34
 Ime, pojam i izvori filozofije Reč filozofija potiče od grčkih reči  sofia – mudrost, filos - prijatelj, ljubitelj i fileo – volim, ljubim. Dakle, reč filozofija označava mudroljublje, odnosno ljubav prema mudrosti. Filozofija je prvenstveno epistemička zajednica odnosno zajednica ljudi koji tee istini i  pravom znanju. Filozofija predstavlja oblik du!evne svesti – njena su!tina je uvek individualno traganje za istinom, dobrotom i lepotom. Filozofski logos "smisaoni govor# je emfatički, jer dovodi do zanosa svesti usled radosti razumevanja i uvi$anja odnosa u svetu.%u!tina filozofskog zanosa je mi!ljenje, odnosno samosvest . &rvi filozofi %matra se da je prvi filozof bio 'ales (ile)anin, medjutim reč  filozof  prvi je upotrebio &itagora. *ristotel razlikuje slede)e ivo tne stilove+ . &osmatrački ivot, čija je su !tina istraivanje i teoretisanje . %tvaralački ivot, čija j e su!tina praksa, akcija, stvarala!tvo /. &otro!ački ivot, čija je su!tina u proizvodnji i potro!nji. Definicije filozofije  Filozofiju sada pr eziru i pog rešno je shvataju up ravo zato što se ljudi ne bave njome kao što treba. &laton  Početak i kra j svake filozofije jeste sloboda. 0eling  Filozofija je, pr e svega i n ajpre, postavljanje pitanja. 1osik 2dlike filozofskog mi!ljenja Filozofski misliti znači preobraavati odgovore u pitanja, a ne slepo verovati.3 su!tini filozofija je misaono razmatranje predmeta misli, tj. pojmovno razmi!ljanje. &laton je mi!ljenje definisao kao razgovor duše sa samom sobom . * za *ristotela je to  znanje o opštem.

Skripta Iz Filozofije

  • Upload
    jelena

  • View
    645

  • Download
    43

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 1/34

  Ime, pojam i izvori filozofije

Reč filozofija potiče od grčkih reči sofia – mudrost, filos - prijatelj, ljubitelj i fileo – volim,ljubim. Dakle, reč filozofija označava mudroljublje, odnosno ljubav prema mudrosti.

Filozofija je prvenstveno epistemička zajednica odnosno zajednica ljudi koji tee istini i pravom znanju.Filozofija predstavlja oblik du!evne svesti – njena su!tina je uvek individualno traganje zaistinom, dobrotom i lepotom.Filozofski logos "smisaoni govor# je emfatički, jer dovodi do zanosa svesti usled radostirazumevanja i uvi$anja odnosa u svetu.%u!tina filozofskog zanosa je mi!ljenje, odnosno

samosvest.

&rvi filozofi

%matra se da je prvi filozof bio 'ales (ile)anin, medjutim reč filozof   prvi je upotrebio&itagora.

*ristotel razlikuje slede)e ivotne stilove+ . &osmatrački ivot, čija je su!tina istraivanje iteoretisanje . %tvaralački ivot, čija je su!tina praksa, akcija, stvarala!tvo /. &otro!ačkiivot, čija je su!tina u proizvodnji i potro!nji.

Definicije filozofije

 Filozofiju sada preziru i pogrešno je shvataju upravo zato što se ljudi ne bave njome kao štotreba. &laton

 Početak i kraj svake filozofije jeste sloboda. 0eling

 Filozofija je, pre svega i najpre, postavljanje pitanja. 1osik 

2dlike filozofskog mi!ljenja

Filozofski misliti znači preobraavati odgovore u pitanja, a ne slepo verovati.3 su!tinifilozofija je misaono razmatranje predmeta misli, tj. pojmovno razmi!ljanje.

&laton je mi!ljenje definisao kao razgovor duše sa samom sobom. * za *ristotela je to znanjeo opštem.

Page 2: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 2/34

4zvori i pobude filozofskih istraivanja

4zvori filozofskog istraivanja mogu biti+ ču$enje "5uidditas#-&laton, radoznalost "*ristotelkae da svi ljudi po prirodi tee znanju#, sumnja "scepsis#, volja za smislom ivota "videti dole

 filozofija kao smisloljublje#, očajanje-1jerkegor, potresenost ili uzdrmanost- 6aspers, teskoba i briga-7ajdeger, ekstaza-8er$ajev, potreba za komunikacijom i razumevanjem i slično.

%vako ču$enje nije filozofsko. Filozofsko ču$enje je upitno ču$enje"5uidditas#. 9jegov pokretač je elja za saznanjem su!tine i istine. Dakle, filozofsko saznanje prevazilazizdravorazumsko rezonovanje zasnovano isključivo na čulnom iskustvu ili socijalnouslovljenim predrasudama. 4stinito je ono !to je isto za sve, !to odgovara stvarnosti. Istina je

saglasnost mišljenja i predmeta. Hegel kaže da je istina celina. (e$utim filozofskimispitivanjem često se dolazi do jos vi!e novih pitanja umesto odgovara. Filozofska upitnost jekreativna i antidogmatska i nje nema bez slobode mi!ljenja.

Filozofija i pogled na svet

Filozofija se razlikuje i od praktične životne mudrosti i pogleda na svet.&raktična ivotnamudrost je saeto neposredno ivotno iskustvo, dok je filozof ispitivač i istraivačmudrosti.4zraz pogled na svet ":eltanschauung# odnosi se na estetsko ili religijsko shvatanjesveta, moe biti i emotivni i racionalni odnos prema svetu i obično je dru!tveno-istorijskiuslovljen. 9a primer, nemaju isti pogled na svet dva čoveka od kojih jedan spava u vili, adrugi pod mostom. 2vaj izraz je upotrebio 7umbolt.

Filozofija kao smisloljublje

%okrat+ Neistražen život i nije vredan življenja.

'olstoj: Postoje tri osnovna puta do mudrosti. Prvi je iskustvo i to je najteži put, drugi je podražavanje imita!ija", to je najlakši put i tre#i je razmišljanje, i to je najplemenitiji put.

6aspers+ $ovek traži spasenje. %pasenje nude velike univerzalne religije spasenja. Njihov putvodi ka činu preobra#anja pojedin!a.&o filozofija ne može da pruži. Pa ipak je !elokupno

 filozofiranje savladavanje sveta, jedan anlogon spasenja.

;iktor Frankl smatra da je su!tina čoveka volja za smislom i kae Prvo filozofirati, pa onda živeti. umesto latinske izreke Prvo živeti, pa onda filozofirati.#

 Filozofija i druge oblasti duha

Filozofija ima sličnosti sa mitologijom, religijom, naukom i umetno!)u.2na nije ni!ta od toga,ali jedino ona promi!lja sve ostale oblike duhovnosti.8ertrand Rasel kae da je filozofija na ničijoj zemlji izmedju nauke, umetnosti i religije.

Page 3: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 3/34

(ihailo <uri)+ 'ao oseben oblik duha, filozofija se ogra(uje od svih drugih oblika: ona nije pozitivno znanje u smislu naučnog znanja", niti slobodna igra mašte i nadahnu#a poputumetnosti", nije proročka objava istine na šta pretenduje svaka religija#.

Filozofija i mitologija

Mit "grč. m=thos# – priča, skaska, pripovest, legendaMitologija - od reči m=thologeo – pripovedati neku priču iz starineLegenda – od reči lego – !to znači govoriti.

(itologija je dakle svest o onome !to je davno bilo, a sada se pripoveda.(itologija je na neki način prva ontologija, jer mitovi predstavljaju prvi poku!aj obja!njenja

 postanka. *li se razlikuju od filozofije, jer predstavljaju odraz kolektivne svesti, a ne aktivnofilozofsko promi!ljanje sveta. (itologiju stvara narod, a filozofiju pojedinci. 2dnos izme$u

mita i filozofije sličan je odnosu izme$u deteta i odraslog čoveka. Dete je zapravo reprezentdetinjstva čovečanstva.Filozofija pretpostavlja logos "racionalno zaključivanje# m=thosu.

Filozofija i religija

Religija "od lat. Reči religio, religare – vezivati se za neki apsolut, pobonost# je oblikduhovnosti koji apsolutnu su!tinu sveta predstavlja u liku 8oga ili 8ogova.

 9ejve)e svetske religije su budizam, hri!)anstvo i islam. %u!tinska razlika izme$u filozofije ireligije jeste u tome !to je filozofija u biti racionalna, a religija emotivno-voljna vezanost za8oga kao autoritet i apsurd. >a vernike vera je ispred razuma i uma, a crkveni otac 'ertulije

kae kako treba verovati čak iako je besmisleno, apsurdno. Filozofija i religija se naročito proimaju u oblasi morala tj. etike.

Filozofija i nauke

Filozofija i nauke se poklapaju u tome !to i jedna i druga imaju za cilj istinu i racionalni pristup saznanju. 9ekada su se nauke smatrale filozofskim disciplinama i nisu se razlikovale po metodi od filozofije. 'ek od novog veka počinje razvoj specijalizovanih nauka umodernom smislu reči. (oderna nauka je logički ure$en, metodski zasnovan i kritičkiizveden sistem znanja o pojavama iz odre$ene oblasti. Dakle, nauka ima unapred zadat cilj, tj.

oblast istraivanja i utvr$ene metode i ona se ne bavi preispitivanjem ovih stvari, ve)funkcioni!e u okviru ovog sistema, dok se promi!ljanjem ovih stvari bavi filozofija nauke.

Filozofija i umetnost

3metnost u najop!tijem smislu predstavlja stvaranje lepog, pri čemu pitanje !ta je to lepo potpada pod oblast filozofije umetnosti, tj. estetike. Filozofija se bavi istraivanjemistine.'ako$e, filozofija ima racionalan pristup, dok je za umetnost najvanija imaginacija.%avremeni teoretičari umetnosti često smatraju kako je ono umetničko u umetnosti ne toliko u

 predmetu ili fakticitetu "ono !ta#, koliko u načinu ili modalitetu "ono kako#, pa se moe re)i da

 je umetnost vi!e lepo prikazivanje nego prikazivanje lepog.

Page 4: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 4/34

Osnovne filozofske discipline, pravci i periodi4ako je nemogu)e potpuno sistematizovati filozofiju, jer je ona celovito mi!ljenje, moe sere)i da su najbitnije filozofske discipline ontologija ili metafizika, gnoseologija iliepistemologija, aksiologija, etika, estetika.&laton je prvi poku!ao da sistematizuje filozofiju i podelio je na fiziku, etiku i dijalektiku"logiku#. *ristotel pravi podelu na teorijsku filozofiju "metafizika, fizika i matematika#,

 praktičku "etika, ekonomija, politika# i poetičku "gramatika, retorika, poetika#, a logiku jesmatrao oru$em za filozofiranje. 7egel je napravio podelu na logiku, filozofiju prirode ifilozofiju duha.

(etafizika – 2ntologija

&redmet proučavanja je i!e, tj. ono !to jeste, su!tina svega !to postoji. 'o je najop!tijimogu)i pojam, jer mu se pripisuje sve !to postoji, tj. iznad ovog pojma ne postoji vi!i rod"genus pro?imum#.6edino !to se moe re)i za bi)e je da jeste. 'reba razlikovati bi)e kaosu!tinu svega postoje)eg i ivstvuju!e, odnosno pojedinačno bi)e - ne!to ograničeno ikonkretno.

8i)e - grč. to einai, lat. @sse, nem. Das %ein

(etafizika se bavi prvim i osnovnim uzrocima onoga !to jeste, pitanjima+ 0ta jesteA >a!tone!to jeste, a nije ni!taA Da li iz ničega moe nastati ne!toA >a!to ne!to jeste to !to jeste, a nene!to drugoA 0ta je praiskon ili načelo bivstva ili bi)aA 0ta je su!tina bivstva ili nekog

 pojedinačnog bi)aA

"lavni ontološki tokovi i pravci

#odela prema roju načela ili principa i!a

 (onizam – bivstvo je jedno "kod 'alesa voda, kod 7eraklita vatra, kod &armenida 6edno#

Dualizam – bi)e se deli na materiju i duh "kod &latona ideje i čulni svet, kod Dekarta protenastvar "res e?tensa# i misaona stvar "res cogitans#&luralizam – bi)e je sastavljeno iz vi!e principa, odnosno elemenata. "kod Demokrita atomi,kod Bajbnica monade, kod 7artmana slojevi bivstva#

&ostoji i podela na idealizam "duh prethodi materiji# i materijalizam "materija prethodi duhu#

Cnoseologija

Cnoseologija ili epistemologija je nauka o saznanju. &itanja kojima se bavi gnoseologija+ 0ta je saznanjeA 1oji su izvori saznanjaA 0ta je istina, a !ta laA 1ako se one dokazujuA

Page 5: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 5/34

Osnovni gnoseološki pravci

&rema izvoru saznanja+ senzualizam "lat. %ensus – čula#, empirizam "lat. @mpiria – iskustvo#,racionalizam "lat. Ratio – razum# i razne vrste iracionalizma " voluntarizam, intuicionizam,teologizam, misticizam...#&rema odnosu prema saznanju i mogu)nosti saznanja+ dogmatizam "grč. dogma – učenje,zakon, znanja se usvajaju nekritički i tretiraju se kao nepromenljivi zakoni#, skepticizam"sumnja u stečena znanja i mogu)nost saznanja#, kriticizam "predstavnik 1ant, sintezomempirizma i racionalizma vr!i analizu, odnosno kritiku ljudskog saznanja#, realizam "lat. Res

 – stvar, saznanje se temelji na stvarnosti, a istinito saznanje na adekvaciji#.

*ksiologija

*ksiologija "grč. aksios – vredan# je filozofska disciplina čiji je predmet istraivanje vrednosti"pojam, vrste, lestvica vrednosti i tzv. najvi!e vrednosti.1ao filozofska disciplina sekonstituisala u devetnaestom veku, a njem osnivač je 7erman Boce.3 osnovi vrednosti stoje ljudske potrebe, pa je aksiologija povezana sa hrejologijom "nauka o

 potrebama#, teleologijom "učenje o ljudskim svrhama#, filozofskom antropologijom i takodalje..;rednosti mogu biti lične, grupne i univerzalne.

@tika

@tika je nauka o moralu "grč. etos – običaj, zavičaj, navika, )ud, narav, karakter, lat. (os,moralis – običaj#. 'eorija morala je nastala u petom veku pre nove ere. %okrat se često nazivaocem etike, jer ona zauzima ključno mesto u njegovoj filozofiji. 9jegova maksima je )rlina

 je znanje. *ristotel defini!e vrlinu kao trajnu naklonost volje. %toici smatraju da je moralanivot, ivot u skladu sa prirodom, odnosno apathia "bestra!)e#.

@stetika

@stetika je filozofija umetnosti ili filozofija lepog "grč. aisthetikos – čulan, opaajan#. 'ermin je prvi upotrebio *leksandar 8aumgarten u svome delu *stetika, podrazumevaju)i pod njomnauku o lepom u prirodi i umetnosti.Danas se smatra da postoje slede)e umetničke vrednosti+ lepo, runo, ljupko, uzvi!eno,veličanstveno, dramatično, duhovito, draesno, tragično, komično i tragikomično. @stetičar0arl Balo pi!e kako lepo i ljupko izraavaju harmoniju koja je ostvarena, tragično idramatično harmoniju koja se trai – a duhovito, komično i humoristično harmoniju koja jeizgubljena.Dakle, estetika nije samo nauka o lepoti, ve) filozofska disciplina o smislu umetničkogstvaranja i doivljavanja. -/

Page 6: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 6/34

.E Filozofska antropologija "/-Gstr.#

6e filozofska disciplina čiji je predmet istraivanja čovjek. *ntropologija počinje uvidima očovjeku koji potiče od &rotagore i Demokrita. Hovjek se shvata kao (ali 8og na >emlji.Filozofsku antropolofiju kao filozofsku nauku utemeljio je 4manuel 1ant sa piatnjem 0'*

6@%'@ H2;6@1A Filozoska *ntropologija je centralna filozoska disciplina savremenefilozofije.%u!tina čovjeka je u tome !to on nema su!tinu ve) je okrenut budu)nosti, kao bi)e koje seizgra$uje u hodu prema svojim ciljevima. Rad, igra, ljubav, borba, smrt samo su karakteristikečovjeka koji je istovremeno i radnik, igrač, ljubavnik, borac i samrtnik.

.I 4storija Filozofije i njena periodizacija

3 njoj se proučava razvoj filozofije kroz istoriju i tako da je ona povezana sa op!tomistorijom čovjeka i čovječanstva.

 9ijedna filozofija ne propada ve) svoj predaje slede)oj, koja je misaono dublja ili vi!a.

Filozofija nije zbirka slučajnih misli nego jedinstveni rad ljudskog duha, a sve filozofijezajedno imaju osobinu da predstavljaju filozofiju. 9uan uslov filozofije je slobodanmi!ljenja i strpljenja, filozof je visokokvalifikovani istraivač i ispitivač istine. 1ao osnovni

 periodi razvoja filozofije se smatraju+ *ntička, %rednjovekovna, 9ovovekovna i %avremenafilozofija.

4 4 *9'4H1* F4B2>2F46** # Dosokratska filozofija. 2snovne karakteristike helenske duhovnosti

7eleni su prvi ispunili i postavili uslov za bavljenje filozofijom. 9jihova filozofija je izvorna, samonikla. Rodila se kada su pojmovi stasali jo! u veku pre7rista, taj period se naziva predsokratski, sledi klasični period i on je vrhunac helenskefilozofije jer ga prezentuju %okrat, &laton i *ristotel, i tre)i helensko – rimski%pecifičnost helenske običajnosti se ogleda u njihovom načinu ivota u polisima, tj gradovi-dravice, to je ustvari bila neka zajednica-pro!irena porodica. Demokratija im je bilarobovlasnička i odnosila se samo na mu!karce, za neuspele dravnike i neodgovorne gra$ane

 bile su kazne proterivanja. &olisi u imali neobičnu karakteristiku tj. 1senofobiju iliti strah odstranaca koji ne govore grčkim jezikom. %matrali su da su varvari hrabri, egip)ani mudri a onida su i jedno i drugo. 

. 2ntolo!ki monisti.. (iletski filozofi prirode

Filozofija se rodila u 6oniji, prvi filozofi, (ile)ani 'ales, *naksimandar, *naksimen promi!ljaju prirodu. %amim tim filozofija prirode je prva filozofska disciplina.

'*B@%

 9jegovo izuzetno poznavanje astronomije, geografije i geometrije bio je rezultat uspe!nih proricanja, kao npr. &omračenje %unca, navodno je znanja sticao kod egipatskih sve!tenika, azahvaljuju)i njemu uveden je kalendar od /E dana u godini. 2n je uz &itagoru najve)i

matematičar 7elade. >a njega je prauzrok sveta voda, na njega je i krv bila voda a >emlju jezami!ljao kao ploču koja pliva na vodi.

Page 7: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 7/34

*9*1%4(*9D*R 

%matra se prvim helenskim piscem, autor je najstarijeg dela o prirodi. %matra se i praocemgeografije i njemu se pripisuju prve geografske karte, smatraju ga prvim pronalazačemsunčevog časovnika koji je upotrebio!tap za merenje vremena dok su drugi !tapove koristiliza ratove. 2n uči i govori o suprotnostima, a isto tako tvrdi da čoveka nisu stvorili bogovi,nego da je nastao od ribolikih bi)a, i vrlo je mogu)e da zato nije jeo ribu.

*9*1%4(@9

&rema njemu su!tina kosmosa i čoveka kao mikrokosmosa je bezgranični vazduh. 2n je prvikoji spominje sva G osnovna elementa zemlju,vodu,vazduhi vatru, !to )ekasnije imati velikiznačaj u filozofiji i nauci. 2n uvodi i suprotnosti razre$ivanje-zgu!njavanje. Razre$uju)i se

vazduh postaje vetar a zgu!njavaju)i se vetar postaje oblak...

.. @lejski filozofi i bivstva i kretanja

1%@92F*9

>načajan je kao &armenidov učitelj, preteča sofista i prosvetiteljske kritike religije. 3 svojevreme najvi!e se proslavio recitovanjem elefija na gozbama kod uglednih gra$ana, napisao je

 preko ,III stihova. 9jegov osnovni stav filozofije je %ve sto jeste je 6edno ili 8og i na tajnačin u sredi!te njegove panje ulazi teologija. 1ritikuje religiju i zaključuje da volovi,konji,lavovi imaju ruke crtali bi svoga boga kao vola, konja odnosno lava, svaki bi rod stvarao

 boanska tela po svom obličju.

&*R(@94D

 9azivali su ga velikim, uzvi!enim, izvanrednom figurom, jer je pokrenuo niz filozofskih pitanja+ jedinstvo i mno!tvo, mirovanje i kretanje i sl. >alagao se za put istine prema kome jeisto misliti i biti. 9jegova temeljna zamisao je da bivstvo jeste, a nebivstvo nije odnosno da izničega ne moe nastati ne!to, niti ne!to moe nestati u ni!ta i to je vremenom postala jedna od

 principa filozofskog mi!ljenja

>@929 @B@6*J&ripisuju mu se spisi 2 prirodi, %porovi i dr. *ristotel ga označava za osnivača dijalektike i

 pi!e kako je on usavr!io dokazivanje, kako istinitost teze dokazuje utvr$ivanjem lanostiantiteze.Dok 7egel kae za njegovu dijalektiku da je negativna jer je poku!avao da dokaekako u dijalektici nema kretanja, a su!tina dijalektike je kretanje. * učenje o nepokretnom

 bivstvu >enon dokazuje u svojim *porijama.

./. Filozofija 7eraklita @fe!anina

6onski polis @fes proslavio je filozof 7eraklit, on je uz &itagoru prvi upotrebio termin filozof,

a cenio je samo ono znanje koje je bitno ili su!tinsko. 9ije eio da emigrira u junu 4taliju kao&itagora i 1senofan, ve) je u starosti ivio usamljeno. 4z sačuvanih fragmenata moe se

Page 8: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 8/34

zaključiti da je svoju filozofiju temeljio na logosu, a za bivstvo kae da je večno iva vatra ida svet ne gori niti se topi ve) se s merom pali i gasi. >a njega sve !to postoji nije bivstvo ilinebivtsvi ve) je to kretanje, promena, postajanje, nestajanje. 2n kae da se dva puta u istureku ne moe kročiti.;e) je njegova dijalektika je kruno kretanje, večno vra)anje istog. Dokza du!u kae da njena granica se ne)e prona)i idu)i makar obi!ao sve puteve, jer ona ima

dubok logos.

/. 2ntolo!ki pluralisti/.. &itagora i pitagorejci

Rodonačalnik filozofije matematike i osnivač intelektualne zajednike zvane bratstvo bio je&itagora, sebi pripisuje poluboanski karakter. 2n je najpoznatiji po geometrijskoj teoremikatete i hipotenuze, bio je čovek koji prvi upotrebio termin filozof, a pisao je i ustave.>animljivo je da je od svojih sledbenika traio da godina )ute i slu!aju. &itagorejci su bili

 posve)eni matematici i prvi su je unapredili, smatrali su da su brojevi elementisvih bi)a. %vetvide kao harmoniju i broj a brojeve su delili na parne i neparne, za njih svaki broj od do I

 je predstavljao odre$eni simbol. &itagora je smatrao da je >emlja okrugla. &itagorejci susmatrali da treba neprestano učiti slu!aju)i, da ne terba iveti nesposleno i sl. a imali su i svojsavez u kojem se nalaze klice verskih sekti, mona!kih redova, politike.

&laton "KL-IIstr.#

&ravo ime helenskog filozofa &latona bilo je *ristokle. 8io je proslavljeni filozof, pesnik igimnastičar. 2snovao je *kademiju u istoimenom telesnom vebali!tu. 'o je prva gimnazijaili univerzitet. 9jegov cilj bio je da obrazuje novu duhovnu aristokratiju kako bi sirom 7eladerealizovala filozofske drzave. *kademija je delovala deset vekova, sve dok j car 6ustinijannije zatvorio. 3 tzv. sokratskom periodu &laton pise o moralnim problemima. 3 ovom periodunapisao je dela+ 4jon, 2dbrana %okratova, 7ipija. >atim pise dela+ &rotagora, Corgija i(enon. 3 periodu kasnog doba formulise teoriju drzve i poeticku teoriju u delima Cozba,&armenid, %ofist, Drzava itd.

&latonova teorija ideja Rec teorija potice od grcke reci i znaci posmatranje, uvidjanjenutrasnjim duhom. Rec ideja potice iz grckog jezika i znaci formu, oblik, sustinu. &laton je po

 prvi put razdvojio bivstvo na dva dela. &rvi je culni i propadljivi materijalni svet, a drugi jecarstvo vecnih ideja. 2snovna ideja za &latona je ideja dobra. 3 'eoriji ideja on je izlozioteoriju da kretanje i promena postoje u svetu cula a mirovanje i jedinstvo u svetu ideja.&ovezujuci svoj dualizam istakao je tri vrste odnosa+ ucesce, prisustvo i podrazavanje. &od

dijalektikom &laton podrazumeva nauku o idejama, ona je za njega nauka nad naukama. >a&latona je matematika logika i orudje za uvod u filozofiju. 2n je ubedjen da su brojevi igeometrisjki likovi posrednici izmedju sveta ideja i culnog sveta. 2snovni elementi ukosmosu su geometrijska bica, poliedri. 'ih pet &latonovih tela jesu+ tetraedar, oktaedar,heksaedar i iksoedar, a peti poliedar je sam oblik kosmosa.

&sihologija- platon je prihvatio teoriju o besmrtnosti duse i tela, filozofi teze smrti jer onaoslobadja dusu od ropstva u tamnici tela. &rvi je razlikovao culnost, razum i um.

Drzava- &laton smatra da vladari treba da budu filozofi jer su oni najmudriji, a cuvari treba da budu oni koji imaju najrazvijeniji deo voljne duse jer oni su ti koji treba da brane drzavu. *

treci stalez cine hranioci drzave. 2brazovanje je vazan segment vladanja. 3mno jeorganizovana drzava koja se brine o obrazovanju.

Page 9: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 9/34

*ristotel je rodjen na severu Crcke. 8io je &latonov ucenik.bio je ucitelj *leksandra ;elikog.2snovao je filozofsku skolu u 9ikeji i pise svoja dela+ 2rganon, &olitika, 2 nebu, 2 dusi,Retorika i dr. 1lasifikacija filozofije je teorijska "metafizika,fizika,matematika#,

 prakticka"etika,politika, ekonomija# i poeticka "poetika, gramatika,retorika#. Formulisao je triosnovna principa misljenja+ princip identiteta, princip ne-protivrecenosti i princip- iskljucenja.

Dve osnovne metode saznanja jesu indukcija i dedukcija. 3 svome delu (etafizkia, on jezapavo prekopao sve dotadasnje filozofe. >a razliku od &latona idealiste, *istotel, realista,zapocinje svoja fil. 4strazivanja polazaeci od pojedinacnih bica, od bivstvujuceg. 3veo jeontolosku razliku+ prva supstancija" pojedinacna bica i stvari# i drugu supstanciju"rodovi ivrste#. (aterija je kao osnovni princip samo mogucnost koja treba da bude uoblicena.Razvitak odnosno entelehija je za *ristotela osnovna karakteristika metafizike. 1rajnji cilj isvrha kretanja i razvitka materije jeste 8og+cista forma i cista delatnost.'eorija uzrocnosti je centralna *ristotelova metafizicka teorija, a sam termin–uzrok prvi jeuveo *. 3zrok je za njega forma necega,u drugom znacenju –materija, a u trecem znacenju jeto pocelo kretanja. *. Druga filozofija je kvalitativna bioloska fizika. &riroda je za njegaentelehija. 3 ucenju o dusi razlikuje tri osnovne vrste+ flora, ona koja hrani, fauna ona koja

oseca i covek, dusa koja misli. >a * najvaznija medju prakticnim naukama jeste politika.;rhunac njegove misli +Robovi su orudja koja govore. *li nisu robovi samo oni koji rade vec ioni koji su prazni umom. &orodica je osnovna celija drzave a najznacajniji porodicni odnos jeodnos roba i gospodara.

3 &olitici je coveka definisao kao politicko bice i razumsko bice, a u (etafizici covekadefinise kao moralno bice. Jilj ljudskog zivota je sreca ali bez hedonizma. *li srecu covekmora da osvoji. Bjudska sreca se sastoji od razumske delatnosti prema vrlini. &ostoje dvevrste vrlina+ dianoeticke" razumske# i eticke"moralne#. &rve se sticu ucenjem, vezbanjem , adrugena osnovu navika i obicaja. ;rlina se postize trajnim moralnim ponasanjem. 3vazavao

 je prijateljstvo kao vrlinu.

&oeticka filozofija- rutinskoj delatnosti, trudu i radu, *. suprotstavlja dar i stvaralastvo. >anjega je umetnost znacajnija i o istoriografije. 3metniska dela sluze da duhovno prosvetle iociste.

;# 7@B@94%'4H12-R4(%1*F4B2>2F46* "I-/str.#

. Duh vremena4zraz helenizam prvi je upotrebio nemački istoričar Drojzen, da bi označio period od pobedeFilipa (akedonskog nad Crcima kod 7eroneje //K. godine do pojava hri!)anstva. 3 drugom,!irem značenju, pod ,,helenizmomM se podrazumeva period od *leksandrovih osvajanja i*ristotelove smrti – do pada >apadnog Rimskog carstva GLE. godine, odnosno sve do .godine, kada je rimski car 6ustinijan zatvorio sve filozofske !kole u *tini.

*ristotelov vaspitanik *leksandar ;eliki, stvorio je dotada najve)e carstvo u istoriji. 3mestogradova-drava "polisa# nastala je ogromna svetska drava, koja se prostirala na tri kontinenta"@vropa, *frika i *zija#. Raspadom carstva *leksandra (akedonskog nastaje Rimsko carstvo"imperija#. 2ba pripadaju robovlasničkom dru!tvenim sistemima.

3mesto *tine i helenskih polisa, glavni kkulturni centri u vreme ,,helenizmaM postajumegalopolisi "veliki gradovi# kao *leksandrija, &ergam, *ntiohija i Rim. 3 njima dolazi do

Page 10: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 10/34

razvoja i uspona posebnih nauka+ astronomije "&tolomej#, fizike "*rhimed#, geografije"@ratosten#, medicine "Calen#, geometrije "@uklid#, gramatike "*ristarh# itd. Hovek koji jenavi!e doprineo popularizaciji helenske filozofije i nauke, bio je poznati dravnik, govornik ifilozof (arko 'ulije Jiceron. Jiceron je tvorac i latinske filozofske terminologije.

. *ntički skepticizam

Rodonačalnik antičkog skepticizma bio je &erion. 2tvorio je filozofsku !kolu uu rodnomgradu. 9jegov učenik je pribeleio njegove reči, po!to je &erion delovao poput %okrata,isključivo usmeno. *ntički skeptici su zapravo nastavljači sofističkog saznajnog relativizma.2ni ne izriču nikakve tvrdnje, ve) navode !ta su drugi mislili o datom predmetu, a sami seizja!njavaju sintagmom ,,Hini mi seM .

 9ajpoznatiji kasniji skeptičari su *gripa i lekar %ekst @mpirik, koji je autor spisa ,,&ironove postavkeM , glavnog izvora za upoznavanje antičkog skepticizma. 1arnead je čuveni skeptik iz*kademije. &oenta skepticizma je uzdranje od izricanja bilo kakvih tvrdnji. 4 dok

dogmatičari tvrde da bi skeptik mogao iveti i tako da se ne ustručava čak i da ubije i pojedesvoga oca ako mu tako bude nare$eno, skeptik odgovara da )e mo)i iveti ako se uzdri odsuda u svim slučajevima gde se postavlja pitanje kako do)i do istine, ali ne)e mo)i postupatitako u pitanjima ivota i njegovog odravanja.

/.@pikur i epikurejstvo

@pikur je poslednji veliki atinski filozof. 2snovao je !kolu u jednom od atinskih vrtova, pa jezbog toga dobila ubrzo naziv ,,@pikurov vrtM , a epikurejci su nazvani ,,filozofi iz vrtaM . 3svojim delima @pikur nije nikoga priznavao za učitelja, niti je nečije reči navodio. Covorio jeda je samouk. @pikur je napisao oko /II knjiga, koje su naalost nepovratno izgubljene.

 9ajpoznatija @pikurova dela su navodno bila+ 2 prirodi, 2 atomima i praznini, 2 ljubavi,&roblemi, 2 bogovima, 2 načinu ivota, 2 sudbini, 2 muzici i dr. %ačuvani su samofragmenti iz njih, zahvaljuju)i doksografu Diogenu Baertiju. 1od njega se nalaze tri@pikurova pisma, u kojima on pridodaje i GI @pikurovih aforizama, formuli!u)u ih kao2snovne misli. Dve osnovne karakteristike @pikurove filozofije su+ aforizam i hedonizam.Filozof slučajnosti i slobode@pikur smatra da svet oduvek postoji, jer iz ničega ne moe nastati ne!to. * sve"t# čine atomi i

 prazan prostor. &rema @pikurovom mi!ljenju, ljudska du!a je sastavljena od okruglih i finihatoma, čiji je razumski deo sme!ten u srcu. 2n je prvi eksplicirao teoriju odraza kao teorijuistine.

3 Rimu je @pikurova filozofija stekla popularnost zahvaljuju)i pesniku-filozofu 'it Bukrecije1aru. >a njega je @pikur filozof koji je svojim umom nadvisio čitav ljudski rod i koji jemnogima pruio utehu. 3 spevu 2 prirodi stvari u !est knjiga, 1ar peva da je ivot potekaood zemlje i da su u ivotu ljudski duh i du!a značajniji od bogova.

7edonistička etika

@pikurov hedonizam zapravo produhovljeni hedonizam. 2n je, naime, izvr!io sintezu*ristipove mudrosti zadovoljstva i %okratovog zadovoljstva mudrosti.@pikur zaključuje da je ,,bolje biti razborito nesretan, nego razborito sretanM, 2sim toga,

razboritost nas oslobadja i ,,kosmičkog strahaM , fatalizma i smrti+ ,,smrt, to je najstra!nije zlo,nema nikakvog posla s nama jer dok mi postojimo, smrti nema, akada ona stigne, onda nas

Page 11: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 11/34

vi!e nema. 'ako, dakle, smrt ni!ta ne znači ni za ive ni za mrtve, jer se ivih ne tiče, mrtvivi!e ne postojeM .

2n prvi klasifikuje ljudske potrebe na+ "# prirodne i nune "glad# "# prirodne i nenune"vino# "/# neprirodne i nenune "slava i novac#. *ko je verovati Baertiju, @pikur je umro u

znaku prirodnih i nenunih potreba. 3!ao je u kadu tople vode, s ča!om vina u ruci i slede)imrečima na usnama+ ,,>bogom prijatelji moji, i se)ajte se mojih učenjaNM

G. %toici i stoička filozofija

2snivač stoičke !kole bio je ,,mali FeličaninM >enon sa 1ipra. 1ada se dovoljno obučio ufilozofiji, počeo je i sam da dri predavanja. 3 medjuvremenu su se !koli priključili i nekikiničari i (egarani. %vima im je bio zajednički cilj da ovladaju ve!tinom ivljenja, tj. da

 postanu mudraci kao %okrat. %toička filozofija se obično deli na tri perioda+ stara stoa ">enon,1leant, 7rizip#, srednje stoa "&anetije i &osejdonije# i pozna ili rimska stoa "%eneka, @piktet i(arko *urelije#.

Rana stoa

%roičari su od *kademičara prihvatili podelu filozofije na fiziku, logiku i etiku. Rani stoičarisu uglavnom negovali fiziku i logiku, dok pozni stoičari akcenat stavljaju na etiku. 3 vezi covom klasifikacijom filozofije, zasluuju panju i dve metafore. &rema prvoj, filozofija je

 plodna njiva ili vo)njak čije je tlo – fizika, ograda – logika, a plodovi – etika. &rema drugoj,filozofija liči na jaje čije je umance – fizika, ljuspa – logika, a belance – etika.%toički iveti znači iveti razumno i umno, mire)i se sa sudbinom. &rema prolaznim stvarima,kao !to su slava, bogatstvo, pa i zdravlje – treba biti ravnodu!an. 9jihova etička dogma je+,,;rlina je dovoljna za sre)uNM . 3 svojoj aretologiji obično ističu G osnovne vrline+razboritost, hrabrost, pravednost i umerenost. (udar čovek, a uzor im je %okrat, je daklerazborit, hrabar, pravedan, umeren i umiren – odnosno apatičan. 2n ne podlae promenljivimose)anjima. ;e)ina stoika prihvata %okratovu definiciju filozofije kao ve!tine umiranja.;e)ina stoika i zavr!ava slično %okratu. *tinjani su ga odlikovali zlatnim vencem i sahranilina groblju zaslunih atinskih gra$ana, ele)i da se iskupe za nepravdu nanetu >enonovomuzoru %okratu. >enona je u !koli nasledio bokser 1leant poreklom sa *sosa. 9ije imao novcani za papir, pa je >enonove misli beleio po kostima. Doksografi kau da je umro na neobičannačin+ uzdravanjem od hrane.

7rizipova filozofija i smrtDaleko najznačajniji stoički filozof i najplodniji pisac bio je slavni 7rizip. 2 sebi je imaovisoko mi!ljenje. 2d njegovih LI knjiga, sačuvano je samo nekoliko fragmenata. 3mro jeslično 1serksu, od neobuzdanog smeha – pri pogledu na magarca koga je napio vinom, izosvete !to mu je pojeo zdelu smokava.

 9ajznačajniji je 7rizipov doprinos razvoju logike. 2no !to mi danas nazivamo ,,logikaM ,stoičari su nazivali ,,dijalektikaM – jer su logiku usko vezivali za jezik, odnopsno retoriku igramatiku. 7rizip je posedovao izraziti smisao za formalizaciju mi!ljenja.

Page 12: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 12/34

Rimska stoa

&oznu ili rimsku stou najbolje reprezentuje senator %eneka, oslobo$eni rob @pikteta i car(arko *urelije.Bucije *nej %eneka, poreklom iz 0panije, proslavio se kao rimski senator i filozofski pisac

izvrsnog stila. >avr!io je ivot tako !to je prerezao vene u rimskom kupatilu, pod pritiskomsvog poreme)enog vaspitanika 9erona. 9a samrti je rekao+ ,,Dajem vam primer jednog ivotakojim valja ivetiM . 3mesto ispijanja otrova od kukute, tada!nji vid eliminacije za vlastnepoeljnih, bilo je rezanje vena. 1asnije )e se i način eliminacije inovirati i modernizovati+svilen gajtan, mona!enje, gasna komora, odvo$enje u ludnicu i sl.

 9ajpoznatiji %enekini spisi su 2 blaenom ivotu, 2 gnevu, 2 provi$enju, 2 utesi, 2 kratko)iivota&isma Buciliju i dr. 2vaj rimski stoik, za koga se veruje da je pohodio %irmium"%remsku (itrovicu#, u raspravi ,,2 blaenom ivotuO pi!e da se ve!tina ivljenja sastoji uravnodu!nosti prema sudbini. %eneka kae kako sudbina gura onoga koji ho)e, a buče onogakoji ne)e. %okratov sledbenik i mudri senator formuli!e i osnovno načelo humanizma+ Hovek

 je čoveku svetinja. 9asuprot *ristotelu, on pi!e da su i robovi ljudi, i da sa njima postupatihumano. %veti 6eronim bez ustezanja %eneku naziva hri!)aninom.@tiktetova ljubav prema sudbini@piktet je iz Frigije dospeo u Rim kao rob. 1ada su svi filozofi proterani iz Rima, @piktet se

 preselio u 9ikopolj u @piru, gde je osnovao svoju !kolu. 1ao i %okrat i @piktet je Piveo svojufilozofiju, ni!ta ne napisav!i. Hak se i rugao onima koji pi!u knjige. 9jegov učenik i istoričarFlavije *rijan izdao je priručnik @piktetovih moralnih pouka, pod naslovom %eti se.%r stoičke mudrosti je *mor fati "Bjubav prema sudbini#. 3mesto beznadenopg batrganjarazboritije je pomiriti se sa sudbinom, pa čak je i zavoleti. 7aksli )e kasnije, olanjaju)i se na@pikteta, re)i kako postoji samo jedan kutak svemira koji moemo promeniti, a to smo samimi.2snivni @piktetov praktično-moralistički stav je %ustine eb abstineN "4zdri i uzdri seN#. %am

 je svojim mučiteljima, koji su mu uvrtali ruku, ironično rekao da )e je slomiti ako takonastave. * kada su je zaista slomili, @piktet je gordo dodao da ih je na to i opomenuo. &rematome, čovek koji stoički podnosi sudbinu moe biti sre)an u lancima i na točku za mučenje.2tuda je razumljivo !to su stoici bliski hri!)anima. 3 6ustinijanovo vreme, cenzori su čak%okratvo ime u *rijanovom ,,@piktetovom priručnikuM zamenili imenom apostola &avla.%toicizam cara (arka *urelija

%toička filozofija dostie svoj vrhunac u meditacijama rimskog cara (arka *urelija, koji ječesto boravio u %irmiumu i kupao se u vinu od rua. 3delu Razgovori sa samim sobom, koje

 je pisano na grčkom jeziku, filozof car zaključuje da su nesre)ni samo oni ljudi koji neshvataju da se sloboda i sre)a sastoje u pokoravanju sudbini. 3 tom duhu on belei+ ,,9euzbu$uj se ni za !ta. 9e pravi besne napore, nego ostani miran, spokojan, slobodan. Cledajsve stvari mu!kom čvrstinom, gledaj kao čovek, kao gra$anin, kao bi)e kome je su$eno daumreQ. 9e treba brinuti ni za budu)nosti. 4zvu)i)emo se pomo)u istog razuma, koji namostavlja sada!njost.%ve !to dolazi i !to se doga$a tako je prirodno i tako obično, kao !to su rue u prole)e ili vo)eu jesen.

. 9ovoplatonizam 9ovoplatonizam je most od antičke ka srednjovekovnoj filozofiji, a rodno mesto mu je

*leksandrija. Clavni predstavnik novoplatonističke filozofije bio je &lotin, poreklom izBikopolja u @giptu. %tudirao je filozofiju u *leksandriji, kod starog 2rigenovog učitelja

Page 13: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 13/34

*monija %akasa. &lotin se smatra osnivačem novoplatonizma, jer %akas nije ni!ta napisao, pase ne zna !ta je učiteljevo a !ta &lotinovo. &lotin je GG. godine otvorio u Rimu filozofsku!kolu – koja je stekla veliki ugled. &lotinove monologe pisane na grčkom jeziku, pribeleio jenjegov učenik &orfirije, podeliv!i ih u !est knjiga, sa po devet poglavlja. 2tuda naziv @neadeza najpoznatije &lotinovo delo.

@neade su komentarisanje &latonove filozofije, uz neke ideje elejske filozofije i *naksagorinuideju o 9usu. 2snovna karakteristika &lotinove novoplatonističke filozofije jeste 6edno. 6ednoiz svog preobilja izliva i isijava sve ostalo. 1ao !to na primer iz %unca izlaze zraci, a %unceostaje isto i celo. &rema &lotinu, sve"t# dakle nastaje elimanacijom iz 6ednog. &ri tome, prvonastaje 9us "3m, Duh#, kao čisto mi!ljenje. Druga emanacija je besmrtna kosmička du!a,koja je posrednik izme$u duha i materije. 4 najzad, na kraju dolazi materija, kao zatamnjenasvetlost 6ednog.

 9ajpoznatiji neposredni &lotinovi nastavljači su &orfirije, 6amblih i &roklo. &orfirije nijesamo priredio &lotinove ,,@neadeQ , nego je napisao i knjiga protiv primitivnoghri!)anstva, koje je crka spalila. 1ao istorijski najznačajniji pokaza)e se njegov 4sagoge

",,3vod u *ristotelove kategorijeQ# . 9ajznačajniji predstavnik atinskog novoplatonizma je nesumnjivo &roklo, koji je do!ao iz1onstantinopolja i pet decenija bio upravnik *kademije. &oznata su mu dela ,,3vod u&altonovu teorijuQ i ,,@lementi teologijeQ .(e$u aleksandrijskim novoplatoničarima isticala se i jedna ena, po imenu 7ipatija.&roslavila se matematičkim i astronomskim spisima, ali i predavanjima o &latonu i *ristotelu.Pivot je zavr!ila tragično – G. godine su je linčovali hri!)anski fanatici.

Filozofija kao uteha

&oslednji predtsavnik antičke filozofije bio je 8oetije, nazvan jo! i ,,poslednji RimljaninQ .2vaj istaknuti rimski senator je, uz Jicerona, dao najve)i doprinos konstutisanju latinskefilozofse terminologije, a njegovi komentari *ristotela i &orfirija, dugo su bili jedini izvoriantičke filozofije na zapadu. 9aime, 8oetije je preveo odabrane delove *ristotelovog2rganona i &orfirijev 4sagoge na latinski jezik. >ato ga je @riugena nazvao ,,divnim filozofomsa dva jezika. 8orave)i u zatvoru, 8oetije je napisao dijalog 3teha filozofije, gde on ne traiutehu u 8ibliji nego kod 7omera i &latona. %lično %okratu, on pi!e kako ivi u vremenu, kojenema sluha za filozofiju. &rema njemu, svaki predmet se moe saznati na G osnovna načina+čulno, predstavno, razumom i umom. 8oetije je pogubljen bez su$enja. 1asnije ga jekatolička crkva proglasila za hri!)anskog mučenika, a Dante ga je u svojoj ,,8oanstvenojkomedijiQ smestio u raj.

444 7R40*9%';2 4 %R@D962;@12;9* F4B2>2F46*

*# 9*%'*9*1 4 R*>;4'*1 7R40*9%';*

. 4sus 7ristos i njegovi mučenici4storijski posmatrano, hri!)anstvo je nastalo u starom veku. 'o je najve)i verski i dru!tveni

 pokret koji je zatalasao antički svet i kulturu. J obzirom da se srednjovekovna filozofija, usvom hiljadugodi!njem periodu, razvijala isključivo u znaku hri!)anstva – logički jeopravdano i filozofski uputno obja!njavati ih, razumevati i vrednovati zajedno.

7ri!)anstvo je nastalo i formiralo se u doba Rimskog carstva. &ojava hri!)anstva je usko povezana sa istorijom i mitologijom jevrejskog naroda. Ranohri!)anski pokret je veoma

Page 14: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 14/34

sloen i jo! uvek se intenzivno istrauje. %amo ime pokreta, najznačajnije svetske religijedanas, dolazi od jevrejskog verskog reformatora 4susa 7ristosa "9ezara)anin#. %am 7ristosnikada nije tvrdio da je ,,besmrtan bogQ , kao !to su to činili @mpedoklo i *leksandar ;eliki.2vaj harizmatski iscelitelj i prorok skromno je izjavljivao da je ,,sin bojiQ, a da smo svimi ,,deca bojaQ. 3mesto ,,starog zavetaQ , na %inajskoj gori daje I bojih zapovesti "ne ubij

ne kradi ne svedoči lano ne čini preljube nikome ne čini nepravdu po!tuj oca i majkuitd.# .*gapistička etika 4susa 7ristosa1ada su sledbenici i učenici pitali 4susa 7ristosa, koja je zapovest najve)a, on umesto(ojsijevih I zapovesti navodi samo dve osnovne+ ,,Bjubi Cospoda 8oga svojega svim srcemsvojim, i svom du!om svojom, i svim umom svojim. 2vo je prva i najve)a zapovest. *druga

 je kao i ova+ Bjubi blinjega svoga kao samoga sebeQ . 7ri!)anstvo je prelomna pojava ikulturno-istorijska činjenica u razvoju čovečanstva. * od fiktivne godine ro$enja 4susa7ristosa jo! uvek se računa tzv. nova era.2ko ivota i dela, a naročito povodom legendarne smrti 4susa, formirano je predanje ",,9ovizavetQ# – a posle tri veka borbe hri!)ana sa rimskim vlastima, ediktom cara 1onstantina

;elikog, od //. godine, hri!)anstvo postaje zvanična religija Rimskog carstva.@lementi hri!)anske mitologijeFormiranje hri!)anske mitologije, religije i kasnije ideologije kamen temeljac su postaviliučenici i sledbenici 4susa 7ristosa. %koro svi njegovi učenici pisali su o njegovom ivotu,delima i smrti. 'i njihovi spisi nazvani su jevan$elja, a oni jevan$elisti. Jelokupan 9ovi zavet

 je odlikovan, na grčkom jeziku, tek oko stote godine posle 7ristvog ro$enja.4nače od apostola i jevan$elista se posebno ističu &etar, &avle i 6ovan. &rvog posebno cenekatolici, drugog pravoslavci,a tre)eg filozofi.&rva tri novozavetna jevan$elja "po (ateji, Buki i (arku# nazivaju se jo! i sinoptička

 jevan$elja. &rema predanju, kada je 6ovan pogruavao 4susa u vode reke 6ordana, nad njim jelebdeo sveti Duh u obliku svetlosnog goluba, a s nebesa se čuo glas 8oga 2ca"8ogojavljenje#+ ,,,2vo je sin moj ljubljeni, koji je po (ojoj volji. Q3 besedi na gori 4sus je formulisao i novu molitvu ,,2če na!Q , koja neodoljivo podse)a na,,7imnu >evsuQ, molitvu stoika 1leanta. 6o! kra)a hri!)anska molitva ili ,,7ristova molitvaQglasi+ ,,Cospode 8oe 4suse 7riste, %ine 8oji, pomiluj me gre!nogaQ. 4li, najkra)e+ ,,&omozi8oeNQ. 9aalost, i danas se uglavnom čuju vapaji ,,&omozi 8oeQ, a vrlo retko ,,2prosti8oe.

7ri!)ansko zlatno pravilo&ri kraju čuvene 4susove 8esede na gori, on formuli!e i čuveno ,,zlatno praviloQ hri!)anskeetike+ Hinite drugima ono !to bi ste eleli da drugi čine vamaN 4li u negativnom odre$enju+ 9e

činite drugima ono !to ne biste eleli da drugi čini vamaN 9ezara)anin i njegovi "m#učenici

6evan$elisti opisuju 4susa i kao iscelitelja i čudotvorca, koji sa pet hlebova i dve ribe uspevada nahrani vi!e od pet hiljada ljudi. 4sus je imao učenika "apostola#, koji su bili+ &etar,(atej, 6ovan, 'oma, *ndrej, 6akov >avedejev, Filip, ;artolomoj, 6akov *lfejev, 'adej, %imoni 6uda.1ada su 4susa sa glogovim trnovim vencemna glavi, razapeli u petak, na Colgoti, vojnici imasa su mu podrugljivo dobacivali+ ,,*ko si ti car judejski, spasi samoga sebeNQ .* 4sus

 prema Buki govora!e+ 2če, oprosti im, jer ne znaju !ta čineNQ. * kada se zemlja zatresla, kada

se %unce pomračilo i kada su munje zaparale nebo, prema ,,svetom pismuQ – narod jevra)aju)i se sa Colgote počeo da se bije u prsa. &rema predanju, 8og 2tac ipak nije ostavio

Page 15: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 15/34

sina jedidnorodnoga, nego je 4sus u ,,svetuQ nedelju vaskrsao "zato najve)i hri!)anski praznik3skrs uvek pada u nedelju# – pobediv!i tako smrt, najve)e ljudsko ograničenje. 1ada jevaskrsao, 4sus se uzneo na nebo i seo 2cu sa desne strane. &o!to se hri!)ansjka mitologija idefinitivno konstituisala, njima se pridruila i 4susova majka Devica (arija, koja sedi sinu sdesne strane, u svom proslavljenom telu.

1opariranje %okrata i 4susa 9a! poznati helenista (ilo! <uri) pronalazi niz sličnosti izme$u 4susa i %okrata. 2bojica nisuni!ta napisali, a postali su kolosalne istorijske ličnosti. &ri tome se *tinjanin vi!e obra)aoljudskom umu, a 4sus ljudskom srcu. 4 jedan i drugi su iveli skromno. %okrat i 4sus su imaliceo jedan svet protiv sebe, a uza se samo mali broj prijatelja i apostola. 9adalje, i jedan idrugi su bili optueni zbog učenja. %okrat je tako postao prekretnica u istoriji filozofije, a 4susu istoriji religije.

  (olitva srca "GLstr.-EL#(olitva srca ili umna molitva je molitva za koju isihaisti tvrde da njenim izgovaranjem uzzadravanje daha , dovodi do beskrajnog blaenstva i kontemplacije tavorske svetlosti,one

koji su videli apostoli prisustvovaju)i 7ristovom preobraenju. 'ako se stupa u neposredanodnos sa 8ogom i SoboujeS. 2boenje je preči!)enje čoveka večnim energijama 8oga.2boenje se ne zavr!ava ni posle %tra!nog suda, jer čovekovo usavr!avanje u 7ristu ima samo

 jedan kraj+beskraj. 2boenje u hri!)anstvu ima tri stupnja uzlaenja+proči!)enje, obasjavanje isjedinjavanje. Jeo taj proces se naziva 9*DP4;2'92 2D30@;B6@96@.  (etafizika svetlosti>a isihaiste 8og je svetlost a du!a iskra. 3mna molitva uz zadravanje daha reaktivira ljudkium kao svetlosni zrak preko kog se du!a vra)a 8ogu. 4sihaistički 8og nije 2tkriveni 8og ve)%kriveni 8og. Dokazivanje boga za ishihaiste i hri!)ane je bogohuljenje kao kada bismodokazivali da je so slana ili med sladak. >a isihaiste nije znanje svetlost, nego je boanskasvetlost i energija istinsko znanje. Rodonačelnik srpskog isihaizma je sveti %ava , a najve)iučitelj isihaizma je Crigorije &alama. ;aseljanski %abor u Jarigradu /. nazvan jeisihaistički jer su crkveni oci na čelu sa &alamom odbranili pravu veru od jeretika !tite)i

 bogonadahnuto učenje o večnim boanskim energijama.  %veti %ava3 nastojanju da se dobije odgovor na pitanje M2tkuda izniko!e %rbi i po čemu M svi odgovori

 potiču od %ave 9emanji)a. .vek je zlatni vek u istoriji srpskog naroda ,tada je vladaladinastija 9emanji)a i vek kada je započela Ssrpka renesansaS. %ava je bio pripadnikSsvetorodnedinastijeS 9emnji)a koja se prva ogospodila medju %rbima. 3 vreme vladavine 9emanji)a%rbija je bila zlatni most izmedju 4stoka i >apada.%veti %ava je ostvario slede)e sudbonosne tekovine+

.sagradio je mnastir 7ilandar,.izmiritelj je zavadjene bra)e ;ukana i %tefana i ujediniteljsrpskih zemalja,/. Codine .u 9ikeji se izborio za autokefalnost %rpske pravoslavne crkvei postao njen prvi arhiepiskop. G.8io je neimar mnogih crkava i manastira,.Rodonačelnikmedicine u %rbiji, jer je organizovao prevodjenje medicinskih knjiga i osnovao prve bolnicena 7ilandaru i %tudenici, E.sistematizovao je srpsku prevodilačku i stvaralačku knjievnutradiciju.L.nagovestio je početak filozofije u %rbiji,osnivač je filozofskog dru!tva. 

Demitologozacija svetosavlja%ava srpski je najznačajnija istorijska ličnost sa 8alkana. 2n je primer kako se moemedjusobno proimati vera, ljubav , nada. 2n je primer sinteze bogoljublja i rodoljublja. %veti

%ava je vodio istinski hristoliki ivot. Pive)i svoju veru, on je nastojao da u zemaljskomivotu realizuje sve vrline svoga uzora 4susa 7rista. %ava 9emanji) je pokrstio %rbe i priveo

Page 16: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 16/34

ih je hri!)anstvu, zato ga i Domentijan smatra trinaestim apostolom. %veti %ava nastavlja7ristovo ucenje, prosve)uju)i i prosvetluju)i. 'radicionalna %avina S!kolska slavaS nije njegov

 pedago!ki odraz ve) u smislu 7ristovog pastira srpskog stada. %ava je odlučno ulazio unarod , uče)i ga pravoj veri.  ;reme čuda i feti!a

&oseban pečat %vetom %avi daje njegovo čudotvorstvo i mirotvorstvo. 1ada su mu bra)azaratila oko prestola on je stupio na pozornicu kao čudotvorac, verski organizator,prosvetitelj, diplomata, zakonodavac. 2n je bio sejač novih ideja, i ličnost koja je uticala nadruge ljude i narode. ;reme %ave je vreme čuda i mitova. Huda su oduvek postojala i

 postoja)e sev dok postoje ljudi. >a dogmatike, na! svet je nastao čudom, dri se čudom izavr!i)e se čudom. Hinjenica je da srpski narod najvi!e feti!izovao mo!ti samog %ave

 9emanji)a kaoje su 'urci spalili G.na Colgoti ;račaru. 'ako je %ava dostigao harizmatskimaksimum, postav!i najve)a srpska mitska legenda. Dovoljno je bilo da se %ava samo prekrstisvojim pozla)enim !tapom i sve njegove elje i namere da se ostvare.  'ihovanja i hodenija %ave 9emanji)a'ihovanja i hodenije moemo izdvojiti kao vidove usavr!avanje %avine ličnosti. 2n se

legitimi!e kao prvi srpski kosmopolita i svetski putnik, %rbin koji je dva puta za ivota posetio7ristov grob i svetetelj koji je učio %rbe da ne prezru po krvi.'ihovanje ili isihia je izraz voljeza smislom elitnih pravoslavnih monaha vizantijskog kulturnog komonvelta. %ava se redovno

 pred velike prosvetiteljske i diplomatske misije i isku!enja povlačio na odredjeno vreme uneki od isihastiriona na %vetoj Cori. 2n je intuitivno shvatio da je najve)a vlast nad samimsobom.  %vetosavska filozofija ivota4mplicitnu aksiologiju i etiku %ave 9emanji)a najbolje odslikavaju / karakteristike a to su*C*&4>*(, @RC294>*( 4 *C294>*(. 1ao agapista, %ava tvrdi kako vera spasava

 jedino ljubav deluju)i ali on ne potcenjuje ni razum. 1ao ergonista savetuje dinaste i vlasteluda se bogate jedino dobrim delima , a kao agonista ulazi u narod kao u ivu crkvu uče)i gakako da se bori protiv zla u sebi. %vetosavski ivotni stil ne odlikuje samo ve!tina ivljenjanego i ve!tina umiranja. %ava je jasno shvatio 7ristovu klauzuru Sne činiti drugima ono !to

 bismo eleli da drugi "ne# čine nama. >aista, samo onaj koji čini dobro moe da se nadadobrom, jer se na na zlu i laima ni!ta vredno ni dugotrajno ne moe izgraditi.

4; 92;2;@12;9* F4B2>2F46*.F4B2>2F46* R@9@%*9%@D372;94 &R@&2R2D – Rodno mesto renesanse je 4talija. 2va epoha s eodnosi na .vek.Renesansa je preporod i obnova antičke kulture kroz povratak čoveka njegovim izvornim

mogu)nostima. &resudan doprinos u poznavanju klasične starine dali su ;izantinci koji su se posle pada SDrugog RimaS G/. &reselili u 4taliju. 4zučavanje 8oga sve vi!e potiskujuizučavanja čoveka. Renesansi umetnici , naučnici i filozofi se isključivo bave čovekom kaomalim 8ogom na >emlji. *ntropolo!ki ideal u renesansi i humanizmu posaje uomouniversale"svestrana ličnost# kakvi su bili + (ikelnadjelo, Da ;inči, Rafael, Dante, 0ekspir,%eraventes, 1opernik...2vo je takodje i epoha velikih otkri)a,G.Cutemberg pronalazi!tamparijui !tampa 8ibliju,G.1olumbo otkriva *meriku. 2no !to je za antiku bila *tina ,to je za renesansu bila Firenca. 3 njoj je GK. 9a dvoru 1ozima (edičija osnovana

 platonovska akademija. 9a univerzitetu u &adovi izučava se *ristotelova filozofija. 6avljaju sei pristalice stoika i epukerejaca "Borenco ;ala#. 3 4taliji se osnivaju !kole, a umesto latinskog

 jezika proboija se sve vi!e narodni jezik. 1rugu humanista pripadali su i Fičini, &iko dela

(irandola. 3 poznatom delu S 2 dostojanstvu čovekaS (irandola istupa protiv mistike . 2n jeeleo da okupi filozofe i učenjake iz čitavog sveta da bi raspravili o II teza koje je on

Page 17: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 17/34

formulisao. *li papa je zabranio ovaj skup i velikog mislioca iskučio iz crkve. &ored Djordana8runa, najve)a legenda renesanse je Beonardo da ;inči. 9aslikao je čuvenu S(ona BizuS,

 prjektovao je katedralu u (ilanu, vajao je i bio veliki pronalazač. 1omponovao je i svirao nacitri. 'vrdi da je mudrost )erka iskustva a ne )erka otkrovenja ;@R4'*% F4B4* '@(&2R4%-istina je k)i vremena. &osebno je cenio mehaniku govore)i da je ona raj matematičkih nauka.

&rojektovao je brane i utvrdjenja i skicirao ono !to je tek u savremenom dobu ostvarneo"avion, padobran, podmornica..# 9ikola iz 1uzea u 9emčkoj je pre 1opernika utvdrio da jezemlaj okrugla i da se okre)e, te da je svet beskrajan i u prostoru i vremenu. 8oga defini!ekao jedinstvo svih suprotnosti i tvrdi da o njemu nije mogu)e neko pozitivno i afirmativnosaznanje. 2 razlikuje G stupnja saznanja-.čulno,.analitički razum./.sintetičko intelektualnosaznanje G.visio intellectualis. &rema 1uzanskom 8og je stvorio ljudski um da bi ostale bojetvorevine mogle biti doivljene kao vrednosti.  &ohvala ludosti kao mudroljublje@razmo Rotemdamski nosi epitet 1R*B6 73(*94%'*, * nazivaju ga jo! i ;2B'@R T4;;@1*. 1ao dete je bio siroče i odveden u manastir . &o!to je perfektno savlado latinski i igrčki, napustio je manastir i postao najmarkantniji predstavnik humanističke knjievnosti,

cenjen u kulturnoj @vropi. 3 svom slavnom delu &27;*B* B3D2%'4 je izvrgao ruglukorumpirano sve!tenstvo. 'o je vreme u kome je filozof morao da se maskira u dvorsku ludu.@razmo maestralno maskira mudrost u ludost, o!tro osudjuje pape i evrpske kraljeve koji suse ogrezli u luksuzu. Duhovito belei kako ako neko eli da nauči da bude kočija! , mora danauči da tera konja, ali da bi bio kralj dovoljno je samo da rodi. @razmova prefinjena ironija isarkazam nisu imali odgovaraju)u recepciju kod klera, pa su mu dela dospela na indekszabranjenih knjiga. Codine /G.inkvizicija osniva jezuitski red, kao svoju udarnu pesnicu.2vi militantni mafija!i su se nazivali i ironično 4%3%2;J4(*. 9astaje period reformacije ikontrareformacije. 2d 1atoličke crkve se izdvajaju protestantni čiji je vodja (artin Buter.1rvavi verski obračun u >apadnoj evrpi kulminira u ;artolomejskoj no)i L. @razmu jeveoma blizak francuski humanista (i!el de (ontenj. 2n je čuveni autor @%@6* koji su pisanina francuskom a ne na latinskom jeziku. 1ao svedok ;artolomejske no)i , podstaknutfilozofijom antičkih skeptika, epukerejaca i stoika, ona nalazi istinsku mudrost u ivotuobičnoih ljudi, ističu)i >DR*; R*>3(. 8io je bez rasnih predrasuda pa sa odu!evljenejmčita poeziju američkih domorodaca.R@9@%*9%4 &2B4'4H14 (4%B42J43 doba renesanse se razvila i tzv.politička filozofija. 9ajpoznatiji renesansni politički mislioci

 bili su + 9ikolo (akijaveli, 'omas (or, 'omazo 1ampanela, 7ugo 8oden, Pan 8oden,'omazo 1ampanela...9ajbolji predstavnik zlatnog doba Firence, na području filiozofije

 politike, je 9ikolo (akijaveli. &roslavio se po spisu S;aldalacS. 1ao politički realista, smatrada je sretan onaj koji se u svojim postupcima rukovodi duhom vremena. 1ao sekretar Firemce

on je dobro poznavao njegov javni ivot i tajni ivot. 3 spisu S;ladalacS pokazuje !ta stvarnoljudi čine a ne !ta bi trebalo da čine. %voj politički realizam i imoralizam (akijaveli zasnivana jezuitskoj paroli po kojoj cilj opravdava sredstvo . 2n smatra da je bolje ako se zlo činiodjednom jer se manje primeti i jer manje bolia dobro treba deliti pomalo da se vi!e primeti.;e!tina vladanja za njega je u kontroli velika!a i pridobijanju naklonosti naroda. 3 svojojkomediji S(andragolaS on moralistima i asketima suprostavlja epikurejstvo , narodne zabave,smeh . *utor čuvenog dela S 3topijaS je 'omas (or. 2vo delo je izlgledao kao svetlo danazahvaljuju)i prijatelju @razmu Rorerdamskom.1njiga je uticala na mnoge novovekovne

 političke i socojalne filozofe. &rema njoj je nazvan i jedan pravac u politikologiji SutopijskisocijalizamS. 3 prvom delu knjige on opisuje uredjenje i dru!tveni sistem koji ne postoji alikoji prema njemu bi najvi!e odgovarao ljudskoj prirodi. 2vaj sistem počiva na patrijarhalnoj

 porodici, zajedničkoj svojini. 'o je dru!tvo u kome je iskorenjeno sirom!tvo, a time i zločin ikazne. >natno mladji od (ora, 'omazo 1ampanela razvija svoje utopističke ideje u delu

Page 18: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 18/34

J4;4'*% %2B4%"CR*D %39J*#. 3 njegovoj dravi sve je zajedničko,deca.zena imaterijalan dobra. Davu zami!lja kao savr!enu organizaciju sa sve!tenikom-filozofom načelu. 4ako je veličao katolicizam, oivaj diminikanac prolazi sve torture inkvizicije da bi posleL godina u tamnici u Rimu, pobegao u &ariz i tamo umro.D62RD*92 8R392

Filozof i pesnik je stekao obrazovanje u dominikanskom samostanu sa svetim 'omom. 2vajgenijalni renesansni slobodni mislilac odbacuje crkvene autoritete i otvoreno kae da jediniautoritet treba da bude znanje. (ora da se skloni od inkvizcije pri čemu najvi!e boavi u0vajcarskoj, @ngleskoj, Francuskoj. 9jegova najznačajnina dela su + 2 3>R213,&R49J4&34 6@D92(...2 8@%129*J92%'4,;*%4294 4 %;@'2;4(* ...2 7@R24H12(@9'3>46*>(3.9jegovo filozofsko stanovi!te nazova se &*9'@4>*(. >a njega su bog i

 priroda isto. %vemir je za nejga besktajani sastavljen od bezbroj sunčevih sistema koji nastajui nestaju. %ila koja ispunjava svet i koja sve pokre)e je 8og i zato sve ima du!u i ose)a.  &*R*( 9@8@%* 4 R294( 3 8@%129*H92%'8runo je prihvatio heliocentičku sliku sveta 9ikole 1opernika po kojoj je %unce u centrusvemira a >emlaj krui oko njega. (letačka inkvizicija ga je uhapsila pod optubom da

 propoveda nauku o beskonačnosti svemira i mno!tvu svetova. &osle sedam godinatamnovanjaizrečena mu je kazna +spaljivanje na lomači. 8runova smrt je istovremeno označila i krajsrednjovekovnog tamničenja. (oderne prirodne nauke su )erke humanizma i renesanse .1opernikove i 8runove ideje preuzima i dogradjuje Calileo Calilej. >a njega je univerzumvelika knjiga ispunjena matematičkim jezikom. &ri istraivanju on se sluio novootkrivenimteleskopom. 2D njega potiče niz mnogih otkri)a kao !to su zakon slobodnog pada ,hidrostatska vaga itd. &o crkvi, njegova nauka je jezuitska. 4ako ga je inkvizicija bezdu!no

 proganjala on je pro!aputao S4&*1 %@ 21R@@S.

@(&4R4>*(Codine KK.@ngelska je slomila 0pansku armadu i postala vode)a svetska ekonomska i

 politička sila. 'ako se sredi!te kulture pomera iz 4talije u @nglesku. Dolazi do razvoja mnogihempirijskih i egzaktnih nauka. 9ovovekovna filozofija raskinula je sa sholastikom i bavi se satri problema+ probblem metode znanja, problem izvora granica i mogu)nosti i problemsupstancije. 2ve probleme raspravlaju tzv.7@R264 >9*96*+8ekon,Dekart, %pinoza, ;olter,7jum, 1ant , 7egel, Bok. 9astavljuju)i tradiciju Rodzera 8ekona , 2kama ,Frensis 8ekonafirmi!e indukciju i eksperiment ističu)i značaj otkri)a puta za *meriku, pronalazakmagnetne ige i !tamparije. >načajna su i otkri)a teleskopa i mikroskopa, 7elejeva istraivanajkrvotoka. 9ajbolji primer je zapravo prototip naučnika 4saka 9jutna. 2n pi!e kako prirodomvaladju strogi kauzalni zakoni. 1ada bismo znali inicijalne sile imali bi smo svet kao nadlanu,znali bismo !ta je bilo, !ta jeste i !ta )e biti. >ajedno sa Dekartome je dao doprinos

izgradnji klasične fizike i matematike. Formulisao je zakon gravitacije+tela se privlačesnagom koja je srazmerna njihovim masama a obrnuto srazmerna njihovom rastojanju. 2n jeotac moderne fizike. 3 vezi sa novovekovniom filozofijom ističe se i učenje Rudjera8o!kovi)a iz Dubrovnika.2n je na! najve)i naučnik pre 9ikole 'esle. 8avio se astronomijom,matematikom, fizikom, filozofijom. 8io je diplomata i pesnik i putopisac. 9ajvi!e vremena

 proveo u 4taliji kao ugledni profeosr matematike na univerzitetu u &avinu a astronomije u(ilanu. %ahranjen je u (ilanu . anlazira sile koje deluju izmedju tačaka koje čine neko telo.Razvio je atomizam kao dinamizam tačaka-sila. 3 svojim delima ističe relativnost prostora idokazuje da se n6utnovo kretanje ne moe odvojiti od relativnog kretanja. *nzivaju ga;@B4( &R@'@H2( *60'*69*.Frensis 8ekon

8io je poput %eneke, filozof i dravnik. 8rzo se upoznao sa prirodom dravnosti i u!ao u&arlament sa / godina. 1asnije se ipak vi!e posve)ivao filozofiji. 9apisao je da du!u

Page 19: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 19/34

 prepu!ta 8ogu, telo tihoj sahrani a svoje ima potonjimvremenim ai narodima. 9jegove idejesu pokretale svet. >a njega (arks je da je otac engleskog empirizma , a Deni Didro muzahvaljuje za ideju univerzalnog rečnika nauka i umetnosti. 2n je ustanovio osnovno načeloempirizma"empiria je na grčkom iskustvo#. 2n se zalae za teoriju saznanja koju simbolizuje

 pčela koja skuplja materijal ali ga u sebi preradjuje u eliksir odnosno med.&rirodu )emo

 pobediti i pokoriti ako je oslu!nemo tj.ako se pokorimo njenim zakonima. 9jegov princip pokome je >9*96@ (2 postaje ideja vodilja cele moderne zapadnoevropske civilazicije ikulture.Da bismo ovladali prirodom moramo da ovladamo prvo njenim formama, koje 8ekonoznačava kao uzročne zakone. 2n se dri demokritovog načela po kome znati istinu značiznati uzroke. 8ekon kritikuje *ristotelovu koncepciju finalnog uzroka tj,teologiju,za kojusmatra da je izvor mnogih stranputica u mi!ljenju i delovanju. 1ritikuje i *r. Bogiku jersmatra da je njoj mesto u retorici a ne u naukama. 2n afirmi!e induktivnu metodu kao novoorudje za filozofiranje,a pre svega za empirijsko naučno istraivanje. 2snovni cilj indukcije jeotkrivanje formi odnosno unutra!njih zakona i pojava. Radi toga on uvodi nizStablicaS, tablica

 pozitivnih instanacija,negativnih instanacija,tablica stupnjeva... Da bi se do!lo do istinitih

saznanja i da bi ljudi prema njima upravljali, treba savladati prepreke koje 8ekon nazivaidolima"slika oblikUidol# Reč je o lanim pojmovima tj. 2 zabludama koje treba eliminisati.8ekon ističe G vrste idola+plemena, pe)ina. 'rga i pozori!ta. 4doli plemena imaju koren usamom kjuskom rodu, prirodi, nesavr!enosti na!ih čula i uticaja emocija na razum. &oenta ove8ekonove kritike jeste da pojave treba adekvatno percipirati ne unose)i vi!e reda u svet nego!to u njemu ve) ima.4doli pe)ine su zablude i predsrasude karakreristične za pojedince. %vakaindividualna du!a lomi i kvari svetlo prirode usled navika kao !to su pogr!no vaspiatanje,temperament, divljenje starome, skolonosti novome. 4doli trga iamju svoje poreklo u jezikukao osnovnom sredtvu sporazumevanja medju ljudima. &2 8ekonu treba preciznoupotrbljavati reči. 6er neke reči označavaju nepostoje)e stvari ili su postoje)e ali označene

 pogre!nim terminima. 4doli pozori!ta su zablude koje nastaju zbog nekritičkog odnosa prematradicionalnim teorijama i metodama. 2ve varke su najopsanije za naučnike i filozofe

 jerpredstavljaju dogmatizam.&olaze)i od toga da filozofija treba da se prilagodjava naukama a ne teologiji 8ekon vr!i i

 poznatu kvalifikaciju nauka na istoriju, poeziju i filozofiju. Razume je saznajna mo) primerena filozofiji a njen predmet je trostruk+8og, svet, i )ovek. 2vim fil.disciplinama8ekon dodaje i &R;3 F4B2>2F463 kao univerzalnu nauku koja ispituje zajedničke

 pretpostavke svih nauka. &2 ugledu na 8ekonovu kvalifikaciju nauka , sličnu kvalifikaciju )eizvr!iti Dekart i 2gist 1ont.'2(*% 728%%a godina se upisao na 2ksford. 9ezadovoljan reimom studija, napu!ta univerzitet i

 ppstaje ku)ni učitelj u domu lorda 1evendi!a. 9ekoliko puta je putovao na kontinent iupoznao se sa Calilejom i Dekartom. 8io je sekretar 8ekona. >načajnu ulogu u njegovomivotu imalo je izgnanstvo u Francusku gde je proveo godina. 9jegovo glavno delo je@B@(@9'4 F4B2>2F46@ i B@;46*'*9. 2slanjaju)i se na 8ekona koji ga je zainteresovaoza Demokritovu filozofiju, pi!e da je filozofija R*J429*B82 %*>9*96@ čiji je izvor ukrajnjoj liniji ipak čulno iskustvo. p2stoje samo pojedinačne stvari , op!te je izmislio čovek. 4kod njega se nahodi princip empirizma. 3 svom delu B@;46*'*9 ,7obs opisuje surovostgradjanskog dru!tva kao !to je to učinio (akijaveli u S;aldaocuS. 2n uvodi hipotezu o

 prirodnom stanju kao stanju u kom je čovek čoveku vuk i gde vlada rat sviju protiv svih. &onjemu je čovek egoista. 2n afirmi!e i prirodni zakon koji razboritom čoveku nalae da seodrekne svog prirodnog prava na sve i da se zadovolji sigurno!)u ivota i imovine. 9aime

,svaki čovek se odriče svog prirodnog prava u ime prirodnog zakona pod pretpostavkom da )emu drava obezbediti sigurnost ivota i privatne svojina. 7obs pi!e kako je zdravlju kod

Page 20: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 20/34

čoveka odgovara gradjanski mir u dravi a bolesti ljudskog organizma odgovora gradjanskirat. 8io je rojalista kao i 8ekon, i od oblika vladavine daje prednost monarhiji u odnosu naaristokratiju i demokratiju.

Deni Didro "L/-LKG# "G-/str.#

Didro je bio glavni urednik remek-dela prosvetiteljskog pokreta @nciklopedije iliM2brazovnog recnika nauka, umetnosti i zanataQ. @nciklopedija je publikovana u / tomova,u period od L-LL. godine. @nciklopedisti vec na pocetku isticu da je cilj @nciklopedijeda predoci citalackoj publici Mopstu sliku napora ljudskog uma kod svih naroda svihvremenaQ. 9a ovom projektu saradjivali su svi poznati francuski filozofi. 4pak, najviseclanaka napisao je Deni Didro, koji je bio njen urednik do kraja. 2d saradnika Didro jeizdvajao matematicara Dalambera i ;oltera. Didro je bio i autor prosvetnog programa za&etrogradski univerzitet. * najpoznatiji njegovi romani su+ Fatalista >ak, Ramoov sinovac iDalamberov sin.&ol 7olbah "L/-LK#

 9emacki filozof francuskog porekla &ol 7ajnrih, baron od 7olbaha, predstavlja

najznacajnijeg reprezenta materijalisticke filozofije T;444 veka. 9jegovo delo %istem prirode"ili M2 znakovima fizickog i moralnog svetaQ#, koje je objavljeno LLI. godine, nazvano jeM8iblijom materijalizma i ateizmaQ. 7olbah MmaterijuQ definise kao objektivnustvarnost,nezavisnu od nase svesti, koja se sama po sebi krece i razvija u prostoru i vremenu, i

 predstavlja izvor nasih oseta. 3 tom smislu, 7olbahu je srodan i lekar Bametri autor knjigeJovek- masina.>a Bametrija covek je masina sastavljena od nagona- a cilj zivota je culno iduhovno uzivanje. 7olbah u delu Razgoliceno hriscanstvo, istupa ne samo protiv religije,nego i protiv deizma ;oltera, Didroa i Rusoa. &ored mehanicistickog materijalizma u ateizma,filozofsko stanoviste &ola 7olbaha odlikuje i strogi determinizam"fatalizam#.1lod *drian 7elvecijus7elvecijus je francuski filozof koji je autor stava+QBjudi su tvorci materijeQ. 4ako je sam

 bezrezervno odusevljen razumom, uocava i znacaj ljudskog rada. &osebno su uticajni njegoviuvidi, iz dela 2 coveku i o umu, da je Qmoralni svetQ"drustveni zivot# potcinjen interesima,kao sto je fizicki svet potcinjen mehanickim zakonima. &rema njemu, ljudi se udruzuju radizastite svojih interesa. Jovek se ne radja ni dobar ni zao, vec je on proizvod sredinskihuticaja. Bjudi su od prirode jednaki tj. egoisti, ali dobro uredjena drzava uskladjuje licniegoizam sa opstim interesima. &a 7elvecijus istice veliki znacaj obrazovanja i vaspitanja.>an >ak Ruso

 9ajznacajniji mislilac epohe prosvecenosti. 9jegovo delo Drustveni ugovor nazvano jeM8iblijom revolucijeQ iz LK. * njegovo delo @mila ili 2 vaspitanju smatra se neopravdanoiskljucivo pedagoskim delom. Rodjen je u >enevi, a imao je nesrecno detinjstvo i buran zivot.

2skudica i progoni Rusoove brojne porodice, uticali su na njegovo dusevno zdravlje. 9jegovadela 4spovesti i %novi usamljenog setaca, prikazuju nam coveka vec nacetog sizofrenijom.Ruso je autor i sledecih dela+ 2 poreklu nejednakosti medju judima, ;eroispovest savojskogvikara, 9ova 7elojza.

Filozofija kulture i politike

Rusoa je zanimala filozofija kulture,socijalna i politicka filozofije. >alagao se za slobodu, jednakost i bratstvo svih ljudi. Rusoovo najpoznatije delo Drustveni ugovor, pocinje

recenicom+Q Jovek je rodjen slobodan, a svuda zivi u okovimaQ. 'emelje svojoj filozofijikulture i politike Ruso je postavio jos u spisu 2 poreklu i osnovama nejednakosti medju

Page 21: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 21/34

ljudima. MJoveku dodje da hoda cetvoronoske kad cita ;ase deloQ,ova ;olterova ironija jeRusoa tesko pogodila,i on mu nije oprostio do kraja zivota. 'im vise jer Ruso pod MprirodnimstanjemQ i Mpovratkom prirodiQ ne propoveda povratak u divljastvo vec drustveno stanje ukome nema privatne svojine i gde vladaju razum i sloboda. Jovek je za Rusoa Mpo prirodiQdobar i %lobodan ali ga kvare civilizacija i kultura, zasnovane na nejednakosti i privatnom

vlasnistvu. 2n MutopistickiQ pise o drustvu u kome Mniko nece biti toliko bogat da kupujedruge, niti toliko siromasan da se mora prodavatiQ.* u Drustvenom ugovoru, shodnoMugovornooj teoriji drustvaQ, Ruso tvrdi da se individualna sloboda sastoji u pokoravanjuopstoj volji tj. volji naroda.2ni koji krse ovaj princip zasluzuju odgovarajuce sankcije, bilo da

 je rec o MobicnimQ gradjanima ili o vlastodrscima. 9a osnovu Rusoovog Drustvenog ugovora , formulisana je i napisana Deklaracija o pravimacoveka i gradjanina. 3 njoj stoji da su osnovna, i u tom smislu prirodna, prava coveka igradjanina+Qsloboda, svojina, bezbednost i otpor ugnjetavanjuQ. 3 pogledu oblika vladavineRuso se zalaze za izbornu aristokratiju, a i preporucuje Mgradjansku veruQ zasnovanu nadeizmu.

 9ova pedagogija i zaceci romantizma "Mlogika srca#2dnos Mlogike razumaQ i Mlogike srcaQ opetuje se i u francuskoj kulturi i kada je u pitanjuodnos izmedju ;oltera i Rusoa. %entimentalni romantik Ruso pise da ne izvodi pravila iz

 princpa neke uzvisene filozofije nego ih nalazi u dnu svog srca, gde ih je priroda ispisala. %vesto mu osecanje kaze da je dobro, uistinu je dobro.>a sve sto mu osecanje kaze da je rdjavo,uistinu je rdjavo.&a vec kod Rusoa imamo probijanje granica prosvetiteljskog pokreta,zasnovanog na Mzdravom razumuQ. 2n je u zasnivanju Mlogike srcaQ cesto nekonsekventan jer cas pise o MosecanjimaQ, cas o MsavestiQ kao najvisim vrednostima. &a kaze+Q%avest je pravivodj covekov. %to je instikt za telo, to je savest za dusu. 1o je sledi, pokorava se prirodi i nemora se bojati da ce zalutati.Q

 9emacka klasicna filozofija

4manuel 1ant

1lasicna nemacka filozofija odnosi se na period od pola veka, od izlaska 1antove znamenitekniige M1ritika cistog umaQ do 7egelove smrti. 9emacka klasicna filozofija je zapravonemacko prosvetiteljstvo.%tudirao je filozofiju, matematiku, i prirodne nauke.4zvesno vreme bio je kucni ucitelj, azatim ugledni univerzitetski profesor filozofije i prirodnih nauka. &redavao je znanje iz vise

filozofskih disciplina i prirodnih nauka+ metafizika, logika, etika, pedagogija, antropologija, prirodno pravo, matematika, fizika, fizicka geometrija i minerologija.&rvi period 1antove filozofske delatnosti obicno se naziva MprekritickimQ. 9ajznacajnije1antovo delo iz ovog perioda je M2psta teorija prirode i teorija nebaQ"L#, u kome 1antizlaze kosmicku teoriju. 2n odbacuje dejstvo bozanskog Mprvog impulsaQ i dokazuje da sekosmicka zbivanja mogu objasniti imanentno. %vojim glavnim delom 1ritika cistog uma"LK# je preokrenuo smer novovekovne filozofije. %voju MkritickuQ filozofiju izlaze i u1ritici prakticnog uma "LKK# i 1ritici moci sudjenja "LI#. >bog teskog stila, ali i samogsadrzaja izlaganja, 1ant je bio prinudjen da pise popularnija objasnjenja svojih M1ritikaQ.'ako su nastala dela+ &rolegomena za svaku buducu metafiziku i 2snov metafizike morala.&oznata su jos i njegova dela+ 2 lepom i uzvisenom, (etafizika morala, Religija unutar

granica cistog uma, ;ecni mir itd. &rve tri M1ritikeQ odogovaraju na filozofska pitanja+ %tamogu da znam, %ta treba da cinim, Jemu mogu da se nadam. %va ova pitanja centrirana su

Page 22: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 22/34

oko slozenog pitanja+ %ta je covek. 9a taj nacin, 1ant je svojom filozofijom predlozio novuklasifikaciju filozofije "gnoseologija, etika, estetika# kao glavnu filozofsku discipline.

1antov transcendentalni idealizam

1antova filozofija je dovrsetak prosvetiteljskog pokreta. 1ant je kristalno jasno shvatio da jerazumsko saznanje bez iskustva prazno, kao sto je i culno iskustvo bez razuma slepo. 2n piseda sva nasa saznanja, vremenski posmatrano, pocinju sa iskustvom, ali da logicki posmatranone poticu sva nasa saznanja iz iskustva. 1ant od prethodnika najvise odaje pocast Dejvidu7jumu, za koga tvrdi da ga je probudio iz Mdogmatskog dremezaQ tj. nekritickog misljenja.>eleci da prevazidje agnosticizam "u kome zavrsava empirizam# i nekriticki dogmatizam "ukome zavrsava racionalizam#, 1ant MkritickiQ preispituje moci ljudskog saznanja, delovanja inadanja "verovanja#.9astojao je da pronadje ono sto je apriori "opste i nuzno#- ono stozapravo cini svako ljudsko znanje, delanje i nadanje. 1antovo gnoseolsko ishodiste jestekoncepcija prema kojoj saznanje objekta prevashodno zavisi od saznajnih moci subjekta+culnosti, razuma i uma. 9a svakom od ovih nivoa, 1ant trazi Mpreiskustvene oblikeQ "apriori

forme#, ono sto je MtranscendentalnoQ, tj. ono sto omogucava iskustvo. &a 1ant svojefilozofsko stanoviste naziva transcendentalnim idealizmom. 4 dodaje kakoMtranscendentalnimQ naziva svako ono M saznanje koje se ne bavi predmetima, nego nasimsaznanjem predmeta, ukoliko je ono a priori moguce.Q%ta omogucava ljudsko iskustvo i saznanjeA%vaka saznajna moc "culnost, razum, um# ima posebnu strukturu, ppri cemu su nize predmetvisih.3 skladu sa tim je i podela MkritikeQ cistog ili teorijskog uma na+ transcendentalnuestetiku, transcendentalnu logiku i transcendentalnu dijalektiku. 3 okviru transcendentalneetike 1ant ispituje proctor i vreme, kao apriori frme "preiskustvene oblike# culnosti. 2vi

 preiskustveni eidosi "forme# istovremeno imaju i Mtranscendentalni identitetQ i MempirijskirealitetQ. 1ant smatra da je matematika najbolji dokaz apriornsti prostora i vremena, *geometrija se zasniva na prostornosti kao apriornoj formi, a aritmetika na vremenu kaoapriornoj formi.2n pod MrazumomQ podrazumeva moc poimanja, sudjenja i zakljucivanja. 4 mada je svjutranscedentalnu logiku zasnovao uprotivstavu prema *ristotelovoj analitickog logici, on se uucenju o sudu oslanja na *ristotelov autoritet. >a 1antovu gnoseologiju posebno je znacajnoucenje o sudjenju. &rvo sto analizira je odnos analitickih i sintetickih sudova, i izmedjuapriornih i aposteriornih sudova. 1od anallitickih sudova ne dolazimo ni do kakvihh novihsaznanja, vec samo rasclanjavamo postojeca znanja. 1od sintetickih sudova se izlazi iz okvira

 jednog pojma i povezivanjem sa drugim pojmovima sticu se nova saznanja.*priorne forme razuma, za 1anta, su kategrija. 1lasifikujuci kategorije na G klase"kvalitet,

kvantitet, relacija i modalitet#, sap o / vrste, 1ant znacajno dopunjava *ristotelovo ucenje osudovima. &osredstvom kategorija, razum kao spontano misljenje sintetizuje sirov materialdobijen preko cula. 2vu razumsku sinteticku aktivnost naziva transcendentalnomapercepcijom. %vestan problema u vezi odnosa kategorije prema culima,on to pokusava daresi uvodjenjem shematizma cistog razuma.

2smisljavanje sveta kao nasusna potreba coveka

*priorne forme culnosti "proctor i vreme# i razuma "kategorije# su konstitutivni elementinaseg iskustva. *priorne forme kao preiskustveni oblici saznanja su Mopste i nuznoQ saznanje,koje prethodi iskustvu logicki, a ne vremenski "nisu urodjene ideje i oblici#. 2ni ne vaze

 preko granica moguceg iskustva. % one strane iskustva "a posteriori# nalazi se stvar po sebi,sto prema 1antovoj filozofiji zauvek ostaje nesaznajna sustina ili noumenon. 1ant dokazuje

Page 23: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 23/34

da McistiQ ili teorijski um ne moze dopreti dalje od fenomenalnosti sveta. 3mestoMdogmatskeQ 1ant se zalaze za MkritickuQ metafiziku.3 okviru transcedentalne dijalektike, kao Mlogike prividaQ, 1ant se bavi idejama, kaoapriornim formama uma. 2n navodi / osnvne ideje uma+ 8og, sloboda i besmrtnost duse.&osto prekoracuju moguce iskustvo, ve ideje mogu biti samo regulativni principi saznanja

"pre svega delanja i ponasanja#ali ne i konstituivni elementi MkritickogQ saznanja. 1ant je prvinovovekovni filozof koji je precizirao razliku izmedju razuma i uma. Razum je moc pravila imisljenja o konacnom i uslovnom, dok je um moc principa i misljenja o beskonacnom i

 bezuslovnom. 'radicionalnu metafiziku odlikuje transcendentalni MprividQ jer umesto ofenomenalnosti govori o noumenalnosti sveta. 2ve aporije i antinomije cistog uma bile su

 povo da 1ant transcedentalnu dijalektiku oznaci kao Mlogiku prividaQ. 4ako je dokazaonemogucnost stvari Msamih po sebiQ, on pise kako je ipak sustinska potreba coveka daosmislja svet u kome zivi, i zato je ljudskom umu svojstveno da se uvek iznova zalece vangranica moguceg iskustva.

1antova etika duznosti "kategoricki imperativ#

&itanje M%ta treba da cinimAQ je centralno pitanje 1antove prakticne filozofije. 1ant sustinucoveka vidi u njegovom prakticnom, autonomnom moralnom odnosu prema drugim ljudima i

 prema samom sebi. Jovek je, prema 1antu, dualisticko ili amfibijsko bice, jer je raspetizmedju jestenja i trebanja, izmedju nuznosti i slobode. 1ao prirodno bice podlozan je

 prirodnom kauzalitetu, a kao duhovno bice podlozan je kauzalitetu slobode.&osto je u kritici teorijskog uma dokazao da ideja uma "8og, besmrtnost duse i sloboda# vodesamo u antinomije, 1ant u 1ritici prakticnog uma dokazuje da je njihova osnovna uloga daregulisu ljudsko moralno postupanje. 'ako 1ant uspeva da indirektno dokaze postojanjeslobode. 4 kaze da je moralni zakon nacin na koji saznajemo da zaista postoji sloboda, jer beznje nema morala, tj. onaje sustina moralnog zakona u nama. %loboda je zavrsni kamenogromne zgrade cistog uma i temeljni princip prakticnog uma.*utonomna i racionalisticka etika1ritiku prakticnog uma ili svoje eticko ucenje 1ant zapcinje odbacivanjem teoloske inaturalisticke antropologije. 1ant misli na hipoteticke i teoloske koncepcije, prema kojima jeneki postupak ili cin moralan ukoliko ostvaruje neke izvanmoralne svrhe i ciljeve+zadovoljstvo, korist, srecu,blazenstvo i sl. 2n decidirano kaze da su zadovoljstva predmethedonike, a da etika izucava duznost zbog cega se njegova etika naziva jos i deontoloskaetika. 1ant se opredeljuje za racionalisticki, intelektualisticki tip moralnosti. 2n smatra daizvor moralnosti nije u individualnom umu, nego u arhetipskoj i intersubjektivnoj strukturi.

2n i u oblasti Mcistog umaQ trazi no Mopste i nuznoQ, i u tom smislu on svoje eticko ucenjezasniva logicki.1antova etika je autonomna, covek saamostalno uvidja i postuje moralni zakon u sebi. 9jegovmoralni zakon je zakon koji se namece kao duznost i kategoricki imperative " bezuslovnazapovest# svakom coveku, ukoliko je on umno i slobodno bice. 1od 1anta mozemo pronacidve formulacije moralnog zakona. &rva+ &ostupaj uvek tako da princip tvoje volje moze vazitikao opsti zakon. 3 osnovi i jednog i drugog je princip univerzalizacije+ covek treba tako da se

 ponasa da nacelo njegove volje moze biti moralno nacelo za sve ljude. ;olja koja bi ga krsila protivrecila bi samoj sebi. &a kadgod zeli da slaze, ukrade, izvrsi samoubistvo- treba da sezapita+ * sta bi bilo kada bi svi ljudi tako postupaliA 9aravno, iscezlo bi medjuljudsko

 poverenje i doslo bi do anarhije, tako da bi na kraju iscezli i ljudi. &a odatle sledi 1antov

rigorizam+ moralne su samo one radnje i postupci koji su nastali iz postovanja duznosti prema

Page 24: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 24/34

moralnom zakonu u nama. %ve ostale pobude i motive " sazaljenje, castoljublje, slavoljubljeitd.# 1ant oznacava MpatoloskimO

1antovo antropolosko stanoviste

Formalizam prve varijante prakticnog imperativa, 1ant nastoji da ublazi u drugoj formulacijikategorickog imperativa, iz koje se onada dalje moze analizovati niz konkretnih duznosti+&ostupaj tako da covecnost u svojoj licnosti, kao i u licnosti svakog drugog coveka, uvekuzimas i kao cilj, a nikada samo kao sredstvo. Bicnost je najvisa vrednost ili samovrednost, itrebalo bi da bude krajnji cilj svakog ljudskog prakticnog delovanja. 4 to posebno karakter kaonajznacajnija dimenzija licnosti, jer je on nosilac moralnog imperativa, pa opravdano mozemogovoriti o 1antovom humanizmu.(oralni zakon u nama je ono sto pokazuje nase dostojanstvo, uzvisenost, pa i velicanstvenost.4ako je prirodno bice podredjeno nuznosti, postovanjem moralnog zakona covek potvrdjuje da

 je slobodno i duhovno bice. 3 vezi sa odnosom prirode i duha, nuznosti i slobode, jestenja itrebanja- 1ant razmatra i odnos izmedju moraliteta "onoga sto nam nalaze savest kao

Mmoralna samosvestQ# i legaliteta "onoga sto zakoni nalazu i dopustaju#.1antovo eticko ucenje ima snaznu humanisticku i antropolosku podrsku, jer u poznatm spisu;ecni mir, on lansira ideje koje ce kasnije preuzeti Drustvo naroda i 3jedinjene nacije. 2nsmatra da ce Mvecni mirQ biti ostvaren tek kada u republikanskim drustvenim uredjenjimasami narodi preuzmu odgovornost za sve drzavne poslove. 1ant zakljucuje kako ne bi bilodobro da filozofi postanu vladari, jer Mposedovanje vlasti neizbezno kvari slobodnu uptrebuumaQ.

1antovo esteticko i teleolosko ucenje

1antova treca MkritikaQ je 1ritika moci sudjenja. 2snovno apriorno nacelo " posto 1ant uvektrazi on M opste i nuznoQ# moci prosudjivanja jeste svrhovitost ili celishodnost. 3 prvom delusvoje trece M1ritikeQ 1ant pise o estetickoj problematici, a u drugom delu o teleologiji u

 prirodi, koja ce zavrsiti u teologiji " jer je 8og Mprvi pokretacQ i Mkrajnja svrhaQ sveta#.1antova estetika je treci, poslednji clan njegovog filozofskog sistema. &redmet njegoveestetike je lepo, pri cemu 1ant tezi McistomQ sudu ukusa tj. estetskom sudu a priori. 2n daje G

 poznate definicije lepote+ . Bepo je ono sto nam se svidja bez interesa . Bepo je ono sto je predmet opsteg svidjanja bez pomoci pojmova /. Bepo je forma svrhovitosti predmeta bez predstave neke svrhe G. Bepo je ono sto se saznaje bez pojma kao predmet nuznog svidjanja. 9a slican nacin 1ant odredjuje i MuzvisenoQ, kao drugi predmet suda ukusa i Mnajvecu mocsudjenjaQ. 1ant je pisao o lepom i uzvisenom cetvrt veka ranije tj. u pekritickom period. &ri

tom je lepo kao vrednost vezivao za zenski, a uzviseno za muski pol. Bepo moze bit ii nestoMmaloQ, dok uzviseno mora biti uvek nesto MvelikoQ. ;ec tada je 1ant uvidjao da nas uzviseno brzo zamara, ukoliok nije praceno lepotom.

6ohan Cotlib F47'@ "LE-KG#

Fihte je vema rano postao profesor u 6eni, ali je katedru morao da napusti zbog optuzbi zaateizam.>nacajno je doprineo osnivanju i razvoju berlinskog 3niverziteta, postavsi njegov

 profesor i rector. 9jegova glavna dela+ 2snova celokupnog ucenja o nauci, 3vodu ucenje onauci, %istem ucenja o moralu, 2dredjenje coveka, >atvorena trgovacka drzava, itd.%ubjektivni idealizam " Filozofija 6astva#

Fihte 1antovu Mfilozofiju stvariQ zamenjuje svojom Mfilozofijom jastvaQ, 1antovtranscendentalni idealizam Fihteov subjektivni idealizam. %voj subjektivnoidealisticki

Page 25: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 25/34

filzofski sistem Fihte naziva Mfilozofijom 6astvaQ, a izgradjuje ga oslanjajuci se na DekartvJogito i 1antovu transcendentalnu apercepciju "Msvest uopsteQ#. 2snovna Fihteova kategorija6* je iznad i vise od individualne empirijske svesti. &a osnaova naseg celokupnog znanja leziupravo u svesti i zato je svaka filozofija nuzno idealisticka.Filzofiju 6astva Fihte izgradjuje i razvija posredstvom trijade"teza-antiteza-sinteza#+ .6*

 jesam . 6a uspstavlja 9@-6*, da bi prema kontekstu samo moglo da se konstruise i odredi /.6* uspostavlja u samom sebi kao ogranicenom i neodredjenom, ograniceno i neodredjeno 9@-6*. Fihte odbacuje tradicionalni concept filozofije. 2n je, ujedno, i prvi novovekovni filozofkoji u potpunosti rehabilituje i afirmise dijalekticku metodu.

Jinim, dakle jesam

% obzirom da je ukinuo kantov dualizam izmedju fenomenalnog i neumenalnog sveta, Fihtenema potrebu za estetikom kao medijatorom u svm filzofskom sistemu. 3metnicko stvaranje idozivljavanje umetnosti je, za Fihtea, samo Mpriprema za vrlinuQ.

%voje eticko ucenje Fihte je zasnovao opisujuci aktivnost samosvesti, cija sustina nisu obicnecinjenice nego delo i cin. Fihteovo apsolutno 6* se deli na individualna 6*, radi izvrsavanjamoralnih zadataka. * umesto Dekartovog+Q (islim, dakle jesamQ, Fihte postavlja tezu+ Jinim,dakle jesamN 1od Fihtea je je delotvorna radnja ono sto utemeljuje i teorijski i prakticni um.6er kao sto je kretanje ono delatno i zivo u culnom svetu, tako je volja ono delatno uduhovnom svetu. Fihte uvidja i da je covek Mosudjen na vaspitanjeQ.

8udiN – Fihteov moralni zakohFihte smatra da je kantov kategoricki imperative neodrziv, zbog formalizma i univerzalnosti.%vaki covek ima svoj zaseban poziv i zadatke. Fihteove formulacije moralnog zakona+- Radi tako da bi maksimu svoje volje mogao pomisljati kao vecni zakon za sebe.  4li krace+- Deluj uvek prema svojoj savestiN 4li krace+- 4spunin uvek svoje odredjenjeN 4li krace+- 8udiN*firmisuci savest kao MsamoodredjenjeQ coveka, Fihte pojacava 1antovo razlikovanjemoraliteta i legaliteta.- &ostupaj s drugim primeren njegovom moralnom odredjenju.- 2granici svoju slobodu i postuj tudje ciljeve.itd.3 delu M>atvorena trgovacka drzavaQ , Fihte iznosi slicne ideje kao i 1ant u M;ecnom miruQ.1ao filozof slobode, on zahteva slobodu za sve ljude, gvoreci da je taj zahtev Mosnovan na

 jednakosti sviju, koji nose ljudsko oblicjeQ. 2n 8oga definise kao Mmoralni poredak svetaQ izakljucuje da se u religiji srce sveti razumu.Fridrih ;ilhelm 6ozef %@B49C "LL-KG#%eling je studirao filozofiju i teologiju, a smatra se i nauticajnijim filozofom romantizma.

 9jegova najznacajnija dela su+ Filozofija prirode, %istem transcendentalnog idealizma,&redavanja o filozofiji umetnosti, Filozofija i religija, 2 sustini ljudske slobode, i druga.

2bjektivni idealizam i romantizam%elingova filozofska aktivnst ima tri faze+

. 2bjektivni idealizam, odnosno Mspekulativna fizikaQ ili filozofija prirode,transcendentalno za-snovana

Page 26: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 26/34

. @steticki idealizam, odnosno filozofija identiteta prirode i duha u *psolutu/. (etafizicki empirizam, odnosno Mpozitivna filozofijaQ, koju cine filozofija mitologije,objave, slobode i egzistencije.%elingovu ontolosku supoziciju najbolje reprezentuje teza o apsolutnom identitetu+ &riroda jevidljivi duh, a duh je nevidljiva priroda.

%elingova filozofija prirode je zapravo Msprekulativna fizikaQ, pri cemu njegva fisis ukljucujei Morganizam i zivotQ. &rema tome njegova filzofija ukljucuje i biologiju, pa ga sa pravomsmatraju i filozofom vitalizma i romantizma. 3 osnovi romanticarskog pokreta nije samonegiranje panlogizma u filozofiji i klasicizma u umetnosti ,nego i MobozavanjeQ prirode iljudskih osecanja.3metnst kao Mnovi organonQ filozofije&rema %elingovoj Mfilozofiji identitetaQ, priroda i duh postizu jedinstvo u *psolutu, koji se

 jedino moze dokuciti posredstvom umetnosti, kao istinskog MorganonaQ filozofije. &rema%elingu, Midejni svet umetnosti i realni svet objekata prdukti su iste delatnostiQ .>bog toga

 proces saznanja ima istu strukturu kao i proces umetnickog stvaralastva. * saznanje pocinje oobicne culne svesti, preko filozofskog ili Mintelektualng opazajaQ do Mgenjalne intuicijeQ, kod

retkih pojedinaca.&ri kraju zivota %eling se okrece mitologiji i religiji. 2n svoju filozofiju naziva MpozitivnafilozofijaQ iVili Mmetafizicki empirizamQ. 3 vezi s tim izucavajuci mitologiju kao MizvornuumetnostQ i razvijajuci filozofiju objave "otkrovenja#- %eling reinterpretira istocnjackufilozofiju, neopatnizam i mistiku 6akoba 8emea.

C@2RC ;4B7@B( FR4DR47 7@C@B "LLI-K/# "-/Lstr.# 9ajve)i nemečki filozof. %tudirao filozofiju i teologiju. Radio je kao direktor gimnazije, profesor, a zatim odlazi na berlinski 3niverzitet gde postie ogroman uspeh. Dela+Fenomenologija duha "jedno od najpoznatijuh dela iz svetske filozofske literature#, 9aukalogike, 4storija filozofije, Filozofija istorije, @stetika, Filozofija religije.7egelova filozofija je sveobuhvatan, dubok i konsekventno logički izveden misaoni sistem.*ksiomatski stav 7egelovog grandioznog filozofskog sistema jeste *&%2B3'9*4D@6*" 3(, D37, 82C# – odnosno pretpostavka identiteta bivstva i mi!ljenja, svesti i sveta,supstancije i subjekta, stvarnsti i umetnosti+ %;@ 0'2 6@ 3(92 %';*R92 6@, 4 %;@ 0'26@ %';*R92 3(92 6@. 7egel opisuje istoriju oblika svesti subjekta, koga vidi u jedinstvusa objektom ili supstancijom. %provodi klasifikaciju filozofije i unutra!nju podelu svogfilozofskog sistema na logiku, filozofiju prirode i filozofiju duha, kao njihovu sintezu.%amorazvitak mi!ljenja "svesti, subjekta, umnosti# istovremeno je i samorazvitak bivstva

"svet, supstancija, stvarnost#. *psolutna ideja se prvo razvija u apstraktnom vidu "!to 7egelizlae u okviru B2C41@#, zatim se apsolutna ideja otelovljuje u prostoru "F4B2>2F46*&R4R4D@#, zatim se apsolutna idija vra)a samoj sebi, postav!i ideja po sebi i za sebe"F4B2>2F46* D37*#. Filozofija priode je najmanje razvijen deo 7egelovog filozofskogsistema. 3 okviru nje izlae mehaniku, fiziku i organiku.>a 7egela logika nije samo nauka o čistom mi!ljenju, ve) i o onom !to se u mi!ljenju misli.7egelova logika, koju on naziva dijalektika, nije samo mi!ljenje mi!ljenja, ve) i mi!ljenje

 bivstva. Dijalektika je odre$ena kao nauka o čistoj ideji ili kao sistem čistog uma, to je sumasvih misli koje je uop!te mogu)e misliti. 7egel poku!ava da izgradi filozofski sistem bez

 pretpostavki, počev! od Wčistog bivstvaM. *li pojam čistog bivstva je neodre$en, on je Wčistoni!taM. *li čim Wni!taM postane predmet mi!ljenja, ono postaje Wne!toM, vra)a se u bivstvo.

2snovan razlika izme$u tradicionalene, aristotelovske logike i 7egelovog dijalektizma jerazlika izme$u razuma i uma. 7egel dijalektiku defini!e kao du!u sadraja. %hema trijade

Page 27: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 27/34

teza-antiteza-sinteza+ teza-postavka nekog pojma, antiteza-momenat negacije, sinteza- jedinstvo suprotnosti i negacija negacije. 9e postoji ni!ta pod zemljom, na zemlji, ni na nebu!to u sebi ne sadri borbu i jedinstvo suprotnosti. Dijalektika ima tri strane+ apstraktno-razumsku, negativno-umsku i pozitivno-umsku.7egel dijalektiku najue vezuje za ljudsku istoriju. 4storija nastaje kad apsolutna ideja"duh,

 bog# počne da se razvija u vremenu. 7egel polazi od teze da um vlada svetom "idealističkakoncepcija#. 9i!ta veliko u istoriji nije nastalo bez strasti. 3 svetskoj istoriji ima mesta samoza one narode koji imaju dravu. Drava je za 7egela najvi!i stupanj običajnosti, odnosnoobjektivnog duha.%ubjektivni duh obja!njava i razumeva posredstvom tri nauke+ antropologija, fenomenologijai psihologija. Bogička i istorijska struktura 7egelove fenomenologije duha – %;@%',%*(2%;@%' i 3( " podse)a na *ristotelovu, &latonovu i 1antovu filozofiju#.&rvi momenat objektivnog duha je apstraktno ili formalno pravo, koje se odnosi naelemantarne slobode i prava u gra$anskom dru!tvu. (oralnost je vi!i momenat samorazvojaduha, gde se čovek pojavljuje kao subjekat, a ne samo kao objekat.&roces samosazrevanja duha otpočinje opaajno "umatnost#, predstavno "religija# i pojmovno

"filozofija#. 3 delu @stetika 7egel se ne bavi lepim u priridi, ve) samo lepim u umetnosti.%matra da je umetnost privid i Wpro!lost duhaM. Razlikuje tri osnovna razvoja u umetnosti+simbolizam "dominira gra$a nad idejom, arhitektura kod orijentalnih naroda#, klasicizam"ideja i gra$a su u ravnotei, helenska umetnost, vajarstvo# i romantizam "ideja dominira nasgra$om#. 7egel ne suprostavlja filozofiju i religiju, nego ih povezuje. Religiju odre$uje kaomomenat predstavnog dokučivanja apsolutnog duha. 9jegov 8og je Wfilozofski bogM, anjegova filozofija je onto-teo-logija. 3 istoriji religije izdvaja tri momenta+ prirodne religije"religije istočnih naroda#, religije slobodnog subjektiviteta i apsolutna religija "hri!)anstvo#.7egel utemeljuje istoriju filozofije kao filozofsku disciplinu, shvataju)i je kao processamorazumevanja duha. 2n je u stvari osnivač filozofije istorije filozofije.%*;R@(@9* F4B2>2F46*&od savremenom filozofijim podrazumeva se posthegelijanska filozofija. 3 okviru savremenefilozofije izdvaja se nekoliko osnovnih tokova+;2B39'*R4>*( 4 F4B2>2F46* P4;2'*. % obzirom da je volja su!tina ivota, izvoluntarizma i iracionalizma ra$aju se filozofije ivota i filozofije egzinstencije.F4B2>2F46* (*R1%4>(* 4 1R4'4H1* '@2R46* DR30';*. %pecifičnost ovog tokasavremene filozofije je usmerenost na dru!tveno bivstvo. (arksizam se legitimisao kaorevolucionarna teorija i praksa.&2>4'4;4>*(, &R*C(*'4>*( 4 9@2&2>4'4;4>*(. *firmi!e se novi realizam isavremeni racionalizam. >asnivaju se na principu verovatno)e i principu empirijskiverifikacije.

F@92(@92B4C46* 4 F4B2>2F46* @C>4%'@9J46@. 4straivanje su!tine dovelo je doznačajnih uvida u logici, ontologiji, aksiologiji, etici, estetici i filozofskoj antropologiji.&2%'(2D@R9* F4B2>2F46*. 7ajdeger je raskrsnica izme$u moderne i postmodernefilozofije. Jentralna tema postmoderne jeste jezik kao najznačajniji transcendental sveta.

*R'3R 02&@97*3@R "LKK-KEI#Dela+ %vet kao volja i predstava, 2 četvorostrukom korenu načela dovoljnog razloga, 2 volji i

 prirodi, Dva osnovna problema etike.0openhauer identifikuje Wstvar po sebiM tvrde)i kako prava filozofija polazi od predstave kao

 prve činjenice svesti+M%vet je moja predstava, nijedna istine nije tako sigurna i takoneoborivaM. Bjudsko saznanje proističe iz volje. Bogika je tehnika sopstvenog mi!ljenja,

dijalektika ve!tina raspravljanja s drugima, a retorika ve!tina raspravljanja s mnogima. %vet je

Page 28: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 28/34

Wogledlo voljeM i on ima tri osnovne forme+ prostor, vreme i kauzalitet. %tav dovoljnog razlogaima G korena+ logički, fizikalni, matematički i moralni.;olja za ivotom, kao su!tina čoveka, manifestuje se u eljama i potrebama, koje se ciklično

 ponavljaju. Pivot protiče u stalnom opetovanju potreba i elja. &esimistično zaključuje da jeivot bezvredan. &ostoje samo dva načina da zaboravimo na pritisak vlastite volje+ umetničko

stvarala!tvo i asketski moral u kome dominira saaljenje. &ostoje / pokretača moralnih postupaka+ egoizam "htenje sopstvenog dobra#, zloba "htenje tu$eg zla#, saaljenje "htenjetu!eg dobra#. %pas od mučnine volje za ivotom je akseza i nirvana, kao ose)anje spokojstva.%2R@9 16@R1@C2R "K/-K#%uptilni ispitivač smisla ljudskog ivota, ro$en u 1openhagenu. 'vrdi da je čovek

 paradoksalno bi)e. Dela+ 2 pojmu ironije, &ojam strepnje, %trah i drhtanje, 4li-ili, 8olest nasmrt. Dokazuje da se ljudske egzistencija ne moe obuhvatiti nikakvim sistemom, ve) samomanje ili vi!e uspe!no opisivati. %matra da nije svaki pojedinac individua "ličnost#, ve) samoonaj koji bira samog sebe. %voju filzofiju naziva egzistencijalnom+ (isliti da bi se ivelo, a neiveti da bi se mislilo. %u!tina odre$enja ljudske egzistencije jeste strepnje. Razlika izme$ustrepnje i straha+ strah je vezan za pojedine realne doivljaje strepnje je fundamentalni modus

ljudske egzistencije, prisutna je i u radosti. *utentičnu egzistenciju omogu)ava jedino očaj.2čajanje uključuje celovitu ličnost, koja je svesna slučajnosti i besmisla ivota i sveta.2čajanje je čovekova neizlečiva bolest ili bolest na smrt. &oenta egzistencijalne misli je+menjati sebe, a ne svet.&ostoje / osnovne etape na ivotnom putu čoveka. &rvi i najnii stupanj je estetički "DonPuan#, to je ivotni stil ljudi koji imaju čulni odnos prema ivotu. Drugi stupanj je etički"%okrat#,ivot koji se vodi shodno moralnim pravilima.9avi!a faza je religiozni stupanj"*vram#.FR4DR47 94H@ "KGG-II#

 9emački filozof, filolog i pesnik. 6edan je od glavnih utemeljivača filozofije ivota. Dela+Ro$enje tragedije iz duha muzike, 'ako je govorio >aratustra, Cenealogija morala, ;olja imo). 9jegova dela vi!e liče na prozu nego na filozofska dela. &i!e po nadahnu)u iasocijacijama, vi!e sugeri!e nego !to argumentuje. %voju filozofiju naziva eksperimentalnom,

 jer eksperimenti!e idejama. 9eguje ispovedni stil pisanja. *polona označava kao načelolikovnih umetnosti, a Dionisa kao načelo muzike. 2va distinkcija dionizijskog i apolonskog učoveku, poklapa se sa razlikom izme$u 7egelove ideje i 0openhauerove volje.&rema 9ičeovoj koncepciji svet nije kosmos. 9jime vlada haos, svet nije ure$en, skladan,smisaon ni lep, ve) nesre$en i nedovr!en. Rehabilituje teoriju krunog kretanja, ideju ovečnom vra)anju istog. &onavljanje je u osnovi sveta i ivota. *li, ponavljanje nije isto !to iidentitet. 9e ponavlja se sve, ve) samo neke konstante i principi.

/K-Estr.-Fridrih 9iče smatra da je su!tina sveta i čoveka volja za mo)i "dominacijom#. Hak i o

 9emcima pi!e sve najgore a ne kao o nekoj vi!oj rasi. Pivot je za njega jedini bog za koga semoli, a ivot je ispoljavanje volje za mo)i. 2n nije protiv morala ve) je za njegovo

 prevazilaenje. %ebe smatra antihristom i smatra kako bi novu eru trebalo računati od godinenjegovog rodjenja. 2n lasira čuvenu tezu o smrti boga jer umseto hri!)anskog boga uvodinovog boga-nadčoveka. %a nadčovekom se zatvara krug volje za mo).-;ilhelm Diltaj "K//-#%tudirao je teologiju, istoriju i filozofiju. Codine KK/ objavio je svoje glavno delo+ 3vod uduhovne nauke. &o njegovom mi!ljenju filozofija je nauka o pogledima na svet. &ostoje tri

tipa pogleda na svet+ naturalizam, objektivni idealizam i idealizam. 6edan je od glavnih predstavnika WFilozofije ivotaM. 4zgradjuje istorizam, koji predstavlja duhovne nauke+

Page 29: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 29/34

filozofija, teologija, sociologija... 7ermeneutika, odnosno metoda razumevanja ima tri faze+ predrazumevanje, razumevanje i tumačenje. 2n jasno razlikuje razumevanje i tumačenje prirodu obja!njavamo a čoveka razumevamo.-*nri 8ergson"K-G#>avr!io je filozofiju, a II. godine postao je profesor Jollege de France. %lavu mu donosi

delo W%tvaralačka evolucijaM. Dobio je 9obelovu nagradu za knjievnost K. Clavna8ergsnova dela su+ (aterija i memorija, 3vod u metafiziku, 2 smehu, Rasprava oneposrednim datostima svesti. Razvija tezu da je večno bivstvo iluzija, da postoji samotrajanje. 'rajanje je su!tina svesti. 3 njegovom delu W %tvaralačka evolucijaM pi!e kako svetnije gotov, ve) se neporestano gradi. %u!tina ivota je ivotni polet-elan vital. 4ntuicija jeljudska saznajna mo), to je neposredno saznanje, koje je karakterističnije za ene, nego zamu!karce. >bog toga se njegovo filozofsko stanovi!ze naziva intuicionizam. Filozofija nijesamo ve!tina umiranja, nego i ve!tina smejanja.-Filozofija (arksiszma i kritička teorija dru!tva(arksizam je termin kojim se označava jedan od glavnih tokova savremene filozofije-ali

 pogled na svet, pokret i epohalna dru!tvena-istorijska činjenica. Rodonačelnik ovog pokreta je

1arl (arks. 9a formiranje (arksove filozofije i (arksizma su uticali+ 1lasična nemačkafilozofija, 1lasična engleska politička ekonomija, radovi socijalista-utipista. 9a (arksa suuticali Francuski prosvetitelji. (arksizam se prepli)e sa darvinizmom.-Budvig Fojerbah"KIG-KL#

 9akon !to je osudjen njegov spis W(isli o smrtnosti i besmrtnostiM povlači se sauniverzitetskog ivota. Dela+ %u!tina hri!)anstva, %u!tina religije, 9ačela filozofije

 budu)nosti... 8oji atributi su ljudski atributi. 8og je projekcija čoveka, u tom smisluFojerbah pi!e o )ovečenju boga, odnosno razre!enju teologije u antropologiji.-1*RB (*R1%%tudirao je prava, filozofiju i istoriju. Doktorirao je filozofiju u /-oj godini sa tezom+ Razlikaizmedju Demokritove i @pikurove filozofije prirode. 3 &arizu je pokrenuo časopisW9emačko-francuski godi!njaciM. 8io je organizator i vodja prve internacionale, odnosno(edjunarodnog udruenja radnika. 8io je prinudjen da ivi u emigraciji. 9a pitanju u čemuvidi sre)u odgovorio je+ 8oriti seN Dela+ @konomsko-filozofski rukopisi, 'eze o Fojerbahu,8eda filozofije, Cradjanski rat u Francuskoj... (arks kae da je za njega idejni svet samomaterijalni svet prenet i preradjen u čovekovoj glavi. >a razliku od starog materijalizma, novimaterijalizam 1arla (arksa je istorijski, humanistički, praksistički i dijaletktički... (arksovnovi materijalizam nije samo nova ontologija, ve) i nova filozofska antropologija. Jentralnakategorija (arksizma je praksa.2n pi!e kako su filozofi do sad različito tumačili svet ali radise o tome da se on promeni. 2n ne kae da filozofi vi!e ne treba da teorijski obja!njavaju svetve) samo da je to nedovoljno.(oramo praktično da se angaujemo na njegovoj izmeni.

@ngels i (arks su izgradili svoj pogled na svet"materijalističko shvatanje istorije#. 'voracsvetske istorije nije svetski duh nego čovek. >a (arksa je nauka budu)nosti istorija.1arldru!tvo defini!e kao dovr!eno su!tinsko jedinstvo čoveka i prirode. 3 (arksovoj filozofijidijalektika nije samo teorija nego i metoda saznanja. 2snovni principi (arksove dijalektičketeorije+ &rincip totaliteta-pojave se izučavaju kao delovi neke celine &rincip medijacije-

 pojave su medjusobno povezane &rincip negacije negacije-princip borbe i jedinstvasuprotnosti &rincip istoričnosti-ljudska istorija je rezultat samo stvaranja. Hovek se ne moedo kraja razumeti ako se ne shvati fenomen otudjena. 2tudjenje nije ne!to !to je čovek imao

 pa je izgubio nego je to udaljavanje od onoga !to bi čovek potencijano mogao biti. (arksrazlikuje G vrste dru!tveno-ekonomskih otudjenja+ . 2tudjenje proizvoda od proizvodjača .2tudjenje rada /. 2tudjenje čoveka od njegove rodne su!tine G. 2tudjenje čoveka od čoveka.

@kstremni vid otudjenja je postvarenje. Religija i ideologija su izraz otudjenja u oblasti svesti.Hovek stvara religija, religija ne stvara čoveka.

Page 30: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 30/34

KE-/I str.-9eopozitivizam- nastao je izmedju dva svetska rata, i obično se označava kao logički

 pozitivizam. 9ajznačajniji predstavnik je Budvig ;itgen!tajn. 9eopozitivizam ima značajnoupori!te i u *merici, jer su mnogi evropski filozofi pozitivisti tamo emigrirali. 8ečki krug jeosnovan /.godine. 9ajpoznatiji predstavnik je Rudolf 1arnap. 8erlinski krug je osnovao

1arnapovljev prijatelj 7ans Rajhenbah. &ozit je iskaz koji drimo za istinit mada ne znamo dali on to jeste.-Budvig ;itgen!tajn "KKK-# – 8avio se raznpvrsnim zanimanjima"arhitektura,vajarstvo...#. Piveo je svoju filozofiju. Filozofiranje je uporedjivao sa plivanjem i ronjenjem,

 jer je prirodna tenja bi)a da pluta po povr!ini. 9jegovo glavno delo je- 'ractatus, koje jenazvano 8iblijom savremenog pozitivizma. &o njegovm mi!ljenju stav koji nije logički uop!tei nije stav. 2n dokazuje da je stav slika sveta. 9jegovo posthumno objavljeno delo jeFilozofska istraivanja. 9apu!ta raniju koncepciju o jeziku kao o slici sveta i zastupa novu pokojoj je jezik igra.-8ertrant Rasel"KL-LI# - osnivač je čuvenog Raselovog suda, to je nezavisnamedjunarodna institucija, i članovi ovog suda bili su istaknuti intelektualci. >alagao se za

 jedinstveno čovečanstvo i svetsku vladu. Rasel je filozof bez filozofije a istovremeno i filozofsvih filozofija. Dela+ &rincipia (athematica, Bjudsko znanje, (udrost zapada, 2svajanjesre)e... 2n formuli!e kauzalnu teoriju značenja prema kojoj kada recimo kaemo+ (ilo!ezdravo – onda je uzrok ovih reči (ilo!eva pojava ili predstava. 2n razlikuje egzistenciju kao

 postojanje u prostoru i vremenu, od suzbzistencije kao postojanje van prostora i vremena.1asnije napu!ta ovo i lansira čuvenu teoriju deskripcije, pi!e kako ne treba dopustiti gramaticida stvara propise o ontologiji, na taj način poku!ava da re!i problem prenaseljenosti nauke ifilozofije. 2n se zalae za plemi)ki način ivota i kae+ W%vrha ivota je u tome da ga ivimo!to je mogu)e zanimljivije sve ostale svrhe su varljiveMDord @dvard (ur "KL-K# – %lavni kembridski profesor i jedan od najuticajnijihengleskih filozofa, posebno u %*D. &roslavio se delima+ &rincipi etike, @tika, &obijanjeidealizma, 2dbrana zdravog razuma... >alae se za filozofiju zdravog razuma. (ur je jedanod najznačajnijih imenau istoriji etike, jer je kritikiju)i metafizičku i naturalističkuetiku"posebno hedonizam#-udario temelje metaetike. %r Wnaturalističke gre!keM za!ravo je uizvodjenju vrednosnih"etičkih# iskaza iz činjeničkih ili indikativnih iskaza. &rimer+ 2no !to ljudi ele je poeljnoBjudi ele sre)uDakle, sre)a je poeljna4z premisakoje su činjenički iskazi, izvodi se konkluzija, koja je vrednosni iskaz. (ur tonaziva Wnaturalističkom gre!komM. >načajna i uspe!na (urova kritika subjektivizma.%ubjektivizam se analitički najefikasnije obara poznatim argumentom otvorenog pitanja.

-1arl Rajmont &oper "I-G# – najugledniji i najznačajniji britanski filozof krajaI.veka. Dela+ 2tvoreno dru!tvo i njegovi neprijatelji, Bogika istraivanja, 8eda istoricizma,&retpostavke i pobijanja, 'raganje bez kraja. &oper razlikuje / osnovna područja bivstva+fizikalni svet"materija#, doivljajni svet"svest#, svet ideja. 2n je dobro uvideo da pojedinačniiskazi ma koliko bili egzatni i naučni ne mogu potvrditi op!te iskaze. Filozofska poenta&operove metodologije bila bi+ Bjudima nije dato da saznaju istinu, nego u najboljem slučajusamo da prepoznaju gre!ku. (a koliko naučne teorije bile potvrdjivanje ipak su podlone iopovrgavanju, na taj način 1arl &oper pristupa i marksizmu i psihoanalizi. 3 slavnom deluW2tvoreno dru!tvo i njegovi neprijateljiM kritikuje fizikalizam i istoricizam u socijalnoj i

 političkoj filozofiji, naročito kritikuje &latona, 7egela i (arksa. &oper savetuje neprekidnuopreznost kod izbora vladara jer se tiranija moe instaurisati i čak putem slobodnih izbora.

-*nalitička filozofija jezika – najve)i uticaj na analitičku filozofiju jezika izvr!io je Budvig;itgen!tajn svojim drugim delom WFilozofska istraivanjaM

Page 31: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 31/34

-1ategorijalne gre!ke i ontolo!ki imunitet – Dilbert Rajl – bio je profesor na 2?fordu,urednik poznatog časopisa W(indM, i autor dela W&ojam svestiM i WDilemeM. 2n dokazuje da jefilozofija u su!tini metafilozofija, tj. filozofi su danas postali filozofi za filozofe. Rajl smatrada filozofi često prave kategorijalne gre!ke. *merikanac ;ilard 1vajn je postao poznat josGK. 1ada je objavio članak W2n Xhat thereM u kom poku!ava da re!i problem ontolo!kog

statusa matematičkih objekata. 2n se zalae za ontolo!ki imunitet.-4menovanje i modalne gre!ke – 3 knjizi W4menovanje i nunostM %ol 1ripke, analitičkifilozofiju jezika oplemenjuje pomo)u modalne logike. 1ripke pravilno zapaa da svaki iskaztreba interpretirati u konkretnom kontekstu i sa vremenskim operatorima.- Bogika u razgovoru - 2dnosom logike i razgovora, naročito se bavi 7enri &ol Crajs u knjiziWBogika i razgovorM, prema njegovim nalazima u osnovi svake konverzacije je načelosaradnje. 4z načela saradnje proističu G maksime+ . (aksima kvantiteta – neka va! doprinos

 bude !to informativniji za cilj odredjenog razgovora . (aksima kvaliteta – neka va! doprinosrazgovoru bude govorenje istine. /. (aksima relacije – bude relevantan tj. dri se temerazgovora G. (aksima modaliteta – budi kratak i jasan.-Fenomenologija i filozofije egzistencije

 9ovokantovstvo + (arbur!ka i 8adenska !kola 9a razmedji . 4 I. ;eka 6enski profesor 2to Bibman u knjizi W1ant i epigoniM formuli!e parolu natrag ka 1antu. 3brzo su se u okviru novogkantovstva formirae dve !kole+ (arbur!kai 8adenska. &ripadnici prve !kole polaze od 1antove kritike čistog uma, a 8adenskineokantovci se bave uglavnom aksiolo!kom problematikom. >a njih je 1ant neospornonajznačajniji filozof modernog doba. @rnst 1asirer, uvidja tendenciju matematizacijesavremenih nauka, usavr!ava svoje filozofsko stanovi!te i prevazilazi (arbur!ku !kolu -učenje o simbolima, pri čemu i čoveka defini!e animal s=mbolicium. * kao osnovne formekulture u delu WFilozofija simboličkih formiM navodi+ jezik, mit, umetnost, religiju i nauke.2snivači i najpoznatiji predstavnici 8adenske !kole su filozofi ;in Del 8and i Rikert. Rikert

 poku!ava da prevlada dualizam stvarnosti i vrednosti, jestanja i trebanja – učenjem o smislu.;in Del 8and je autor poznate istorije filozofije gde primenjuje problemski način izlaganjafilozofskih ideja i filozofema. 2n o!tro razraničava prirodi i istoriju. &rirodne nauke odredjujekao nomotetske a istorijske kao ideografske.-9ovohegelovstvo – to nije jedinstven duhovni pokret, bio je u zenitu izmedju dva svetskarata. 9astavlja se tradicija 7egelovog istorijskog mi!ljenja. 9ovohegelovci zastupaju tezu da

 je 7egelova filozofija zapravo dovr!enje 1antove kritike WHistog umaM. 8enedeto 1roče jenajpodsticajniji novohegelovac. %vij odnos prema 7egelu odredio je u knjizi W0ta je ivo a!sta mrtvu u 7egelovoj filozofijiM. 9jegovo glavno delo je WFilozofija kao nauka i duhuM. 2nsvoju filozofiju naziva spiritualizmom i tvrdi da je duh prava jedina realnost. Duh prolazi krozG stupnja+ intuicija, razum, htenje korisnog i htenje moralnog. 1roče smatra da intuicija moe

 postojati i bez razuma ali razum bez intuicije ne moe.- Fenomenolo!ki povratak stvarima i svet u ivotu-@dmunt 7userl "K-/K# – on je tvorac fenomenologije kao filozofskog pokreta. Dela+Bogička istraivanja, Filozofija kao stroga nauka, 4deja fenomenologije... 9jegov osnovni cilj

 jeste rehabilitacija su!tinskog znanja i obnova celokupne zapadne kulture. 3 ranom spisuWFilozofija kao stroga naukaM 7userl fenomenolo!ku filozofiju shvata slično matematici idefini!e je kao učenje o su!tinama. %agledavanje su!tine 7userl u WBogičkim istraivanjimaMnaziva ideacijom. Razvijaju)i fenomenologiju pro!ao je kroz / faze+ . Deskriptivnafenomenologija . 'ranscendentalna fenomenologija /. 'ranscendetalna egologija>ivot je Mcekaonica smrtiQ "/-//G str.#(artin 7ajdeger smatra da je maetafizika u osnovi ne samo moderne nauke 4 tehnike, nego 4

humanisticke antropologije. 7ajdgerova destrukcija metafizike vodi analitici tehnike. 3njenoj osnovi je potcinjavanje sveta coveku, koji 4 samog sebe tretira kao stvar- a ne kao

Page 32: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 32/34

autenticnu egzistenciju. 3vodi nove metode umesto tradicionalne theorie, a to suMosluskivanjeQ i M pazenjeQ "koje podseca na intuiciju#. >akljucuje da filozof treba da misli,osluskuje 4 iscekuje spasonosni Mnadolazak bivstvaQ, koji podseca na drugi silazak 7ristov.2d umetnosti posebno ceni poeziju 4 istice kako su misljenje i pevanje slicni. %misao zivota(artin vidi u izvornoj jednostavnosti 4 spontanosti seljackog nacina zivota, njegovoj sraslosti

sa zemljom 4 prirodom.1arl 6*%&@R%"KK/-E#1arl je studirao medicinu 4 pravo, a specijalizirao. 9azisti su ga penzionisali /L.godine,zbog knjige o 9ičeu, a 4 zbog cinjenicu da mu je zena bila 6evrejka. Radio je kao profesorfilozofije u 7ajdelbergu. &otom je presao u 8azel, gde je i umro E.god. 8io je plodanfilozofski pisac, najznacajnija dela su mu+ 9iče, Filozofija, Filozofija i svet, ;eliki filozofi,3vod u filozofiju.Filozofija se ne zna po definiciji. 2na se mora iveti1arl 6aspers polazi od MjaQ "ličnosti#. 2n smatra da se od filozofije ne moe pobe)i, a filozof

 je onakav kakav je kao čovek. %voju filozofiju egzistencije ili Mfilozofiju umaQ, 1arl 6aspersnaziva filozofiranjem- da bi naglasio njenu otvorenost, dinamičnost 4 dominaciju pitanja nad

odgovorima. 2n razlikuje tri osnovna oblika filozofiranja+ F4B2>2F%14 &2CB@D 9*%;@'"orijentacija u svetu# R*%;@'B6*;*96@ @C>4%'@9J46@ i (@'*F4>41*. % tim uvezi su i tri osnovne teme njegovog filozofiranja+ svet, egzistencija i transcendencija"bog#.Rasvetljavanje egzistencije>a 6aspersa, filozofiranje moe biti samo rasvetljavanje egzistencije. * osnovne karakteristikeljudske egzistencije, prema 1arlovim uvidima jesu+ komunikacija, sloboda 4 graničnesituacije. 2n svoje MfilozofiranjeQ ili Mpomi!ljanjeQ shvata kao odgonetanje M!ifaraQ, pomo)ukojih se 6edno iskazuje 4 objavljuje. Dok razum razara i ra!članjuje, filozofiranje

 podrazumeva um, koji stremi jedinstvu i celovitosti. 1arl se zalae za Mfilozofsku veruQ, zbogčega je %artr okarakterisao kao Mhri!)anskog egzistencijalistuQ.

@gzistencijalne granične situacije&rema nalazu 1arla 6aspersa, najpotpuniji doivljaj svoje egzistencije čovek ima tek ugraničnim situacijama, kao !to su+ ljubav, patnja, borba, smrt, greh, igra slučaja.. 'o susituacije u kojima smo uzdrmani do dna na!eg bi)a, a neretko i dovedeni do očaja. 2sim toga,ove situacije nas podse)aju 4 na ne!to !to prevazilazi na!u konačnu egzistenciju. * to jetranscendencija, koja se ne manifestuje direktno, ve) u !iframa. 4z odnosa prematranscendenciji ra$a se i ljubav, koja je znak istinske i autentične egzistencije. * bez nje,smatra 1arl, nema ni slobode.

 9ikolaj 8er$ajev"KLG-GK#  9ajpoznatiji ruski filozofi egzistencije su pariski emigranti, rodom iz 1ijeva- 9ikolaj8er$ajev i Bav 0estov. 0estov pi!e pre svega o Mtragičnom ose)anju ivotaQ. * MtragičnoQ je

sudbina čoveka kao konačnog bi)a koje stremi beskonačnosti. 6edino religija vra)a nadu u besmrtnost. >* njega je filozofija ispovest, a filozof prorok. 9ajznačajniji ruski filozof TTveka 9ikolaj 8er$ajev ro$en je u kijevskoj plemi)koj porodici. 2snovao je časopis M&itanjaivotaQ, a kasnije u &etrogradu 4 MReligiozno filozofsko drustvoQ. 2n je zapravo duhovni otac

 pokreta koji je nazvan 82C24%1*'@B6%';2. 3 8erlinu osniva *kademiju za religioznufilozofiju, čije sedi!te ubrzo postaje &ariz. 3 &arizu je sve do GI.god. izdavao reviju zafilozofsko-religijska pitanja &ut. %ara$ivao je 4 sa časopisom @spirit"duh#, koji su ure$ivali@manuel (unije 4 Cabriel (arsel. 9ajpoznatija dela+ %misao istorije, %udbina čoveka, Ruskaideja..Filozof i zatočenik slobode4 pored sveg idejnog bogatstva 8er$ajevljevih dela, ipak se mogu izdvojiti tri osnovne ideje

njegove filozofske egzistencije+ %loboda, Bičnost i 8og. 9jih povezuje 8er$ajevljev jedinstven napor na osmi!ljavanju ivota. 2n pi!e kako je zapravo ceo ivot posvetio

Page 33: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 33/34

istraivanju smisla ivota. 9esumnjivo je da je 8er$ajev Mfilozof slobodeQ, ali 4 vi!e od togaon je Mzatočenik slobodeQ. 8er$ajev pi!e kako je sloboda s one strane dobra 4 zla, svetlosti 4tame.&ersonalizamHovek je, prema vizuri 8er$ejeva, istovremeno i dete %lobode 4 dete 8oga. 2n zaključuje, da

ga nije strah !ta ce 8og učiniti sa njim, vec sta ce sam od sebe učiniti. &roblem ličnosti jecentralni problem 8er$ajevljeve filozofije egzistencije. 2n tvrdi da ličnog nema beznadličnog. 2n jasno razlikuje pojmove B4H92%' 4 49D4;4D3*, pi!uci kako covek mozeimati sjajnu individualnost- a nemati ličnost. 4ndividua je naturalisticka kategorija, a licnostduhovna. %misao zivota licnost osvaja ljubavlju i stvaralastvom. Bjubav 4 stvaralastvo su zanjrga sustinske odlike prave licnosti. 2n tvrdi da u saznanje spada 4 vera. 2n tvrdi da ceistinska ljubav stvoriti i Mnovog covekaQ i Mnovog 8ogaQ.8ogočove!tvo8er$ajev smatra da je Msmrt 8ogaQ istovremeno 4 Msmrt covekaQ cija je sustina teznja zatranscendencijom. %ustina hriscanstva 4 njegova novina jeste u razotkrivanju covecnosti 8oga,u savladavanju jaza izmedju 8oga 4 coveka- u 8ogocovestvu. 2n u knjizi M%misao istorijeQ

razvija svoju filozofiju covekove sudbine, pisuci kako da bismo usli u dubinu vremenamoramo uci u dubinu samoga sebe. 4stice da su revolucije velika kob 4 nesreca za narod. 2nspas vidi u duhovnom preporodu, koji oznacava kao Mnovo srednovekovljeQ.P*9 &2B %*R'R Pan je bio istinski savremeni intelektualac 4 filozof naseg doba. 4zvesno vreme bio jesrednjoskolski profesor. >a vreme 44 sv.rata, ucestvovao je u &okretu otpora. Codine G.Definitivno napusta profesorski poziv 4 posvecuje se pisanju. 1ao slobodni mislilac , pokrecesa (erlo-&ontijem 4 1amijem casopis (oderna vremena. Codine EG. Dobija 9obelovunagradu za knjizevnost, koju odbija da primi uz obrazlozenje da on ne stvara zbog nagrada,nego zato sto mu je to sustinska potreba. 9ajznacajnija dela+ 8ivstvo 4 nistavilo, 1ritikadijalektickog uma. 2d knjizevnih dela pisao je romane, novele, eseje 4 drame. &oznatijiromani su mu (ucnina 4 &utevi slobode. 9ovele 4 pripivetke izdao je po nazivom >4D.@gzistencija prethodi esenciji%artrovova filozofija egzistencije naziva se egzistencijalizam, 4 on sam je odobrio taj naziv.

 9jegovo prvo veliko filozofsko delo 8ivstvo 4 nista ima podnaslov M2gledi iz fenomenoloskeontologijeQ. >a njega MsvestQ ili MjaQ nije transcendental, nego transcendencija kao 4 svet.2snovna intencija je bivstvo po sebi, koje ima sve odlike elejskog bivstva+ identicno,nepokretno, ispunjeno, dovrseno, masivno, protezno, neprozirno. 8ivstvo za sebe je zapravocovek, jer samo on ima s"a#vest. %artr kategoricki tvrdi+ MJovek najpre postoji, nalazi se,

 pojavljuje se na svet, a zatim se odredjuje.Q 1ratko 4 jasno+ egzistencija prethodi esenciji.>bog toga se %artrova filozofija egzistencije opravdano naziva egzistencijalizam.

@gzistencijalizam je humanizam1ao prvo nacelo egzistencijalizma, %artr istice stav po kome covek nije nista drugo do ono stosam od sebe ucini. 6ednom su nas nasi roditelji rodili, a mi treba da preporodimo, tj.sami sebeda porodimo. %ustina coveka je svrsihodnost. 2n je uvideo da svaki covek potajno cezne da

 postane 8og. 4 zato on pise da je covek Mjedna uzaludna strastQ. 2n emocije smatra izuzetnovaznim podrucjem svesti. 2ne su za njega Qnagli pad u magicnoQ. %ustina zivota jenepojmljiva 4 nediskurzivna. 3vidjajuci da je moderni humanizam cesto bi Msmikvin list-kolonijalizma, %artr pise da coveka Mne moze nista od njega samoga spasitiQ. * posto je svakicovek otvoren sistem, totalizacija u toku, projekat 4 mogucnost- o njemu se moze govoriti tek

 posle smrti, kada zaokruzi 4 predstavi se celokupnim svojim zivotom 4 delom.@gzistencijalizam i marksizam

%artr pise 1ritikuu dijalektickog uma"marksizma#. 2n pre svega postavlja Mpitanje metodeQ 4 pise afirmativno o marksistickog dijalektici+QRazumeli smo najzad da je konkretnost istorija,

Page 34: Skripta Iz Filozofije

7/26/2019 Skripta Iz Filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-iz-filozofije 34/34

a akcija dijalektikaQ. 'ako se suceljavaju dve humanisticki komplementarne filozofije,egziistencijalizam 4 marksizam. &rva naglasava individualnu egzistenciju, a druga promislja

 prvenstveno drustveno bivstvo coveka. %artr profetski zakljucuje, predvi$ajuci dalji tokistorije, kako ce se marksizam degenerisati u neljudsku antropologiju, ako zanemari

 pojedinacnog coveka kao ssvoj temelj. 'o se 4 desilo. 1rajem TT veka doslo je do implozije

drustvenih sistema, cija je sluzbena ideologija bila marksizam.*B8@R 1*(4"/-EI#1ami je ro$en u *lziru. %tudirao je filozofiju u gradu *lziru, a diplomirao je s radom oodnosu &lotina 4 *vgustina. Juveni roman %tranac napisao je GI.god, a za vreme rataobjavljuje 4 (it o %izifu.8io je 4 clan &okreta otpora. 4zvode se njegove drame M1aligulaQ 4M&ravedniciQ. Codine L.dobija 9obelovu nagradu za knjizevnost. Codine EI.gine uautomobilskoj nesreci. 9edavno je izdat 4 jegov nedovrseni roman &rvi covek, u kome pise osvom fizickom 4 duhovnom ocu.Filozofija apsurda1ami tvrdi da je sustina sveta i ljudskog zivota apsurd"besmisao#. &riznaje da ne moze dadokaze da li zivot ima smisla ili ne, ali smatra da je mudrije ziveti tako kao da ga nema, ziveti

apsurd. *psurd ne pripada ni svetu ni coveku posebno, vec njihiovom odnosu+ suceljavanjuiracionalnosti sveta sa ljudskom sustinskom potrebom da osmisli svet u kome zivi. 1amijevafilozofija apsurda direktno implicira amoralizam"odsustvo morala#. Jovek je stranac u svetu,a stran je 4 samom sebi. (edjutim, ako bi covek ziveo samo u sadasnjosti, on ne bi biosvestan svoje konacnosti, a smrt bi bila samo nesrecan slucaj. 1ami niceanski promisljacoveka bez 8oga.