Poslanje

Školska knjižnica kao medijski centar: Temeljna zadaća programa knjižnice kao medijskog centra je osigurati učenicima i nastavnicima djelotvorno korištenje ideja i informacija. Temeljna zadaća postiže se: -osiguranjem intelektualnog i fizičkog pristupa materijalima u svim formatima

-davanjem uputa kako unapređivati stručna znanja i poticanjem interesa za čitanje i korištenje inf. i ideja-suradnjom s nastavnicima u oblikovanju strategije učenja

Školska knjižnica:

-prikuplja, obrađuje i stavlja u funkciju sve izvore znanja uz pomoć suvremene tehn. te postaje inf. i nast. središte škole-središnjica je svih školskih odgojno-obrazovnih, javnih kulturnih zbivanja i stvaralačkih mogućnosti, otvorena okolini-mjesto je partnerskog odnosa učenika, nastavnika i knjižničara-prostor je učenikova dolaska organizirano i po slobodnom izboru, skupni i pojedinačno, poticaj razvoja učenikove samostalnosti, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, osnovnih preduvjeta za stvaralačko djelovanje-otvorena je za promjene, jer se sve znanstvene činjenice, tehnološka dostignuća i uvjeti života i rada stalno mijenjaju

Školski knjižničar-stručni suradnik u nastavi, od učitelja-knjižničara postao je profesionalac, inf. stručnjak i stručnjak za knjižnične medije, odgovoran je za oblikovanje i organizaciju zbirke za njezinu dostupnost i za rukovanje njome.-vanjski faktori koji utječu na njega: financijski uvjeti i tehnologija-unutarnji faktori: poslovna strategija i timski radŠkolski knjižničar u novom obrazovnom okolišu (u promoviranju knjižnice)ostvaruje svoje poslovanje:-koristeći se multimedijskim mogućnostima šk. knjižnice, uz pomoć suvrem .tehnologije i u suradnji sa svim nastavnicima, učenicima i stručnim suradnicima, osuvremenjuje odg. -obr. proces, stavljajući u f-ju sve izvore znanja-za svako nastavno područje ostvaruje najmanje dva sata godišnje u školskoj knjižnici, kako i učenici upoznali izvore znanja koje ona nudi iz tog područja-pridonosi osposobljavanju učenika za samost. učenje i poučava ih o korištenju udžbeničke i dopunske liter., rječnika, leksikona…-pomaže pri izboru knjiga i dr. izvora znanja, u pripremi i obradi tema i referata…-u šk. knjižnici primjenjuje individ. pristup učenicima kroz model edukacija koji se izvodi u paru, u maloj skupini(3-8) ili individualno-pridonosi rasterećivanju učenika od prevelikih školskih obveza timskim radom s nastavnicima i stručnim suradnicima na povezivanju predmetnih područja, korelaciji i integraciji sličnih…-u slobodno vrijeme omogućava razvoj učenikovih izražajnih sposobnosti, organizirajući čitateljski klub, skupini mladih knjižničara, stvaralačke radionice,

1

surađujući s voditeljima novinarske, literarne, dramske, ekološke, likovne, recitatorske, lutkarske , filmske grupe-podržava kvalit. kom. škole s roditeljima (promoviranje stručne pedag.-psih.-didakt. literature za roditelje na skupnim rodit. sastancima i posjetima školi.

Polazišta za rad školske knjižnice

Dokumenti na kojima se temelji rad školske knjižnice.Glasser: Nastavnici kvalitetne škole vode, nikada ne šefuju, nastavnici kvalitetne škole su profesionalci. Uspjeh šk. knjižnica ovisi o uspjehu, ali je i dio uspjeha, naših škola i svih onih koji u njima sudjeluju. Šk. Knjižnica je dio škole, a nju vodi ravnatelj. kvalitetan ravnatelj je voditelj koji zna od koga i kada što može tražiti.

Zakon o osnovnima školama :Svaka škola mora imati knjižnicu. Djelatnost šk. knjižnice sastavni je dio odg. - obr. procesa. Na rad se primjenjuje Standard za šk. knjižnice i odredbe Zakona o knjižnicama. Kao knjižnice u sastavu upisuju se u upisnik knjižnica i knjižnica u sastavu.Knjižnica u sastavu mora imati voditelja i knjižnični odbor. Rad šk. knjižnice. dužan je urediti školski odbor Pravilnikom o radu školske knjižnice. Stručni suradnici: pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i knjižničar (oni izvode program).Svaka škola mora imati knjižničara, a ostale suradnike prema potrebi.Obveze nastavnika i suradnika određuje se o rasporedu radnih obveza u skladu s godišnjim planom rada škole:-Rad u nastavi, izvannastavne aktivnosti, rad u stručnim tijelima, pripremanje za nastavu, stručno usavršavanje i ostvarivanje kulturnih programa škole. Oni mogu napredovati u struci i stjecati zvanja mentora i savjetnika. Postupak utvrđuje ministar.

Zakon o srednjem školstvu:Srednja škola ima knjižnicu. Djelatnost knjižnice sastavni je dio sr. škole.Za prof., str. suradnika i odgajatelja- osoba s visokom spremom i potrebnim pedag.-psih. obrazovanjem.Prema namjeni i vrsti knjižn. fonda knjižnice su: nacion., školske, sveučil., visokosveučil., općeznanstv., narodne i specijalne.Knjižnice djelatnost obavljaju prema standardima kojima se uređuju poslovi, te kadrovski i tehnički uvjeti. Standarde propisuju: ministriNadzore nad zakonitošću rada sveučil. i općeznanstv. Knjižnica- Ministarstvo znan. i tehn.Nadzor nad zakonitošću rada šk. Knjižnica u sastavu šk. ustanova- Ministarstvo prosvjete i športa.

Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH:

2

Županijska matična narodna knjižnica obavlja temeljnu matičnu djelatnost za sve narodne i školske knjižnice u županiji s osnovnim zadatkom unapređivanja i sustavnog razvijanja knjižnične djelatnosti i knjižnica na području svoje nadležnosti. a) temeljne poslove-nadzire stručni rad nar. i šk. knjižnica na području županije-prati rad narodnih i šk. knjižnica u županiji, proučava njihovo stanje i potrebe, ustroj, poslovanje i načine rada te o tome izvješćuje osnivače, NSK, Ministarstvo kulture i prosvjete i športa-savjetuje knjižnice i predlaže rješenje o stručnom radu, stručnom uređenju i jedinstvenom poslovanju-potiče knjižnice na sustavnu izgradnju ukupnih zbirki, zbirki na dr. medijima-koordinira rad knjižnica i potiče međusobnu suradnju-savjetodavno pomaže u rješavanju prostornih problema, ustroju novih odjela i službi-potiče stručno usavršavanja-potiče i sudjeluje u zaštiti knjižne građeb) razvojne posloveizrađuje dugoročne razvojne planove pojedinih knjižnica na osnovi njihovih stvarnih potreba-skrbi o izgradnji jedinstvene mreže knjižnica na području županije-surađuje u projektiranju i opremi prostora- pomaže pri uvođenju novih načina rada, oblika poslovanja, tehnologija, upućuje djelatnike u nove poslove-predlaže programe informatizacije pojedinih knjižnica, povezivanje s mat.i ostalim knjižnicama u knjižn.-inf. sustav-organizira savjetovanje, seminare i druge oblike stručnog usavršavanja i obrazovanja osoblja-surađuje u stručnim projektima koje na razini države pokreće NSK

Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske:

-organiziran oblik stručnog usavršavanja na međunarodnoj razini-1993.g. objavljuje se prvi Zbornik radova Proljetne škole, koji do danas izlazi kao godišnjak i koristan je priručnik svakom šk. knjižničaru-1997.g. Škola otvara svoju str.na Internetu, postaje otvorena svima i ulazi na međun. Scenu

Županijska stručna vijeća školskih knjižničaraSmisao je: okupljanje i aktivno sudjelovanje školskih knjižnica u ostvarivanju planiranog programa svog stručnog usavršavanja.Voditelji su izabrani među knjižničarima, oni su vanjski suradnici Zavoda i spona između Zavoda i šk. knjižničara svoje županije. Imaju kom., inf. i koordinacijsku ulogu. Stručno usavršavanje održava se na županijskoj razini, prema demokratski dogovorenom programu, uz aktivno sudjelovanje sustručnjaka.Zadaća voditelja- skrbiti oko organizacije, sam sudjeluje. Voditelji su šk. djelatnici, isto tako i šk. knjižničar. Zavod se bavi edukacijom voditelja.

3

Hrvatska udruga šk. knjižničara

Cilj utemeljenja:-podizanje razine šk. knjižničarstva u osn. i srednj. školi-unapređivanja i promicanja suvremene teorije i prakse odg.-obr.procesa-permanentnog obrazovanja-suradnje s nadležnim drž. tijelima, stručnim organiz., komorama i ustanovama-ostvarivanje posebnog interesa članstva i ostalih zainteresiranih čimbenika u poslovima unapređenja, org. i provođenje godišnjeg plana i programa rada

Radi ostvarivanja ciljeva HUŠK:-raspravlja pitanja iz područja suvr. knjižn. teorije i prakse; potiče znanstv.-istr. pristup tehničko-tehnološkim dostignućima u šk. knjižn.; organizira stručna savjetovanja, seminare, ekskurzije, stručno-ped.tribine, radionice, predavanja …; pruža stručnu pomoć članovima Udruge u organiziranju i ostvarenju zadaća šk. knjižnice kroz primjenu novih metoda; potiče i razvija suradnju s Ministarstvom prosvjete i športa, Zavodom za unapređivanje školstva, višim školama i fakultetima, komorama, udrugama; potiče i daje inicijativu za izradu priručnika, glasila Udruge i ostalih didakt.-metoda. sredstava; podržava standard prostornih i materijalnih uvjeta za suvremenu šk. knjižnicu; pruža stručnu pomoć šk. knjižničarima- pripravnicima.

Odgoj i obrazovanje

Druga polovica prošlog stoljeća-kroz odgojno-obrazovni rad ostvaruje se temeljna zadaća škole. Ona se ostvaruje dvojako: izravno (kom. između korisnika i knjižničara), neizravno (u suradnji s nastavnicima i stručnim suradnicima u pripremi i organizaciji nast. sadržaja, kada ona preuzima ulogu izvora znanja)Uloga u obrazovanju: ona je pristupačna svima, osposobljava učenike za rad, budi interes, stvara naviku i potrebu čitanja, obrazuje korisnike za služenje knjižn.-bibliogr. pomagalima, stvara navike i vještine služenja izvorima inf. i znanja, upoznaje korisnike s mogućnostima knjižnice i bazama podataka, stvara uvjete za učenje, proizvodi vlastite izvore inf., organizira i pomaže rad izvannast. aktivnosti, razvija metode i tehnike samost. obrazovanja, organizira i sudjeluje u aktivnostima s nadarenim učenicima, sadržajem i opsegom udovoljava zahtjevima nastavnika i ostalih, osigurava uvjete za suvrem. nastavu i učenje, ostvaruje korelaciju nast.predmeta i područja, omogućuje stručno obrazovanje nast. i stručnih suradnika, uvodi inovacije u nastavi(intermedijalno učenje-odstupanjem od tradicion. oblika nastave postiže se veća povezanost između nast. i nast. sadržaj, nastavnika i učenika, učenika i šk. knjižnice, nast.i šk. knjižnice), omogućava pristup izvorima znanja, osigurava slobodan pristup znanju.Sve vrste i oblici učenja baza su postojanja knjižnice.Učenja grupiramo kao: učenje za redovnu nastavu, indiv. učenje sa proširivanjem programom predviđenih sadržaja, svi oblici učenja za život: učenici-sadržaji za budućnost, nastavnici-stručno usavršavanje.Uloga knjižnice u osiguravanju pristupa inf. resursima, razvijanju inf. vještina pri uobličavanju inf., uspostavljanje temelja za dugoročno i djelotvorno učenje.

4

Osnovna uloge je šk. knjižn. kao posrednika u inf. lancu-obuka, priprema i provođenje novog učenja.Obrazovne mogućnosti knjižnice:-natjecanje u brzini pronalaženja podataka, izdvajanje bitnog od nebitnog u ponuđenom tekstu, pronalaženje istovrsnih podataka iz različitih izvora, prikupljanje materijala za postavljanje tematskih i prigodnih izložbi, vježbe pretraživanja kataloga na zadanu temu, formiranje mape u kojoj će se prikupljati podaci koji će jedan problem sagledati s više različitih stajališta.Cilj nastave stvoriti kod učenika vještine, znanja, razumijevanje i stavove koristeći različite izvore inf. i znanja. Utjecaj motivacije za učenje u knjižnici i kvaliteta učenja.

Obilježja i konteksti novina

World Wide Web :Multimedijalni servis za objavljivanje i razmjenu informacija. Radi se o tekstovnim datotekama s pridruženim grafičkim ili zvukovnim podacima koji su stvoreni kodiranjem u programskom jeziku za izradu hipertekstovnih dokumenata i pohranjeni na posebnom računalu, priključenom na Internet mrežu. Prva inačica stvorena je 1990. za internu uporabu u švicarskom centru CERN. Zajedničko svim www stranicama: ima svoju adresu, tj. smještaj na određenom Web poslužitelju. Adresa se sastoji od naziva str. Domene se odnose na zemlju, područje. Hrv. WWW čine internetske stranice s: informacijama na hrv. jeziku, inf. o Hrvatskoj na bilo kojem jeziku, hrvatskom domenom.Servisi za pretraživanje inf. na Internetu: Opći –sadrže opće inf. koje ne moraju biti kvalitetne i Specijalne- koji sadrže kvalitetne inf.

Školska knjižnica- multimedijsko središte:Glavni ciljevi koji se mogu primijeniti u školama: učiniti šk. knjižnicu izvorištem knjiga i ostalog didakt. materijala, koji će obogatiti i unapređivati nastavne i izvannastavne programe škole-težiti ka idealnoj situaciji, šk. knjižnica bi postala srce škole, središte bogato odgojnim aktivnostima, kako za učenike, tako i za nastavnike.Kao medijsko središte knjižnica osigurava: pristup videokasetama/interaktivni videodisk/DVD, CD_ROM izdanju, pretraživanje kataloga putem računala, OPAC, pretraživanje udaljenih baza podataka, pretraživanje Web stranicaMedijski centar i pismenost:*inf. pismenost-svjesnost učenika da mu je inf. potrebna, znanje potrebno za njezino pronalaženje*tehnološka pismenost-poznavanje tehnologije u onoj mjeri koja je potrebna za pronalaženje potrebne inf.Školski knjižničar kao inf. stručnjak:*Odabire materijale koji će se nabaviti*Internet:-filtriranje nepoželjnih sadržaja, prethodna selekcija stranica*Uči i potiče na kritičko razmišljanje:-filter lako prepoznaje i blokiraju nepoželjne sadržaje, ali ne blokira netočne inf., kako i gdje pronaći točnu i suvremenu inf., kojim web stranicama vjerovati, kojima ne, vrednovanje dobivene inf.

5

Multimedijalnost ostvarujemo ako: povećamo knjižnični fond informacijama za učenike i nastavnike, stvaranje računalne baze podataka, uvođenjem svih nositelja inf. i standardizacijom njihove obrade; osiguramo dostupnost inf. korisnicima šk. knjižnice; uspostavimo uvjete za razmjenu kao neophodan preduvjet bogaćenja fonda, provodimo plan knjižn. obrazovanja korisnika.

Sredstva i financijski proračun za šk. knjižnicu

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za programe osnovne škole, programe opremanja šk. knjižnica.U svrhu osiguravanja dostatnih sredstava za svakodnevne zadaće važno je: razumjeti šk. proračunski proces, biti svjestan proračunskih ciklusa, skrbiti da su potrebe šk. knjižnice prepoznate i jasne.Proračunski plan treba osiguravati sredstva za: nove izvore, promocijski materijal i aktivnost, uporabu računalne opreme, administrativni materijala, namještaj i AV opremu, specijalne projekte, znanstvena istraživanja i razvojno planiranje.Šk. knjižničar u godišnje financijsko izvješće uključuje podatke o utrošku sredstava s jasnim pokazateljima koji govore jesu li planirana sredstva dovoljna knjižničnu djelatnost, ali mora i opravdati ako je potrebno povećati financijska sredstva .

Strukturiranje programskih odrednica-kurikulum

Plan i program rada školske knjižnice:Sastavni dio godišnjeg plana i programa rada škole je i plan i program rada šk. knjižnice. Donosi se godišnje i čini ozbiljan pristup temeljen na školi. To je okvir za vrste djelatnosti koje provodi šk. knjižničar:Neposredna odg.-obr. djelatnost (rad s učenicima, suradnja s nastavnicima i stručnim timon, pripremanje, planiranja i programiranje odg.-obr.rada te stručno usavršavanje), stručna i knjižn. djelatnost, kulturna i javna djelatnost.Svaki programski sadržaj mora imati određen: cilj, zadaće, sadržaje i sredstva.Djelatnosti su u omjerima: 60% odg.-obr. djelatnost, 40% stručna knjižnična i kulturna i javna djelatnost i stručno usavršavanje. Razrada programa rada knjižnice knjižničarev je posao. Potrebe učenika vezane su direktno uz nastavni proces i učenje, vezane uz njihove dodatne interese.Kurikulum šk. knjižnice:Čine ga predmeti koji se poučavaju. On sadrži: temeljno načelo ili platformu, opseg i parametre kurikulumskog područja, općenite ciljeve i svrhe predmeta u kurikul. području, smjernice za izradu nast. programa predmeta, sadržaj, nastavna načela i načela učenja. Smjernice za vrednovanje predmeta, kriteriji za akreditiranje i ovjerovljenje predmeta, buduće pomake u tom području. To su ujedno i polazišta na kojima se temelji razvojni kurikulum šk. knjižnice.Kurikulum obuhvaća posebno artikulirane sadržaje odg. i obr., nastave, učenja, određene vrstom i opsegom te opremljene alatima za njihovu daljnju operacionalizaciju, primjenu i valorizaciju postignuća njihovom promjenom. Kurikularna reforma i kurikularne promjene-cjelovito preispitivanje nastavnih ciljeva i unutarnje organizacije škole i nastavnog procesa.

6

Program- rezultat programiranja, regulacijski alat, a programiranje je tijek izrade tog alata, plan jer vremenski raspored rada. Glavni ciljevi kurikuluma šk. knjižnice: promovirati timski rad nastavnika i učenika, uvoditi najučinkovitije i suvremene oblike učenja, integrirati tehnologiju u nastavu i učenje u svim područjima kurikuluma, neprestano ocjenjivanje programske rezultate učenja, proširiti programe koji promiču kvalitetnije učenje, promovirati mogućnosti bolje kom. S nastavnicima, širiti suradju a dr. knjižnicama i ustavovama, omogućiti vježbanje sadržaja koji proširuju etičke i moralne vrijednosti, proširiti poučavanje u području inf. tehnologija, uvoditi nove pristupe učenju kroz primjenjivanje naučenog, širiti spoznaje o potrebi cjeloživotnog učenja.Programiranje (kurikulum): specifičnu tehnologiju vođenja odg. i obr., nastave i učenja. Programi su didaktički alati vođenja tih procesa. Sadrži sustav detaljno određenih postupaka i metodol. Pravila koji su uvod u odg.-obr. praksu, proces odlučivanja o programima, u čijoj je osnovi mogućnost biranja između više načela, strategija, metoda, tehnologija; priprema, primjena i valorizacija programa. Preduvjeti planiranja i provođenja kurikuluma: kompetentan šk. knjižničar, suradnički odnos, inf. tehnologija, raznovrsni knjižn. fondovi.

Učenje u i sa šk. knjižnicom

Obrazovanje uključuje: učenike, nastavnike, mjesto učenja i vrijeme učenja.Šk. knjižnica- mjesto gdje su svi knjižni i neknjižni izvori centralno smješteni, provedeni kroz kataloge te na dohvat ruke korisnicima.Uloga šk. knjižnice u poticanju i osuvremenjivanju obrazovanja- učimo učenike da su sve knjige u knjižnici za njih, darujemo im dar za čitav život, učenje bez straha, više radosti i zadovoljstva i uspjeha u školi.

Učenje u školskoj knjižnici

Osnovni oblici učenja u šk. knjižnici: indiv. učenje, učenje u manjima skupinama, učenje u paru.Takva je knjižnica mogla preuzeti ulogu suradnika u obrazovanju svojih korisnika i učenika i nastavnika.Oblici učenja: počeci učenja u šk. knjižnici vezani su uz: a)indiv. učenje po zadaći iz nastave-izrada sem. Radova, referata i rješavanja problema započetog na nastavi. Individualno učenik uči propušteno, nejasno. b) učenje u paru ili maloj skupini-izrada većeg i složenijeg sem. rada.Ovaj oblik učenja prvi je razvio uporabu više medija- poticaj je dolazio od knjižničara sa svrhom uključivanja nastavnika.Učenje kroz više medija-proces istraživačkog učenja. On sadrži poučavanje i razvijanje vještina inf. pismenosti. Predsjedništvo Komiteta za inf. pismenost ALA:-Informacijski pismeni ljudi su oni koji uče kako učiti. Oni znaju kako je znanje organizirano, kako pronaći inf., i kako upotrijebiti inf. na način da drugi mogu učiti iz nje. Oni su pripremljeni za doživotno učenje.Inf. pismenost znači: sposobnost za prepoznavanje potrebne inf. za rješavanje problema i razvijanje ideja, postavljanje ključnih pitanja, korištenje razl. rnf.,

7

lociranje relevantnih i odgovornih inf., sposobnost korištenja praktičnih i konceptualnih pribora i inf. tehnologija, proces istraživanja, oblikovanje i objavljivanje u tekst. i multimed. formatima i prilagodba tehnologijama koje se pojavljuju.Ross-Todd: Sposobnost korištenja inf. svrhovito i djelotvorno. Proces učenja koji obuhvaća definiranje, lociranje, selektiranje, organiziranje, prezentiranje i vrednovanje inf. iz izvora. Znači biti u tijeku novih znanja, dodajući ih zalihi postojećih znanja.Pri svladavanju inf. pismenosti program rada šk. knjižnice sadrži skupno poučavanje kroz faze: upoznavanje s načinima i oblicima rada šk. knjižnice, snalaženje u šk. knjižnici, služenje referentnom zbirkom, poučavanje za izradu sem. radova, poučavanje za izradu završnih radova.Šest velikih pravila vježbanja pristupa inf. i oblici inf. pismenosti:Pravila: definiranje zadaće, određivanje strategija traženja inf, lociranje i pristup inf., uporaba inf., sinteza i vrednovanje.

Nastava u školskoj knjižniciSuradnja nastavnika, stručnih suradnika i knjižničara sve je važnija-podržava nastavni proces i određuje naša postignuća. Uspješnost nastave ovisi o uporabi odgovarajućih sredstava, uređaja i pomagala. Primjena nastavnih medija obvezana je u nastavnom procesu.Djelovanje šk. knjižnice mora biti usko povezano s odg.-obr. procesom. Rad knjižnice u izravnoj je vezi s radom nastavnika. Očituje se u planiranju i programiranju nastavnih sati, uporabi izvora znanja i obrazovnim postignućima. Knjižničar sudjeluje u planiranju nast. situacije u školi i usavršava profesion. vještine kreirajući svoj nastavni plan.Suvremena organizacija nast. procesa zasniva se na integraciji izvannastavnog i nastavnog rada u školi.

Intermedijalnost u šk. knjižniciStvaranje multimedijalnih paketa za pojedine teme. Mogućnost odabira medija u indiv. Učenju ili dinamična izmjena medija na nast. satu rezultirala je boljom motivacijom učenika. Učenje je kvalitetnije ako se uči uz prisutnost više medija.Interdisciplinarnost-temelj suvrem. šk. knjižnice.Intermedijalni pristup primjenjujemo u : individ. Učenju, pripremi i izvedbi nastavnog sata, vrednovanju.b) nastavni sat u šk. knjižnici: spajanje interdisciplin. iintermedijalnog pristupa pruža mogućnost najučinkovitije nastave koja će sadržavati visoki stupanj motivacije, potrebnu dinamiku, rješavanje problema u radu s manjim skupinama, priliku za kreativan rad učenika, kvalitetnije znanje.c)prezentacija znanja-Intermedijalni pristup koristimo za: učenje sadržaja, učenje reproduciranja naučenoga.

Uloga šk. knjižničara u intermedij. prezentacijamaIntermedijalno učenje i prezentiranje stečenog znanja može se ostvariti uz tehničku podršku školske knjižnice i kroz suradništvo nastavnika i šk. knjižničara.

8

Važna uloga knjižničara- pri vrednovanju učeničkih radova. Pravilno vrednovanje-zadacima točno naznačeno učeniku što se očekuje od njega, na koji način želimo da predstavi znanje, u kojem obliku, što sve mora istražiti, pročitati, obići, snimiti…U zadatku se naznači i da će se vrednovati kreacija.Intermedijalnost u šk. knjižnici-dio usvajanja ili usvojenosti vještina inf. pismenosti.

Nastavni dan u šk. knjižniciNajpogodniji je oblik učenja za ostvarenje planiranih ciljeva i želja-primjenjiv u nižim razredima osnovne škole (jedna se tema promiče kroz sve predmete).Djeca traže potporu, negušenje, pitanja, pamćenja, razmišljanje, podrške, samost. pokušaje- to ima pružamo druženjem i zajedničkim aktivnostima uz primjenjivanje svih metoda i oblika učenja.

Radionica kao metoda učenja i življenjaŠkolska knjižnica-mjesto učenja, susreta, življenja i iskustva.Rezultat je zajedničko napredovanje. Tri pitanja: Što-vođena aktivnostKako-skupna aktivnostZašto-vježbanje neke vještine: iskustveno učenje, rad na sebi, socijalno učenje, odmor, opuštanje, psihoterapija.Voditelj-poticati i olakšati razmjene iskustva, koristiti svaku prigodu i pozitivno odgovarati na potrebe, očekivanja i izražavanja doživljaja sudionika.Kroz igru učenika privikavamo na suradnju, kontrolu ponašanja, planiranje, improviziranje, maštanje i razmišljanje. Prije rad potrebno je upoznati učenike sa sadržajem. Učenici kroz vlastiti doživljaj i izražavanje dolaze do iskustva, tumačenja, znanja, upoznaju sebe i svoje mogućnosti uspostavljanja uspješnih odnosa s drugima, uče kako biti dobar partner i suradnik. Kako osmisliti i voditi radionicu?Uvodna aktivnost-upoznavanje skupine i sadržajaSredišnja aktivnost-glavna tema i svrha radioniceZavršna aktivnost-tema se zaokružuje(radovi, pano, izložba)Učenici praktično provježbaju komuniciranje koje se sastoji iz četiri vrste inf.:događaj, činjenica; kako se osjećam?; zašto se tako osjećam; što želim?Rad u skupini je uspješan samo ako sudionici poštuju dogovorena pravila koja sačinjavaju moralni kodeks radionice: povjerenje u proces, podrška i međusobno poštivanja, sloboda, tolerancija, diskrecija, svatko govori u svoje ime, ono što govori ostaje među nama.Razlika pedagoške radionice od klasične nastave:Onaj koji uči izravno je uključen u neki događaj, sam izvodi zaključke; zaključci su nastavne jedinice; ovo učenje se temelji na osobnom iskustvu; iskustvo učenja je usmjereno na proces; na osobno izgrađeno, a ne preuzeto znanje.Ova metoda učenja integrira sve psihofizičke funkcije učenika: tjelesno izražavanje, osjetilnost, emocije, sjećanja, maštu, volju, spoznaju.Radionice donose jedno novo iskustvo, razbijaju monotoniju i osvježavaju nastavu, učenici bolje upoznaju sebe, proširuju svoja znanja, ideje za djelovanje, potvrđuju da su na dobrom putu, osjećaju osobno zadovoljstvo, mogu se igrati, družiti.

9

Školski projekt-različitost djelatnosti koje se mogu ponuditiŠkolska knjižnica svojim sadržajima i programom poučava učenike vještinama inf. pismenosti, korelacijskim odnosima među predmetima i sadržajima, vještinama prezentiranja znanja.Izvedba šk. projekta: -obrazovni oblik-potrebni uvjeti za izvođenje projekta stječu se: pojavom važnog i kompleksnog obrazovnog sadržaja koji nije predviđen nastavnim programom, potrebom da se učenjem obuhvati sva ili što veća učenička populacija, kompetentan knjižničar koji je u stanju biti inicijator i voditelj ove aktivnostiTakvi programi izvedivi su organizacijski, podrškom izvora znanja, kroz stručno uvođenje istraživanja, učenja i realizacije postavljenih zadaća.U šk. projektu korelacijski pristupamo temi-istraživačko učenje- ono je uspješnije od klasičnog učenja: u knjižnici je moguće bolje motivirati učenike za rad, učeniku je moguće pristupit individualno, dopušta se i potiče kreativnost učenika, pokušava se raditi najsuvremenijim metodama učenja, ne postoji direktna provjera znanja, postoji vrednovanje drukčije od klasičnog ocjenjivanja, rezultati su vidljivi kroz efikasne prezentacije, učenik doživljava određeni oblik javne afirmacije.Faze izrade projekta moraju biti dobro osmišljene, razrađena i vođene. Organizacijski model u fazama: jasno određivanje teme, određivanje cilja, plan i organizacija aktivnosti, motivacija, mikro-plan predviđenih aktivnosti, rad na zadaćama projekta, prezentacija uradaka, evaluacija.

Izrada novog didaktičkog materijala:Do toga je došlo zbog potrebe nastavnika kao korisnika šk. knjižnice, saznanja o mogućem poboljšanju kvalitete obrazovanja i znanja, nedostatka sredstava za bogaćenje knjižničnog fonda.Ona je bitna zbog- novi materijali izrađeni točno prema nastavnom planu i programu i prilagođeni za određeni nastavni sat, moraju doprinijeti kvaliteti nastave,; autorska izrada novih materijala može pomoći afirmaciji školske knjižnice i knjižničara.Novi izvor znanja kao rezultat učenja: Najvažniji je proces učenja, afirmacija suradničkog odnosa, privikavanje na timski oblik rada.Pojedini sudionici mogu se uključiti u izradu didaktičkog materijala na više načina: Istraživačkim radom, idejnim osmišljavanjem, tehničkom izradom, uredničkim radom, pedagoškim vođenjem, mentorskim vođenjem obrade sadržaja ili teme, planiranjem i organizacijom rada, stručnim praćenjem, integriranjem nastalog materijala u obrazovni proces.Izrada novog izvora znanja vrhunac je razvijenog kurikuluma škole i razvijenosti školske knjižnice. Dokaz je i vrhunske kompetencije šk. knjižničara jer je on taj koji je razvio djelatnost šk. knjižnice, korisnike osposobio za- istraživačko učenje, -kreativan rad, -tehnološku pismenost, -kvalitetno prezentiranje, korisnike navikao na timski rad.

Školska knjižnica-podrška nastavnom procesu

10

Školska knjižnica partner je u nastavi kroz pripremu nastavnoga sata, provođenje nastavnog sata i povezivanje predmetnih područja zbog rasterećenja učenika od prevelikih šk. obveza.1. Priprema nast. sata: šk. knjižničar partner nastavniku i nastavi kroz didaktičnu opremu i stavljanje nastavnih medija u funkciju.Didaktična priprema nastavnog sata-knjižničar-pronalazi potrebne izvore znanja, nudi dodatne izvore znanja, sugestija korištenja medija, sugestija idejnog rješenja sata, sugestija metoda i oblika koji će biti primijenjeni-sat u knjižnici ili učionici.Nastavni mediji u funkciji- uporaba različitih medija i sredstava2. Povezivanje predm. područja i sadržaja: odvija se kroz nastavu, na nast. satu sa šk. knjižničarom.Korelacija u šk. knjižnici-sudjelovanje knjižničara u pripremi korelac. nastave realizira se kroz: odabiranje sadržaja, odabiranje pogodnih predmeta, odabir potrebnih medija, sudjelovanje knjižničara u izvođenju sata, organizacija sata.Korelacijsku nastavu obilježavaju sadržaji koji se javljaju u više predmeta. Knjižničar može uključiti i svoje sadržaje koji moraju pratiti temu.

Suradnja i timski rad

Nastavnici-tri skupine koje utječu na rad i zalaganje nastavnika-briga za razvoj i motiviranost nastavnika, stupanj samostalnosti u radu i stvaranje stabilnih uvjeta rad.Uspješnost nastavnika očituje se u uporabi različitih medija i jednostavnosti pojedinih izvora za kreativno poučavanje.Razlozi uporabe različitih medija: svi učenici nisu jednako uspješni u učenju po istim metodama (diskriminacija pojedinca), prisutne metode nisu jako zanimljive svim učenicima, one i onemogućavaju postizanje određenog niza nastavnih ciljeva.Stručni suradnici-posebno su potrebni djeci koja zbog uobičajenih uvjeta, oblika rada i zadaća postavljenih većini učenika ne bi mogla napredovati sukladno s njihovim indiv. mogućnostima. Imaju važni ulogu-planiranje školstva, razvoj školstva, stručno usavršavanje, stručno-pedagoški nadzor.Ravnatelji- odnos ravnatelja prema knjižnici reflektira se kroz: podršku programa knjižnice, poticanje nastavnika na suradnički odnos s knjižnicom.On može olakšati uspješno utemeljenje šk. knjižnice i njezinih programa. Očekivanja od potpore ravnatelja programu rada knjižnice: ima jasne stavove o vrijednosti programa, da bude vidljiv u knjižnici, da podrži programe knjižnice kao modele za nastavnike, da bude dio tima u nekim projektima u knjižnici, da osigura vrijeme za realizaciju programa šk. knjižnice, da omogući financijsku potporu za rad knjižnice.Potpora ravnatelja knjižničaru očituje se kroz: neprekidnu suradnju, uključenost knjižničara u šk .razvojni kurikulum, poticanje i osiguravanje uvjeta za profes. razvoj i povjerenje i ohrabrivanje.Roditelji:- obitelj se treba što aktivnije uključiti u školski život. Druženje roditelja s učenicima u knjižnici i razvijanje njihovih odnosa raznim vježbama, metodama i oblicima . Suradnja rađa ideje za aktivnost i rad s djecom kod kuće. Bitno je dijeljenje iskustva između doma i škole.

11

Nadređena obrazovne strukture- Ministarstvo prosvjete i sporta RH kao institucije s gl. utjecajem svoju podršku pruža kroz: prepoznavanje mjesta i uloge knjižnice u odg.-obr. sustav , razumijevanje problematike knjižnice, davanje mjesta u sustavu, promišljanje sugestija za baze podataka, namjensko financiranje.Društveno okruženje- Škola se ne može definirati samo nastavom. Različite su mogućnosti i razine uzajamnog utjecaja i međusobne suradnje škole i lokalne zajednice. Poželjna je planirana i organizirana suradnja. Bitna je usklađenost promjena i stabilnost društva. Paralelne škole-kombinacija društvenog života i svih dostupnih medija.Prva se iskustva stječu u obitelji, sljedeći je korak ka samostalnosti je u školi i kulturnim ustanovama u njihovoj sredini. Važna je uloga muzeja, arhiva, kina, kazališta, knjižnica, tiskara …

Menadžment u školskom knjižničarstvu

Potrebna su nam dva tipa marketinga: prema unutra- škola i prema van- šire okruženje.U okviru škole marketingom treba obuhvatiti: učenike, nastavnike, ravnatelja, stručnu službu, roditelje, sve ostale djelatnike u školi.Šire okruženje obuhvaća: obrazovni milje, knjižničarsku struku.Menadžment u školstvuRezultata marketing strategije velike su promjene u školstvu- timski rad u učenju u upravljanju. Kada se timski djeluje tada se posjeduje mnogostruka i komplementarna znanja, vještine i iskustva, brže rješavanje problema…Svaki član tima: razumije zajedničke ciljeve i vjeruje u njih, sudjeluje u timskom planiranju, odlučivanju, usklađivanju, pridonosi zajedničkom cilju nesebičnim izvršenjem povjerene zadaće, komunicira aktivno, otvoreno, konstruktivno, aktivno, motiviran je radom, rezultatima, druženjem, koristi sva svoja znanja, sposobnosti i osobnosti.Menadžment- ključni organizacijski proces.Otegotni čimbenici: financiranje, mijenjanje klasične uloge šk. knjižnice kao posljedice inf. ere, status šk. knjižničarstva, status šk. knjižničara.Djelatnost šk. knjižnice s gledišta marketingaDjelatnosti su općenito neprofitne i neproizvodne- samo privid jer u školskoj knjižnici proizvodim i pružamo usluge, a o kvaliteti tih usluga ovisi stupanj i kvaliteta obrazovanja naših korisnika.Upravljati, tj. marketinški djelovati možemo: programom rada, prostorom, djelatnicima, fondom, proračunom, uslugama, promidžbom šk. knjižnica. Promidžbom evaluacije programa, suradnjom, profes. udrugama.Marketinški planKnjižničar neće program kreirati sam već sa svojim korisnicima. Taj rad se temelji na biznis konceptu koji predviđa: planiranje, organiziranje, upravljanje, aktualiziranje, praćenje. Planiranje će uključiti:oslanjanje na zadanu bazu programa, odluku koje ćemo sadržaje uvrstiti, kakav posao treba izvršiti, tko će realizirati posao. Marketing usluga šk. knjižniceKnjižničar mora planirati akcije kako će plasirati svoje usluge nastavnicima, oni će uočiti korist za sebe, učenike i obrazovni proces, počet će slati učenike u knjižnicu.

12

Postupci koji ostavljaju loš dojam: nastavnici koji ne poznaju naše djelatnosti, nadređene obrazovne strukture koje ne razumiju našu djelatnost, aktivnosti okrenute prema van, a nisu prihvatljive za sve, aktivnosti koje po svojoj prirodi ne pripadaju knjižnici, kazne, odbijanje loših učenika. Treba prakticirati popularne akcije: zadovoljan učenik koji se vraća nastavniku s dobro izraženim inf., pomagati nastavnicima pripremati kreativnu nastavu, nenapadno poučiti nastavnike o novim pomagalima, tehnologijama, znati raditi u timu, uvijek imati odgovor.Prostor šk. knjižnice u službi marketingaŠto je prostor ugodniji i ljepši, to će se korisnici više vraćati u knjižnicu. Ona bi trebala biti na najkvalitetnijem mjestu u zgradi. Njezin ambijent sve govori.Fondovi školske knjižniceMože se direktno utjecati na nabavnu politiku u skladu s potrebama korisnika, selektiranje inf., obrada građe, cirkulacija građe. Kvalitetnu nabavnu politiku može voditi samo knjižničar.Dobro marketinški osmišljena cirkulacija uključit će: rad s učenicima i njihovim roditeljima u cilju motivacije za čitanje i slušanje, odabir i preporuka literature za razl. Dobi, mogućnosti, promoviranje liter. kroz pisane preglede i razgovore, identifikaciju, odabir i korištenje tehnologije.Djelatnici knjižnice i menadžment Poslovi voditelja knjižnice prema osoblju knjižnice su: opis poslova za pojedine djelatnike, kadrovska politika, uvodi djelatnika u posao, raspoređuje zadaće, prati rad, vrednovanje izvršene zadaće.Školski knjižničar – menadžmentMora znati reklamirati, ne izolirati se, mora biti proaktivan u ponudi inf. i imati povjerenja u proces.Školski knjižničar i promocija šk. knjižniceOstvaruje se seminarima, tribinama, okruglim stolovima, stručnim razgovorima, simpozijima, udrugama)Cilj: imati uvijek pravu inf. s pravom vrijednošću na pravom mjestu s pravom promocijom.Knjižnica postaje mjesto promoviranja cjeloživotnog učenja, koje se temelji na UČITI KAKO UČITI.U cjeloživotno učenje treba ugraditi načela: učiti znati, učiti činiti, učiti živjeti zajedno, učiti biti.

Benchmarking u školskoj knjižnici

-to je umijeće utvrđivanja kako i zašto neki pojedinci ili poduzeća posluju bolje od drugih. Metoda za postizanje poboljšanja djelatnosti.Knjižnici bi mogla pomoći pri rješavanju statusa šk. knjižničara u okvirima struke i odg.-obr. sustava, stručno usavršavanje šk. knjižničara, namjensko financiranje..

Kako primijeniti benchmarking: Okvirni model ima 5 faza:

13

1.Planiranje i karakterizacija područja djelovanja (utvrđuje se problem koji se želi riješiti, ustanovljava se tko u branši to radi najbolje, koliko zaostajemo, kako će se mjeriti poboljšanje, određuje se tim)2. Prikupljanje i analiza podataka o vlastitom radu (proces s kojim nismo zadovoljni potrebno je opisati prateći- redoslijed aktivnosti, tko ih obavlja, utrošeno vrijeme rada, troškovi, problemi)3. Prikupljanje podataka i analiza o drugima (prikupljaju se tuđa iskustva)4. Poboljšanje4 (u izabranom području djelovanja, usporedba tuđih i vlastitih rješenja-iz te kombinacije valja osmisliti novo kreativno rješenje za svoj slučaj)5. Rad na kontinuiranom poboljšanju (Metodu je potrebno stalno primjenjivati)Pojednostavljeni proces neformalnog benchmarkinga:1. pomno analizirati vlastite usluge, ustrojstvo, osobni nastup2. otkrijte što i kako rade dr. knjižnice ili pojedinci 3. usporedite stanje i utvrdite razlike4. pokrenite promjene

Školski knjižničar

On je istodobno nastavnik, suradnik i profesionalac.Nastavnik: (60 % svog vremena pridaje odg.-obr. radu s učenicima)Zadaće: stvarati pozitivno i pristupačno ozračje za učenje; naučiti učenika pronaći ono što mu treba, kada mu treba i gdje se to nalazi; promovirati učenje temeljeno istraživanjem, rješavanjem problema; učiti i naučiti učenike otkrivanju vlastitih razvojnih mogućnosti; planirati razgovor s učenicima, utjecati na njih i njihovo ponašanje; provoditi Program edukacije učenika za cjeloživotno učenje u 12 koraka; poticati ih da prihvate šk. knjižnicu kao riznicu ljudskog znanja i kulture; poticati čitateljske aktivnosti učenika, razvijati trajne navike čuvanja građe i kulturu ponašanja s njom; pomagati u izradi samost. radova; poticati i pratiti interese svakog učenika; biti prijatelj i partner; biti u potrazi za novim metodama kojima se može pomoći učenicima; voditi računa da svi učenici nisu jednako uspješni u učenju po istim metodama; biti promotor dječje literature, medije i kulture; omogućiti povezivanje predmetnih područja, korelaciju i integraciju.Suradnik:Zadaće:Biti ravnopravan i jednako prihvaćen član profesionalnog osoblja, kao stručni suradnik u nastavi i član stručnog tima škole; u suradnji s nastavnicima stvarati najpovoljnije uvjete učenja, odabirati materijale i uključivati raznovrsne medije; surađivati s ravnateljem u razvojnom planiranju šk. aktivnosti; podržavati nastavni proces; raditi s nastavnicima i roditeljima; surađivati na lokalnoj i nacion. razini na planu razvoja šk.- knjižničarskih usluga; promicati suradnju između svih vrsta knjižnica kod nas i u svijetu.Profesionalac: Zadaće:Kao inf., knjižnični i pedagoški stručnjak permanentno usavršavati svoje profesionalno znanje i vještine; biti sposoban i spreman upravljati, odgovarati ta dnevne stručne i administrativne poslove, planirati i ostvarivati planirano; kvalitetno obavljati nabavu, klasifikaciju, signiranje, katalogizaciju, upis u inventar

14

knjižnice, posudba, revizija, otpis građe, izrada plana i programa statističkih pokazatelja, izvješća i tematskih popisa; radom doprinositi zadaćama i ciljevima škole; graditi zajedničko okruženje; promovirati projekte; poznavati dobro fond svoje knjižnice; promovirati i ocjenjivati knjižnične usluge; biti medijski obrazovan; sudjelovati u znanstveno-istraživačkim projektima; dizajnirati strategijsko planiranje; planirati i provoditi financijski plan šk. knjižnice; vrednovati i selektirati materijale za uporabu; pomagati u oblikovanju nastavnog materijala koji nije dostupan iz uobičajenih izvora; pomagati pri integraciji novih i raznovrsnih izvora znanja u nastavu.

Vrednovanje rada

Vrednovanje uspjeha-psihometrijski i pedagoški osmišljeni niz postupaka kojima zapažamo, registriramo i ocjenjujemo postignuća učenika pod utjecajem nastave.Nedostatak vrednovanja očituje se kroz niz pokazatelja: izostanak namjenskog financiranja knjižnica i problematika stručnog usavršavanja knjižničara.Vrednovati se rad šk. knjižničara može prema posvećenosti poslu, uslugama i kvaliteti usluga koje pruža, statusu knjižnice. Novi image knjižničara: otvorenost za novine, kreativnost, sposobnost uočavanja trendova, mogućnost suradnje i a onima koji nas ne vole i ne trebaju, sigurnost u sebe i svoje sposobnosti, sposobnost u procjeni tuđih sposobnosti, sposobnost osigurati potporu za knjižnicu i za sebe, volja za rad na afirmaciji škole, knjižnice i sebe kao knjižničara, predanost poslu, imati viziju.Temeljna zadaća programa knjižnice kao medijskog centra je osigurati učenicima i nastavnicima djelotvorno korištenje ideja i informacija: osiguranje intelektualnog i fizičkog pristupa materijalima u svim formatima, davanjem uputa kakao unapređivati stručna znanja i poticanjem interesa za čitanje i korištenje inf. i ideja, suradnjom s nastavnicima u oblikovanju strategije učenja.Prvo mjesto u vrednovanju: dostupnost knjižničara, vrijeme za upućivanje u knjižnicu i poučavanje, planiranje nast. aktivnosti u knjižnici u dogovoru s nastavnicima, konzultacije s pojedincima u vezi njihovih inf. i istr. potreba.Drugo: dostupnost građe-za nastavni program i za razonodu.Elementi po kojima se prepoznaje uspješna školska knjižnica:Postoji 11 razina: bez utjecaja (knjižnica kao medijski centar nije često posjećena, nije shvaćena važnost medijskog centra, inf. stručnjak nema utjecaja na učenike i nastavnike), samoposluživanje, individualna pomoć, spontano prikupljanje (inf. stručnjak samoinicijativno prikuplja materijale, ako vidi da učenici žele proširiti svoje znanje iz nekog područja), kratkoročno planiranje, planirano prikupljanje, aktivno pomaganje (inf. stručnjak radi na integraciji medijskog centra u kurikulumu), dugoročno planiranje ( planirana nabava materijala potrebnih za neku veću nabavnu cjelinu u dogovoru s nastavnim odjelom, pretraživanje baze podataka ili Web str., te otvaranje školske Web str. posvećene određenoj temi), izrada nastavne jedinice-razina 1, izrada nastavne jedinice- razina 2(želi se izvoditi uz potporu tehnologije i sadržaja knjižnice kao medijskog centra te inf. stručnjaka kao nastavnika), razvoj kurikuluma (inf.

15

stručnjak, ravnopravno sudjelovanje u planiranju i strukturiranju nastavnog sadržaja, posjeduje znanje o dostupnosti potrebnih znanja).

16