84
ISTORIJA UMJETNOSTI I SILABUS Ovaj silabus traje 15 nedelja, po dva časa u nedelji. U toku 7. i 14. nedelje predviđeni su kolokvijumi koji se polažu pismeno. Na kraju, 15. nedelje ispit se polaže usmeno. Ciljevi : Razumjevanje bazičnih pojmova, podataka i koncepata u domenu istorije u mjetnosti Shvatanje progresa umjetnosti kao fluidni razvoj nedolazećih serija stilova i trendova koji se preklapaju i koji su međusebno zavisni, kao i fenomene istorijskih događaja Prepoznavanje bazičnih koncepata koji su inherentni za svaki stil i poznavanje najboljih primjera svakog stila Napomena: Za svako predavanje su pobrojani određen broj umjetničkih djela. U nekim slučajevima predavač će prokazati sva pobrojana umjetnička djela, a nekada fokus će se zadržati samo na neka određena.

silabus istorija umjetnosti

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: silabus istorija umjetnosti

ISTORIJA UMJETNOSTI I

SILABUS

Ovaj silabus traje 15 nedelja, po dva časa u nedelji. U toku 7. i 14. nedelje predviđeni su kolokvijumi koji se polažu pismeno. Na kraju, 15. nedelje ispit se polaže usmeno.

Ciljevi :

Razumjevanje bazičnih pojmova, podataka i koncepata u domenu istorije u mjetnosti

Shvatanje progresa umjetnosti kao fluidni razvoj nedolazećih serija stilova i trendova koji se preklapaju i koji su međusebno zavisni, kao i fenomene istorijskih događaja

Prepoznavanje bazičnih koncepata koji su inherentni za svaki stil i poznavanje najboljih primjera svakog stila

Napomena:

Za svako predavanje su pobrojani određen broj umjetničkih djela. U nekim slučajevima predavač će prokazati sva pobrojana umjetnička djela, a nekada fokus će se zadržati samo na neka određena.

Primarna literatura:

Janson H.W, Istorija umetnosti, 2 vol.

B. Vujović, Istorija umetnosti, Beograd

Page 2: silabus istorija umjetnosti

Prva nedelja

Uvod u istoriju umjetnosti

- bazični koncepti, ikonografija, termini i tehnike- diskusija šta je umjetnost; esetetika; razlozi i upotreba umjetnosti; lijepe

umjetnosti i primjenjene umjetnosti- srodne umjetničke tradicije i umjetnički kontinuiteti; šta je umjetničko djelo

i šta se podrazumjeva pod umjetničkim vještinama (koordinacija, imaginacija, kreativnost, originalnost), talentom i stilom

- vizuelni elementi: linija, boja, svjetlo, kompozicija, forma, prostor- ikonografija- medijumi- terminologija: realizam, naturalizam, iluzionizam, figurativnost, idealizacija,

stilizacija,reprezentativno, minijatura, apstraktno- tematika: likovi i figure, mitologija, istorija, mrtva priroda, žanr- scene,

pejsaž

Druga nedelja

Umjetnicko oblikovni i prikazivacki koncepti kroz istoriju umjetnosti

- prikazivanje - pojam; korelacija sa estetikom i semiologijom- centalni elemenat prikazivanja - mimesis- koncept formalnog prikazivanja- simboličko prikazivanje- deskriptivno prikazivanje

Preporučena literatura: Hanna Fenichel Pitkin, The concept of representation

Page 3: silabus istorija umjetnosti

Treća nedelja

Umjetnost i funkcije umjetnosti

- definicije umjetnosti- funkcije umjetnosti: nemotivirane i motivirane funkcije umjetnosti- nemotivirane funkcije: osnovni ljudski instinkt za harmoniju, balans i ritam;

iskustva misterije; ekspresija imaginacije; univerzalna komunikacija; ritualna i simbolička funkcija

- motivirane funkcije: komunikacija; umjetnost kao zabava; avante-garde ili umjetnost u političkom kontekstu; umjetnost kao psihološka aktivnost; umjetnost kao sociološki fenomen; umjetnost kao propaganda ili komercijalizam.

Četvrta nedelja

Ideje o umjetnosti od magijskog do obrednog

- slike i skulpture kao magijski predmeti- pojava kompozicija u kontekstu rituala plodnosti (pojava nagih žena-boginja

plodnosti)- nefunkcionalni razlozi za umjetničku aktivnost: dekorativni i personalno

ukrašavanje

Page 4: silabus istorija umjetnosti

Peta nedelja

Razvoj umjetnosti u praistoriju

Periodi: Paleolit (40,000-10,000 p.n.e.), Mezolit (10,000-8,000 p.n.e.) i Neolit (8,000-3,000 p.n.e.)

A. Paleolitska i mezolitska umjetnost

Osnovni elementi:- akvizacija manuelnih tehnika (izrada pribora, rezbarija, modeliranje,

slikanje)- upotreba prirodnih materijala (glina, kamen, pigmenti, drveni ugalj;

upotreba ruku i pribora u kreiranju umjetnosti)- pečinsko slikarstvo- paleolitska skulptura: vrste otkrivenih predmeta ( životinjske figure, ljudi,

dekorativni pribor)- preteravanje da bi se naglase važne karakteristike ili koncepti (na primjer-

plodnost )- opservacija prirode- ponovna upotreba istih područja u pečini za slikanje

SLIKE:

pečinsko slikarstvo: komplene cjeline ili detalji životinja: Vallon-pont-d’arc (konji), Altamira (bizoni pokazuju kako formacije prirodnog kamena “sugeriraju” animalne forme), Lascaux (bikovi)

predmeti od gline: Bizon (Ariege)

Page 5: silabus istorija umjetnosti

rezbareni predmeti: životinje: bizon od irvasovog roga ( La Madeleine); konj od mamutske kosti (Vogelherd); ljudska bića (Villendorfska Venera, Boginja plodnosti iz Cernavoda; čovjek-lav iz Hohlenstei-Stadela; ženska glava iz Brassempouy; glava kozorogog bacača koplja (Ariege)

reljefne skulpture: “Venera iz Laussela”

Preporučena literatura: Thomas Powell, Prehistoric Art, NY:Praeger,1966; Paul Bahn, The Cambridge Illustrated History of Prehistoric Art, Cambridge UP, 1998

Šesta nedelja

B. Neolitska i primitivna umjetnost

Osnovni elementi:

- nastanak prvih naseljenih mjesta i stvaranje neolitske kulture- grobni spomnici i svjetišta(menhiri, dolmeni i kromle)- umjetnost metalnog doba

SLIKE

neolitski megaliti: menhiri, dolmen iz Karnaca, kromleni (Stonehenge) maske iz Kongoa kultne kuće iz Okeanije mermerna glava-idol na Kikladama

Sedma nedelja

Kolokvijum

Page 6: silabus istorija umjetnosti

Osma nedelja

Bezvremenost umjetnosti proto-istorije i rane istorije – Mesopotamija

A. Sumero-akadska umjetnost

Osnovni elementi:

- umjetnost lokalnih gradova-država i njejzini opšti trendovi- umjetost i arhitektura u službi teokratije: bogovi (statuete koji sadrže

božanstvenu prisutnost), obožovatelji (velike oči koji usmeravaju pogled na boga; sklopljene ruke koji evociraju ljudskost prije božanstvenog); zigurat i njegov kompleks (simbolizira svetu planinu; udubljenja i projekcije na spoljnim zidovima, unutrašnje cele, kriva osovina) (Sumer)

- grobna dobra i pokopani mrtvac - pronalazak klinastog pisma

SLIKE

grupa statueta iz Abuovog hrama u Tel Asmari alabasterna ženska glava iz Uruka(3500-3000 god.p.n.e.) akadski vladar iz Nanive (2300-2200g.p.n.e.) ziggurat u Dur-Untašu

Page 7: silabus istorija umjetnosti

Deveta nedelja

B. Asirsko-vivalonska umjetnost

Osnovni elementi:- pojava arhitektonskih spomenika – palata- prvi sastavljeni zakon- Hamurabijev zakonik- intenzivna izgranja zigurata- nastariji pokušaji reljefnih predstava

SLIKE pobednička stela Naram-Sina

krilati bik iz Sarganove palate

Asurbanipalova palata

reljefi „Hamurabu prima Zakon od boga Sunca Šamšaša“ i „scena lova“ iz palate u Nanivi

vaza iz Suze

Deseta nedelja

C. Persijska umjetnost

Osnovni elementi:

- nedostatak religiozne arhitekture

- monumentalne palate

- kreiranje posebnog oblika stuba

- naglašeni dekorativni elementi u umjetnosti

- intenzivan razvoj zlatarstva

SLIKE

Page 8: silabus istorija umjetnosti

Darije i Kserks prilikom audijencije, Persepolis (oko 490g.p.n.e.)

Darijeva apandana u Persopolisu

krilasti bik sa ljudskim likom

Jedanaesta nedelja

Bezvremenost umjetnosti proto-istorije i rane istorije – Egipat

A. Arhitektura

Osnovni elementi:

- Arhitektura hramova, tombi, kuća i palata – tehnička mogučnost izrade u različitim materijalima i izrada prirodnih materijala i njihovo oblikovanje u trajnije materijale

- Kontinuitet kulture, života i umjetnosti: život poslije smrti

- Javna/monumentalna versus privatne arhitekture: hramovi glorificiraju božja djela kao put u raj

- Oblici hramovne arhitekture: tumulus, mastaba , piramida

SLIKE

Keopsova, Kefrenova i Mikerenova piramida

Hram Honsu u Karnaku

Amonov hram u Karnaku i hram Ramzesa II u Abu Simbelu

Dvanaesta nedelja

B. Skulptura

Osnovni elementi:

- Korelacija skulpture sa arhitekturom

Page 9: silabus istorija umjetnosti

- Frontalna postavljenost i statičnost skulpture

- Realizam u skulpturama Staroga Carstva, idealizacija forme u Srednjem Carstvu, dogmatizam i konvencije Novoga Carstva

SLIKE

Narmerova paleta

Portret Hesira iz Sakare (oko 2650 g.p.n.e.)

Pisar iz Sakare (oko 2400 g.p.n.e.)

Mikerin i njegova žena iz Gize

Princ Rehotep i njegova žena Nofret(oko 2850 g.p.n.e.)

Trinaesta nedelja

C. Slikarstvo

Osnovni elementi:

- Važnost slika: slike, kao riječi, dovode stvari do esencije života; zbog toga se pojavlje realizam, opis prirode je značajan

- Simbolizam i portreti: muškarci se boje crveno, dok žene žuto; jednakost polova; opis pokazije sudbinu

- Konceptualna priroda slike, red, organizacija prostora: slikarstvo u registrima, voluminoznost i neobičnost u ljudskim telima

SLIKE

Scene iz lova , zidna slika iz grobnice (oko 1360 g.p.n.e.)

Muzičarke

Tutankamon u lovu

Page 10: silabus istorija umjetnosti

Četrnaesta nedelja

Kolokvijum

Petnaesta nedelja

Polaganje ispita

ISTORIJA UMJETNOSTI II

SILABUS

Prva nedelja

Egejska umjetnost- Krit i Mikena

Osnovni elementi:

- Jednostavna elegancija Kikladske i Egejske umjetosti, uglavnom izražene na figurinama

- Minojska umjetnost koja se tipizira prema veselosti i interesu za prirodu

- Palatni kompleksi, manje jedinstveni od onih u Mesopotamiji, koji služe za administraciju i komercijalne aktivnosti

- Mikenska umjetnost sadrži monumentalnost Kiklopske arhitekture u korelaciji sa finim zlatnim predmetima koji se nalaze u grobovima

Page 11: silabus istorija umjetnosti

- Kraljevska prijemna dvorana: velika pravougaona prostorija sa centralnim ognjištem gdje se dolazi kroz otvoreni trijem sa stubovima, koja je postala osnova za razvitak megarona od kojeg će se kasnije razviti grčki hram

SLIKE

Zmijska boginja

Palata u Knososu

Palata u Festi

Berač pamuka

akrobata sa bikom

Mladič iz povorke

vaza sa oktopodom

vaza žetalica

atrijeva grobnica

lavlja porta

Druga nedelja

Antropomorfija i antropometrija antičke grčke umjetnosti

Periodizacija grčke umjetnosti

- homerovski period (XI-VIII vek p.n.e.)

- arhajski period (VII- VI vek p.n.e.)

Page 12: silabus istorija umjetnosti

- klasični period ( V-IV vek p.n.e.)

- helenistički period (IV-I vek p.n.e.)

A. Vazno slikarstvo

Osnovni elementi:

- razvoj različitih umjetničkih tehnika i stilova vaznoga slikarstva

- stilovi se menjaju i demonstriraju povečane mogučnosti i individualitet umjetnika

- utjecaji dolaze iz prirode, ali i sa Istoka. Iza apstraktnog stila dolazi klasični koji naglašava balans, ljepotu i proporciju, simetriju, pokret i idealizaciju ljudskog tijela

- Keramika: početak sa jednostavnom geometrijskom dekoracijom, kasnije se dodaju ljudske i životinjske figure - geometrijski stil (1100-700); onda slijede novi motivi sa Istoka:imaginarne životinje, spirale, rozete, krilati monstrumi, scene borbi i želja za eksperementisanjem - orijentalizirani stil (700-600)

- Veliki stepen umješnosti pri izradi u arhaičnom stilu (600-480)

- Vazno slikarstvo cvjeta do pojave zidnoga slikarstva (oko 450 god.):stil crnih figura i crvenih figura

SLIKE

Dipilonska vaza (VII vek. P.n.e.)

Psijaks, antička amfora iz Dulčija, „Herakle davi nemejskog lava“ /oko 525 god.p.n.e.)

Kiliks, „Pehar lovca ptica“

Krater, „ Ganimed sa obručom i petlom“

Keramički pehar, „Apolon prosipa žrtveno vino“

Treća nedelja

Page 13: silabus istorija umjetnosti

B. Arhitektura

Osnovni elementi:

- Različiti redovi

- Hramovni plan i vrste hramovne arhitekture

- Elementi hrama

- Urbana rješenja grčkih gradova

- Antički teatri

- Sinteza svih grana –graditeljstva, slikarstva, skulpture i primjenjene umjetnosti – u arhitekturi

SLIKE

Maloazijski stil (Zevsov hram u Pergamonu; hram Arine Polijas u Prijeni)

Atičko-jonski stil (Erehtijon i hram Atine nike na Akropolisu)

Korintski stil ( Olimpijon u Atini, Zevsov hram u Atini; Apolonov hram u Miletu)

Četvrta nedelja

C. Skulptura

Osnovni elementi:

- Skulptura arhaičnog perioda pokazuje utjecaje iz Egipta: ukočen stav sa stisnutom pesnicom, jedna noga naprijed, formalna ekspresija(arhajski osmjeh); kubičnost figura kurosa i kora

- skulptura (slobodna ili arhitektonska)

Page 14: silabus istorija umjetnosti

- Klasični period pokazuje novi karakteristični element: kontrapposto. Pažnja na anatomske detalje: umjetnute oči, bronzane trepavice, bakarna usta. Želja da se prikaže pokret i ljepota, unutrašnja harmonija u skulpturi

- Helenistička skulptura naglašava nove proporcije (izduženo tijelo, manja glava), veća koncentracija na realizmu, više ekspresije, više nasilja, različite poze, ekstremno torzo

- Arhitektonska skulptura: najprije se pojavljuje u arhajskom stilu na pedimentu hramova; vakav visoki reljef omogućava „slobodnostoječu“ skulpturu. Balansirane i postavljene simetrično skulpture na svaku stranu pravougaone prostorije. Pediment klasičnog donba je slobodan, frizevi i metope su također skulpturirani. Borbe se prikazuju da bi se dolovile mitološki pojmovi i da podsjete na tekuće političke događaje, nikako da opisuju aktuelna dešavanja (Borba kentaura i lapida je sa ciljem paralele persijskog napada na Grčku)

SLIKE

Arhajsko doba (Ženska figura; Kuros; Kora u dorskom peplosu;Glava Rampin;Hera sa Samosa; Auriga; Kritijev mladič)

Klasično doba ( djela Mirona,Polikleta i Fidija)

Helenističko doba (djela Skopasa, Praksitela i Lizipa)

Peta nedelja

Imperijalna logika rimske umjetnosti

A. Arhitektura

- Novi koncept u arhitekturi: preferiranje zatvorenog prostora

- Inovacije u arhitekturi: upotreba betona, kupola i valuta; lukova; bazilika, atrijum

- Inovacije u dekoraciji: široka upotreba mozaika (zidovi, podovi,tavanice); pejsaž postaje predmet zidnoga slikarstva

Page 15: silabus istorija umjetnosti

- Upotreba javnih prostora i mjesta (gradska organizacija, javna skulptura koja glorificira imperatora)

- Eklektizam u rimskoj arhitekturi, prvenstveno grčki i etrurski utjecaj

SLIKE

Koloseum u Rimu

Rimski akvadukt

Karakaline terme

Panteon

Konstantinov slavoluk

Šesta nedelja

B. Rimska skulptura i slikarstvo

Osnovni elementi:

- Glavna karakteristika kulture je koncentracija na praktične aspekte umjetnosti, pa je u skulpturi i slikarstvu naglašena komponenta osječaja za red i utilitarizam, ozbiljnost i autoritativnost

- Tipizacija reljefa prema koncentraciji fugura

- Identifikuju se četiri tipa slikarstva

- Portret reflektira interest u realizmu i idealizaciji

SLIKE

August u mermeru

Marko Aurelije „Konjanička statueta“ u Rimu

Rimski patricije

Aulus metulus

Carska porodica – reljef

Page 16: silabus istorija umjetnosti

Ara Pacis - Oltar mira (13-9)

Trajanov stub u Rimu ( 106-113)

Darije u bitci kod Isa

Persej i Andromeda, slika iz Pompeje (65-70)

Portret mlade žene-pjesnikinje Safo iz I veka

Sedma nedelja

Kolokvijum

Osma nedelja

Umjetnost srednjeg vijeka

Monoteizam i plotinski koncept kasne antike i ranog srednjeg vijeka

A. Ranohrišćanska umjetnost

Osnovni elementi:

- Adaptacija ranijih motiva, stilova grčko-rimskog perioda koji služe u svrhu hriščanstva

- Najranija hrišćanska umjetnost u službi pogrebnih ceremonijala

- Hrišćanska ikonografija readaptira pagansku mitologiju i rimski imperijalni simbolizam

Page 17: silabus istorija umjetnosti

- Razvoj Hristove figure od dobrog pastira/ spasioca i filozofa/učitelja do Hristosa – Heliosa i imperijalnog vladara Raja

- Hriščanska zdanja inkorporiraju elemente kućnog atrijuma, kapela katakombi, baziliku, prijemnu salu, pravougaoni plan Zapada i centralni plan Istoka;

SLIKE

Zidno slikarstvo: Podzemna katakomba Sv. Petra i Marcelina;

Mozaik: Rim: Hrist u Uzvišenju iz Sante Pudencijane; Lot iz Santa Marije Madžore: Ravena:Hrist kao dobar pastir iz Mauzoleja Gala Plaside; apsidni mozaici iz Sv. Apolinare in Klase; mozaik iz San Vitale;

Ilustrirani manuskripti: scene iz vatikanskog virgila; scena iz Vienskog Genezisa

Pogrebni objekti: sarkofag Juniusa Basusa; sarkofag Dobrog Pastira

Zdanja: Rim: bazilika sv. Petra; Santa Konstanca; Santa Pudicienta; Ravena: Gala Plasida

Deveta nedelja

B. Umjetnost Vizantije

Osnovni elementi:

- Ravna spoljašnost nasuprot bogato dekorirane unutrašnjosti

- Slike sada služe da se obrazuje vjernik, da se objasni hriščanska dogma,poruka umjesto emocije traži filizofiju i simbolizam; umjesto realizma slika reflektuje unutrašnju esenciju koja je iznad svjetovne pojavnosti

- Solidne forme naglašavaju stav i gestikulaciju na račun naturalizma i iluzionizma, iako opstojavaju ovi stilovi

Page 18: silabus istorija umjetnosti

- Umjetnost Vizantije na balkanskim teritorijama; njihova specifičnost i umjetničke škole

SLIKE

Ravena : St. Apolinare Nuovo, St. Aspolinare in Clase, san Vitale:

Istanbul: Hagia Sofija

Hosias Lukas(upisani grčki krst u tlocrtu)

Crkva u Dafnama( lik Hrista Pantokratora)

Deseta nedelja

Simboličko prikazivanje na stečcima

Osnovni elementi:

- Umjetnost nadgrobnih spomenika koja obuhvata područja Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Like, Zapadne Srbije i Crne gore.

- Bogata reljefna dekoracija

- Upotreba simbola povezanih sa Prirodom

- Stilizovani prikazi likova, sa naglašenom konturama i linearnošču, šematsko prikazivanje

- Naglašena ornamentiranost u frizovima

SLIKE

Stečak kod Radimlja i Kupresa

Sarkofag kod Donjeg Zgošča kod Kaknja

Stečak kod Brotnjice u Dalmaciji

Page 19: silabus istorija umjetnosti

Jedanaesta nedelja

Zapadnoevropska umjetnost

A. Romanika

Osnovni elementi:

- Projavljen interest u reizgradnji i prostornom povečanju bazilike kako bi se primilo povečan broj vjernika(hodočasnika i krstaša) koji dolaze da vide relikvije. Na taj način se reobnavlja trgovija, putovanja i urbana kultura

- Bazilika predstavlja serija od dobro profiliranih geometrijskih elemenata koji daju pravilnu podelu prostornih porcija; glavni brog, transept izdužen da se primi veći broj vjernika

- Inovacije romanske bazilike su: uvečana veličina, poboljšana cirkulacija, solidna gradnja zidova i kamene tavanice koji sprečavaju požare, osvjetljenje, akustika, proporcionalitet glavnog broda i transepta i njihovo presijecanje

- Regionalne razlike

Page 20: silabus istorija umjetnosti

- Pojava monumentalnih kamenih skulptura kao spoljna dekoracija u formi frizeva, timpana i portala

- Figure u manuskriptama i skulpturama djele zajednički karakter: duga i produžena tijela, smiješni pokreti, indikativna jednostavnost u odevanju i dijelovima tijela. Draperija se tipizira linearnošću ili pokreta od vjetra. Iznad svega, figure odaju utisak straha, stresa, agitacije

- Ikonografski program je restriktivno na crkvenoj dogmi – Sudnji Dan je veoma česta tema koja se postavlja na ulaznom portalu

SLIKE

CrkvE: St. Sernen u Tuluzu; San Ambrodžo u Milanu; St. Ettiene u Kanu

Monumentalne skulpture: Uzvišenje Hristovo i Apostoli( St. Sernen); Kreacija i Iskušenje Adama i Eve (Modena); Sudnji Dan (Autun);

Ilustrirani manuskripti: scena iz života St. Omera; Otkrovenje St. Džona iz Apokalipse St. Sevra;

Slikarstvo i freske: Marija i Hrist sa anđelima ( Castel Appiano)

Dvanaesta nedelja

B. Gotika

Osnovni elementi:

- Bazilika sada je utablirana kao jedinstvena struktura, unutrašnjost je puna svjetlosti, vazduha koji simboliziraju novo jedinstvo duhovnosti ( svjetlost

Page 21: silabus istorija umjetnosti

reprezentira božanstvo) i racionalnosti (izraženo kroz matematičku harmoniju). Naglašenost na vertikalnosti i postignuta lakoća strukture

- Inovacije: nova visina brodnih zidova omogućava više svjetlosti i prostora; materijalitet i masivnost je rješena dodatkom prozora na triforijumima sa obojenim staklom; noseči stubovi; prelomljeni lukovi; radijalne kapele u apsidi;

- Skulpture se masovno koriste u enterijeru i eksterijeru; detaljna obrada skulptura, pojava iskrivljenog S - oblika

- Jedinstvo između strukture i dekoracije

- Ikonografski program se širi i uključuje filozofiju, prirodne fenomene; religiozni događaji pokazuju kreaciju osjećaja i reakcija, ne samo duhovnu spiritualnost

- Obojeno staklo će utjecati na iluminirane manuskripte

- Razvoj dvorne crkve (hallenkirche) gde se stranični brodovi i glavni brod jednake visine

SLIKE

Crkve:St. Deni; Notr Dam; katedrala u Šartru, katedrala u Salsberiju, Katedrala u Kelnu

Monumentalne skulpture: kraljevski portal (Šartr), Smrt Bogorodice ( Strazburg)

Obojeno staklo: Razapeće ( Rems); Dobri Samarčanin ( Šartr); rozeta u Šartru

Iluminirani manuskripti: Abraham i Tri anđela iz Psaltita St Luisa; Obožavanje Magija;

Page 22: silabus istorija umjetnosti

Trinaesta nedelja

Islamska umjetnost

Osnovni elementi:

- Zabrana slikovnog prikazivanja na javnim reprezentativnom objektima

- Anakoničnost i naglašena orijentacija u dekoraciji

- Potpuno odsustvo skulpturalnih predstava zbog zabrane koja je proklamirana da bi se sprečila idolatrija

- Ogroman razvoj arhitekture, specifične i prilagođene za religijske ceremonijale i pojavnost različitih regionalnih arhitektonskih škola

- Minijatura dobija na značenju posebno iluminacija vjerskih knjiga i naučnih tekstova

SLIKE

Mozaik u Velikoj džamiji u Damasku

Velika džamija u Samari ( 848-852)

Ibn-Tulunova džamija u Kairu

Velika džamija u Kordobi

Palata Alhambra u Grenadi

Kraljevska džamija u Isfahanu

Mihrimah džamija u Istanbulu

Mauzolej Tadž Mahal u Agri

Četrnaesta nedelja

Page 23: silabus istorija umjetnosti

Kolokvijum

Petnaesta nedelja

Polaganje ispita

ISTORIJA UMJETNOSTI III

SILABUS

Prva nedelja

Umjetnost i odnos prema prirodnom

Protorenesansa u Italiji do 1400 godine

Osnovni elementi:

- Utjecaj hriščanskog humanizma (religije kao vlastitog iskustva, ljepota i vrijednosti stvari u prirodnom svijetu dolaze od Boga) i sekularni humanizam učenjaka

- Obnova klasičnih i antičkih stilova posebno u skulpturi

- Reobnovljeni kontakti sa vizantijskom umjetnošču (kroz trgovinu sa Vizantijskim carstvom) i njejzini doprinosi u italijanskoj umjetnosti

- Drama vraća slikovnost, posebno u narativnim scenama

Page 24: silabus istorija umjetnosti

- Preporod slikovnih umjetnosti uopšte, posebno monumentalnog fresko slikarstva

- Povratak pejsaža kao objekt slikanja

- Urbanizacija italijanskih gradova vodi ka civilnom ponosu, želju da umjetnost proljepša i monumentalizira gradove

- Humanizacija religijskih tema, pokazivanje realnih emocija

- Eksperimentiranje sa naturalizmom i sa slikovnim realizmom: prostor može biti kreiran sa figurama ili sa arhitekturom u umjetničkom djelu

- Interes za vidljivi svijet

- Umjetnički personalitet

SLIKE

Crkve: Firenca: Santa Kroče, Duomo, baptisterij San Džovani,; Milano: Duomo; San Marco u Veneciji; San Frančesko u Asisiju

Slike: Čimabue (Measta), Džoto (Maesta), Dučio (Maesta i detalji), Simone Martini( Put do slave)

Fresko ciklusi: Džoto (Arena Chapel and Santa Croce)

Skulptura: Nikola Pisano Baptisterij u Pizi; Džovani Pisano (Propovedaonica u St. Andreji i fasadne statuete Sijenske crkve

Civilna arhitektura: Pallazio Vecchio, Loggia dei Lanzi (Firenca), Pallazio Pubblico (Sijena)

Mozaici: tavanica na Baptisterijumu u Firenci; Coronation of the Virgin u Santa Maria Maggiore(Rim)

Druga nedelja

Reprezentativna analitika rane renesanse

A. Renesansa na jugu 1400-1500

Osnovni elementi:

- Kontinuirani porast humanizma i interest za klasičnu umjetnost reflektira reobnovu antičkog stila u arhitekturi, želja da se opišu detalji iz prošlosti sa

Page 25: silabus istorija umjetnosti

arheološkom preciznošću, oživljavanje portretne umjetnosti, početak idealizacije ljudskih formi, realizam, imitacija prirode

- Produženi utjecaj civilnog urbanizma na umjetnost:monumentalne skulpture, freske

- Važnost matematike (posebno proporcije i srazmeri) rezultira u reotkrivanju različitih perspektiva

- Pristup hriščanskoj sadržini sa klasičnim formama, sadržinama

- Emocionalne kvalitete venecijanskog pejsaža

- Promjena stava prema umjetnicima, odaje im se velika počast

- Oslobađanje statuete sa crkvenif fasada, sada stoje slobodno u prostoru

- Najraniji primjeri slikarstva „sacra converzacione“

- Eksperimenti sa svjetlošću

- Pokušaj dočaravanja unutrašnjeg života figura, ponekad kroz gestikulaciju, ponekad kroz facijalnu ekspresiju

SLIKE

Crkve: Brunaleski: San Lorenzo, Pazzi Kapela, kupola Duodomo u Firenci; Alberti: San Francesco u Riminiju, Santa Andrea u Mantovi

Slikarstvo: Mazačo: sveto Trojstvo; Fra Fiilpo Lipi: Madona; Paolo Učelo: Bitka kod San Romana; Botičeli: Rađanje Venere; Mantenja: Agonija u vrtu

Freske: Masačo, Masolino i Filipino Lippi: Kapela Braccaci; Džirlandao:Rađanje Device; Mantenja: Camera Picta

Skulpture: Džiberti: Žrtvovanje Isaka, Hristovo kupanje, Zukone, David, Gatamelata; Bernardo Rosalini: Grob Leonarda Brunija

Civilna arhitektura: Alberti: Palazzio Rucellai; Rosselino: Glavni trg u Pienzi, Urbino

Page 26: silabus istorija umjetnosti

Treća nedelja

B. Renesansa na severu 1400-1600

Osnovni elementi:

- Važnost portreta, posebno donatora

- Realizam

- Upotreba uljenih boja

- Interest u opisivanju vizibilnih elemenata koji se nijesu reprezentirali ranije, kao što su scene sa sela, žanr scene, esktremno detalisanje

- Naglasak na svakodnevnu realnost: prikrievni simbolizam koji ima za cilj da svakodnevnu scenu pretvori u religijsku scenu (prepletanje simbolizma i realizma)

- Beskrajna dubina prostora, atmosferska perspektiva

- Interest za emocionalnu dramu

SLIKE

Majstori iz Flaemla (Robert Campin): Oltar Merode; Jan i Hubert van Ajk: Razapeće i Sudnji Dan; Rodžer van der Vejden: Spuštanje sa krsta; Hieronimus Boš: Vrt uživanja; Albreht Durer: Autoportret, Četiri apostola; Kranah Stariji: Parisova presuda; Holbajn Mlađi: Portret Erazmusa, Francuski ambasador, Brojgel Stariji:Povratak lovaca

Iluminirani manuskripti: Žan Fuko:Pad Jerusalima

Grafika: Martin Šongauer: Iskušenje Sv. Antona; Durer Albreht: Adam i Eva, Vitez, Smrt i đavo, Četiri jahača apokalipse

Skulptura: Klaus Sluter: Portal Chartruese de Champmol; Veit Stoss: Oltar Marije Device

Page 27: silabus istorija umjetnosti

Četvrta nedelja

Visoka renesansa i kreiranje kompaktne predstave

A. Slikarstvo

Osnovni elementi:

- Protiv-reformacija

- Važnost humanizma, klacicizma:idealizacija forme ljudskog tijela

- Tragični heroizam Mikleanđela, elegancija Rafaela

- Atmosfera, kolorit venecijanske škole; sfumato kreira poetsku viziju, kolor i svjetlost definiraju formu

- Interest za antično kroz arheološke nalaze

- Umjetnike se smatra za nadarenog individuallca, ponekad za genija

- Vizuelna efektivnost primarna u odnosu na skladan odnos i red: slika treda da reflektuje unutrašnju dušu ili duhovno stanje (tijelo i duša u harmoniji)

SLIKE

Page 28: silabus istorija umjetnosti

Slikarstvo: Leonardo da Vinči: Bogorodica u špiljama,Mona Liza; Rafael Santi:Udaja Bogorodice; Ticijan Večeli: Bahinalije, Urbinska Venera; Đorđone: Uspavana Venera, Oluja

Freske: Leonardo: Tajna Večera; Mikelanđelo: Sikstinska kapela; Rafael: Atinska škola, Galateja

Peta nedelja

B. Skulptura i arhitektura

Osnovni elementi:

- Predmet proučavanja u arhitekturi: kreiranje zatvorenog, savršenog kosmosa od elemenata prostora, volumena, svjetline i anantomija

- Veća dekoracija i ornamentika, dok kupola, svod i skulpturalnost arhitekture je evidentna

- Karakteristike skulpture su idealna ramnoteža statike i pokreta

- Akcija u mirovanju

- Skulptura- mimetika božje kreacije (Mikelanđelo)

- Skulptura zarobljena u tamnici mermera

SLIKE

Page 29: silabus istorija umjetnosti

Crkve: Bramante: il Tempietto; Mikelanđelo: Kapela Mediči, Paladio: S. Giorgio Maggiore

Skulptura: Mikelanđelo: David, Mojsije, Pieta; Rob na umoru, Grobnica Mediči

Civilna arhitektura: Bramante: Palazzio Caprini,Paladio: Teatro olimpico u Vinćenci

Šesta nedelja

Manirizam i emocija

Osnovni elementi:

- Dobrovoljno iskrivljenje klasičnih ideala i renesansnih proporcija: antiklasicizam i antinaturalizam

- Umjetnost radi umjetnosti:subjektivna, emocionalna, rječita, ljubav prema obskurnim alegorijama pri čemu su djela veoma ambivalentna

- Ambivalentnost i tenzija u prostoru i sadržini slike; iluzionizam

- Umjetnik kao vrhunski zanatlija

- Suprotnosti tijela i duše- naglasak na ljudsku figuru

Page 30: silabus istorija umjetnosti

- Vještački stil („maniera“) : estetski, elegantan, polirani su dijelovi tijela da se posebno istaknu

SLIKE

Slikarstvo: Permiđano: Madona sa izduženim vratom; Bronzino: Eleonora iz Toleda i njejzin sin; Tintoreto: Hrist pred Pilatom, Posljedna večera; El-Greko: Pogreb grofa iz Orgaza; Veroneze: Hrist u kući Levi; Koređo: Jupiter i Jo

Freske: Romano: Pad Giganta

Skulptura: Celini: Persej; Đovani Bolonja: Otimačina Sabinjanki, Merkur u letu

Civilna arhitektura: Đulio Romano: Palazzio del Te

Sedma nedelja

Kolokvijum

Osma nedelja

Barok na jugu – barokna ideja za pokret

Barok u Italiji

Osnovni elementi:

- Umjetnost glorificira svjetsku slavu katoličke crkve; naglasak na čuda

- Povečana važnost nauke, posebno astronomije, fizike i optičkih nauka: vjerovanje u vidljivo, vjera u realni svijet, interes za fizički prostor, za stvari u pokretu

Page 31: silabus istorija umjetnosti

- Teatralnost, dramatična kompozicija, emocionalnost

- Bavljenje vremenom i svjetlošću; virtuozna upotreba svjelosti i sfumata (često u jakom kontrastu) da bi se naglasila sjena, misterija, emocija i smisao za participaciju (koja je vezana za teatralnost)

- Tenzija, konflikt veoma često reflektiran u erotskim i nasilnim motivima

- Opisana kontradiktorna strast: intelekt vs. spiritualnost; razum vs. strast

- Opisana mistička vizija

- Iskrivljene arhitektonske površine

SLIKE:

Crkve: Džakomo dela Porta- Il Džezu; Maderno- Sv. Petar; Bernini- Sv. Petar, Sv. Andrea al Kvirinale; Boromini- Sv. Karlo alle Kvatro Fontane; Guerini- Kapela svetog ruha (Torino);

Slikarstvo: Karavadžo- Poziv sv. Mateje, Ukop, Razgovor sv. Pavla; Dominićino-Sv. Sesilija; Džordano – Otimačina Evrope

Freske: Anibale Karači- freske na tavanici u palati Farneze; Pjetro da Kortona- Glorifijacija vladavine Urbana VII na tavanici u palati Barberini

Skulptura: Bernini- Ekstaza sv. Tereze, David, Apolon i Dafina

Civilna arhitektura: Guerini- Palata Karinjano (Torino)

Page 32: silabus istorija umjetnosti

Deveta nedelja

Barok na sjeveru: Flandrija, Holandija i Španija

Osnovni elementi:

- Istaživanje svjetlosti: direktne i indirektne, jaki kontrasti svjelosti i tame, svjetlost kreira vizibilni svijet, sugerira emocije, raspoloženje

- Portretiranje ljudskih karaktera, česta opisivanja strasti i moći

- Interes za pejsaž, svakodnevni život i žanr- scene:oni slave svakodnevlje, indiciraju uživanje u prirodi i čak idealiziraju pejsaž

- Naglasak na dinamičan pokret: beskrajna energija i inventivnost

- Teatralicitet, posebno u dinamičnim efektima svjetlosti

- Umjetnička djela odaju utisak da prevazilaze granice okvira

- Iskrivljene površine u arhitekturi

Forme koje izrastaju iz boja

- Ljubav prema obilju, preterivanju koja je povezana sa apsolutnom vlašću

- Upotreba realističnosti da bi se kreirala alegorija

- Pokušaji da se prikaže unutrašnji život ljudske duše ili da se humanizira religija

Barok u Flandriji

- Utjecaj Karavađa i drugih italijanskih umjetnika (Ticijanov utjecaj u portretu)

- Piter Pol Rubens- problemski uvid

- Jakob Jordans- problemski uvid

Page 33: silabus istorija umjetnosti

- Anton Van Dajk- problemski uvid

- Jan Brojgl Stariji- problemski uvid

- Adrijan Bauer- problemski uvid

- David Tenirs- problemski uvid

SLIKE

Slikarstvo: Rubens-Umjetnik i njegova žena, Podizanje i Spuštanje na krst, Borba Amazonki, Otimačina Leukipovih kćerki, Vrt ljubavi; Van Dajk- Portret kardinala Bantivolja; Jordans- Kralj pasulja; Brauer- Operacija; Brojgl Stariji-Alegorija Zemlje

Deseta nedelja

Barok u Holandiji

- Slikarske vrste: genre, grupni portret, mrtva priroda, krajolik

- Frans Hals – problemski uvid

- Rembrant Van Rijn– problemski uvid

- Jan Vermer van Delft– problemski uvid

- Jan van Gojen– problemski uvid

- Jakob van Rojzdal– problemski uvid

- Majndert Hobema– problemski uvid

SLIKE

Page 34: silabus istorija umjetnosti

Slikarstvo: Hals- Malle Babbe, Članice upravnog odbora staračkog doma; Rembrant- Čas iz anatomije dr. Tulpa, Osljepljenje Samsonovo, Noćna straža ,Autoportret, Povratak bludnoga sina; Vermer-Umjetnik u svom ateljeu, Pismo; Rojzdal- Vjetrenjača;

Jedanaeseta nedelja

Barok u Španiji

- Utjecaj Karavađa i drugih italijanskih umjetnika (Ticijanov utjecaj u portretu)

- Hoze de Ribera – problemski uvid

- Fancisko Zurbaran– problemski uvid

- Diego Velaskez– problemski uvid

- Bartolomeo Muriljo– problemski uvid

SLIKE

Slikarstvo: Ribera- Mučeništvo svetog Bartolomeja; Zurbaran- Prikazivanje sv. Petra, Smrt sv. Bonaventure; Velaskez- Konjanički portret Karlosa, Počasne gospođice, Portret papa Inoćentija X; Muriljo- Madona i djete.

Arhitektura: Herera- Eskorijal; Narcis Tome- katedrala Santijago de Kompostela.

Dvanaesta nedelja

Barok u Francuskoj

- klasicizam i naturalizam u francuskom slikarstvu;

- umetnost kao deo mašinerije za glorifikovanje kralja;

- osnivanje Akademija;

Page 35: silabus istorija umjetnosti

- teorijske rasprave na francuskoj Umetničkoj akademiji;

- Dekartov koncept gledanja – kartezijanski perspektivni model kao granica između sličnosti i reprezentacije;

SLIKE

Arhitektura:Fransoa Mansar- Zamak Maisons-Lafitte; Klod Pero- Istočno pročelje Luvra; Luj Le Vo i Arden Mansar- Vrtno pročelje Versajske palate; Arduen Mansar- Salon rata u Versajskoj palati.

Slikarstvo: Žorž de la Tur- Josif Drvodelja; Nikola Pusen- Cefalus i aurora, Otmica Sabinjanki, Pejsaž sa pogrebom Fokiona; Klod Loren- Pejsaž iz Kampaneje, Pastorala;Luj le Nan- Seljačka porodica

Skulptura:Pjer Piže- Milo iz Krotone; Fransoa Žirardon- Model za konjaničku statuu Luja XIV; Antoni Kojsevoks- Šarl Lebrun

Trinaesta nedelja

Rokoko - Francuska i Engleska

Page 36: silabus istorija umjetnosti

Osnovni elementi:

- Razigranost, kapricioznost, isticanje, iluzionizam, eroticizam. Lukavština se preferira u odnosu na iskrenost

- Manja skala upotreba elemenata u kompozicijama; intimna umjetnost, dekorativna koja se često razumije u primjenjenim umjetnostima kao pomoćno sredstvo

- Osjećaj za prirodu: Arkadija kao ideal pejsaža

- Genre nasuprot dvorskom eroticizmu namjenjenom srednjoj klasi da instruira i inspirira: teme ljubav, familija, svakodnevni život i rad se opisiju sa tendencijom da se zadrži moralitet i zapazi socijalni red

- Želja za novitetima

- Kolor (emocije, osjećaj za mnoštvo) nasuprot dizajnu (intelektualnog za ograničen krug)

- Satira, socijalni komentari

- Arhitektura: rafinirane barokne krivine, osvjetljenje, koloritna pastelna šema

SLIKE

Crkve: Nojman- Vierzehnheilgien; Zimerman-Wieskirche

Slikarstvo: Antoan Vato- Hodočašće na Kiteru; Žan Onore Fragonar- Kupačice; Fransoa Buše- portret Madam Pompudur; Simeon Šarden- Mlada učiteljica, Vračanje sa pijaca;Vilijam Hogart –Brak iz mode; Džošua Rejnolds – Gospođica Sidon kao tragična muza; Tomas Gejnzboro- Robert Endrju i njegova žena

Freske: Tiepolo- Tavanica u fresko tehnici u Vurzburgu(Ženidba Frederika Barbarose)

Domača arhitektura: Nojman- Rezidencija Vurzburg

Četrnaesta nedelja

Kolokvijum

Page 37: silabus istorija umjetnosti

Petnaesta nedelja

Polaganje ispita

ISTORIJA UMJETNOSTI IV

SILABUS

Prva nedelja

Imperijalna logika neoklasicizma

A) Slikarstvo

Osnovni elementi:

- Reakcija na Prosvetiteljstvo i sjajnost Rokokoa; neoklasična umjetnost je stabilna, solidna, predmet rada je herojstvo, ponekad grandioznost

- „antička reobnova“: grčki i rimski koncept u umjetnosti pod utjecajem povečanih arheoloških iskopavanja (pr. Pompeja)

- Ponovno uvođenje rimskih tema (moralnost, čast,patriotizam,heroizam,samo-požrtvovanje) u civilnom društvu, dok republikanizam predstavlja grandoiznost i idealizaciju

Page 38: silabus istorija umjetnosti

- Jednostavan i oštar stil:red, logika, jednostavnost, fina površina, preciznost detalja, jasne linije

- Slikarstvo klasicizma inspirisano je antičkom skulpturom, sve je u njemu podređeno plastičnosti oblika

- Crtež ističe vrijednost jasne i i čiste konture, boja se svodi na neutralne, uglavnom sive tonove, tanki sloj na podlozi bez vidljivog poteza četkice

- Kompozicija se zasniva na sistemu vertikala i horizontala

- Kontrasti svjetlo-tamnog se apstrahuju, pa su oblici obasjani svjetlošću istog intenziteta

- Glorifikacija moći kao reakcija na revoluciju u domenu arhitekture:reobnova paladijanskog stila

- Žak Luj David – problemski uvid

- Žan Antoan Gro– problemski uvid

- Žan Dominik Engr– problemski uvid

SLIKE

Slikarstvo: David- Zakletva Horacija, Maratova smrt, Sokratova smrt, Brut; Engr- Odaliska, Edip i Sfinga, Krunisanje Napoleona

Druga nedelja

B) Skulptura

- Oštrina i plemenitost konture

- Dominacija pravih linija

- Tačno, naturalističko predstavljanje pojedinosti (na primjer: postelja na kojoj figura leži)

- Žan Antoan Udon– problemski uvid

- Antonio Kanova– problemski uvid

Page 39: silabus istorija umjetnosti

SLIKE

Skulptura:Udon- Volter, Džordž Vašington; Kanova –Paolina Borgeze kao Venera, Grobnica grofice Marije Kristine;

Treća nedelja

Reakcija na racionalno- romantizam

Osnovni elementi:

- Reakcija na Prosvetiteljstvo: subjektivitet, intuicija, instinkt

- Reakcija na neoklasicizam: obojenost koja se primjenjuje više u gustim teksturama nego sa jasnim linijama, akcenat na koloru u odnosu na liniju

- Dostojanstvo, emocionalna ekspresija, interest za dušu, njejzina raspoloženja i misterije

- Okrenutost prema prošlosti, nostallgičnost

- Senzualnost ,egzotizam

- Priroda: evokativni pejsaži, prirodne ljepote i dramatične promjene u pejsažu. Suprotne teme u odnosu na prirodu; čovjek nasuprot divlje prirode ili ljudska želja da živi u miru sa prirodom.

Page 40: silabus istorija umjetnosti

- Teme:nacionalizam, socijalna pravda, individualna sloboda, avantura ,hrišćanski vjerski misticizam

A) Slikarstvo

- Teodor Žeriko – problemski uvid

- Ežen Delakroa– problemski uid

- Fransoa Mile– problemski uvid

- Kamij Koro– problemski uvid

Francisko Goja– problemski uvid

- Vilijam Blejk– problemski uvid

- Vilijam Tarner– problemski uvid

- Džon Konstebl– problemski uvid

SLIKE

Žeriko - Splav Meduze, Ludak, ; Delakroa- Pokolj na Hiosu, Frederik Šopen, Odaliska; Mile- Angelus; Domie-Vagon treće klase;Goja-Porodica Karla V; Mile- Sejač;Koro- Papagino; Konstebl-Hempstedska pustara; Blejk- Prauzrok stvari;

Četvrta nedelja

C. Skulpture

- Fransoa Ride– problemski uvid

- Žan Batist Karpo– problemski uvid

Page 41: silabus istorija umjetnosti

- Antoan Bari– problemski uvid

SLIKE

Rude- Marseljeza, Sposmenik maršalu Neju; Bari- Jeguar proždire zeca; Karpo- Igra

Peta nedelja

Realizam i fotografija

A) Realizam

Osnovni elementi:

- Naturalizam, želja da se naslikaju stvari istinito i objektivno

- Naglasak na opisivanje svakodnevnog života društva i prirode kroz direktnu opservaciju

- Odbijanje ranijih konvencionalnih tema kao što su akademski aktovi, stoga nove teme obuhvataju političku i društvenu satiru ,klasne razlike, efekti industrijalizacije na ljudski život; socijalna svesnost se reflektuje u umjetnosti

- Razvoj i popularnost fotografije

Page 42: silabus istorija umjetnosti

- Arhitektura koristi nove metode u industrijaliicazju; prvenstvo na korisne strukture nasuprot dekorativnim

-

Slikarstvo i skulptura

- Gustav Kurbe - opus i slike

- Onore Domije- opus i slike

- Ilja Repkin- opus i slike

- Aleksandar Kabanel – opus i slike

- Konstanten Menie- opus i slike

SLIKE

Slikarstvo : Kurbe- Tucači kamena, Unutrašnjostom ga ateljea;Mile-Čistači;Domije- Vagon treće klase, Pralja; Roseti- Prikazivanje; Repkin – Burlaci Volge, Nijesu ga očekivali; Kabanel- Rađanje Venere; Menie- Portret livca

Akvarel: Domije- Unutrašnjost vagone prve klase

Litografija: Sloboda štampe

Šesta nedelja

B) FOTOGRAFIJA

- Pronalazak „camere obscure“ i Niepsov prvi snimak negativne slike na poliranoj cinkanoj ploči 1826 godine

- Dagerovovo otkriće principa djelovanja svjetla na jodnom srebru

Page 43: silabus istorija umjetnosti

- Prve fotografske reprodukcije-dagerotipije; jasne kompozicije, objektivnost prikazivanja

- Napori da se prenese reprodukcija na slici ili na gravuri

- Doprinos Talbota u fiksaciji slike sa srebro-nitratima

SLIKE

Nadar- Sara Bernard; Cameron- Mrs. Duckworth; Brady- Abraham Linkoln, Robert E. Lee; Riis- Banditski kokošinjac

Sedma nedelja

Kolokvijum

Osma nedelja

Moderni projekat i umjetnost modernizma

- Težnja da se umjetnost fokusira i da bude istinita, nasuprot težnjama za zadovoljenje estetske komponente

- Pod utjecajem psihoanalize otkrivaju se vrijednosti nesvesnog i slučajnosti u kreiranju umjteničkog djela

- Otkrivaju se autonomne vrijednosti umjetničkih formi

- Modenizam nije jedinstvena stilska cjelina, nego mnoštvo slikarskih pravaca

- Šire se pojmovi o vremenu i prostoru u umjetnosti

- Novi sistem vrijednosti u novoj društvenoj konstelaciji kapitalizma; umjetničko djelo se tretira kao roba

Page 44: silabus istorija umjetnosti

- Slikani predmet postaje cilj pobune, kroz njega se izražavaju otuđenost i nesloboda pojedinca

- Modernizam ruši granice i barijere i postaje međunarodni pokret

Deveta nedelja

Individualno i prelazak na subjektivno – Impresionizam i neoimpresionizam

Osnovni elementi:

- Reakcija na romantizam i na njegov naglašen emocionalizam

- Direktni utjecaj japanskih grafika i fotografije

- Pokušaj da se dolovi „impresija“ koju umjetničko oko doživljava pri radu; dalji podstjecaj naučnih otkrića iz domena optike i fotografije

- Odbijanje ranijih konvencionalnih tema; naglašava se pejsaž, svakodnevni život savremenika, produkti industrijalizacije, provodi, „slatki život“

- Umjetnici kao boemi

- Svjetli kolorit, gubitak jasnih poteza četkice,svjetlo se koristi da bi se naglasila osjetlivost

- Interes za dimenzije svjetla, prirodnog i artificijalnog, vodi ka preferiranju otvorenog plenerističkog slikarstva pri čemu se uspostavlja direktna opservacija

- U skulpturi se ističe igra svjetlosti na površini

- Neoimpresionisti Sera i Senjak razlaganje svjetlosti na čiste boje sprovode metodično sa naučanom analizom- pointelizam koji predstavlja doprinos slikarskoj teoriji; pointelisti naglašavaju strukturalnu šemu i dinamizmu boja suprostavljaju strogi geometrizam forme i na taj način utiru put razvoju kubističkog slikarstva

Page 45: silabus istorija umjetnosti

SLIKE

Slikarstvo: Mane- Doručakna travi, Olimpija, Zola, Bar u Folies-Bergere; Dega- Čaša apsinta, Čas plesa, Na trci; Kasat- Trka sa čamcima, Pismo; Mone- Impresija, Ruenska katedrala, Lokve; Renoar- Torzo žene na suncu, Le Moulin de la Galette; Pisaro- Place du Theatre Francais; Homer- Jutranje zvono; Eakins- Čas iz hirurgije;Whistler- Aranžman u crnom i sivom, Nokturno u crnom i zlatnom:vatromet; Sinjak- Sena; Sera-Nedeljno popodne na ostrvu Grand

Skulptura: Dega- Četiri prednje pozicije; Rodin- Poljubac, Mislilac, Balzak, Čovjek slomljenjog nosa

Deseta nedelja

ARHITEKTURA XIX VIJEKA

Uvod: arhitektura XIX viijeka reobnavlja skoro sve stilove prošlosti. Pod „stilom“ se često podrazumjeva samo fasada i dekoracija građevine, bez obzira na funkciju i građevinski materijal. Takva arhitektura je stajala u suprotnosti sa industrijskom revolucijom, urbanizacijom i koriščenjem novih građevinarskih materijala: gvožđa, čelika i stakla.

Klasicizam – kulturni preobražaj

Osnovni elementi:

- Novi ideali klasicizma najprije su primjenjeni u arhitekturu

Page 46: silabus istorija umjetnosti

- Primjer za klasičnu arhitekturu su djela Paladija iz 16 vijeka; reobnova paladijanskog stila

- Naglašavaju se elementi grčkoga hrama uz neklasične elemente u dekoraciji

- Iskopavanja u Pompeji i Heraklanimu i brojne edicije sa novim arhitektonskim načelima

- Vitrujeve zakone naknadno kodificira Kordemue i osnovno načelo arhitekture je: red, raspodela i prikladnost

- Strukturalni klasicizam Labrusta naglašava strukturu građevina, posebno se grade u takvom maniru zatvori, bolnice i željezničke stanice( Kordemue, Ložije, Suflo)

SLIKE

Domaća i javna arhitektura: Bunilngton i Kent- Chiswick house;Suflo- Panteon; Adam- Salon sa ulice; Džeferson- Montičelo; Langaus- Branderbuška kapija; Smerk Robert- British museum; Pjermarini- Milanska skala;

Jedanaeseta nedelja

Romantizam - neogotika

Osnovni elementi:

- Imitacija historijskih stilova, posebno gotike i rane renesanse sa cjelokupnim propratnim elementima u dekoraciji

- Gotika se smatra za najreprezentativniji izraz nacionalnog duha

- Skupe i veoma luksuzne građevine

- Dominacija romatičnog klasicizma Šinkela; naglasak na spoljni izgled same forme-linije (Ledu, Bule, Gili)

- Uvođenje novih vrsta materijala i tehnika – gvožđe, gvozdeni stubovi i lukovi

SLIKE

Page 47: silabus istorija umjetnosti

Garnie- Pariska opera; Beri i Pjudžin- Parlament u Londonu; Labrust- Čitaonica biblioteke Ste Genevieve u Parizu;

Dvanaesta nedelja

Secesija - sveto proleće

Osnovni elementi:

- Secesija odbija da prihvati konzervativne standarde oficijalnih likovnih akademija i institucija, umjesto toga slijedi sopstvenu kreativnu viziju kao nezavisna asocijacija i stil

- Cilj da se dovedu u bližu korelaciju arhitektura i dekorativne umjetnosti

- Rani radovi u okviru stila Art Nouveau; kasnije, arhitekti skloni ka naglašenoj pravolinijskoj estetici

- Biljni ornamenti

- Dekorativnost

- Prostorna prividna bestižinskost

- Prozirnost

- Izražajni skeletni sistem konstrukcija

-

SLIKE

Page 48: silabus istorija umjetnosti

Vagner- Poštenska štedionica u Beču;Olbriht- Zgrada secesije u Beču, kuća Ernst Ludvig u Darštmadu; Hofman- Palata Stoclet u Briselu;

Trinaesta nedelja

Art nouveau- konstruktivni racionalizam i utjecaj Viole-le-Dika

Osnovni elementi:

- Odbijanje historizma; zbog tog razloga se često opisuje kao prvi pravi moderni, internacionalni stil

- Uvode se nove forme, ustrojavanje prema mas- produkciji, fokusiranje na prirodu kao izvor inspiracije

- Zalaganje za regionalno graditeljstvo

- Uokvirena načela: biti dosledan prema programu, uslovi su: tačno i jednostavno, u konstruktivnim metodama upotrebljavati materijale sa kvalitetom

- Glavni protagonisti su iz različitih država: Gaudi-Španija, Horte- Belgija, Gimar- Francuska; Berlage- Holandija

- Posebno predmet je usmjeren na unutrašnju arhitekturu i dekoraciju, koriste se stilizovane organske forme

SLIKE

Gaudi- Casa Mila, Familia Sargada; Horta-Narodni dom; Gimar- Parisko metro; Berlage- Berza u Amsterdamu

Četrnaesta nedelja

Kolokvijum

Page 49: silabus istorija umjetnosti

Petnaesta nedelja

Polaganje ispita

ISTORIJA UMJETNOSTI V

SILABUS

Prva nedelja

Dekomponiranje kompaktnosti kompozicije - postimpresionizam

Osnovni elementi:

- Utjecaj impresionizma; koristi svjetle boje, njihova djela zadržavaju jasne konture i uglove ali polako distortiraju forme u visokoj ekspresivnosti i formiraju forme od kolorita i nanosa četke, povratak na kompozicijsku strukturu

- Reakcija na impresionizam koja se manifestira u dva pravca: u jednom dominira težnja za subjektivnim izrazom, u drugom se teži za konstruktivnim slikarstvom

- Van Gog:začetnik kolorističnog ekspresionizma kroz koji je izražavao svoj unutrašnji svijet i u tom kontekstu boje dobijaju simboličko-ekspresivnu vrijednost

- Pol Sezan:umjetnost koja ima red, čvrstinu i kompoziciju; ideal je uravnoteženost svih dijelova, jedinstvo cjeline i geometrizam; preteča kubizma i apstraktnog slikarstva

- Sintetizam Gogena i simbolizam forme: odbacivanje dubokog prostora, predmet se svodi na čistu obojenu površinu uramljenu sa konturama; linija preuzima ulogu modeliranja, boja je osnovni elemenat i ona se stavlja čista, bez mješanja u raznim kombinacijama i harmonijama

SLIKE

Van Gog – Suncokreti, Autoportret, Žitno polje i čempresi; Gogen – Vizija iza propovjedi, Dve Tahićanke; Sezan- Mrtva priroda sa jabukama,

Page 50: silabus istorija umjetnosti

Druga nedelja

Otisak subjektivnog- fovizam i ekspresionizam

A) Fovizam

Osnovni elementi:

- Koriščenje čiste i sjajne boje kao osnovno izrazno sredstvo

- Problemi organizacije slike: u kompozocijama se koristi zakon ramnoteže koji usaglašava nezavisne snage- vrsta konstrukcije po Matisu

- Novi repertoar slikarskih postupaka: kontura, neutralan ton i koloristički znak

- Jasno izraženo stremljenje ka stvaranju ekspresivnog i dekorativnog slikarstva

SLIKE

Matis-Raskoš II, Otvoren prozor, Harmonija u crvenom; Vlamenk- Most Šato, Deren- Vestminsterski most; Pikaso – Gitarist; Ruo- Pred ogledalom,Stari kralj

Page 51: silabus istorija umjetnosti

Treća nedelja

B) Ekspresionizam

Osnovni elementi:

- Naglašava se da je umjetnik slobodan da prevaziđe ograničenja objektivnih stvari i da on treba da se koncentriše na osječanja i ostale porive koji dolaze od umjetničke inspiracije; pokušaj otkrivanja unutrašnje, duhovne i emocionalne osnove ljudske egzistencije

- Ekspresionizam ima svoje korijene u dvije grupe koje stvaraju u Njemačkoj: Most i Plavi jahač

- Most: centar je Drezden, umjetnost je tipično nasilna i emocionalna u slikovnosti, preferiraju inspiraciju iz plemenskih kultura iz Afrike; razobličuju liniju i pojačavaju forme, kolor je vibrantan, ravna perspektiva. Odbijaju konvencionalne galerije, sami organiziraju putujuće izložbe

- Plavi jahač: opšti cilj ove grupe je zajednički interes za portretiranje spiritualnosti; otvorenost ka apstrakciji zbog ideja eksperemintisanja i originaliteta

SLIKE

Munk- Krik; Kirhner - Ulica ,Pet žena na ulici; Nolde- Život sa maskama, Posljedna večera; Kokoška – Nevjesta vjetru; Kandinski – Platno za Edvina Kampbela br.4;Mark – Veliki plavi konji; Groz– Njemačka, Zimska priča;

Page 52: silabus istorija umjetnosti

Četvrta nedelja

Kubizam

Osnovni elementi:

- Oslanja se na teorije Sezana, naučne metode Seraa, na afričku skulpturu i na nova naučna saznanja o prostoru

- Interesovanje za konstrukciju oblika i prostora- Umnožavanje projekcije istog predmeta na površini slike sa više različitih

strana- Razbijanje predmeta na mnoštvo sitnih planova, koji se sučeljavaju - Slikanje različitih strana istog predmeta- Ukidanje dubokog prostora, volumen se pretvara u ravnu površinu- Nije predmet glavni interes, nego se naglašava njegova realizacija (novi

realizam) kao nezavisan domen- Analitička faza – kompozicija je slomljena na oštre geometrijske površine,

forma i prostor su dvodimenzionalni, linija i svjetlost imaju glavnu ulogu, pri čemu je svjetlost reducirana(portret Ambroaza Volara)

- Sintetička faza – predmet se razlaže i jedan njegov deo se vazuje sa novom cjelinom gotovo apstraktno (po Pikasu ne postoji apstraktna kompozicija jer „mora sa nečim da se počne“); upotreba novih sredstava:tipografska slova i kolaž; sada se u ovoj fazi unosi prostor i ograničena boja(sivi, oker i kafeni tonalitet)

- Utjecaj kubizma u arhitekturi, tipogarfiji, plakatu, scenogarfiji- Najveći kubistički umjetnik- Pablo Pikaso (plavi i roze period)

SLIKE Slikarstvo: Pikaso- Avinjonske gospođice, Portret Volara, djevko na lopti, Gernika; Brak –

Kompozicija sa kartom, Kuće u Estaku, Žena sa gitarom; Gris- U čast Pikasa, Mrtva priroda sa kockom; Leže – Žene u plavom, Grda, Plava haljina

Skulptura: Dišan – Konj; Lipšic- Ležečki akt sa gitarom; Arhipenko- Žena koja hoda;

Page 53: silabus istorija umjetnosti

Peta nedelja

Futurizam

Osnovni elementi:- Najprije književni pokret: cilj da se uzdigne ljepota brzine i naglog pokreta

kao ideala umjetničkog doživljaja- Umjetničke, apstraktne forme- Prvi pokret u historiji umjetnosti koji se kreira i menadzira kao biznis- Prihvata se tehnološki progres i slavi se moć i dinamizam modernog doba- Široko utjecajna tipografija Marinetija napušta tradicionalnu gramatiku,

tačnost i format da bi kreirala žive pikturalne tipografske stranice- Grafički dizajn:ekspresivna tipografija, napuštaju se tradicionalne matrice

SLIKE Slikarstvo: Bala- Sferna ekspanzija u prostoru, Let pištalice, Dinamitam kučeta; Skulptura: Bočoni- Jedinstvene forme kontinuiteta u prostoru;

Šesta nedelja

Apstraktno slikarstvo – Svijet bespredmetnosti

Page 54: silabus istorija umjetnosti

Osnovni elementi: - Započinje proces rasčlanjavanja i uproščavanja vizuelne stvarnosti- Proces apstrahiranja predmeta, postavlja se pitanje dali slika može da ima

sadržinu i da prenese poruku bez posredovanja predmeta- Nastavlja tradiciju eksperementisanja formom koju su započeli fovizam,

kubizam i futuruzam, ali i usvaja otkrića u fizici: djeljenje atoma- Otkrivanje „unutrašnje prirode“ u kojoj vladaju kosmički zakoni- Vasilij Kandinski: izumitelj apstraktnog slikarstva koji je razradio strukture i

zakone slike; oslobađa formu, ritmički raspoređuje linije i druge elemente, proučava koriščenje boje; korijeni u fovizmu

- Piet Mondrijan: polazna etapa je kubistička; redukcija viđenog; stroge linije i obojeni kvadrati; prava linija i jednolična boja su likovni izrazi koji artikuliraju „novi plasticizam“ koji promovira tačni red i harmoniju

- Kazimir Maljevič: osnivač suprematizma;osnovne geometrijske forme su forme duha, univerzalne fomre koji se nalaze iza pojavne stvarnosti

SLIKE Kandinski- Prvi apstraktni akvarel, Žuta pratnja; Mark – Plavi konj, Sudbina životinja;

Modrian - More, Fasade katedrala, Dina

Sedma nedelja

Kolokvijum

Page 55: silabus istorija umjetnosti

Osma nedelja

Ruska avangarda – konstruktivizam

Osnovni elementi:- Začetci u duhu primitivizma, jedan stil narodne umjetnosti- Manifest lučizma ili reonizma Larionova: prostorni oblici koji nastaju

presekom zraka odbijenih sa različitih predmeta; potraga za četvrtom dimenzijom, dimenzija svjetlosti

- Razvoj moderne umjetnosti u Rusiji započinje sa osnivanjem časopisa „Svijet umjetnosti“

- Utjecaj pariskih modernih pokreta- Osnovni pojmovi: pokret, mašina i konstrukcija- Sa revolucijom umjetnost postaje oruđe propagande; ulica postaje mjesto

za umjetničke manifetacije; umjetnost je život i događaj; - Muzej umjetničke kulture: sinteza škole, muzeja, laboratorije i ateljea- Stvaraju se dvije škole i praktike: laboratorijska umjetnost (suprematizam i

apstrakcija) i produktivna umjetnost (teorija kulture materijala kao osnova za razvoj konstruktivizma ili rad treba da se pretvori u umjetnost , a umjetnost u rad)

- Produžetak aktivnosti peredvižnika i kreiranje koncepcije „herojskog realizma“

- Ravne linearne forme; dinamička kompozicija; kinetički elementi; minimalizacija prostora; upotrena modernih materijala: staklo, čelik, plastika

- Upotreba geometrijskih, preciznih gotovo matematičkih metoda rada

SLIKE Tatljin- Spomenik III Internacionale, Pevsner- Razvojni stub, Dinamička projekcija u

trinaesetom stepenu; Gabo- Prva konstruisana glava; Stepanova – Dekor za Terelkinovu smrt

Page 56: silabus istorija umjetnosti

Deveta nedelja

Dadaizam

Osnovni elementi:- Pobuna protiv umjetnosti u toku Prvog svjetskog rata- Pokret između kubizma ( od njega pozajmljuje kolaž) i nadrealizma koji

nastavlja dadaističku tradiciju- Pojavljuje se na nekoliko pozicija: Cirih, Njujork, Pariz- Pokret koji svim sredstvima ruši tradicionalne osnove kulture i društvenog

poretka- Koristi neumjetnička sredstva da izrazi svoj revolt; daje značaj slučaju,

nelogičnom i nesvjesnom- Njegov metod je objavljivanje manifesta, igra, svirka, pljuvanje, debate sa

publikom- Ready-made se izdvaja iz normalnog konteksta i proglašava se umjetničkim

djelom

Deseta nedelja

Nadrealizam

Osnovni elementi:- Nadrealizam produkt literature i poezije; Breton (Manifest nadrealizma)-

nadrealizma je čist psihički automatizam sa kojim se želi izraziti pravo funkcionisanje misli; diktat misli u odsustvu racionalne kontrole

Page 57: silabus istorija umjetnosti

- Automatsko stvaranje donosifantastiku, magičnu atmosferu, igru simbola i poeziju

- Nove tehnike u izražavanju: frotaž, kolektivan rad, anketa, foto-montaže

SLIKE Dišan- Pisoar; Arp- Ljudska izraslina; Kiriko- Pijaca de Italija; Miro- Holandski enterijer,

Arlekinov karneval; Dali- Predviđanje građanskog rata;

Jedanaesta nedelja

Arhitektura prve polovine XX vijeka

Osnovni elementi:- Semper postavlja temelje praktične estetike- Funkcionalizam: oblik treba da slijedi funkciju (Luis Saliven)- Potreba za otkrivanje čiste, kristalne suštine graditeljskih oblika, njihove

geometrijske izražajne snage i autentičnost struktura- Arhitektonski izraz dobija univerzalno značenje koje se manifestira lišenosti

ukrasa, ograničenja lokalnih tradicija i naglašen retorički sjaj- Individualne „funkcionalne“linije sa začetcima standardizacije arhitektonske

opreme ; (Oto Vagner- Secesija);- nagoveštaj odnosa: forma, namjena i sadržaj ( La Korbizije); on

arhitektonsku problematiku svodi na : stanovanje, proizvodnja, rekreacija i promet

- Organska arhitektura: Frank Lojd Rajt ( odbacivanje formalne šeme, nego se prilagoditi specifičnoj sredini i graditi u najpogodnijem materijalu)

- Volter Grapius i Bauhaus: skeletna konstrukcija uzor za tzv. Internacionalni stil

Page 58: silabus istorija umjetnosti

SLIKE Ajfel- Ajfeov toranj; Ričardson- Marshal Field; Gaudi- Kaza Mila; Rajt- Kuća Robi, Kuća na

vodopadu;Le Korbizije- Bogorodičina kapela, Vila Savoj;

Dvanaesta nedelja

Skulptura prve polovine XX vijeka

Osnovni elementi:- Izraziti plasticizam, sa naglaskom na dramatičnost i monumentalnost;

nedovršenost kao estetičko načelo (Ogist Rodena)- Neobičan doprinos ruskih konstruktivista u razvoju skulpture- Taktilnost volumena i precizno obrađene površine skulptorskih

djela(Brankusi, Mur, Arp)

SLIKE Roden- Poljubac, Mislilac, Skulptor Dalu, Bertlo, Građani Kalea; Brakusi- Poljubac,

Panika; Burdel- Herakle strelac, Igra; Arp- Šuma, Forma nataloženog sbijega; Mur- Ležeča figura, Kralj i kraljica; Đakometi- Dvokolica, Velika bista;

Trinaesta nedelja

Fotografija u prvoj polovini XX vijeka

Osnovni elementi:

- Kodak- stavlja u promet prve ortokromatske smotane filmove pod nazivom:Verichrome

- Korn izrađuje prvi foto-telegraf za prijenos slike- Pojavljuje se Zeissov objektiv Tessar- Barnak konstruira prvu kameru za snimanje na perforiranom kino-filmu od

koje je nastala Laica- Kramer pronalazi desenzibilitatore- Mjerila za svjelost- Pokusi sa nanosom plavog protivrefleksnog sloja na leće

Page 59: silabus istorija umjetnosti

Četrnaesta nedelja

Kolokvijum

Petnaesta nedelja

Ispit

ISTORIJA UMJETNOSTI VI

SILABUS

Prva nedelja

Početci dizajna - Arts and Crafts

Osnovni elementi:- Jednostavnost forme- Ravni i linearni oblici- Prva faza: inspiracija prirodnim biljkama i životinjskim formama- Druga faza: više apstaktna, inspirisana od pokreta i mitološkim bićima- Vjera u superiornost manifakturnih proizvoda u odnosu na mašinske

proizvode; smatra se da mašinska produkcija degradira kreatora i konzumera

Page 60: silabus istorija umjetnosti

- Oni zagovaraju društva i udruženja koji promoviraju sopstveni stil, specijalizaciju i vođe koji diskutiraju i dijele ideje

- Vjeruju da dobar dizajn može reformirati društvo i poboljšati kvalitet života

SLIKE Makmurdo- Pisači sto; Moris- Tavanski tapet; Ešbi- Pribor sa Emajliranim srebrom;

Druga nedelja

A) Bauhaus

Osnovni elementi:- Odbijanje ornamentacija u korist funkcionalnosti- Upotreba čelika i betona u izgradnji- Asimetričnost i regularnost nasuprot simetrije- Vjeruju da umjetnost dolazi od amalgama vještina i tehnika- Politiziran pokret koji je misaono radikalan, što mnogi vide kao podlogu za

socijalizam- Progresivan, eksperimentalan kirikulum i inovativna edukativna praktika

SLIKE Brojer – Stolica; Gropius- Bauhaus škola; Roe-Barselonska stolica;

Treća nedelja

Art Nouveau

Osnovni elementi:- Odbijanje historizma, prvi pravi moderan pokret- Uvod novih formi, uključivanje u masovnu produkciju, fokusiranje na

prirodnom kao na izvor inspiracije- U Španiji, Francuskoj, Engleskoj, Beču i SAD linije su dominantno krive sa

isprepletenim motivima, dok u Beču, Škotskoj i Njemačkoj oni su dominantno pravolinijske

SLIKE Gaudi- Familija Sagrada; Horta- Kuća Horte; Gimar- Ulaz u parisko metro; Muha- Dizakn

za art nuovo slova; Frost- Ventilator;

Page 61: silabus istorija umjetnosti

Četvrta nedelja

Art Deco Osnovni elementi:

- Geometrijske, stepenovane forme- Svjetli kolorit- Oštre ivice, okrugli uglovi- Skup materijal:emajl, slonova kost, bronza i polirani kamen- Materijali za masovnu produkciju: hrom, obojeno staklo, bakalit- Utjecaj dolazi od dizajn kostima i mode- Slavi se putovanje, brzina i luksuzitet sa živim bojama i ravnim, okruglim

oblicima- Geometrijski stil i utjecaj Egipta i Asteka

SLIKE Bronzana kasa za novac; Drveni sat u art deko stilu; Barbier- bogata noćna haljina; Van

Alen – Zgrada Kajsler; Klark- Sto od breskvinog drveta i stakla;

Peta nedelja

Umjetnost iza 1945: individualitet nasuprot kolektivitetu

Enformel

Osnovni elementi:

- Slikarstvo postaje čin i akcija

- Nije važno stvoriti reprodukciju stvarnosti, već jedinstvo duševnog stanja i fizičkog pokreta umjetnika

- Enformel-značaj bezličnog (Žorž Matje)

Page 62: silabus istorija umjetnosti

- Kompozicije nemaju organiziranu strukturu forme i čvrsta pravila kompozicije, nego su to spontani izrazi unutrašnjiih predstava; slobodno se pronalaze znaci, bojeni ili linearni ritmi

- Nekoliko pokreta su u domenu enformela: lirska apstrakcija ili tašizam u Francuskoj, akcijsko slikarstvo u Americi, slikarstvo materije – drugi talas enformela( Tapije);

- Enformel je umjetnost destrukcije, bez programiranih ciljeva i ideja

SLIKE

Polok: Jesenji ritam, Jedan; Rotko- Br.8; Vols- Plavi fantom; Kuning- Gotamske vijesti; Matje- Svuda Kanetovci; Fotrije- Sarah; Buri- Prava Umbrija;

Šesta nedelja

Op-art

Osnovni elementi:

- Čvrsti poredak geometrijskih formi kojim se prikazuju optički promenljiv izgled boje i svjetlosti

- Proizilazi iz konstruktivističke apstrakcije suprematizma i istraživanja De Stijla i Bauhausa

- Vjeruju da se komunikativnost matematičkih pravilnih struktura i formi umnožavaju u jednom automatskom procesu realizacije

- Primjenjuju zakon utjecaja boje na ljudsku vrstu

SLIKE

Vazareli- Vega; Rajli- Struja, Tok;Albers- Počast Kvadratu;Šefer- Mikro vrijeme;Agam-Nova godina; Soto- Spirala

Sedma nedelja

Page 63: silabus istorija umjetnosti

Kolokvijum

Osma nedelja

Minimalna umjetnost

Osnovni elementi:

- Novi pravac:primarne strukture ili minimal-art

- Umjetničko-geometrijske forme, rigidne plohe kolora, osnovna struktura kompozicija

- Odsustvo relacija između djelova komponenti

- Sadržina oblika leži u samom obliku, on je slobodan od duhovnih i intelektualnih sadržina

- Primarna struktura se tvori mehaničkim putem

- Umjetnik veoma često je samo projektant, drugi trebaju realizirati

SLIKE

Geric- čelična konstrukcija; Džad- Bez nasova; Stela- Ninca Pasa Nada;

Page 64: silabus istorija umjetnosti

Deveta nedelja

Pop-art

Osnovni elementi:

- Izraz potrošačkog društva, koje predmet registrira bez emocije i kritičnosti

- Motivi su preuzeti od medijuma masovne kulture, reklama, plakata i dr. koji se uvečavaju, smanjuju ili stiliziraju

- Ne slika „istinu“, već komercijalne modele stvarnosti

- Otvoreno se postavlja pitanje percepcije dobre i prave umjetnosti, odbija se modernizam i njegove vrijednosti

- Jeftin i često siromašan kvalitet: favorizira se potrošnja nauštrb kvaliteta

SLIKE

Vorhol- Merlin Monro; Lihtenštajn- M- Možda;

Deseta nedelja

Nov realizam

Osnovni elementi:

- Grupa umjetnika koja zajedno izlaže i koja ima zajedničke principe:u centar istraživanja je stvarni predmet koji se na novi način obrađuje i nudi se kao zamjena enformelu jer ne djeluje na drustvenu svijest

- Namjera je da se obnovi veza između umjetnosti i čovjeka

Page 65: silabus istorija umjetnosti

- Predmet mjenja svoje prvobitno značenje i sa tim dobija i nova likovna značenja

- Iv Klajn(modeli-zive cetke), Kristo (pakovanje objekata), Tingili (nefunkcionalne apsurdne masine), Arman (akumulacije), Sezar (kompresije)

- Asmablaže i slučajno nađeni predmeti novi realizam uvodi u novi kontekst i na taj način im mjenja estetsku funkciju

- Kvantitet je suština jedne strukture koja se na različite načine ponavlja u svim oblastima života, pa i u umjetnosti

SLIKE

Klajn- Ceremonija slikanja; Baldačini- smačkani automobil; Tingeli- Rotozaza br.1:

Jedanaesta nedelja

Nova figuracija

Osnovni elementi:

- Usmjerava pažnju prema životu i njegovim socijalnim i političkim problemima

- Obnova predmetnog značenja

- Dobija svojstva nadrealizma i ekspresionizma

- Svoje izvore nalazi u Žana Debifeja (napustanje klasicne estetike i uvodenje “teksturologije”), Fransisa Bejkna(prerada teme Raspeca,ikonografija tragicnih sadrzina-mesarnice,deformacije pri pokretu) i grupe „Kobra“(neposrednost i automatizam postupaka)

- Stvara se nova veoma gruba umjetnost (Art Brut)-Zan Debife

Page 66: silabus istorija umjetnosti

- U drugom talasu, Nova figuracija nije jedan pravac nego zbir nekoliko slikarskih izraza

- Jedni pokušavaju da izraze svoji lični doživljaj, preko narativnih sadržina, sa prikazivanjem scena sa ulice i “hladnim pogledom”

- Drugi umjetnici razvijaju jednu vrstu simboličke fuguracije gdje se naglašava razmišljanje oko ljudske egzistencije i ova druga faza pokazuje izrazito interesovanje za „svakodnevnu mitologiju“

- Treća faza je angažovana umjetnost-neposredna reakcija na socijalni i političku situaciju u svijetu

SLIKE

Debife- Hourlupe, Nemiran život;Bejkon- Slikanje;Apel- Holanđanka; Korej- Ostrva strasti

Dvanaesta nedelja

Konceptualizam

Osnovni elementi:

- Konceptualizam ili siromašna umjetnost svodi se na dematerijalizaciju umjetnosti, ukinula je gotovo umjetničko djelo i klasične tehnologije

- Umjetnost je namjera ili ideja od koje ostaje tragovi samo na fotografiji, koja dokumentira ili zamjenjuje djelo

- Umjetničko djelo nije roba i gledalac treba da je neposredno ukjlučen

- Tri osnovna toka u konceptualizmu:Land art, Body art i analitički konceptualizam

SLIKE

Kosut- Umjetnost kao ideja, Osam engleskih slova na naonskom svjetlu; Smitson- Spirala Dženi;Openhajmer- Taktika; grupa OHO-Triglav; Bojs- Pranje nogu;

Page 67: silabus istorija umjetnosti

Trinaeseta nedelja

Hiperrealizam

Osnovni elementi:

- Reakcija na konceptualizam

- Veristički odraz „društva blagostanja“

- Vezuje u sebi elemente pop-arta, ugrađuje iskustva fotografije

- Kao osnova se koristi jedna hiperrealistička slika kao kliše, aerograf ili dijapozitiv, da bi se u ulju ili akriliku kopirala fotografija kako bi se postigla jedna tačna i precizna, neutralna reprodukcija vizuelne stvarnosti

- Motivi su urbani i banalni: urbani pejsaži, ulice i prodavnice, reklame, automobili i dr.

- Primarna je sposobnost izvedbe i tehnička perfekcija

- Nastojanje da se stvori veristička iluzija stvarnosti

SLIKE

Kotingem- F.W. ; Estes- Fasada; Goings- Pauls Corner;

Page 68: silabus istorija umjetnosti

Četrnaesta nedelja

Kolokvijum

Petnaesta nedelja

Ispit

-