Skolski list MiS

OŠ MIHAELA ŠILOBODA Sveti Martin pod Okićem

Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

Gimnastičarke OŠ Mihaela Šiloboda osvojile broncu na državnom prvenstvu!!!

Povijesni usPjeh:

MiŠŠKoLsKi LisT

Tema broja: Hrana • intervju: Filip Fabek, učitelj povijesti • Kreativna nastava: Azija • i još… Fašnik, školske priredbe, izleti, gostovanja, zadrugari, učenici generacije…

Novinarska grupa

Sudjeluj u stvaranju MiŠ-a!Voliš pisati, slušati zanimljive priče, istraživati obične i neo-bične stvari, upoznavati zanimljive ljude? Baš takve trebamo! Pridruži se novinarskoj grupi i sudjeluj u stvaranju školskog li-sta. Ako te još nismo uvjerili, pročitaj izjave sadašnjih novinara školskih novina i… Vidimo se na jesen!

Na novinarskoj je bilo zabavno kad smo pod praznicima došli prepisivati tekstove za „MiŠ“ , a učiteljica je naš trud nagradila čokoladom. Mi smo je, naravno, s guštom pojeli!

Na novinarskoj je zabavno! Učiteljica osmisli kvizove koje zajedno rješavamo. Čitamo časopise i knjige . Radimo plakate i pišemo vijesti!

Volim ići na novinarsku zato što se ondje dru-žimo i zabavljamo.

Volim intervjuirati različite ljude i ići na te-rensku nastavu gdje pronalazim zanimljive priče za naš školski list.

Dok smo pripremali „MiŠ“ bilo je zanimljivih intervjua, ali i onih dosadnih od kojih nas je boljela glava! I ruka od pisanja! Sve u svemu, sretna sam što sudjelujem u izradi nečega što će zauvijek ostati zapisano!

Dragi čitateljiOsmi broj MiŠ-a je pred vama!

I u ovom broju možete pronaći sve važnije događaje koji su obilježili život Osnovne škole Mihaela Šiloboda protekle godine.

Naslovnica je ponovno posvećena našim gimnastičarkama koje su nakon prošlogodišnjeg četvrtog, ove godine osvojile treće mjesto na državnom natjecanju u gimnastici! Za temu broja smo odabrali hranu jer smo shvatili da o njoj najviše pričamo. Istražili smo što učenici vole jesti, ali i hrane li se zdravo. Tu su i intervjui, uspjesi učenika, izvannastavne aktivnosti…

No, da ne duljimo, najbolje je da sami provjerite što donosi novi broj MiŠ-a!

UredništvoDio učenika koji su radili na stvaranju ovog broja MiŠ-a

Iz sadržaja• Povijesni uspjeh

gimnastičarki str. 4

• Uspjesi učenika str. 5

• Događanja u školi i oko nje str. 10

• Izvannastavne aktivnosti str. 11

• Tema broja str. 14

• Područne škole str. 24

• Intervju s učiteljem Filipom Fabekom str. 30

Impresum Izdavač: oŠ Mihaela Šiloboda, Sveti Martin pod Okićem 37 B, 10 435 Sveti Martin pod Okićem Tel: 01/ 338 23 46, faks: 01/ 333 66 60, E-mail: [email protected] • Za izdavača: Marijan hetler, ravnatelj •Glavne urednice: Ines Grubić, knjižničarka, Danijela Bićanić, 8.r. • uredništvo: Danijela

Bićanić, Nikola Biber, Klara Razum, Matija Šeper, Željko Ložnjak, Natalia Žitković, Vedrana Tomašević – 8.r.• Dora Poša, Valerija Burić, Lea Lisec, Natalija Makarun, Ivona Marović, Doris Mihelec,Valentina Hubak – 6.r. • Karlo Tomašković, Ivan Bićanić, Ozana Razum, Klaudija

Fabek – 5.r.• Grafička urednica: Renata Domazet - Mukica • Lektura: Ines Grubić • Naklada: 300 primjeraka

MiŠ

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.IZDVAJAMO

3

Radovi

Tri nove učionice dočekat će đake na jesen!

Radi se zamjena pokrova, do-gradnja tri nove učionice i ka-bineta na katu, rekonstrukcija ulaza, kuhinje i blagovaonice u prizemlju

Krajem lipnja su svečano otvoreni radovi na Osnovnoj školi Mihaela Šiloboda. Zamjena pokrova, dogradnja tri nove učionice i kabineta na katu, rekonstrukcija ulaza, kuhinje i blagovaonice u prizemlju planira se završiti do prvog dana rujna. Vrijednost radova je dva miljuna i 300

tisuća kuna s PDV-om, a investitor je Grad Samobor. – Zahvaljujem svim vrijednim ljudima koji pune samoborski proračun te su nam tako omogućili ulaganje u vašu školu koja je to zasigurno i zaslužila – kazao je samoborski gradonačelnik Krešo Beljak. Okupljenim djelatnicima škole, predstavnicima gradske vlasti i medija obratio se i ravnatelj škole Marijan Hetler. – Zbog povećanja broja učenika škola nam je postala premala i bez ovog kapitalnog ulaganja morali bismo uvesti drugu smjenu. Dogradnja škole je bolje rješenje i zato zahvaljujem Gradu na brzoj i efikasnoj pomoći. Ovom prilikom zahvaljujem i djelatnicima i učenicima koji svakodnevno doprinose razvoju naše škole – izjavio je ravnatelj. Projektant je samoborski ŠPORT PROJEKT d.o.o., a izvođač radova je V.M. GRADNJA iz Bregane.

Proširenje ulaza u školu

Ravnatelj Marijan Hetler i pročelnik gradskog Odjela za pros-torno uređenje, razvoj i upravljanje imovinom Mario Anušić na svečanom otvaranju radova 21. lipnja

Proslava rada

Učiteljice Slavka i Ivka u zasluženoj miroviniBilo nam je jako lijepo raditi u ovoj školi. Hvala vam za sve lijepe trenutke koje ste nam pružili tijekom svih ovih godina – rekle su učiteljice Slavka Pap i Ivka Demirović djelatnicima OŠ Mihaela Šiloboda prilikom odlaska u mirovinu. Uz pokoju suzu, ali i smijeh, pjesmu i recitaciju te bogat stol, krajem lipnja smo proslavili kraj njihova radnog vijeka i početak zaslužene mirovine. Učiteljice s ravnateljem koji im je uručio prigodne poklone

đaci dolaze... ...i odlaze

1.a i b razred šk.god. 2011./2012. s učiteljicama Magdalenom Milić i Marijom Patekar

8.a i b razred šk.god. 2011./2012. s razrednicima Ružicom Vuković-Gotić i Josipom Šuflajem

MiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

4

POSTIGNUĆA UČENIKA

Nisam očekivala ovo priznanje, ali mi je

bilo jako drago kad sam ga dobila! Sigurna sam da će me ono dodatno motivirati – izjavila je Danijela Bićanić, učenica osmog razreda naše škole, koja je proglašena najboljom sportašicom osmogodišnjih škola u Zagrebačkoj županiji u prošloj školskoj godini. Danijela od drugog razreda postiže odlične rezultate na županijskim i državnim natjecanjima u atletici, krosu i gimnastici. Članica je gimnastičke ekipe

ŠŠD „Okić“ koja je, pod vodstvom učitelja Josipa Šuflaja, osvojila treće mjesto na državnom natjecanju. Godinu ranije ekipa ŠŠD “Okić”, u sastavu Martina Ložnjak, Ema Biber, Lucija Nemanić, Karla Kovačić i Jelena Lesjak, osvojila je četvrto mjesto. Ta je ekipa dobila priznanje za najbolju sportsku ekipu osnovnih škola u kategoriji djevojčica. Priznanja najboljim županijskim sportašima uručena su 7. prosinca na svečanosti koju je u Šćitarjevu upriličio županijski Školski-športski savez.

Jelena Lesjak, Danijela Bićanić, Ema Biber, Karla Ko-vačić i Lucija Nemanić, članice ŠŠD „Okić“ OŠ Miha-ela Šiloboda iz Svetog Martina pod Okićem, osvojile

su brončanu medalju na Državnom prvenstvu školskih športskih društava. – Jako sam ponosan na naše sportašice koje su marljivo trenirale. Za sam plasman na državno natjecanje treba jako puno rada i truda, a biti treći u državi zaista je veliki uspjeh – rekao je učitelj Josip Šuflaj, mentor brončane ekipe, od koje su bile bolje samo ekipe iz Rijeke i Splita. – Sretne smo i zadovoljne. Bilo je odlično, a očekivale smo da ćemo osvojiti medalju jer smo puno trenirale. Sljedeće godi-ne idemo po srebro – poručile su djevojčice koje je dočekala cijela škola kako bi im čestitala na ovom iznimnom uspjehu. Natjecanje za najbolje sportaše osnovnih i srednjih škola održano je u Poreču od 2. do 8. svibnja u organizaciji Hrvatskog školskog športskog saveza.

Povijesni uspjeh

Gimnastičarke OŠ Mihaela Šiloboda osvojile broncu na državnom prvenstvu!Brončana odličja osvojile su Jelena Lesjak, Da-nijela Bićanić, Ema Biber, Karla Kovačić i Lucija Nemanić pod vodstvom učitelja Josipa Šuflaja

Nakon osvojenog četvrtog i trećeg mjesta u državi, djevojke kreću po srebro!

Brončane sportašice poru-čuju:

Sljedeće godine idemo po srebro!

Jelena Lesjak, 4.r.: Najveću ocjenu dobila sam na ručama, a greda mi je bila najgora. Zadovoljna sam broncom! Treniram u GK „Samobor“ četiri godine, a u školi od prošle godine.

Danijela Bićanić, 8.r.: Najbolje mi je bilo kupanje! Hotel gdje smo bili smješteni je imao bazen! Naravno, zadovoljna sam našim nastupom, očekivale smo medalju!

Ema Biber, 7.r.: Najbolje sam odradila parter! Treniram četiri godine u klubu, a tri u školi.

Karla Kovačić, 6.r.: Zadovoljna sam, cure su mi pohvalile preskok. Šest godina treniram u školi, a u klubu već punih sedam godina.

Lucija Nemanić, 6.r.: Parter mi je bila najbolja vježba, najživlja je muzika… Jako sam sretno što je sve prošlo dobro.

Sve zajedno: Bilo je savršeno, sljedeće godine nadamo se najmanje drugom mjestu!!

Na iznimnom uspjehu čestitala im je cijela škola!

Gimnastičarke s mentorom, učiteljem Šuflajem

Proglašeni najbolji sportaši osnovnih i srednjih škola

Danijela Bićanić iz OŠ Mihaela Šiloboda najbolja sportašica u županiji!Danijela Bićanić najbolja je sportašica osmogodišnjih škola u Zagrebačkoj županiji, a gimnastička ekipa ŠŠD “Okić” najbolja je sportska ekipa osnovnih škola u kategoriji djevojčica

Danijela Bićanić bavi se

rukometom, atletikom i

gimnastikom

Martina Ložnjak, Ema Biber, Lucija Nemanić, Karla Kovačić i Jelena Lesjak dobile su priznanje za najbolju sportsku ekipu osnovnih škola

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.

5

POSTIGNUĆA UČENIKA

Županijski kros

Učenice OŠ Mihaela Šiloboda pomele konkurenciju!

Našu školu su pred-stavljale djevojčice Ana Biber, Danijela Bićanić, Valentina Dr-žanić i Monika Zlodi te dječaci Martin Golu-bić, Ivan Ložnjak, An-tonio Terihaj i Antonijo Fabekovec

Učenice OŠ Mihaela Šiloboda, Danijela Bićanić, Ana Biber, Monika Zlodi i Valentina Držanić uvjerljivo su osvojile prvo mjesto na županijskom natjecanju u krosu koje je u listopadu održano u organizaciji naše škole. – Isplatilo se rano buđenje svako jutro i treniranje. Bilo je dobro, iako je staza jako teška. I konkurencija je bila velika, stiglo je puno natjecatelja koji se već godinama bave atletikom – rekla je Danijela Bićanić, prošlogodišnja pobjednica županijskog natjecanja iz atletike u utrci na 600 metara te trostruka pobjednica samoborske noćne utrke. Muška ekipa naše škole zauzela je osmo mjesto, a prvi su bili učenici OŠ Vukovina.

Pojedinačno, prva je u cilj stigla Dolores Čosić iz OŠ Samobor, druga je bila Karmela Leščić iz I. Osnovne škole Vrbovec, a treća Ana Biber iz OŠ Mihaela Šiloboda. Ivan Ahlin iz OŠ Milana Langa u Bregani bio je prvi među učenicima. Drugi je bio Mihael Lehpamer iz OŠ Samobor, a treći Kristijan Pavuna iz OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu.

U Sveti Martin pod Okićem stiglo je oko 200 školaraca koji su se natjecali u 18 ženskih i 17 muških ekipa. • Danijela Bićanić, 8.r.

Pobjednička ekipa!

Odlično četvrto mjesto ŠŠD “Okić” na poluzavršnom natjecanjuNa poluzavršnom natjecanju Državnog prvenstva školskih športskih društava članice ŠŠD „Okić“ OŠ Mihaela Šiloboda osvojile su odlično četvrto mjesto u krosu. Voditelj ekipe, učitelj Josip Šuflaj, pohvalio je nastupe Danijele Bićanić, Monike Zlodi, Valentine Držanić i Ane Biber. Natjecanje je održano 13. travnja u Bjelovaru, u organizaciji Saveza školskih športskih društa-va Bjelovarsko-bilogorske županije.

Županijsko natjecanje za osnovne i srednje škole u atletici

Ženska ekipa OŠ Mihaela Šiloboda treća u županiji!Danijela Bićanić, Ana Biber, Ema Biber, Valentina Držanić, Kristina Suša, Monika Zlodi, Martina Ložnjak, Roberta Šoić, Viktorija Fabek, Mateja Burić, Katarina Razum, Karla Kovačić i Lucija Nemanić osvojile su treće mjesto na županijskom natjecanju iz atletike koje je održano 12. travnja u Zagrebu. Ženska ekipa školskog-športskog društva „Okić“ OŠ Mihaela Šiloboda je, unatoč jakoj konkurenciji, uspjela osvojiti županijsku broncu. Ispred njih su bile ekipe OŠ Samobor i OŠ Sveta Nedelja. Muška ekipa OŠ Mihaela Šiloboda zauzela je deveto mjesto.

Borba za postolja je bila velika - djevojčica je bilo 70, a dječaka 68

Sportaši iz Svetog Martina pod Okićem na zagrebačkom Atletskom stadionu „Mladost“

Natjecanjapljesak za....I ove su godine naši učenici ostva-rili odlične rezultate na brojnim natjecanjima

ŽUPANIJSKA natjecanja: KROS 1. mjesto – djevojčice • GIMNASTIKA 1. mjesto - Jelena Lesjak, Ema Biber, Danijela Bićanić, Karla Kovačić, Lucija Nemanić • ATLETIKA 2. mjesto - djevojčice

Najbolji sportaši Županije: Najbolja sportašica Danijela Bićanić • Najbolja ekipa su gimnastičarke naše škole: Jelena Lesjak, Martina Ložnjak, Ema Biber, Karla Kovačić, Lucija Nemanić

VJERONAUČNA OLIMPIJADA: 7. mjesto

NJEMAČKI JEZIK 3. mjesto - Helena Sirch • 4. mjesto- Gabriela Holetić

GEOGRAFIJA: 4. mjesto - Lovro Širić

KEMIJA I BIOLOGIJA: 8. mjesto - Lovro Širić

POLUZAVRŠNA natjecanja: GIMNASTI-KA 1. mjesto • KROS 4. mjesto - djevojčice

DRŽAVNA natjecanja: GIMNASTIKA

3. mjesto Jelena Lesjak, Danijela Bićanić, Ema Biber, Karla Kovačić, Lucija Nemanić

FAŠNIK: 1. mjesto osvojili su učenici 2. razreda matične škole i Klaka s učiteljicama Valerijom Levanić Milinković i Evom Mesic te učenici iz Pavučnjaka s učiteljicom Mirjanom Suša

NOĆNA UTRKA GRADA SAMOBORA: 2. mjesto - Danijel Razum, 2. r. • 2. mjesto - Ana Biber, 6. r. • 2. mjesto - Danijela Bićanić, 8.r. • 3. mjesto - Stjepan Holetić, 2. r. • 3. mjesto - Lucija Nemanić, 6. r.

ATLETIKA - gradsko natjecanje učenika 5. i 6.r.: SKOK U VIS 1. mjesto - Josip Kos, 6. r. • Karla Kovačić, 6.r. • Dominik Makarun, 5. r. • 2. mjesto - Dragica Antolić, 6. r. • SKOK U DALJ 1.mjesto - Ana Biber, 6. r. • 2. mjesto - Lucija Nemanić, 6. r. • 3. mjesto - Mihaela Holetić, 5. r. • SPRINT 3. mjesto - Dominik Garašić, 5. r.

KLOKAN BEZ GRANICA: Na međunarodnom matematičkom natjecanju sudjelovalo je 28 učenika od 3. do 8. razreda


6

IZDVAJAMO

Jedan sedmi sat u listopadu u OŠ Mihaela Šiloboda bio je sve samo ne običan! Glazbenici Tomislav Goluban i Nebojša Buhin poveli su nas na blues putovanje. Goluban je, u pratnji gitariste Buhina, učenike upoznao s osnovnim vrstama usnih harmonika te im je pokazao kako zvuče. Našem je novinaru Željku Ložnjaku otkrio da usnu harmoniku profesionalno svira već 15 godina. – Sviram u bendu Little Pigeon’s ForHill Blues, što bi u slobodnom prijevodu značilo zagorski bluzeri. Uživam u onome što radim i mislim da sam sretan čovjek – izjavio je. Među najdražim nastupima ističe inozemne festivale specijalizirane za blues na kojima nastupaju najveći svjetski glazbenici. Svima koji su nakon njegova nastupa poželjeli naučiti svirati ovaj instrument poručio je da se sve može kad se hoće. – Sve ovisi o vremenu uloženom u taj instrument. Ako puno vježbaš, brže ćeš naučiti – rekao je Goluban, dodajući kako škola za usnu harmoniku ne postoji, ali se na internetskim stranicama može pronaći puno korisnih informacija – Puno više ljudi zna svirati usnu harmoniku nego klavir. Čuli ste da i vaš ravnatelj zna svirati. Uz Internet, postoje i glazbenici koji će rado podijeliti svoje znanje – zaključio je.

Učenički koncert

Glazba za pet!Učenici koji pohađaju glazbene škole prvi su put po-dijelili svoje umijeće muziciranja s cijelom školom

Krajem travnja je u OŠ Mihaela Šiloboda održan koncert naših učenika koji pohađaju Glazbenu školu „Ferdo Livadić“ u Samoboru i Osnovnu glazbenu školu Ivana Zajca u Zagrebu. Pred prepunim školskim holom svirali su Ian Massey na klarinetu, Maks Prpić na violini, Fran Katić na klaviru, Viktorija Šoić na klarinetu, Krsto Tomljenović na trubi, Veronika Razum na violini, Antun Tišljar na gitari te Ana Tišljar na klaviru. Veliko iznenađenje bio je nastup Ivana Meštrovića, profesionalnog glazbenika i skladatelja. Maestro je, na opće oduševljenje učenika, svirao tek nakon što je uklonio cijeli vanjski dio klavira! Bio je to prvi koncert naših glazbenika, a s obzirom na pozitivne reakcije, zasigurno neće biti i zadnji.

Novigradsko proljeće 2012.

Kristina Suša i Lovro Širić u Školi stvaralaštva

Usna harmonika

Blues u školiŠkolu su posjetili glazbenici Tomislav Goluban i Ne-bojša Buhin koji su učenicima približili umijeće svira-nja usne harmonike

Pred glazbenicima i učenicima zasvi-rao je i ravnatelj Marijan Hetler

Publika je pažljivo slušala što se sve može odsvirati na usnoj harmonici

Izvođači prvog učeničkog koncerta

Maestro Ivan Meštrović i brojna publika: „Hoćemo još!“

Učenici OŠ Mihaela Šiloboda, osmaši Kristina Suša i Lovro Širić, u svibnju su sudjelovali u Školi stvaralaštva „Novigradsko proljeće“. Radi se o jedinstvenoj školi u nas koja okuplja darovite učenike u stvaralačkim radionicama za riječ, zvuk, sliku i pokret. Kristina i Lovro bili su jedni od 250 darovitih učenika iz cijele Hrvatske, koji su tijekom

sedmodnevnog boravka u Novalji mogli stvarati u jednoj od dvadeset različitih radionica. – Lovro je bio u video dokumentarnoj radionici, Kristina u lutkarskoj, a ja u kostimografskoj – rekla je učiteljica Magdalena Milić, koja je istaknula kako je velika sreća i čast biti sudionik Novigradskog proljeća.

Kratki predah za Lovru koji se naradio u video radionici

Kristina je uživala u lutkarskoj radionici

Predstavljanje kostimografske radionice

Iz svih hrvatskih škola samo 250 darovitih učeni-ka sudjeluje u Školi stvaralaštva u Novalji – među njima je bilo i dvoje učenika OŠ Mihaela Šiloboda


7

IZDVAJAMO

Predvođeni vjeroučiteljem Ra-dovanom Librićem, dio učeni-ka osmih razreda prisustvovao je obilježavanju 20. obljetnice pada Vukovara. Na put smo kre-nuli s organizatorima hodočašća, mladima iz samoborske udruge Ekospiritus. Sudjelovali smo u ko-loni sjećanja od vukovarske bolni-ce do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata. Posjetili smo Ovčaru i Ilok. Prošetali smo i oba-lom Dunava, pomolili se kod bijelog križa i zapjevali nekoliko pjesama. Noćili smo u maloj školi u Tordinci-ma. Prije nego što smo se zavukli u vreće za spavanje, svi smo sjeli u krug te smo razgovarali o događa-jima i osjećajima koje smo doživjeli tog dana. Pri povratku, neke smo suputnike ostavili u Zagrebu gdje sam vidio upaljene brojne lampa-še. U svim dijelovima naše zemlje,

lju-di su palili svijeće

u znak sjećanja na Vukovar i njego-ve stanovnike. Kad sam stigao kući, ispričao sam obitelji kako sam sretan što sam napokon posjetio mjesta koja sam tako često gledao samo na televiziji. Bio sam pono-san što sam doživio dio vukovarske priče, tragične, ali istovremeno i jako ponosne. • Željko Ložnjak, 8.r.

Cijela je Hrvatska 18. studenog obilježila Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, koji je ustanovio Hrvatski sabor u spomen na 18. studenoga 1991. godine. Tada je, nakon gotovo tromjesečne opsade, slomljen otpor hrvatskih branitelja Vukovara. Učenici i djelatnici OŠ Mihaela Šiloboda također su odali počast svim poginulima u Domovinskom ratu izradom prigodnog plakata i čitanjem tekstova ratnog izvjestitelja, Vukovarca Siniše Glavaševića.

Učenici ispred Vodotornja, jednog od simbola grada heroja

Osmaši u Vukovaru

Hodočašće hrvatskim mučenicimaPovodom 20. obljetnice pada Vukovara, učenici osmih razreda OŠ Mihaela Šiloboda uputili su se na terensku nastavu u grad heroj

Ravnatelj Marijan Hetler je u pratnji nekolicine učenika zapalio svijeće kod spomen ploče braniteljima koji su pohađali našu školu

Natjecanje iz prve pomoći

Učenici pokazali veliko teorijsko i praktično znanje Gradsko društvo Crvenog križa organiziralo je natjecanje po-mlatka i mladeži na kojem su sudjelovali učenici OŠ Bogumi-la Tonija i OŠ Mihaela ŠilobodaOŠ Bogumila Tonija pobijedila je na natjecanju pomlatka i mladeži Crvenog križa koje je krajem ožujka, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Samobor,

održano u OŠ Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu pod Okićem. Našu školu predstavljali su učenici Klara Razum, Matija Šeper, Dominik Garašić, Lucija Čižmar, Martina Ložnjak, Klara Širić, Lovro Širić, Rafaela Coha, Iva Šantić, Martina Derdić i Antonia Žitković. – Iako su sudjelovale samo dvije ekipe, bilo je neizvjesno do posljednjeg trenutka. Obje ekipe borile su se za svaki bod, no njihova ekipa je bila za nijansu bolja – rekli su natjecatelji OŠ Mihaela Šiloboda. Učenici su pisali četiri testa, a praktično znanje morali su pokazati na „unesrećenima“ koji su zadobili različite prijelome, opekline, krvarenja… Natjecanju su prisustvovale ravnateljica GD CK Samobor gđa. Barbara Kos, predsjednik Društva dr. Ivica Cvetković, aktivistica gđa. Jasenka Grgurić, medicinska sestra Marija Škreb te profesorice Diana Vlahović i Ivanka Galunić. – Čestitamo svim učenicima na pokazanom teorijskom i praktičnom znanju te se nadamo da će se iduće godine natjecanju priključiti sve osnovne škole samoborskog kraja – zaključio je ravnatelj Marijan Hetler. • Danijela Bićanić, 8.r.

Učenici osmih razreda i učitelj Radovan Librić na Memori-

jalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata

DOKTOR IVICA CVETKOVIĆ:

Važno je naučiti mlade kako najbolje pomoći unesrećenima!Povodom natjecanja, postavili

smo nekoliko pitanja doktoru Cvet-koviću, koji nam prenosi svoje praktično i teorijsko znanje o prvoj pomoći

Zašto mislite da mladi trebaju učiti prvu pomoć? Smatram da je važno da se s edukacijom krene čim prije. Svatko može pomoći čovjeku u nevolji ako zna kako. Učenici se od mladih dana educiraju u pomaganju ozlijeđenim ili naglo oboljelim osobama.

Gdje podučavate prvu pomoć?Prvu pomoć podučavam u osnovnim i srednjim školama te autoškolama i učilištima.

Što ste sve učili đake u školi u sklopu natjecanja?U sklopu priprema za natjecanje iz prve pomoći naučili smo osnove prepoznavanja i pružanja prve pomoći u hitnim slučajevima. Kod pružanja prve pomoći najvažnije je osigurati mjesto nesreće te uočiti bitna stanja poput krvarenja, nesvijesti kad osoba ne diše i nesvijesti osobe koja diše. Kad utvrdimo o čemu se radi, pomažemo unesrećenom primjenjujući stečeno znanje. • Razgovarala Klara Razum, 8.r.

Praktično znanje učenici su pokazali na „unesrećenima“

Sudionici natjecanja


8

UKRATKO

Crtanje i otkrivanje značenja hijeroglifa te

izrada egipatskog nakita samo su neke od

zanimljivih aktivnosti koje su učenici petih

razreda odradili u listopadu prilikom posje-

ta Arheološkom muzeju u Zagrebu. U sklo-

pu terenske nastave iz likovnog i povijesti,

razgledali su i stalan postav Muzeja. Za kraj

su, puni dojmova o starom, mističnom Egip-

tu, prošetali Zrinjevcem.

TERENSKA

NASTAVA

U listopadu je OŠ Mihaela Šiloboda

ugostila samoborsko Hrvatsko uči-

teljsko društvo povodom Svjetskog

dana učitelja. Društvo je podijelilo

brojna priznanja učiteljima čiji su

učenici postigli značajne rezultate

na državnim natjecanjima, a među

njima je bio i naš Josip Šuflaj, učitelj

tjelesne i zdravstvene kulture. Tom

su prilikom nekadašnji učenici PŠ

Pavučnjak izveli predstavu „Balo-

nijada“ koja je nagrađena velikim

pljeskom.

Trebao nam je goveđi loj, različite sjemenke, mala

posuda, debela špaga, drvo, nožić, veći lonac, kuhača

i štednjak – kazala je Elena Ložnjak iz 6. b razreda,

objašnjavajući što je sve potrebno za izradu hranilice za

ptice. Projekt je nastao u sklopu sata prirode, a uz Elenu,

hranilicu su radile Lucia Gianna Bašić i Lara Haramina. -

Goveđi loj smo stavile u posudu i rastopile. U rastopljeni

goveđi loj smo stavile mješavinu sjemenaka. Prebacile

smo ju u malu posudu i ostavili da se ohladi. I onda smo

je još samo morale ukrasiti! Učiteljici se jako svidjela i

odlučila ju je odmah staviti u školsko dvorište – ispričale

su Lucia i Elena.

RADIONICA

Hranilica za ptice

SAJAM

KNJIGAPosjet Interliberu

PRIČAJ MI PRIČU

Pripovjedačica Jasna Held u Svetom Martinu

Došao je i taj dan! Đaci su stigli u školu bez teških torbi! Sjedenje u školskim klupama zamijenili su ples i pjesma kojima je završeno prvo polugodište. Odigrana je i tombola na kojoj je glav-nu nagradu, bicikl, osvojila Lucija Petranjek iz drugog razreda. Nagrada za drugo i treće mjesto je bila torta.

ZABAVA

Tombola i ples za kraj polugodišta

Osmi razredi početkom su studenog posje-tili Muzej krapinskih neandertalaca, jedan od najmodernijih muzeja u Hrvatskoj i šire. Nakon filma koji vjerno prikazuje život nean-dertalaca, krenuli su na putovanje od samog postanka svijeta do danas. Prikaz kozmičke evolucije pomoću visoke tehnologije, među kojom se ističe hologram, oduševio je uče-nike. – Najzanimljiviji su nam bili ogromna DNA visoka devet metara, prikaz Velikog praska, prijelaz preko leda koji puca te lut-ke koje izgledaju kao žive – istaknuli su učenici. Podsjetimo, popularan krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je 1899. godine kada su započela geološka i paleon-tološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovića-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa i paleontologa.

IZLET U KRAPINU

Osmaši u Muzeju krapinskih neandertalacaSVJETSKI DAN

UČITELJA

Nagrada Josipu Šuflaju, učitelju tjelesne i zdravstvene kulture

Učenici drugog razreda matične škole Ema

Jurković i Karlo Žitković te Lovro Pajić iz Po-

dručne škole Klake uspješno su riješili kviz o

Andersenovim bajkama koje je 11. svibnja or-

ganizirala Gradska knjižnica Samobor. Tema

kviza bile su Andersenove bajke Ružno pače

i Palčica.

MALI ČITAČI Ružno pače i Palčica na kvizu

Najbolje nam je bilo kada je ptica poka-zala izgubljenom mačiću put do njegove kuće - rekli su učenici prvih i drugih ra-zreda nakon što su pogledali predstavu „Radoznalo mače“. Kazalište „Lutonjica Toporko“ gostovalo je u našoj školi u ožujku, a njihovi su članovi otkrili djeci da su sve lutke napravljene od drveta, uglavnom od breze.

PREDSTAVA

Radoznalo mače

u posjetu nižim

razredima

Učenici drugog razreda matične škole i Područne škole Klake posjetili su u lipnju prvi privat-ni botanički vrt ljekovitog bilja u Hrvatskoj „Suban“. U selu Manja Vas upoznati su s razno-likim svijetom ljekovitog bilja, a slobodno vrijeme proveli su na drvenim igračkama, toboganu i na nogometnom igralištu. Na-kon botaničkog vrta posjetili su školu u Klakama.

Drugi razred u

botaničkom vrtu

„Suban“

Zanimljive radionice

Arheološkog muzeja za

petaše

IZLET

Drvena bačva – odlična kućica za igru!

Na sva pitanja o Palčici i Ružnom pačetu učenici su točno odgovorili!

Maštovite lutke od drveta

Nagrađeni učitelj Josip Šuflaj

Radionica izrade egipatskog nakita

Učenici u društvu krapinskog pračovjeka!

Grupa knjižničara i novinara naše ško-le u studenom je posjetila Interliber, sajam knjiga i uči-la na Zagrebačkom velesajmu. Učenici su najviše vremena proveli na štandovi-ma sa stripovima i knjigama za mlade. Pogledali su i naj-zanimljivije dijelove digitalnog izdanja „Zagreb na filmu 1915.-1945.“ koje je predstavio Hrvatski državni arhiv.

Učenici OŠ Mihaela Šiloboda bili su među 100

tisuća posjetitelja 34. po redu Interlibera

NESVAKIDAŠNJI POSJET


9

UKRATKO

Treći je razred OŠ Mihaela Šiloboda krajem listopada bio na satu

lektire u Gradskoj knjižnici Samobor. Popularni stihovi Luke Paljetka u

kojima miševi i mačke zamjenjuju uloge oduševili su djecu. Uz čitanje,

đaci su sami slagali stihove i crtali glavne junake koji su okrenuti

„naglavačke“. U Samoborskom muzeju učenici su razgledali brojne

zbirke, od arheološke, geološke, etnološke do kulturno povijesne, a

najviše ih se dojmio stari bicikl s velikim prednjim kotačem.

TERENSKA

NASTAVATreći razred u samoborskoj knjižnici

i muzeju

PRIČAJ MI PRIČU

Pripovjedačica Jasna Held u Svetom Martinu

Drvena bačva – odlična kućica za igru!

Učenike OŠ Mihaela Šiloboda u svijet bajki je krajem veljače odvela Jasna Held, jedina hrvatska profesi-onalna pripovjedačica bajki. Priče o junacima, priče potrage, transforma-cije, kao i one zabavne i smiješne, oduševile su djecu. - Knjiga je ča-rolija, meni je uvijek puno pomogla – rekla je ova Dubrovkinja koja je talent otkrila za vrijeme rata, kada je u skloništu pričala bajke.

NESVAKIDAŠNJI POSJET

Sveti Nikola

u školi!

Sveti Nikola posjetio je učenike u Svetom Martinu pod Okićem, Klakama i Pavuč-njaku! U razgovoru s djecom saznao je da su bila dobra, da pomažu bližnjima i učiteljima, te ih je nagradio prigodnim darovima.Veselje je nakratko pokvario strašni Krampus koji je pokušao prestra-šiti dobru djecu, no to mu nije pošlo za rukom!Djeca su se jako obradovala Svetom Nikoli

TERENSKA NASTAVA

Mali istraživači u

Budinjaku

Koristeći kompas, kartu i pisane upute, mali istraživači trećeg razreda OŠ Mihaela Šiloboda pronašli su škrinju s blagom na Žumberku! U potragu za blagom uputili su se u listopadu u sklopu jednodnevnog edukativnog pro-grama „Mladi nadzornik“ Javne ustanove Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Osim što su iskušavali ste-čena znanja o orijentaciji u prirodu, učenici su izrađivali i sunčani sat.

Učenici su na Žumberku pronašli škrinju s blagom!

RADIONICA

Tradicionalno pletenje palme Uoči Cvjetnice, uče-

nici kojima je vunica izvannastavna aktiv-nost, naučili su kako se tradicionalno pletu palme u Dalmaciji. S učiteljicom Evom Mesic učenici su sudjelovali u radionici Gradskog mu-zeja Samobor kojom se želi sačuvati ovaj običaj od zaborava. Naime, na dalmatinskim otocima i priobalju je tradicija da se za taj blagdan ple-tu maslinove grančice koje nalikuju palmi.– Dobro smo se zabavili i pritom smo nešto i nau-čili – rekla je Dora Poša iz šestog razreda.

Učenici u akciji očuvanja dalmatin-skog običaja pletenja maslinovih grančica

Budući prvaši u posjetu četvrtom razredu

Izlet u nepoznato

Pripreme za Uskrs

Razmjena udžbenika

Šestaši u Crikvenici Treći razred je od gline napravio Hlapićevu čizmu

Završni izlet na Plitvice

FOTO VIJESTI


10

KREATIVNA NASTAVA

daleki istok na dlanu

Na satu geografije učenici šestih razreda otpu-tovali su na Daleki istok i zavirili u neke njegove posebnosti – pomogle su im učiteljice Tajana Petrina, Magdalena Milić i Ines Grubić

Haiku je tradicionalan japan-ski oblik poezije koja se proširila di-ljem svijeta. Smatra se najkraćim oblikom poezije na svijetu. Haiku je trostih gdje stihovi imaju pet, sedam i pet slogova (ukupno između 12 i 20 slogova). U pravilu nema naslov. Bavi se svakodnevnim temama kao što su biljke, životinje, ljudi, razne aktivnosti…

Tamara Bašić, 6. r.

HAIKUjapanska poezija koja je osvojila svijet

PRIMJERI HAIKU PJESME:

Na semaforu cestu pretrčava list -crven , žut, zelen .

Enes Kišević

Svibanj na Dolcu.Nasmijane seljankeprodaju jorgovan .

Vladimir Devidé

BONSAIstabalce u posudi

Bonsai u doslovnom prijevodu znači stabalce u posudi. Za njegovo oblikovanje i uzgoj je potrebno mnogo više od same hortikulturne vještine, a velik je naglasak na umjetničkim sklonostima samog uzgajivača. Kreiranje mi-nijaturnih prirodnih pejzaža u posudama počinje u Kini u doba dinastije Han, oko 200 godina pr.Kr. Jedna od mno-gih legendi govori kako je debeli car smatrao putovanje zamornim pa je naredio da se minijaturna kopija njegova carstva sagradi u dvorištu palače kako bi s prozora spa-vaće sobe mogao vidjeti cijeli svoj posjed. Želeći sačuvati njegovu jedinstvenost, naredio je da ubiju svakog tko po-kuša napraviti nešto slično.

Marina Razum, 6.r.

Azija je najveći i najnaseljeniji kontinent. Ona zauzima 30% Zemljine površine. Sastoji se od 46 zemalja i izlazi na tri oceana: Indijski ocean na jugu, Sjeverni ledeni ocean na sjeveru i Tihi ocean na istoku. Od kontinenata graniči s Evropom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardanele na moru) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom.

Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3,8 milijarde stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 86 stanovnika/km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent.AZIJA


11

KREATIVNA NASTAVA

Detaljne upute učiteljice Magdalene pomogle su u izradi naših prvih ždralova

U samo nekoliko koraka od običnog papira nastao je ovaj simbol mira i prijateljstva

daleki istok na dlanu

Na satu geografije učenici šestih razreda otpu-tovali su na Daleki istok i zavirili u neke njegove posebnosti – pomogle su im učiteljice Tajana Petrina, Magdalena Milić i Ines Grubić

Azija je najveći i najnaseljeniji kontinent. Ona zauzima 30% Zemljine površine. Sastoji se od 46 zemalja i izlazi na tri oceana: Indijski ocean na jugu, Sjeverni ledeni ocean na sjeveru i Tihi ocean na istoku. Od kontinenata graniči s Evropom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardanele na moru) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom.

Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3,8 milijarde stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 86 stanovnika/km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent.

Sama riječ ikebana može se prevesti kao cvjetni aranžman, ali i kao živi cvijet. Ikebana se razlikuje od aranžmana zbog svoje duhovne pozadine slaganja cvijeća. Budistički svećenici aranžirali su cvijeće prilikom službe kod oltara. Buda uči da je čovjek u svojoj biti istovjetan sa svime u prirodi i da se ta božanska istina otkriva samo putem spoznaje. Kad Japanac promatra cvijet, on u njemu vidi prirodu, snagu Zemlje i blagoslov Sunca. Osjećaj harmonije u svemu živome je smisao ikebane koja se temelji na ljubavi prema liniji, tipičnom obilježju japanske umjetnosti. • Katarina Mikuša, 6.r.

Origami je 2000 godina stara umjetnost presavijanja papira koja svoje korijene vuče iz Kine. Potječe iz drevnog Japana gdje je bio sastavni dio ceremonija japanskih samuraja. Obožavaju ga djeca i odrasli diljem svijeta, a mi smo se na satu Azije uvjerili da zaslužuje današnji status intelektualnog izazova i visoko kreativnog umjetničkog izražaja. Radili smo ždrala koji je jedan od tradicionalnih oblika origamija. U samo nekoliko koraka od običnog papira nastao je ovaj simbol mira i prijateljstva kojim se svake godine ukrašava spomenik u Hirošimi. Tisuće ždralova žarkih boja podsjetnik su na tragično razaranje Hirošime atomskom bombom i tragične sudbine njenih stanovnika 6.8.1945. Događaj je opisan i u povijesnom romanu Karla Brucknera „Sadako hoće živjeti“ u kojem djevojčica Sadako nastoji napraviti 1000 ždralova kako bi ozdravila.

ORIGAMI - umjetnost presavijanja papira

slijedi ove

jednostavne

korake i napravi

svog zdrala

ikebana UMJETNOST SLAGANJA CVIJECA


12

KREATIVNA IZVANNASTAVNA AKTIVNOST

ZADRUGARI NA PROLJETNOM SAJMU

Ove je godine Učenička zadruga „Okić“ OŠ Mihaela Šiloboda sudjelovala na Proljetnom sajmu u Samoboru. Učenici šestih, sedmih i osmih razreda prodavali su proizvode koje su marljivo izrađivali tijekom godine – od keramičkih posudica, torbi, prigodnih ukrasa za Uskrs do privjesaka i krparica.

Sajam je trajao dva dana, 31.3. i 1.4., a ovom prilikom zahvaljujemo svim učenicima i roditeljima koji su nam pomogli u organizaciji - poručili su zadrugari.

Učenička zadruga „Okić“

Sve se može kad se hoće!

Zadrugari pozivaju sve one koji žele naučiti korisne stvari kroz praktičan rad da im se pridruže – čeka ih dobra zabava, druženje u prirodi i upoznavanje novih ljudi

Učenička zadruga „Okić“ OŠ Mihaela Šiloboda djeluje u pet sekcija. Voćarsku i eko-etno vodi učitelj Radovan Librić, biljoteku učiteljica Ivanka Galunić, a vezilje učiteljica Ljilja Kušević. Za keramiku su zadužene učiteljice Ružica Vuković-Gotić i Magdalena Milić. Zadruga ima 60 članova, no nisu svi bili aktivni, napomenula je učiteljica Vera Jovanović, voditeljica zadrugara. Dodala je kako im se može priključiti tko god želi, od učenika i njihovih roditelja, učitelja i ostalih djelatnika škole, ukratko, svi oni koji imaju

volju i želju učiti i raditi u nekoj sekciji. – Sa Zadrugom smo ove školske godine gostovali na tri prodajna sajma, Božićnom, Proljetnom te sajmu povodom Dana grada Samobora. Uz to, u školi u svim prigodama postavljamo izložbeni ili prodajni štand – istaknula je učiteljica Vera. Zadrugari se nadaju da će iduće školske godine imati još više aktivnih članova, a najavili su i mogućnost osnivanja nove sekcije – šivanje za učenike viših razreda! •

Željko Ložnjak, 8.r.

Dojmovi zadrugara:

Filip Mihočinec, 8.r.

„U zadruzi sam jednu godinu, u voćarskoj sekciji. Sviđa mi se što radimo jabučni ocat od jabuka koje rastu u našem voćnjaku. Svima bih preporučio da nam se pridruže jer provodimo vrijeme u prirodi, prodajemo proizvode na sajmovima i upoznajemo zanimljive ljude!“

Klara Širić, 7.r.

„U zadruzi sam dvije godine, od petog razre-da, u sekciji biljoteka. Najviše mi se sviđa što od biljaka koje pronađemo u prirodi radimo proizvode koji su nam potrebni u svakod-nevnom životu. Nećete požaliti ako posta-nete zadrugar! Naučit ćete raditi korisne stvari od prirodnih sastojaka, bolje ćete up-oznati prirodu, a pritom ćete se dobro za-baviti i družiti!“

Red za kupnju učeničkih proizvoda

Pretakanje jabučnog octa

Sastanak zadrugara

U radu je spas - Matija i Janko u akciji!


13

PŠ PAVUČNJAK

Predstave koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnimaZa kraj prvog polugodišta šest je đaka predvođeno učiteljicom Mirja-nom ispričalo toplu božićnu priču, a njihova je izvedba ponovno bila na visokom nivou koji su si sami postavili – i kad smo mislili da ne mogu bolje – stigao je kraj školske godine i „Pismo iz Zelengrada“

Đaci Područne škole Pavučnjak i njihova učiteljica Mirjana Suša nadaleko su poznati po odličnim predstavama kojima nas svake godine iznova oduševljavaju. Uoči Božića, šest je učenika, koji čine jedan kombinirani razred, odigralo prigodnu predstavu. Toploj božićnoj priči, koju su mali glumci odlično prenijeli publici, prethodio je sajam na kojem su u trenu nestali originalni božićni ukrasi, čestitke i domaći kolači.

Predstava, kojom je obilježen kraj školske godine, napravljena je prema slikovnici Nevenke Videk „Pismo iz Zelengrada“. Djeca su, uz pjesmu i ples, poslali poruku svim odraslima da smeću nije mjesto u šumi! Za izvedbu su nagrađeni velikim pljeskom. To su prilikom podijeljena priznanja Međugradskog povjerenstva za Lidrano 2012. Za uspješnu izvedbu predstave „Balonijada“ pohvaljeni su učenici petog razreda Karlo Tomašković, Kristijan Levarda, Leo Karasman i Filip Palčić, učenice četvrtog razreda Karla Karlovčec i Gabrijela Suša te učenica trećeg razreda Lara Makarun. Nakon predstave i pjesme prvašića na engleskom jeziku, predstavile su se mažoretkinje samoborskog kluba “Unity S” te karataši Kyokushin karate kluba „Fortis“.

Šest učenika PŠ Pavučnjak s učiteljicom Mirjanom

Šetnja školskim hodnicima Šetnja kroz hodnike male škole, otkrila nam je neke od brojnih aktivnosti koje su đaci odradili tijekom godine, a koje su zabilježili izradom prigodnih plakata. – Obilježili smo sve važne datume, pripremali smo nove predstave, uređivali okoliš škole – rekla je učiteljica Mirjana

Kad se malo ruka složi, sve se može, sve se može!

Dan jabuka prošao je u pripremi pite i kompota

Ekološke poruke za Dan planeta Zemlje

Za Dane kruha mijesio se kruh

Uoči Božića, šest je učenika, koji čine jedan kombinirani razred, odigralo prigodnu predstavu. Toploj božićnoj priči, koju su mali glumci odlično prenijeli publici, prethodio je sajam na kojem su u trenu nestali originalni božićni ukrasi, čestitke i domaći kolači .

Rad nekadašnjih i sadašnjih učenika PŠ Pavučnjak dobio je niz priznanja na Lidranu

Idiličan život u šumi

uništio je čovjek koji ju

je zatrpao smećem

Mali glumci odusevili su publiku

Šumski stanovnici

kreću u borbu protiv

nesavjesnih ljudi...

...a publika im daje

veliku podrsku


14

PŠ KLAKE

Četiri mušketira i jedna učiteljicaIako ih je malo, ništa im ne nedostaje – četiri učenika i učiteljica zasluž-ni su što je škola u Klakama i te kako živa!

Lijepo nam je u Klakama, kada smo sami jer imamo puno mjesta u školi za igru! Volimo i ponedjeljak kad smo u Svetom Martinu jer se onda družimo i s drugim prijateljima – rekli su đaci Područne škole Klake. Četiri mušketira učiteljice Eve Mesic i ove su godine bili vrijedni. Osim marljivog učenja u školi, đaci su učili i na terenu. Za nas su izdvojili neke izlete koji su im se najviše svidjeli.Zlatko, Lovro, Petar i Antonio s učiteljicom Evom

Krajem travnja, učenici su krenuli na terensku nastavu u Zaprešić. Vozili su se vlakom, a osim željezničkog, posjetili su i autobusni kolodvor. Uputili su se u Nove dvore Jelačićeve, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine koji se nalazi svega kilometar i pol od središta Zaprešića. –Razgledali smo Nove dvore, od dvorca, kapela sv. Josipa, grobnice obitelji Jelačić, perivoja, park-šume do stambenih i gospodarskih zgrada – otkrili su. Put ih je odveo i do Lužnice gdje se nalazi prekrasan barokni dvorac okružen zelenilom velikog parka. Godine 1925. dvorac i perivoj kupile su sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga kako bi ondje smjestile stare i bolesne sestre. Tijekom godina namjena dvorca se proširivala različitim dobrotvornim, odgojnim i obrazovnim sadržajima – otvoren je dječji vrtić, domaćinska škola, a održavani su i satovi sviranja i pjevanja. Časne sestre, koje su s ponosom povele naše đake kroz svoj posjed, prije nekoliko godina su u Lužnici otvorile i Duhovno obrazovni centar „Marijin dvor“.

Alisa u zemlji čudesa na ledu!Učenici Područne škole Klake zadnji su dan studenog uživali u klizačkom spektaklu u Ledenoj dvorani zagrebačkog Doma sportova. Stotinjak klizača Klizačkog kluba „Medo“ djecu je odvelo u čaroban svijet djevojčice Alise. Jedna od najljepših bajki za djecu i odrasle, Carrollova Alisa u zemlji čudesa, na ledu izgleda odlično. Hrabri klizači, odlična rasvjeta, kostimi i scenografija vjerno su dočarali bajkoviti svijet u kojem je sve moguće.

Terenska nastava u ZaprešićuDečki ističu kako jako vole ići na izlete i učiti na terenu

Jelačićevi dbvori

Dečki jako vole ići na izlete

Dvorac Lužnica


15

TEMA BROJA

Hrana je naša svakodnevna potreba i vrlo je važnu kakvu hranu, koliko i kada je unosi-mo u organizam – stoga smo odlučili istražiti prehrambene navike učenika naše škole; provjerili smo i koliko su upo-znati s pravilima uravnotežene prehrane, ali i što vole najviše jesti te jesu li zadovoljni škol-skom kuhinjom

Naša snaga, naše zdravlje i naš život

Važan dio zdravog načina života je i provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane. Hrana je naša svakodnevna potreba i vrlo je važnu kakvu hranu, koliko i kada je unosimo u organizam.

Uravnotežena prehrana znači unošenje raznovrsnih namirnica iz svih skupina piramide zdrave prehrane, unošenje hrane u umjerenim količinama, svakodnevno približno u isto vrijeme.

Danas je tempo života brži nego ikad prije, stres i onečišćenje okoline su naša svakodnevnica. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo je sve veći izazov. Idealno bi bilo rasporediti dnevne obroke na tri veća i dva manja obroka. Obroke ne bi trebalo preskakati i trebalo bi ih uskladiti s dnevnim aktivnostima. Optimalno vrijeme između obroka je tri do četiri sata. Treba imati na umu da su raznolikost i umjerenost ključ zdrave prehrane. Niti jedna namirnica ne sadrži sve bitne hranjive sastojke u količini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raznoliku hranu, da osiguramo pravilnu prehranu. Što je hrana raznolikija, to je mogućnost da će se razviti pomanjkanje ili prevelika količina pojedinih hranjivih sastojaka manja. Svakodnevno bi trebali odabrati sastojke hrane iz nekoliko glavnih grupa. To su: žitarice, povrće, voće, mlijeko i meso. Šećer je preporučljivo unositi u ograničenim količinama. Treba izbjegavati zaslađene napitke i osvježavajuća pića, dok se slastice preporučuju povremeno.Voda je životno važna tekućina. Treba je piti u dovoljnim količinama, dnevno 1,5 do 2 litre. Smatra se da nema zdravih ili nezdravih namirnica. Pitanje je samo u odabira, kombinacije i količine hrane.

HRANA

Niti jedna namirnica ne sadrži sve bitne hranjive sastojke u količini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raznoliku hranu

Hranjivi sastojci hrane: Današnjim izučavanjem prehrane pokazalo se da su punovrijedni hranjivi sastojci hrane:• Bjelančevine ili proteini biljnog i životinjskog

porijekla• Masnoće biljnog i životinjskog porijekla• Ugljikohidrati ili šećeri i škrobHrana sadrži i nehranjive sastojke bez kojih nije moguć život, a to su:• Vitamini• Mineralne tvari• Voda

OSNOVNA PRAVILA ZDRAVOG NAČINA PREHRANE• Birajte namirnice koje su bogate vlakni-

ma kao što su integralni kruh i žitne pahuljice,mekinje i grah.

• Mesa ne treba jesti puno i dobro je barem jedan dan u tjednu biti bez mesne hrane.

• Mlijeko i mliječni proizvodi su odlična zamjena za meso i masnoće.

• Svaki dan jedite povrće i voće.• Jedite što manje masti i masnoća.• Kolače, bombone, slatkiše ,industrijske

sokove, čokolade jedite u posebnim i iznimnim prigodama.

• Fizička aktivnost mora biti sastavni dio života

Volimo jesti!


16

TEMA BROJA

ANKETA

Prehrambene navike učenikaKoliko su naši učenici upoznati s ovim pravilima zdra-ve ishrane provjerili smo u anketnom istraživanju u kojem je sudjelovalo 30 učenika viših razreda, dakle od 11 do 14 godina. Anketu je ispunilo 18 učenica i 12 učenika.

Jedete li svakodnevno voće?

DA 67 % 20

NE 33 % 10

Jedete li svakodnevno povrće?

DA 63 % 19

NE 37 % 11

Jedete li svakodnevno slatkiše i grickalice?

DA 37 % 11gotovo svakodnevno 37 % 11vrlo rijetko 26 % 8

Kakvu hranu najčešće jedete? (možete zaokružiti više odgovora)samokuhanu 9 % 3

samo prženu 6 % 2

samo pečenu 12 % 4

sve 73 % 24

Jedete li ribu?da, 2 puta tjedno 0 % 0

da, 1 puta tjedno 37 % 11

da, 1 puta mjesečno 40 % 12

ne volim ribu 23 % 7

Koliko često jedete meso i mesne prerađevine poput salame, hrenovki, paštete?

svaki dan 30 % 9

2-3 puta tjedno 53 % 16

vrlo rijetko / nikada 17 % 5

Koliko često jedete perad? (piletina, puretina)2 puta tjedno 63 % 19

1 puta tjedno 27 % 8

1-2 puta mjesečno 10 % 3

Koliko vode popijete dnevno?< od 1 L 20 % 6

1 do 1,5 L 40 % 12

1,5 do 2 L 23 % 7

> od 2 L 17 % 5

Većina učenika jede svakodnevno ili gotovo svakodnevno slatkiše i grickalice

Koliko sokova popijete dnevno?< od 1 L 53 % 16

1 do 1,5 L 27 % 8

1,5 do 2 L 7 % 2

> od 2 L 10 % 3

ne pijem sok 3 % 1

Jeste li opterećeni svojom tjelesnom težinom?da, stalno 23 % 7

ne 44 % 13

ponekad 33 % 10

Što mislite o svojoj tjelesnoj masi, odnosno građi tijela?normalno sam uhranjen, dobro izgledam 53 % 16

mršav sam, nemam nita protiv da se malo udebljam 10 % 3

mislim da sam predebeo, trebao bih smršavjeti 27 % 8

mislim da sam predebeo no ne mislim da trebam smršavjeti

10 % 3

Koliko glavnih obroka imate tijekom dana? jedan 3 % 1

dva 23 % 7

tri (doručak, ručak, večera) 73 % 22

Imate li međuobroke između glavnih obroka?da, između doručka i ručka 0 % 0

da, između ručka i večere 53 % 16

da, između doručka i ručka i između ručka i večere 20 % 6

ne, nemam međuobroke 27 % 8

Što jedete dok ste u školi?uopće ne jedem 7 % 2

sendviče 30 % 9

slatkiše i grickalice 7 % 2

hranim se u školskoj kuhinji 56 % 17

Potraži u školskoj knjižnici

„Prehrambene smjernice za djecu“, i

saznaj više o hrani, pročitaj savjete za

pravilnu prehranu!

“Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.”

Hipokrat


17

TEMA BROJA

Analiza rezultataVećina ispitanih učenika jede svakodnevno voće i povrće, no većina ih svakodnevno jede i slatkiše te grickalice. Trećina ispitanika jede ribu jednom tjedno, a trećina jednom mjesečno. Ostali ne vole ribu. Meso i mesne prerađevine gotovo trećina ispitanika jede svakodnevno, dok većina jede dva do tri puta tjedno. Uglavnom je to perad jer se 19 ispitanika izjasnilo da tu vrstu mesa jede dva puta tjedno. Unos vode je zadovoljavajući, a većina ispitanika popije manje od litre soka dnevno. Većina učenika im jedan međuobrok na dan, između ručka i večere, a čak ih osam uopće nema.

Jedete li dijetalnu hranu poput integralnog kruha, smeđe riže?

da 13 % 4

ne 43 % 13

ponekad 43 % 13

Što mislite o načinu na koji se hranite?mislim da se zdravo hranim 47 % 14

mislim da se nezdravo hranim 13 % 4

ne razmišljam o tome 40 % 12

Jeste li upoznati s načelima, pravilima zdrave prehrane?

da 73 % 22

ne 0 % 0

znam ponešto 27 % 8

Bavite li se tjelovježbom?da, redovito 57 % 17

povremeno vježbam i ujmjereno sam fizički aktivan

43 % 13

ne, ne vježbam i rijetko sam fizički aktivan 0 % 0

Zdrava/pravilna prehrana je način prehrane kojom se u organizam unose sve tvari potrebne za rast, razvoj te održavanje normalne funkcije tkiva i organa

Ljiljana Poša, školska kuharica:

Djeca najviše vole pizzu i tjesteninu, a učitelji piceka s mlincima!

U razgovoru s Ljilja-nom Pošom, školskom kuharicom, otkrili smo koja jela najviše vole učenici, a koja učitelji, kako nastaje školski jelovnik te je li teško kuhati za dvjestotinjak ljudi

• Tko slaže školski jelovnik? Ravnatelj, tajnica, jedan roditelj i ja.

• Jeste li zadovoljni njime? Obrazložite. Nisam. Nema do-voljno voća i povrća koje djeca

ne žele jesti.

• Koje jelo najviše vole učenici, a koje učitelji? Mislim da učenici najviše vole pizzu i tjesteninu s bolonjez umakom, a učitelji piceka s mlincima.

• Što učenici još ne vole jesti, osim voća i povrća? Očito je da djeca ne vole jela sa žlicom. Nisu oduševljeni kad ih na stolu dočeka varivo.

• Je li teško kuhati za toliko ljudi? Je! Jako je teško kuhati za puno ljudi jer svatko ima svoj ukus.

• Imate li vremena skuhati neko kompliciranije jelo? Imam. Kuham od šest do deset sati ujutro. To je dovoljno vremena da se svašta sku-ha! (smijeh)

• Koje je vaše najdraže jelo? Sve volim jesti, ali ako bih morala nešto izdvojiti, onda bi to bio grah. • Razgovarala Dora Poša, 6.r.

Kuharica Ljiljana u školskoj kuhinji

Školska kuhinja

O ukusima se (ne) raspravljaU ovoj školskoj godini u školskoj se kuhinji hranio 241 učenik ma-tične škole od ukupno njih 268 i svih deset učenika područnih škola

Gotovo svi učenici naše škole hrane se u školskoj kuhinji što je već dovoljan znak njene kvalitete. No, kako su ukusi zaista različiti, upitali smo ih što vole više jesti, a što manje. Također, ekskluzivno su za MiŠ složili jelovnik iz snova koji možete pronaći na sljedećoj stranici!

Što voliš, a što ne voliš jesti u školskoj kuhinji?

Ivona Marović: Volim jesti pizzu, a ne volim hrenovke. • Mario Šolčić: Volim pizzu! Ne volim rižoto. • Karlo Tomašković: Rado jedem žemlju sa Zdenka sirom i pizzu. Ne volim sendviče ponedjeljkom. • Željko Ložnjak: Volim jesti pizzu, bolonjez, rižoto i sendviče ponedjeljkom. Ne volim jesti žitarice s mlijekom i Zdenka sir sa žemljom. • Jurica Hasanović: Obožavam pizzu, a ne volim griz. • Leo Karasman: Jako volim jesti pizzu, bolonjez i makarone sa saftom. Ne volim jesti sendviče. • Petra Žitković: Volim špagete, rižu i pizzu, ne volim sendviče i hrenovke. • Marina Razum: Volim špagete, pizzu, slanac sa sirom i rižoto, a ne volim sendvič i hrenovke. • Rafaela Coha: Volim pizzu, griz i špagete, a ne volim sendvič i hrenovke. • Valerija Burić: Volim pizzu, bolonjez, slanac sa sirom i rižoto, a ne volim mliječne proizvode. • Tamara Bašić: Volim pizzu, a ne volim sendvič. Ponekad mi nije baš fin ni jogurt. • Petar Penava: Lisnato s višnjom i kakao, ne volim hrenovke, sendvič i Zdenka sir.

Gotovo svi učenici hrane se u školskoj kuhinji


18

TEMA BROJA

Balut je prokuhano, oplođeno pačje ili kokošje jaje sa skoro potpuno razvijenim embrijem. Bogato je proteinima, a jedu ga Filipinci, Kambodžani i Vijetnamci. Filipinci ga jedu nakon sedamnaest dana, dok

još nema ni perje ni kljun, a Vijetnamci se strpe dvadesetak dana, kada embrio dobije sva obilježja malog pačića ili pilića, kojem nedostaje još koji dan da se sam izlegne. Jede se sve, a za potpun užitak dodaje se sol, čili ili ocat dok se najčešće konzumira uz pivo. Iako se uglavnom mogao naći kod uličnih prodavača, danas je u ponudi skupih restorana.

Dok su za moderan svijet oni simboli boleštine, u Kambodži ih vole baciti na roštilj. Uloviti ih nije nimalo teško. Pričekate manju poplavu i nakon nje na polju ostaje na desetine utopljenih štakora. Problem ih

je jedino nositi jer su zbog pretjeranog prežderavanja na bogatim poljima puno deblji i teži od onih koje mi poznajemo.Nakon sasvim uobičajenog pečenja na roštilju spremni su za jelo i navodno imaju okus poput piletine.

Složi jelovnik po vlastitom guštu! • Pripremio Karlo Tomašković, 5. r.

Učenici PON UTO SRI ČET PET

IVONA Marović pizza i sok puding sladoled

muffini s čokoladom

i kakao

muffini s čokoladom

i kakao

MARIOŠolčić nesquik pomfrit i

kečapkrema od čokolade griz lignje ili

riba

KARLO Tomašković lazanje gyros tjeste-nina

sa sirom tortiljelignje

ili hobot-nica

ŽELJKOLožnjak sendvič pizza lazanje tortilje

lignje, salata, ili hobotnica

JURICA Hasanović čevapi čevapi burek gyros pizza

LEO Karasman

pohano meso lazanje pizza lisnato s

višnjom krafne

PETRAŽitković čevapi sirni

namazpiletina i krumpir lazanje pomfrit

RAFAELACoha pizza corn flakes kruh s Nut-

telomsalata s

piletinom Mc’Donalds

VALERijA Burić špageti pizza

slado-led od

čokolade

juneći paprikaš lazanje

TAMARA Bašić piletina čokoladna

torta giros muffini od čokolade riba

PETAR Penava pizza čevapi tortilje burek svinjetina

Neobična hrana

Sir u kojemu žive ličinke kukaca, Cazu Marzu, specijalitet je na jugu Italije. Ličinke se namjerno dodaju kako bi ubrzale fermentaciju do stanja raspadanja tj. do trenutka kada se razgrađuje mast u siru.

Cazu Marzu

U neobičnoj deliciji uživaju stanovnici u nekim afričkim i azijskim zemljama gdje se smatra poslasticom. Cvrčci su bogati bjelančevinama i zbog toga su na Zapadu postojali pokreti koji su promovirali pržene insekte. Većina je, pogađate, neslavno propala.

Prženi cvrčci

Štakori

Korejancima je pseće meso svakodnevno na meniju pa je ono i sastavni dio jušnog jela bosintang. Kuha se s raznim povrćem, a posebno se dobro slaže s češnjakom, đumbirom, lukom, raznim biljem i

paprom. Vjeruje se da je meso mekše i ukusnije ako pas umire u mukama, stoga nedužne i jadne pse muče oduženim vješanjem ili premlaćivanjem. Ranije je za bosintang uzgajana posebna pasmina, a danas se jedu sve, i čistokrvne i mješanci. Svaki stanovnik Južne Koreje godišnje pojede oko kilu i pol psećeg mesa.

Bosintang

Balut

Filip Fabek: Najčudnije sam jeo u Meksiku tacos s kravljim iznutricama, mozgove raznih životinja, puževe... Najviše volim jesti ribu , biftek i carpaccio (tanko rezano sirovo meso najčešće govedine, teletine, tune, lososa…). U školi najviše volim jesti čušpajze!

Što ste najčudnije jeli, a što najviše volite jesti?Upitali smo nekoliko učitelja koja je najneobičnija hrana koju su probali

Tajana Petrina:Najčudnije što sam jela su bili žablji krakovi. Najviše volim jesti škampe na buzaru.

Klementina Šančić:Najčudnije što sam jela je bila kineska patka u kineskom restoranu, a najviše volim jesti štrukle.• Pripremila Danijela Bićanić, 8.r.

Mmmm…. Volimo griz!

• Pripremila Klara Razum, 8. r.


19

DOGAĐANJAUčenici i sportašica generacije:

Zvijezde osmaša su Lovro Širić, Klara Razum, Kristina Suša i Danijela BićanićLovro Širić, Klara Razum i Kristina Suša na završnoj su priredbi progla-šeni učenicima generacije, a Danijela Bićanić sportašicom generacije; pročitajte njihove izjave

Završna priredba

Oproštaj učenika 8. razredaNakon završne priredbe u lipnju, uz svečanu podjelu svjedodžbi i pje-smu, od osnovne se škole oprostilo 42 učenika osmih razreda

Zanimljivom priredbom koja nas je vodila kroz učionice OŠ Mihaela Šiloboda obilježen je kraj nastavne godine. Nakon komičnih situacija na „satovima“ hrvatskog, glazbenog i informatike, brojna publika preselila se u dvoranu. Ondje su plesno i akrobatsko umijeće pokazali članovi plesne skupine koji su svaki petak tijekom godine marljivo uvježbavali zahtjevnu točku.

Učenicima dvaju osmih razreda podijeljene su svjedodžbe, a nakon međusobnih zahvala učitelja i učenika, krenula je pjesma „Bili smo jednom najbolji, o nama su priče pričali…..“

Iako se većina učenika uopće ne bi dvoumila oko toga je li Lovro Širić učenik generacije, jer zaista nema predmeta u kojemu nije odličan, on sam ostao je iznenađen. – Nisam uopće o tome razmišljao, nisam bio siguran da će uopće birati učenike generacije – rekao je Lovro, koji ima podugačku listu sudjelovanja na natjecanjima. – U šestom razredu sam bio drugi na županijskom iz geografije, a u sedmom sam bio šesti. Iz kemije sam bio peti, pola boda mi je nedostajalo do državnog natjecanja, a na natjecanju iz biologije sam bio drugi. Bod do državnog! U osmom razredu išao sam na županijska natjecanja iz geografije, kemije, biologije i vjeronauka, a sudjelovao sam i na gradskom natjecanju pomlatka Crvenog križa – istaknuo je Lovro, koji je upisao 5. gimnaziju u Zagrebu – Nakon što krenem u najtežu gimnaziju u Zagrebu, osnovnu školu ću vjerojatno pamtiti po tome kako mi je lijepo, lagano i idilično bilo – zaključio je kroz smiješak.

N i s a m očekivala da ću biti učenica generacije, zato što je bilo i boljih učenika od mene, onih koji su bili na više natjecanja i koji su postigli puno bolje rezultate. Sudjelovala sam na školskim natjecanjima iz biologije i engleskog – skromno je rekla Klara Razum, koja je upisala samoborsku gimnaziju A.G. Matoša. – Najdraži predmeti u osnovnoj školi su mi bili geografija, kemija i likovni, a pamtit ću je po odličnom društvu, mnoštvu događaja i dobrim učiteljima – istaknula je. U slobodno vrijeme Klara voli biti s izviđačima, družiti se s prijateljima i plesati.

Osim što je odlična učenica, Kristina Suša je tri godine za redom bila prvakinja Hrvatske u Kyokushin karateu. Članice je ekipe koja je na županijskom natjecanju iz atletike osvojila treće mjesto, a sudjelovala je i na školskim natjecanjima u rukometu i biologiji. – Puno sam se trudila i marljivo radila tijekom cijele godine no nisam očekivala ovo priznanje. Ipak, trud se i ovaj put isplatio – rekla je Kristina, koja je upisala opću gimnaziju u Jastrebarskom. - Od prvog do četvrtog razreda mi je mama predavala u Područnoj školi Pavučnjak. Bio je to istovremeno čudan i lijep osjećaj. Svi smo bili kao mala obitelj. Kada sam u petom razredu došla u Sveti Martin, za mene je to bila velika promjena. No, ubrzo sam stekla nove prijatelje i iskustva. Ono što me iznenadilo je to što se i dalje u tako velikoj školi osjećala međusobna ljubav, a dobila sam i više samopouzdanja. I ono najvažnije, stekla sam znanje koje su nam učitelji s puno truda i strpljenja prenijeli – istaknula je Kristina kojoj će u posebno lijepom sjećanju ostati maturalac i dani provedeni u Školi stvaralaštva u Novigradu.

Jako sam se razveselila kad sam saznala da ću biti sportašica generacije! U školi sam trenirala atletiku, kros, gimnastiku i malo rukomet – sretno je izjavila Danijela Bićanić, dodajući - Svaki sport je poseban, kao i ekipe s čijim sam članovima zajedno ostvarivala pobjede. Ipak, možda bih malu prednost dala gimnastici.– Danijeli će u posebnom sjećanju ostati ovogodišnje državno natjecanje u Poreču gdje je s gimnastičarkama osvojila broncu. Ipak jo je draži rezultat koji je ostvarila na županijskom natjecanju iz atletike. – Bila sam druga, što je vrlo visoka pozicija s obzirom da sam bila najmlađa i najmanja natjecateljica – kazala je buduća učenica 10. gimnazije u Zagrebu.

Najatraktivnija točka na priredbi – plesna skupina koju vodi učiteljica Helen-Marie

Zvijezda priredbe Željko Ložnjak odlično je odglumio učiteljicu Zlatu

Mali zbor uveličao je priredbu Osmaši su podijelili prigodne poklone učiteljima

Odlikaši su nagrađeni knjigama Tko ima bolje majice?Pjesma za kraj

Klara Razum, Lovro Širić i Kristina Suša

Sportašica gen-eracije Danijela Bićanić i učitelj Šuflaj

Kristina Suša

Lovro Širić

Klara Razum Danijela Bićanić


20

DOGAĐANJA

Prvu školsku zgradu u Svetom Mar-tinu pod Okićem, koja se sastojala od jedne učionice i učiteljskoga stana, sagradili su 1873. godine seljaci na župničkoj oranici, a prvi učitelj zvao se Stjepan Kovačina.

Do tada su djeca učila čitati i pisati po kućama. Godine 1972. svečano je postavljen ka-men-temeljac nove škole, a današnja školska zgrada otvorena je 19. listopada 1975. godine i nazvana po književniku Ivanu Goranu Kovačiću. Godine 1993., osamsto godina od prvog spomena Okića u povijesti, selu se vratio stoljetni naziv Sveti Martin pod Okićem, a školi njezi-no prvo ime. Odnedavno škola nosi ime matematičara Mihaela Šiloboda.

Dan škole

Slavlje za dan naše škole i Majčin danUčenici i djelatnici OŠ Mihaela Šiloboda obilježili su Dan škole priredbom i sportskim susretima

Priredbu su povodom Dana škole, 30. svibnja, pripremili učenici nižih razreda i njihove učiteljice. Pred prepunim školskim holom pjevali su, svirali, plesali, recitirali i glumili. Ujedno su obilježili i Majčin dan pa su sve majke dobile poklone koje su učenici sami izradili. Viši razredi su Dan škole i Svjetski dan sporta prigodno obilježili sportskim susretima.

Povuci, potegni… Prvi razredi oduševili su publiku!

Ekipa iz Klaka

Skeč četvrtaša

Dečki su igrali nogmet

Recitacija drugog razreda

Učenice viših razreda igrale su rukomet

Iz petnih žila!

Mali tamburaši

Voditelji Jelena Lesjak i Maks Prpić odlično su odradili posao


21

DOGAĐANJA

Olimpijada starih sportova

Svi za jednoga, jedan za sve!Stotinjak učenika nižih razreda natjecalo se u povlačenju konopa, utr-kama u vrećama i utrkama sa šinjama

Zadnji tjedan nastave u školi je organizirana Olimpijada starih sportova za učenike nižih razreda. Stotinjak učenika, podijeljeno u devet ekipa, natjecalo se u povlačenju konopa te u utrkama sa šinjama i utrkama u jutenim vrećama. Najbolja je bila plava ekipa čiji su članovi dobili medalje, a svi su sudionici nagrađeni slatkišima. Natjecanje je bilo borbeno i srčano, a dvoranom i školskim igralištem tih se dana najčešće mogao čuti dječji uzvik: „Svi za jednoga, jedan za sve!“

Na olimpijadi su sudjelovali učenici od

1. do 4. razreda Utrka u vrećama

Kolne šinje zamjenili su

drveni kolutovi

Podjela medalja pobjednicima Navijači

Povlačenje konopa


22

DOGAĐANJA

Povodom Dana kruha, u listopadu je u našoj školi održana priredba na kojoj su učenici čitali i recitirali književna djela o kruhu. – Bilo je lijepo, sviđale su mi se zanimljive pjesme o kruhu – podijelio je s nama svoje dojmove učenik Ivan Bićanić. Svima se najviše svidjela priča o nastanku kruha Mislava Botice koji ide u prvi razred.

Učenička zahvala za plodove zemlje Dani kruha, dani zahvalno-

sti za plodove zemlje, obi-lježavaju se svake godine tijekom listopada; uz moli-tvu i blagoslov zahvaljuje-mo Bogu na svim plodovi-ma, radostima, uspjesima i darovima kojima smo ti-jekom godine kao narod i kao pojedinci bili podareni

Odlična priča Mislava Botice-Često gledam tatu kako radi kruh . Takav kruh ne može napraviti nitko osim nas jer imamo posebno dalmatinsko brašno. Tata u kruh stavlja pola kile brašna, ulje, sol , šećer, malo vode, kvasac. Sve te sastojke stavimo u komoru, to je miješalica za tijesto, i zamijesimo kruh . Zatim ga pokrijemo krpom i ostavimo da se digne. Peku počistimo lopatom i u nju stavimo kruh . Pečemo ga otprilike tri sata. Taj kruh dostavljamo mnogim trgovinama i restoranima – otkrio nam je Mislav, kojemu smo postavili n e k o l i k o pitanja. D a n i j e l a B i ć a n i ć , 8.r.

* Voliš li jako kruh? Obožavam ga! Svako jutro jedem kruh i mlijeko!

* Pomažeš li tati raditi kruh?

Često pomažem mijesiti kruh.

* Koja vrsta kruha ti je najbolja?

Svi su mu odlični.

* Misliš li se u budućnosti baviti pekarstvom?

Kada moj tata umre, ja ću raditi kruh da Bog ne bude tužan.

Mislav Botica – najmlađi pekar svetomartinskog kraja

KRuhSipa, mućka, valja, mijesi

moja baka svako jutro fini kruh zamijesi.

U staroj peći, on se rumeni

i mirisom sve zasjeni.

Na stolu uvijek izgleda slatko

pa moja seka kaže: „Jeo bi ga svatko!“

Kruh moje bake, uvijek je dobar,

zato ga svi morate probat!

Željko Ložnjak, 8.r.

Kao namirnica

od velike povijesne, ali i suvremene važnosti, sama

riječ kruh je metafora za osnovne ljudske

potrebe

Kruh je vrijedna namirnica. Sadrži složene ugljikohidrate, bjelančevine, kalcij, željezo, tijamin i nijacin te važne vlaknaste tvari


23

DOGAĐANJA

Mali i veliki đaci na priredbi

Legenda o nastanku kruha

Prvi je kruh nastao slučajno. Oko 2600. godine prije Krista jedan je egipatski rob uz vatru pravio kolačiće od brašna i vode. Uhvatio ga je san, vatra se ugasila, a kolačići su ostali na toplom. Tijesto se diglo, a pečeni kolačići bili su mnogo ukusniji od tankih, tvrdih kakve su jeli do tada.Arheološki nalazi u Egiptu pokazali su da su Egipćani zaista poznavali proces pečenja kruha. No, kruh se u nekom obliku jeo još od neolitika. Zrna žitarice su se drobila, miješala s vodom i pekla na vatri. Grčki mornari i trgovci donijeli su iz Egipta brašno i tako se proizvodnja kruha proširila i po Europi. U srednjem vijeku kruh se ponovno počeo pripremati bez kvasca, iako su ga Normani s kvascem radili od 1191. Do ranog 13. stoljeća mlinari su postajali sve važniji, a izum mlina oko 1800. godine omogućio je proizvodnju laganijeg i bjeljeg kruha koji se smatrao skupljim i ukusnijim.

U British Museumu u Londonu nalazi se kruh star oko 4000 godina, a pronađen je uz egipatsku mumiju!

Prosječan Hrvat na godinu pojede oko 90 kilograma kruha, a prosječan Amerikanac tek oko 23 kilograma.

Prelomljeni kruh smatra se univerzalnim simbolom mira.

Riječi kompanjon znači onaj s kim se jede kruh (lat. cum – sa + pan – kruh).

Murphyjev zakon kaže da će se kriška kruha premazana maslacem pri padu uvijek dočekati na namazanu stranu.

Zanimljivosti

Krušna anketa

Bez kruha nema životaCopyright 2012 Rory Walker

Svi prvašići (na slici Jakov Les-jak) zamijesili su svoj kruh... ….koji je zatim blagoslovio vlč. Božidar Belinić, župnik svetomartinski

Učenici viših razreda čitali su svoje radove o kruhuUčenici trećeg razreda: „Volimo kruh!“

Anketu su provele učenice šestih razreda, Lea Lisec, Valentina Hubak i Doris Mihelec

Korina Lisec, 1. razred:„Volim kruh, a najdraže pecivo mi je puter štangica. Mislim da se kruh sastoji od brašna i soli.“

Eva Krpan, 2. razred:„Obožavam kruh, a najdraže pecivo mi je kroasan. Za mene su Dani kruha proslava kad blagujemo kruh.“

Klara Sopić, 4. razred:„Mislim da se kruh sastoji od pšenice, brašna i vode. Dani kruha se održavaju zato da bi blagoslovili kruh. Ne bih se htjela naći u situaciji da nemam novaca ni za kruh.“

Filip Palčić, 5. razred:„Volim kruh! Mislim da se Dani kruha održavaju zato što ga ljudi vole. Mislim da se sastoji od kvasca, soli, vode i brašna.“

Tamara Bašić 6. razred:„Mislim da su Dani kruha važni za cijeli svijet. Jako volim kruh. Mislim da je on jedinstven i svi bi ga trebali jesti!“

Mihael Jurak, 8. razred:„Volim jesti kruh, a najdraži mi je bijeli kruh moje bake. Za kruh mislim da je najbolja stvar na svijetu i da bez njega nema života.“

24

MiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII. DOGAĐANJA

Fašnik

Nore gljive i ježeki najbolji među malim školama!

Maske OŠ Mihaela Šiloboda pomele su konkurenciju na Samobor-skom fašniku - publiku su oduševile maštovite gljive i ježeki, njihova pjesma i veselje s kojim su se predstavili

Nore gljive i

ježeki iz naše škole proglašeni su

najboljom maskiranom skupinom u konkurenciji

manjih škola na 186. Samoborskom fašniku! Nagrada je to velikom

trudu koji su učenici drugog razreda matične škole i PŠ Klake s učiteljicama

Valerijom Levanić Milinković i Evom Mesic te učenici

PŠ Pavučnjak s učiteljicom Mirjanom

Suša uložili u izradu maski.

Pjesma norih gljiva

Tak velke lude gljivenigde na svetu nia saki mali ježeku jednoj sad beži .

U šumu, u šumu, u šumu,ježek sad beži .

Poglejte, poglejte, poglejteKak noru gljivu sad gledi .

Školski ples pod maskamaKauboji, Indijanci, liječnici, vampiri, vile i vještice zavladali su školom za-dnji dan fašnika!

Pogledajte fotografije i prisjetite se nore atmosfere plesa pod maskama!

Kak’ se dobro

zabavljam

o!

Vile i Indijanci četvrtog razreda

Dobra vila

Klementina

našminkala je brojne

maske

Najmanje maske….

Da je barem svaki dan maskenbal!

25

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.DOGAĐANJA

Maske OŠ Mihaela Šiloboda pomele su konkurenciju na Samobor-skom fašniku - publiku su oduševile maštovite gljive i ježeki, njihova pjesma i veselje s kojim su se predstavili

Samoborski fašnik ima dugu tradiciju. Traje već 186 godina i najstariji je među hrvatskim pokladnim svečanostima. Najveća je i najvažnija turističko -zabavna manifestacija grada Samobora. Posjećuju ga ljudi iz svih

krajeva zemlje, maskiraju se, plešu i najvažnije - dobro se zabavljaju. • Danijela Bićanić, 8.r.

Povijest maškaraNekada davno ljudi su maskiranjem pokušavali dozvati i odobrovoljiti bogove, maskama su se štitili od nesreća, prirodnih nepogoda, loše sreće…. Prerušavanjem su tjerali zimu i prizivali proljeće, a pritom su se i dobro zabavljali. Taj se običaj zadržao sve do danas. Počeci fašnika vezani su uz pravilo nastalo u 9. stoljeću koje je propisivalo da u ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede ili Pepelnice i korizme svećenici drže post. Nedjelju u kojoj počinje korizma tako su nazivali dominica carnis privii (bezmesna nedjelja). Kako bi narod lakše izgovarao te riječi, nastao je skraćeni oblik karneval ili mesopust. Danas riječ karneval označava maškaranje u primorskim gradovima naše zemlje, a fašnik u kontinentalnim. Na fašnički dan kuha se zelje, žganci, govedina, peče purica ili guska i pripremaju krafne (pokladnice). Fašnik je imendan muškaraca pa si neki od šale i čestitaju. Nakon pokladnog utorka dolazi Čista srijeda i karneval završava. Tog dana se zlotvor fašnik, krivac zbog sveg lošeg u protekloj godini, svečano spali, utopi ili objesi. Prije pogubljenja prethodi mu suđenje u kojem sudjeluju tužitelj, sudac, branitelj, krvnik i tugujuća rodbina. Fašnička lutka izrađena je od slame, krpa ili starog odijela. Njegovim spaljivanjem završava vrijeme ludorija i započinje korizmeno razdoblje od 40 dana koje prethodi Uskrsu. Tada se maske spremaju u ormar i ponovno postajemo oni obični – mi! • Karlo Tomašković, 5. r.

Čuvena Sraka jedan je od simbola

Samoborskog fašnika

Blues brothers!

Vile i Indijanci četvrtog razreda

Da je barem svaki dan maskenbal!

Crno bijeli svijet

Punk is not dead!

Najjači smo u školi!

Sumrak saga!

Indijanka!

26

DOGAĐANJAMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

Božićni duh zavladao je školom u prosincu! Ekološke vrećice, kolači i ukrasi za bor bili su samo dio bogate ponude božićnog sajma koji su pripremili učenici i učitelji. Roditelji, bake i djedovi u velikom su broju stigli na sajam i priredbu. Prepunu dvoranu oduševio je zanimljiv program i voditeljske zvijezde Jelena Lesjak, Karlo Tomašković i Antun Tišljar. - Prihvatio sam voditeljski zadatak jer volim glumiti. Pripremali smo se oko osam školskih sati – otkrio nam je Karlo, dodajući kako su Antun i Jelena jako dobri kolege s kojima je bilo zabavno surađivati. Učiteljice Helen-Marie Kerovec i Martina Razum osmislile su program. Uz pjesmu, ples i igrokaze, zanimljive su bile i točke napravljene po uzoru na popularne televizijske emisije „Supertalent“ i „Ples sa zvijezdama“. Kratki film „Kako će neki provesti Božić“ podsjetio nas je da nisu svi sretni kao mi te da bi uvijek trebali cijeniti život, a posebno u božićno vrijeme. – Bilo mi je super – komentirao je prvašić Damjan Makarun, s kojim se složila i učenica šestog razreda Kristina Perić – Ne bih ništa mijenjala, sve mi je bilo zanimljivo – zaključila je.

JASLICE

Jaslice su ove

godine bile

drugačije nego

prethodnih

godina. Otvoreno

ognjište oko kojeg se

okuplja obitelj postalo

je i okupljalište

učenika u školskom

hodniku. - Sviđaju

nam se jaslice jer

su posebne. Nikada

nismo vidjeli slične

- komentirali su

učenici . Dodatni

sjaj ovom prostoru

dali su ukrasi od

prirodnih materijala

koje su izradili

učenici trećeg

razreda.

Sretan Božić svakome!Božićna priredba i sajam

Učitelji, učenici i njihove obitelji zajedno su proslavili Božić u školi svečanom priredbom i sajmom učeničkih rukotvorina

Ekološki osviješteni

petaši

Voditelji božićne priredbe: Antun Tišljar, Karlo

Tomašković i Jelena Lesjak

Raspjevani prvaši

Šaljiva pjesma šestih razreda nasmijala je publiku

27


Sretan Božić svakome!Božićna priredba i sajam

Učitelji, učenici i njihove obitelji zajedno su proslavili Božić u školi svečanom priredbom i sajmom učeničkih rukotvorina

Ponuda je oduševila posjetitelje sajma….

… a mali prodavači imali su pune ruke posla!

Raspjevani prvaši

Zimu su nam dočarale pahuljice i snjegović iz drugog razreda

Nastup četvrtaša

Šaljiva pjesma šestih razreda nasmijala je publiku

Priredba na TV programu

Zanimljiva ideja da voditelji mijenjaju te-levizijske programe ve-likim daljinskim uprav-ljačem, a na pozornici u obliku televizora se izmjenjuju nastupi, po-tekla je od izviđača s kojima učiteljica Helen-Marie već godinama radi. - Učiteljica Marti-na izradila je daljinski upravljač, a zajedno smo osmislile izgled pozornice. Učiteljica Ružica i domar Marijan našu su ideju proveli u djelo – rekla nam je uči-teljica Helen-Marie.

Zvijezde Plesa sa zvijezdama….

… i strogi ocjenjivački sud!

28

DOGAĐANJAMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

Čuvajmo naš jedini dom svaki dan!Povodom Dana planeta Zemlje upitali smo učenike što svakodnevno čine kako bi zaštitili i očuvali naš prirodni okoliš

Dan planeta Zemlje svake se godine obilježava 22. travnja u više od 175 država svijeta s namjerom jačanja svijest i poštovanja ljudi prema prirodnom okolišu. Taj dan je i prigoda za procjenu svega što smo učinili i što još trebamo učiniti kako bismo zaštitili i očuvali naš planet. Svi mi na razne načine možemo pridonijeti rješavanju problema otpada, očuvanju prirodnih resursa i održivom razvoju lokalne zajednice. Provjerili smo koliko je razvijena ekološka svijest kod naših učenika.ga! Skupljamo stari papir. Čistimo okoliš. Štedimo vodu, a po danu ne palimo svjetlo!

Što ti činiš kako bi zaštitio i očuvao Zemlju?

Željko: Bacam smeće u koš za smeće! Staklo, plastiku i papir posebno bacam u kontejnere predviđene za različite vrste otpada.

Danijela: Štedim vodu. Ne kupam se nego tuširam.

Natalia: Zatvorim vodu dok perem zube!

Leo: Ne koristim dezodorans jer on sadrži freone koji su štetni za atmosferu.

Veronika: Ne gazim cvijeće u šumi.

Marina: Recikliram papir, plastične boce, staklo.

Lucija: Odvajam različiti otpad, ne bacam smeće u prirodu.

Petar: Dok perem zube, voda ne teče. Gasim svjetlo kad izlazim iz prostorije.

Karla, Ian, Lana i Paola: Ne bacamo smeće na pod. Recikliramo

Akcija prikupljanja starih baterijaPovodom Dana planeta Zemlje organizirali smo akciju skupljanja starih baterija. Postavili smo spremnik za baterije u hol škole, a uz njega je i plakat na kojem je istaknuto zašto je važno odvajati ovu vrstu otpada. Naime, mnoge stare baterije i akumulatori sadrže teške metale koji, ako završe u vodi i okolišu, mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi i životinja.

Dan planeta Zemlje

Plakat učenika drugog razreda

Mi smo bacili stare baterije, a

ti? Još stigneš!

Svjetski

dan

voda

29


Sretni smo jer možemo piti čistu izvorsku vodu!Učenici OŠ Mihaela Šiloboda obilježili su Svjetski dan voda izletom do izvora u Podgrađu gdje su provjerili kakvoću vode

Svjetski

dan

voda

Povodom Svjetskog dana voda, koji se obilježava 22. ožujka, dio učenika OŠ Mihaela Šiloboda je s učiteljicom Ivankom Galunić posjetio izvor u Podgrađu. Učenici petih i šestih razreda izmjerili su temperaturu vode, a učenici sedmih i osmih razreda pH vrijednost. – Temperatura vode je 15 stupnjeva Celzijusa, a njena pH vrijednost je 6,5. To je otprilike vrijednost kakvu očekujemo od čiste vode – istaknuli su učenici, koji su na čaše pune izvorske vode ispisali „Voda za život“. Tako glasi geslo razdoblja od 2005. do 2015. godine koje je proglašeno desetljećem vode. Pri povratku iz Podgrađa zaključili smo da smo jako sretni što možemo piti čistu izvorsku vodu te da to bogatstvo moramo čuvati i za generacije koje dolaze – rekli su učenici.

Jeste li znali?Jedna litra ulja može zagaditi dva milijuna litara vode.U zemljama u razvoju 80 posto bolesti je povezano s vodom.P e t o m i n u t n i m tuširanjem potroši se oko 100 litara vode.Kanada posjeduje 25 posto ukupne svjetske vode.

Učenici petih i šestih

razreda izmjerili su

temperaturu vode, a

učenici sedmih i osmih

razreda pH vrijednostUčenici i učiteljica Ivanka Galunić kod izvora

Predstavljen projekt “Izvori života” PP Žumberak -Samoborsko gorje„Izvori života“ naziv je projekta koji su, povodom Svjetskog dana voda, učenicima OŠ Mihaela Šiloboda predstavili djelatnici Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. Cilj projekta je očuvanje brojnih izvora vode u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje s hrvatske strane i izvora u Beloj krajini sa slovenske strane. Prema dosad prikupljenim podacima u Parku ima više od 800 izvora, otkrili su istraživači, koji su djeci pokazali fotografije čišćenja izvora, uređenja lokvi te raznolike flore i faune. Uz uređenje pet lokvi i pet izvora, u sklopu projekta uređena je i poučna staza blizu Budinjaka, a prilikom posjeta treba poštovati pravila ponašanja uz vodu. - Ne smijemo bacati smeće, zagađivati prirodu, ne smijemo mučiti životinje i uništavati biljke – rekli su učenici koji su znanje pokazali i u prigodnom kvizu. Na kraju druženja dobili su knjižicu koja će im, uz zabavne igre, biti dobar vodič u prirodi.

Cilj projekta je očuvanje brojnih izvora vode u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Učenici su upoznati s važnošću čišćenja izvora i uređenja lokvi

30

inTeRvjuMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

intervju

Ukratko nam se predstavite. Ja sam Filip Fabek, predajem povijest u vašoj školi u Svetom Martinu.

Što ste željeli biti kad ste bili mali? Pa, puno toga… Htio sam biti odvjetnik, stalno sam lupao s čekićem kao pravi sudac. Želio sam i letjeti u svemir, biti astronaut, pilot. O tome sam puno maštao. Zapravo, još bih dan danas želio letjeti u raketi! Tijekom srednje škole želja mi je bila da radim što me volja, a to je uglavnom bilo - ništa.

Kakav ste bili đak u osnovnoj? Odličan, a u srednjoj sam bio vrlo dobar.

Koji fakultet ste završili? Jeste li oduvijek znali što ćete studirati? Završio sam povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu, ali nisam oduvijek znao što želim biti. Nakon tehničke škole, završio sam za strojarskog tehničara, odluka da idem studirati društvene predmete iznenada je pala. Nisam išao studirati s namjerom da postanem profesor, išao sam studirati filozofiju jer me to zanimalo i nisam razmišljao o budućem poslu. Važno mi je bilo da se bavim onime što volim, a to je bila filozofija.

Kada ste počeli raditi u školi? Jeste li još negdje radili? Prije škole sam radio svašta! Dok nisam uspio pronaći posao u školi, obavljao sam zaista različite poslove. Radio sam u jednom trgovačkom centru gdje sam nosio stolove i drugi namještaj. Radio sam kuglične ležajeve za kamione na CNC (kompjuterski navođenim) strojevima, zavarivao lance... Cijelo to vrijeme sam radio glazbu i vlastitu umjetnost. Moram priznati da u početku nisam baš bio oduševljen poslom u školi. Bilo me je malo strah, u smislu, što ću ja sad reći toj djeci. No, sad je super. Ne znam do kada ću to raditi, ali nadam se da će filozofija biti moj životni suputnik.

Sviđa li vam se raditi u ovoj školi? Da, jako!

Biste li nešto željeli promijeniti u radu škole? Moram razmisliti… To se ne smije reći… (smijeh). Sviđa mi se rad u jutarnjoj smjeni, a što se tiče mog predmeta, bilo bi bolje da nemam posebno dječake i djevojčice nego normalne miješane razrede…

Što mislite, jeste li strogi prilikom ocjenjivanja učenika? Nisam!

Najvažnije mi je povezivanje uzročno-posljedičnih veza, manje inzistiram na godinama i napamet naučenim definicijama. Važnije mi je da učenici znaju zašto se nešto dogodilo i kakav je to utjecaj imalo na daljnji tijek događanja. Pokušavam im predočiti povijest kao put u kojem čovjek traga za slobodom.

Jeste li zadovoljni radom i znanjem učenika? Ne!

Zašto? Pa zato jer ne uče nego im poklanjam ocjene. Čast izuzecima.

Bavite se i glazbom. Kako se zove vaš bend? Što i gdje svirate? Imam dva benda, jedan se zove True, a drugi J.W. Pozoj. Uglavnom imamo koncerte po Europi, ponekad i u Hrvatskoj… Eksperimentalni projekt radim sam. To je elektronski projekt u kojem se više bavim produkcijom zvuka. Radio sam glazbu za filmove, izložbe i naravno za partije koje napravimo u šumi gdje se znamo zabavljati po tri dana, bez prestanka!

Kada i kako ste se počeli baviti glazbom? Imate li tremu prije nastupa? Znate li pred koliko

Učitelj povijesti Filip Fabek:

Učenicima želim predočiti povijest kao put u kojem čovjek traga za slobodomS učiteljem Filipom razgovara-li smo o njegovoj ljubavi prema glazbi, o poslu u školi, putovanji-ma, djetinjstvu…

Škola U početku nisam baš bio oduševljen poslom u školi . Bilo me je malo strah , u smislu, što ću ja sad reći toj djeci . No, sad je super.“

31

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.inTeRvju

Učitelj povijesti Filip Fabek:

Učenicima želim predočiti povijest kao put u kojem čovjek traga za slobodom

ste najviše ljudi nastupili? Punk bend smo osnovali u prvom razredu srednje škole. Glavno pravilo je bilo da nema pravila i da sviramo kako god znamo. Bilo je s nama i školskih muzičara, ali smo namjerno htjeli zaobići sva naučena pravila. Prije svakog nastupa imam tremu, ali onu pozitivnu koja te sili da daš sve od sebe. Nastupao sam pred najviše 3000 ljudi, a najmanje pred njih pet.

Ispričajte nam kako se radi glazba za film i izložbu. Kako usklađujete glazbu i posao u školi? Kad biste morali birati između toga, što biste izabrali?Kad dobijete film, kreće osmišljavanje glazbe i izrada nacrta po njemu. Često morate s mikrofonom snimati razne zvukove i sami raditi semplove (zvučne sekvence) koje želite da se pojave u filmu. Za sada sam radio za dvije izložbe. Jedna je bila u Mimari gdje je svaku sliku trebao pratiti poseban zvuk. Dobio sam predložak slika nekoliko mjeseci prije

izložbe i za svaku sam sliku napravio zvučnu podlogu. Uglavnom su to bila eksperimentalna izobličenja zvuka i tihi živčani zvučni podražaji. Druga izložba je bila u galeriji u Zagrebu, ne sjećam se kako se zvala. Za nju je jedan filmski snimatelj napravio pokretnu sliku po mojoj glazbi. Kad bih morao birati između glazbe i škole, svakako bih odabrao glazbu jer je u umjetnosti čovjek slobodniji.

Što slušate sada, a što ste slušali kad ste bili u osnovnoj školi? Već sam u osnovnoj počeo slušati punk, koji sam slušao cijelu srednju školu. Klasična glazba se oduvijek slušala kod kuće. Mama mi je stalno kupovala ploče i cd-e klasične glazbe, tako da i danas, kad ne slušam glazbu koju radim, najviše slušam klasičnu glazbu. Inače samo da se zna, iako se toga sramim, slušao sam i Erosa Ramazzottija u trećem osnovne, pa malo Juru Stublića, do sedmog razreda RAP i tako, bilo je svega.

Često pričate o putovanjima. Ispričajte nam neku zgodu s putovanja! Vi ste premladi za te zgode….(smijeh). Na svakom putovanju je bilo smiješnih zgoda. Najviše me se dojmilo kad smo svirali po Rumunjskoj gdje zapravo ništa nije bilo onako kako smo se dogovorili. U svakom mjestu u koje smo došli sve što je moglo krenuti naopačke, krenulo je. Kao šećer na kraju ukrali su nam kombi sa svim instrumentima tako da smo se doma vratili bez ičega, doslovce sam stigao samo s dokumentima u džepu! Onda mi je to bio najgori osjećaj koji sam doživio, sad mi to izgleda kao

super avantura.

Koliko ste zemalja posjetili? Cijelu Europu, osim Skandinavije, i Meksiko!

Koje su vam se zemlje najviše, a koje najmanje svidjele? Zašto? Njemačka je uvijek super, a Švicarska mi je najljepša i najbolja jer jako volim planine. Cijeli život sam planinario tako da me se Švicarska najviše dojmila. Zemlja po mom ukusu!

Gdje biste željeli otići? Gdje biste se željeli vratiti? Želio bih posjetiti Japan i Norvešku. Dugo želim ići na Antarktiku snimati violinu na antarktičkoj hladnoći. A gdje bih se želio vratiti? Svugdje! Na svim putovanjima upoznajemo dobre i drage ljude i s njima ostajemo u kontaktu preko interneta. Zato bih se htio vratiti čak i u Rumunjsku!

Znate li koliko vam je dugačka kosa? Nemam pojma, do sredine leđa!

Što biste poručili mladim ljudima? Radite, radite, radite, ali nemojte se previše uozbiljiti jer zbilja je laž kao i osmijeh što vam ga darujem (smijeh od srca).

GlazbaPrvi punk bend osno-vali smo još u prvom srednje . Danas sviram u dva benda, imam svoj glazbeni eksperi-mentalni projekt, ra-dim glazbu za filmove i izložbe.“

Putovanja„Najviše me se do-jmilo kad smo svirali po Rumunjskoj gdje zapravo ništa nije bilo onako kako smo se dogovorili .“

Razgovarale Lea Lisec i Ivona Marović iz šestog razreda

32


Uz Učiteljski fakultet, završili ste i školu Primijenjene umjetnosti, odjel keramike. Biste li se time bavili da niste učiteljica?Da nisam učiteljica vjerojatno bih čuvala djecu ili bih radila s keramikom, ali ne znam točno. Zadovoljna sam poslom koji radim.

Koliko ga dugo radite? Što vas veseli, a što ne?Ovaj posao radim tri godine. Veseli me rad s djecom, ali plaća me rastužuje.

Što ste najviše voljeli raditi kada ste bili naših godina?Najviše sam voljela čitati i ići na čagu.

Što se željeli biti kao dijete?Željela sam biti veterinarka ili knjižničarka.

Što radite u slobodno vrijeme?U slobodno vrijeme čitam, pletem, heklam, radim origami, planinarim, igram društvene igre…

Koja vam je omiljena knjiga?„Otmjenost ježa“ autora Muriela Barery-ja.

Deset pitanja za učiteljicu prvog razreda Magdalenu Milić:

Zadovoljna sam poslom u školi jer volim raditi s djecom!Uvijek nasmijanu učiteljicu Magdalenu na hodniku je zaustavio naš novinar Želj-ko Ložnjak i postavio joj nekoliko pitanja kako bi je pobliže upoznali

Koji vam je omiljeni film?Omiljeni film mi je „Ta divna stvorenja.“

Jeste li društvena osoba i koliko vam je bitno mišljenje drugih ljudi?Društvena sam osoba, ali mi nije bitno mišljenje drugih ljudi, već samo od osoba s kojima sam bliska.

Imate li kućnog ljubimca?Nemam.

Postoji li nešto što niste napravili, a želite?Želim sagraditi kuću i otputovati u Indiju.

Učiteljica Magdalena istaknula je da

je jako veseli rad s djecom

33

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.PEDAGOGIJA

Kako smo se snašli u 5. razredu

U petom razredu se puno više uči nego u četvrtom!Pedagoginja Madlena Bolanča istražila je kako su učenici petih razreda doživjeli prijelaz iz četvrtog u peti razred; pročitajte što im se sviđa, što ne, koji im je predmet najteži, a koji najzanimljiviji

Je li ti bilo ljepše u 4. ili 5. razredu? Objasni zašto.

4. razred64%

Nismo se selili iz učionica

Manje nas je bilo

Lakši predmeti

Lakša torba

Super učiteljica

Jedna učiteljica

Bliže škola

Bili smo jedan razred

Nije bilo deranja pod odmorom

Lakši testovi

Manje predmeta, učenja

5. razred22%

Najbolja razrednica

Novi učitelji

Imam više prijatelja

Selimo se iz razreda u razred

Novi, zanimljivi predmeti

4. i 5. razred14%

Što ti je teže u 5. razredu?

Ništa

Puno testova i predmeta

Više knjiga

Selidba svaki sat

Više zadaće i više učenja

Sve

Testovi

Teža torba

Skoro svaki dan test

Neki učitelji nisu blagi

Teže gradivo

Više učenja

Više sati

Što ti je lakše u 5. razredu?

Sve mi je lako

Ništa mi nije lako

Sat razrednika

Puno prijatelja

Neki predmeti

Seliti se

Likovni

Crtanje

Ništa

Računati

Najteži predmeti u 5. razredu su mi:

Matematika 60%

Priroda 46%

Tehnička kultura 37%

Engleski jezik 34%

Hrvatski 29%

Geografija 17%

Likovni 14%

Povijest 6%

Njemački jezik 12%

Nijedan 3%

Najzanimljiviji predmeti u 5. razredu su mi:

Povijest 74%

Geografija 57 %

Priroda 34%

TZK 20 %

Likovni 17%

Engleski 17%

Predmeti koje najviše volim:

Povijest 48%

TZK 40%

Geografija 31%

Engleski 28 %

Likovni 29 %

Što ti se ne sviđa u 5. razredu?

Malo nas je u razredu

Puno zadaće

Seljenje iz razreda

Matematika

Što su neki učenici neposlušni

Ništa mi se ne sviđa

Puno testova

Neki učitelji i neki učenici

Što stalno mijenjamo učitelje

Kad se neki učenici svađaju

Loše ocjene

Tajana strogo ocjenjuje

Neki predmeti

Tk

Lk

Izjave učenika: „Dobra strana petog razreda je što imam dobre prijatelje, a loša jer moram puno više učiti.“

„Dobro mi je što imamo dobru razrednicu, a loše je što imamo stroge učitelje…“

„Nije mi dobro jer mo-ram puno više učiti o stvarima koje me uopće ne zanimaju.“

Učenici ističu da u petom razredu moraju

puno više raditi nego u četvrtom razredu,

no dobra strana su novi prijatelji i zanimljivi

predmeti

34

STVARALAŠTVOMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

Dominik Garašić, 8.r. površina-

tekstura

Jasmina Katazović, 6.r. kompozicija

Jurica Požgaj., 3.r

Karlo Grdović, 2.r.

Dora Razum, 3.r.

Nikola Biber, 8.r. kreativnost u

likovnom izražaju

AUTOBIOGRAFIJA

Doris(humoristično pripovijedanje)

Sjećam se toga dana kao da je jučer bio, 10. travnja u godini

1997. Rođeno je divno dijete, koje je jednako divno i sada, nakon

petnaest godina, ili da skratim i kažem, rodila sam se ja, Doris

Kralj. Kralj nije titula, ali ne bih žalila i da jest i mislim da svi

razumijemo zašto. Vaša visosti! Priznajte da zvuči fenomenalno.

Rođena sam u Zagrebu, a sada me možete pronaći u selu Rakov

Potok, u blizini Samobora, u kući na Karlovačkoj cesti broj 86.

Ne bih vam rekla koliko godina imam (makar imate moj datum

rođenja), ali moji vršnjaci imaju petnaest. Sebe bih opisala kao

vedru, veselu i uvijek nasmijanu osobu. Spremna sam pomoći

svima koji bi bili spremni pomoći i meni, sve po zaslugama.

Smatram se inteligentnom i zrelom osobom. Nadam se da bi

me i moji prijatelji opisali takvom, samo bi dodali puno smijeha

i šaljivih osobina. Panično se bojim svih buba i kukaca, što je

mojim prijateljima neshvatljivo i neprirodno. Ona izreka „tko ne

voli životinje, ne voli ni ljude“ u mome slučaju nije istinita. Teško

sam savladala hodanje (zbog čega mi se brat rugao). Bolje da i ne

pričam što je s trčanjem. Vjerojatno zato i sada trčim kao pingvin.

Ma ne, uopće mi se ne smiju. A kad smo već kod smijanja, ni to

mi nije jača strana. Obožavam se smijati, ali tada me uspoređuju

s tuljanom. Jednom je mojim prijateljima šala bila: „Što dobijete

kada spojite tuljana i pingvina?“ Da, odgovor bi bio: „Doris!“

Srećom, ne zamaram se tuđim mišljenjima. Kao djevojčica

plakala sam za svaku sitnicu i mama kaže kako sam bila prava

mala cvilidreta i još k tome i vrlo nespretna. Možete zamisliti kako

je to bilo.

Jednom sam bila na igralištu i pravila se kako znam igrati

nogomet, iako nemam pojma. Zaletjela sam se kako bih udarila

loptu i zabila gol. No bilo je sklisko, bar sam ja tako rekla i tras!

Pala sam. Noge su mi se našle u zraku, a glava na travi. Svima

prisutnima bilo je smiješno, a mene je boljelo. Samo što sam

od smijeha to shvatila tek kasnije. Sada sam shvatila da boli i

nogomet, ne samo ljubav, kako to cure obično misle. Zaključak za

cure, držite se ženskih stvari i pustite dečke da budu budale koje

trče za loptom (oni valjda znaju zašto je to zabavno).

Prva vožnja biciklom, prva iskustva u kuhanju i slične stvari

nisu prošle slavno i nisu vrijedne spomena. Da, stvarno nisam

najspretnija. Nije da se hvalim, ali imam najbolje roditelje i brata.

Mama se zove Andreja, a tata Zdenko. Uvijek mi sve dopuštaju.

Možda i jesam malo razmažena, ali uživam. Mali gnjavator ili

moj najdraži i jedini brat Antonio osoba je koja mi je u životu

najvažnija. Često se svađamo, ali to je ona „bratska ljubav“.

A sada ću završiti. Ovih petnaest godina nisam stigla ni mogla

sastaviti ovdje. Jednom ću još zgoda podijeliti s vama. Zasad vas

pozdravlja Doris.

Doris Kralj, 8.r.

35

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.STVARALAŠTVO

Jasmina Katazović, 6.r. kompozicija

Karla Karlovčec, 4.r., PŠ Pavučnjak

Tamara Bašić, 6.r. modulacija

tonom i bojom

Crvena priča

Bio jednom jedan crveni patuljak, zvao se Crvenko. Imao je crvene

obraze, crveni nos, crvenu kapicu, majčicu, hlačice, čarapice, čak

i crvene cipelice.

Jednog dana sjeo je na crveni traktor i provozao se svojim crvenim

imanjem. Posjetio je crvenu kravicu Crvenku koja mu daje crveno

mlijeko, crvene kokice koje mu nesu crvena jaja, i crvenu livadu

punu crvenog cvijeća i finih crvenih bobica. Pomuzao je crveno

mlijeko, pokupio crvena jaja, ubrao crveno cvijeće i crvene

bobice. Kad je došao kući, ispekao je crvenu pitu od namirnica

koje je prikupio, a od crvenog je cvijeće složio buket. Zatim je

pojeo finu crvenu večeru.

Hana Garašić,

Aurora Ivšac i

Lucija Petranjek,

2.r.

Željko Ložnjak, 8.r. kompozicija

Eva Krpan, 2.r.

AUTOBIOGRAFIJA

Danijela(humoristično pripovijedanje)

U ranu, suncem obasjanu zoru 7. srpnja 1997. godine u zagrebačkoj

bolnici prvi put sam vrisnula ja, malena djevojčica. Tata je nazvao

u bolnicu i medicinska sestra mu je rekla: ˝Čestitam, dobili ste

djevojčicu!˝ On, sav zbunjen, poklopi slušalicu. Mislio je da su

pogriješili. Nazvao je još jednom i opet isto. Skoro u nesvijesti

predao je slušalicu baki. Bio je uvjeren da ću biti dječak jer mu

je tako rekao i doktor. Nije mu bilo jasno kako je iz nogometaša

dobio djevojčicu, pa se iz mamine ljubavi prema tati zovem

Danijela, jer je on Danijel, naravno. Dani su prolazili, naučila sam

hodati, trčati i skakati. Jednog dana objavili su mi da ću dobiti

malog slatkog brata, po mom mišljenju derište zvano Ivan, koje

mi je pomrsilo planove da budem glavna.Dan prije mog petog rođendana, dok je Ivan plakao i svi su trčali

oko njega, iskrala sam se iz kuće. Sa susjedom sam preskakala

obližnji potočić. Jedna strana, druga strana, jedna, druga i pljus

!!! Našla sam se u blatnoj vodi s hrpom trave na glavi. Kad me

mama vidjela, umalo da nije dobila slom živaca. Oprala me,

ali posjekotina na sredini čela je ostala. Tako sam ja ˝lijepa˝

dočekala svoj rođendan. Svi su me zvali žaba i vikali mi: ˝Kre!

Kre!˝ U međuvremenu sam dobila još jednog brata i krenula u

školu. Sva sretna i ponosna ušetala sam u školu, gdje su me kao i ostale

prvašiće dočekali pljeskom. Sjela sam s Nataliom, koja i danas

ide u moj razred i jako smo dobre. Tijekom školovanja stekla sam

puno prijatelja i prijateljica. Najbolja mi je tamnokosa, pametna

djevojčica Bakalar. Šalim se, to je Klara. U drugom razredu počela

sam se baviti atletikom. Na početku nije bilo baš sjajno, ali sve

je bolje i bolje. Bavim se gimnastikom te sam s ekipom ŠŠD-a

osvojila brončanu medalju na državnom natjecanju u Poreču.

Završavam osmi razred i shvaćam da će mi jako nedostajati

prijatelji, smijeh i spačke.

Danijela Bićanić, 8. r.

Jakov Lesjak, 1.r.

Lara Makarun, 3. r.

PŠ Pavučnjak

36

STVARALAŠTVOMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

Mihael Razum, 1.r.

AUTOBIOGRAFIJA

Klara(humoristično pripovijedanje)

Svjetlo dana ili mrak noći, više nisam sigurna, ugledala sam

dvadeset trećega dana mjeseca travnja 1997. godine. O slavlju

svojih roditelja, braće i sestara ne znam ništa, ne sjećam se. Moje

otkrivanje svijeta započelo je onoga dana kad sam stala na noge i

prohodala. U dvorištu sam upoznala jednog dječaka i djevojčicu.

Bili su to Ivan i Ana, podsjećali su me na likove iz crtića Lolek i

Bolek. Zajedno smo doživjeli razne zgode i nezgode.

Učiteljica nam je rekla da pišemo o tome kako smo prvi put nešto

skuhali u kuhinji. E, ja nisam kuhala u kuhinji, nego na travi.

Nisam kuhala vodom, brašnom i soli, već travom, blatom i lišćem.

Uz Ivanovu i Aninu pomoć pravila sam mnoga jela. Jednoga dana

smo napravili „čokoladnu“ tortu koja me više podsjećala na…

Znate i sami, ako sam je pravila blatom. Ruke su nam se uprljale.

Budući da se se moj tata bavi vinogradarstvom, u podrumu su se

nalazile bačve koje su mi izgledale kao veliki strašni medvjed.

Uvijek sam mislila da je u bačvi s plavom pipom voda, a s crvenom

vino. Tako smo svi oprali ruke vinom, tata nije skužio nedostatak

vina te jeseni.

Dok sam bila manja, radila sam gluposti, ali ne namjerno; padala

sam na glavu, dragala mrtvog štakora misleći da je mačka koja

spava, igrala se mravima.

Bezbrižne radosti su prestale kad sam krenula u prvi razred. Bilo

me strah škole i zadaća. Prvi sam dan upoznala mršavu, plavokosu

djevojčicu, s kojom sam odmah sjela. Zvala se Martina. Niži su

razredi prošli, a nisam se ni okrenula. U petom su me razredu

svrstali među štrebere, no ja to nisam bila, nisu shvatili moj um.

Tada sam našla um gotovo sličan mome, najbolju prijateljicu i

sportašicu Danijelu ili kako je zovu Zlatokosa.

Tri su godine prošle, spremam se za upis u srednju školu, a još se

uvijek osjećam kao dijete. Voljela bih se tako osjećati cijeli život.

Klara Razum, 8.r.

Moja mama

Moja mama je srednje dobi

i skladnoga tijela. Ona je

mala i debeljuškasta. Lice joj

je uvijek nasmijano i lijepo,

a usne su joj jako lijepe.

Nos joj je ravan. Oči su joj

zelene kao trava umivena

rosom. Kosa joj je smeđa

kao drvo u proljetno jutro.

Odjeća koju nosi je smeđa

majica i plave traperice. Ona

je uvijek blaga, nasmijana,

puna razumijevanja. Brižna

je i ugodna u društvu. Moja

mama je radila u Saboru, a

sada je domaćica i brine o

našoj obitelji. Ja volim svoju

mamu jer ona voli mene i sve

u obitelji.

Lovro Razum, 2.r.

Leo Prpić, 8.r. rekompozicija

Lovro Razum, 2.r. PŠ Klake

Patrik Fabek, 2.r.

Sara Makarun, 3.r.

Tamara Grdović, 3.r.

Dominik Kraljević, 3.r.

Klara Razum 8. r.

37

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.STVARALAŠTVO

BracekMoj bracek snažnega tela i ruki jakih po cele dane i noči dela.Voli popit sok od sakega drača pa dojti doma na četiri kotača.

Moj bracek ak je dobre volje, i koja kunica se dokotura v moje polje.

Moj bracek o sreći voli popevat, pa ga moram saki dan s celom bačvom ljubavi zalevat.

Mačkica

Mačkica skače nutri pa van

da lovi miša, nutri pa van.

Mačkica lovi leptireka

v zraku pod sunčekim žarkim, lovi,

lovi pod sunčekim žarkim.

I skače ona nutri pa van

da lovi miša, nutri pa van.

Lovi ona leptireka

v zraku pod sunčekim žarkim,

lovi ona, lovi

pod sunčekim žarkim.

Seka

Duga kosa pada kak slap,

oči ko male sljivice.

Pamet v glavi kaj nigdo,

knjiga v ruki stalno.

Ni v zabavu joj mrsko ni iti

pak celu noč popeva.

Morti se negdi posvadimo,

more ona bit zločesta,

Al ju svejeno volim. Lucija Galetić, 1.r.

Petar Kinđerski, 6.r.

kompozicija

Sara Makarun, 3.r.

Tamara Bašić, 6

.r. modulacija

tonom i bojom

Tamara Grdović, 3.r.

Sandro Črnko, 3.r.

Jan Makarun, 1.r.

Lzcija Mihalek, 6. r.

Dora Poša, 6. r.

Marina Razum, 6. r.

38

MATURALNO PUTOVANJEMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

MATURALAC!

Pospani od preranog buđenja, prošle godine u kolovozu krenuli smo na nezaboravnu avanturu zvanu maturalac!Prije konačnog odredišta, otoka Korčule, zaustavili smo se u Splitu. Razgledali smo grad, šetali rivom, a onda smo krenuli prema Lumbardi. Na Korčuli smo proveli pet dana. Posjetili smo Dioklecijanovu palaču, stari grad Korčulu i Velu Luku. Ostalo vrijeme uživali smo u druženju i kupanju. – Pješčana plaža na Korčuli i noćni izlazak u grad u koji smo stigli brodom ostali su mi u najljepšem sjećanju – rekao je Željko Ložnjak. Posjetili smo i Dubrovnik, grad koji nas se sve jako dojmio, a posebno Danijelu Bićanić. – S maturalca se posebno rado sjećam prelijepog Dubrovnika, njegovih zidina i pogleda koji se pruža s njih. To se ne može opisati riječima, mora se doživjeti – ispričala je Danijela, koja nam je otkrila da joj jedino dubrovački restoran nije ostao u najboljem sjećanju. Kao najgori dio maturalca većina nas izdvaja nezgodan pad Filipa Mihočinca. Dečki su igrali picigin, a kad se Filip bacio na loptu, udario je glavom o kamen i izgubio svijest! Srećom, neka turistkinja je brzo pozvala učitelje i hitnu pomoć. Filip je dobio ovratnik i sve je dobro završilo! Za kraj smo posjetili deltu Neretve. Plovidba čamcima rijekom bila je savršeni kraj odličnog putovanja. – Ništa ne bismo mijenjali – svi smo se složili!Natalia Žitković i Vedrana Tomašević, 8.r.

Krajem kolovoza proš-le godine sedmaši OŠ Mihaela Šiloboda pro-veli su predivan i ne-zaboravan maturalac na Korčuli, a posjetili su i Split, Dubrovnik te deltu Neretve

Predah kod

Marulićeva kipa

Miha spava ko top na topu!

Naša dalmatinska pustolovina

39

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.MATURALNO PUTOVANJE

Dečki su hvatali svaku priliku za izležavanje!

Skupljanje energije za plivanje

Večernja šetnja!

Odlazak s Korčule

Vožnja Neretvom za kraj savršenog maturalca!

Predah kod

Marulićeva kipa

Najbolji dio maturalca – uživanje u

prekrasnom korčulanskom moru

40

SVIJET OKO NASMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

Europska unijaJeste li za EU?Povodom referenduma o pristupu Hrvatskoj Europskoj uniji, upitali smo učenike i učite-lje naše škole jesu li za ulazak Hrvatske u EU ili ne i zašto su za odnosno protiv.Pročitajte odgovore koje smo izdvojili!

UčiteljiUčitelji su također bili podijeljeni. - Nemamo toliko bitnih informacija da bih bila sigurna da nam ulazak u EU jamči napredak, premda smo mi, naravno, oduvijek dio europske kulture – kazala je učiteljica hrvatskoga jezika Zlata Andri Galetić. Učiteljica geografije i povijesti Tajana Petrina nije odlučila je li za ili protiv jer također smatra da nema dovoljno informacija. Učitelj povijesti Filip Fabek rekao je da njemu osobno ništa ne znači ulazak Hrvatske u EU, ali ako je dobro za druge, onda je njegov odgovor potvrdan. Učiteljica razredne nastave, Ljlja Kušević, istaknula je da je za ulazak u EU jer je oduvijek težila zapadnjačkom načinu života i kapitalizmu. Njeno mišljenje dijeli i učitelj glazbene kulture Darko Novosel. – Da, želim da uđemo u Europsku unije jer se nadam boljem životu – zaključio je.

Europski dječji kutakEuropska komisija je potkraj prošle godine objavila posebnu web-stranicu

namijenjenu djeci i mladima Dječji kutak (Kids’ Corner, http://europa.eu/kids-corner).

Jezik tekstova objavljenih na stranici primjeren je djeci i mladima koji tamo mogu pronaći osnovne informacije o Europskoj uniji, njenom povijesnom razvoju te njenim članicama. Na 22 jezika Europske unije Dječji kutak obuhvaća rubrike „Igre i kvizovi“, „Činjenice i podaci“ te „Dječja prava“ koje se sastoje od igara, videosnimaka i tekstova

prilagođenih pojedinim dobnim skupinama.

Dječji kutak povezan je i sa stranicom Učiteljski kutak (http://europa.eu/teachers-corner) na kojoj učitelji mogu pronaći materijale korisne pri podučavanju o Europskoj uniji.

Helena Sirch, 8. r.: Da, zbog jednostavnijeg školovanja, većeg i boljeg izbora.

Antonio Terihaj, 7. r. : Ne, mislim da će nas pokrasti!

Dominik Garašić, 8. r.: Nisam siguran, ima dobrih i loših strana…

Sven Golić, 6. r. : Da, mislim da bi nam to pomoglo da izađemo iz

krize.

Paula Novosel, 8. r.: Ne znam, nemam dovoljno informacija da bih znala procijeniti.

Učenici

41

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.SVIJET OKO NAS

Salzburg ist die viertgrößte Stadt Österreichs und wurde 1997 in die UNESCO-Liste des Weltkultu-rerbes aufgenommen

Die perfekte Mischung zwischen Tradition und Moderne

Die meisten Schüler der achten

Klasse, die Deutsch lernen,

haben mit Lehrerin Klementina

Šančić Salzburg besucht

In der Nacht vom 27. auf den 28. April fuhren Schüler, die am Deutschunterricht teilneh-men, Richtung Salzburg. Nach der 8-stündigen Nachtfahrt, sind wir in Salzburg angekommen. Die Stadt Salzburg liegt an der Salzach fast an der deutschen Grenze. Salzburg ist die viert-größte Stadt Österreichs und wurde 1997 in die UNESCO-Liste des Weltkulturerbes aufgenom-men. Die sog. Mozartstadt ist für die Kultur, barocke Prachtbauten und Salzburger Fest-spiele weltbekannt. Nach der Stadtbesichti-gung machten wir uns auf den Weg zur Burg Hohensalzburg, und genossen den wunder-schönen Blick auf die Altstadt. Überraschend war, dass es 32 Grad war. Am Nachmittag hatten wir im Plan das Museum ‘’Haus der Na-tur’’ zu besichtigen. Im Museum verbrachten wir 3 Stunden und nutzten die Zeit, wie wir es wollten. Der Besucherbereich des Hauses der Natur verteilt sich auf insgesamt acht Ebenen. Das Haus der Natur zeigt Faszinierendes und Interessantes, Kurioses und Wissenswertes zu zahlreichen Themenbereichen aus Natur und Technik. Um 5 Uhr verabschiedeten wir uns von Salzburg und kehrten wieder nach St. Mar-tin pod Okićem züruck. Wir waren begeistert, aber auch ein bisschen traurig, weil das alles so schnell vorbei war. • Matija Šeper, 8. r. Salzburg ist Geburtsstadt des

Komponisten Mozarts

42


Urar ste. Što vas je privuklo tom zanimanju?U taj sam posao upao sasvim slučajno prije jedno godinu dana i mogu reći da mi se stvarno posrećilo. Zanimanje je vrlo zanimljivo, svaki dan naučiš nešto novo, a i primanja su dobra za hrvatski standard. Koje ste škole završili? Osnovnu školu sam završio u Svetoj Nedelji, a u Zagrebu sam završio srednju školu za tehničara za mehatroniku. Zatim sam pohađao Tehničko sveučilište u Zagrebu, smjer mehatronika, no nisam ga završio. Ostalo mi je još pet ispita na zadnjoj godini.Je li posao koji radite težak? Nije, ali iziskuje puno strpljenja, upornosti i koncentracije.Koje su sposobnosti bitne za to zanimanje?Pedantnost, inteligencija, preciznost, strpljenje i upornost.Možete li postići nešto više s tim zanimanjem?Naravno. Mogu imati svoj servis, svoju proizvodnju. U svijetu su urari jako traženi i super plaćeni.Biste li i drugima preporučili da odaberu to zanimanje?Da, ali u našoj je zemlji jako teško postati urar jer ne postoje dobre škole, ni učitelji koji bi mogli ljude tome naučiti. U Hrvatskoj se svega pet ljudi može nazvati pravim urarima, a oni su već stariji od 50 godina. Nasljednika je sve manje, a na moju sreću, ja sam jedan od njih.Jeste li ikad radili sat po narudžbi? Da, za razne tvrtke, učilišta…Kako se kreću cijene satova u vašoj tvrtci? Od 2.500 do 300 000 kuna.

Koliko novaca treba izdvojiti za jedan servis sata? Od 600 do 10 000 kuna.Je li i u urarstvu pomodnost bitna? Da, svaki sat je priča za sebe i mora proći sve procese proizvodnje od početka do kraja, kao i automobil.Koje vrste satova servisirate? Tissot, Raymond Weil, Zenith, Breitling, Ebel, Panerai, Toy Watch, Marli, IWC, Ullysse Nardin, Baume Mercier.Koji je servis satova najbolji na svijetu? Švicarski servis je najbolji, Breitling.Koji model sata je najbolji na svijetu? Philip Patteil.Koje vrste satova postoje? Postoje tri vrste: Quartz-HI, mehanički i automatic.Koliko vremena je potrebno za potpuni servis sata? Za Quartz je potreban jedan sat, za mehanički tri sata, a za automatic sat od tri do pet sati. Kod automatic sata vrijeme ovisi o kompliciranosti stroja sata i broju dijelova. Od koliko dijelova se sastoji automatic sat? Sastoji se od 70 do 600 dijelova.Koji model sata vam je najdraži? Zašto? IWC, jer imaju svoju dušu i prošlost.Kakav bi sat sebi napravili? Kad bi to bilo moguće, napravio bih sat s kojim bi mi lijepi trenuci tekli sporo, a ružni brzo.Od kojih se sve smjerova sastoji urarstvo?

Urarstvo se sastoji od 40-ak smjerova. Neki su već pred izumiranjem i samo ih još nekoliko ljudi na svijetu zna. To su, primjerice, geoširanje, obnova brojčanika, ocrtavanje brojčanika, proizvodnja kazaljki...Švicarska glasi kao zemlja urara i satova, je li to točno? Da, švicarska industrija satova je jedna od najjačih na svijetu. Švicarska je kolijevka urarstva. Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća vodstvo su preuzeli Kina i Japan, no Švicarska se u zadnje vrijeme vratila na vrh. Švicarski satovi su jamstvo za kvalitetu.Idete na stručno usavršavanje u Austriju, kako će to utjecati na vaš rad? Bit ću drugi urar u Hrvatskoj ovlašten za servis pojedini satova.Što biste bili da niste urar? Bio bih tajni agent.

Urar Marko Požgaj iz Molvica:

Želim napraviti sat s kojim bi lijepi trenuci tekli sporo, a ružni brzoLuka Požgaj iz 8. razreda inter-vjuirao je susjeda Marka Požgaja, jednog od rijetkih mladih urara u Hrvatskoj, koji će uskoro postati drugi urar u zemlji s ovlaštenim servisom za pojedine marke sato-va

Pedantnost, inteligencija, preciznost, strpljenje i upornost – te vas osobine moraju krasiti ako želite biti dobar urar

Marko ima 28 godina, a urarstvom se bavi godinu dana

43

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.MI PLEŠEMO...

Samoborske mažoretkinje

Osmijeh na lice i štap u ruke!

Samoborski kraj nedavno je dobio novog predstavnika, mažoret klub „Unity S“. U bojama svoga grada, crnoj i crvenoj, sedamnaest djevojaka odlučilo je predstavljati kraj kako najbolje znaju i umiju. Iako službeno postoje tek nekoliko mjeseci, tijekom osmogodišnjeg iskustva u ovom su plesu osvojile brojne medalje na državnim i europskim natjecanjima. Proputovale su gotovo cijelu Hrvatsku, a posjetile su Italiju, Rumunjsku, Španjolsku, Makedoniju, Francusku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sloveniju. Njihova trenerica, Maja Makarun, rekla nam je koje osobine moraju imati buduće članice. – Sigurno je potrebna velika

ljubav prema plesu! Svaka je naša djevojka krenula ni od čega, a sada je jedna od najboljih mažoretkinja u Hrvatskoj. Sve dođe na svoje ako se trudite i ne odustajete kod prve prepreke – istaknula je. S osmjesima na licima i štapovima u rukama, djevojke su složno poručile da im se, ukoliko želite biti dio ove rasplesane, nasmijane i uspješne obitelji, pridružite na treninzima!

Članice novoosnovanog mažoret kluba „Unity S“ pozivaju sve za-interesirane djevojčice i djevojke da im se pridruže i postanu dio njihove velike rasplesane obitelji

Nastup na ovogodišnjem Samoborskom fašniku

U znak zahvalnosti djevojke su učiteljici Mirjani poklonile biljke za uređenje okoliša škole u Pavučnjaku

Sve dodatne informacije možete pronaći na njihovoj službenoj internetskoj stranici www.unity-s-majorettes.hr i facebook profilu.

Plesnjaci

Druženje uz glazbu i plesSvakog drugog ili trećeg petka u mjesecu u OŠ Mihaela Šiloboda organiziraju se, sada već legendarni, plesnjaci! Na zabavna druženja uz glazbu i ples dolaze učenici viših razreda, a ponekad i učenici drugih škola, uz suglasnost roditelja. Plesnjak organiziraju učitelji, a najveći doprinos daju učiteljice Klementina Šančić i Martina Razum. Poslije napornog tjedna učenici zaslužuju malo odmora! Svi se dobro zabavljamo i s velikim smiješkom na licima napuštamo školu. Plesnjacima se vesele svi, a posebno osmaši. Nama je ovo zadnja godina u školi pa svi s nestrpljenjem očekujemo novi plesnjak – novu priliku za druženje! I ulogu DJ-a ove su školske godine preuzeli osmaši, Ivan Ložnjak i Željko Ložnjak. – Cilj plesnjaka je, prije svega, ponuditi učenicima vrijeme i prostor za druženje, ali i razvijanje plesnih sposobnosti. Iduće školske godine planiramo osuvremeniti elektroničku opremu kako bi se naš plesnjak pretvorio u pravi mali školski disko – rekla je učiteljica Klementina Šančić. • Danijela Bićanić, 8.r.

Dva učitelja i jedan roditelj dežurni su na popularnom plesnjaku koji se održava od 20 do 22 sata

44

ZABAVAMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

ZAVIČAJNI KVIZProvjeri koliko znaš o svom zavičaju! Riješi kviz, a ako negdje zapneš, odgovore potraži kod ukućana, učite-lja, u školskoj knjižnici ili na Internetu.

Sretno!

Sveti Martin pod Okićem nalazi se u: Zagrebačkoj županiji

Samoborskoj županiji

Istarskoj županiji

Karlovačkoj županij

Zaštitnik/ca Grada Samobora je:

Sveta Tereezija

Sveta Ana

Sveti Florijan

Sveta Kata

Prva žena koja se popela na Okić s južnije, strmije strane, i po kojoj je nazvana staza na Okiću, zove se:

Marija Težak

Ankica Burić

Dragojla Jarnević

Davorka Jemić

Najpoznatije djelo Mihaela Šiloboda je:

Arithmetika Horvatzka

Arithmetika Okićka

Arithmetika Hrvata

Matematika Horvatzka

Izbaci uljeza – koje od navedenog nije poznati suvenir samoborskog kraja?

Samoborska salama

Bermet

Krafne

Novčić Samoborac

Rudarska greblica je: Vrsta ptice koja obitava na samoborskom

području

Kolač od sira i oraha

Alat za rad u rudniku

Tradicionalan šešir koji se u 18. stoljeću proizvodio u Rudama

Samoborski kraluš je:

Samoborski kristal

Raskošna ogrlica koja se nosila uz svečanu tradicionalnu odjeću

Muške hlače koje su se oblačile za prvu berbu grožđa

Torbica

Skladatelj, samoborski načelnik i sudac, upravitelj škole koji je napisao budnica “Još Hrvatska nij’ propala” zove se:

Ljudevit Gaj

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ferdo Livadić

Stanko Vraz

Najljepša špilja sjeveroza-padne Hrvatske nalazi se u Otruševcu, samo pet kilo-metara udaljenom od Sa-mobora. Njeno ime je:

Erdödy-jeva špilja

Grgosova špilja

Samoborska špilja

Otruševačka špilja

Samoborska barokna crkva koja se nalazi u parku Anindol zove se:

Kapela Svete Ane

Kapela Svetog Križa

Kapela Svete Lucije

Kapela Svetog Vida

45

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.ZABAVA

Jeste li znali …

…da su slonovi jedine životinje koje ne mogu skakati?

…da u Nizozemskoj možete platiti kaznu ukoliko ne uzmete košaricu u supermarketu?

…da pingvini žive i u Africi?

…da možete zapaliti vatru uz pomoć leda?

…da s sadrže prirodnu kemikaliju koja vas može učiniti sretnima?

…da su prije 17. stoljeća mrkve bile ljubičaste boje?

…da je lubenica povrće, a rajčica voće?

…da je med jedina hrana koja se ne kvari? Arheolozi su probali med koji su pronašli u grobnicama egipatskih faraona i ocijenili da je jestiv.

…da u nekim dijelovima zapadne Kine ljudi stavljaju u čaj sol umjesto šećera?

…da je Coca Cola bila izvorno zelena.Pripremila Ozana Razum, 5.r.

MODNI DETALJ

Upita žena muža: „Kako mi stoji novi šešir?“ On

joj odgovori: „Prekrasno,

draga, zaklanja ti cijelo lice.“

GLJIVARSKI

Po čemu se najlakše prepoznaju otrovne

gljive? Po grčevima u želucu.

NERVOZA

Prije operacije pacijent je postao vrlo nervozan. Doktor ga upita: „Što vam je čovječe?“ Ovaj

odgovori: „Doktore, ovo mi je prva operacija!“ A doktor će na to: „Pa dobro, smirite se... I

meni je.“

KRAĆI PUT

„Oprostite, koji je najkraći put do bolnice?“ upita stranac prolaznika. „Samo zažmirite i prijeđite ulicu tamo gdje nema pješačkog

prijelaza.“

Viceve odabrala: Ana Šeper, 5.r.

46

ZABAVAMiŠ Rujan 2012.br. 8, god. VIII.

Ljetne radosti

iz školskog

albuma

Kad zvoni

MAXSimalna koncentracija

Nepredvidiv rezultat pokusa iz kemijePozdrav s izvora!

47

MiŠRujan 2012.br. 8, god. VIII.ZABAVA

Igre bez granica

Ja sam zvijezda

Zimske radosti

Što je muškarac bez brkova

Veselje učenika trećih razreda uoči škole

plivanja

STRIP

autor:Nikola

biber, 8. r.

Documents

Skolski list MiS