KOLA

MLADE

ZA

KOLA

MLADE

ZA

Izdava:Udruga Plavi telefon

Za izdavaa:Miroslav Vuenovi

Autorica:Gordana Gaparu

Ilustrator:Andrija Gaparu Lui

Grafiko oblikovanje:Vinka Gaparu

Lektorica:Helena ipui

Recenzentica:Jelena Biani

Priprema za tisak i tisak:top grafika j.d.o.o.

Naklada:200 primjeraka

Broura je tiskana potporom Gradskog ureda za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom u okviru projekta kola za mlade.

ISBN: 953-98671-5-0

SADRAJ:

UVOD- O KOLI ZA MLADE

POZNAJEM LI SEBE ?

SLIKA O SEBI

MOJE OSNOVNE POTREBE

KOMPONENTE PONAANJA

PITANJA KOJA POMAU

IZRADA PLANA

DOBRI ODNOSI S NAMA VANIM LJUDIMA

LITERATURA

Plavi telefon, vie od 15 godina, provodi program kola za mlade. Program je usmjeren na rad s mladima koji

se nalaze u razdoblju adolescencije. Sadraj programa pomae im bolje upoznati sebe, svoje elje i potrebe kao i graditi dobre odnose s drugim ljudima. Kako je

ovo vrijeme kada se javlja potreba za nezavisnou i osamostaljivanjem vano je da naue preuzimati

odgovornost za svoje izbore, kao i posljedice tih izbora. Sadraj programa temelji se na teoriji izbora W.

Glassera, iako su ukljuena i znanja iz raznih pedagoko- psiholokih edukacija i literature tog podruja.

Program se provodi prema principima grupnog rada to znai da polaznici naueno mogu odmah

praktino primijeniti u komunikaciji s drugim lanovima grupe. To je iskustveni i interaktivni oblik rada koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje svih lanova

grupe. Specifini oblici grupnog rada koji se koriste su: diskusija, informiranje, igranje uloga, koritenje

raznih ekspresivnih tehnika i igre. Tijekom rada stvara se atmosfera prihvaanja, povjerenja i meusobnog

uvaavanja lanova grupe.

UVO

D - O

KOLI ZA

MLA

DE

1

Poetak rada svake nove grupe zahtijeva provoenje odreenih aktivnosti kao to su: upoznavanje, definiranje uloga, dogovor o radu i ispitivanje oekivanja polaznika.

UVODNE AKTIVNOSTI

Cilj: pomoi mladima da bolje upoznaju sebe kako bi se to bolje nosili s izazovima koji se pojavljuju u vrijeme adolescencije; pomoi im da razviju samopotovanje i stvore temelje za postavljanje realnih ivotnih ciljeva.

POZN

AJE

M L

I SEB

E

Pozitivnu sliku o sebi, samopotovanje i samopouzdanje lake e izgraditi djeca i mladi koji u svojoj okolini dobivaju potvrdu o svojim uspjesima i okrueni su ljudima koji ih prihvaaju i vole.

Mladi koji imaju negativnu sliku o sebi esto malo znaju o sebi, loe su prilagoeni, nemaju realna oekivanja od sebe pa si postavljaju nerealne ciljeve, nisu zadovoljni sobom i osjeaju se nesretno.Mladi koji su izgradili pozitivnu sliku o sebi i razvili samopotovanje prihvaaju sebe onakvima kakvi jesu, dobro se poznaju, lake se prilagoavaju novim situacijama, znaju svoje jake strane, postavljaju sebi realne i dostupne ivotne ciljeve.

Kada promiljamo o sebi i postavljamo si pitanja, poinjemo stjecati znanja o sebi. Upoznajui sebe moemo poeti mijenjati ono to nam stvara potekoe, postajemo svjesni uzroka svojih neuspjeha i uspjeha i spremniji smo suoiti se s tekoama. to vie poznajemo sebe to lake dolazimo do ideje kakva osoba elimo postati kad odrastemo, to elimo biti, ime se elimo baviti i to nam je potrebno za sreu.

Samopotovanje kod djece i mladih u velikoj mjeri ovisi o njihovoj okolini. Nemaju sva djeca sreu ivjeti u podravajuoj okolini punoj ljubavi. Mnogi mladi su izloeni zapostavljanju, kritikama, ismijavanju i obezvrjeivanju to naruava njihovo samopotovanje.

2

!

3Moj ivotni put- Nacrtajte vremensku liniju vaeg ivota od roenja do sada. Oznaite vremenska razdoblja: vrtika dob, osnovna kola do petog razreda, osnovna kola od petog do osmog razreda, srednja kola. Sada u vremensku crtu upiite vane osobe i njihove poruke upuene vama. Upiite sve poruke kojih se sjeate, a odnose se na va fiziki izgled i vae psihike osobine. Upiite jesu li vam govorili na koga sliite i zbog kojih osobina. Razmislite je li bilo vie pozitivnih ili negativnih poruka.

Nacrtajte neki simbol koji e vas predstavljati. To moe biti ivotinja, biljka, stvar, pojava. Zbog kojih karakteristika si izabrala/izabrao ba taj simbol? Jesu li to i tvoje karakteristike?

Aktivnosti: razne igre za razmiljanje o sebi. Primjeri:

SLIK

A O

SEB

I

Mnogim svojim sadrajima mediji potiu ve postojeu rodnu neravnopravnost kao i nametanje stereotipnih rodnih uloga. Tako djevojke moraju biti lijepe i drage, a djeaci aktivni i hrabri. U puberetu poinje traganje za vlastitim identitetom, ali jo ee muke s vlastitim tijelom. Slike modela u mukim i enskim asopisima, junakinje filmova, serija i glazbenih spotova govore mladim enama koliko je vano kako izgledaju, a sporedno to izgovaraju. Zadnjih godina mladima se namee kriva, karikirana slika svijeta kroz seksualizirane sadraje koja namee stereotipe i potie rodnu neravnopravnost.Trend kulta mravosti doveo je do neoekivanog porasta anoreksije i bulimije i to kod sve mlae populacije. I u Hrvatskoj su sve popularnije internetske stranice koje promoviraju anoreksiju i bulimiju kao nain ivota. Danas su mladi izloeni nekim novim oblicima nasilja. Mogu biti izloeni nasilju preko interneta. Takav oblik nasilja obuhvaa vrlo irok spektar nasilnikih ponaanja: poticanje grupne mrnje, napade na privatnost, uhoenje, vrijeanje, irenje nasilnih komentara, slanje prijeteih poruka, sramoenje, primanje seksualno neprimjerenih poruka. Ova vrsta zlostavljanja moe imati ozbiljne posljedice i utjecati na stvaranje negativne slike o sebi.

Cilj: preispitati drutvene kriterije i mjerila ljepote; prepoznati i kritiki se odnositi prema porukama medija to je lijepo i poeljno; osvijestiti vlastite stavove vezano uz rodne uloge .

4

!

5Vjeba:Analiza tinejderskih, enskih i mukih asopisa:

to poruuju? Kako trebaju izgledati ili se ponaati idealni mukarac i ena?Prepoznaj stereotipe, predrasude. Kakav je odnos prema enama?

MO

JE O

SNO

VNE

POTR

EBE

Cilj: upoznati polaznike s njihovim osnovnim psihikim i fiziolokim potrebama; nauiti ih procjenjivati koliko su njihove potrebe zadovoljene; pouiti ih vanosti odgovornog zadovoljavanja potreba kako prema sebi, tako i prema drugima

Potreba za ljubavlju pokree nas na traenje zadovoljavajuih odnosa s drugim ljudima kako bi dobili pripadanje, prijateljstvo i brinost.

6

!

Upii imena osoba za koje zna da te vole, da im je vano to se s tobom dogaa, koje brinu o tebi, s kojima osjea pravo pripadanje, koje su uz tebe u dobru i zlu, a i ti isto osjea prema njma:_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Upii aktivnosti u kojima osjea pripadnost grupi, klubu, obitelji___________________________________________________________________________________________________

LJUBAV

Kroz ponaanja kojima dolazimo do nezavisnosti, mogunosti izbora i autonomije zadovoljit emo potrebu za slobodom.

Autor teorije izbora, Glasser, vjeruje kako smo svi mi , uz preivljavanje, genetski programirani za zadovoljavanje

psiholokih potreba za

ljubavlju, moi, slobodom i zabavom.

7

Upii imena osoba uz koje se osjea slobodno, koje ti doputaju donositi samostalne odluke, ljudi s kojima zajedniki odluuje o nekim pitanjima:____________________________________________________________________________________________________________________

Upii aktivnosti pri kojima osjea samostalnost, sposobnost odluivanja i injenja izbora:____________________________________________________________________________________________________________________

SLOBODA

Mo nas pokree na traenje vanosti, priznanja, stjecanje vjetina i kompetentnosti.

Upii imena osoba koje te uvaavaju, pohvaljuju, koje cijene tvoje sposobnosti i umijea, a i ti njima uzvraa na isti nain _________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Upii aktivnosti u kojima se osjea vano, vjeto i sposobno_________________________________________________________________________________________________________________________________________________

8

MO

Uz potrebe koje nisu dobro zadovoljene moemo pitati to nedostaje! Jesu li neto do sada poduzimali kako bi potreba bila bolje zadovoljena? to su poduzeli? Koliko ih je poduzeto pribliilo cilju ili ih je moda jo vie udaljilo od cilja? Ako ih odreeno ponaanje pribliava cilju i boljem zadovoljavanju potreba, neka s njim nastave. Ako ne, potrebno je kreirati nova ponaanja za zadovoljavanje potrebe. Na kraju mogu odrediti u postotcima koliko je koja potreba zadovoljena. Nakon toga vidljivije je na kojim potrebama se mora vie raditi kako bi bile zadovoljene.

Potreba za zabavom zadovoljava se kroz aktivnosti koje nam donose radost, uivanje, smijanje i uenje novog.

9

Mladi ljudi koji se osjeaju nesretni esto se usmjeravaju na kratkorona zadovoljstva i mogu biti iracionalni u potrazi za trenutanim uitkom. Mogu zavaravati sebe zadovoljavanjem potreba na nedjelotvoran i neodgovoran nain.

Upii imena osoba s kojima se zabavlja, smije, igra, ui, otkriva nove stvari i ima zajednike zgode: _________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Upii aktivnosti pri kojima se osjea ugodno, zabavlja se, ui neto novo_________________________________________________________________________________________________________________________________________________

MO

ZABAVA

KOM

PON

ENTE

PO

NA

AN

JA

10

Cilj: pouiti mlade od kojih elemenata se sastoji svako nae ponaanje i kako biranjem djelotvornih ponaanja mogu doi do vie ljubavi, moi, zabave, slobode i zdravlja u svojim ivotima; evaluacija ili uenje samoprocjene

!

Prema teoriji izbora izravno moemo kontro-lirati samo akcijsku i misaonu komponentu ponaanja. Osjeaji i fiziologija osobe prate ak-tivnost i miljenje. To znai da kada se odluimo za odreenu aktivnost izabrali smo i misli koje prate tu aktivnost, te osjeaje i fiziologiju kao posljedicu odreenih aktivnosti i misli. Sve etiri komponente ponaanja djeluju zajedno i ne mogu biti odvojene jedna od druge. U svemu to inimo, prisutne su sve etiri komponente.

Sve to inimo, dobro ili loe, djelotvorno ili nedjelotvorno, inimo kako bi zadovoljili nae potrebe za ljubavlju, slobodom, moi, zabavom i preivljavanjem. Sva naa ponaanja su na stalni pokuaj smanjivanja razlike izmeu onoga to elimo i onoga to vidimo da imamo u naem ivotu.

11

Svako nae ponaanje sastoji se od etiri komponente:

- aktivnosti

- miljenja

- fiziologije

- osjeaja

Primjer 1 - nedjelotvorno ponaanje - depresiranje

aktivnosti sjedim i gledam u zid misli - ja sam nesretna osoba, mene nitko ne voli, nita nema smisla, ivot je bezvrijedan osjeaji tuga , osamljenost, praznina, bol fiziologija - bez energije, umor, umrtvljenost

Nesretni ljudi esto biraju nedjelotvorna ponaanja. Umjesto ned-jelotvornih ponaanja bilo bi ispravno govoritikratkotrajno djelotvorna ponaanja jer u odreenom trenutku su uspjela zadovoljiti nae potrebe. Problem je to se kratkorono djelotvorna ponaanja kroz due vrijeme pokau kao nekorisna, a ponekad i kao tetna za nas. Primjeri nekih takvih, kratkorono djelotvornih ponaanja (Glasser,1997.), su: -odustajanje koje donosi kratkotrajno olakanje-kategorije raznih simptoma koji se pojavljuju kada odustajanje vie ne pomae, odnosno kada se bol ponovo vrati. Ljudi mogu birati razliite simptome: biti osobe s poremeajima u ponaanju, delinkventi i kriminalci; mogu biti upleteni u vlastite emocije kao to su strah i depresija; mogu postati ludi; mogu birati psihosomatiku.-biranje negativne ovisnosti do koje dolazi nakon to biranje simptoma vie ne pomae. I to je korak do pokuaja smanjivanja bola, omoguuje odstranjivanje bola i daje intenzivno ugodno iskustvo. Ovisnik moe ivjeti s malo ljubavi i vrijednosti i ne patiti, ali i to je kratkorono jer bol se vraa.

12

13

Vano je zapamtiti kako mijenjanjem aktivnosti i misli mijenjamo i osjeaje i fiziologiju. Sami moemo,

birajui nova, djelotvornija ponaanja sebi pomoi da se osjeamo bolje i usmjerimo se prema kvalitetnijem

ivotu. Biranjem djelotvornih ponaanja zadovoljavamo svoje potrebe na odgovoran nain prema sebi i drugi-

ma. Ako imamo znanja o tome kako funkcioniramo i znamo to nam treba kako bi zadovoljili potrebe, vea je vjerojatnost kako emo izabrati ona ponaanja koja

nas vode uspjenijem ivotu.

Primjer 2- djelotvorno ponaanje- uenje plesa

aktivnosti - osoba plee, okruena ljudima misli - kako je ovo zabavno, postii u dobru kondiciju i upoznati nove prijatelje osjeaji - radost, ispunjenost, zadovoljstvo, pripadanje fiziologija - puno energije, uravnoteenost

Vjeba:Imenovanje nekih djelotvornih i nedjelotvornih ponaanja te njihovo ralanjivanje na: aktivnost, misli, osjeaje i fiziologiju

14

PITA

NJA

KO

JA P

OM

AU

Cilj: uenje samo-procjene vlastitih ponaanja; nauiti kako preispitati sami sebe i svoj izbor ponaanja; nauiti odrediti koliko je neko ponaanje djelotvorno ili ne

!

ISTRAIVANJE SLIICA, ELJA I POTREBA

Svatko od nas ima ideju u svojoj glavi kako bi eljeli da izgleda na ivot. Ako nismo to osvijestili moemo sebi postavljati pitanja: to elim u odnosu na moje potrebe za ljubavlju, pripadanjem, moi, zabavom i preivljavanjem?; Koja su moja oekivanja u ivotu? Sliice se stvaraju pomou iskustva. to imamo vie ideja i naina o tome kako elimo zadovoljiti nae potrebe, imamo i vee anse biti uspjeniji u njihovom zadovoljavanju. Potrebno je i procijeniti koliko su nae sliice dostine, pitamo se koliko je realno, kako emo ostvariti pojedinu sliicu. Nae sliice su nae, mi smo ih stvorili i mi ih moemo mijenjati, ukloniti i dodati nove. Moemo se koncentrirati na one sliice koje moemo zadovoljiti, a manje vremena ostaviti za one koje ne moemo, ali ih jo nismo spremni odbaciti kao nerealne. Sliice ine nau unutranju motivaciju.

Vjeba:to elim?JA ELIM _________________________________________________________Hou li dobijem li to to elim, bolje zadovoljavati potrebu za pripadanjem, moi, slobodom ili zabavom?Ostvarenjem ove elje koju potrebu elim zadovoljiti? Zadovoljava li ova elja vie mojih potreba?

ISTRAIVANJE SLIICA, ELJA I POTREBA

ISTRAIVANJE CJELOKUPNOG PONAANJA I POTREBA

Najvanije pitanje u istraivanju naeg ponaanja je zapitati se: to ja radim? to ja mislim uiniti po pitanju ostvarenja mojih elja i potreba?Kada sebi postavljamo ova pitanja mi preuzimamo na sebe odgovornost za vlastite izbore ime stjeemo novu snagu u svom ivotu. Preuzimajui odgo-vornost na sebe prestajemo okrivljavati druge zbog naeg nezadovoljstva. Bez obzira koja ponaanja biramo, ako ona nisu zadovoljavajua uvijek imamo izbor raditi i misliti neto to e biti djelotvornije u ostvarivanju naih elja i potreba.

Vjeba:TO RADIM KAKO BIH DOBILA/DOBIO TO TO ELIM?__________________________________________________________ Vode li me ta ponaanja cilju, boljem zadovoljavanju odreene potrebe? __________________________________________________________Kako e to utjecati na moj ivot?__________________________________________________________Hoe li to, i kako utjecati na ivot mojih blinjih?__________________________________________________________Je li to ponaanje odgovorno?

POMAE LI MI TO TO RADIM DOBITI ONO TO ELIM?

Nakon ovog koraka napravili smo samoprocjenu naeg ponaanja. Traenje rjeenja i kreiranje novih, djelotvornijih ponaanja pomae nam postati osoba koja uravnoteeno zadovoljava svoje potrebe na odgovoran nain prema sebi i drugima. Kada se izgradimo u takvu osobu, biti emo spremniji drugima pomoi i biti im podrka u njihovom zadovoljavanju potreba .

15

16

IZRA

DA

PLA

NA

Cilj: nauiti izraditi dobar plan koji pomae zadovoljiti potrebe na odgovoran nain prema sebi i drugima

Ukoliko smo zakljuili kako nam dosadanja ponaanja pomau, radit emo plan baziran na tim ponaanjima, ali ako smo zakljuili kako nam ta ponaanja ne pomau moramo kreirati nova ponaanja.Kod traenja novih mogunosti moemo se prisjetiti jesmo li u prolosti imali neko pozitivno iskustvo u slinoj situaciji; moemo razmisliti poznajemo li neku osobu koja je uspjena na tom podruju i pitati se to ona radi u toj situaciji; moemo pokuati stvoriti novu sliicu i zamisliti sebe u situaciji kako uspjeno rjeavamo taj problem, moemo pitati nekog to bi on/ona uinili na naem mjestu.

Karakteristike dobrog plana;Pozitivan;Zadovoljava potrebe;Jednostavan;Realan i ostvariv;to treba initi a ne to treba prestati initi;Ovisi o izvritelju;Specifian;Ponovljiv;Neposredan;Usmjeren;Procjenjuje se;vrst;Preuzimanje obveze, obeanje

!

17

Vjeba: Dobro oblikovani ishodi (NLP)

Cilj: nauiti kako izraditi plan za ostvarenje elja i ciljeva; nauiti procijeniti vrijednost i posljedice elje/cilja

1.elimo li ostvariti eljeni ishod, dobro je definirati ishod u pozitivnom obliku. NE- elje treba preoblikovati u DA- elje. NE-ELJA: Ne elim biti bez prijatelja. DA-ELJA: elim imati prijatelje NAPII TO ELI:_________________________________________

2.Odredi mjesto, vrijeme i osobu s kojom to eli postii: GDJE___________________________________________________ KADA___________________________________________________ S KIM___________________________________________________

3.to e kada postigne ovaj ishod VIDJETI__________________________________________________ UTI_____________________________________________________ OSJETITI_________________________________________________

4.Postoji li neto to te moe sprijeiti u postizanju cilja?_____________________________________________________________Ako postoji neka prepreka, zapitaj se je li tvoj cilj realan. Moda treba krenuti manjim koracima.

5.Hoe li kada dobije to to eli izgubiti neto od onog to ima sada?_____________________________________________________________Neka ostanu sauvani pozitivni aspekti sadanjeg stanja.

6.Je li ishod vrijedan onoga to mora poduzeti?_____________________________________________________________

7.Kakve su posljedice postizanja ishoda... Za tebe_______________________________________________________Za ljude oko tebe_______________________________________________Kako e se promijeniti tvoj ivot___________________________________

8.Koji je prvi korak i kada e ga napraviti?___________________________

SRETNO!!

18

DO

BRI O

DN

OSI

S N

AM

A

VAN

IM L

JUD

IMA

Cilj: prepoznavanje kvalitetnih odnosa; nauiti kako nae osnovne potrebe zadovoljavamo kroz kvalitetne odnose s drugim ljudima

U adolescenciji odnosi s drugim ljudima postaju sloeniji. Dobri odnosi s drugim ljudima kljuni su za osjeaj sree. Jedno od najnedjelotvornijih ponaanja u nekom odnosu je kritiziranje. Kritika je mnogo vie od onog to izriemo, kritika je gruba i bolna. Za dobar odnos vano je govoriti to elimo. Iz nekog razloga ljudi od bliskih osoba oekuju da itaju njihove misli. No, ni mi ne itamo misli drugih ljudi, zato druge ljude trebamo pitati to oni ele. Tako emo izbjei mnoge nesporazume.Promijeniti sebe je teko, a promijeniti drugu osobu je nemogue.I u odnosima s drugim ljudima moemo birati djelotvorna ponaanja, ali moemo birati i nedjelotvorna ponaanja koja e jo vie naruiti odnos. Primjeri nedjelotvornih ponaanja su: kritiziranje, okrivljavanje, prijetnje, kanjavanje, potkupljivanje, aljenje, prigovaranjePrimjeri djelotvornih ponaanja su (Good, 1993.) : odgovor-nost, odravanje obeanja, fleksibilnost, kompromisi, pre-govaranje, postavljanje ciljeva, planiranje, voenje rauna o sebi i drugima te djelotvorno komuniciranje.

!

19

Razgovarajte s vama vanom os-obom o tome kako meusobno zadovoljavate potrebe za ljubavlju, zabavom, slobodom i moi. Sjetite se situacija kada ste se zajedno do-bro osjeali. Planirajte zajedno neke nove aktivnosti koje vas vode jo boljem odnosu.

Uinite i ono to moete sami. Ponite vie brinuti o potrebama vama vanih osoba. Trudite se pronai aktivnosti koje zadovoljavaju vae osnovne psihike potrebe, a manje razmiljajte o osobi koja vam predstavlja problem. U svakom odnosu postavite granicu, odredite to elite i to moete prih-vatiti.

Kada napustiti neki odnos(Glasser, 2001.):

Ako nita od navedenog ne pomae morate se upitati: Sukobljava li se moj ostanak u ovom odnosu s mojom sposobnou da budem sretan/sretna ?Ne moete biti sretni i zadovoljni svojim ivotom ako ste okrueni ljudima kojima nije stalo do vasAko je osobi koja vam predstavlja problem doista stalo do vas, pokuat e neto poduzeti da vas zadovolji, ako to ne eli- morate zakljuiti kako joj uistinu nije stalo do vasNapustite odnos kada vam druga osoba onemoguuje zadovoljavanje potreba, morate poduzeti ovaj korak

20

KOM

UN

IKAC

IJSK

E VJ

ETI

NE

Neto za kraj: uoavanje vanosti koritenja otvorene i jasne komunikacije

Za kvalitetno voenje razgovora vano je da svi nauimo i koristimo neke osnovne vjetine verbalne komunikacije kao to su: aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje i koritenje ja poruka. Komunikacija treba biti otvorena i jasna jer jedino na taj nain moemo izraziti pravi problem i osjeaje te doi do rjeenja problema.

!

Aktivno sluanje znai pratiti s interesom poruku osobe koja nam govori te se truditi razumjeti i prihvaati njene osjeaje. Aktivno sluanje ukljuuje provjeru jesmo li dobro razumjeli poruku. Odnos prema sugovorniku ukljuuje uvaavanje i prihvaanje.

21

Aktivno sluanje:

Parafraziranje ili saimanje je kratko ponavljanje onog to smo uli kako bi bili sigurni da smo dobro razumjeli sugovornika te mu dali priliku ispraviti nas ako smo krivo razumjeli poruku.

Ja poruke su vane jer njima izraavamo osjeaje a ne prosuujemo i ne kritiziramo sugovornika. Takve poruke koristimo kada biramo asertivno ponaanje. Asertivno ponaanje je ono koje omoguuje da se izborimo za svoja prava i potrebe, a da pri tom ne naruavamo prava drugih.

Koritena literatura:

1. Glasser,W. (1994.) Kvalitetna kola.Zagreb:Educa

2. Glasser, W.(1997.) Teorija kontrole. Zagreb: Alinea

3. Glasser, W. (2000.) Teorija izbora. Zagreb: Alinea.

4. Good, P. (1991.) U potrazi za sreom. Zagreb: Alinea

5. Good, P. (1993.) Kako pomoi klincima da si sami pomognu. Zagreb: Alinea

6. Wubbolding,R.E. (1999.) Realitetna terapija u radu s djecom. Zagreb: Alinea

7. Biani, J.(2009.) Vjebanje ivotnih vjetina. Zagreb: Alinea

8. Filipovi, I. (2005.) Knjiga za roditelje. Zagreb: Hrvatska udruga socijalnih radnika

9. Ajdukovi, M. (1997.) Grupni pristup u psihosocijalnom radu. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo.

10. Pregrad,J. (1996.)Stres, trauma, oporavak. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo.

11. Glasser, W. (2001.) Nai se i ostati zajedno, Zagreb: Alinea

22

23

PLAVI TELEFON / Ilica 36 / Zagrebtel: 01/ 48 33 888

e-mail: plavi-telefon@zg.t-com.hr www.plavi-telefon.hr

U BANANI SI?01/ 48 33 888

PLAVI TELEFON / Ilica 36 / Zagrebtel: 01/ 48 33 888

e-mail: plavi-telefon@zg.t-com.hr www.plavi-telefon.hr