1

ŠKOLA VOĆARSTVA CVelika Gorica 1-2007

AGROEKOLOŠKI FAKTORJI VOĆARSKE

PROIZVODNJEPRIHRANA VOĆAKA

Velika Gorica, 26.5.2007

PrihranaOrganska gnojiva poboljšavaju?A)fizikalne i kemijske osobine tlaB)fizikalne , kemijske i biološke osobine tlaC)samo kemijske i biološke osobine tlaD)isključivo humus u tlimaMakroelemnti so hraniva?A)bez kojih biljke mogu živjetiB)neobhodna hraniva potrebna za obstoj biljnih organizmaC)hraniva koje biljke trebaju u makro količinamaD)so hraniva koja nisu potrebna biljkama

Koji je najmanje mobilni makroelemnt u tlima?A)fosforB)kalijC)kalcijD)dušik

OdličnoVrlo dobroProlazno

P R I H R A N A BILJKA - VOĆAKA

MAKRO hraniva

(esencialna hraniva)

MIKRO hraniva

Biljke za svoju rast i razvoj trebaju biljna hraniva.

RASTLINSKA HRANILA

Hranilo Simbol Rastlinam dostopne oblike

Dušik N NH4+, NO3

-, NO2

-

Fosfor P PO43-

, HPO42-

, H2PO4-

Kalij K K+

Kalcij Ca Ca2+

Magnezij Mg Mg2+

Žveplo S SO32-

, SO42-

Železo Fe Fe2+

, Fe3+

Mangan Mn Mn2+

, Mn3+

KROŽENJE N v KROŽENJE N v NARAVINARAVI

Gubici NGubici N

1. Ispusti 1. Ispusti NHNH33, N, N22O …O …

2. ispiranje 2. ispiranje nitratanitrata

D U Š I K U T LIMA

MINERALNI DUŠIK

1. nitrat2. amonij3. nitrit

- dobra mobilnost v tlima

- biljkama dostupne oblike

ORGANSKI DUŠIK

1. humus2. žetveni ostatci3. favna4. organska gnojiva

- loša mobilnost

- nedosupne oblike

DUŠIK U TLIMA DUŠIK U TLIMA

100 cm100 cm

TLATLA

12,6 cm12,6 cm

Ukupni NUkupni N

4 cm4 cm

NminNminNONO33

--,NO,NO22--,NH,NH44

++

0,2 0,2 %%

1-5 1-5 %%

PRIHRANA U VEZI SA PLODNOŠČU PRIHRANA U VEZI SA PLODNOŠČU TLATLA

strukturno strukturno tlotlo

nene strukturno strukturno tlotlo

OPASNE TVARI U TLU

1. teški metali (Cu, Zn, Cr, Ni, Pb, Cd, Hg, Co)

2. drugi anorganski spojevi (fluoridi …)

3. aromatski spojevi (fenoli, benzen, toluen, ksilen …)

4. policiklični aromatski ogljikovodiki (PAH)

5. poliklorirani bifenili (PCB)

6. Insekticidi na bazi kloriranih ogljikovodika (DDT,..)

7. mineralna ulja, ...

SADRŽAJ OPASNIH TVARI U TLU (1)

GRANIČNA IMISIJSKA VRIJEDNOST predstavlja gostoću opasne tvari u tlima kod koje se ne pogoršava kvaliteta tla i podzemnih voda te sama rodnosr tla. Kot takvih vrednosti je utecaj tih tvari na zdravlje ljudi i okoliša još prihvatljiv.

OPOZORILNA IMISIJSKA VRIJEDNOST predstavlja gustoću opasne tvari u tlima koja predstavlja kod nekih načina upotrebe tla veću vjerovatnoću za štetan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliša.

KRITIČKA IMISIJSKA VREDNOST predstavlja gustoću opasne tvari u tlima, kot koje zbog štetnih utjecaja na ljudu i okoliš takvo zagađeno tlo nije primerno za proizvodnju biljaka, namjenjenih prehrani ljudi ili životinja.

SADRŽAJ OPASNIH TVARI U TLU (2)

Nevarna snov MEJNA OPOZORILNA KRITIČNA

Kadmij (Cd) 1 2 12

Baker (Cu) 60 100 300

Nikelj (Ni) 50 70 210

Svinec (Pb) 85 100 530

Cink (Zn) 200 300 720

Skupni krom (Cr) 100 150 380

Šestvalentni krom (Cr6+) - - 25

mg/kg suhe tari …… 1 : 106 …… 0,0001 %

NEGATIVNI UTJECAJ PRETJERANE NEGATIVNI UTJECAJ PRETJERANE UPOTREBE MINERALNIH GNOJIVAUPOTREBE MINERALNIH GNOJIVA

1. Opterečivanje okoliša (tla i virova pitne 1. Opterečivanje okoliša (tla i virova pitne

vode) vode)

2. Rušenje ravnoteže hraniva u tlima 2. Rušenje ravnoteže hraniva u tlima

(antagonizam)(antagonizam)

3. ?? Količina i kakovoća proizvoda ??3. ?? Količina i kakovoća proizvoda ??

4. Loša bilanca hraniva u tlima4. Loša bilanca hraniva u tlima

5. Financijski vidik (“Bacanje novca”) 5. Financijski vidik (“Bacanje novca”)

ŠTA JE BITNO KOD PRIHRANE BILJAKA-ŠTA JE BITNO KOD PRIHRANE BILJAKA-VOĆAKAVOĆAKA ? ?

1. Vrsta kulture - ODVZEM HRANIVA 1. Vrsta kulture - ODVZEM HRANIVA

SA RODOM SA RODOM

2. Kemijska analiza tla2. Kemijska analiza tla

3. Istorija prihrane3. Istorija prihrane

4. Pedološke osobine tla 4. Pedološke osobine tla

5. Raspoložljiva gnojiva5. Raspoložljiva gnojiva

6. Plodored6. Plodored

7. Vrijemenske 7. Vrijemenske

razmererazmere

8. Zakonska 8. Zakonska

ograničenjaograničenja

K E M I JSK A A N A L I K E M I JSK A A N A L I Z A T L AZ A T L A

OsnovnOsnovnee

RazširjeneRazširjene ZahtevnejšeZahtevnejše

Vrste Vrste analizaanaliza

pHpH

PP22OO5 5 - - dostupnidostupni

KK22O - O - dostupnidostupni

organska organska snovsnov

Mg - Mg - dostupnidostupni

tekstura taltekstura tal

ukupna ukupna hranivahraniva

Teški metaliTeški metali

N-minN-min

. . .. . .

Reakcija tla (pH)

pH Stopnja kislosti

> 7,2 Alkalna (bazična tla)

6,8 - 7,2 Nevtralna tla

5,6 - 6,7 Zmerno kisla tla

4,5 - 5,5 Kisla tla

< 4,5 Zelo kisla tla

pH v tlima ovisan je od:

1. teksture tal

2. vsebnosti humusa

3. rabe tal

ZAŠTO je pHZAŠTO je pH

tako značajan ?tako značajan ?

Povećanje pH:Povećanje pH:

KALCIFIKACIJAKALCIFIKACIJA

upotreba vapnenih upotreba vapnenih gnojiva na osnovi Ca gnojiva na osnovi Ca (apno, hidratizirano (apno, hidratizirano

apno, karbonat-apno, karbonat-apnenec)apnenec)

Sniženje pH:Sniženje pH:

1. fiziološko kisela mineralna gnojiva

2. kiseli organski substrati (šota id.)

3. “kisele kiše” (SO2)

KALCFICIRAMO na osnovi vrednosti pH, teksture tla te kulture

Izvan vegetacije ( u jesen ili u rano proljeće)

KAKO UTJEČEMO NA KAKO UTJEČEMO NA KISELOST TLAKISELOST TLA

pH v

Ca-acetatu 5,9 5,8 5,7 5,6 5,5 5,4 5,3 5,2-5,0 4,9-4,6 4,5 in manj7,00 0,3 1 1 1 1 1 1 1 2 26,90 1 1 1 2 2 2 2 3 3 46,85 1 2 2 3 3 3 4 4 5 66,80 1 2 3 3 4 5 5 6 7 86,75 1 2 3 4 5 5 6 7 8 96,70 2 3 4 5 6 6 7 8 10 116,65 2 3 5 6 7 8 8 9 11 136,60 2 4 5 7 8 9 9 11 13 146,55 2 4 6 7 9 10 11 12 15 166,50 3 5 7 8 10 11 12 14 16 186,45 3 5 7 9 11 12 13 15 18 206,40 3 6 8 10 12 14 15 17 20 236,35 4 7 9 11 13 15 16 19 23 256,30 4 8 10 13 15 17 19 21 25 286,25 5 8 12 14 17 19 21 24 28 326,20 5 9 13 16 18 21 22 26 31 356,15 6 10 14 18 20 23 26 29 35 396,10 6 12 16 20 23 26 29 33 40 446,05 7 13 18 22 26 29 32 37 44 496,00 8 15 21 26 30 34 37 43 51 575,95 9 17 24 29 34 39 42 49 58 655,90 11 20 27 34 39 44 49 56 67 745,85 13 24 33 41 48 54 59 68 81 905,80 17 32 44 54 63 71 78 90 107 120

pH v KCl

Kako definiramo količinu Ca Kako definiramo količinu Ca gnojiva za kalcifikaciju ?gnojiva za kalcifikaciju ?

PrimjerPrimjer::

pH (KCl) = 5,4pH (KCl) = 5,4

pH (Ca-pH (Ca-

acetat)=6,25 acetat)=6,25

Cilj Cilj pH=6,0pH=6,0

19 dt CaO/ha 19 dt CaO/ha oz.oz.

1900 kg 1900 kg CaO/haCaO/ha

Stopnja preskrbljenosti tal s P2O5 po AL-metodi Gnojilna norma

Oznaka mg P2O5/100g tal Stanje preskrbljenosti tal kg P2O5/ha

A < 6 Siromašno založena tla Odvzem + 30-50

B 6-12 Srednje založena tla Odvzem + 20-30

C 13-25 Dobro založena tla Odvzem

D 26-40 Čezmerno založena tla 1/2 Odvzema

E > 40 Ekstremno založena tla 0 do naslednje analize tal

Stopnja preskrbljenosti tal s K2O po AL-metodi Gnojilna norma

Oznaka Lahka do srednjetežka tla Težka tla Stanje preskrbljenosti tal kg K2O/ha

A < 10 < 12 Siromašno založena tla Odvzem + 30-50

B 10-19 12-22 Srednje založena tla Odvzem + 20-30

C 20-30 23-33 Dobro založena tla Odvzem

D 31-40 34-45 Čezmerno založena tla 1/2 Odvzema

E > 40 > 45 Ekstremno založena tla 0 do naslednje analize tal

PP22OO55

KK22OO

Opskrbljenost tla sa hranivimaOpskrbljenost tla sa hranivima

MgMg

Odmerek MgO

Lahka-srednje težka tla Težka tla (kg MgO/ha)

< 3 < 5 A – Siromašna 60-803–6 5–9 B – Srednja 50-60

7–10 10-20 C – Optimalna 0-4011–19 21-39 D – Čezmerna 0> 20 > 40 E – Ekstremna 0

mg Mg/100g talStopnja oskrbljenosti

Opskrbljenost tla sa hranivimaOpskrbljenost tla sa hranivima

Kako definiramo količinu Kako definiramo količinu potrebnog hraniva ?potrebnog hraniva ?

Jabuka (Rod 50 t/ha)Jabuka (Rod 50 t/ha)

Odvzem: 180 kg Odvzem: 180 kg KK22O/haO/ha

PrimjePrimjerr: :

A A razredrazred

3.2 3.2 mg/100gmg/100g

D D razredrazred

32,6 32,6 mg/100gmg/100g

B B razredrazred

13,4 13,4 mg/100gmg/100g

C C razredrazred

24.5 24.5 mg/100gmg/100g

E E razredrazred

56,3 56,3 mg/100gmg/100g

Kemijska analiza tla KKemijska analiza tla K22O-O-dostupnidostupni

180180++5050

230 kg 230 kg KK22O/haO/ha

180180++2020

200 kg 200 kg KK22O/haO/ha

180 / 2180 / 2

90 kg 90 kg KK22O/haO/ha

180180++00

180 kg 180 kg KK22O/haO/ha

Prihrana Prihrana nije nije

potrebnapotrebna

Organska snov (%) Oznaka razreda

< 1 Mineralna tla

1-2 Slabo humozna tla

2-4 Srednje humozna tla

4-10 Humozna tla

> 10 Zelo humozna tla

Organska tvarOrganska tvar

Živinsko gnojilo N P2O5 K2O CaO MgO

Hlevski gnoj 5 2,5 6 5 2

Gnojnica – nerazredčena 3,5 0,2 9,5 0,3 0,5

Gnojevka – nerazredčena 5 1,9 7 3 1,5

Ovčji gnoj 8 3 7 4 2

Konjski gnoj 6 3 6 3 1,5

Prašičja gnojevka 6 3,5 3,5 3 1

Kokošji gnoj (suhi kurjeki) 22 24 14 40 4,5

Ž I V I N S K A G N Ž I V I N S K A G N O J I V AO J I V A

Sadržaj hraniva v živinskim gnojivmaSadržaj hraniva v živinskim gnojivma

(kg/t, kg/m(kg/t, kg/m33))

85

75

70

50

0 20 40 60 80 100

Gnojnica

Gnojevka

Hlevski gnoj - njive

Hlevski gnoj - travniki

%

Izkoristek N

Izgube N

Izkoriščenje hraniva iz Izkoriščenje hraniva iz živinskih gnojivaživinskih gnojiva

Izkorištenje Izkorištenje PP i i K K iz živinskih gnojiva iz živinskih gnojiva primjerliv je sa izkorištenjem iz primjerliv je sa izkorištenjem iz

mineralnih gnojiva.mineralnih gnojiva.

UPUTA za sprovođenje dobre poljoprivredne

prakse kod prihrane biljaka

KODEKS KODEKS prihraneprihrane

Način unosa hranivaNačin unosa hraniva

Potrebe biljke po hranivimaPotrebe biljke po hranivima

Posebna pravila upotrebe živinskih Posebna pravila upotrebe živinskih gnojivagnojiva

Skladištenje živinskih gnojilSkladištenje živinskih gnojil

Godišnji nacrt prihraneGodišnji nacrt prihrane

Gnojiva je potrebno unašati v tla tada, kad jih biljke stvarno Gnojiva je potrebno unašati v tla tada, kad jih biljke stvarno trebaju. trebaju.

Naročito to važi za dušična gnojiva a najviše u područjima sa više Naročito to važi za dušična gnojiva a najviše u područjima sa više oborina zbog izpiranja hraniva. oborina zbog izpiranja hraniva.

Godišnju potrebnu dozu dušika potrebno je podjeliti na više Godišnju potrebnu dozu dušika potrebno je podjeliti na više

obroka kroz cijeli vegetacijski dob (dognojivanje). obroka kroz cijeli vegetacijski dob (dognojivanje).

Za smanjivanje gubitka hraniva potrebno je osigurati pokrovnost Za smanjivanje gubitka hraniva potrebno je osigurati pokrovnost

korištenih površina izvan vegetacijskog razdoblja.korištenih površina izvan vegetacijskog razdoblja.

Potrebe biljaka po Potrebe biljaka po hranivimahranivima

Načini prihraneNačini prihrane

•Gnojiva je potrebno unašati v tlo tada, kad su jih tla Gnojiva je potrebno unašati v tlo tada, kad su jih tla sposobna primiti. sposobna primiti.

•Na poplavno ogroženim područjima se smije Na poplavno ogroženim područjima se smije gnojiva unosit u tla tek poslije zadnjeg vremena gnojiva unosit u tla tek poslije zadnjeg vremena mogučih poplava. mogučih poplava.

•Strojevi za unos razsipanje gnojiva (razsipači ili Strojevi za unos razsipanje gnojiva (razsipači ili depozitori) moraju biti standardizirani i depozitori) moraju biti standardizirani i zadovoljavati važečim tehničnim predpisima. zadovoljavati važečim tehničnim predpisima.

Načini prihraneNačini prihrane

•PREKO ZEMLJE (temeljna prihrana=založna PREKO ZEMLJE (temeljna prihrana=založna prihrana, redovna godišnja prihrana, prihrana po prihrana, redovna godišnja prihrana, prihrana po dodatnim potrebama voćaka (dopunska prihrana dodatnim potrebama voćaka (dopunska prihrana dognojivanje)dognojivanje)

•FOLIARNO (po specialnim potrebama)FOLIARNO (po specialnim potrebama)

Letni nacrt prihraneLetni nacrt prihrane

Za stručno utemeljeno prihranu potrebno je izradit Za stručno utemeljeno prihranu potrebno je izradit ljetni nacrt prihrane. ljetni nacrt prihrane.

U njemu se procjeni ukupna količina svih izvora U njemu se procjeni ukupna količina svih izvora hraniva te termini prihrane. hraniva te termini prihrane.

Kako pripremamo nacrt Kako pripremamo nacrt prihrane ?prihrane ?

Kemijska Kemijska analiza analiza

tlatla

Oduzem Oduzem hraniva sa hraniva sa

rodomrodom

Voćna Voćna vrstavrsta

ŽivinskŽivinska a

gnojivagnojiva

MineralnMineralna a

gnojivagnojiva

PotrebnPotrebne doze e doze hranivahraniva

Zakonska Zakonska ograničenjograničenj

aa

MulčMulč

BITNOBITNO

Kemijska analiza tla temelj za Kemijska analiza tla temelj za stručno utemeljeno prihranu biljak-stručno utemeljeno prihranu biljak-voćaka.voćaka.

Gnojiva upotrebljajmo na osnovi Gnojiva upotrebljajmo na osnovi stručnih uputa te potreba voćaka stručnih uputa te potreba voćaka po hranivima.po hranivima.

Izbegavamo prihranu “Izbegavamo prihranu “na pametna pamet”. ”.

Prihrana1 Organska gnojiva poboljšavaju? A)fizikalne i kemijske osobine tla 3 B)fizikalne , kemijske i biološke osobine tla 5 C)samo kemijske i biološke osobine tla 0

D)isključivo humus u tlima 02 Makroelemnti so hraniva? A)bez kojih biljke mogu živjeti 0 B)neobhodna hraniva potrebna za obstoj biljnih organizma 5 C)hraniva koje biljke trebaju u makro količinama 3

D)so hraniva koja nisu potrebna biljkama 03 Koji je najmanje mobilni makroelemnt u tlima? A)fosfor 5

B)kalij 3

C)kalcij 0

D)dušik 0

Odlično 13 do 15

Vrlo dobro 11,5-13

Prolazno 9-11,5