Skra Eno Istrazivanje Trzista

5/13/2018 Skra Eno Istrazivanje Trzista

1/12

1. Definicija istraiivanja trzistaIstrafivanje trzista osnovni je oblik aktivnosti koji pomaze poduzefu da stekne informacije 0potrosacima inepotrosacima, konkurenciji i distribucijskim kanalima, sto sluzi kao osnova za uocavanje potreba i mogucnostiprodavanja na trziStu, za identifikaciju poslovnih problema, te kao kontrola poslovanja. Glavna svrha je da onosmanji nesigurnost i neizvjesnost u poslovnom odlucivanju.Dakle, definicija istrafivanja trziSta je sljedeca:Istrazivanje trZiSta je standardizirani postupak, zasnovan na nacelima znanstvene metode, kojim se prikupljaju,analiziraju i interpretiraju podaci s svrhom da se dobiju informacije potrebne u odludvanju i rjesavanjuproblema na podrucju trZiSnog poslovanja.2. Sto podrazumijevamo pod standardiziranim postupkom u istraiivanju trzista?Pod standardiziranim postupkom u istrafivanju trZiSta podrazumijevamo prikupljanje podataka na jedinstven ijednak nacin od svih jedinica istrafivanja uz pomoc standardiziranog, tj. jednakog i istog instrumentalstrazivanja.3. Koji su osnovni ciljevi marketinske filozofije poslovanja (koncepcije marketinga)?Marketinska filozofija poslovanja je poslovna filozofija koja naglasava usmjerenost,tj. orijentaciju napotrosaca, dugoroeno stvaranje dohotka i sugerira potrebu za povezivanjem funkcija marketinga s ostalimfunkcijama poduzeca. Tri su osnovna uvjeta za ostvarenje koncepcije marketinga:1.orijentacija prema potrosacu2. dugorocno stvaranje dohotka, a ne orijentacija iskljucivo na kolicinu prodanih proizvoda3. integrirani marketing4. U kojim dijelovima strategija marketinga je prisutno istraiivanje trzista?Istrafivanje trzista prisutno je u svim dijelovima strategija marketinga, a to su:1.0tkrivanje trzisnih mogucnosti2. Otkrivanje segmenata trzista i odabir ciljne skupine3. Planiranje i provodenje marketinga4. Analiza i ocjena postignutih rezultata5. Koje su glavne znaeajke znanstvene metode u istraiivanju trzista?Znanstvena metoda znaci primjenu sustavnih postupaka ili tehnika kojima se analiziraju empirijska saznanja, unepristranom nastojanju da se potvrde ili odbace dotadasnja uvjerenja. Sarno se na temelju istrafivanja koja seprovode putem znanstvene metode mogu dobiti rezultati koji se mogu koristiti u poslovnom odlucivanju. Toznaci da lstrazivanje mora uvazavati nacela znanosti.Opcenito se moze reci da znanstvenu metodu obiljezavaju dvije glavne znacajke: pouzdanost i valjanost.Tocnost mjerenja jedna je od osnovnih osobina znanstvene metode.6. Sto nam govori pouzdanost rezultata, a sto valjanost istraiivanja?Pouzdanost rezultata nam govori 0 tome da Ii su se potvrdila dosadainja saznanja iii otkrila nova.Kad se priIikom ponavljanja lstrasivackog postupka dobiju slicni rezultati i time potvrde dosadasnja saznanjagovori se 0 pouzdanosti rezultata.Val;anost rezultataValjanost je sinonim za tocnost ili korektnost. Razlikujemo eksternu valjanost od interne.Eksterna ili vanjska valjanost odnosi se na probleme primjenjivosti rezultata dobivenih u eksperimentalnom iostalim vrstama lstrazivanja:Interna ili unutrasnja valjanost je sposobnost mjernog instrumenta istrafivanja da izmjeri prave vrijednosti nekepojave.Valjano je ono lstrazivanje kojim se zaista mjeri ono sto je bila namjera da se izmjeri.

1


2/12

7. Navedite neke poteskoce u primjeni znanstvene metode u istraiivanju trzista.Neke od teskoca u primjeni znanstvene metode su:TeSkoce u tocnom mjerenju pojaveSlozenost ljudskog bicaUtjecaj procesa istrazivanja na rezultateTeSkoce u primjeni eksperimentaTeSkoce tocnog predvidanjaObjektivnost istrazivaca8. Koja poslovna prava imaju ispitanici u istraiivanju trzista?Ispitanici u istrafivanju trZiStaimaju nekoliko opceprihvacenih, prilicno jasnih prava kao sto su: pravo izbora sudjelovanja u istrafivanju pravo na sigurnost, odnosno na zastitu tjelesnoga, psihickoga, moralnog i vjerskog integriteta pravo na inforrniranost pravo na anonimnost

9. Sto je proces istraiivanja trzista i navedite osnovne faze.Proces istraiivanja trzista sastoji se od logicnog redoslijeda postupaka sto ih treba provesti da bi se doslo dopouzdanih i valjanih informacija koje pomazu prilikom odlucivanja u trZiSnome poslovanju.Osnovne faze su:1.definiranje problema i ciljeva istrafivanja2. odredivanje izvora podataka i vrste istrafivanja3. odredivanje metoda i obrazaca za prikupljanje podataka4. odredivanje vrste uzoraka i prikupljanje primarnih podataka5. analiza podataka i interpretacija rezultata6. sastavljanje izvjestaja10. Navedite vrste istraiivanja trzista.Razlikujemo dvije skupine vrsti istrafivanja s obzirom na primjenu rezultata.Tosu:1. izvidajna (eksplorativna) istrafivanja i2. zakljucna (konkluzivna) istrafivanja koja mogu biti:a) opisna (deskriptivna) ib) uzrocna (kauzalna) istraflvanja.

Na taj nadn dolazimo do tri vrste istrafivanja prema ciljevima na koje je lstrazivanje usmjereno: izvidajna(eksplorativna), opisna (deskriptivna) i uzrocna (kauzalna).Izvidajna istraiivanja imaju karakter otkrivanja,a primjenjuju se kada je predmet istrafivanja relativnonepoznat, hipoteze istrafivanja nisu definirane, i Istrazivanje treba dati uvid u sirinu i narav problema.Istrafivanja su opisna ako se od njih ocekuje opis situacije, npr. struktura potrosaca i nepotrosaca, visinapotrosnje, opisi osobina potencijalnih i postojecih potrosaca, ...Uzrocna se istrafivanja primjenjuju kada zelimo dobiti objasnjenje uzroka koji su djelovali na neki dogadaj.Poduzimaju se s ciljem da se saznaju reakcije potrosaca na odredene marketinske aktivnosti.

2


3/12

11. Objasnite izvidajna istraiivanjaIzvidajno lstrazivanje naziva se jos i eksplorativno, neforrnalno, kvalitativno lstrazivanje.Osnovna svrha ovog istrafivanja je dobiti uvid u problem i time postici bolje razumijevanje pojave, situacije ilidogadaja sto ce nam olaksati rjesavanje problema.Izvidajno iIi eksplorativno istrazivanje je pocetno lstrazivanje cija je svrha da razjasni i definira narav problemalstrazivanja.Ono je tipicno za situaciju u kojoj Istrazivac nema nikakvog iskustva ili znanja 0predmetu lstrazivanja.Ovaj tip istrafivanja rezultira pretezno, ne potpuno kvalitativnim, opisnim rezultatima. Svi izvori lstrazuju seneformalno da bi se objasnile osobine koje imaju odredene pojave, situacije ili dogadaji.Moze se reci da se izvidajnim istrafivanjlma koristimo u slijedecim priIikama:1. dijagnoza s ituacij e2 . o dabir r az liC itih moqucnos t! d je lo vanja3 . o tk riv an je n ov ih id eja12.Navedite 4 pristupa u izvidajnom istraiivanjuCetiri pristupa koja se koriste u izvidajnom istrafivanju su:1 . p rik up lja nje s ekunda rn ih podata ka2. istraiivanje dosadasn jih i skustava3. ana liz a odabran ih s lu ca je va4 . p ilo t s tu dijePilot studije predstavljaju skup razlicitih Istrazivackih tehnika. One rezultiraju primarnim podacima, obicno zakvantiativnu analizu. Ispitanici su u ovom slucaju prosjecni potrosaci, odnosno ona skupina ljudi kojapredstavlja ciljnu skupinu. Pilot studije obuhvacaju sljedece tehnike: skupni intervju, dubinski intervju iprojektivne tehnike (test asocijacije na rijec, test nedovrsenih recenica, tehnika igara i test tematskeapercepcije ).13. Objasnite skupni intervjuSkupni intervju nestrukturirani je intervju slobodnog tijeka s manjom skupinom ljudi.Provodi se bez formalnog upitnika, znaci bez nekog redoslijeda. Instrument istraflvanja u ovom tipu intervjua jepodsjetnik. Skupina koja se ispituje sastoji se uglavnom od 6-10 ljudi, oni predstavljaju ciljnu skupinu zaproizvod ili uslugu 0 kojoj je rijec. Skupni intervju primjenjuje se cesto za definiranje osobina novog proizvoda.Skupina ima moderatora koji usmjerava razgovor - on zapocinje razgovor, uvodi temu i ohrabruje sudionike daizraze svoja miSljenja.Osnovna prednost je ta sto se relativno brzo mogu prikupiti podaci, lagano se provodi i troskovi samogprovodenja su niski. Treba znati da skupine nisu reprezentativan uzorak, bez obzira kako pafljivo bile odabrane.Specificne prednosti skupnog intervjua: efekt lavine-Primjedba jednog sudionika povlad primjedbe drugih. stimulacija-Nakon nekog vremena u kojem se nastoji probiti led sudionici postaju sve slobodniji i lakselzrazaveju svoja miSljenja. s igurnos t-L judi su obicno otvoreni jer ih nitko ne trazi da pojasne svoja misljenja, trazi se miSljenje skupine,ne pojedinca. Sudionici dozivljavaju svoje izjave kao skupne, a ne pojedinacne. spon tanos t-S obzirom da niti jedna osoba nije primorana odgovarati na pitanja, odgovori su spontani o tk riv an je nov ih pod ru cja -mo ze dogoditi da se otkriju neka podruqa kojima se prije nije pridavalo tolikopaznje. specijalizacija-Skupni intervju trebao bi voditi Skolovani moderator jer su troskovi intervjuiranja skupinemanji nego troskovi pojeinacnog intervjua. b rzin aSkupni intervju omogucuje dobivanje intervjua mnogo brfe nego sto bi to islo s pojedinacnim intervjuima. sastav skupine

3


4/12

Idealna velicina skupine je od 6 - 10 ljudi. Ako je broj manji moze se dogoditi da pojedinac nametne ostalimasvoje miSljenje. Prevelika skupina pak onemogucava i sputava pojedinca.14. Objasnite dubinski intervjuDubinski intervju je relativno nestrukturirani, ekstenzivni intervju u kojem intervjuer postavlja pitanja i nastojidobiti sto opsimije i dublje odgovore.Primjenjuje se uglavnom kad istrafivanjem zelimo upoznati motive i razloge ponasanja u potrosnji, na nacin dase od ispitanika dobije maksimalna sloboda u izrafavanju i slobodne asocijacije.Predmet istrafivanja moze, a i ne mora biti prikriven. Ovdje je vrlo vazno znanje intervjuera. Bilo bi najboljeda ovaj intervju provodi psiholog (visko obrazovana osoba) koji ce odmah interpretirati odgovore i graditi slikuo ispitaniku. Tako ovaj intervju moze krenuti jednim smjerom, a zavrsiti drugim, tj. psiholog ga moze tijekominetrvjua usmjeriti na drugi put. U usporedbi s skupnim, troskovi ovog intervjua su izrazito visoki. Intervju znatrajati i po sat vremena, a vodi se sarno s jednom osobom. Danas se sve manje koristi.15. Objasnite projektivne tehnike, zasto ih koristimo i nabrojite neke.Projektivne tehnike zasnivaju se na pretpostavci da se ljudi lakse i slobodnije izrafavaju, bili oni tog svjesni iline. Projektivne tehnike su indirektno, neizravno sredstvo ispitivanja koje ispitaniku omogucuje da projicirasvoje osjecaje i uvjerenja na trecu osobu, na neki drugi objekt ili je stavljen u situaciju rjesavanja zadace.Od ispitanika se ocekuje da opise situaciju vlstitim rijecima u okviru vlastitog iskustva, stavova i osobinalicnosti. Projektivne tehnike koriste se zato sto Istrazivacl vjeruju da ce pomocu takvih tehnika ispitanici izrazitimiSljenja i osjecaje koje inace ne bi javno izrekli.U istrafivanju trziSta najcesce se primjenjuju slijedece projektivne tehnike. Test asocijacije na rijecProjektivna tehnika u kojoj se ispitaniku predocuje jedna po jedna rijec (od veceg popisa pojmova) i od njegatrazi da odgovori prvom rijeci koje se moze sjetiti.Osobito je pogodna u testiranju marke proizvoda, naziva poduzeca ili sadrzaja oglasivacke poruke. Test nedovrsenih recenicaTest nedovrsenih recenica je projektivna tehnika u kojoj se od ispitanika trazi da niz zapocetih recenica dovrsiprvom rijeci ili frazom koja mu padne na pamet. Test se zasniva na pretpostavci slobodne asocijacije. Tehnika trece osobeProjektivna tehnika u kojoj ispitanika pitamo za razloge zbog kojih treca osoba radi to sto radi ili sto ona misli 0proizvodu ili usluzi. Ideja maske u ovoj je tehnici izrazito naglasena. Tehnika igre ulogaProjektivna tehnika u kojoj se od ispitanika trazi da se ponasa kao neka druga osoba u odredenim okolnostima.Jedna mogucnost je strip s oblacicem gdje jedna osoba drugoj postavlja provokativno pitanje, a druga (ispitanik)na to treba odgovoriti. Test tematske apercepcijeProjektivna tehnika koja se sastoji od fotografija ili crteza iz kojih ispitanik treba iskonstruirati sadrzaj-pricu. Usredistu pozornosti obicno su proizvodi i ljudi. Ispitanik treba reci sto se dogada i sto ce se dogoditi. Crtezimoraju biti dovoljno zanimljivi, ali i dovoljno opceniti da ne otkriju pravu narav Istrazivanja.16. Objasnite opisna istraiivanjaGlavna zadaca opisnih istrafivanja sastoji se, kao sto i sam naziv upucuje, u opisivanju osobina populacije ilipojave. Ovo lstrazivanje daje odgovore na pitanja tko, sto, kako, gdje i kada.Pocinje sa definiranjem hipoteza -lakse ih je postaviti jer je problem vise poznat nego kao kod izvidajnoglstrazivanja.Opisno lstrazivanje formalnije je od izvidajnog - prilikom istrafivanja pridrzavamo se projekta istrafivanja ukojem su aktivnosti jasno navedene. Formalnost je potrebna da bi se izbjeglo prikupljanje nevamih podataka.Najcesce je opisno lstrazivanje izravna osnova na kojoj se donose poslovne odluke. Nakon analize podatakaIstrazivac moze dati odredene preporuke i predvidanja.

4


5/12

17. Kada se koriste opisna istraiivanja?Opisna istrafivanja koriste se kada se u trziSnome poslovanju trazi odgovor na pitanja tko trosi proizvod, kolikaje velicina trziSta, kakve su aktivnosti konkurentskih proizvodaca i slicno. Opisno lstrazivanje daje odgovore napitanja tko, sto, kada, gdje i kako.Situacije u kojima se koriste opisna istrafivanja su: kad se zele opisati neke osobine potrosaca ili nepotrosaca. Osobine s obzirom na dob, spol, zanimanje,prihode ... kad sakupimo te podatke dolazimo do profila potrosaca nekog proizvoda ili usluge . kad se zele lstraziti stavovi18. Objasnite panel istraiivanjaPanel je reprezentativni uzorak jedinica na kojem provodimo kontinuirana istraflvanja u pravilnim vremenskimrazmacima, pornocu stalnog instrumenta istraflvanja.Jedinice reprezentativnog uzorka mogu biti: kucanstva, individualni potrosaci, trgovine ...Svaki clan panelabiljefi (ili netko biljefi za njega) aktivnosti odredenog ponasanja s obzirom na odabrane proizvode ili neki drugipredmet lstrazivanja. Putem panela prati se ponasanje ispitanika, a ne traze se njegovi stavovi i miSljenja, motivikoji utjecu na njegovo ponasanje u kupnji, potrosnju proizvoda ili koriStenje usluga.19. U koju vrstu istraiivanja spada panel?Panel spada u skupinu opisnih (deskriptivnih) lstrazivanja, i u podskupinu kontinuiranih istrafivanja (koja sestalno provode). Dakle, panel je primjer kontinuiranog (longitudinalnog) istrafivanja koje se, za razliku odjednokratnog, koristi istom metodom i cesto istim instrumentima istrafivanja u ponovljenim istrafivanjlmatijekom duzeg razdoblja.Panel je po naravi usmjeren na pracenje kvantitativnih promjena u ponasanju. Postoje paneli koji trajumjesecima, a neki cak i godinama. Prikupljanje podataka provodi se obicno svaka dva tjedna ili rjede.20. Osnovne znacajke panela potrosaca, panela TV gledatelja i panela trgovine na maloPanel potrosacaPanel potrosaca otkriva na koji nacin potrosad upotrebljavaju kupljeni proizvod.Moze se organizirati za proizvode individualne potrosnje ili proizvode za potrosnju u kucanstvu. U kucanstvu sepodaci prikupljaju na dva nacina:1. putem dnevnika koji ispunjava Clan kucanstva2. putem kontrole u kuciPanel televizijskih gledateljaZa tv organizaciju od posebne je vaznostl saznati tko, kada i zasto prati odredeni program kako bi mogla ubacitipropagandne poruke. Kako bi se to moglo pratiti i saznati uvedeno je pracenje putem panela uz pomocspecijalnog elektronickog uredaja. Panel tv gledatelja sastoji se od reprezentativnog uzorka osoba starijih od 12godina iz kucanstva koja imaju tv prijemnik (a koja spadaju u ciljni segment potrosaca).Prikupljanje podataka obavlja se na dva nacina:1.Putem dnevnika - u koji ispitanici upisuju svoje ponasanje u pracenju tv programa: jesu li gledali program,koji, jesu li zadovoljni, ...2. Putem elektronickog uredaja koji registrira kanal na kojemu se program prati i vrijeme i duzinu pracenjaprograma.Panel u trgovini na maloOdabire se reprezentatativni uzorak trgovinskih prodavaonica u kojima ce se provoditi mjerenje na odredenompodrucju i organizira se posjet tj. dogovori se biljezenje stanja svakih mjesec dana ili svaka dva.Prilikom svakog biljezenja prebrojavaju se kolicine proizvoda u pricuvnom slakdistu i u prodavaonici, aodbijaju kolicine nabavljene nakon posljednjeg posjeta.

5


6/12

21. Navedite i objasnite uzrecna istraiivanjaUzroiina iiikauzalna istraiivanja su takav tip istrafivanja u kojima namjeravamo lstraziti nacin na koji jednapojava djeluje na drugu. Dakle, ona se primjenjuju kada se zeli Istraziti uzrocna povezanost izmedu aktivnostikojima djelujemo i reakcija koje one izazivaju.U uzrocnim istrafivanjlma primjenjujemo test, pokus ili eksperiment.Eksperiment se moze definirati kao postupak kojim namjerno izazivamo pojavu u kontroliranim uvjetima dabismo ju opasali i / ili mjerili.22. Navedite osnovne faze postupka eksperimentaSvaki eksperiment sastoji se od nekoliko faza koje su medusobno povezane, a odvijaju se ustaljenimrasporedom:1. definiranje problema2. postavljanje hipoteze3. definiranje nezavisne varijable4. definiranje zavisne varijable5. odabir vrste eksperimenta6. kontrola eksperimenta7. postupak provodenja eksperimenta8. statistieka analiza i interpretacija rezultata23. Objasnite prednosti i nedostatke labaratorijskog eksperimentaLabaratorijski eksperimenti provode se u prostoriji istrafivackog instituta ili u nekoj drugoj prostoriji sa svrhomda se postigne maksimalna kontrola uvjeta u kojima se eksperiment odvija, sto je i glavna prednost tiheksperimenata.Kod ovih eksperimenata ispitanici su svjesni svog sudjelovanja u eksperimentu.24. Objasnite prednosti i nedostatke terenskog eksperimenta.Terenski eksperimenti odvijaju se u prirodnim uvjetima, pri cemu nije moguca potpuna kontrola vanjskihcinitelja.Provode se na trZiStu ili u kucanstvu ispitanika. Cesta primjena je za test proizvoda.I u ovom tipu ispitanik zna da ce biti ispitivan, da se njegove reakcije biljeze. Zbog toga se i tu javlja nedostatak- cesto iskrivljeni odgovori ispitanika. Upravo zato razvijena je jos jedna varijanta terenskog eksperimenta, a toje indirektna, neizravna metoda usporedbe. Ispitanicima se daju na uporabu dva proizvoda zapakirana u istuambalazu, zamoljeni su da ih trose i da im se ne kafe za naknadno ispitivanje. Ispitanik misli da je dobio 2jednaka proizvoda. Nakon IS-tak dana dolazi anketar i ispituje 0proizvodu - je li trosen u istim kolicinama,jesu li uocene razlike, koje su to razlike ...25. Zasto je znacajna kontrola u eksperimentu?Kontrolom u eksperimentu osigurava se djelovanje nezavisne varijable na zavisnu varijablu, a iskljucuju sedjelovanja vanjskih varijabli koje takoder mogu biti prisutne u odvijanju eksperimenta. Kontrola vanjskihvarijabli kljucna je ako zelimo dobiti pouzdane rezultate eksperimenta. Cilj je dokazati da mijenjanje nezavisnevarijable utjece na zavisnu, i izmjeriti te promjene zavisne varijable, uz drZanje vanjskih varijabli podkontrolom kako one ne bi utjecale na promjenu zavisne varijable.Funkcija kontrole eksperimenta sastoji se u tome da onemoguci utjecaje vanjskih varijabli i dopusti djelovanjesarno nezavisne varijable. Da bi to mogao provesti, Istrazivac mora prije svega otkriti vanjske varijable, a zatimmora odluciti koje tehnike kontrole mu stoje na raspolaganju za reguliranje vanjskih varijabli (tehnika

6


7/12

eliminacije, stalnosti uvjeta, ravnoteze, rotacije, poniStavanja) tako da se djelovanje nezavisne varijable mozejasno izolirati.

26. Objasnite eksperiment oblika E pre-post - K pre-postEksperiment oblika E pre-post - K pre-post razlikuje eksperimentalnu (E) od kontrolne (K) skupine, tj.skupinu koja je bila izlozena djelovanju nezavisne varijable i onu koja to nije bila. U svakoj se skupini mjerizavisna varijabla prije i poslije djelovanja nezavisne varijable nakon cega se provodi usporedbaeksperimentalne i kontrolne skupine.27. Navedite izvore podataka u istraiivanju trzistaIstrazivad imaju na raspolaganju dva osnovna izvora podataka: primarne i sekundarne izvore.Primarni izvori podataka odnose se na dobivanje podataka provodenjem izravnog istrafivanja na terenu uzpomoc metoda promatranja i ispitivanja s tocno odredenim ciljem i svrhom lstrazivanja, koje se provodi nakonsto su se prethodno provjeriIi sekundarni izvori podataka.Sekundarni izvori podataka odnose se na podatke koji su prikupljeni i zabiljezeni prije, u nekom drugomistrafivanju, i za neku drugu svrhu. Njihovo je koriStenje jednostavnije i brfe i primjenjuje se prije nego sto seodluci 0prikupljanju podataka iz primarnih izvora.28. Objasnite sekundarne izvore podatakaSekundarni izvori podataka odnose se na podatke koji su prikupljeni i zabiljezeni prije, u nekom drugomistrafivanju, i za neku drugu svrhu i ni u kom slucaju izraz "sekundarni" nema negativno znacenjedrugorazrednoga, manje vrijednog podatka.Metoda prikupljanja sekundarnih podataka poznata je i pod nazivom historijska, interno lstrazivanje ilstrazivanje za stolom (desk research). Mogu biti podaci prikupljeni u vlastitom poduzecu ili izvan njega(klasicni izvori podataka, komercijalni izvori podataka, i baze podataka).S glediSta lstrazlvaca koji sada provodi lstrazivanje i sluzi se sekundarnim podacima, to su historijski podaci iza Istrazivaca ne zahtijevaju kontakt s ispitanicima ili subjektima lstrazivanja. Naravno da su sekundarni podacirezultat prethodnog prikupljanja primarnih podataka.29. Navedite prednosti i nedostatke sekundarnih podatakaPrednosti sekundarnih podataka: prikpuljanje sek. podataka puno je jeftinije od prikupljanja prim. podataka - usteda troskova najveca jeprednost sek. podataka sek. podaci dostupniji su, mogu se puno brfe sakupiti nego sto je sluca] s primarnim podacima. objektivnost - je prednost sekundarnih u odnosu na primarne podatke jer u njihovom prikupljanju Istrazivacmoze biti subjektivan i usmjeriti lstrazivanje u pravcu kojem on zeli.Nedostaci sekundarnih podataka: pronalazenje podataka koji odgovaraju potrebama istrafivanjaSekundarni podaci prikupljeni su za neku drugu svrhu i cesto ne odgovaraju potrebama naseg lstrazivanja. pronalazenje podataka cija je tocnost poznata i zajamcena30. Objasnite primarne podatke.Primarni podaci se prikupljaju izravno od jedinica istrafivanja (osoba, kucanstvo, gospodarski ilinegospodarski subjekt, institucija i slicno). Primarni podaci mogu se odnositi na cinjenice, stanje, situaciju(osobine ispitanika, ito: zemljopisne, demografske i socioekonomske, zatim na ponasanje ispitanika - njihovenamjere) ili na psiholoske varijable (osobine licnosti, stil zivota, stavovi, znanje i motivi).Ovaj tip istrafivanja naziva se jos terensko lstrazivanje ili ekstreno lstrazivanje. Razlikujemo dvije metodeprikupljanja primarnih podataka: metoda promatranja i metoda ispitivanja.

7


8/12

31. Objasnite metodu promatranja kao nacin prikupljanja primarnih podatakaMetoda promatranja je proces uocavanja i biljezenja cinjenica i dogadaja, bez postavljanja pitanja osobama cijese ponasanje prati.Promatranje koje provodi covjek putem svojih osjetila naziva se sustavno promatranje, a ako se pri njemu sluzitehnickim pomagalima onda je to snimanje.32. Objasnite vrste ispitivanja prema obliku komuniciranja s ispitanicimaPrema obliku komuniciranja s ispitanicima, razlikujemo tri vrste ispitivanja:1.osobno2. telefonom3. posternOsobno ispitivanjeSastoji se u izravnoj komunikaciji izmedu anketara i ispitanika, pri cemu anketar postavlja pitanja i upisujeodgovore.Prednosti ovog tipa ispitivanja su u tome sto:

izmedu anketara i ispitanika postoji direktna mogucnost povratne informacije.neposredno ispitivanje omogucuje upotrebu dodatnih pomagala u ispitivanjuosobna nazocnost anketara povecava broj osobnih ispitanika koji su voljni sudjelovati u istrafivanju.tocnost podataka u osobnom ispitivanju je najveca jer je ispitaniku najtese izbjeci istinit odgovor.

Nedostaci su slijedeci:ispitanik vise nije anoniman pa se moze dogoditi da ispitanik ne zeli dati informacije anketaru.dob i spol ankerara, njegovo ponasanje, nastup mogu utjecati na odgovore ispitanika.troskovi osobnog ispitivanja viSi su od telefonske i postanske anketeosobno ispitivanje zahtijeva obucenost anketara, kontrolu njegova rada ...

Telefonsko ispitivanjeRazlikuje se od osobnog sarno zato jer se ispitivanje obavlja posredno, putem telefona.Velika prednost telefonskog ispitivanja je:

relativno lagana dostupnost ispitanika, pod uvjetom da je opskrbljenost telefonskim prikljuccimapotpuna.brzina prikupljanja podataka, pogotovo ako ih anketar direktno unosi u rafunalo

Nedostaci:kontakt je manje osoban. Moze doci do pogreske u komuniciranju.telefonski razgovor ne smije biti predug - ima granicu trajanja.Ispitivanje putem poste

Postanska anketa je izraz za oblik ispitivanja u kojem ispitanici postern salju anketne upitnike koje su samiispunili. Dobivaju ih postern, ili putem tjednih novina, na prodavaonicama, sajmu, na ulici, kao prilogproizvodu i s1.Prednosti:

ispitanik ima vremena sjesti i u miru procitati anketuNedostaci:

neodaziv ispitanika,Troskovi ove ankete su najnlzi u odnosu na prve dvije.

33. Navedite razliku izmedu anketnog upitnika i podsjetnika za intervjuAnketni upitnik sastoji se od niza pitanja koja postavljamo ispitaniku, i od prostora za odgovore koje upisujeili anketar (u osobnom i telefonskom ispitivanju) ili sam ispitanik (u postanskoj anketi). Ako su moguciodgovori upisani unaprijed (kao sto je to sluca] kod struktuiranih pitanja s visestrukim izborom), postupak jebdi i jednostavniji jer se uz pitanje sarno stavlja oznaka na odgovarajuce mjesto.Za razliku od anketnog upitnika koji se sastoji od pitanja i mogucih odgovora i koristi se kao instrumentistrafivanja u osobnom ili telefonskom ispitivanju, podsjetnik za intervju je instrument kojim se vodi dubinski

8


9/12

intervju (ako je sugovornik jedna osoba) ili skupni intervju (ako je rijec 0 grupi osoba s kojom razgovaramo).Podsjetnikom za intervju sluzi se iskljucivo moderator, kako bi usmjerio raspravu u pravom smjeru, kako ne bizaboravio neke vazne teme i kako bi tehnikom lijevka dobio sto tocnije i preciznije odgovore od ispitanika.

34. Sto je stav?Stay je trajna sklonost prema stalnom reagiranju na odredeni nacin glede razlicitih podrazaja iz svijeta. Natemelju stavova formiraju se preferencije. Preferencije se odnose na davanje prednosti koje lzrazavamo premaproizvodima, proizvodaclma, trgovinskim prodavaonicama, promidfbenim aktivnostima itd. Svako trZiSte nakojem je ponuda robe relativno bogata neminovno pokazuje veliku heterogenost u preferencijama kupaca.Dakle, preferencije se temelje na stavovima.Stay ima tri sastavnice: + afektivnu (osjecajnu) + kognitivnu (spoznajnu) + bihevioristiCku (nacinponasanja)35. Kako se stavovi mijenjaju?Voditelj marketinga moze se suociti s potrebom da mijenja stavove potrosaca ako smatra da su oni kocnica upostizanju profitabilnog poslovanja. Promjene stavova dugotrajan su postupak i ne postizu se lagano. Ipakmozemo govoriti 0 3 nacina rnijenjanja stava:1.Promjenama uvjerenja 0 nekoj marki ii i proizvodu2. promjenama relativne vainosti tih uvjerenjaPrimjerice mineralna voda Donat3. Dodavanjem novih uvjerenja - tenisice nisu sarno za mlade i sportase vee i za starije37. Genericke ljestvice za mjerenje stavovaPostoje cetiri vrste ljestvica na kojima se mogu izraziti razliciti podaci, a polazeci od one koja daje najmanjemogucnosti obrade prema onoj koja omogucuje najrazvijenije oblike obrade i analize podataka, to su:1.nominalna2.ordinalna3. intervalna4.omjerna38. Nominalne ljestviceNajjednostavniji oblik ljestvice je onaj kojim se pomocu nekog koda (obicno je to broj ili ponekad i slovo)oznacava identitet osobe ili neka njezina osobina.U istrafivanju trziSta sluzimo se oznacavanjem brojevima zbog racunalne obrade koja je dugo bila usmjerena nakodiranje ili sifriranje pornocu brojeva. Promuski spol = 1 , zenski = 2Brojevi oznacuju tocno ono za sto smo se dogovoriIi da ce oznacavati i nemaju nikakvu vrijednost u smisluvelicine koju inace ti simboli oznacava]u.39. Ordinalne ljestviceOvaj tip ljestvica sluzi za raslojavanje osobine nekog objekta ili subjekta na nekoliko stupnjeva. I u ovomslucaju oznacujemo stupnjeve brojevima. (najpoznatija skala znanja: 1 - nedovoljan, 2 - dovoljan, 3 - dobar, 4- vrlo dobar, 5 - izvrstan ...).U nasim je Skolama 5 najbolja ocjena, jer smo ocjenu izvrstan kodirali s brojem 5.U Njemackoj je 1 najbolja ocjena, jer su tamo kodirali obrnuto od nas.Ordinalna ljestvica kojom Istrazujemo misljenja i stavove jednaka je ljestvici kojom ocijenjujemo znanje.40. Intervalne ljestviceIntervalne ljestvice takoder svrstavaju objekte prema vellcini osobine koju mjerimo. Medutim dok je razlikaizmedu ordinalne ljestvice nejednaka i nepoznata, na intervalnoj su te razlike jednake. Kod intervalne ljestvice

9


10/12

nula je dogovorena velicina i moze se razlikovati i onda kada mjeri istu osobinu (npr. mjerenje temprerature uzpomoc Celzijeve i Fahrenheitove ljestvice). Nula ne znac! odsutstvo svojstva. Na Celzijevoj ljestvici ta je tockasmrzavanja izabrana za polaznu tocku, dok je na Fahrenheitovoj ljestvici to 32. Dakle, ne vrijede omjeri.

41. Omjeme ljestviceOmjerne ljestvice razlikuju se od intervalnih po tome sto imaju prirodnu ili apsolutnu nulu kao ishodisnu tocku,koja je znanstveno utvrdena i opcenito prihvacena. Primjeri za omjernu ljestvicu su sve fizicke jedinice -duzlna, tezina, volumen. Na omjernim ljestvicama lzrazaveju se apsolutne velicine, sto znaci da vrijede omjeribez obzira u kojoj se jedinici obiljezje izrarunava. Na omjernoj ljestvici dopusteno je izracunavanje svihsrednjih vrijednosti (aritmeticka sredina, medijan, mod, geometrijska, harmonijska sredina ..). Ovaj tip ljestvicaneprimjeren je u mjerenju stavova upravo zato jer ima kvantitativnu sastavnicu.42. Thurstonova ljestvicaDaje ispitanicima gotove odgovore sto se odnose bas na podruc]e lstrazivanja, a od njih se ocekuje da ce sejedna od navedenih izjava biti najbllza onome sto sarni osjecaju ili misle 0odredenom objektu.Te izjave su jezgrovite i idu iz krajnosti u krajnost. U pocetku ih je bilo 11 i taj se broj i danas najcesce rabi.Postoje i one s 7 ili 9 izjava.43. Likertova skalaDaje mogucnost da ispitanici izraze stupanj svog slaganja s nekom izjavom (uopce se ne slazem, ne slazem se,nemam miSljenje, slazem se, potpuno se slafem).Broj stupnjeva se moze slagati od 3 do 9. U obradi podataka kod ove ljestvice stupnjevi se kodiraju brojevimaod 5 do 1 (5 najpozitivniji stav, 1 najnegativniji).Ako je 5 za pozitivan stav, moramo imati na umu da osoba ima pozitivan stav ako se slafe s pozitivnomocjenom ili ako se ne slafe s negativnom ocjenom. Zbog toga se negativne izjave ocjenjuju obrnuto.44. Ljestvica semantiekih razlikaLjestvica semantickin razlika naziva se jos i semantiik: diferencijal.Tehnika poznata pod ovim nazivom sastoji se od niza ljestvica. To je mjerilo stavova koje se sastoji od serijeljestvica sa 7 stupnjeva, na cijim su krajnjim polovima pridjevi ili prilozi suprotnog znacenja (dobro -lose,moderno - staromodno ...) koji oznacuju pocetak i kraj (ili polove) ljestvice. Ispitanicima se daju upute da zasvaki predmet oznace mjesto koje ce biti najbllze njihovu misljenju 0 tome predmetu. Svaki stupanj oznacavakorak blize prema pridjevu jednoga ili drugoga znacenja. Danas se u istrafivanju primjenjuju i ljestvice sparnim brojem stupnjeva kako bi se izbjegla neutralna ocjena.45. Uzorci zasnovani na vjerojatnostiPostoji pet osnovnih vrsta slucajnih uzoraka:

jednostavni slucajni uzoraksustavni uzorakstratificirani uzorakuzorak skupina (klastera)uzorak povrsina

46. Jednostavni slueajni uzorakKarakteristicno za ovaj uzorak je da svaka jedinica ima jednaku mogucnost da bude izabrana u uzorak. Izbor semoze provesti pomocu svih jedinica osnovnog skupa, tj. okvira izbora uzorka. U praksi se cesto primjenjujutablice slucajnih brojeva.Izbor u jednostavni slucajni uzorak sastoji se u nacelu u izboru jednica prema sastavu kao sto je procesuzimanja kuglica iz bubnja kao sto je Loto.

10


11/12

U istrafivanju trziSta to se ne provodi vee se rabe tablice slucajnih brojeva ili brojeva generiranih racunalnlmprogramom. Brojevi se biraju slucajno iz te tablice, bilo okomito, vodoravno ili jednostavno da zatvorenih odjupogodimo olovkom na mjesto na tablici koje cemo uzeti za pocetak, Svaka jedinica istrafivanja oznacena jeodredenim brojem. Slucajnim izborom brojeva biramo i pripadajuce jedinice lstrazivanja.

47.SustavniuzorakSustavni uzorak bira se na taj nacin da se iz osnovnog skupa uzima svaka k-ta jedinica, a prva jedinica se biraslucajno. Proimamo 100 prodavaonica, hocemo 20 u uzorak. 100/20 = 5 sto znaci da cemo svaku petu uzeti uobzir. Sarno zavisi da li cemo krenuti od 1 pa ce to biti 1,6,11,16 .. ili od 3,8, 13, 18...48. Stratificirani uzorakVrsta uzorka koji se temelji na razdiobi osnovnog skupa na slojeve ili stratume, a iz stratuma se biraju manjijednostavni slucajni (pod)uzorci.Stratifikacija se provodi pomocu zemljopisnog podruqa, velidna naselja ... Stratumi se medusobno vrlorazlikuju, dok su clanovi stratuma medusobno vrlo slicni.Prema alokaciji jedinica razlikujemo proporcionalni stratificirani uzorak od neproporcionalnog.49. Uzorak skupina (klastera)Uzorak skupina iii klastera dobije se podjelom osnovnog skupa u skupine ili klastere te se odreduje slucajnimizborom iz koje skupine ce se dalje birati uzorak. Pretpostavka od koje se polazi je da svaka skupinareprezentativno predstavlja cijeli osnovni skup.Razlika u odnosu na stratificirani uzorak je u tome sto se clanovi u stratumu medusobno malo razlikuju, amedusobno se stratumi znatno razlikuju, dok kod klastera se clanovi znatno razlikuju, ali su zato klasteri upopulaciji medusobno slicni.Ovisno 0 tome kako se biraju clanovi klastera u uzorak razlikujemo jednostupanjski i dvostupanjski.U jednostupanjskom svi clanovi odabranog klastera ulaze u uzorak, dok u dvostupanjskom ulaze tek clanoviklastera i to oni izabrani jednostavnim ili sistematskim slucajnim izborom.50. Uzorak povrsinaNajcesCi prikaz klaster uzorka u literaturi je uzorak povrsina gdje se u uzorak biraju klasteri ovisno 0zemljopisnom obiljezju tj. zemljopisnom smjestaju populacije. Za ovaj uzorak nije potreban popis jedinicaosnovnog skupa.Uzorak povrsina je vrsta uzorka skupina u kojemu jedinicu osnovnog skupa predstavljaju zemljopisna podruqa.Stanovnistvo je podijeljeno u podruqa uz pomoc zemljovida, a tad se slucajnim izborom odreduju podruqa.Uzorak povrsina moze se provesti kao jednostupanjski (prikupljamo podatke od svih jednica iz slucajnoodabranih podruqa) i dvostupanjski postupak (iz povrsina izabranih skupina jos se jedanput biraju podskupine,a tek tad jednice koje cemo lstraziti).51. Uzorci zasnovani na namjeri istraiivacaUzorci zasnovani na namjeri Istrazivaca nazivaju se jos i namjernim uzorcima. Za razliku od slucajnih uzoraka,pri namjernom uzrokovanju ne zna se, a pretjerano se i ne obraca paznju na vjerojatnost odabira pojedinog clanapopulacije u uzorak. Iz tog razloga nazivaju se jos i uzorcima koji nisu zasnovani na vjerojatnosti, vee nalstrazivacevoj namjeri odabira clanova u uzorak.To su uzorci u kojima je u nekoj fazi priIikom biranja bila prisutna subjektivna odluka Istrazivaca ili anketara.To mogu biti:

prigodni uzorciuzorci strucnjaka (poznavatelja)prosudbeni uzorcikvotni uzorci

11


12/12

52. Prigodoi uzorakBira se iskljucivo na osnovi prigodnosti, dostupnosti jedinica. Istraflvac se koristi onim uzorkom koji mu sestjecajem okolnosti nasao dostupnim u vrijeme kad on zeli prikupljati podatke za rjesavanje nekog problema.To mogu biti prijatelji, radnici na okupu ...skupina ljudi od koje se moze lagano, brzo i jeftino doci do podataka.

53. Uzorak poznavateljaPrimjenjuje se kad Istrazivac zeli dobiti uzorak ljudi koji najviSe znaju 0nekoj temi, najbolje su informirani,imaju najviSe iskustva. Moze se opisati kao uzorak koji se ne zasniva na teoriji slucajnosti, nego Istrazivac biraispitanike na temelju njihova poznavanja istrafivanog problema. Ispitujemo namjerno odabranu manjinu.54.ProsudbeniuzorakKod odabira prosudbenog uzorka, za razliku od prigodnog uzorka, ipak se cini odredeni napor u pokusaju dauzorak bude u odredenoj mjeri reprezentant populacije s obzirom na istraflvani problem. Na osnovi subjektivneprosudbe 0populaciji odreduje se uzorak za koji se misli da ce biti odgovarajuci za lstrazivanje.55.1(votniuzorakKvotni uzorak najznacajniji je u skupini namjernih uzoraka. Bira se postupkom u kojem je osigurano darazlicite podskupine osnovnog skupa budu zastupljene u uzorku prema njihovim vaznlm osobinama upravo nanacin kako to Istrazivac odredi.Kvotni uzorak bira se u postupku koji mozemo rasclaniti na 3 dijela:1. Odredujemo kontrolne osobine osnovnog skupa.2. Osobine osnovnog skupa na temelju kojih cemo odrediti sastav uzorka sad su poznate i slijedi odluka 0uzorku:3. Odredivanje zadace svakog anketaraODABlRANJE SLUCAJNOG ILl NAMJERNOG UZORI

Documents

Skra Eno Istrazivanje Trzista