37
1

Sklopne naprave_6.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

  • 2Podela sklopnih naprava prema prekidnoj moi:

    Rastavljai

    Sklopke

    Prekidai

  • 3 Rastavljai

    Ne prekidaju struje

    Sklopke

    Prekidaju struje normalnog radnog stanja, eventualno struje preoptereenja

    Prekidai

    Prekidaju struje preoptereenja i struje kratkih spojeva

    Podela s obzirom na prekidnu mo:

  • 4

  • 5

  • 6

  • 7 Primarna namena je fiziko prekidanje kola

    U takvim uslovima, ljudi rade oputenije

    Ne postoji mogunost nenamernog ukljuenja

    Zbog konstrukcije nisu u stanju da vre prekid kola pod optereenjem

  • 8 Sklopke slue za manipulaciju ureajima.

    Mogu se podeliti po vie kriterijuma:

    Prema nainu upotrebe

    Prema nainu komandovanja

    Prema konstrukciji

    ....

  • 9 Prema nainu upotrebe dele se na:

    Instalacione sklopke koje prekidaju normalne struje i struje preoptereenja koje su do 2In

    Motorne sklopke koje su mnogo robustnije i koje se mogu preopteretiti od 5-10In

  • 10

    Prema nainu komandovanja, sklopke moemo podeliti na:

    Rune

    Mehanike

    Elektromagnetne

    Pneumatske

  • 11

    Prema konstrukciji sklopke delimo na:

    Kontaktore

    Tastere

    Limitirajue (krajnje) sklopke

    Grebenaste sklopke

    Instalacione sklopke

    Postoje razne kombinacije i izvedbe sklopki.

  • 12

    Kontaktori su vrste sklopki za daljinsko ukljuenje i dranje u ukljuenom stanju

    Prave se kao tropolni i etvoropolni, sa ili bez komore za gaenje luka

    Pouzdani su, dugotrajni i jeftini

    Omoguuju komandovanje snanim potroaima pomou malih struja

    Odnos izmeu struje komandovanja i radne struje moe biti do 1:1000

  • 13

    Prema broju glavnih kontakata kontaktori mogu da budutropolni i etvoropolni.

    Magnetno jezgro se najee pravi od punog materijala alimoe da se pravi i od limova.

    Prema nainu gaenja luka mogu biti sa i bez komore zagaenje luka.

    Prema vrsti pobudne struje mogu biti na jednosmernustruju (24V, 48V, 110V) ili na naizmeninu struju (65V,110V, 220V, 380V,...).

    Podela kontaktora prema nameni:

    prekidaki kontaktori;

    dizalini kontaktori;

    za manipulaciju kondenzatorskim baterijama (imajudodatne otpornike za pranjenje);

    pomoni kontaktori (umnoavaju pomone kontakte);

    kontaktori u S izvedbi

  • 14

  • 15

    Imaju glavne i pomone kontakte

    Glavni kontakti prekidaju glavno strujno kolo

    Ulazni kontakti koji mogu biti stalno pod naponom obeleavaju se brojevima 1, 3 i 5

    Izlazni kontakti koji su pod naponom samo tokom rada kontaktora obeleavaju se sa 2, 4 i 6

    Kontaktori najvie stradaju od pojave luka pri ukljuenju i iskljuenju, pa se zato oni za vee struje prave sa komorama za suzbijanje luka

  • 16

    Pomoni kontakti prenose informaciju o stanju glavnih kontakata

    Obeleavaju se sa dve cifre:

    prva predstavlja broj kola (strujnog kruga)

    druga oznaava tip pomonog kontakta i to : 1,2-mirni; 3,4-radni; 5,6-mirni sa vremenskim zatezanjem; 7,8-radni sa vremenskim zatezanjem

  • 17

    Komandovanje se obavlja pomou pulne-namotaja elektromagneta, obino strujama do 1A

    Prema vrsti pobudne struje dele sena jednosmerne i naizmenine

    Obino se pakuju u elektroormaneza komandovanje, na Din inu

    Mogu se povezati tako da obavljaju veoma sloene procese nekog ureaja

  • 18

    ematski prikaz kontaktora

  • 19

    Tipovi kontakata

  • 20

    Oznake kontakata

  • 21

  • 22

    Primer: Putanje u rad trofaznog asinhronog motora sa kratkospojenim rotorom,

    uz mogunost izbora smera njegovog obrtanja, vri se pritiskom na jedan od

    tastera Tl ili Td, dok se njegovo zaustavljanje ostvaruje pritiskom na taster Ti.

    Prikazati upravljaku emu ovog motora.

  • 23

    Tasteri su ureaji koji obino slue za komandovanje kontaktorima.

    Ugrauju se na elektroormane, komandne table ...

    Mogu biti sa indikacijom, sa bravicom,ojaani...

  • 24

    Limitirajue sklopke slue za prekidanje ili uspostavljenje strujnog kola kada je ispunjen neki uslov

    Obino je to poloaj nekog mehanikog dela ili nivo fluida

    Ove sklopke imaju jedan zajedniki, jedan mirni i jedan radni kontakt. Mirni kontakt znai zatvoren prekida u trenutku kada nije delovano na sklopku. Radni kontakt je zatvoren samo tokom delovanja.

  • 25

    Kontakti limitirajue sklopke se obeleavaju sa

    C - zajedniki (common)

    NC - normalno zatvoren (mirni,normaly closed)

    NO - normalno otvoren (radni,normaly open)

  • 26

    Grebenaste sklopke su ime dobile po grebenu koji se nalazi na osovini sklopke i koji vri ukljuenje i iskljuenje

  • 27

    Princip rada grebenaste sklopke:1 sklopka iskljuena, 2 gornji kontakti sklopke ukljueni,

    3 osovina sa grebenom, 4 greben, 5 pokretni nosa kontakta,

    6 opruga, 7 nepokretan kontakt prikljuak

    3

    4

    5

    6 7-1- -2-

  • 28

    Sposobne su za prekidanje velikih radnih struja, ak do 630A

    Postoje grebenaste sklopke sa samo dva poloaja (0-1) i sklopke sa vie poloaja izborne sklopke

  • 29

    Mogu se pakovati u kuita (za spoljnu montau) ili bez (za ugradnju u ormane)

  • 30

    Instalacione sklopke esto pogreno zovemo prekidaima jer zaista prekidaju strujno kolo

    Razlika izmeu sklopki i prekidaa je u tome da su prekidai sposobni da sami prekinu strujno kolo ako se ispune potrebni uslovi (preoptereenje ili kratak spoj), a skolpke ne

    Definisane su standardom JUS N.E3.101 iz 1965. godine

  • 31

    Prema funkciji koju obavljaju, delimo ih na:

    Jednopolne

    Serijske

    Naizmenine

    Unakrsne

    Prema nainu ukljuenja, razlikujemo 3 vrste:

    Obrtne

    Pritisne

    Potezne

  • 32

    Najee se koriste pritisne sklopke

    Prekidaju strujno kolo, obino osvetljenja

    Prave se za struje do 16A

    Preko ovih struja i za ukljuenje strujnih krugova osvetljenja koriste se grebenaste sklopke ili kontaktori

    U projektima se obavezno ucrtavaju i obeleavaju odreenim simbolima

  • 33

    Jednoplone instalacione sklopke slue sa ukljuivanje (grupe) potroaa od jednom:

    Razvijena ema Jednopolna ema

  • 34

    Serijske instalacione sklopke ukljuuju i iskljuuje dva strujna kola posebno ili zajedno sa jednog mesta, u kombinacijama: iskljueno jedno kolo drugo kolo oba kola paralelno

  • 35

    Naizmenine sklopke omoguavaju iskljuivanje i ukljuivanje jednog strujnog kola sa dva razliita mesta tipina primena u dugakim hodnicima, na ulazu i izlazu iz nekeprostorije

  • 36

    Unakrsna sklopka omoguuje ukljuenje ili iskljuenje grupe potroaa sa vie mesta

    U kombinaciji sa naizmeninim sklopkamaomoguavaju ukljuenje sa vie od dva mesta.

    Na krajevima su naizmenine sklopke a u sredini jedna ili vie unakrsnih.

    Tipina primena na stepenitima

  • 37

    Imaju najiru primenu u domainstvima i poslovnim objektima

    Jednostavne su, jeftine i pouzdane

    Montaa i zamena je brza i jednostavna