Upload
trudy
View
61
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST. Prof. dr. sc. Zoran Šućur E-mail: [email protected] Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 1 Ponedjeljak: 13-14 Četvrtak: 12-13. Tematske jedinice. 1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA. 2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
SIROMAŠTVO I SIROMAŠTVO I SOCIJALNA SOCIJALNA
ISKLJUČENOSTISKLJUČENOST
Prof. dr. sc. Zoran Šućur
E-mail: [email protected]
Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 1Ponedjeljak: 13-14Četvrtak: 12-13
Tematske jedinice1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA
2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI
3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ
4) BESKUĆNIŠTVO
5) DJEČJE SIROMAŠTVO
6) ISKUSTVA SIROMAŠTVA MEĐU MLADIMA
8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH I 8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH I KONCEPT POTKLASEKONCEPT POTKLASE
9) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO 9) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO NOVI PRISTUP SIROMAŠTVUNOVI PRISTUP SIROMAŠTVU
11) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I 11) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTISOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA 7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA SIROMAŠTVASIROMAŠTVA
10) SIROMAŠTVO I PRISTUP MATERIJALNE DEPRIVACIJE
Termini za predavanja
Datum Tematske jedinice25. 10. 2011. Koncepti i mjerenje siromaštva
8. 11. Ekonomske nejednakosti i siromaštvoSiromaštvo i nejednakosti u RH
15.11. Siromaštvo i nejednakosti u RHUrbano i ruralno siromaštvo
22.11. Beskućništvo
29.11. Dječje siromaštvo
6. 12. Siromaštvo mladih
13.12. Intergeneracijska transmisija siromaštva
20.12. Etiketiranje siromašnih i koncept potklase
10.01. 2012. Pristupi mjerenju socijalne isključenosti
17.1. Siromaštvo i pristup materijalne deprivacije
24.1. Politika protiv siromaštva i socijalne isključenost
31.1. Osvrt na gradivo
Termini za “seminarske” teme
Datum Seminarska tema
22. 11. 2011. Koncept mikrokredita (krediti za siromašne)29. 11. Siromaštvo i zaduženost u RH i EU6.12. Spolne razlike u siromaštvu13.12. Urbano i ruralno siromaštvo20.12. Programi i projekti pomoći beskućnicima10. 1. 2012. Siromaštvo u trećem svijetu
Život u slamovima (favelama)17.1. Temeljni ili zajamčeni dohodak24.1. Siromaštvo i manjinske skupine
ObveznaŠućur, Z. (2001.) Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet, str. 31-39, 53-60, 67-82, 92-130.UNDP (2006.) Neumreženi: lica socijalne isključenosti. Zagreb: UNDP, str. 43-144. Dostupno na:(http://www.undp.hr/upload/file/130/65076/FILENAME/WEB_hrvatska_verzija.pdf)
Šućur, Z. (2006.) Siromaštvo, višedimenzionalna deprivacija i socijalna isključenost u Hrvatskoj, Revija za sociologiju 3–4: 131–147. Dostupno na:(http://www.hsd.hr/revija/pdf/3-4-2006/02-sucur-revsoc-3-4-2006.pdf)
Kronauer, M. (1998.) 'Social exclusion' and 'underclass' - new concepts for the analysis of poverty, in H.-J. Andress (ed.) Empirical Poverty Research in Comparative Perspective. Aldershot: Ashgate.
Ispitna literatura
1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA
Što je siromaštvo?Što je siromaštvo?Kako ga je moguće mjeriti?Kako ga je moguće mjeriti?Tko su siromašni i koliko ih ima?Tko su siromašni i koliko ih ima?Što su uzroci i koje su posljedice Što su uzroci i koje su posljedice siromaštva?siromaštva?Kakav je odnos između Kakav je odnos između siromaštva i ekonomskih siromaštva i ekonomskih nejednakosti?nejednakosti?Kako ublažiti ili eliminirati Kako ublažiti ili eliminirati siromaštvo?siromaštvo?
Ključna pitanja vezana za siromaštvo
Siromaštvo u svijetu- Oko 900 milijuna ljudi u svijetu živi s manje od 1$ dnevno- Polovina svjetskog stanovništva živi s manje od 2$ dnevno- Barem 80% čovječanstva živi s manje od 10$ dnevno
- 0,13% svjetskog stanovništva kontrolira 25% ukupnog svjetskog bogatstva, a 20% najbogatijih troši 76,6% svih dobara - 40% najsiromašnijih u svijetu dobiva svega 5% svjetskog dohotka, a 20% najbogatijih dobiva ¾ svjetskog dohotka
- 25.000 djece umire dnevno zbog siromaštva- 27-28% sve djece u zemljama u razvoju je pothranjeno
- U Ciljevima milenijskog razvoja predviđa se prepolovljavanje ekstremnog siromaštva u svijetu do 2015.
Siromaštvo u svijetu (II)- Velike razlike između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju
- Velike regionalne razlike u distribuciji siromaštva na svjetskoj i nacionalnoj razini
- Zemlje u razvoju: siromaštvo je dugoročni i kronični problem
- Razvijene zemlje: moderne forme siromaštva “siromaštvo slučaja”, “otoci siromaštva”, “novo siromaštvo”
DEFINICIJE SIROMAŠTVADEFINICIJE SIROMAŠTVA
APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na rubu opstanka”)
nemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati manje od objektivno definiranog minimuma)
RELATIVNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo uslijed nejednakosti”)
nemogućnost zadovoljenja potreba ili sudjelovanja u aktivnostima koje čine dio prihvatljivog (pristojnog) životnog standarda (imati manje od drugih u društvu)
““STARO” I “NOVO” SIROMAŠTVOSTARO” I “NOVO” SIROMAŠTVO
Procesi povezani s pojavom novog siromaštva:erodiranje sustava socijalne sigurnosti
Pristupi novom siromaštvu:
Definicija:
siromaštvo kao nemogućnost zadovoljenja “postmaterijalističkih” potreba siromaštvo kao posljedica krize industrijskog sustava
novo siromaštvo označava situacije u kojima obitelji nisu u stanju održati dosadašnju razinu životnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog života u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale
financijska nesigurnost i zaduženost
masovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje
ranjivi tipovi obitelji
Pristupi mjerenju siromaštvaPristupi mjerenju siromaštva
-(Novčani) dohodak (income poverty)(Novčani) dohodak (income poverty)
-Objektivni pristupObjektivni pristup-Subjektivni pristupSubjektivni pristup
Indikatori materijalnog blagostanjaIndikatori materijalnog blagostanjaIndirektno mjerenje siromaštvaIndirektno mjerenje siromaštva
Direktno mjerenje siromaštvaDirektno mjerenje siromaštva-PotrošnjaPotrošnja
-Imovina (asset poverty)Imovina (asset poverty)
-Životni stil (relativna deprivacija)Životni stil (relativna deprivacija)
NAČINI MJERENJA SIROMAŠTVANAČINI MJERENJA SIROMAŠTVA
Dvije tradicije mjerenja Dvije tradicije mjerenja siromaštvasiromaštva
(1) Temelji se na potrošnji i (1) Temelji se na potrošnji i konceptu apsolutnog siromaštva konceptu apsolutnog siromaštva (Svjetska banka)(Svjetska banka)
(2) Temelji se na dohotku i konceptu(2) Temelji se na dohotku i konceptu relativnog siromaštva relativnog siromaštva
(EU)(EU)
0
5
10
15
20
25
30
35B
elg
ium
De
nm
ark
Ge
rma
ny
Gre
ece
Sp
ain
Fra
nce
Ire
lan
d
Ita
ly
Lu
xem
bo
urg
Ne
the
rla
nd
s
Au
stri
a
Po
rtu
ga
l
Fin
lan
d
Sw
ed
en
UK
US
A
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Relativna linija siromaštva ('00.) Apsolutna linija siromaštva ('00.) Siromašni prema obje linije (desna skala)
Apsolutno siromaštvo vs. relativno siromaštvo Apsolutno siromaštvo vs. relativno siromaštvo
0
5
10
15
20
25B
elgi
um
Den
mar
k
Ger
man
y
Gre
ece
Spa
in
Fra
nce
Irel
and
Ital
y
Lux
embo
urg
Net
herl
ands
Aus
tria
Por
tuga
l
Fin
land
Sw
eden UK
US
A
Relativna linija siromaštva ('96.) Relativna linija siromaštva ('00.)
Dinamika relativnog siromaštva (’96.-’00.) Dinamika relativnog siromaštva (’96.-’00.)
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45B
elgi
um
Den
mar
k
Ger
man
y
Gre
ece
Spa
in
Fra
nce
Irel
and
Ital
y
Lux
embo
urg
Net
herl
ands
Aus
tria
Por
tuga
l
Fin
land
Sw
eden UK
US
A
Apsolutna linija siromaštva ('96.) Apsolutna linija siromaštva ('00.)
Dinamika apsolutnog siromaštva (’96.-’00.) Dinamika apsolutnog siromaštva (’96.-’00.)
LINIJE SIROMAŠTVALINIJE SIROMAŠTVA
Definicija:razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince smatramo siromašnima
Vrste linija siromaštva:
linije određene na temelju košarice dobara (budžetska metoda)
statističko-relativne linijesubjektivne linije
službene ili pravno-političke linije
linije utemeljene na indeksima deprivacije
Stupnjevi blagostanja s obzirom na liniju siromaštvaStupnjevi blagostanja s obzirom na liniju siromaštva
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
D O
H O
D A
K
NE
SIR
OM
AŠ
NI
SIR
OM
AŠ
NI
Ranjivi nesiromašniPovršno siromašniKronično siromašni
Ekstremno siromašni
Prolazno nesiromašni
Nesiromašni(Dobrostojeći)
Linija siromaštva (L)
1.25 L
2 L
0.75 L
0.50 L
Struktura potreba potrošačke košarice
UKLJUČENE POTREBEPREHRANAHIGIJENA
ODIJEVANJESTANOVANJE
PRIJEVOZKULTURA
POTREBE KOJE NISU UKLJUČENE
OBRAZOVANJEZDRAVSTVENE POTREBEREKREACIJA I DOKOLICA
PREHRANA
PROIZVODI OD ŽITARICAKruh – polubijeliPšenično brašno
TjesteninaRiža
POVRĆE I PRERAĐEVINEKrumpir
Zelena salataGrahLuk
MrkvaŠpinatRajčicaPaprika
Kiseli kupusKonzervirani grašak
VOĆE I PRERAĐEVINEJabukeKruške
NarančaPekmez
MESO, RIBA I PRERAĐEVINESvinjetina s kostima
PiletinaJunetina bez kostiJunetina s kostima
Suha svinjska slaninaHrenovke
Riba
MASNOĆESvinjska mast
UljeMargarin
MLIJEKO, MLIJEČNI PROIZVODI I JAJAMlijeko, kratkotrajno
Domaći sirMaslacJogurtJaja
OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODIKavaŠećerVinoPivo
Vinjak
HIGIJENAPrašak za pranje rublja
Pasta za zubeČetkica za zube
SapunŠampon
Univerzalna kremaHigijenski ulošci
Sredstvo za čišćenjeSredstvo za pranje posuđa
Paket toaletnog papiraKrema za cipele
STANOVANJEKUĆANSKI APARATI
FrižiderPerilica rublja
Pećnica
NAMJEŠTAJKuhinja
Spavaća sobaDnevna soba
OSTALOPosteljinaRučniciPosuđe
Režijski troškoviOdržanje aparata i namještaja
ODIJEVANJE
Pamučne muške gaćePamučne ženske gaćeŽenski grudnjak (br. 3)
Muške čarapeŽenski hulahopSportske čarape
Muške sezonske cipeleŽenske sezonske cipeleŽenska sezonska majicaMuška sezonska majica
SuknjaMuške hlačeZimski kaput
PRIJEVOZ
Dvije radničke karteDvije đačke karte
KULTURA
Jednom obiteljski odlazak u kinoSvaki dan jedne dnevne novine
PREHRAMBENA KOŠARA ČETVROČLANE OBITELJI ('02)
PROIZVOD/USLUGA mjesečna količina CIJENA (12.’02.) IZNOS (kn)
BIJELI KRUH T-500POLUBIJELI KRUHPŠENIČNO BRAŠNOTJESTENINARIŽAKRUMPIRGRAHCRVENI LUKMRKVAKUPUSŠPINATRAJČICAPAPRIKASALATAGRAŠAKJABUKEBANANENARANČELIMUNŠARANSRDELE
5,0025,005,002,001,50
20,001,501,001,003,001,002,001,002,001,003,004,004,001,001,001,00
8,275,754,38
13,6211,012,10
15,714,457,543,18
13,7515,0718,1110,176,906,097,177,489,21
28,5615,27
41,35143,7521,9027,2416,5242,0023,574,457,549,54
13,7530,1418,1120,346,90
18,2728,6829,929,21
28,5615,27
PREHRAMBENA KOŠARA ČETVROČLANE OBITELJI ('02)
PROIZVOD/USLUGA mjesečna količina CIJENA (12.’02.) IZNOS (kn)
PILETINAPILEĆA JETRAMARMELADAJUNETINA SVINJETINA ŠUNKERICAHRENOVKEULJEMARGARINMLIJEKO SVJEŽETRAPISTDOMAĆI SIRMASLACJAJAŠEĆERMEDKAVAČAJKEKSISOLVOĆNI SIRUP
6,001,001,004,004,001,000,504,000,50
35,000,502,000,25
40,004,000,501,001,000,500,502,00
21,0521,7818,5657,0045,5051,6151,9211,7414,795,25
57,1826,7438,991,116,96
29,1874,838,66
32,502,58
15,83
126,3021,7818,56228,00182,0051,6125,9646,967,40
183,7528,5953,489,75
44,4027,8414,5974,838,66
16,251,29
31,66
UKUPNO PREHRANA 1.760,65
1911
442 234558 725
550622
45
1888
577
318 62
2 835
6486
1639
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
Prehrana Stanovanje Prijevoz Higijena Odijevanje Obrazovanje ikultura
Ukupno
5./'05. 02./'10.
Potrošačka košara
Struktura potrošnje po kućanstvu
2006. 2007. 2008. 2010.
Izdaci za potrošnju – ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00
Hrana i bezalkoholna pića 32,63 31,62 32,09 32,13
Alkoholna pića i duhan 3,67 3,88 3,48 3,81
Odjeća i obuća 8,00 7,93 7,92 6,37
Stanovanje i potrošnja energenata 13,68 13,34 13,83 14,93
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje 5,12 5,42 5,34 4,92
Zdravstvo 2,50 2,63 2,78 3,25
Prijevoz 11,41 11,54 12,00 11,97
Komunikacije 5,11 5,21 5,37 5,25
Rekreacija i kultura 6,21 6,22 5,44 5,58
Obrazovanje 0,67 0,88 0,89 0,86
Hoteli i restorani 3,28 3,17 3,14 2,41
Ostala dobra i usluge 7,73 8,16 7,71 8,52
Primjer izračuna Engelovih koeficijenata
A B C
Ukupni dohodakIzdaci za hranuEngelov koeficijent
20008000,40
500010000,20
30009000,30
Dob Dnevne energetske potrebe (Kcal) Ž M
Ekvivalentna ljestvicaŽ M
1-23-56-89-1112-1415-1920-5051+
13001600210024002100210020001800
13001600210024002700280027002400
0,4810,5930,7780,8890,7780,7780,7410,667
0,4810,5930,7780,8891,0001,0371,0000,889
Nutricionističke potrebe i nutricionistička ekvivalentna ljestvica
Pitanja o subjektivnom siromaštvu
Pitanje o minimalnom dohotku (MIQ – minimum income question) “Koliki bi minimalni neto mjesečni dohodak bio potreban vašem kućanstvu da bi moglo sastaviti kraj s krajem”?
Stope subjektivnog siromaštva ovise o:Formulaciji pitanjaAspiracijama ispitanikaReferentnim grupamaProšlim statusima
EKVIVALENTNE LJESTVICEEKVIVALENTNE LJESTVICE
Definicija:skup indeksa koji variraju ovisno o broju članova kućanstva, dobnoj ili spolnoj strukturi članova. Funkcija je ekvivalentnih ljestvica omogućiti usporedbu blagostanja kućanstava s različitim demografskim obilježjima
OECD-ove ljestvice“stara” ljestvica modificirana “nova”
ljestvica
nositelj kućanstva 1 1
ostale odrasle osobe 0,7 0,5
djeca 0,5* 0,3**
*<=15 godina **<=13 godina
Ekvivalentna ljestvica u sustavu socijalne skrbiEkvivalentna ljestvica u sustavu socijalne skrbi
% osnovice
SamacOdrasla osoba član obiteljiDijete do 7 g. član obiteljiDijete od 7-15 g. član obiteljiDijete od 15-18 ili završetka redovnog školovanja, član obitelji
100808090
100
Osobe koje primaju povećani iznos pomoći
Potpuno radno nesposobna osoba koja živi samaPotpuno radno nesposobna osoba koja živi u obitelji
5030
Trudnica nakon 12 tjedana trudnoće i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda
50
Dijete samohranog roditelja 25
2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE
NEJEDNAKOSTI
SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI
Što su to ekonomske nejednakosti i kako ih mjeriti?
Koje su strategije smanjivanja nejednakosti i siromaštva?
Kakav je odnos između siromaštva i nejednakosti?
Definicija:pod ekonomskim nejednakostima podrazumijevamo nejednaku raspodjelu bogatstva ili dohotka između pojedinaca ili skupina u nekom društvu
Bogatstvo: dohodak te materijalna dobra, financijska imovina i prava što ih posjeduju pojedinci ili obitelji (kuće i zemljišta, ušteđevine, bankovni depoziti, dionice, obveznice, vrijednosni papiri, poslovna poduzeća i sl.)
Dohodak:svi prihodi od rada ili imovine (plaće, kamate, najamnine, dividende) te socijalni transferi (mirovine, dječji doplatci, porodne naknade itd.) ostvareni u tijeku određenog razdoblja (obično jedne godine)
39%
18% 16%
25%26%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
SAD (1989.) Francuska(1986.)
Kanada (1984.) Velika Britanija(1986.)
Švedska(1986.)
Udio nacionalnog bogatstva kojeg posjeduje 1% najbogatijih
4.5
3.3
2.8
2.4
2.3
2 1.9
2
32.2
32.6
33.7 36 36
.6
35.1
35.6
33.9
34.4
34.9
36
4 3.6
2.9
0
5
10
15
20
25
30
35
40
1820 1850 1870 1890 1910 1929 1950 1960 1970 1980 1992
Donjih 20% Gornjih 5%
Udio svjetskog dohotka kojeg posjeduje 5% najbogatijih i 20% najsiromašnijih
Omjer dohotka 5% najbogatijih i 10% najsiromašnijih
1820 1850 1870 1890 1910 1929 1950 1960 1970 1980 1992
SAD 13 13 18 25 25 20 13 13 12 12 15
V.B.Irska
40 40 35 30 30 16 10 10 7 7 10
Skand. zemlje
13 13 17 17 17 12 9 9 8 8 8
Argen. Čile
16 16 16 16 16 16 16 16 16 22 23
GanaKenija
6 6 6 6 6 8 16 16 15 16 16
Egipat 16 16 16 16 16 16 16 16 15 15 15
Kina 14 14 14 14 14 13 9 8 8 10 12
Indija 12 12 12 12 12 12 10 10 10 9 8
Japan 12 12 12 12 12 14 6 6 6 6 6
Brazil 21 21 21 21 21 21 21 21 24 24 24
Omjer dohotka 20% najbogatijih i 20% najsiromašnijih
3.43.7
3.9 44.3
4.64.8 4.9
5.2 5.35.6 5.6 5.6 5.7
6.1 6.26.7 6.8 6.8 7
7.2
88.5
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Jap
an
Fin
ska
No
rve
ška
Šve
dsk
a
Da
nsk
a
Be
lgija
Au
stri
ja
RH
Nje
ma
čka
Niz
oze
msk
a
Šp
an
jols
ka
Fra
ncu
ska
Ka
na
da
Švi
cars
ka
Irsk
a
Grč
ka
Ita
lija
Izra
el
N.
Ze
lan
d
Au
stra
lija
V.
Bri
tan
ija
Po
rtu
ga
l
SA
D
Vrijednosti Ginijeva koeficijenta
0,0%
20,0%
40,0%
60,0%
80,0%
100,0%
0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% 100,0%
Kumulativni postotak stanovništva
Kum
ulat
ivni
pos
tota
k do
hotk
a
Ginijevi koeficijenti 0
.23
0.2
3
0.2
4
0.2
5
0.2
5
0.2
6
0.2
6
0.2
6
0.2
6
0.2
6
0.2
6
0.2
7
0.2
8
0.2
9
0.3
0.3 0
.31
0.3
1
0.3
2
0.3
2
0.3
3
0.3
3
0.3
4
0.3
4
0.3
5
0.3
5 0.3
7
0.3
8
0
0.05
0.1
0.15
0.2
0.25
0.3
0.35
0.4S
love
nija
Šve
dsk
a
Slo
vačk
a
Če
ška
Da
nsk
a
Au
stri
ja
Be
lgija
Fin
ska
Fra
ncu
ska
Ma
đa
rska
Ma
lta
Lu
kse
mb
urg
Niz
oze
msk
a
RH
Cip
ar
Nje
ma
čka
Irsk
a
Šp
an
jols
ka
Italij
a
Po
ljska
Est
on
ija VB
Grč
ka
Litv
a
Bu
ga
rska
Le
ton
ija
Po
rtu
ga
l
Ru
mu
njs
ka
81.2
68.263.4
56.651.2
44.239.9
91.8 89.285.5
74.9
50.453.8 56.5 59.2 61.4 62.1 64.1 63.5 66.365.765.4
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1820 1850 1870 1890 1910 1929 1950 1960 1970 1980 1992
Manje od 2$ dnevno Gini
Nejednakosti i apsolutno siromaštva u svijetu
Nejednakosti i stope relativnog siromaštva (1990-e)
35 35 3432 31
2927 27 26
23 23 2219.7
15.513.2 14 13 12.8
6.8
14.7
8
4.1 4.6 5.4
0
5
10
15
20
25
30
35
40SA
D
Fran
cusk
a
Vel
ika
Brit
anija
Izra
el
Aus
tralij
a
Kan
ada
Niz
ozem
ska
Nje
mač
ka
Italij
a
Nor
vešk
a
Bel
gija
Šved
ska
Ginijevi koeficijenti Stope relativnog siromaštva
Strategije redukcije nejednakosti i siromaštva
Ekonomski rast
Redistribucija (porezi, transferi)
Nejednakosti i ekonomska učinkovitost
Ginijevi koeficijenti tržišnog i ukupnog raspoloživog dohotka (oko 2000.)
4238 39 41
46 4448
38 36
50
4248
51 5248
23 25 25 25 25 26 28 28 28 29 30 32 34 35 37
47
36 36
39
45
4143
27
22
41
28
3433 33
23
0
10
20
30
40
50
60D
ansk
a
Fin
ska
Niz
ozem
ska
Nor
vešk
a
Šve
dska
Češ
ka
Nje
mač
ka
Rum
unjs
ka
Švi
cars
ka
Pol
jska
Kan
ada
Aus
tralij
a
VB
Izra
el
SA
D
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Ginijev indeks tržišnog dohotka Ginijev ukupnog raspoloživog dohotka Stopa redukcije Ginijeva indeksa
Utjecaj socijalnih transfera i direktnih poreza na razinu siromaštva u 1990-tim godinama
Zemlja Postotak smanjenja siromaštva zbog socijalnih transfera i direktnih poreza
SADNjemačkaIzraelAustralijaKanadaVelika BritanijaItalijaFrancuskaNizozemskaNorveškaBelgijaŠvedska
26.246.548.049.253.653.858.460.170.880.184.084.6
3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U
HRVATSKOJ
EU Europska unija (ekonomska i politička zajednica koja je obuhvaćala različiti broj zemalja tijekom povijesti, a danas broji 27 članica)
Eurostat Statistički ured EU
EU15 15 “starih” zemalja članica Europske unije (prije proširenja 1. svibnja 2004.): Austrija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grčka, Portugal, Irska i Francuska
EU10 Nove zemlje članice koje su se priključile Europskoj uniji u svibnju 2004.: Malta, Cipar, Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija
EU25 EU15 + EU10
EUtranz Tranzicijske (bivše socijalističke) zemlje koje su postale članice EU: Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Bugarska i Rumunjska
Popis skraćenicaPopis skraćenica
Regija Županije uključene u regiju
Južni Jadran Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-Dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska
Sjeverni Jadran Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Istarska
Središnja Hrvatska Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska
Zagrebačka regija Grad Zagreb, Zagrebačka
Sjeverna Hrvatska Krapinsko-Zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka
Istočna Hrvatska Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-Srijemska
Analitičke regije u HrvatskojAnalitičke regije u Hrvatskoj
Ekonomska situacijaEkonomska situacija
Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, zemlje EU i RH (u PPS)
210
225 29
3 316 344
358
517
539
557
670
673 75
7 799
936 963 10
67
1077 1103 11
37
1147 1176 12
07 1249 12
90 1331
1771
443
991
911
470
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
Rum
unjs
ka
Buga
rska Litv
a
Latv
ija
Esto
nija
Poljs
ka
Slov
ačka
Mađ
arsk
a
Portu
gal
Grč
ka
Češ
ka
Slov
enija
Špan
jols
ka Cip
ar
Mal
ta
Irska
Fran
cusk
a
Italija
Aust
rija
Fins
ka
Šved
ska
Niz
ozem
ska
V. B
ritan
ija
Belg
ija
Dan
ska
Luks
embu
rg EU10
EU15
EU25 R
H
PPS (purchasing power standard) je imaginarni valutni tečaj, koji eliminira utjecaj različitih cijena u pojedinim zemljama, tako da se s 1 PPS može kupiti jednaka košarica dobara i usluga u svakoj zemlji.
Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, po županijama (u PPS)
267 267 276 310 343 356 374 378 380 384 418 426 456 470 471 481 498 506 576 641769
470
210
757557
1771
0200
400600
80010001200
14001600
18002000
Bjel
ovar
sko-
bilo
gors
ka
Viro
vitič
ko-p
odra
vska
Pože
ško-
slav
onsk
a
Vuko
vars
ko-s
rijem
ska
Brod
sko-
posa
vska
Kopr
ivni
čko-
križ
evač
ka
Osj
ečko
-bar
anjs
ka
Ličk
o-se
njsk
a
Zada
rska
Sisa
čko-
mos
lava
čka
Karlo
vačk
a
Vara
ždin
ska
Dub
rova
čko-
nere
tvan
ska
Šibe
nsko
-kni
nska
Krap
insk
o-za
gors
ka
Splits
ko-d
alm
atin
ska
Međ
imur
ska
Zagr
ebač
ka
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Gra
d Za
greb
Ista
rska R
H
EUtra
nz m
in: R
umun
jska
EUtra
nz m
ax: S
love
nija
EU15
min
: Por
tuga
l
EU15
max
: Luk
sem
burg
Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, po regijama (u PPS)
314358
435 449
573 574
0
100
200
300
400
500
600
700
Istočna RH SredišnjaRH
SjevernaRH
JužniJadran
Zg regija SjeverniJadran
StanovanjeStanovanje
Tipovi stambenih statusa, zemlje EU i RH
83 1 4 1 10 1
86 0 4 2 6 3
71 9 5 2 12 2
38 22 22 15 3 1
66 5 4 19 3 2
42 20 19 15 3 1
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Rumunjska
Bugarska
HR
EU15
EU10
EU25
Vlasnik bez hipoteke/kredita Vlasnik s hipotekom/kreditom
Podstanar, plaća stanarinu privatnoj osobi Podstanar, plaća stanarinu u socijalnom/gradskom stanu
Smještaj bez plaćanja stanarine Ostalo
Ekonomske Ekonomske nejednakostinejednakosti
Dohodovne nejednakosti (Gini koeficijent 2001.-2005.)
0,3
0,24
0,28 0,28
0,33 0,33
0,28
0,36 0,36 0,36
0,24
0,350,35
0,33
0,37
0,33
0,27
0,27
0,28
0,29 0,29
0,27
0,31
0,3
0,34
0,28
0,22
0,250,250,240,25
0,22
0,24
0,290,29
0,26
0,32
0,41
0,320,340,34
0,32
0,26
0,28
0,26
0,27
0,29
0,23
0,21
0,24
0,27
0,30
0,33
0,36
0,39
0,42E
U15
NM
S10
Austr
ia
Belg
ium
Denm
ark
Fin
land
Fra
nce
Germ
any
Gre
ece
Irela
nd
Italy
Neth
erlands
Port
ugal
Spain
Sw
eden
United K
ingdom
Czech R
epublic
Esto
nia
Hungary
Latv
ia*
Lithuania
Pola
nd
Slo
venia
Cro
atia
Gin
i coeff
icie
nt
2001 2005
Struktura dohotka prema decilnim skupinama (2002.)
Decilna skupina
Plaće i nadnice
Dohodak od
samostalnog
rada
Mirovine Ostali
socijalni
transferi
Ostali
novčani
dohodak
Dohodak u naturi
Ukupni
neto
dohodak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
25,3
37,5
44,0
44,6
47,6
49,9
54,6
51,4
57,4
57,3
15,4
13,7
12,5
13,7
12,7
10,9
11,0
13,0
11,7
19,0
26,1
28,0
26,3
27,6
27,4
28,1
24,1
25,2
22,4
13,9
20,2
9,4
7,1
5,7
4,7
2,9
2,7
3,4
1,5
1,0
3,3
3,8
3,7
2,4
2,2
2,8
2,8
2,6
3,7
6,7
9,7
7,6
6,4
6,0
5,4
5,5
4,8
4,4
3,4
2,2
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
Apsolutno Apsolutno siromaštvosiromaštvo
Stope apsolutnog siromaštva u RH(linija siromaštva izvedena iz minimalne ishrane)
10,0%
11,2%
12,4%
11,1%
10,0%
0,0%
2,0%
4,0%
6,0%
8,0%
10,0%
12,0%
14,0%
1998. 2002. 2003. 2004. 2008.Izvor: WB, 2006
1.290 1.783 1.811 1.845
Linija siromaštva za jednočlano kućanstvo (kn/mj)
2.063
Udio siromašnih, prema regijama (2002.-2004.)
42,5%
30,0%
8,2%
4,0%
24,9%
12,7%
19,4%
15,2%
19,8%23,2%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
40,0%
45,0%
SredišnjaHrvatska
IstočnaHrvatska
Zagrebačkaregija
SjeverniJadran
Južni Jadran
Udio među siromašnima
Udio u stanovništvu
Izvor: WB, 2006
Relativno Relativno siromaštvosiromaštvo
Stope relativnog siromaštva u RH (2001.-2008.)(60% medijana nacionalnog dohotka)
17,5%16,3%
17,4% 17,4%16,7%16,9%17,2%
18,2%
0,0%
2,0%
4,0%
6,0%
8,0%
10,0%
12,0%
14,0%
16,0%
18,0%
20,0%
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006 2007. 2008.Izvor: DZS
Stope relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (2007.)10 10
11 11
12 12 12 12
13 13
14 14
15 15
16
17
18 18 18
19 19 19
20 20 20
21
2225
0
5
10
15
20
25
30N
izoz
emsk
a
Češ
ka
Šved
ska
Slov
ačka
Aus
trija
Slov
enija
Dan
ska
Mađ
arsk
a
Fran
cusk
a
Fins
ka
Mal
ta
Luk
sem
burg
Bel
gija
Nje
mač
ka
Cip
ar
Poljs
ka
Hrv
atsk
a
Irsk
a
Port
ugal
Est
onija
V. B
rita
nija
Litv
a
Grč
ka
Ital
ija
Špan
jols
ka
Lat
vija
Bug
arsk
a
Rum
unjs
ka
Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)
Pragovi relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (euro, 2007.)
1500
1167
1100
1042
950
942
925
917
893
893
833
817
750
617
508
500
467
375
267
215
208
192
192
175
167
167
92 75
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600L
ukse
mbu
rg
Dan
ska
Irsk
a
V. B
rita
nija
Fins
ka
Šved
ska
Aus
trija
Niz
ozem
ska
Bel
gija
Nje
mač
ka
Fran
cusk
a
Cip
ar
Ital
ija
Špan
jols
ka
Grč
ka
Slov
enija
Mal
ta
Port
ugal
Češ
ka
Hrv
atsk
a
Est
onija
Slov
ačka
Mađ
arsk
a
Poljs
ka
Litv
a
Lat
vija
Rum
unjs
ka
Bug
arsk
a
Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)
Subjektivno Subjektivno siromaštvosiromaštvo
Stope subjektivnog siromaštva po županijama (%)(% kućanstava koja “uz teškoće” ili “uz velike teškoće” podmiruju svoje potrebe)
Izvor: UNDP (QoL), 2006.
4946 45 44 42 41 40 39 38 38 37
32 32 3127 25 24 24 24 24
20
0
10
20
30
40
50
60
Vir-
pod
Sis
-mos K
a
Osj
-bar
Zada
rska
Kop
-križ
Pož
-sla
v
Bro
d-po
s
Šib
-kni
n
Vuk
-sri
Bje
-bil
Kra
p-za
g
St-d
al
Lič-
senj
Zg ž
up
Gra
d Zg
Pri-
gor
Ista
rska
Dub
-ner
Međ
im Vž
PROFIL PROFIL SIROMAŠTVASIROMAŠTVA
Rizične skupine
Starije osobe i umirovljenici
Nezaposleni
Osobe bez obrazovanja
Samačka kućanstva
Jednoroditeljske obitelji
Obitelji s većim brojem djece
Osobe s invaliditetom
Stope relativnog siromaštva prema radnoj aktivnosti
Izvor: DZS
6,1
25,4
5,1
25,5
30,728
22,6
0
5
10
15
20
25
30
35
Zaposlen Zaposlen: priv.,povr., sezonski
rad
Samozaposlen:obrtnik, sl.
prof.
Poljoprivrednik Nezaposlen Radnoneaktivan
Umirovljenik
Stope relativnog siromaštva prema obrazovanju
Izvor: DZS
61,9
40,9
25,3
12,49,1
4,8
0
10
20
30
40
50
60
70
Bez škole 1-7 raz. 8 raz. Srednjastručna
Gimnazija VŠ/VSS
Relativni rizik siromaštva za određene tipove kućanstava u RH
2,1
2,4
1,8
2,7
0,8
2,0
0,70,5
1,5
1,8
2,5
1,6
2,7
0,9
2,3
0,60,7
1,1
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
Samac -M
Samac -Ž
Samac30-64
Samac65+
2 osobeispod 65
1odraslaosoba +1 ili višedjece
2odrasleosobe +1 dijete
2odrasleosobe +2 djece
2odrasleosobe +3 ili višedjece
20062008Line 2
4) BESKUĆNIŠTVO
Procjene o broju beskućništva uvelike ovise o definiciji beskućništva i načinu prikupljanja podataka
Prema procjenama krajem 2005. godine u svijetu je više od milijarde ljudi živjelo u iznimno lošim stambenim uvjetima, a oko 100 milijuna živjelo je na ulici
Procjene beskućnika u razvijenim zemljama
EU: oko 3 milijuna (2004.)V. Britanija: 10 500 beskućnika + 98 750 kućanstava u privremenom smještaju Kanada: 150 000Australija: 100 000Njemačka: 850 000SAD (2007.): popis tijekom jedne noći (672 000); 124 000 kroničnih beskućnika; tijekom godine dana 1 600 000 koristilo skloništa ili privremeni smještaj
Definicije
Kontinuum beskućništva
Osobe koje nemaju skloništa u tehničkom smislu riječi (oni koji žive na ulici ili skloništima za beskućnike)
Osobe koje nemaju pristupa stanovanju koje zadovoljava osnovne kriterije koji se smatraju nužnima za zdravlje, osobni i društveni razvoj
Tipovi stambene deprivacije (beskućništva):
s obzirom na razdoblje beskućništva
1. Kronično beskućništvo2. Cikličko (epizodno) beskućništvo3. Privremeno beskućništvo
s obzirom na fizičke, pravne i socijalne aspekte stanovanja
1. “osobe bez krova nad glavom”2. “osobe bez doma”3. “osobe nesigurnog stanovanja”4. “osobe s neadekvatnim stanovanjem”
FEANTSA - Fédération Européenne d'Associations Travaillant Avec les Sans-Abri (Europska federacija udruga koje rade s beskućnicima)
Profil beskućništva u SAD (1990-te
Tip životnog aranžamana: M samci (73%), Ž samci (9%), obitelji s djecom (11%), osobe bez srodnika (7%)- 30% su živjeli kao samci prije beskućništva; 60% se nikada nije ženilo/udavalo
Rasa: bijelci (47%), crnci (40%), hispanici (9%), ostali (4%)
Ovisnosti i mentalne bolesti: između 25 i 50% je s mentalnim smetnjama, 50% M i 17% Ž su alkoholičari, a 13% M i Ž su ovisnici o alkoholu i drogi
Obrazovni i zaposlenički status: polovica nije završila srednju školu, 6% je imalo redoviti posao, većina je nekoliko godina bila bez posla
Beskućništvo u RH(podaci MZSS, temeljem prava na smještaj u prenoćište i prehranu u pučkoj kuhinji)
Broj: 2008.=448; 2009.=416 (smanjenje za 7%)
88,5
11,5
91,3 87,5
0
20
40
60
80
100
M Ž SamciM
SamciŽ
Spol i broj samaca (%)
Istraživanje beskućništva u RH(Institut Ivo Pilar, 2009.)
Uzorak i metodologija: intervjui sa 85 korisnika skloništa u 7 gradova: Zagreb; Varaždin; Karlovac; Osijek; Rijeka; Split; Zadar
→→ Većina beskućnika vodila je “normalan”, uobičajen život Većina beskućnika vodila je “normalan”, uobičajen život prije beskućništvaprije beskućništva
Gotovo svi ispitanici su bili zaposleni prije no što su postali Gotovo svi ispitanici su bili zaposleni prije no što su postali beskućnici beskućnici (94% (94% M i M i 95% 95% ŽŽ). ). Štoviše, veliki broj ima Štoviše, veliki broj ima
značajan broj godina rada u formalnoj ekonomiji: značajan broj godina rada u formalnoj ekonomiji: 39%39% su su bili zaposleni bili zaposleni 10-20 10-20 godina, a godina, a 22% 22% odod 20-30 20-30 godinagodina
DobDob
4,6 5
10,8 10
18,5
3536,9
25 24,6
15
4,6
10
0
5
10
15
20
25
30
35
40
20te 30te 40te 50te 60te 70te
M
Ž
Zaposlen prije beskućništvaZaposlen prije beskućništva
93,8 95
6,2 5
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
zaposlen prije beskućništva nezaposlen prijebeskućništva
M
Ž
Broj godina staža u formalnoj ekonomijiBroj godina staža u formalnoj ekonomiji
22
47
40,7
35,3
27,1
5,9
10,211,8
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
0-10 g 10-20 g 20-30 g 30-40 g
M
Ž
ObrazovanjeObrazovanje
0
7,7
16,9
4,6
63,1
7,75
0
30
5
50
10
0
10
20
30
40
50
60
70
bez obraz nezavr OŠ OŠ nezavr SŠ SŠ više od SŠ
M
Ž
Bračni statusBračni status
4,6
20
4,6 5
56,9
30
1,5
10
32,335
0
10
20
30
40
50
60
oženjen kohabitacija razveden udovac neoženjen
M
Ž
Izvori prihodaIzvori prihoda
2,55
38
15
58,2
65
1,3
15
0
10
20
30
40
50
60
70
formalni posao siva ekonomija soc pomoć,mirovina
prijatelji, rođaci
M
Ž
Posjedovanje bankovnog računaPosjedovanje bankovnog računa
34,9 35
65,1 65
0
10
20
30
40
50
60
70
Da Ne
M
Ž
Zdravstveno osiguranjeZdravstveno osiguranje
78,7
60
21,3
40
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Da Ne
M
Ž
Dužina beskućništvaDužina beskućništva
23,4
20
7,8
25
20,3 20
23,4
25
20,3
10
4,7
00
5
10
15
20
25
< 1 g 1-2 g 2-5 g 5-10 g >10-20 g >20 g
M
Ž
Sociopatološke pojave (ZG, %)
50
7
60
20
0
10
20
30
40
50
60
70
Duševnesmetnje
Pokušajisuicida
Alkohol Kaznenadjela
Skloništa u RH Naziv skloništa Grad Osnivač Kapacitet
(broj mjesta)
Broj smještenih osoba
(31.12.’09.)
Sklonište za beskućnike Karlovac
Karlovac Grad Karlovac 12 9
Prenoćište za beskućnike Varaždin
Varaždin Grad Varaždin 14 14
Prihvatilište "Ruže sv. Franje''
Rijeka Franjevački svjetovni red, Trsat
13 15
Sv. Vinko Paulski Zadar Caritas Zadarske Nadbiskupije
16 58
Centar za prihvat beskućnika
Osijek Caritas Đakovačko-osiječke nadbiskupije
20 8
Prihvatilište za beskućnike
Split Udruga ''Most'' 21 21
Prenoćište Crvenog križa
Zagreb Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb
70 44
Prenoćište d.o.o Zagreb Dubravko Prugovečki 85 85
Samostan misionarki ljubavi
Zagreb Samostan misionarki ljubavi sestre Majke Terezije
20 20
UKUPNO 309 311
Skloništa IISkloništa IIIme skloništa Grad Godina
otvaranjaKapacitet/ M Kapacitet/Ž
Crv. Križ Zagreb 1943 65 25
Prenoćište grada Zagreba
Zagreb 1992 76 10
Caritas/Rakitje Zagreb 2003 45-50 -
Prenoćište za beskućnike VŽ
Varaždin 2001 14 3
Caritas/Osijek Osijek 1999 10 10
MOST Split 2000 16 -
MOST Split 2003 - 8
Ruže sv. Franje Rijeka 2007 13 -
Caritas/Zadar Zadar 2007 12 4
Prenoćište za beskućnike Ka
Karlovac 2008 8 1
• Nasilje i traumatski događaji (zlostavljanje i zanemarivanje) u djetinjstvu (disfunkcionalna obitelj, institucionalizacija);
• Gubitak posla i nemogućnost pronalaska novog;• Financijski problemi/dugovi; • Loše zdravlje; • Prognan; • Raspad obiteljskih veza nakon razvoda; • Gubitak doma zbog rata; • Smrt supružnika; • zatočenje; • Bijeg od nasilja; • Životni izbor
Faktori koji dodatno potiču beskućništvo: i) Izostanak adekvatnih usluga; ii) Nezapsolenost i manjak novca; iii) Osobna inertnost; iv) Izostanak podrške obitelji ili prijatelja
Putovi ulaska u beskućništvo:
Pravo na stanovanje nije jasno određeno u UstavuPravo na stanovanje nije jasno određeno u UstavuNema zakona u RH koji jamče socijalno uključivanje Nema zakona u RH koji jamče socijalno uključivanje beskućnikabeskućnika ( (postoje veliki problemi za osobe bez adrese postoje veliki problemi za osobe bez adrese jer su prava iz nezapsolenosti ili sustava socijalen skrbi jer su prava iz nezapsolenosti ili sustava socijalen skrbi utemeljena na mjesti stanovanjautemeljena na mjesti stanovanja))NNemaju nikakvih političkih predstavnika emaju nikakvih političkih predstavnika —— nitko nije nitko nije odgovoran za njihovu situacijuodgovoran za njihovu situacijuNNema nacionalnih programa (strategije) stanovanja - ema nacionalnih programa (strategije) stanovanja - posebice za beskućnikeposebice za beskućnikeNema nacionalnih programa prevencije beskućništvaNema nacionalnih programa prevencije beskućništva ((npr. za osobe koje odrastaju u institucijamanpr. za osobe koje odrastaju u institucijama))
Zašto su beskućnici tako ranjiva Zašto su beskućnici tako ranjiva socijalna skupina u RHsocijalna skupina u RH??
Uzroci beskućništva:
Manjak priuštivih stanova Siromaštvo
Nezaposlenost Nerazvijeni socijalni programi i mala izdvajanja socijalne države
Strukturalni
uzročnici
Ovisnosti
Obiteljsko nasilje
Mentalne bolesti
Individualni i obiteljski
uzročnici
Politika prema beskućništvu:
skloništa za beskućnike
usluge beskućnicima (zdravstvene, savjetovanje, potpora)
Prevencija “ulaska” u beskućništvoOdgovarajuća stambena politikaProgrami prevencije i odvikavanja od ovisnostiIntervencija prema ranjivim obiteljimaRedukcija obiteljskog nasilja
dostupnost rada/zaposlenosti
prihod koji osigurava dostojan život (minimalni dohodak)
5) DJEČJE SIROMAŠTVO
Pokazatelji dječjeg siromaštva u svijetu
>1 milijarde djece (50% djece u zemljama u razvoju) suočeno je s ozbiljnom materijalnom deprivacijom kada su u pitanju dobra i usluge nužne za preživljavanje, odrastanje i razvoj oko 90 milijuna djece ispod 5 g. ozbiljno je pothranjeno oko 400 milijuna djece nema pristup pitkoj vodi >500 milijuna djece nema pristup sanitarnim uređajima oko 270 milijuna djece nema pristup zdravstvenim uslugama >640 milijuna djece suočeno je s ozbiljnom stambenom deprivacijom >140 milijuna djece nikada nije pohađalo školu >300 milijuna djece nema pristup informacijama (TV, radio, telefon, novine) >oko 40 milijuna djece prisiljeno je bilo napustiti svoje domove >oko 10 milijuna djece ispod 18 g. je siročad
Stope relativnog siromaštva djece* u RH i zemljama EU (2007.)9 10
11
12 12
14 14
15 15 15
16 16
17 17
18
19 19
20 20
21
22
23 23 23
24
25
3033
0
5
10
15
20
25
30
35D
ansk
a
Fins
ka
Šved
ska
Slov
enija
Cip
ar
Niz
ozem
ska
Nje
mač
ka
Aus
trija
Fran
cusk
a
Hrv
atsk
a
Češ
ka
Slov
ačka
Bel
gija
Est
onija
Mal
ta
Mađ
arsk
a
Irsk
a
Luk
sem
burg
Lat
vija
Port
ugal
Litv
a
V. B
rita
nija
Grč
ka
Špan
jols
ka
Poljs
ka
Ital
ija
Bug
arsk
a
Rum
unjs
ka
Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka) * dijete < 16
Stope relativnog siromaštva djece* u zemljama OECD (2000.)(50% medijana nacionalnog dohotka)
2,5 3
,5 3,6
3,7
6,9 7,1 7,4 8
,7
11 11,5 12
,5 13
13
,3
13
,5 14
14
,5
16
16
16
16
16
,3
16
,3
22
4
0
10
20
30
Dan
ska
Fin
ska
No
rveš
ka
Šv
edsk
a
Bel
gij
a
Šv
icar
ska
Češ
ka
Fra
ncu
ska
Niz
oze
msk
a
Nje
mač
ka
Au
stra
lija
Grč
ka
Mađ
arsk
a
Au
stri
ja
Kan
ada
Jap
an
Po
ljsk
a
Po
rtu
gal
Šp
anjo
lsk
a
Irsk
a
Ital
ija
V.
Bri
tan
ija
N.
Zel
and
SA
D
* dijete < 18
Stope relativnog siromaštva djece u RH (2001.-2008.)(60% medijana nacionalnog dohotka)
1617
15 1514
15 15
20
0
5
10
15
20
25
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006 2007. 2008.
Izvor: DZS * dijete < 16
Kako mjeriti dječje siromaštvo?
Indeks dječje dobrobiti ili indeks deprivacije
1. Materijalna situacija (dohodovno siromaštvo, deprivacija, život u obiteljima
bez zaposlenih odraslih članova)
2. Stanovanje (prenapučenost, stambeni problemi i sl.)
3. Zdravlje (stope mortaliteta, porođajna težina, imunizacija/procijepljenost,
pretilost itd.)
4. Subjektivni doživljaj blagostanja (percepcija zdravlja, osobnog blagostanja,
kvalitete u školi)
5. Obrazovanje (matematička i druga pismenost, % djece u institucijama skrbi, i
sl).
6. Socijalni odnosi i veze (obiteljska struktura, odnosi s roditeljima i vršnjacima)
7. Sudjelovanje u društvenom i političkom životu (aktivnosti u građanskom
društvu, interes za političke teme)
8. Rizici i sigurnost (dječji mortalitet, izloženost nasilju, ovisnosti)
Rang zemalja EU prema pokazateljima dječje deprivacije
Zemlja Stopa dječjeg siromaštva
Rang(indeks dobrobiti)
DanskaFinskaŠvedskaSlovenijaCiparNizozemskaNjemačkaAustrija FrancuskaČeškaSlovačkaBelgijaEstonijaMaltaMađarskaIrskaLuksemburgLatvijaPortugalLitvaV. BritanijaGrčkaŠpanjolskaPoljskaItalija
9101112121414151516161717181919202021222323232425
4537129
121319228
241420111023182521166
1715
Ranjive skupine djece
djeca koja rade
djeca koja žive na ulici
djeca migranti
djeca s invaliditetom
djevojčice
Posljedice dječjeg siromaštva
fizičke (zdravstvene):(niska porođajna težina, mortalitet, morbiditet, zlostavljanje i zanemarivanje djece, tinejdžerske trudnoće, beskućništvo)
kognitivne: (intelektualne sposobnosti i obrazovna postignuća)
bihevioralne:(delinkvencija, kriminalitet, pušenje, alkohol, droge, isključivanje iz škole, suicid, dječji rad)
emocionalne: (slika o sebi, sreća, samopoštovanje, subjektivno blagostanje)
Teorije koje objašnjavaju odnos između siromaštva i roditeljstva
teorija stresa
teorija kulture siromaštva
teorija deficijentne okoline (susjedstva)
Eliminiranje dječjeg siromaštva?Eliminiranje dječjeg siromaštva?
Ključni prioriteti:ZdravljeObrazovanjeStanovanjeZapošljavanje (APTR)Naknade djeci i obiteljimaSkrb i usluge za djecu
Siromaštvo: oblik zlostavljanja djece?