija Kewser osnovana je u aprilu 1994. godine u Zenici kao nevladina i nestranačka i neprofitabilna organizacija koja u skladu sa svojom misijom „pomaže“ ženama i djeci na polju obrazovanja i odgoja u duhu islamske vjere i kulture. Današnje sjedište Organizacije je u Sarajevu, a članstvo je prošireno na cijelu BiH i inozemstvo.

Povremene tiribine na kojima su gosti poznati novinari, književnici, vjerski službenici i istaknuti intelektualci u našem društvu.Organiziraju kurseve stranih jezika i informatike, mekteb za djecu (!?). U Zenici je već nekoliko godina aktivno dječije obdanište “Kewser”.

Izdavaštvo

Kewser je izdao dvadeset brojeva internog Biltena za obrazovanje i duhovno uzdizanje i osam periodičnih časopisa RIJEČ. Izdajemo časopis za ženu , porodicu i društvo “Zehra”, koji ima svoje tržište i redovne čitatelje u Bosni I Hercegovini I inozemstvu. Pri časopisu izlazi Zehra za mlade (bilten) koji priređuje Klub mladih pri Ž.E.O. Kewser.

Humanitarna sekcija SABUR

„U septembru 2002. formirana je humanitarna sekcija čije su članice imale nekoliko uspjeha od kojih je posebno važna posjeta domu za napuštenu djecu Bjelave. Djeci su uručeni bajramski paketići. Ostale akcije provedene su u vidu materijalne jednokratne pomoći za šest žena koje su u teškom materijalnom stanju. U toku ramazana organiziramo iftare u našim prostorijama, I druga prigodna druženja. U okviru ramazanskih druženja organiziramo posjete drugim ženskim organizacijama kao i socijalno-ugroženim kategorijama našeg društva.“

Mošus Pejgamberov

„Svake godine organiziramo veliki program sjećanje na hazreti Fatimu, kćerku i miljenicu Božijeg Poslanika, Dana žene muslimanke. Ovaj program je prerastao u tradiciju i mi se trudimo da svake godine ponudimo bogatiji sadržaj o čemu svjedoči sve veće interesovanje brojnih posjetitelja ovog programa iz cijele Bosne i Hercegovine. Osim centralnog programa imali smo manifestaciju koja je trajala osam dana, a uokviru koje smo održali nekoliko okruglih stolova, večer Kur’ana na kojem su učestvovale žene – hafizi, noć poezije sa bosnaskohercegovačkim književnicima, noć tasawwufa I klasične muzike, večer ilahija i kasida. Cijelo vrijeme manifestaciju je pratila izložbu ručnih radova pod nazivom Zlatne ruke Bošnjakinje.“

Bosanska šiitkinja u sunnitskom ruhu - Sadika Avdić

Vođa ovog udruženja je Sadika Avdić, okorjela šiitska misonarka naše kože i jezika, koja je prije agresije na BiH boravila u Iranu zajedno sa mužem ing. Ibrahimom Avdićem. Sadika je u Zenici tokom ratne 1994/95 okupljala djevojke, a njen muž Ibrahim momke, gdje su im držali edukacijaska predavanja iz homenizma. Simptomatično je da ova organizacija priređuje koncerte i okuplja bosanske mase. Organizacija izdaje prošiitski modernistički časopis „Zehra“ koji okuplja niz naivnih djevojaka željnih da rade za islam, ali ne znaju da su dio mašinerije koja radi za uvoz homeinijeve revolucije u BiH. Očita je finansijska pomoć Iranske ambasade i prešutno odobrenje IZ BiH. Ovo je jedan od najuspješnijih šiitski poduhvata u BiH, jer okuplja najviše običnih ljudi. (http://kewser-zehra.com/index.htm)

5. PRIVATNA USTANOVA «PERZIJSKO-BOSANSKI KOLEDŽ SA INTERNATOM» U LJEŠEVU, OPĆINA ILIJAŠ i OBDANIŠTE „ĐULISATAN“, upisana je u Registar srednjih škola Kantona Sarajeva , koji vodi Ministarstvo obrazovanja i nauke, pod rednim brojem 38. na strani 38. od 17. 08. 1999. godine.21. 09. 1999.godine, primanjem prve generacije učenika, Koledž je zvanično počeo sa svojim odgojno-obrazovnim radom.

Nastavni proces se odvija u skladu sa Nastavnim planom i programom za opće gimnazije Kantona Sarajevo.

Još jedan od perfidnih šiitskih projekata o kojem IZ nikada nije javno progovorila, već ga i uveliko podržava. Vođe ovog projekta su tzv. Šejhovi Dža'fer (Mohamed Jafer Zaheran) i izvjesni Mustafa Kamali (koji često gostuje na radio Nabi u Visokom), šefovi ratne vojne edukacije u centrima u Srednjoj Bosni (Dobrinje kod Visokog, te šiitskog centra u visočkom obdaništu tokom rata). Šejh Dža'fer je direktna veza Iranske ambasade sa šiitskim podružnicma u Bosni. Škola naizgled ne nosi obrise šiizma, ali svjedoci govore da se prati rad najboljih, a onda im se nudi šiitska literatura i doškolovavanje u Iranu. Dokaz da je ova škola samo selekcionističkog tipa (tj. odabrati nadarene koji će biti u budućnosti nosioci bosanske šiitske misli) za nabolje kojima se sve nudi, a za ahlak ostalih se i ne mari, je i činjenica da je BiH missica (!?) Irna Smaka završila ovu školu. (http://www.pbk.edu.ba/)

Reis Mustafa ef. Cerić u posjeti šiitskog koledža, slijeva mu je šejh Džafer, a zdesna šejh Mustafa. Ovo je bila posjeta isti dan kada je osuđen Rešid Hafizović

(http://www.rijaset.ba/main.aspx?cid=100,200&nid=954%20) Reis se vjerovatno prepao da osudom šiitskog miljenika Hafizovića ne poljulja odnose sa Iranom!?

Sarajevo 27. novembar 2006. (MINA) - Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić posjetio je danas Perzijsko- bosaski koledž u Lješevu kod Ilijaša.

U neposrednom razgovoru sa šejhom Džaferom Zaheranom, direktorom Mustafom Kamalijem, nastavnim osobljem i učenicima reisu-l-ulema se upoznao sa radom i odvijanjem nastave kao i vannastavnim akti vnostima ove institucije.

Nakon završetka posjete reisu-l-ulema je izjavio novinarima kako je ovaj koledž lijep primjer kako se može pomoći bosanskom narodu, kao što je to učinio prijateljski iranski narod, koji je i na ovaj način izrazilio ljubav prema Bosni. Iran može biti ponosan na ovakav projekat, a mi u Bosni trebamo za to biti zahvalni.Kolež kroz predškolsko,osnovno i srednje obrazovanje omogućava prirodan dječiji razvoj jer su ovdje učenici sretni i zadovoljni što potvrđuje da je ovaj projekat u najboljem vidu uspio, rekao je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić. (http://www.rijaset.ba/main.aspx?cid=100,200&nid=957)

6. TELEVIZIJSKI SATELITSKI PROGRAM KOJI SE EMITIRA IZ IRANA „SAHAR“ (svaki dan naveče) i kojeg preuzimaju sve poznatije lokalne TV stanice poput: NTV IC Kakanj, TV Vogošća, MTV Igman i dr.

Sadržaj programa tretira savremenu politčku problematiku kroz prizmu i duh homeinizma i šiitske iranske revolucije, te zadnjih događaja vezanih za Libanon i tamošnji šiitski HEZBOLAH. Redovno se inicira pitanje palestinskog problema kako bi javnosti dočarali da su oni jedini borci za Palestinu. Iz Sarajeva se redovno javlja bosanska šiitkinja Mubera Hodžić. Pogledajte jedan od izvještaja medijskih kritičara o bivšoj Bošnjačkoj telebviziji:

„BRT Int” se u 15 sati direktno uključuje u “Sahar”, program Iranske televizije na bosanskom jeziku. Riječ je, za ovdašnje uslove, o neuobičajnom programu informativno-religioznog karaktera. Pored vijesti u njemu se prezentiraju izvještaji dopisnika iz Prištine i Sarajeva. Prištinski dopisnik (mada je upitno da li se javlja iz Prištine ili sa sjevera Albanije) ne ograničava se samo nainformacije, nego ulazi u komentarisanje praveći ekvilibristička poređenja između srpske i albanske djece, ponašanja NATO i srpskih snaga i sl. Dopisnica iz Sarajeva je mnogo informativnija. Zanimljivo je da je pokrivena, što je neuobičajeno za sarajevske novinarke.Veoma zapažen prilog u ovom iranskom programu je o odnosima između SAD i Irana. U njemu se Amerika naziva “imperijalističkom silom koja tlači manje narode”, a SAD se optužuju da stoje iza nedavnog ubistva iranskog generala Širazija.

U informativno političkom programu, pored ostalih, rade Adnan Kasumović, Midhat Paravlić, Ismir Musić. Vjerski program uređuju Mehmedalija Hadžić i Džemaludin Latić.

“BRT Int” će morati da ubudeće poradi na čisto medijskim promašajima zabilježenim ovog posmatranog dana. Naprimjer, u 15 sati, prekinut je film petnaest minuta prije kraja da bi se emitovao Iranski program, pa je ostatak filma emitovan naknadno.“ (http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva/pdf/1999/mnbr30bh.pdf)

TV kuće koje prenose ovaj program dobijaju mjesečnu participaciju od 1500 KM. Najveću participaciju ima kaknjska NTV IC koja redovno emitira serije i emisije često uvrjedljivog sadržaja sa sunnite. Glavni imam MIZ Kakanj Sulejman ef. Čeliković je početkom 2006. godine gostovao na TV Vogošća i govorio o životu i djelu imama Homeinija.. Ćeliković je poznatiji u ovim krajevima kao šejh nakšbendijskog tarikata, a njegove veze sa Irancima su ojačale tokom rata, jer je bio emir (duhovni vođa) kakanjskog bataljona 7. muslimanske brigade. Evo dokaza jednog od dokaza:

Mohammad Reza Morshed Zadeh ambasador Irana u BiH posjetio Kakanj

Glavni imam Medžlisa IZ Kakanj Sulejman ef.Čeliković primio je ambasadora Islamske Republike Iran u BiH Mohammad Reza Morshed Zadeh. Susret je upriličen u NTV IC Kakanj. Govoreći o budućoj i dosadašnjoj saradnji, Čeliković i Zadeh su konstatovali kako je dosadašnja saradnja bila na zavidnom nivou. Pomoć koju je dobila NTV IC Kakanj u elektronskoj opremi dobro je došla za poboljšanje programa. Ambasador Zadeh upoznat je i o razmjeni programa ove medijske kuće sa televizijskim kućama iz prijateljskog Irana. —Naši gledaoci u večernjim satima imaju priliku vidjeti dešavanja iz Irana , preuzimajući signal TV Sahar kazao je ef. Čeliković. Ambasador Irana obećao je i konkretnu pomoć za ovu televiziju u narednom periodu.( http://www.kakanj.com.ba/vijesti1/vijest.asp?vID=61)

Gost Akbar Eydi, prevodilac Ibrahim Avdić (suprug medžusijke/šiitkinje Sadike Avdić) i domaćin Sulejman ef. Čeliković u Gradskoj džamiji u Kaknju početkom 2006. god.

7. RADIO-PROGRAM „IRIB“ KOJI SE IZ IRANA EMITIRA PUTEM SATELITA (svaki dan, ujutro i naveče)

Poznatije radio-stanice preuzimaju ovaj program uz mjesečnu participaciju od 500 KM, a to su:

- ''Naba'' iz Visokog 107,2 metra FM

- ''Vogošća'' 88,2 metra FM

- ''Hayat'' iz Pazarića 87,9 i 94 metra FM

- ''Stari most'' iz Mostara 101,7 metara FM

- ''Glas Bosne'' iz Sarajeva 94,7 i 106,8 metara FM

- ''Alfa'' iz Sarajeva 104,9 metara FM..

Program obuhvata najnovije vijesti iz svijeta, Bosne i Irana, uz intenzivno tretiranje palestinskog problema i HEZBOLAHA. Ima nešto i kulturnog sadržaja koji se uglavnom odnosi na iransku kulturu i homenizam. Česte su emisije o šiitskim velikanima, Homeiniju i sl.

8. DOLAZAK UČAČA (HAFIZA) KUR'ANA IZ IRANA (redovno uz ramazan i mimo ramazana). Organizuju im se „VEČERi KUR'ANA“ Ukazuje im se gostoprimstvo u džamijama u cijeloj BiH. Tzv. učači održe poneko predavanje u kojem često potenciraju „jedinstvo“ muslimana. Ovim dolaskom se želi dočarati Bosnacima da su šiiti čuvari Kur'ana, a njihova vjerska litratura tvrdi da je Kur'an patvoren.

9. STIPENDRANJE ZA STUDIJE U IRANU, u Komu, Teheranu i Kazvinu, gdje se izučava šiitska vjera. Studenti su često voditelji pomenutog televizijskog i radio programa. Procjenjuje se da je broj svršenika medžusijskih studija do sada veći od dvadeset.

Studiranje u Komu

Nakon završenog kursa perzijskog jezika, znači oko šest mjeseci od dolaska u Iran, tragaoc za znanjem polazi na sljedeći kurs koji nosi naziv temhidijje (uvodni ili pripremni kurs). Ovaj kurs se također održava u medresi Imam el-Mehdi. Razlog za održavanje ovog kursa je upoznavanje sa sistemom, predmetima, načinom predavanja u hawzi, (hawza predstavlja sistem vjerskog obrazovanja u Iranu). Glavni predmeti koji se uče su sljedeći: edebijāt (arapski jezik), fiqh (propisi i pravila), tārīkh (historija), akhlāq (etika), tedžvīd (propisi učenja Kur'ana), aqā'id (vjerovanja) i hifz (učenje Kur'ana napamet). Pored toga što sam student ispituje 'vode' on također biva ispitivan. U ovom kursu oni koji vide da su pogriješili u izboru, ili su zadovoljni samo učenjem jezika, ili iz bilo kojih razloga imaju priliku da ponovo razmisle i da se preorijentišu. (http://www.muslimanskizivot.org/Studiranje_u_Komu_(I).htm)