1.STILSKE ETAPE UMJETNOSTI 19.STOLJEA / VREMENSKI OKVIR + PRIMJERI- 19. st. je graansko stoljee uz kojeg se vezuje pojam MODERNOG. Obiljeava ga SUEGZISTENCIJA stilova . - 1. pol. 19. st. je vrijeme klasicizma i romantizma, u srednjoj Europi; Austriji i Njemakoj pojavljuje se BIDERMAJER umj. graanskog drutva koja se bavi svijetom graanstva. - 2. pol. st. obiljeio je realizam.- U Francuskoj i Engleskoj nema bidermajera , no tu se stvara umjetnost vladajuih slojeva 70-ih god. U drugoj polovici stoljea prisutan je i simbolizam, te impresionizam koji oznaava poetak povijesnih avangardi,nakon njega dolazi postimpresionizam. Kraj st. granii sa ekspresionizmom i kubizmom.- Vremenski okvir u koji umjetnost 19.st. spada je poetak francuske revolucije, obiljeen je Napoleonom i njegovom vladavinom (empire-carska umj.), a traje sve do 1.svj.rata., raspada Austro-Ugarske.

2. KLASICIZAM / OSNIVA KLASICIST. SLIKARSTVA U FRANCUSKOJ- Mlae razdoblje klasicizma esto se naziva neoklasicizam, traje od 1760. do 1830. - Pojavio se kao reakcija na raskonost baroka i pretjeranost rokokoa, te posljedica arheolokih otkria antikih spomenika (npr. Pompeja).- lat. classicus uzoran; odlian- Nastaje prevladavanjem i negiranjem uznemirenih formi rokokoa, te programatskim traenjem mirnoe, harmoninosti ozbiljnosti izraza u duhu klasine antike. - Teoretske osnove za oivljavanje klasinih ideala proizale su iz duhovnog pokreta PROSVJETITELJSTVA.- za razvoj klasicizma bitna je:1. likovna orijentacija umjetnikih kolonija u Rimu od 17. st. nadalje2. paladijevska arhitektura - poetkom 18. st. intenzivan je pokret NEOPALADIJANIZAM u Engleskoj (R. B. Burlington) i Veneciji (Scipione Maffei), te SAD-u.- Francusko slikarstvo pred revoluciju nadahnjuje klasicistikog slikar JACQUES LOUIS DAVID koji stvara programatsku umjetnost - ona predstavlja ideal novog drutva, odraz je nove filozofije racionalizma.

3.Najznaajnije programatsko djelo klasicizma - Revolucija je imala snanu kulturnu pozadinu , poticala je revolucionarnu svijest koja polako stvara programatsku umjetnost, ona vodi prevratu (knjievnost revolucionarni pamfleti) u kojem se gradski plemii udruuju sa 3. Staleom.- U parikim salonima stvaraju, oblikuju smjernice graanske politike, filozofije i umjetnosti. - Njegovo djelo smatra se najvanijim umjetnikim, mogli bismo rei i politikim ostvarenjem toga doba. J.L.David naslikao je sliku naziva:* ZAKLETVA HORACIJA

- Djelo je u slubi revolucionarnih ideja, poziva na promjene. Sadraj ima politiku poruku .- programatska slika - izloena u Rimu, a zatim u Parizu (naslikana 1784.). - Radnja je koncentrirana na 1. plan - u 2. planu arhitektura je u funkciji kazaline kulise, zamraena - za razliku od prethodne rokoko umjetnosti David fiksira bitno svjetlo usmjereno na skulpturalno oblikovane likove prvog plana.- likovi su u kompoziciji postavljeni prema zlatnom rezu - ene shrvane bolom u kompoziciji slie likovima sa antikih reljefa - inspiriran je rimskim reljefima.- sve bitno za sliku nalazi se u 1. Planu - politika poruka: poziva na oruje, na boj otac sinovima daje maeve kojima e braniti Rim (Pariz).- dominira chiaro-scuro i lokalne boje (ne utjeu meusobno jedna na drugu) hladne i suzdrane.- Ovom slikom David postaje zaetnik REVOLUCIONARNOG SLIKARSTVA bio je lan Jakobinskog kluba, jakobinski ministar kulture za vrijeme diktature jakobinaca 1792.-94.

4. WINCKELMANN I NJEGOVA ULOGA U FORMIRANJU STILA- Nazivamo ga prvim povjesniarom umjetnosti, a njegovo djelo Povijest umjetnosti Starogvijekasmatra se prvim literarnim povijesno-umjetnikim djelom. - Prilazi umjetnosti s aspekta stila, a ne biografije kao npr. Vasari, kojeg su svi slijedili. - Smatra da antika prua model povratka racionalnom shvaanju umjetnosti, povratak prirodi, ona je filozofska i drutvena pozadina programa prosvjetiteljstva, sadri tenje svijetu bez religioznih dogmi.- Winckelmann smatra da su plemenita jednostavnost i mirna veliina ideali klasine umjetnosti.- est uzor pri stvaranju je Laokonova grupa - na koju se pozivaju i umjetnici i pisci. - Winckelmann govori o razliitim fazama jednog stila (arhajsko, klasino, barokno ili maniristiko).

5. JACQUES-LOUIS DAVID( 1748.-1825.)Vrhunac klasicizma: Slike Jacquesa Louisa Davida- revolucionarne slike- vladavina genre slikarstva u francuskoj kratka, Greuzova popularnost do 1765. dosegla vrhunac- povijesno slikarstvo - 1774. Luj 16. imenovao Charlesa Clauda d'Angivillera glavnim ravnateljem graevina - smatrao osobnom misijom unititi sve to se smatralo raskalaenou rokokoa i to zamijeniti moralistikim historijskim slikama- Najznaajniji predstavnik francuskog klasicizma. Ui kod rokoko slikara, a zatim odlazi u Rim gdje se susree sa rimskom umjetnou. Tu nastaje Davidov revolucionarni klasicizam. David rasplinjenom rokoko crteu i ulnosti suprotstavlja vrstu kompoziciju graenu linijom, a intimne genre prizore rokokoa zamjenjuje herojskim temama.- Likove modelira statuarno, a pozadina funkcionira kao zastor-teatar. U Rimu je meu ostalim upoznao i Caravaggia - njegove krupne likove i osvjetljenje. - Slikar je Revolucije (Jakobinska diktatura), a potom i Napoleonov dvorski slikar. Nakon Napoleonova pada i Restauracije Burbonaca David je osuen na progonstvo. Odlazi u Bruxelles gdje radi stilizirajue portrete sa hladnim koloritom i odmjerenim rasporedom likova (Tri dame iz Ganda).

*Smrt Marata (1793.)- propagandna slika- Marat - revolucionar i branitelj puka, okrutan, mrzili i bojali ga se- protivnica revolucije zabila mu no u grudi dok je pisao na prenosivom stoliu naslonjen preko kade, gdje je provodio veinu vremena zbog smrtonosne kone bolesti koja ga je izobliila- izdie u kadi drei pero u ruci, a u drugoj ruci navodnu molbu Cordeyeve koja mu je trebala odvratiti pozornost da ga lake probode- kolski primjer zlatnog reza- potpuno pojednostavljena, nema zbunjujuih detalja, sve na svome mjestu- realistino naslikano, detalji, osvjetljenje, planarnost- prizor blie ravnini slike, gotovo do ruba platna- ne znamo je li se nalazi nekakav prostor iza kade ili ne-pisai pribor i krvavi no dramatino ubaeni u gledateljev prostor- Marat bio poznat kao neprivlaan - ovdje tijelo kao grki bog, aneosko lice- oputena ruka - poloaj Kristove ruke, skidanje s kria, oplakivanje ili Pieta - kao suvremeni muenik- obina kutija umjesto stola, kao stara grobna ploa- Boja nije jedan od glavnih imbenika, nema ni osnovnih-crvene i plave - prevladava monokromija.- Oblik koji zauzima panju - kubus pored kade podsjea na nadgrobni spomenik. Na antiku navodi i posveta autora A Marat - njemu, kao to su nekada tal. miljokazi usmjeravali putnike uz cestu - usmjerava se narod. Pismo koje dri u ruci objanjava dogaaj

* MME RECAMIER Nastaje 1800., namjerno nedovrena.- Izvuena u prvi plan, paralelna je s osnovnim planom slike. - Poza ozbiljna, upriliena realizacija idealnog portreta sa frizurom rimske patricijke - simbol nove Francuske vlasti graanstva. - Stvara ravnoteu niui elemente od lijevo prema desno - smjer pogleda prema desno. - Svijetlost prati dijagonalno gibanje slike iz lijevog gornjeg kuta prema desnom donjem. - Leaj e poslije utjecati i na razvoj namjetaja u empire stilu.

*Sokratova smrt- Velik napredak ka klasicizmu, likovi oblikovani statuestkno, pozadina scenina i jednostavno- Prisutna je dubina - prostor hodnika koji se nalazi na lijevoj strani djela- Podignuta Sokratova ruka -prst, propaganda. Otkriva kako e on za svoje ideale popiti i otrov te umrijeti. -Monokroman je , meso nije ive boje- Glavna tema je patriotizam. Sokratova ena dostojanstveno odlazi nema patosa.

*Napoleon prelazi Alpe- Uvijek je prisutan 'slikarski' element, usprkos linearnosti, ali to kod Davida znai samo upotrebu chiaro-scura i detaljne strukture poteza kista . - On nije bio kolorist u pravom smislu rijei. Boja nije bila element kojim gradi kompoziciju: ili ju potpuno subordinira kompoziciji likova i koristi hladne lokalne boje ili koristi prigueni sistem tonova na granici monokromije. - Za samog Davida, njegove slike su bile vie od umjetnosti protesti, glorifikacije, manifestacije nove tenje u umjetnosti koja 'lijepo' poistovjeuje s 'istinitim' i 'razumnim'. - Poistovjeuje Napoleona sa Karlom Velikim i Hannibalom.

6.DAVIDOVI UENICI- Nastavljaju Davidovo klasicistiko slikarstvo, ono koje izraava istou revolucionarnih misli. - Javlja graanska aristokracija i inovniki aparat nove imperije. - Davidovi uenici mijenjaju nain upotrebe boje, u vrijeme Napoleonova carstva klasicizam se obogauje dekorativnim elementima (pohodi u Africi Egipat: sa vojskom idu u znanstvene ekspedicije i arheolozi, najpoznatiji Champolion). - Nastaje EMPIRE STIL koji predstavlja spoj antike i egipatske dekorativne umjetnosti. - Na izmjenu stila utjeu i prijenosi umjetnina iz osvojene Italije u Francusku. - Novi uzor je stil zrele renesanse, osobito Rafaela u smislu kolorita i upotrebe sfumata.

FRANCOIS PASCALE GERARD (1770.-1837.)- Za vrijeme Burbonaca pa i u doba Louisa Phillipa, zadrava funkciju portretiste dvora. - Nakon 1800. nadalje, posvetio se iskljuivo portretima. - Oblikuje dopadljive forme pod utjecajem Canovinih kipova. Jedan od portretista Napoleonove obitelji i dvora, autor reprezentativnih portreta u itavoj figuri.

* MADAME RECAMIER (1802.)- Kompozicija je piramidalna.- Glava ide prema lijevo, a tijelo prema desno. Pogled u promatraa odaje ravnoteu. - Sjedi kao da se naginje, nije statina kao kip. Uhvaen moment. - Na empire naslonjau, davidovski element zastor u pozadini - oslanja se na erotizam kasnog rokokoa bosa stopala, gola ramena. - Iz draperije uoljiv je pejza.

* AMOR I PSIHA- antika tema, zadovoljavanje ukusa graanske aristokracije kasnog carstva putena slatkost- na Gerardovu izrazu baziran slatkasti, dopadljivi malograanski klasicizam- za razliku od Davidove suzdranosti, Gerard koristi INTIMNIJE, DOPADLJIVIJE OBLIKOVANJE = osnova bidermajera.PIERRE PAUL PRUDHON (1758.-1823.)- boravio u Italiji, inspiriran tal. kasnom renesansom Rafael, Leonardo i Correggio

*Pravda i Osveta gone Zloin- Zloinac je prisutniji od zloina samog - rtva - Pria uz sliku. Sami motiv govori o tome. Mjeseina u funkciji atmosfere. - Slika je raena za pariku Palau pravde tada se akt teko viao u takvim scenama.- Opet je prisutna barokna dijagonala, kao da se likovi sa neba obruavaju na njega.

* CARICA JOSEPHINE (1805.)- Polu leea poza, karakteristina za romantistika djela - uma i osvjetljenje. - Melankolija prisutna. Impostacija u duhu kasne renesanse, empire haljina.

Jean-Baptiste Regnault- Francuski slikar. Dobivi "Prix de Rome" za sliku "Aleksandar Veliki kod Diogena" boravio je due vrijeme u Italiji. - U doba afirmacije klasicizma pokuava se suprotstaviti J. L. Davidu i njegovoj koli svojim kompozicijama tradicionalno akademske fakture. Bio je na glasu kao pedagog.

*Francuska izmeu slobode i smrti- Slika podsjea na Sv.Trojstvo. - Lik francuska - personifikacija, na niem simbol smrti, a na viem sloboda. - Takoer jedno od djela koje je raeno u programatske svrhe- paleta monokromna

ANTOINE JEAN GROS (1771.-1835.)- glavni predstavnike empire slikarstva - nakon povratka Burbonaca na vlast 1816. David odlazi u Bruxelles, te Gros postaje njegov nasljednik

* NAPOLEON KOD ARCOLE (Italija)- za razliku od Davida, ovdje je prisutan topli kolorit boje meusobno interferiraju podsjeaju na barokno slikarstvo = Velazquez i Rubens, otvorena barokna forma, Napoleonov pogled usmjeren van slike- odlunost stava ukazuje na Napoleonovo izjednaavanje sa ratnicima prolosti (Cezar, Hanibal) - unutarnji nemir u oima.- zaduen za slikanje Napoleonovih vojnih pohoda, nastavlja se na Davidovu ideju slike - reportau izuzetna preciznost detalja koji zanimaju graanstvo.

* MADAME RECAMIER- u zrelim godinama - izuzetan portretist- Davidov idealizam zamjenjuje realizmom- otklon od Davidovih hladnih boja tonsko koloristiko slikanje- esto slika nekoliko faza iste bitke koje se uzastopno postavljaju u galerijama- Gros je prethodnik romantizma u slikama - reportaama prisutna dramatinost (ive kretnje konja), toplim koloritom on najavljuje romantizam.

* STUDIJA MARALA MARATA - Davidov je crte precizan, Gros koristi kratke, nervozne pokrete koji dinamiziraju sliku - odstupanja od Davida. narativnost, kolorizam, nervozniji crte, otvorena forma, orijentalni rekviziti.

7. KLASICIZAM NOVI ANROVI- Pravi klasicistiki pejza je postao "herojski". - U svim klasicistikim pejzaima od osnovne je vanosti odnos izmeu krajolika i ljudske figure moralistiki pejza. - Herojski pejzai su slobodne kompozicije sa patetino interpretiranim elementima stvarnosti. - Figure u pejzau esto imaju karakter tafae i nerijetko ih rade drugi slikari. - U herojskom pejzau priroda se velia, ali kroz ljuska mjerila.

8. JEAN AUGUST DOMINIQUE INGRES- (1780.-1867.)- kratko lan grupe primitivnih- naglasak na snanim obrisima i liniji - obiljeje njegova klasicistikog stila- Franc. slikar i crta - sa 11 na Akademiji u Toulouseu - bio Davidov uenik- na Davidovoj slici "Mme Recamier" slika KANDELABAR i radi prema strogim klasicistikim naelima- u davidovoj koli bori se protiv akademskih formula i klasicistike doktrine.- 1806.-20. kao stipendist boravi u Rimu, udaljava se od Davidove manire, uzor nalazi u RAFAELU I GRKOJ ANTICI (a ne u rimskoj plastici koja je uzor klasicistima).- Djela ovog razdoblja predstavljaju njegov najvii domet, slubeni pariki krugovi proglaavaju ih "grafikim i bizarnim" te Ingres u salonu doivljava neuspjeh.RIMSKA FAZA (1806.-20.) slika najbolje historijske scene koje protivnici nazivaju "varijacijom crtea na grkim vazama"- Zapoinje aktove koji kasnije postaju kanonom slikanja - 1807.-10., skicira vei dio djela koje radi kasnije - 1820.-24. boravak u FIRENCI kontakt sa trecentom i quattrocentom, uzdrava se crtanjem portreta, kopira slike u muzejima.- 1825. povratak u PARIZ lan Accademie de Beaux Arts, zatim i njen direktor, otvara privatnu kolu, radi najbolje kompozicije, doivljava uspjeh, ali ga napada slubena kritika- odlazi u RIM preuzima direkciju Accademie de France u Vili Medici - slika historijske, mitoloke i sakralne kompozicije te portrete sa izrazitim individualizmom modela.- 1855. svjetska izloba - izlae u posebnoj dvorani "Salle Ingres" 68 slika, doivljava potpun uspjeh- nakon sukoba sa Delacroixom o odnosu boje i crtea, postulatima slikarstva, principima akademizma i romantizma dolazi do izmirenja- postaje priznat umjetnik- njegovi uenici ga, u odnosu na Davida, proglaavaju "revolucionarom, realistom"- Protivnici mu zamjeraju pedanteriju i nedostatak boje (povrinu izmeu kontura, po njima on ispunjava OBOJENJEM a ne bojom).- Kao odluan faktor slike Ingres istie SIVU BOJU - prema slikarskom temperamentu on je prethodnik romantizma.- Borba izmeu Ingresa i Delacroixa traje cijelu I. pol. 19. st. - 1855. sukobi prestaju, nakon Davidove smrti Ingres hvali njegova djela- imao izuzetan dar za portretiranje pronicavo izvlai individualnost karaktera - aktovi pokazuju prikrivena romantiarska usmjerenja .

*Portret Napoleona na carskom prijestolju- zgusnuti prostor, naglaena linija - tu zavrava paralela s Davidom i primitivcima - poinje Ingresov romantizam- luksuz - zlato, dragulji, mramor tapiserija, rijetki predmeti- Napoleon u jednoj ruci dri zlatno ezlo Karla Velikog, u drugoj bjelokosnu ruku pravde - kraljevsko naslijee- pozlaeno prijestolje- poza kao u Van Eyckova Boga i konja, poistovjeivanje Napoleona s Bogom- lik vei od prirodnog - distanciran i boanski- egzotian i romantiarski sadraj slike- raskone boje

* TURSKA KUPELJ- Rad na enskom tijelu nagomilava arabeske koje nalaze odraz u krunoj kompoziciji- Glazbenica ( Kupaica Valporqa) je u prvom planu , okrenuta leima, zatvara ponavljanje krune kompozicije. - Gledatelj je iskljuen , potisnut u ulogu voajera.

*Velika odaliska- nekoliko kraljeaka vie - neproporcionalna- postavljena u poloaj Venere- utjecaj antike, bez kritikog osjeajnog pogleda, predstavlja prostitutku u haremu.- tei istoi, umjerenosti i jednostavnosti- vie prevladava razum nego osjeaji - hladne boje degradacija- pregledna kompozicija - uvijek u prvom planu, po zlatnom rezu- Pozadina neutralna, prostor plitak djeluje kao kulisa- Osvjetljenje raspreno i nejasno

9. OSNOVNE RAZLIKE KLASICIZAM ROMANTIZAM / USPOREDI NA PRIMJERU

Klasicizam *Velika Odaliska

- nekoliko kraljeaka vie - neproporcionalna- postavljena u poloaj Venere - utjecaj antike, bez kritikog osjeajnog pogleda, predstavlja prostitutku u haremu.- tei istoi, umjerenosti i jednostavnosti- vie prevladava razum nego osjeaji - hladne boje degradacija- pregledna kompozicija - uvijek u prvom planu, po zlatnom rezu- Pozadina neutralna, prostor plitak djeluje kao kulisa- Osvjetljenje raspreno i nejasno Romantizam *Odaliska poiva na divanu

- model je prikazan erotino, kao da se nudi promatrau- krivudave obline titraju na platnu, jarke ive boje- senzualna poza, gleda u promatraa bez imalo srama- ona je prikazana kao ena od krvi i mesa u koloritu, a ne kao kamena statua- javlja se provala osjeaja, lirizma

10. CENTRI KLASICISTIKE UMJETNOSTI- U treoj etvrtini 18.stoljea u Rim stiu umjetnici sa svih strana, pa ovaj grad u to vrijeme postaje prijestolnica jedne nove kulture - neoklasicizma. - Novi ukus uinio je da neoklasicizam postane internacionalna umjetnost, zajednika za Europu - London i SAD -Washington.- Iako je kolijevka neoklasicizma bio Rim, on je u Francuskoj - Parizu imao najvie uslova za razvoj zahvaljujui racionalizmu francuskog duha i prosvjeenosti enciklopedista.

11. POVIJESNE EPOHE (STILOVI) ZNAAJNE ZA FORMIRANJE STILA / PRIMJERIU klasicizmu su popularni HISTORICISTIKI STILOVI koji preuzimaju stilove ranijih epoha: neogotika, neobarok, neorenesansa, neoklasicizam Prije 19. st. sva razdoblja su bila neprijateljski raspoloena prema svojim prethodnicima, no u 19. st. se to mijenja, razvija se i sama povijest umjetnosti, zatita spomenika, muzeologija.

12. KARAKTERISTIKE KLASICISTIKOG SLIKARSTVA / PRIMJER- SLIKARSTVO I. polovice 19.st. odlikuju: antike teme, precizan crte, plastinost likova, jasna kompozicija, suzdrane boje. - Slikanje likova po uzoru na rimske, antike statue - izgledaju kao skulpture. Odjeveni su u odjeu karakteristinu za antiku umj.- Centrirana, simetrina kompozicija za razliku od baroknih dijagonalnih, tenja da se likovi pokau paralelno s povrinom slike, suprotno baroknom odvoenju u dubinu. Planarnost - prostor dobiven uslojavanjem - svojstveno rimskoj umjetnosti reljefa.

J. L. David *Otmica Sabinjanki - glorifikacija borbe za sloboduUvrijeeno stajalite o enama kao krhkim biima.- sve je paljivo poslagano - potjee iz rim. reljefa- svaki lik moemo gledati kao zasebnu cjelinu samodostatne studije- zamak podsjea na Bastillu- nema boja likovi kao da su izraeni od mramora.

13. TEME KLASICIZMA / PRIMJERI- Historijske teme - bitke, mitologija protkana motivima koji su prepoznatljivi i u vrijeme demokratske osvijetenosti klasicizma. - Suvremene se povezuju sa temama iz prolosti.- Naravno prikazi vladara - raskoni portreti u figuri, te portreti plemstva.

14. KLASICISTIKI PEJZA- Klasicistiko pejzano slikarstvo je iznenaujui fenomen jer mu je samo ime kontradiktorno. U klasicistikoj koncepciji svijeta umjetnosti, nije bilo mjesta za pejza. - Teoretiari su mu dali posljednje mjesto u hijerarhiji umjetnosti. - Klasicistiki pokuaji da prikau pejza kao ideju zaostajali su za jednostavnijim prikazima ideja ljudskom figurom, iako je ukljuivalo kontradikcije i paradokse, pejzano slikarstvo se poelo oslobaati restrikcija specijalistikog anra i zauzimati vodeu ulogu u stoljeu prirodnih znanosti.

15.JOSEPH ANTON KOCH & IDEJA NEZAVISNOG PEJZAA- Zaetnik je njemakog klasicizma na podruju herojskog pejzaa. - po uzoru na C. Lorrainea i N. Poussina radi pejzae.- Prvi veliki slikar planina - mladi pastir iz Tirola koji je postao slikar - utjecaji iz Alpa odluujui element u njegovom pejzanom slikarstvu - opisi planina.- U Kochovim djelima prevladavaju malo jedni, malo drugi - rani historijski i poetini pejzai.- Dominira izmiljeni krajolik nad ljudskim likovima - u veini su sluajeva figure male, a krajolik prevladava - stvara imaginarne krajolike od mnogih slojeva, zona i detalja, svaki od njih je u velikoj mjeri neovisan.

Macbeth i vjetica, 1829. Planinski pejza s jezerom

16.NAZARENCI- Ujedinjuju pejza s figuralnim prikazima- cilj je oivljavanje kranske umjetnosti, s osvrtom na njemaki kasni srednji vijek (Durer) i talijanski quattrocento.- 1809. u Beu osnivaju grupu 'Lukas-Bund' ili 'Ceh sv. Luke' reminiscencija na srednjevjekovne Cehove i bratstva. - Johann Friedrich Overbeck, Franz Pforr, J. Wintergest, Hottinger meu prvim lanovima protive se akademskim uenjima, te odlaze u Rim gdje 1810. useljavaju u samostan sv. Izidora. Postaju 'redovnici u samostanu umjetnosti'. U Rimu im se pridruuju jo njemak i slikari Peter Cornelius, Julius Schnorr von Carolsfeld, Friedrich Olivier,...- Rim opet postaje sredite dogaaja, ali ne kao dom antike umjetnosti, kao to je to bilo za klasiciste, ve kao centar katolianstva. Ograniavanje tematike na kranske teme u tom smislu imaju restriktivniju ideologiju i doktrinu od klasicizma, ali romantiarski element je upravo ta religiozna tematika, to je esto i jedino to ih ini romantiarima. Za Friedricha i Rungea kranstvo je vano, ali oni imaju jako malo slika s biblijskim temama.

*Tetschenski oltar (F.), *Bijeg u Egipat(R.)

17.Utjecaj Francuske revolucije na umjetniki ivot / primjeri- Revolucija likvidira monarhiju i privilegije vladajue klase. U umjetnosti se odbacuje sve ono to je odravalo apsolutistiki duh i aristokratska shvaanja. Umjetnost se demokratizira u graanskom smislu, a s tim se javljaju nove teme i zadaci. Uzori se trae u batini antike. - Jo u doba Luja 16 javljaju se tendencije da se uznemireni oblici rokokoa zamjene jednostavnim. To se vidi u arhitekturi J.A.Gabriela (panteon-Paris), interijeri, pokustvo...- U toj ranoj fazi antika je neodreeni ideal da bi u klasicizmu postala model. U graditeljstvu i kiparstvu tijekom 17. i 18. st. nije bilo pravog prekida s antikom batinom (FORMALNI ELEMENI), u slikarstvu je trebao puno otriji zaokret. Taj ideal je J.M.Vienn i njegov uenik J.L.David formirao kao dogmu. Kao politiki aktivan jakobinac on svojim temama slavi rimske republikanske vrline, ali nakon uspostave carstva postaje glorifikator Napoleona, njegov dvorski slikar i jedan od stvaralaca stila Empire. U Davidovu djelu dominira ast i siguran crte, likovi su rasporeeni i modelirani kao na rim. reljefima, a kolorit je hladan i bez sjaja. Klasicizam je dao jo majstora - Grossa i Ingresa - stvaraoca majstorskih portreta.

18.EUGENE DELACROIX*Danteova barka, 1822.- Slika s kojom debitira na Salonu, 3 godine nakon GricaultoveMeduze- Takoer monumentalno djelo, energino, ali potpuno drugaija upotreba boje- Dante i Vergilije prelaze rijeku Stiks. Pri izradi koristio se knjievnim predlokom; inspirirana je GricaultovomMeduzom, te Rubensom (Izlazak Marije Medici na more)- Monumentalne figure i kolorit mitski likovi oko barke kao velike bijele mrlje na slici. Veinom obrauje teme koje nemaju dodira sa stvarnou i vremenom u kojem ivi povijesni i mitoloki prizori, prizori iz knjievnosti, Biblije.- Najvei kolorist 1. pol. stoljea boja je sredinja snaga slike, to ga razlikuje od ostalih romantiara, gdje je esto izraena, ali ipak uvijek ostaje podreena crteu- u Louvreu prouava i kopira djela Rafaela, Tiziana, Veronesea, Rubensa - prevladavanje forme nad sadrajem

*Pokolj na Hiosu, 1824.- radi se o ratovima Grka za osloboenje od Turaka, cijela Europa je simpatizirala s Grcima, radi o suosjeanju sa suvremenim dogaajima.- Naturalizam, runoa likova, to je u to vrijeme jo uvijek novo - vidljiv je utjecaj i Grosovih historijskih kompozicija - pod utjecajem Constablea, koji u isto vrijeme ima izlobu u Parizu, Delacroix preslikava pozadinu svoje slike.- jad i patnja u prvom planu - nadahnut skupinama mrtvih i umiruih na Grosovoj slici Bolnica za okuene u Jaffi i Gericaulovoj Splev Meduze. Pale i pokolj u srednjem i stranjem planu.- prednji plan skupina grka - okupljeni da budu smaknuti - pomirenost sa sudbinom, oajanje, beznadnost

*Grka izdie na ruevinama Misolongija (1827).- Radi i monumentalne zidne slike, od 1833. sve do smrti; oslikava Salon du Roi u Palais Bourbon (1833.-7.), knjinicu palae Luxembourg, strop Galerie d'Apollon u Louvreu (1849.-51.), Chapelle des Anges u Saint-Sulpice (1849.-61.) najvanije (slike Heliodor izbaen iz Hrama,Jakovljeva borba s anelom). Kao i nazarenci, zasluan je za obnavljanje zidnog slikarstva.

*Sloboda predvodi narod 28. srpnja, 1830.- Politiki angairano djelo, vrijeme srpanjske revolucije, jedno od rijetkih suvremenih motiva, ena sa zastavom Francuske tradicionalna personifikacija slobode- moe se usporediti s Davidovim politikim slikama, ali s novim oblikovanjem s jakim smislom za stvarnost, u stilu Gericaultove Meduze

*Alirske ene (1834)- 1832. Delacroix boravi u Aliru, to se ovdje, osim u izboru teme, odraava i u novom bogatstvu kolorita. Radi i mnoge druge slike inspirirane prizorima iz afrikog ivota, mnogo je prizora u kojima Arapi love divlje zvijeri, niz slika lavova i tigrova - atmosfera slike - zaguljiv osjeaj- skrovit prostor proet ulnou- Doivljaj Alira dovodi i do razvoja Delacroixove palete i novih razmiljanja na tu temu mnogo je pisao o boji. Radi i velik broj litografija ilustracije za GoetheovogFausta (1827) i Shakespeareovog Hamleta(1834-43). - Dobar je i kao portretist, ali uglavnom ne radi naruene portrete ve portrete prijatelja i sl.

19.Historijsko slikarstvo- Adolf von Menzel poinje karijeru kao ilustrator.- Romantina tema, iako je on anti-romantiar, naturalist - u ranoj fazi Menzel je uglavnom pod utjecajem berlinskih bidermajer slikara, osobito Krgera, ali i belgijskog historijskog slikarstva.- 400 ilustracija za Kuglerovu Povijest Fridrika Velikog (1840.-42.)- Smatrao je da je historijsko slikarstvo najvia kategorija slikarstva, pa u takvim djelima prihvaa neto od obveze za idealizacijom. - S druge strane je njegov suprotni ideal prikazivanje vidljivogsvijeta ovaj ideal ostvaruje nizom pejzaa i interijera, nastalih od sredine 40-ih do sredine 50-ih, a postaju poznati tek neto prije njegove smrti, te se od tada ubrajaju meu najbolja slikarska djela 19. st.:Gradilite s vrbama (1846.), Vrt palae princa Albrechta u Berlinu (1846.), eljeznica Berlin Potsdam(1847.), Soba s balkonom, (1845.), Umjetnikova sestra sa svijeom (1845.),Soba sa sestrom (1847.),.. - Velika uloga svjetla kao elementa boje daje naturalistiki karakter tako gradi i volumen mogu se smatrati djelima nekog neovisnog ranog impresionizma - sam Menzel imao je udan stav prema ovim slikama kasnije kad je odbacio impresionizam kao 'umjetnost lijenosti', skrivao ih je, ali u starosti je dovravao i prepravljao neke od njih, to pokazuje da su one za njega bile ipak vie od studija (uglavnom to i jesu zavrene slike, samo neke su studije).

*Soba s balkonom - cijeli sadraj slike predstavlja inovaciju nevaan motiv, jedan od najranijih primjera hvatanja ari trenutka imortalizacija jutra.Nastanak suvremenog historijskog slikarstva

Benjamin West (1738.-1820.)- britanski klasicistiki slikar povijesnih tema- popularizacija suvremenog historijskog slikarstva

*Smrt generala Wolfea- smjetaj dogaaja u realistinom ambijentu- Wolfe pobjedio u bici za Quebec- slika u gledatelja postigla uspjeh- prizor uvjerljiv- Weat uveao likovi i dogaaj uinivi ih klasicistikima - moderna klasika- Wolfe kao suvremeni Krist i muenik, vojnici - apostoli- likovi u kontrapostu i profilu, istodobno moderni i klasini- jedini neosjetljiv lik je Irokez, plemeniti divljak - promatra dogaaj

20.Romantizam i odnos prema prirodi / primjeri- Romantiari su prirodu doivljavali kao bezgraninu, divlju, promjenjivu, uzvienu i slikovitu. (Kad bi se ovjek ponaao "prirodno", nagonski, nestalo bi zla i srea bi bila potpuna.- Cijeli dio njem. tradicije je opsesija prirodom UMA i PLANINA, a prisutna je i u starim germanskim mitovima - uma je nepregledan, tajanstven, mistian prostor koji omoguuje prikazivanje duhovnih stanja proboji svijetla u umu = prizor radosti ili tuge-planine.- Alpe osjeaj strahopotovanja, planine kao prijetee i sudbonosno mjesto (divovi) - Schwarzwald planine se isprepliu sa umama. - Movara prijetei prostorrijeke motiv Rajne - pustopoljine koje zavravaju morem sivo more je odraz melankolije.

Engleska: Duhovni intenzitet i veza s prirodom

William Blake- Goyin sljedbenik

*Lazarov dom- jedna od dvanaest grafika u boji- vizija rane povijesti svijeta- ljudi nakon roenja i dalje povezani s vjenou iz koje su doli, pa su u moralnom pogledu dobri, slobodni i ispunjeni matom- bradata smrt dri svitak, tamniar na desno strani- duhovna odsutnost, zlo

John Constable- vanost prirode unutar romantiarske ideologij e- potreba za povezivanjem s prirodom- jedan od dvojice britanskih umjetnika koji se krajolicima istiu u tom razdoblju- ive mrlje boje- bljetava atomsfera- tamni i dramatini, vedri i spokojni pejzai

*Kola sa sijenom- ivot se odvija sporo - poljski radnici rutinski obavljaju poslove

*Katedrala u Salisburyu gledana s livade- tamniji i nemirniji krajolik- naslikao god dana nakon smrti ene- duga - nada- golem jasen - ivot, grob - smrt- otri kontrast svijetlog i tamnog- nadahnut idovskim grobljem Jacoba Ruisdaela

Joseph Mallord William Turner (1775.-1851.)- drugi veliki engleski pejzaist tog doba- svoje prizore punio povijesnim motivima za razliku od Constablea slike imaju i filozofsku dimenziju - bavi se specifinim svjetlosnim efektima: prodor suneva svijetla kroz maglu ili oblake.- Umjetna svijetla poar ili vatra, dim, magla- u takvoj atmosferi se gubi tonost oblika nastaju stanovite VIZIJE - u takvu atmosferu ubacuje DOGAAJ ili dijelove ARHITEKTURE- unutar prirode Turner istie svoje subjektivne vizije, iako polazi od pejzanog slik. 18. st. (u ranoj fazi radi slino Constableu i Boningtonu) Turner istie NESTALNOST ATMOSFERE sumarno, brzo slikanje- prvo osporavan, priznanje doivio tek u starosti- njegov opus najavljuje modernitet 20. st.

* POAR LONDONSKOG PARLAMENTA- refleksija plamena na Temzi- most i ljudi koji promatraju katastrofu su osvijetljeni vatrom- uronjenost u atmosferu i impresiju nasluivanja motiva uvodi nas u impresionizam- ova Turnerova slikarska metoda vezana je uz osjeaj romantiarskog ushita, jeze nema jasne slike o zbivanju- simbolina razina poar Stare Engleske romantiarski osjeaj straha pred propadanjem

*INTERIJER U IZMAGLICI SVIJETLA- svijetlost zamuuje motive- prostor se moe samo naslutiti- opipljivo svijetlo se DIFUZNO iri prikazan UGOAJ, impresija prodora svjetla u interijer- Turnerove slike imaju i simbolinu, filozofsku poruku (zaeci simbolizma)

* PARNI BROD U SUMRAKU- brod je simbol novog doba- moderno interpretiran pejza slobodni potezi kista bez opisnog elementa- grad uronjen u atmosferu, povrina vode u skraenju

* KIA, PARA, BRZINA- uzor impresionistima- Turner donosi apoteozu stroja vjesnika novog vremena - lokomotiva ide kroz kiu, mijea se para, svijetlo, kia- dijagonala koja stvara osjeaj NAPETOSTI, dramatinosti- impresioniste privukla njegova impresija prostora u magli i kii

* BROD S ROBLJEM- kasni apstraktni stil- podloga - nevana suvremena zbivanja- bolesni, umirui ljudski teret - za tajfuna pobacan u more- more sa fantastinim ribama, katastrofa koja prijeti unitenjem- Ruskin u ovoj slici vidi "istinitost, ljepotu, intelektualnost"- krvavo crveni sunev odsjaj- tragian zastraujui prizor

Njemaka: Friedrichov panteistiki krajolikDavid Caspar Friedrich (1774.-1840.)- ljudska sudbina - hladna pusto, uznemirujua tiina- teme - prijelaz od fizikog zemaljskog oblika u duhovno bie koje pripada vjenosti- slika figure pojedinane ili u paru, ali s funkcijom da povezuju promatraa s pejzaom ili da izazovu enju za tim pejzaom- tenja za beskrajnim, nemjerljivim, koja postoji jo u klasicistikom pejzanom slikarstvu, ali je tamo sputana, ovdje prevladava. - Romantizam se eli izraziti na jednostavniji i izravniji nain. Veliina ovjeka odraava se u prirodi. Romantiarski pejza ovjeku daje isto kontemplativnu ulogu ime se daje glas prirodi tj. njenoj tiini. To je i glavni element Friedrichove umjetnosti. - pohaao je akademiju u Kopenhagenu, kasnije je ivio u Dresdenu, gdje i umire u siromatvu i dubokoj melankoliji. - Glavni motivi njegovih slika su s baltikih obala, ruevine gotikog samostana u Eldeni (Samostansko groblje pod snijegom, 1819), Harz planine ( Pejza sa Harz planina, 1820.), Dresden i okolica. - stvarne slike, esto s mnogo detalja, pretae u posebna raspoloenja kojih dotad nema u pejzanom slikarstvu (magla na obali, oblaci nad veernjim nebom, sumrak na planini, itd. uvijek su ta raspoloenja uronjena u tugu drama tiine prirode koja mui duu, a ta 'tragedija'najee je izraena opresivnom tiinom.

*Tetschenski oltar (1808.) Raspelo na brijegu- za kunu kapelu grofa Thuna u Tetschenu-nije jasno je li slika religiozna ili je pejza (to je bila suvremena kritika)- novo shvaanje i religije i pejzaa - pejza se doivljava kao manifestacija boga- to djelo je trebalo biti prvenstveno kao instalacija u posebnom, zatamnjenom prostoru sa tradicionalnim okvirom

*Redovnik na obali mora, 1809.- jedno od najvanijih djela- tri vodoravne plohe ine vrlo jednostavnu kompoziciju, toka okupljanja tih ploha je sitna figura monaha- tema dominacije prirode nad ovjekom monotonost pejzaa, neizmjerna samoa- izbjegavanje okvira (proirenje prostora, tj. neograniavanje) suvremenik kae da se promatra osjea kao da su mu 'kapci odrezani'- likove je ponekad oblaio u narodnu nonju buenje nacionalne svijesti- pejzai imaju elemente portreta krajeva - hijeroglifski nain izraavanja (mogue je naopake gledati sliku)- likovi su leima okrenuti promatrau pozivanje na gledanje slike- iroke vizure pejzaa linije horizonta znaju imati blagu krivulju- prikazi usamljenih stabala, zimski prizori melankolija - tanki namazi boje, ravnomjerno nanoenje boje, simbolika vrijednost boje

*Samostansko groblje pod snijegom, 1819.*Brod u ledenom moru (1798), *Brodolom 'Speranze' (Brodolom 'Nade')- popularna romantiarska tema brodoloma kao ovjeka bespomonog naspram sila prirode- ipak, u Friedrichovom djelu ima racionalizma, kao i simbolizma radi brojne slike 'grobova junaka' u kojima su izraene patriotske ideje

Amerika: Krajolik kao metafora i omiljenost tog genreaThomas Cole i kola Hudson River- umjetniki pokret utemeljen na krajoliku- 20-ih godina- umjetnici u poetku bili koncentrirani u dolini rijeke Hudson, kasnije se rasprili

Thomas Cole (1801.-1848.)- glavna linost u skupini- u poetku vedute uzviene - divlja priroda, esto olujna s tamnim oblacima koji zamrauju zemlju, munje- 30-ih godina boja gua, slike manje podlone formulama, specifinije

*Rukavac- u prednjem planu divljina s pognutim drveem od nevremena - tamni olujni oblaci- dolje - sunana dolina, rijeka Connecticut, obraena polja, naselja

21.Biedermeier slikarstvo - Rani naturalizam slikarstvo bidermajera- Naturalizam se javlja uz klasicizam i romantizam.- stil skromnoga graanskog ambijenta- Bidermajer je prvenstveno razdoblje u Austriji izmeu Bekog kongresa 1815. i revolucije 1848.,t e isto razdoblje u Njemakoj, ali slikarstvo bidermajera se javlja i u Skandinaviji, vicarskoj,Francuskoj- manje vani umjetnici, pojedina bolja djela nadmauju ogranienost stila.

Rudolf von Alt- Rani radovi, prikaz Salzburga, poneto od bidermajerskih jasnih detalja ali je to iskljuivo posljedica zanata- pred kraj ivota (oko 1900.) radio akvarele nemirnih pokreta.-Vedute pogledi na spomenike austrougarske Italije i june Njemake- vrhunski akvarelist, naturalizam proizlazi iz bidermajera, ilustrativnost oblika i perspektivnih linija- utjecao na oca Jakoba i brata Franz Alta- genre-slikarstvo austrijskog bidermajera posljednji procvat genre-slikarstva ponekad je naglasak na socijalnim uvjetima (u nekim Waldmullerovim djelima), ali jaa je tendecija uljepavanja i iznoenje buroaskog ivota Peter Fendi Carl Schindler Beani, radili u akvarelu Fendi radi genre-scene a Schindler scene svojnicima, ive bojeJosef Danhamer ivot u gradu, Michael Neder ivot seljaka - porteti Franz Eybl

22.Waldmller, Spitzweg, AmerlingFerdinand Georg Waldmller (1793-1865) - Slikar koji se zalagao se za nove tendencije u slikarstvu, prekid s Bekom akademijom, gdje je bio profesor od 1830. - Prouavanje prirode kao jedini cilj slikarstva, odbija realistike i romantiarske tendencije. - Pejzano slikarstvo nastaju brojni prikazi jezera *Pejza Pratera,1830.- Uvijek je prisutan mali pojas zemlje, nebo i drvee slian Kobellu ali bez manirizma ili Corotu unato detaljima.*Pogled na Hallstattersee iz Huttenckalma, 1838.-Snaga slika proizlazi iz lijepog postava- pejzai jasni, otro osunani- elja za realnou, vanost svjetlosti (sunana svjetlost s otrim sjenama).- Vana tjelesna vrstoa i ljepota povrine- mrtva priroda po tradiciji klasinih i baroknih mrtvih priroda. Portreti :Beethoven (1823), Princ Andre Razumovsky (1835), Francois Hanry (1834), Ane, druga ena(1850)- Jednostavni tonovi kojima prikazuje istinito i realno ali ujedno tei skladu i kompoziciji.- Portreti seoskog ivota i beke buroazije prije 1848.- Idealizam gdje istinitou, detaljima i svjetlom nije uspio doi do univerzalnosti *Rano ljeto u Wienerwaldu berai ljubiica, *Prozor okruen vinogradima (1841.)- Zapoeo kao portretist minijatura te scenografije za provincijska kazalita (1814.-17.)- putuje u London i Pariz ali nije usvojio Courbetovu metodu plein-aira. - Tek pred kraj ivota promjene u izrazu bljei tonovi, sanjivost Stara beka kolaWaldmuller ima dosta uenika, ali ne i pravih nasljednika.

Carl Spitzweg (1808.-85.)- Vie crta nego slikar- Zanima ga anegdota, dogaaji malih gradova,hiroviti ekscentrici i osamljenici *Ljubitelj kaktusa (1858.), *Knjiki crv (1862.) noni uvari i ulini svirai.

- Spojio je formu i sadraj, efekt camere obscure i sunevo, mjeseevo svjetlo je poput umjetnog. - Vidljiv je utjecaj barbizonske kole (Diaz) i Delacroixa, ali tek od 1851 kad putuje u Pariz, Belgiju i London- izvornost miljea Siromani pjesnik, 1839.) i dra karikaturalne tonalnosti u kasnijim pejzaima- bidermajerska pozicija izmeu realizma i idealizacije je vie kompromis nego sinteza, a naglaava se u boji- iako koristi jarke boje, kolorit mu nikad ne jenjava i prisutna fantastinost.

Friedrich von Amerling (1803.-87.) Uio u Beu i Pragu, vidljiv utjecaj engleskog portretnog slikarstva (radio u Londonu), povrnost i rutinska elegancija.*Rudolf von Arthaha s djecom 1837.*Moritz Michael Daffinger- Portretist minijaturaJosef Kriehuber - veze bidermajera s klasicizmom ili romantizmom ( Kersting, Wilhelm von Kobell, Peter Kraff) . - Kao da su veliki ideali ustupili mjesto manjim idealima, veliki univerzalni ideali, harmonija i mir klasicizma ili neogranienost romantizma se svodi na sitno-graanske idealizacije ovjeka na ulici i svakodnevnog ivota. Ali za razliku od tih negativnih tendencija rasla je potreba za predstavljanjem vidljive stvarnosti jedini cilj slikarstva, koji se najuspjenije ostvaruje u pejzau. Osjeaj za stvarnost je ubrzo nadmaen poimanjem prostora, atmosfere i svijetla

.

23.Portretura u romantizmu- U panjolskoj Francesco Goya predstavljao novi romantiarski duh, slikajui portrete i slike iz suvremene povijesti proete uznemirujuom psihologijom.

*Obitelj Karla IV.- otkrivanje kraljeve unutarnje ljudskosti i obiosti - zamislio kao usporedbu s Velazquezovim Las Meninas- na slici prisutan umjetnik- obitelj stoji ispred dvije velike uljane slike- odjea kraljevska, ali nezgrapni, nedostaje samouvjerenosti- likovi se ine osamljenima i uplaenima- boja bljetava

Jean Auguste Dominique Ingres (1780.-1867.)- kratko lan grupe primitivnih- naglasak na snanim obrisima i liniji- obiljeje njegova klasicistikog stila- bio Davidov uenik- premda je sebe definirao kao povijesnog slikara, njegov glavni talent sastojao se u portretiranu, osobito ena.

*Portret Napoleona na carskom prijestolju- zgusnuti prostor, naglaena linija - tu zavrava paralela s Davidom i primitivcima - poinje Ingresov romantizam- luksuz- zlato, dragulji, mramor tapiserija, rijetki predmeti- Napoleon u jednoj ruci dri zlatno ezlo Karla Velikog, u drugoj bjelokosnu ruku pravde- kraljevsko naslijee- pozlaeno prijestolje- poza kao u Van Eyckova Boga i konja, poistovjeivanje Napoleona s Bogom- lik vei od prirodnog- distanciran i boanski- egzotian i romantiarski sadraj slike- raskone boje

*Portret gospoe Ines Moitessier- pretvorio ju u zemaljsku boicu- glatka ujednaena put, divna obla ramena, rafaelijansko lice- odjevena u raskonu haljinu s ruinim uzorkom, ukraena draguljima i lepezom od paunova perja- ispred zrcala s pozlaenim okvirom- bez vidljivih poteza kista- precizan crte, bogata paleta- poza - razliiti klasini uzori

Theodore Gericault 1791.-1824.)- Gros uzor*Portret luaka, 1822.-1833.- istraivao duh ljudsku patnju- energini potezi - fizika energija, psihotian poremeaj: nervoza, strah, smrknuta ozbiljnost- osjeaj vlastite vanosti- simbolizira nesavrenost i niz ljudskih psihoza i slabosti- odraz odbojnosti romantiara prema racionalizmu prosvjetiteljstva, svjedoi o zanimanju za psihiku i fiziku patnju ljudi na rubu drutva

24.Orijentalizam / primjeri- Orijentalizam je prikladna etiketa da bi se opisala fascinacija orijentom kod umjetnika 19. i 20.st. - To je sklonost prema egzotinom, udomaenom u francuskoj ve od 17.st Ingres, Delacroix, Chasserau lansirali su modu tema inspiriranih Sjevernom Afrikom i Bliski Istokom. - Osvajanje Alira 1830.godine obiljeit e francuske slikare, poticati na putovanja te obnoviti njihovu umjetniku inspiraciju. - Postoje njemaki, talijanski, belgijski ili ameriki orijenalizam. U to doba orijentalizam jo predstavlja avanturu otkrivanje jednog drugog svijetaJ.A.D. Ingres Velika odaliska,E.Delacroix cijeli ciklus odaliski, Alirske ene, D.Morelli - Turska kupelj

25.Prerafaeliti- Bratstvo romantizma koje 1848. u Londonu osniva nekolicina mladih britanskih umjetnika John Everett Millais, Dante Gabriel Rosetti i William Hunt. - Potpisuju se sa PRB. - Istiu se svojim kategorikim odbijanjem oponaanja stvarnosti u korist mate, u ponovnim otkriem talijanskih primitivaca, tj. religiozne umj. prije akademskih propisa to ih je nametnuo Rafael. - Teme su im brojni biblijski dogaaji ili oni izvueni iz starih tekstova vezanih na svetu povijest. Po tome oni se suprotstavljaju realizmu koji se raa, iako esto dijele iste sklonosti. Snano obojeno misticizmom prerafaelitsko slikarstvo rabi ipak fotografsku preciznost. - Postao je jedan od najutjecajnijih pokreta druge polovice 19. St. Wiliam Holman Hunt (1827.-1910.)- najreligiozniji lan preraf. drutva- karakteristika - spoj viktorijanskog moralnog uenja i snane realistinosti

*Buenje savjesti (1853.-1854.)- nadahnuto odlomkom iz Davida Copperfielda Charlesa Dickensa u kojem Davidov prijatelj, skroman ribar Peggoty, odlazi traiti svoju ljubljenu Emily koja je pobjegla s nemoralnim dendijem- Hunt zapravo pripovijeda priu jedne od tisue bijednih ena iz realistike knjievnosti toga doba kojima je prostitucija bila jedina nada u boljitak iako e ih ona odvesti u propast- sjedi u krilu ljubavnika, pjeva pjesmu, postaje svjesna stihova, pomilja na svoju obitelj i uasnuta je svojim grenim stanjem- soba puna bljetavih vulgarnih proizvoda - moralno zlo toga vremena (kao na Van Eyckovom portetu Arnolfinijevih) - svaki predmet funkcionira simboliki- maka koja goni pticu pod stolom - ena grabljivica, sat skoro podne - upozorava na vrijeme koje istie, zrcalo koje odraava otvoren prozor - sloboda, na cijeloj slici biblijska upozorenja- mnotvo predmeta i likova kvari kompoziciju i dopadljive estetske obrise - to se nije svialo PRB-u

John Everett Millais (1829.-1896.)- PR bratstvo u poetku najpoznatije po slikama utemeljenim na Bibliji i knjievnosti- slike sluile kao moralne pouke

*Krist u drvodjelskoj radionici (1849.-1850.)- Isus kao djeak u pooimovoj radionici, roditelji ga tjee zbog rane na ruci- svaki predmet u prostoriji simbol koji navjetava Isusa kao Spasitelja- rasjeen dlan - stigme, roak Ivan sa zdjelom- krtenje, alatke na zidu, ljestve - raspee- slika vie od nestvarne inscenacije genre prizora- prikazuje prljavtinu ispod Isusovih noktiju kao to je Courbet to prikazao u kamenolomca - poistovjeivanje s radnikom klasom

*Ophelia-Shakespeare, Hamlet-pijeva prije nego se utopi u rijeci

Dante Gabriel Rosseti (1828.-1882.)- danas najpoznatiji po svojim radovima nakon izlaska iz PR bratstva- bio glasnogovornik i prvi voa PRB-a, znakovit njegov odmak od bratstva

*Beata Beatrix (1864.-1870.)- kasnija faza rada- portret njegove ene, najei model - poinila samoubojstvo uzevi veliku koliinu laudanuma ( opijum koji izaziva ovisnost, sluio za suzbijanje boli, ali se esto zloupotrebljavao)- prikazuje nestvarnu duhovnu ljubav- stil po linearnosti i jednostavnosti ranorenesansni- sat u ruci prikazuje 9 sati kada je E. Siddal izdahnula, golubica s aureolom - duh sveti, baca joj u krilo smrtonosni mak- u pozadini Dante i ljubav hodaju ulicama Firence gubei jedno drugo u magli - nagovjetava Beatricinu smrt- E. Siddal odjevena u srednjovjekovnu odjeu, crvena kosa po stilu kasnogotika- glava obavijena aureolom ute i naranaste boje- kao da je na prijelazu ivota i smrti- izraz odaje molitvu, udnju, pa i seksualnos t- Rossetijevo stanje duha zbog gubitka voljene osobe- udaljen od realizma i drutvenih problema Bratstva- umjetnost koja izraava matovitost i duboke psiholoke porive

26.BarbizonciTheodore Rosseau i Barbizonska kola- Godine 1833. Theodor Rousseau otkriva selo Barbizon na rubu ume Fontainebleau. Ondje se nastanjuje 1847., a slijede ga Jean-Francois Millet, Corot i Courbet ondje esto borave. - okuplja umjetnike odane pejzau koji bjee iz grada jer on postaje nehumano mjesto za ivot: Rousseau, Daubigny, Troyon, Diaz, Dupre, Millet, Descamps, Jacque, no jednako tako i umjetnici pristigli iz cijele Europe, ak i iz Sjedinjenih Drava. - Svjetska izloba 1855. oznaava njihovo slubeno i javno prihvaanje- Rade pod utjecajem Constablea i nizozemskih majstora 17. st., te umjetnike povezuje uglavnom slikanje u plein airu i njihove studije prema motivu. Oni ele da vrijede same po sebi.- Premda nastavljaju rabiti tamni pod - sloj i bitumensko smee tonove, oni rade manje u ateljeu, te stoga odravaju slobodniji odnos prema kompoziciji, stavljaju promatranje i poetski izraz iznad potivanja akademskih pravila.- Razvijaju s klasinim oponaanjem dijalektiku vezu koju e prekinuti impresionisti. - Nakon 1860. God. Sisely otkriva Barbizon te ondje dovodi Renoira, Bazillea i Moneta.

Theodore Russeau (1812.-1867.)*Pod brezama- stvarna lokacija - svako stablo individualizirano, svaki oblak jedinstven- sumrak - svje, vlaan, jesenski zrak- plavo zeleno nebo, smee-naranasto lie- potez kistom tokast - poput Constableovog- boja u mrljicama- tmurna atmosfera

Jean Francois Millet*Angelus

27.Realizam ope razlike s klasicizmom & romantizmom REALIZAM, IMPRESIONIZAM I PRERAFAELITI, 1848.-1885. g.- Pozitivizam - naziv koji se esto upotrebljava da se oznai novi pragmatini mentalitet i materijalizam koji su se pojavili 40-ih godina 19. st. Skovao ga je francuski filozof Auguste Comte koji je 30-ih godina poeo pisati vie svezaka pod naslovom Pozitivna filozofija.- Ogledan primjerak pozitivizma je uspon fotografije 40-ih godina 19. st, koju veina ljudi do tada nje smatrala umjetnou ve sredstvom za vjerna biljeenja prirode i dogaaja- posljedica pozitivizma u umjetnosti je realizam- sada umjetnici vie ne idealiziraju i dramski uprizoruju ivot, nego neuljepano, neidealizirano, a isticali su i njegovu kratkotrajnost- umjesto pridavanja vrijednosti divljim uzletima mate, egzotinom i uzvienom, realisti su stajali s objema nogama vrsto na zemlji i obino bez emocija, smireno opisivali moderan ivot- opisi ivota seljaka i ugnjetane gradske sirotinje te sve brojnije velegradske srednje klase- u slikanju pejzaa taj se realizam razvio u impresionizam- impresionizam takoer oznaavao pojavu avangarde - ideja da su umjetnici ili zamisli izrazito novi ili radikalni za svoje vrijeme- Realizam u prvom redu pokret koji je bio odraz dramatinih promjena u drutvu, njegov nastanak podudara se s velikom revolucijom koja je izbila diljem Europe 1848. g.

- Najee teme realizma bile su socijalne. Na podruju vjernog prikazivanja teme realizma se sudaraju sa naturalizmom, a na podruju postizanja jake ekspresivnosti sa izraajnou plastike i slikarstva gotike. Prikazuje fotografski reducirane detalje, nema sitnih koji podsjeaju na fotografiju - realistikim izrazom ili prikazom tegoba rada, od samog Courbeta, realistike izraajnosti su blii H.Daumier i J. F. Millet (seljakim scenama).

REALIZAM - vrijeme uzleta znanosti i tehnike- sustavno istraivanje svijeta, netom otkrivena fotografija-primorava slikare da se suoavaju s njom.- realizam je suprotnost idealizmu, reproduciranje stvari onakvih kakve jesu- u lik. umjetnosti gotovo je iskljuivo orijentiran na Francusku, desetak godina kasnije na Njemaku - u perifernim zemljama prisutan je kao metoda oblikovanja, a ne lik. orijentacija- programatski realizam u Francuskoj uvjetovan je umjetnikim, politikim te socijalnim zbivanjima -protest protiv poplave romantizma, izraavanje suprotnosti sa larpurlartizmom u umjetnosti - u nekoliko djela Courbet se pribliava SOCIJALNIM TEMEMA za koje se borio u politikom djelovanju (druga strana slike Atelier kritiki prikazani tipovi gra. drutva; neobino ikomponiranje Pogreba u Ornansu)- realizam je zapravo prijelazna faza iz romantizma na impresionizam

KLASICIZAM - razdoblje koje se okree antici, tei istoi, umjerenosti i jednostavnosti- teme su daleka prolost i mitologija, ali i istiniti povijesni dogaaji- prevladava razum - boje su hladne i degradirane,bez ivosti- likovi oblikovani kao skulpture- historicizam-mnotvo neostilova, kako su utjecali na arh. Tako uoavamo postupno utjecaje umjetnika iz prolosti na djelima klasicista. ROMANTIZAM - naelo romantizma "l'art pour l'art"- revolucionarni duh u djelima Delacroixa - vie je duh nego stil, svojevremeno je bio umjetnika avangarda- provala ilirizma, strastvena opijenost bojom- zanos- priroda i znanost u istom miljeu-pejzai-sile prirode u odnosu na ovjeka.

28. Gustave Courbet- (1819.-1877.)- Aktualnost Courbetovih djela u postavljanju novog odnosa slik. svijesti prema prirodi, tematika proirena na svakodnevni ivot. - Courbet: "Ljepota stvorena prirodom vea je od svake umj. konvencije". On je lomio konvencije, a za razliku od romantiara imaginaciju koristi da bi naao potpuniji izraz za ono to postoji. - Njegov credo: "slikarstvo je konkretna umjetnost koja postoji ni u em drugom doli prikazivanju realnih postojeih stvari". - Cijeli ivot praen odbijanjem, neshvaanjem, mrnjom- protivnicama smetala njegova elementarnost koja je imala vodee mjesto u danima Parike komune nakon pada Komune optuen kao "narodni izdajica".- Ulaskom Versajaca u Pariz Courbet je zatvoren, atelje razgrabljen, zaplijenjene slike (svojim slika mapu optubi je "obezvrijedio ono to je lijepo")- U zatvoru naslikao nekoliko slika cvijea, a izlaskom producira itave serije slika da bi isplatio dug u ime otete Vendomskog stupa (nije mu dokazana krivnja) spomenik imperijalizma, replika Trajanova stupa iz vremena empira posveena Napoleonu- pod takvim pritiskom poinje pobolijevati - sa neisplaenom naknadom bjei u vicarsku sasvim dotuen i uniten. - U Courbetovom opusu su SAETE SMJERNICE za budue generacije- talent, kreativnost je ili voena ukusom ili nastaje iz nagona (Manet).- Ne pripada koli - hvalio se da nije imao uitelja ve u prvim radovima on je formiran majstor.- I ako nije imao uitelja istinsko slikarstvo je upoznao na izvorima starih majstora koje odlikuje neposredan odnos prema realnom objektu- uzor su mu majstori baroka koji istiu znaenje stvarnosti Zurbaran, Ribera, Velazquez,Rembrandtove tople polusjene, oduevljen Halsom.

Prve slike na visokoj majstorskoj razini.* AUTOPORTRET SA POJASOM- Iz tame mekano oblikuje volumen, imaju romantiarsku znaajku kao i autoportret pod nazivom:

* RANJENI veza sa tradicijom ali i suvremenicima Delacroixa kopirao u Louvreu, Gericault (promjena iz romantizma u realizam je promjena u doziranju elemenata).- Courbet je neposredno od Gericaulta preuzeo mekan i snaan nain isticanja volumena, ali je Courbetovo oblikovanje volumena snanije proeto bojom - tonsko slikarstvo obiljeava ovu I. fazu najznaajnija slika:

* POGREB U ORNANSU - slika uvrijedila mnoge gledatelje- obini ljudi iz provincije, bez otmjenosti ili idealizacije- ne sadri baroknu dramatinost i kompozicijsku strukturu- nema lika u sreditu pozornosti- pas jednako tretiran i jednako vaan kao sveenik ili gradonaelnik- 50 likova nad grobnom rakom, reljefno rasporeeno- skup portreta Courbetovih sumjetana- svi likovi u prirodnoj veliini- folklorni kostimi, lica izraavaju razliita duhovna stanja- u pozadini pejza peina- monumentalnost izraza postie tonskim slikarstvom- tamna paleta, crvena boja povezuje tonove- koristi jake kontraste tonova i boja.- Jedinstveno, monumentalno djelo sa dubokim humanizmom rezultat je dubokog doivljavanja stvarnosti- nazvali ga "veliki slikar-budala" . - Njegovo slikarstvo izraz je oekivanja drutvene klase koja je revolucijom dola na vlast. - Tenje Revolucije Courbet ostvaruje svojim istinitim realizmom kao pravom i ivom umjetnou (L'art vivant)- za realistiko oblikovanje nije bitna tema, ve umjetnikovo shvaanje- nastoji neposredno zahvatiti stvarnost (Delacroix objekt zahvaa tako da slika novu prirodu: Courbet prikazuje samu sr stvarnosti) - on materijalizira sile prirode l'art vivant.

* TUCAI KAMENA, 1850. Dresden- dva radnika, tucaju kamen kako bi dubili ljunak za cestu- prikaz fizikog rada - dominira tamni ton. - Radio veoma brzo, iz te stvaralake snage izrasta njegova samosvijest - poderana odjea. siromatvo, drutvena klasa- radnici i kamenje jednako tretirani- likovi u plitkom prostoru (i u pogrebu isto)

* ATELJE- Naga ena stoji i promatra C. dok slika pejza rodnog kraja- atelje sa modelima, znancima i obinim posjetiocima. Prvotan dojam kaosa prelazi u sklad- grupe plastinih tijela u dubini prostora al na enskoj figuri oduevio Delacroixa.- ivotnost mjerljiva sa Velazquezovim * Meninas- nastala 1855.- Sinteza, naslikao program realizma, nazvao je "REALNOM ALEGORIJOM" koja oznaava fazu 7 godina njegova ivota - prikazao sve ive tipove i ideje koji su ispunili 7 god. njegova ivota prijatelji ga promatraju u radu (Baudelaire ita u kutu), mrtvaka glava na novinama moda odgovor na napade protiv njega.Povrijedila suvremenike, izbaena iz Salona.- Kvaliteta unutra. lik. sadraja, pretvaranje ivotne materije u djelo- voen zahtjevom slobodnog razvoja individue, ne priznaje postojanje ikakvih kola 1861. Uenici Beaux Artsa okupili su se oko C. ali ih je on tretirao kao svoje suradnike a ne uenike- povremeno se bavio i modeliranjem plastika.

* RIBII - slika u Parizu i rodnom mjestu (izuzetno brzo) - djela:* GOSPOICE NA OBALI SEINE* MAGNOLIJE* KOUTE NA POTOKU* STARI INVALID- pejzai iz Ornansa* VAL - meu najsnanijim slikama u C. opusu. - Slikao u Engleskoj, Holandiji, Bavarskoj u Njemakoj bio osobito cijenjen - za prusko-francuskog rata ostaje u Parizu - za vrijeme Komune izabran za njenog lana - nakon sukoba Komune i Versajaca zatvoren, obolijeva bjei u vicarsku - umire 1877. u Ornansu, tijelo pronaeno tek 1919.

29. Realizam teme + primjeri;- Najee teme realizma bile su socijalne. -Na podruju vjernog prikazivanja teme realizma se sudaraju sa naturalizmom, a na podruju postizanja jake ekspresivnosti sa izraajnou plastike i slikarstva gotike. - Prikazuje fotografski reducirane detalje, nema sitnih koji podsjeaju na fotografiju- realistikim izrazom ili prikazom tegoba rada, od samog Courbeta, realistike izraajnosti su blii H.Daumier i J. F. Millet (seljakim scenama).

Jean-Francois Millet (1814.-1875.)- slike iz seoskog ivota- specijalnost

*Sija, oko 1850. god.- seljak, poderana odjea - siromaan, potlaen- monumentalan, masivan, dinamian lik. ispunjava gotovo cijelu povrinu slike- nije toliko individualiziran kao Coubertovi likovi na Pogrebu u Ornansu- tamni chiaroscuro- radnik u sjeni, mijea se s tlom- po seoskim temama Millet realist, njegova senzibilnost romantiarska

Honore Daumier (1808.-1879.)- poznat kao karikaturist litografijama brzo i suptilno dokumentira razliita zvanja, klase i tipove ljudi u Parizu (u Parikim novinama)*Ovoga moemo slobodno pustiti, 1834.- nakon radnikog ustanka u Parizu - stradali mnogi nevini graani- pretili kralj Luj Filip, ustanovivi da svezani radnik nema pulsa, objavljuje da ga se slobodno moe pustiti da ode

*Vagon treeg razreda- naputa humor i satiru te izraava karaktere i tipove- psihologija onodobnog gradskog ivota- osamljena gomila, hrpa zguranih radnika- u prvom planu umorna obitelj- Daumiera nazivali i realistom i romantiarom

Rosa Bonheur - slikarica ivotinja- velike dimenzije

*Oranje u Nivernaisu- krave i bikovi- naslikano do najsitnije pojedinosti

Napad realista na akademske vrijednosti i graanski ukus- Coubert napao vrijednosti Francuske akademije i graanski ukus- suvremeni ivot proglasio vrijednom temom za slikanje kao to su povijesni dogaaji- Coubertova odbacivanja akademskih vrijednosti 60-ih godina preuzeo Edouard Manet bavei se gradskim, a ne seoskim ivotom

Jean-Baptiste Carpeaux (1827-75)-Najvei majstor 'slikarske' skulpture 19.st.- Rude mu je bio uitelj, radi crtee prema njegovim skulpturama.- U nizu portretnih poprsja Carpeaux ostvaruje slikarski realizam u svom osobitom stilu. - Radi skulpture na isti nain kako slika i crta (nervozno uzbuenje). - Sve slikarske elemente i iluziju materijala sve lako prevodi u skulpturu, ponekad ak i rutinski, ali, najboljim njegovim djelima postoji ravnotea izmeu kiparske forme i povrine, kako ona ne bi prevladala.

*Ples- reljef za proelje Opere u Parizu- mitoloki prizor.-Veseli bakanalski ples - aktovi, razigrani pokret, isprepletena tijela, senzualnost suvremenici su se osjetili uvrijeenima jer je ta skulptura na javnom mjestu . - Pogaao ih naturalizam - dinamiki ples, ivi pokret. - ovim elementima prethodi Rodinu *Ples

30. Njemaka inaica

31. Impresionizam vremenski okvir + glavni predstavnici & djelaImpresionizam: drukija vrsta realizma- naziv skovao jedan neprijateljski raspoloen konzervativni kritiar 1874. godine kada je pisao o prvoj izlobi umjetnike udruge nazvane Anonimno drutvo umjetnika. Tu izlobu sada nazivamo prvom impresionistikom izlobom. Pisac, kao i javnost smatrao da su slike nalik na skice te ih smatrao pukim impresijama. Pojavljuje se u nazivu uljane slike luke Claudea Moneta izloene na prvoj izlobi impresionista pod nazivom Impresija: Izlazak sunca. Ono to impresionizam ima zajedniko sa slikama Maneta i Degasa je nedovren izgled, slian skici, izraavanje doivljaja trenutka i elja za modernim izgledom. Impresionisti se vie bavili ruralnim i gradskim krajolikom nego likovima. Radili na otvorenom. Slikali svjetlo koje se odbija, a ne predmete.

- Impresionisti slikaju TRENUTANOST stvarnosti, nastoje fiksirati treperenje zraka svijetla slikani SADRAJ JE UINAK SVIJETLA U TRENU kad je taj sadraj slikan. - Bitni su sadanji utisci boje i svijetla, prolazni moment, pokret, gibanje, atmosfera i realizacija NEPOSREDNE VIZIJE - kao dosljedni pleneristi zapoinju i dovravaju slike u prirodi, hvatajui mijene atmosfere i svijetla slikar je improvizator koji u brzini SKICIRA ONO TO IZMIE u neprestanom gibanju.- ISTE OTVORENE BOJE koje su meusobno komplementarne - boja predmeta je NESTALNA ona ovisi o intenzitetu svijetla - boje se nanose u mrljama koje se u oku gledatelja mijeaju u are, "mrlje od 7 istih, nemijeanih boja (spektar)"- paleta postaje sve svjetlija

- Ve su G. Courbet i E. Manet inicirali slikanje kao neposredno promatranje prirode i prikazivanje stvarnosti koja izmie. U plein-airu su slikali C. Corot i G. Courbet, ali su slike dovravali u ateljeu. - Edouard Manet je slikama * DORUAK NA TRAVI (1863.) i * OLIMPIJA (1865.) prekinuo sa tradicionalnim slikarstvom svijetla i sjene . On slika "PLONIM SVIJETLOM", sliku gradi velikim svijetlim plohama, prijelaz svijetla u sjenu izvodi suprotstavljanjem manje intenzivnih tonova (a ne polutonova). - Oko Maneta se okuplja, oduevljena njegovim nainom slikanja, grupa mladih inovatora sastaju se u caffe Guerbois u Parizu- 1874. zajedniki izlau kod NADARA - zajednikog imena nisu imali Th. Duret ih nazvao "prijatelji Maneta"Prema izloenoj Monetovoj slici

* IMPRESIJA RAANJE SUNCA - podrugljivog naziva impresionisti, kasnije oni prihvaaju taj naziv - CLAUDE MONET, CAMILLE PISSARRO, EDGAR DEGAS, ALFRED SISLEY, AUGUSTE RENOIR, PAUL CEZANNE

- ARMAND GUILLAUMIN (1841.-1927.) pridruio se impresionistima, slika pariku periferiju i pejzae u maniri impresionista

- javlja se u Francuskoj 60ih godina 19 st.- dominira na prijelazu 19. u 20. st. Usmjerenost impres. slika na vizualno i "trenutno"- odraava duhovno stanje graanstva krajem 19. st.

Claude Monet (1840.-1926.)- pionir impresionizma- slikao na otvoenom- plein air- trudi se uhvatiti svjetlo

Auguste Renoir (1841.-1919.)- sprijateljio se s Monetom7-takoer razvio impresionistiki stil svijetlih boja- osim pejzaa privlaila ga i figura

*Ruak na brodskoj zabavi- genre- prizor u restoranu- u pozadini jedva naziremo jedrilice i amac- odjeom identificira pojedince- ivopisan osunan prizor dokolice- ugodan, oputen- treperavi, lepravi potezi- asimetrina kompozicija - od lijeve strane, desna kao odrezana

Camille Pissarro (1830.-1903.)- spontan, svijetle boje- ivio na selu- drutveni anarhist, odan puku- omiljeni motivi seljaci i seoska dobra (za razliku od veine ostalih impresionista)- radio na otvorenom- kompozicije esto sloene

*Uzlazna staza prema L' Hermitageu- predgrae Pariza- ploan zastor stabala ispred prizora sela u dubini- desno staza koja kao da se uspinje po slici,a ne ide u dubinu- ima i neka apstraktna obiljeja - strukturirane komp imat e golem utjecaj na Cezannea

BERTHE MORISOT (1841.-1895.) ena Manetova brata, nastupa na svim impres. izlobama- prevodi Manetovu umjetnost u enski izraz- viestruki model E. Maneta za Balkon i portret Odmor- slika pejzae i figurativne kompozicije- likovi obino ene i djeca- aktivnosti imune ene- svijetla paleta, energini potezi

Mary Cassat- amerikanka, oslanja se na izraz E. Degasa- iste, jednostavne forme, pojednostavljen raspored boja, teme majinstva (* Majka i dijete).

Edouard Manet- Francuski slikar i grafiar- postaje uenik Coturea, ve u samom poetku njegova rada prisutna je POTREBA ZA SAETIM POJEDNOSTAVLJENJEM - Suprotstavlja se akademskoj modelaciji, prezire ilustrativno slikarstvo optereeno naracijom i anegdotom- slikajui ivot svakidanjice nastavlja Courbetov "l'art vivant.- nije modelirao imitirajui tvar da bi ostvario plastinu oblinu, on je slikao ono to je vidio: povrinu stvari, satkanu od svijetla i boje. On boju osjea kao vrijednost svijetla.- narator koji se pridrava tradicije - Novo povezuje sa tradicijama prolosti- ipak * Doruak na travi (1863.) i * Olimpija (1864.) izloene u Salonu, bile napadane kao uvreda likovnoj tradiciji- Opus mu se moe podijeliti u 3 faze: I. faza: pod utjecajem panjolskih majstora (Velazquez, Goya), izraava se tonski - meu najranijim slikama je * PIJANICA APSINTA, odbijena od Salona, oznaava prekid sa Coutureovim izrazom, Couture rekao da je to mogao naslikati samo slikar koji se i sam opijen apsintom- iri salona mu odbija slike * FLAUTIST i * DORUAK NA TRAVI - na izlobi Odbijenih oko Maneta se skupljaju istomiljenici (Jongkind, Whistler, F.-Latour)- Zola i T. Duret brane ismijanog Maneta.1863. sam izlae 14 slika u GALERIJI "MARTINET": * PANJOLSKI PLES, * CIGANI, *KONCERT U PARKU TUILLERIE- uz Zolu, Manetovi branitelji su Ch. Baudelaire te kasnije S. Mallarme za iju poemu Manet crta ilustracije - 1865. putuje u panjolsku iako mu se i dotad prigovaralo da je samo sljedbenik panjolaca II. faza: kontrastima i arenilom boja pribliava se impresionistima, iako ne radi kao pravi plenerist* CLAUDE MONET U VRTU* PLAA* U AMCU - veliki pejzai iz Normandije - iako slika u plein-airu, likovi mu poziraju! - s nekoliko poteza fiksira motiv- paralelno slika i portrete:* E. ZOLA, * S. MALLARME, * BERTHE MORISOT testalni model * VICTORINE-LOUISE MEUREND (Olimpija) u razliitim kostimima III. faza: u vrijeme kad je sputan boleu - radi mrtve prirode (cvijee) i manje portrete te Pastele - radio i bakroreze, litografije, crtee perom ili trskom- Prvom fazom Manet utjee na Raia, Kraljevia i Becia koji oznaavaju poetke hrv. suvremenog slikarstva- portrete najvie radio u pastelu - brojna njegova djela su "slike slika". - Na moderni lik. jezik prevodi djela umjetnika koje osobito cijeni (* POGUBLJENJE MAKSIMILIJANA, * BALKON GOYA) - Olimpija raena prema Urbinskoj Veneri Tizian* FRULA - slika nema dubine ve realistiki skraene konture stvaraju efekt trodimenzionalnosti- pozadina je jednako blizu kao lik.- Manet je slikarstvo oslobodio od takmienja sa fotografijom - 1867. odrana izloba OBOJENIH JAPANSKIH DRVOREZA istoa boja, odsutnost sjena- Manetovi sljedbenici se nazivaju impresionistima on sam ne prihvaa taj naziv.* BAR "FOLIES BERGER" (1881.-82.)- pozadina nije vie neutralna, u ogledalu se odraava vesela unutranjost. * GONDOLA NA CANALE GRANDE - gotovo impresionistike odlike - cjelina se mrvi, nestaju konture, te lokalni tonovi, paleta je sve svjetlija (slika u plein-airu)* MRTVI TOREADOR- skraenje tijela, plone boje.

Napad realista na akademske vrijednosti i graanski ukus- Coubert napao vrijednosti Francuske akademije i graanski ukus- suvremeni ivot proglasio vrijednom temom za slikanje kao to su povijesni dogaaji- Coubertova odbacivanja akademskih vrijednosti 60-ih godina preuzeo Edouard Manet bavei se gradskim, a ne seoskim ivotom

* OLIMPIJA- lik svijetli u sivilu prvog plana- pozadina je jednostavna i tamna sa pojedinim svijetlim akcentima boja buketa, vrpca oko vrata i ukosi, uti al- Obina ena upitna morala, njegov model Vietarin - Ono to je bilo neobino za slikarstvo toga doba je to akt-ena pogledom bez imalo srama obraa promatrau. - Crna kontura tijela vidljiv utjecaj japanskih grafika. - Kompozicija je stijetena pa izaziva neugodu.- temelji se na Tizianovoj Urbinskoj Veneri

*Doruak na travi- raena je po uzoru na Giorgionea prisutna je ikonoloka problematika.- Manet je kompoziciju dijelom preuzeo sa Rafaelova "Parisova suda" prema bakrorezu Raimoldia - vizualni manifest umjetnike slobode. - Slikar moe kombinirati razliite elemente zbog estetskog dojma - odan "istom slikarstvu" potezi kista i boje, a ne njihovo znaenje, su slikareva stvarnost- uzori: Hals, Velazquez, Goya oduevljen njihovom slobodnom tehnikom i bojama.- Nema klasine modelacije. Kompozicija je piramidalna.- Rjeava tijelo kao siluetu te gradi istim tonovima. - Intrigantan potez- postoje dva izvora svjetlosti: jedan je prikazan u pozadini nainom na koji osvjetljuje enu koja se kupa,a drugi osvjetljava likove sreditu slike-bez pretjeranih sjena kao da ih je netko fotografirao.- likovi, stabla, mrtva priroda - lebde u prostoru- kupaica vea nego to bi trebala biti

33.PointilizamGeorges Seurat- Program poentilizma poiva na znanstvenim analizama boja. One se nanose u pjegama u bojama spektra, tek njihovim mijeanjem u oku nastaje efekt slike.- Zaetnik ovakvog naina slikanja bio je franc.umj. Seurat.- Za njega je slikarstvo "razumska operacija". Tokice su sitni potezi kistom meusobno komplementarnih boja.- P. Sinac postaje jedan od najdosljednijih pristaa poentilizma . Opa internacionalna faza postimpresionizma, koja prelazi u modu. - U poetku ove faze Seurat nastoji da tokice istih boja u oku proizvedu ive vibracije i briljantnost svijetla. Nastojao oblike komponirati u skladnosti i odreenoj statuarnosti .- Signac se dotle iivljavao u samom TEHNIKOM POSTUPKU bez obzira na oblike vanjskog svijeta- time nastupa degeneracija impresionizma, formira se neoimpresionizam forma se rastapa u vibraciji malenih ara istih boja vidljivo kod Signaca u ranoj fazi: *PORTIEUX, 1888. vidljivo strogi, geometrijski precizan crte koji kasnije nestaje u razlivenoj plohi poentilistike strukture.

*Nedjeljno popodne na otoku La grande Jatte (1884.-1886.)- korijeni u Manetovom realizmu - prikazuje srednju klasu- kurtizana u etnji s majmunom, vesla u majici bez rukava pui lulu- likovi kao ikone - svaka prikazana u profilu, frontalno ili u trietvrtinskom pogledu

34.Programatsko djelo pointilizma1884. oficijelni Salon odbija sliku

* KUPAI NA ASNIERESU- Seurat osniva Salon des Independant u kojem su neoimpresionisti kao grupa formirani 1886. - Neoimpresionisti , nastoje rijeiti pitanje boja i svijetlosti na temelju stroge ZNANSTVENE METODE tokice istih i nemijeanih boja su PRORAUNATO I SISTEMATSKI USKLAENE, dok oblici postaju STILIZIRANI I GEOMETRIZIRANI. - Spontanost impresionizma transformirana je u krutu shemu umjetnog polaganja tokica i ara =poentilizam - unato polikromiji platna djeluju hladno, kao da su raena prema ustaljenoj formuli.

35.Caspar David Friedrich

36. Philipp Otto Runge- vodei njemaki romantiki slikar. - Autor je alegorijskih i mistino religioznih kompozicija te osobito uspjelih portreta djece (Hunselbeckova djeca). Pisao je o teoriji boja. - Znaajniji pejzaist. Studira u Kopenhagenu i Dresdenu, gdje upoznaje Friedricha.- Portreti su mu realistini ali mistino osvjetljenje to ih svrstava u poetiku romantizma. U likovima esto prikazuje grotesknost: *Umjetnikovi roditelji i djeca, 1806.- Zaetnik je romantizma ne samo svojim slikarstvom, nego i kao pisac teoretiar koji se bavio izuavanjem boja.4 doba dana: Jutro, Podne, Veer, No, 1808. 09.

37. William Turner

38. Po emu se klasicistika skulptura razlikuje od barokne? - Tijekom 19. st. skulptura ne slijedi neki logian razvoj kao slikarstvo (koje je dominantna umjetnost). Iako daje odreen broj velikih kipara i djela. - esto se previe oslanja na klasine uzore pa ostaje akademska, beivotna i dalje se osjeaju elementi baroka, kao i u slikarstvu.- Prisutna je mirnoa stava, jednostavni obrisi i modelacija.

Kiparstvo- za razliku od slikarstva, kiparstvo poetkom 19. St.- ograniavajue- U skulpturi 19. st. se termini romantizam i realizam ne mogu koristiti u svom potpunom znaenju. Realistike tendencije postoje jo od vremena baroka- Nema ni romantizma u strogom smislu, kao organiziranog irenja doktrine, romantizam se odraava prvenstveno u izboru tema.- Tijekom razdoblja klasicizma, romantiarska, sentimentalna filozofija ogledala se u pojmu'engleskog vrta', to podrazumijeva i skulpturu unutar takvih vrtova.- Ni u formalnom smislu nema generalnog trenda prema novom, bitno drugaijem stilu- dakle, romantizam u skulpturi ogleda se prvenstveno kroz teme kojima se bavi to podrazumijeva narativne elemente i raspoloenje. - U ovom smislu i David D'Angers moe se smatrati romantiarom. - Romantizam u kiparstvu postoji samo u Francuskoj (u Njemakoj, eventualno, ima klasicistike skulpture koja povremeno skree u sentimentalizam).

Antonio Canova *Amor i Psiha- dojmljiv raspon tekstura- Amor i Psiha na humku prekrivenom draperijom - snaan osjeaj kojeg vezujemo u romantizam- trenutak kada Amor, smrtnicu Psihu, u koju se zaljubio, budi iz vjenog sna u koji ju je bacila ljubomorna Venera- njenost, strast, pokret

39. U kojim podrujima klasicizam trai omiljene teme?- Pozivanje na antiku je konstantno, no percepcija remek djela evoluira u skladu sa arheolokim otkriima.- Literarno poznavanje grko-rimske mitologije raa isprva alegorijsku obradu: Venera predstavlja ljepotu, Herkul snagu.- razdoblje koje se okree antici, tei istoi, umjerenosti i jednostavnosti- teme su daleka prolost i mitologija, ali i istiniti povijesni dogaaji- prevladava razum - boje su hladne i degradirane,bez ivosti- likovi oblikovani kao skulpture- historicizam - mnotvo neostilova, kako su utjecali na arh. tako uoavamo postupno utjecaje umjetnika iz prolosti na djelima klasicista.

40. Prvi kipar francuskog klasicizmaJean-Antoine Houdon- franscuski kipar - najbolji primjer prosvjetiteljskog empirizma- realizam u okviru klasicizma- portretist

*Voltaire u sjedeem stavu- terakota- odjeven u rimsku togu s vrpcom na glavi, stolica antikog stila- objeena koa na vratu, krezuba usta, duboke bore, sputena ramena starost, krhkost- glava zaokrenuta, usta se smijee, jedna ruka visi s naslona, druga vrst dri- otar um, duhovitost

*George Washington- umirovljeni general u uniformi- ma visi uz snop antikog prua - 13 kom - 13 prvobitnih drava- oslanja se na tap- kontrapost, plemeniti izraz - klasino- realistini detalji

42. Koje antike skulpture slue kao predloak? Zato? / primjeri- Laokonova grupakao ideal i predmet mnogih interpretacija (Winckelmann, Goethe,...). - Veliki uzor je iApolon Belvederski. - Obje skulpture poznate su od 16.st. kada se otkrivaju grke klasine skulpture. - Winckelmann jednu od kulminacijskih toki povijesti umjetnosti vidi u djelima Fidije, Thorvaldsen se meu prvima interesira za Fidiju. Do tada sevrednovala samo helenistika tradicija. Za biste i portrete nekih suvremenika umjetnika uzimani su predloci Venere, velikih rim. careva.

43. Koji klasicistiki kipar slovio za majstora cijele Europe?Houdon je bio posljednji veliki kipar klasicizma.

44. KIPARSKI CENTRI - U vrijeme klasicizma kiparski centri u Europi ovisili su o tadanjim arheolokim otkriima iz antikog svijeta. - Umjetnici putuju skupljajui iskustvo i naobrazbu, pa se kao kulturna sredita smatraju Rim (naravno zbog najvie sauvanih spomenika prigodnih za prouavanje), Pariz (openito sredite europske umjetnosti) ,..pa ak i London (tamo su se nalazila neka od najvanijih arh. vrednota ). Kipari pojavom arheologije nastoje proiriti svoje reference i nai povijesnu istinu.

45. HOUDON I ODNOS PREMA KLASICIZMU - (1741.-1828)- Francuz za kojeg moemo rei da je bio posljednji klasicistiki kipar. - Usprkos toj tituli nije ba bio naklonjen idealima klas. kiparstva , karakteristike te umjetnosti u njegovim djelima zapaamo tek u manjim tragovima. - Veinu karijere proveo je oblikujui barok. skulpture.. - Odbijanje konvencija dovodi ga do usavravanja bisti i portreta, od njega komisije naruuju velike linosti stoljea, poput Voltairea i Rousseaua, vladara europskih zemalja , ali i politiara kao to su Benjamin Franklin te George Washington.- Njegova snaga lei u novom osjeaju za naturalizam, a to je ono to odreuje karakt. franc klasicizma. *Washington *Voltaire

46. CANOVA I POSUDBE ANTIKE SKULPTURE - Antonio Canova (1757.-1822.) - svoje modele tretirao kao heroje i genije onoga vremena pa ih je esto prikazivao obuene u antike kostime, bez obzira to je radio skulpture po ivim modelima.- Pri izradi djela uvijek se oslanjao na neke od primjera antike, pa mu je tako za izradu skulpture Laetitie Bonaparte ( Napoleonove majke ) kao uzor posluila statua Agripina (rimska plemkinja, autor nepoznat). Paolina Bourgeois ( Napoleonovu sestru) oblikovao je kao Veneru, a Georgea Washingtona kao rimskog generala. 1803. dobiva narudbu da izradi stojeu figuru Napoleona- monumentalno mramorno djelo. * Laetitia Bonaparte

*Paolina Bourgeois

*Napoleon - Akt je lien svake stvarnosti bjelinom do krajnosti ispoliranog mramora; jasnoa kontura naglaava svjetlosni efekt. - Napoleon u svojoj junakoj nagosti kao da izaziva, ispreplee kipom snagu Marsa, boga rata i eleganciju Apolona Belvederskog

47. BERTEL THORVALDSEN (1768./70.-1844.) - danskikipari jedan od glavnih predstavnika kasnogklasicizma(neoklasicizam) u europskom kiparstvu.- Studirao je na Akademiji uKopenhagenu, a od1797.do1838.godine djelovao je uRimu, gdje je zanesenantikom umjetnouizgradio neoklasini stil. - Tehniki je vjeto, preteito umramoru, oblikovaomitolokei povijesne likove (Jason sa zlatnim runom, 1803.),alegorijskui sakralnu plastiku (Krtenje Kristovo, 1805.), nadgrobne i javnespomenike(KopernikuVaravi, 1830.), teportretnapoprsja.

*Krtenje Kristovo

*Kopernik- jedan od glavnih predstavnik kasnog FORMALISTIKOG KLASICIZMA u skulpturi. - Kopira herojsko-patetine crtee svog suuenika sa Akademije A. J. Carstensa - crta antika skulpturalna djela. - On bolje od ikoga ilustrira frenetinu strast za antikom poetkom 19.st. - Doivljava veliki uspjeh do 1850., ak mu je povjereno restauriranje hrama Atene Afaje u Egini. - Zbog potpune hladnoe djela i te volje da od antikog modela napravi figuru danske umjetnosti, Thorvaldsenova skulptura je sasvim oprena romantiarskim zahtjevima za izrazom i identitetom. - Toliko radi u frontalitetu da vanost skulpturalne plastinosti zamjenjuje linearnost kontura. - Odrie se dramatinosti, tei SKLADU I LJEPOTI koji postaju sami sebi svrhom- u tom svom nainu virtuoznost dosee u enskim likovima i likovima mladia. - Ant. boanstva nisu bia ve dopadljivo izglaani mramori, kr. sveci su "pokrteni gr.bogovi" - Neki od radova:

*PROTJERIVANJE HELIODORA IZ HRAMA

*PRIJAM KOD AHILA i *OZDRAVLJENJE UZETOG, (1797.) , grupa *BAKHO I ARIJADNA - Za groficu Vorincov izrauje portretna poprsja i 5. mramornih figura: *AMOR S PSIHOM , *BAKHO , *APOLON , *GANIMED S ORLOM, *VENUS VICTRIX - reljef *OTMICA BRISEIDE u stilu klasinih bareljefa suprotno renes. i baroknim reljefima sa iluzionistikim pozadinama ova figura je na istoj plohi *ADONIS, 1808. potpuno gr. Inspiracije, *AUTOPORTRET, 1810. - medaljoni sa likovima mitolokih boanstvima za dvorac Christiansborg u Kbenhavenu - orijaki kip *MARS S AMOROM KOJI MU NOSI MA - plastike za nadgrobne spomenike Italija, Njemaka, Poljska

*ULAZAK ALEKSANDRA VELIKOG U BABILON- friz dugaak 50 m, nadovezuje se na panatenejski friz PARTENONA - prvotno namijenjen za palau Kvirinal kao moguu Napoleonsku rezidenciju u Rimu - nakon Napoleonova pada u vili Sommariva na jezeru Como

* NADA, 1818.- lapidarne i arhaizirane forme T. koristi sporadino

- njegov je ideal ljepota nagog tijela u PRAKSITELOVOM DUHU mitoloki likovi (*Amorov trijumf, *Merkur, *3 Gracije)

*UMIRUI LAV (1818.)

- prema ovoj skulpturi u blizini Luzerna u peini je isklesan golemi spomenik vicarskim gardistima palim pri obrani Louisa XVI - 1819. povratak u domovinu - u Kbenhavnu radi *portrete lanova vladarske obitelji - pozvan u Varavu radi *KOPERNIKOV SPOMENIK (1830.), konjaniki spomenik *KNEZA J. A. PONIATOWSKOG (dovren 1830, u Varavi postavljen 1923.) u kompoziciji i kostimu jahaa je REPLIKA kipa M. ANTONIJA na Kapitoluju u Rimu- 1820. RIM za Marijinu crkvu sam radi kipove Krista i apostola Pavla, za ostale -modele, nadgrobni spomenik *PIA VII (Bazilika sv. Petra, 1831.) pripada tipu nadgrobnih spomenika papa to ih je izradio G. L. Bernini - za Mnchen radi KONjANIKI SPOMENIK BAVARSKOG KNEZA IZBORNIKA MAKSIMILIJANA I. (1839.) romantiarska sklonost knez u nonji iz vremena tridesetogodinjeg rata, izraene karakteristike fizionomije.- 1828.-38. posljednje desetljee RIMSKOG BORAVKA radi reljefe za nadgrobne spomenike u Italiji i Poljskoj i javne spomenike: *LORD BYRON, Cambridge, 1831.*GUTENBERG, Mainz, 1837. *KONARD HOHENSTAUF za njegovu grobnicu, crkva St. M. del Carmine u Napulju - za ove skulpture radi modele, pomonici ih kleu u mramoru (H. V. Bissen) - pregovara sa danskom vladom o gradnji muzeja za svoja djela te se 1838. vraa u domovinu - posljednje godine ivota provodi na imanju Nys u ju. Sjaellandu radi: *AUTOPORTRET S LIKOM NADE, reljefe sa biblijskim i alegorijskim temama, *LIKHERAKLA, proelje dvorca Christiansberg. 1848. dovren Thorvaldsenov muzej u Kbenhavnu smjeteno 120 njegovih skulptura u mramoru, brojne skice u sadri, arhiv sa dokumentacijom, odljevi, crtei- u dvoritu njegova grobnica. - Posredstvom Carstensa i Kocha Thorvaldsen usvaja Winckelmanove teze o primatu estetskog ideala KLASINE GRKE SKULPTURE. - djeluje paralelno sa A. Canovom - meutim, dok se u Canovinim djelima jo oituje senzualnost i razigranost rokokoa .

48. THORVALDSEN I RADIONICA- 1808. postaje lanom akademije Sv. Luke. - Zatrpan narudbama iz svih dijelova Europe otvara radionicu. - Meu pomonicima se istie P. TENERANI - u radionici se skulpture izvode u vie primjeraka. - Thorvaldsen rijetko sam klee mramor po njegovim modelima to rade pomonici. 49. KLASICISTIKA SKULPTURA U NJEMAKOJ - Openito postoje dva trenda u kiparstvu: nain Canove i Thorvaldsena, gdje dominira teorija umjetnosti, okupiranost svijetom bogova i Titana, te vie osjetilna manira Houdona i Sergela,koja pokuava reprezentirati stvarnost ovjeka, vidljivi svijet. - Ovaj posljednji trend pokazat e se jaim i u kiparstvu i u slikarstvu, dok doktrinarni klasicizam nee vie proizvoditi nita novo.Gottfried Shadow (1764.-1850.)- Berlinski kipar, znaajan u okviru njemake skulpture, boravi u Rimu, 1785.-87. (kratko), gdje se susree i s Canovom. Potpuno je na strani Houdona i Sergela. Bio je dvorski kipar u Berlinu, nakon Tassaerta (od 1788.), koji mu je bio uitelj. Od Friedricha Wilhelma dobiva narudbu za spomenik njegovom pokojnom sinu koji je umro s 8 godina (poezija smrti kao tema, ali bez patosa) Spomenik Friedricha Velikog, 1793., u Stettinu. Grubost, mukost, ponos graanina (protestantizam) elementi Schadowove koncepcije ovjeka. - Zadrava slikarske efekte za razliku od Canove, koristi razliite boje mramora, girlande,sjene reljefa, U njegovu radu prisutna je jo uvijek tradicija baroka s dozom smirene klasicistike modelacije i ikonografije. *Princeza Luise i njena sestra Friedrike, 1793. spoj klasicizma i realizma (neposredni trenutak);prisutan je klasic. ideal mirnoe, ali se osjea prirodnost; valoviti pad nabora.*Skulptura na Brandeburkim vratima

Christian Rauch (1777-1857)- Nijemac, Schadowov uenik i najistaknutiji sljedbenik, za boravka u Rimu upoznajeThorvaldsenovu umjetnost, koja takoer ostavlja jak dojam na njega. - Karakteristina je za Rauchovu skulpturu tenja za uljepavanjem, dopadljivou i dvorskom elegancijom, pa je tako i bio jako popularan, dobivao narudbe za brojne portrete i spomenike.

*Spomenik kraljici Luisi Charlottenburgu (1810.-14.) jedno od ranijih djela, spada meu najbolja djela te vrste.

*Kip ruskog cara Aleksandra (1814.-20.) sklad realizma i idealizacije. U francuskoj klasicistikoj skulpturi, Canova, Napoleonov dvorski kipar, je uspostavljao trendove. U kasnijim radovima dolazi do pada umjetnike kvalitete, pokazuju plitki naturalizam. Tu spada i njegovo najpoznatije djelo: *Spomenik Friedrichu Velikomu Berlinu (1839.-52.)

Ludwig Schwanthaler (1802.-48.)- Najznaajniji bavarski kipar.*Spomenik Bavarskoju Munchenu (1837.) - openito u Njemakoj postoji idealistiki trend u skulpturi koji rezultira mnogobrojnim kolosalnim patriotskim spomenicima.

Johann Heinrich von Dannecker (1758-1841)- Najdarovitiji umjetnik nakon Shadowa tijekom rane herojske faze njemake klasicistike skulpture *Ariadna jae panteru

Najpopularnije djelo (1803.) * Autoportret izvrsni su primjeri njemakog klasicizma u skulpturi

50. SKULPTURA FRANCUSKOG ROMANTIZMA?- U skulpturi 19. st. se termini romantizam i realizam ne mogu koristiti u svom potpunom znaenju. - Realistike tendencije postoje jo od vremena baroka, prijelaz na novu vrstu realizma mnogo je jednostavniji nego u slikarstvu. - Nema ni romantizma u strogom smislu, kao organiziranog irenja doktrine, romantizam se odraava prvenstveno u izboru tema.- Tijekom razdoblja klasicizma, romantiarska, sentimentalna filozofija ogledala se u pojmu'engleskog vrta', to podrazumijeva i skulpturu unutar takvih vrtova.- Elementi romantizma mogu se vidjeti i u Canovinom nadgrobnom spomeniku Mariji Kristini u Beu ak gotovo nema ni pojave prouavanja srednjovjekovnog kiparstva, kao to su se slikari, npr. nazarenci oslanjali na SV slikarstvo. - Ni u formalnom smislu nema generalnog trenda prema novom, bitno drugaijem stilu - dakle, romantizam u skulpturi ogleda se prvenstveno kroz teme kojima se bavi to podrazumijeva narativne elemente i raspoloenje. U ovom smislu i David D'Angers moe se smatrati romantiarom. - Romantizam u kiparstvu postoji samo u Francuskoj (u Njemakoj, eventualno, ima klasicistike skulpture koja povremeno skree u sentimentalizam).

Francois Rude (1784.-1855.) - Skulptura romantizma dola je do izraaja u njegovim djelima . - Pod utjecajem neoklasicizma, Rude pokazuje interes da izvjesne detalje u opremi i odjeci dobrovoljaca preuzme iz antike, ali rjeitost i zamah gesta i izraza, pokret skulpturalnih masa i meusobna povezanost tih masa su romantiarski.- Na trijumfalnom luku na trgu Etoile u Parizu, Rude je u dubokom reljefu izdvajao grupu poznatu kao *MarseillaiseDjelo n