ŠKOLSTVO U BiH IKada se otvaraju medrese? U XI vijekuPrvi školski zakon u BiH? 1869g.Koje su opšte škole kod muslimana? Sibijan mektebi, ruždije, ibadije, Sultanije i AlijePrva ženska škola u Sarajevu?1866 (Miss Irbi i Mekenzi)Prva ženska privatna škola?1853 (hadži Staka, Kada je osnovana Bogoslovija u B. Luci?1866 (osnivač Vaso Pelagić)Prva Hrvatska škola u BiH? 1823, u Tolisi, Fra Ilija StarčevićPrva redovna Franjevačka škola u Hercegovini?1852. (u Mostaru, podigao biskup Barišić)Prva štamp. u BiH? Goražde,1519 Božidar GoraždPrva štamparija u Sarajevu?1866. Šerif OsmanpašaPrva štamparija u Mostaru?1872. i druga 1876.Najamnička ili poslužiteljska škola kod srba?1864U kojima manastirima nastava u Hrvata? Kraljeva-Sutjeska, Fojnica, KreševoGazihusrefbegova medresa – 1537Specijalne Škole po Hajrudinu Ćuriću?a) Mektebi (kabut)- učitelj mualim, muketibb) Džamije (kao srednje i visoke škole)c) Medrese – osnivaju se u XI vijekuPrva zanatska škola –1870 Kako se djele škole od 1879?Opće, narodne i privatne(kofensionalne)Prvi domaći udžbenik?1883 g.Zakon o obaveznoj nastavi?1911 gPrva učiteljska škola u BiH?1886/87 g (nastala iz obraz. Za pomoćne učitelje)Društvo učitelja – udruženje? 1904 SarajevoČasopisi i listovi do 1918 g (Bosanska Vila, Nada, Behar, novi behar, učiteljska zora, srpska škola, vijes, glas)Društvo srednjoškolskih profesora? 1909 gPrva ženska učiteljska škola? 1912Učiteljska škola – Daru-l-maullimin – 1893 gDržavne gimnazije u BiHa) 1879 – Sarajevo, niža gimnazijab) 1893 – Mostar, velika gimnazijac) 1895 – B. Luka, državna velika realkad) 1899 – Tuzla, velika giknazijae) 1905 – Sarajevo, državna velika realkaf) 1911 – Bihać, državna velika gimnazijag) 1913 – Derventa, niža realna gimnazijah) 1916 – Sarajevo, mala realkai) 1919 – Bijeljina j) 1920 – Prijedor k) 1921 – Trebinje Privatne gimnazije u BiH?a) 1896/97 Franjevačka gimnazijab) 1916 Travnik, nadbiskupska velika gimnazijac) 1918 Široki Brijeg, franjevačka velika gimnazijaPedagoški časopisi u BiH do 1918 ga) Školski vijesnik 1894b) Učiteljska zora 1905c) Srpska škola 1907

1

Školstvo u BiH IINacionalna i kulturna društVa u BiH 1902 Prosvjeta, srpsko prosvjetno društvo 1903 Gajret, muslimansko društvo 1907 Napredak, hrvatsko kulturno društvo 1923 Narodna uzdanica, muslimansko društvo 1892 Labenevolencija, jevrejsko društvoŽenske gimnazije u BiH 1924 -Prva ženska gimnazija 1940 -Druga ženska gimnazija 1935 -Ženska gimnazija u B .LuciTrgovačke akademije 1885 – Brčko 1912 – Sarajevo 1931/32 – B. Luka 1939/40 – Mostar Zemaljski muzej 1885 osnovan 1888 otvorenŠkole za vrjeme Ausrougarske – građanske škole Učiteljska škola u Sarajevu-muška-1886 Ženska učiteljska škola-1912 Privatna učiteljska škola u Zavodu Sv. Josipa-Sar-1884 Daru-l-muallimin – Učiteljska škola Sarajevo-1893 Ženska učiteljska škola – preparandija – Sar.- 1911 Muška učiteljska škola Mostar – 1913/14 Učiteljska škola u Derventi – 1914/15 Duhovni zavodi Srpska pravoslavna bogoslovija u Reljevu-1882 Šerijatska sudačka škola – Sar – 1887g Rimokatoličko svećeničko sjemenište – Sarajevo Franjevačka bogoslovija – Humac (Ljubuški) preselila u Mostar 1892Kulturne ustanove za vrijeme Austroug. (naučni zavodi) Zemaljski muzej – 1886 Statistički zavod – 1892 Meteroološki zavod – 1894 Geološki zavod – 1898 Balkanološki institut – 1904Trgovačka škola u Sarajevu 1886.Ženske škole u BiH 1858 Hadži stake Skenderove 1866 Sestra Miss Ibri i Mekenzi 1866 Škola milosrdnih sestara iz ZagrebaZakon o osmogodišnjem školovanju -1929Pedagoški časopisi i listovi 1918-1945 Nova škola, Sarajevo-1922 Uzgajatelj, Sarajevo-1923 Dobra djeca, Sarajevo-1928 Učiteljska straža, Sarajevo-1935 Male novine, Sarajevo-1936

2

Roditeljske novine, Sarajevo-1936Zakon o roditeljskim školama u BiH XII-1931Ukidanje nižih gimnazija-1929Građanske škole u BiH-1922/23I ženska osnovna škola u Sarajevu-1879 (prerasla u I nižu gim. 1897)Zakon o učiteljskim školama- spt. 1929.gMješovita (MiŽ) učiteljska škola- 1934/35Mješ. učiteljska šk. u B. Luci- 1925Zakon o srednjim školama, -aug. 1929Zakon za ženske zanate i srednje teh. Šk.III-1922Srednja tehnička škola u Sarajevu, okt.-1889Šumarska srednja škola-1927Šerijatska sudačka škola- 1887/88Viša islamska šerijatska teološka škola- 1837 Školstvo u BiH IIISpecijalne skole poslije rata1. za gluhonijemu djecu –1946 Sarajevo2. za umno zaostalu djecu –19473. za slijepu djecu –1951Zakon o visoj pedagoskoj skoli –1945Visa pedagoska u Sarajevu –29.4.1946Visoko skolstvo u BiH1946-pravni I medicinski fak.1947-poljoprivredni-sumarski fak.1949-teh.fakultet 2.12.1949-otvoren univerzitet1950-filozofski fak.1952-ekonomski fak.1951-(66) –akademija nauka i umjetnosti1955-muzicka akademijaZakoni o skolstvu u BiH1 skolski turski zakon-1869zakon o obaveznoj nastavi-1911zakon o 8-god. skolovanju –1929zakon o gradanskom skolovanju –dec.1931zakon o uciteljskim skolama –sept.1929zakon za zanatske,zenske,zan. i sred.teh.skole-mart 1922zakon o visim ped.skolama 1945zakon o srednjim skolama-1929 augustCasopisi u BiH poslije 1945Prosvjetni list-SA 1945Nasa skola-SA 49 i danasSkola danas-Mostar 1962 i danasPutevi i dostignuca u nastavi i vasp.-SA 1965 Porodica i djete SA 1953 i danas Povelja Kulina bana-1 poznati pisani datirani bosanski dokument koji je dokaz o postojanju cirilske i glagoljske pismenosti u BiH prije njene samostalnosti.Dubrovnik 1189.Ko se sluzio pisanom rjecju u srednjem vjeku u BiH-bogumili, franjevci, hodze,ucitelji, samoucki,putujuci svestenici,dijaci-prepisivali knjige i poducavali narod citanju i pisanju

3

Sta sadrzi sarajevska hagada-pravila obicajnih normi sarajevskih jevreja doseljenih u XV vjeku u bosnu iz spanijeInkunabule i koliko ih ima-najstarije stmapane knjige koje su se pojavile prije 1600 g.-od pronalaska stampe do XVI vjeka i ima ih oko 100 u BiHMula Mustafa Baseskija-znameniti kulturni radnik,zavrsio medresu i mekteb u SA roden u SA oko 1737.napiso hroniku dogadaja u SA,pratio dogadanja oko 55 god. na turskom jezikuPed. dokumentaciju cine-skolska,nastavnicka,ucenicka dokumentacija i pedago. beletristika Skolsku dokumetaciju cine-mat. knjiga ucenika,mat. knjiga nastavnika,registar uz mat. knjigu,ljetopis skole,knjiga zapisnika sjednica nastavnickog vjeca,knjiga organa upravljanja, razr.knjiga,god. plan rada skole,dnevnik rada i raspored sati

Predmet opste historije pedagogije i skolstvaŠta je historija pedagogije i školstvaNauka koja proučava razvoj odgojnog rada i pedagoških ideja od prvobitne zajednice do naše neposredne prošlosti, ona dakle proučava: razvoj odgojnih ciljeva, principa, metoda, sistema i upoznavanja najistaknutijih pedagoških ličnosti.Šta je predmet opšte historije pedagogijePredmet je proučavanje cjelokupne pedagoške prošlosti u njenoj društveno – historijskoj zavisnosti i ulozi, dakle proučavanje razvoja pedagoških doktrina, pedagoških sistema i odgojnih ustanova.Koje izvore koristi povjest pedagogije i školstva?Primarne, sekundarne i tercijalne. -spomenike, -kulturna dobra (materijalna, kulturna i nacionalna) -arhivi- školski muzeji- pomoćne discipline (sfingistika, heraldika, numizmatika, epigrafika, paleografika)Koje su pomoćne discipline?Heraldika – grboslovlje, epigrafika – slova i stara pisma u kamenu, numizmatika – proučava novac, paleografija – proučava stare spise.

STARI VIJEKVaspitanje u prvobitnoj zajedniciKakvo je bilo vaspitanje u prvobitnoj zajednici?Bezklasno, jedinstveno i za sve jednako.Koje su materijalne osnove prvobitne zajednice?-zajednička izrada i usavršavanje oruđa i oružja-zajedničko sticanje i uživanje najosnovnijih životnih potrebaKoji je zadatak starijeg naraštaja u prvobitnoj zajednici?U tome da svoja radna iskustva prenese na potomke i da ih tako pripremi za život i za zajedničke društvene interese.Koja je jedna jedina nejednakost u prvobitnoj zajednici?Podjela rada zasnovana na razlici u polu (npr. muškarci se bavili lovom a žene se brinule o domu), nejednakost i u vaspitanju: dječake osposobljavali za muške a žene za šenske poslove.Koje su najstarije robovlasničke države?Države starog istoka (Kina, Indija, Vavilon, Egipat)Ko je osnivač egiptologije ?Osnivač egiptologije je Fransoa Šampolion Ko je dešifrovao hijeroglife?Salamon

4

Šta je kultura i kako se djeli?Ono što prožima i određuje nekoga. Kultivirati znači oplemeniti. Duhovna kultura: religija, filozofija, pravo, moral, jezik, pisma, knjige. Materijalna: graditeljst; arhitekt; mostograd; mater.dobra.Šta se učilo u Kineskim školama?Čitanje, pisanje, filozofija, moral, astronomija.Koja 2 antagonistička sistema vaspitanja postoje u robovlasničkom društvu?Vaspitanje robovlasničkog i vaspitanje robovskog podmlatka.Šta je sadržavao u sebi grčki i rimski vaspitni ideal?Pored tjelesnog i elementarno – umno i politički, moralno, estetsko i filozofsko obrazovanje i vaspitanje.Šta je to Kalokagathija ? Sinteza estetskog i etičkog ideala (kolos-lijep, agathos-dobar)Šta se učilo u Egiptu?Aritmetika, geometrija, astronomija, medicina, religija.Materijal za pisanje u Egiptu?Na voštanim tablicama, kasnije na papirusu.Gdje i kada je nikla kultura?Na istoku više hiljada godina prije n.e. odnosno pronađeno je pismo i počela se razvijati nauka.Koje discipline tvore Pentalon ? -Petboj- (grčka) skakanje, bacanje koplja, trčanje, bacanje diska i hrvanje.Kada su nastale prve skole , gdje i za koja zanimanja ?- nastale su 2500 p.n.e. u doba starog egipatskog kraljevstva, na istoku zu rijeku Nil. To su skole za pisare i vojnike.7 svjetskih cuda?- Svinga kod Gizeha, Semiramidini vjecni vrtovi, Artemizij u Efesu, Mauzolej u Harikarnasu, Rotski Kolos, Faros kraj Aleksandrije, Keopsova piramida.

SPARTA, ATINA, SOKRAT,PLATON, ARISVaspitni cilj u Sparti?Da se omladina što bolje tjelesno izvježba u vojničke svrhe i da stekne takvo moralno vaspitanje da poštuje zakon i starost, da sluša državu i pretpostavljene, da bude izdržljiva, što manje osjetljiva, što borbenija.Glavna sredstva tjelesnog vaspitanja u Spartu?Bile su gimnastičke vježbe – trčanje, skakanje, borbene vježbe, vježbe u oružju, noćni lovovi na robove.Vaspitni cilj u Atini? Vaspitati dobre građane, ali na način koji odgovara karakteru trgovačke i visoko kulturne atinske države.

Otkud potiče naziv PERIPATETIČKA NAUKA – ŠKOLA?To je naziv za Aristotelovu školu (filozofsku školu – licej). U njoj se nastava izvodila u šetnji hodnicima LICEJA. Šetajući su vođeni razgovori i tako su se obrazovali.Škole u Atini?- Škola gramatisa i kitarisa (7-14)

Čitanje, pisanje, računanje, sviranje na liri i kitari, pjevanje i igranje- Palestra (14-16)

Vještine pentathlona, plivanje- Gimnazije (16-18)

Vježbao se razgovor, umjetnost, filozofija gimnastike.- Efebije (18-20)

5

Pomorstvo, državni zakoni, vježbanje u vojnim pohodima, služba se vrši u gradski pos.)

Ko su sofisti i koji su najpoznatiji?Profesionalni učitelji govorništva. Najpoznatiji su Protagora, Gorgija i Hipija. Oni su pripovjedali saznajni i etički relativizam.Sokratovi pedagoški pogledi?Nasuprot Sofistima ucvrstio je vjeru u saznanje, istinu i vrlinu. Po Sokratu- istina nije nesto subjektivno, ne zavisi od covjeka, nego da je objektivna, da se moze saznati. Najvise saznanje je eticko saznanje, saznanje dobra i zla, saznanje vrline. Sokrat je najvise cijenio znanje o moralu. Njegova osnovna metoda je indukcija. Znacaj: uzdrmao je osnove relativizma sofista, naglasavao vaspitni ideal moralnog savrsenstva, zalagao se za upotrebu metode indukcije u vaspitanju.Platonova djela: Drzava i Zakoni Platonov znacaj za pedagogiju: poceo da pise sistematicnije o vaspitanju, ukazao na drustveno-politicku vaznost vaspitanja, posvetio veliku paznju teorijskom obrazovanju, obradio sistem navika koje mladog covjeka treba da obogacuju i osposobljavaju apstraktnija misljenja, sto je usavrsio moralno obrazovanje vrlinama kao sto su mudrost, hrabrost, umjerenost.Aristotelova djela: Politika, O vaspitanjuSta je proucavao Aristotel:- filozofiju, poltiku, etiku, estetiku, logiku, prir. naukePo Aristotelu covjek ima 3 duse; Vegetativnu (hranjenje, rasplodavanje), Animalnu (osjecanje, htijenje) i Razumnu (njoj pripada funkcija misljenja i saznanja).Ko je osnovao LICEJ, kada i gdje?- Aristotel, 355 god.; u Atini u blizini hrama Apolona Likejskog Kako se zvala Aristotelova skola?- LYKEIKON- licej- to je narocita gimnazija izgradena 355 god. u Atini u blizini hrama Apolona Likejskog Aristotel razlikuje trostruko vaspitanje: tjelesno, moralno i razumno.Aristotel je prvi podjelio razvoj mladog covjeka na 3 perioda: do 7 god. razvoj kod kuce; 7-14 polne zrelosti (citanje, pisanje, crtanje, racunanje); 14-21 Znameniti Aristotelovi vaspitni faktori su:- priroda, teoretska nastava, vjezbe

Helenizam, RimSta je helenizam?- spajanje Grcke kulture sa orijentalnom kulturom. Doba helenizma je doba 3 vjeka p.n.e. i 2 vjeka p.n.e. Helenisti su omladini dali predmete 7 slobodnih vjestina.Karakter rimskog vaspitanja?- u republikanskom rimu je veoma ojacalo robovlasnistvo. Rimska imperija se sirila i glavna potreba rimske drzave bila je u tome da se silom vlada nad porobljenim narodom. Karakter je izrazito prakticni.Skole u Rimu?- ELEMENTARE (privatne skole, primitivne i malobrojne). Vise se vremena posvecivalo republikanskom patriotskom vaspitanju, mladi su ucili zakone sa 12 tablica napamet, moralne vrline. GRAMATICKE (zbog znacaja govornostva, kao osnova za dobro govornistvo, ucili latinski i grcki). RETORSKE (govornicke- zadatak da se ucenici izvjezbaju u govornistvu, ucili govornistvo, filozofiju, pravo, matematiku, astronomiju). VISE DRZAVNE SKOLE (ucile su pravo, medicinu, retoriku i filozofiju).Kvintilijanove misli o odgoju?- Njegovi ped. pogledi su iznjeti u cuvenom djelu u 12 knjiga „O vaspitanju govornika“. U tom djelu on je prihvatio i sredio grcke pedagoske ideje i dopunio ih. Kad on govori o vaspitanju govornika – on misli na vaspizanje siroko obrazovanog i potpuno postenog covjeka. On se zauzima za javno skolstvo i odbacuje privatno. Treba pokloniti veliku paznju materinskom jeziku, naglasava estetski i moralni odgoj djeteta. Elementarnu nastavu treba da vrse najbolji ucitelji, a djete mora da bude enciklopedijski odgojeno. Osim jezicke i knjizevne nastave jos i nastava matematike,

6

geometrije, muzike, filozofije, historije, prava. On prvi detaljno govori o metodici nastave i sto navodi niz didaktickih principa. Protiv je tjelesnih kazni. Nastava treba da obuhvati 3 stepena (imitiranje, teoretsku nastavu i vjezbe). Igra zauzima veliku ulogu u jacanju duhovnih funkcija. U malom dobu treba paziti na ispravan govor. Sta je potrebno dobrom govorniku ( po Kvintlijanu )?- Potrebno je siroko obrazovanje i postenje, jer dobar govornik uopce i ne moze biti drugaciji. Osim jezicke i knjizevne nastave jos i nastava matematike, geometrije, muzike, filozofije, historije, prava, prirodne nauke. Dakle potrebno je enciklopedijsko obrazovanje.Sta su skole KATEHUMENA?- skole u kojima su odrasli (katehumeni) pripremani za primanje krscanske vjere. Ucitelji su se zvali KATEHETE a nastava KATEHEZA. Katehetska skola – obuka u obliku pitanja i doslovce naucenih odgovora.Hriscanski vaspitnicilj?- sto veca bogougodnost, da covjek sto vise sluzi Bogu i da postigne hriscansku mudrost.

SREDNJI VIJEKVaspitanje, skolstvo u doba feudalizmaSpanski univerziteti?- Kordoba, Sevilja, Malaga i GranadaSkolstvo u feudalizmu?- CRKVENE SKOLE su neposredno pripremale ucenike za svecenicki rad. Nastava sadzajno podredena crkvenim ciljevima. Talentirani su ucili 7 slobodnih vjestina. Nastava je bila individualna. Crkvene skole su se djelile na: manastirske (interne i eksterne), katedralne, parohijske, TRIVIJ: gramatika, retorika i dijalektrika.KVADRIJ?- aritmetika, geometrija, astronomija, muzika. TRIVIJ?- gramatika, retorika i dijalektrika.Gradanske skole u feudalizmu ?- posto su rasli gradovi i stanovnostvo, osjecala se potreba za skolama koje su odgovarale gradanima za neko osnovno znanje prema njihovom staleskim potrebama. Zato se u 12 i 13 vjeku javljaju gradanske skole kojima su upravljale gradske samouprave. Zadatak: osposobiti gradane za zanatske i trgovacke poslove i za upravne sluzbe. Djeca uciti: citat, pisat, racunat, gramatiku. Osnovane su i privatne gradske skole a izdrzavali su ich roditeli ucenika. Crkva se borila protiv ovih skola zbog gubitka monopola koji je imala u skolstvu. SHOLASTIKA – sta je to?- da bi se vjera razumom dokazala a time i autoritet crkve u tu svrhu su se crkveni filozofi oslonili na idealisticke elemente u aristotelovoj filozofiji – tako su izgradili posebnu crkvenu filozofiju- nazvanu sholastika. Dakle sholastika bi trebala uskladiti vjeru sa razumom. Dobre strane sholastike?- unapredivala logicko misljenje i jacala smisao za filozofijuSta su humanizam i renesansa?- Renesansa- pokret na podrucju umjetnosti i cjelokupnog naucnog zivota. Humanizam- naucno nastojanje tog vremenaSta je humanizam u vaspitanju?- strpljivo i humano (covjecno) postupati s covjekomPrvi univerziteti u Evropi?- Vise skole u: Parizu (filozofsko- teoloska), u Bolonji (pravo), u Salemu (medicina), Kordova (XII vjek)- Univerziteti: 13 vjek Oksford i Kembridz (Engleska), 13 vjek Bec, Bazel, Frajburg, Tibingen. Kao suprotnost tim univerzitetima crkva osniva svoj univerzitet u Parizu.Svjetovni feudalci su ucili 7 viteskih vjestina?- Jahanje, plivanje, lov, sah, macevanje, sastavljanje stihova, gadanje strijelom i kopljem.7 viteskih vaspitanja?- sa 7 godina sin feudalca postajao je „paž“ (odan svom feudalcu), sa 14 godina postao bi stitonosa (pratio feudalca u lovu, turnirima) sa 21 godinu postao bi vitez (mladic izvjezban u viteske discipline).Nastava u feudalizmu?- Sadrzajnoje bila podredena crkvenim ciljevima i oslanjala se na mehanicko ucenje napamet. Talentovaniji su ucenici ucili 7 slobodnih vjestina. Nastava je individualna. Ucitelj diktirao gradivo.

7

Karakteristike feudalne pedagogije?- tezilo se vaspitanju covjeka kao tipa, gradivo se moralo pamtiti, verbalna nastava, sticanje znanja iz knjiga, dedukcija je osnovna metoda, didakticki sablon, potreba za ucenjem i vaspitanjem opravdana iskljucivo razlozima onog svjeta, cilj i sadrzaj nastave su moralno –vjerski, nepovjerenje u djecu.

BURZOASKA PEDAGOGIJAHumanizam i renesansaPedagozi renesanse i humanizma u Italiji i Francuskoj?- U Italiji: Vitorio de Feltre, Mafeo Veđo. U Francuskoj: Fransoa Rable, Mišel Montenj. U Njemackoj: Erazmo Roterdamski. U Spaniji: Ludovik Vives.Sta je REFORMACIJA?- predstavlja vjerski oblik socijalnog otpora seljaka, zanatlija i trgovaca protiv feudalnog gospodarstva katolicke crkve i feudalizma uopste. Njemacki reformator je Martin Luter. Njegovim pogledima na organizovanje i sadrzinu skolstva dominiraju uglavnom interesi protestantske crkve i vjereVaspitni ciljevi Tomasa Mora (Humanizam u Engleskoj)? Opste obavezno skolovanje, jednakost obrazovanja za muskarce i zene, nastava na maternjem jeziku, isticanje realistickih znanja, ociglednost nastave, neophodnost tjelesnog i radnog vaspitanja, siroko obrazo., i samoobrazovanje odraslihPedagoski pogledi Tomasa i Kampanele? Nema privatne svojine proizvodnih sredstava, svi moraju raditi i svako dobija koliko mu je potrebno, drzava se stara o vaspitanju svih, muskarci i zene imaju jednaka prava u obrazovanju, nema suprotnosti izmedu umnog i fizickog rada, svaki je rad castan i svako bira rad prema svojim sklonostima.Djela T.Mora? „O najboljem drzavnom uredenju i novom ostrvu utopija“ (1516) Djelo Kampanele „Grad Sunca“Jezuitsko vaspitanje i skolski sistem?- Protiv reformacije borio se jezuitski red koji je osnovao spanski plemic i svestenik Ignacije Lojola, 1534 godine. Skolski zavodi su bili internatski uredeni, time su djecu odvojili i podredili ih sebi. Cjelokupna nastava je bila prozeta strogim vjerskim duhom. Glavni cilj jezuitskog vaspitnog sistema bio je stvoriti covjeka koji ce biti nepokolebljivo cvrst u katolickoj vjeri i odan autoritetu crkve.Karakteristike burzoaske pedagogije?- tezilo se vaspitanju covjeka kao pojedinca, gradivo se trebalo shvatiti, ocigledna nastava, sticanje znanja iz prirode indukcija kao osnovna nastavna metoda, raznovrsnost nastavnih principa i metoda, sadrzaj nastave oslanja se na prirodne nauke, opravdava ucenje covjekovim zadacima na ovom svjetu, vodi se racuna o djetetovim teznjama i o njegovim dusevnim i individualnim osobinama.

Burzoaska pedagogija i vaspitanje u 17 i 18 vijeku Sta je napisao KOMENSKi ?- didaktika 1628-1630, Informatorijum za matematicku skolu 1630, Kratki nacrt osnovne skole u kraljevstvu, Velika didaktika 1632, put svjetlosti 1641-42, pansofijska skola 1650-1651, zakoni dobro uredene skole 1653, otvorena vrata do jezika, culni svjet u slikama 1654Koji su uticaji prisutni u radu Komenskog ?- uticajk renesansne pedagogije i renesansnog zivotnog optimizma, uticaj demokratskih teznji tadasnjih vjerskih sekti, Bekonove filozofijeCime je Bekonova filozofija uticala na Komenskog ?- svojim shvatanjem: saznanja, naucne metode (senzualizam i indukcija) i naukeVaspitni cilj po Komenskom ?- je religiozan, u sticanju vjecnog blazenstva na drugom svijetuPedagoski principi po Komenskom ?- da vaspitanje bude u skladu sa spoljnom prirodom, postupnost, sistematicnost, ociglednost, aktivnost, ponavljanja i vjezbanja pravila –(bliznjem-daljnjem, pozitivnim-negativnim, jednostavno- slozeno, lakseg-tezem)

8

Kakav je odgoj potrebno razviti kod svakog covjeka po Komenskom ?- umni, moralni i vjerski4 doba ljudskog zivota po Komenskom ?- djecje, djecacko, mladicko, muzevnoSkolski stupnjevi po Komenskom?- 0-6 god. materinska skola –vaspitanje kod kuce, majke u porodici; 6-12 god. skola maternjeg jezika (u svakom mjestu); 12-18 god. gimnazija il latinska skola (u svakom mjestu); 18-24 god.; Akademija za studiranje u svakoj drzavi ili pokrajini. Skolovanje treba zavrsiti putovanjemZadatak materinske skole?- da djete razvija cula, da stice I prosiruje predtsve o svjetu, da mauci da govori, navikne na neke vjestine ruku, da navikne na moralne osobine, umjetnost, cistocu, poslusnost, vjersko obrazovanje.Sta je zadatak skole na maternjem jeziku?- da skola buede skola: citanja, pisanja, racunanja, sa nesto geometrije, da se uce prirodne nauke, zemljopis, vjeronauka, rucni rad i pjevanje. Maternjem jeziku posvvetiti veliku brigu jer je on osnova za znanje ostalih jezika. Potrebno je znanje i osnovnih moralnih, ekonomskih i politickih znanja.Sta se ucilo u gimnazijama ili latinskim skolama?- gramatika, retorika, dijalektika, astronomija, muzika, historija, zemljopis, etika.Akademije po Komenskom?- trebaju imati teoloski, pravni i medicinski fakultetMoralno vaspitanje po Komenskom?- zasniva ga na hriscanskom shvatanju morala. Treba njegovati prije svega: mudrost, umjerenost, muzevnost, pravednost, savladavanje strasti i osjecanja, poniznost, poslusnost, dobronamjernost, postivanje starijeg, ljubav prema radu.Glavna sredstva moralnog vaspitanja su?- primjer, moralni propisi i pravilaZnacaj Komenskog?- bio je veliki teoreticar i prakticar, izgradio velicanstveni pedagoski sistem, svoj pedagoski sistem zasnovao na skladu s prirodom, zalagao se za jedinstvene skole, zahtjevao je opste obavezno skolovanje u osnovnoj skoli, borac protiv sholasticke nastave, zauzimao se za uvodenje novih narocito realnih predmeta, istakao nastavne pricipe, istakao neke novine u skoli (skolsku godinu, nastavni cas, razred i drugo), dao mnogobrojna metodska uputstva i napisao neke udzbenike, zakonitosti nastave uskladivao sa zakonitosti u prirodu, osnivac didaktike, uticao na pedagoske poglede savremenika i kasnijih velikih pedagoskih licnosti.

DZON LOK – RENE DEKARTRATKE -TOMAS MOR- BEKONKoje bio filozof Rene Dekart ? – francuski filozof,osnivac burzoaskog racionalizma. U racionalizmu-ima svoj korjen snazan duhovni pokret koji je poceo u Holandiji i Engleskoj i koji nazivamo PROSVJETITELJSTVO. On se osnivao na kapitalistickim teznjama burzoazije koja je bila i njegov nosilac.U 18-vjeku bio je nosilac – centar prosvjetiteljstva u Francuskoj.Znacaj Ratkea ? – naslutio potrebu za opstim obrazovanjem,za postupnoscu u nastavi,bio svjestan vaznosti maternjeg jezika,bio protiv nasilja,da nastava treba da polazi od stvarnosti.U cemu je znacaj DZ . Loka za historiju filozovskog i ped .? - zbog realizma koji se zasniva na Bekonovoj fil.Djela Dzona Loka? – Rasprava o ljudskom razuma (1689) i Misli o vaspitanju (1693).Cilj odgoja prema Dzonu Loku je? – formirati „dzentlmena“ sa „zdravim razumom“, sa odgovarajucim iskustvom i smislom za prakticne potrebe.Znacaj Lokove teorije moralnog vaspitanja u poredenju sa Komensk.? – je u tome sto vidljivo odrzava interese tada najnaprednijih drustvenih snaga i sto je izrad.na iskustvenom senzualistickom shvatanju morala.Najvazniji zadatak moralnog vaspitanja po Dzonu Loku je...?- formirati karakter,duh,da bi covjek znao da vlada sobom,da bi savladao svoje sklonosti,strasti,osobito pozudu i pohlepnost da bi bezuslovno podredivao svoj rad i razum i da tako postane samostalan.

9

Koje vjestine preporucuje Dzon Lok? – igra,jahanje,macevanje,stolarstvo,povrtlarstvo,knjigovodstvo.Koje je predmete proucavao Dzon Lok? – citanje,pisanje,crtanje (samo za talentovane ncenike),maternji,francuski i latinski jez.,geografija,anatomija,astronomija,historija,aritmwetika,geometrija,hronologija,etika,pravo(gradansko i prirodno),prirodna filozofija,grcki jez.(samo za naucnike).Znacaj Dzona Loka? – isticao je znacaj tjelesnog i moralnog vaspitanja,treba voditi racuna o individualnoj sposobnostimdjeteta,istakao neka nova korisna metodska uputstva, odlucan borac protiv sholasticke nastave i bubanja napamet, poucavanje djece na osonvu iskustva, vazan je bio rucni radKritika Dzona Loka? zalagao se za individualno vaspitanje, vaspitanje namijenjeno samo bogatoj djeci, pretjerano isticao samo prakticne teznje, obracao malo paznje na vaspitanje vaspitanja emocija i osjecaja u vaspitanju.Dzon Lok je detaljno razradio teoriju? Tjelesnog vaspitanja iz „Misli o vaspitanju“Ko je bio Frensis Bekon?- Osnivac engleskog filozofskog materijalizmaZ.Z. RUSO-DIDROKO JE OSNOVAO INSTITUT ZAN ZAK RUSO I GDJE?-Klapared i Bo West,1912,u Zenevi.Djela Z . Z Rusoa ? -Drustveni ugovor(rasprava,1762),„Nova Heloiza“), „Emil ili o vaspitanju“1762, „Ispovjesti“ – autobiografija.DEIZAM su ? -prirodna prava i prirodne vjere,prirodna religija.Ljudimne treba da se razlikuju po vjeri.RUSO govori o trostrukom vaspitanju?-vaspitava-priroda,ljudi i stvari.Vaspitni cilj Rusoa ( glavni ) –nije vaspitanje slobidnog covjeka jednog odredenog staleza,nego je to vaspitanje slobodnog covjeka uopste.Stepen u razvoju djeteta Z . Z . Rusoa ? I – do 2 god. Doba culnih utisaka,nemoc djeteta,plac,govor; II – 2-12 god. Doba kad djete nije niti covjek niti zivotinja, nego djete.; III – 12-15 god. Doba umnog vaspitanja;IV – doba moralnog vaspitanja; V – stepen-potpuna zrelost i Osposobljavanje za porodican zivot.Kritika Rusoa ? - izvodi vaspitne ciljeve iz prirode djeteta,prirodu treba bezuvjetno imati u vidu i njoj se prikloniti,greska je u prirodizaciji razvoja djeteta,pogresna tvrdnja da dijete ne treba da uci sve do 12 god.,da moralno vaspitanje prima tek u 15 god.(govori o Emilu o ranijem obrazovanju),prvi je proglasio nacelo „prirodnih posljedica (djete samo uoci greske), iz posljedica svog gjelovanja djete ce osjetiti svoje duznosti,potrbe,ali Ruso grijesi kada kaze da je to jedino odgojno sredstvo,do sistematickog znanja ucenik ne moze doci sam.Koje predmete Ruso istice a koje potpuno odbacuje ? – Istice: zemljopis, astronomiju,fizika, citanje, pisanje, racunanje,geometr.Odbacuje: vjeronauk i sedam slobodnih vjestina.Russovo gledanje odgoj i obrazovanje zene ? – U njegove najzaostalije poglede spada i njegov pogled na zenu i odgoj zene. – Ruso uvjeren da izmedu muza i zene postoje velike u razlike u misiji i spsobnostima, zenina misija je da rada djecu i udovoljava muzu, njen razum je dobar ali nije dubok i prodoran , zenu drugacije vaspitavati nego muskarca, vaspitavati je da se stara o muzu i domacinstvu, vaspitavati zenu tjelesno da bi rodila zdravo potomstvo, u moralnom pogledu uliti joj poslusnost, skromnost, umjerenost, uljudnost- konacno zena treba da je stalno podredena autoritetuZnacaj Rusoa ? Borac protiv sholasticke nastave,-princip: vaspitanje biti u skladu s prirodom, - povezivanje nastave s okolinom i iskustvom djeteta, -odbacivanje praznog nastavnog mehanizma, -za realisticko obrazovanje, -za tjelesno i radno vaspitanje, za duboko postovanje licnosti djeteta, znacajne su pedagoske ideje

10

Znacaj DIDROA ? Trazio da sva djeca trebaju znati citati, pisati, racunati, osnovna skolska nastava da bude besplatna i obavezna, crkva ne treba imati skole, u srednjoj skoli ograniciti nastavu stranih jezika a pojacati nastavu predmeta prirodnih nauka , narocito je isticao vrijednost realnih predmeta, od ucitelja trazio opste znanje i ljubav djeci i svom pozivu. Sta misli Hervecijus pod vaspitanjem?- prije svega na uticaje srustvene sredine u najsirem smislu rijeci, (politicki poredak, imovinske prilike,obicaji, prijatelji, knjige)Ko su pijetisti? Pijetisti su vazna protestanska vjerska sekta, narocito vazna za razvoj njemackog skolstva. U Pruskoj do sredine 18 st. Otvorilo se oko 2000 skola. Pijetisti su se brinuli o vaspitanju siromasne i napustene djece. Pijetist Franke je podigao ogromni zavod u Haleu gdje su bile smjesten: skola za siromasnu djecu, gradanska skola, skola za djecu plemica, latnska skola, vaspitni zavod za djevojke uglednih staleza. Pijetist Franke je prvi ostvario zamisao uciteljke skole. Glavni predmet je bio vjeronauka, ali je poklanjao paznju i realnim premetima. Zahtijevao je ociglednu nastavu.Ko su filatropisti?Njemacku pedagogiju prosvijecenosti predstavljali su FILATROPISTI. To je jedan pedagoski pravac nazvan po njihovom zavodu – Filantropin. Ovaj pravac je pokusao da ostvari Rusoove pedagoske principe. Vaspitni cilj su nalazili u covjekovoj sreci i blagostanju. Glavni predstavnik filantropizma bi je BEZDAVOR.Najveci znacaj filantropista je u tome sto su: - cijenili ralne predmete, korist nastave za zivot, - isticali vaznost tjelesnog vaspitanja. Filantropisti su napisali jedan broj udzbenika u osnovnoj skoli kao i pedagoskih spisa. Osnovnoj skoli pokret nije dao nista, interesovao se samo za vaspitanje visih staleza. Predstavnici: Bazedoc, Heker, Rohov, i Zaleman.Ko su bili JANZENISTI (u Francuskoj)?- vjerska sekta koja je polazila od ubjedenja da je priroda djeteta «po izvornom grijehu» pokvarena i zato su s djecom postupali srdacno ali su ujedno vrsili strogi nadzor nad njima da bi ih sacuvali og grijeha. Dali su svoj doprinos za razvoj francuskog drustva.Ko je predlagao najdemokratskije planove za organizaciju skolstva za vrijeme francuske revolucije?- KONDORSE, LA PELTJE I LAVOAZJE Skolski sistem po Kondorseu?- osnovna skola (citanje, pisanje, geometrija, aritmetika, gramatika,moral), produzene skole (dopuna osnovnih skola – matematika, hemija, etika, priroda), Instituti (srednje skole- poljoprivreda, zanatstvo, medicina), Liceji (visoke skole)Progresivni zahtjevi i misli francuskih prosvjetitelja?- opce, obavezno i besplatno skolovanje, svjetovnost nastave, realni karakter nastave, vaznost moralnog i individualnog odgoja, uloga drustvene sredine u razvoju individue, zastupali ideju drzavne skole i utilitarnog obrazovanja.Pedagoski realizam se ogleda u ?- u ociglednosti, odnosu stvari irjeci, odnosu pojedinacnog i opsteg, odnosu percepcije i pojma.Sta je prosvjetiteljstvo,kad se javlja i znacaj za razvitak skolstva?- je obrazovni i ideoloski pokret koji se pojavio krajem 12 vjeka u Evropi i snazno uticao na sav kulturni i pedagoski zivot u 18 i19 vjeku.Isticao je potrebu prosvjecivanja. Filozofski se zasnivao na Bekonovom empirizmu i Dekartovom racionalizmu (Njum,Smit,Balter, Volter, Didro, Volf).

NOVI VIJEKPrva polovinaPedagoska djela Pestalocija? – Vecernji casovi jednog pustinjaka, Lienhard i Gertruda, Da ili ne, Kako Gertruda uci svoju djecu, Dogadjaji moga zivota, Labudova pjesma, Dnevnik jednog oca, Metoda, Pismo jednog prijatelju o boravku u Stancu.Stepeni saznavanja vanjskog svijeta po Pestalociju?1. Posmatranje 2. Apstrahiranje i uopstavanja 3. Razmisljanje i govor.

11

Pestaloci je kao osnovni princip za elementarnu nastavu nasao 3 elementa? U broju, obliku, rijeci.Razlika u gledanju na princip ociglednosti kod Pestalocija i Komenskog? Pestaloci je princip ociglednosti shvatio dublje i pravilnije nego Komenski. Dok je Komenski gledao na ovaj princip suvise senzualisticki, Pestalociju je ocigleglednost znacila samo polaznu tacku ka apstraktnom misljenju odnosno znanju.Koje principe je isticao Pestaloci? Ociglednost, sistematicnost, postupnost, princip rada u prelazenju nast. Gradiva, pristupacnost, trajnost znanja, vaspitnosti nastave.Za koje je predmete Pestaloci napisao metodiku?Za elementarnu nastavu maternjeg jezika, arhitekture i zemljopisa.Metodiku nastave maternjeg jezika Pestaloci dijeli na 3 stepena?- upoznavanje glasova, - prosirivanje bogatstva rijeci, - gramaticko poznavanje jezika.Pestaloci je svoj vaspitni cilj podijelio na?- odgoj glave, - odgoj srca, - odgoj ruke.Sta je pestalocijum?To je ustanov, zavod osnovan 1891 u Cirihu. Tu postoji velika biblioteka sa nastavnim sredstvima i pomagalima.Znacaj Pestalocija? Napisao prilican broj pedagoskih dijela, - nastavu povezao sa radom, - isticao moralno i radno vaspitanje, - najznacajniji je po svojoj didaktici i metodici, - istakao didakticke princie, - prosirio sadrzaj nastave uvodjenjem novih predmeta, - prvi napisao detaljniju metodiku elementarne nastave.HERBART Ped. djela Herbarta?- Opsta ped. izvedena iz vaspitnog cilja (1806), Opsta prakticna filozofija (1808), Udzbenik za psihologiju (1809), Psihologija kao nauka (kasnije), Nacrt predavanja iz pedagogije (1833)Na kojim naukama je Herbart zasnovao pedagogiju?- na psihologiji i etici (iz etike je crpio vaspitne ciljeve a iz psihologije je crpio vaspitna sredstva)Vaspitni cilj po Herbartu? –Vaspitni cilj je na moralnom karakteru, u ispunjavanju moralnih ideja, dakle u karakternosti i vrlini, razvijanju odgovarajucih predstava.Vaspitna sredstva po Herbertu su: - vodenje djeteta, nastava i vaspitanje u uzem smislu (formiranje karaktera)Sredstva vodenja djeteta po Herbatru: opomena, nadzor, naredenje, zabrana, kazna, igra, rad, ljubav, autoritetKoje interese spominje Herbart?- A) Saznajni interesi: empirijski (odnosi se na iskustvene predmete i pojave), spekulativni (odnosi se na apstraktno misljenje) i estetski (omogucava procjenu estetskih vrijednosti). B) interesi zajednickog zivota: Simpateticki interes (radi se o odnosima izmedu pojedinaca), socijalni (odnos prema narodu, drzavi, covjecanstvu), Religiozni (odnos prema Bogu).Koji su oblici nastave po Herbartu?- deskriptivna, analiticka i sinteticka 4 stupnja nastave po Herbartu?- sistem, metod, jasnoca, asocijacijaZnacaj Herbarta?- napisao puno ped. djela, znanje zasnivati na interseima, podjelio nastavni proces na formalne nastavne stepene, snazno utico na americku i evropsku skolu, prvi predavao pedagogiju na univerzitetu, usavrsio didaktiku (najveci znacaj), artikulisao nastavni proces i nastavne casoveKritika Herbartovog ucenja? Izvodio vaspitni cilj i pedagogiju iz religiozne etike, u prvom redu misli na pojedinca, shvatanje vaspitnog cilja suvise usko, tjelesno vaspitanje nije ukljucio u pedagoski sistem, neprihvatljiva mu podjela vaspitnog cilja na spoljasnje i unutrasnje.

12

Fridrih Frebel je prvi obradio ? Sistem predskolskog vaspitanja.Zamisao predskolskog vaspitanja prvi je ostvario : Utopisticki socijalista R.Oven.Kad i gdje je Frebel osnovao „ vaspitni zavod “? 1817.g. u mjestu Kelhau.Kad i gdje je Frebel osnovao prvo djecije zabaviste ? 1837 u Blankeburgu (Njemacka).Frebel je svoju pedagosku zamisao zasnovao na ? Idejnim osnovama koje je preuzeo od njemacke klasicne Idealisticke filozofije Silinga,Hegela,Fihtea.Sta je vaspitni cilj po Frabelu?da se djete razvija u skladno rasclanjenu jedinicu.Frebel istice 4 vrste instiktivnih teznji ili nagona? Nagon za rad,-nagon za saznanje, umjetnicki nagon, religiozni nagon.Pedagoski principi Frebela ? -vaspitanje biti u skladu sa prirodom,-u skladu sa 4 instiktivne teznje ili nagona,-princip aktivnosti.Razvoj djeteta Frebel djeli na 3 stepene ? -rano djetinstvo (2-3 g.)-srednje djetinj.(do 7g.)-djecastvoGlavna odgojna sredstva po Frebelu ? -igra,umjetnicki rad i rad u prirodi.Sta po Frebelu znaci igra ? -pocetak djecijeg razvoja, djecijeg stvaralastva.Sredstva za igru po Frebelu ( DAROVI )?- lopta,kugla,kocka,valjak,razne plocice,kruzici,stapici i kocke za slaganje.Koji predmeti trebaju formirati djete po Frebelu?- religija,prirodopis,matemetika i jezik.Osim toga skolatreba da formira djete i estetski i umjetnicki.Po cemu je znacajan Frebel ? -citav je zivot posvetio predskolskom odgoju i predskoj.pedagogiji,-prvi je razvio sistem predsk.odgoja,-osnivac je djec.vrtica,propagira ih i priprema odgojiteljice za rad u vrticima.,stvarao je didakticki materijal,-zasnovao metodiju rada u djec.vrticima,-smatra se osnivacem predsk.odgoja i predskolske pedagogijePod cijim je ped. uticajem bio Disterweg?- Pestalozzi (vise), Herbart (manje)Kakav je duh Distervegove pedagogije ?- on je prosvjetiteljski i burzoasko- liberalniDistervegov odgojni cilj ?- je razvit covjeka i sve njegove dusevne snage i to u skladu s istinom, dobrotom i ljepotomVaspitac po Distervegu svoj rad mora da dovede u sklad sa ?- djecjom samoaktivnoscu, njegovom prirodom i datim kulturnim stepenomDidakticki principi Disterwega ?- da nastava ima vaspitni karakter, ociglednost, da nastava bude individualizirana, postupnost, samoaktivnost, trajnost znanja, sistematicnostPo Disterwegovom nastavnom procesu postoje 3 nastavna procesa?- cula percepcije, umno saznanje i preradivanjeDisterwegova pravila u principu postupnosti?- od lakseg ka tezem, od pojedinacnog ka opcem, od poznatog ka nepoznatom, od konkretnog ka apstraktnom, od blizeg ka daljemDisterweg govori o 2 nastavna postupka (metode)?- 1)oblik objasnjavanja, 2)razvojno upitni (heuristicki) oblikKako je Disterweg podjelio nastavne predmete?- historijske (istorija,geografija) i racionalne (matematika,fizika)Sta Distwerweg trazi od ucitelja?- siroko i dobro obrazovanje, kako u nastavnim premetima, tako i u pedagogiji, psihologiji, logici i spec. metodici, te i to da se ucitelj stalno i permanentno usavrsava Znacaj Disterwega?- uspjesno se i uporno borio na podrucju prakticne i teoretske pedagogije, protiv formalistickog i kasarnskog uredenja pruskog skolstva i nastave (gl. zasluga), borio se protiv sholasticke nastave, posvetio se osnovnom skolstvu i uciteljskom obrazovanju te organizaciji uciteljskih skola, smatraju ga ocem njemackog uciteljstva, istakao didakticke principe, vaspitavati u skladu s prirodom djeteta

13

Pedagoske ideje utopistickih socijalistaOd kojeg je uvjerenja polazio Robert Owen?- da je covjek bitno zavistan od sredine a ne od porijekla Sta je Owen narocito napao (nije prihvatio)?- privatnu svojinu, brak u burzoaskoj porodici i religijuOrganizacija vaspitanja po Owenu?- (2 do3 god) djeca su bila u jaslicama, (3 do5 god) djeca su bila u zabavistu, (5 do10 god) bili u skoli il radili u fabrici, (10 do14 god) posjecivala vecernju skolu, 17-25 omladina u Institutu uci, zabavlja se i pjeva.Koji su ciljevi Owenovog vaspitnog rada?- harmonija izmedu koristi pojedinca i zajednice, svestran razvoj covjekaSta uce djevojcice po Owenu?- krojenje, sivenje, kuhanje, zatim se uvode u kolektivnu domacicku skoluZnacaj Owena?- spojio fabricki rad s nastavom, prvi ostvario ideju predskolskog vaspitanja koju je teoretski prvi obradio Frebel, bio je protiv mehanockog ucenja, zalagao se za svestrani razvoj covjeka, zalagao se za odgoj bez religije, zalagao se za obrazovanje odraslih, zalagao se za to da o odgoju brine drzava, isticao duh kolektivnosti u moralnom vaspitanju, isticao vrijednosti nauke i znanja.Vaspitanje djece po S . Furijeu ? -vaspitanje djece treba izgradjivati na djecijoj teznji za radom.Djeca trebaju da se razvijaju uz nastavu i rad u dodiru sa prakticnom i umjetnickom aktivnoscu ljudi.Furijeova kritika burzoaskog vaspitnog sistema ? -ne zima u obzir djecije interese i sklonosti,-kvari njihovo zdravlje,-umno opterecuje djecu,-kritikuje kaznjavanje i atinjanje djece.Znacaj Sarla Furijea ? -njegova kritika burzoazijskog vaspitnog sistema,-misao o privlacnosti rada(razvijati interes za nauku putem rada),-postovati prirodne sklonosti djeteta,-visoko cjeni znanje i nauku,-vaspitanje kao stvar drzave

Skolstvo do Pariske KomunePostojale su 2 vrste srednjih skola u Francuskoj?- LICEJI-osnivala ih drzava, koledzi- otvarale ih samoupraveSta je to NEOHUMANIZAM?- (u Njemackoj) je najsnazniji duhovni pokret u prvoj polovini XIX vjeka koji je skolstvu dao izrazite crte. Neohumanizam je zahvatio:knjizevnost, poeziju (Gete, Siler,Herder) , filozogiju (Kant, hegel,fihte,herbart), Filologiju (Volf, Humbollt).Glavni cilj jezicke (latinske) nastave u Gimnazijama u XV i XVI vjeku je?- imitiranje i osposobljavanje ucenika za pismeno i usmeno izrazavanjeCentralna licnost u neohumanizmu na podrucju skolskog preobrazaja?- VILHELM HUMBOLTSistem skola u Rusiji?-parohijske (najniza-elementarna znanja), okruzne skole (priprema ucenika za gimnazije), Gimnazije (priprema za studije)Najznacajniji ruski revolucijski demokrati su?- Bjelinski, Hersen, Cernjisevski, DobroljubovVaspitni ciljevi ruski revolucijskih demokrata su?- za vaspitni ideal svestrano odgojenog covjeka, za licnost djeteta koju treba postovati i upoznati njene potrebe i sklonosti, odlucili su se za ideju covjecnosti i humanizma.Znacaj ruskih revolucijskih demokrata?- stvorili su pedagogiju ruske revolucijske demokratije, izvrsili snazan uticaj na ruske napredne pedagoge, odredili pravilan pravac u opstem obrazovanju

14

Druga polovina novog vijekaZasluge Marksa i Engelsa za vaspitno podrucje ?- njihova kritika burzoaskog vaspitanja, otkrili su lose stanje obrazovanja u skolstvu, zakljucci u njihovim djelima imaju fundametalni znacaj za razvoj pedagoske nauke, opste i besplatno skolstvoMarks i Engels su rjesili ova pedagoska osnovna pitanja ?- medusobni odnos izmedu prilika i vaspitanja, zadatak skolskog vaspitanja u klasnoj borbi, faktori umnog i tjelesnog razvoja, naucno i politehnicko obrazovanje u soc. drustvu, svestranije razvijen covjek,Karakter vaspitanja Marks , Engels ?- vaspitanje je dio drustvene stvarnosti i u krajnjem redu zavisi od materijalne osnove ili od proizvodnih odnosa.Od cega zavisi vaspitanje po Marksu i Engelsu ?- sistem proizvodnih snaga, podjele rada, interesa vladajuce klase, od kulture, od naukeSta pod odgojem podrazumjevaju Marks i Engles?- umno vaspitanje, fizicko vaspitanje (gimnasticke skole i vojne vjezbe), tehnicka obukaSta je znanje po Marksu i Engelsu?- znanje nije svrha samo po sebi, nego osnova za fgormiranje naucnog i stvaralackog dijalektricko- materijalistickog pogleda na svijet.Marks i Engels su istakli koje vaspitanje?- umno, fizicko, mora´lno, radno, politehnicko

HERBART SPENSER Poznato djelo Herbarta Spensera? O umnom, moralnom i fizickom vaspitanjuCilj odgoja po Spenseru? Da nas pripremi za potpun zivot i zivotnu borbu Spenser u nastavi ne prihvata? Sve ono sto nema prakticnu vrijednost, sto u zivotu ne koristi i zato kritikuje klasicno obrazovanje.Koje su aktivnosti(znanja) potrebna po Spenseru? 1) Aktivnosti koje covjeka neposredno fizicki odrzavaju(znanja iz anatomije,filozofije i higijenu).2)Aktivnosti koje covjeka posredno licno odrzavaju u zivotu(aritmetika,geometrija,mehanika,fizika,hemija,biologija).3)Aktivnosti kojie odrzavaju vrstu i porodicu(fiziologijapsihologija,pedagogija).4)Aktivnosti koje se ticu drustvenih i politickih odnosa (historija,sociologija). 5) Aktivnosti kojim ispunjavamo svoj odmor(knjizevnost,slikanje,muzika,pjesnistvo)Koje principe je istakao H.Spenser? – princip djecije aktivnosti, - princip postepenosti.Koja su pravila u principu postupnosti? Jednostavnog ka slozenom, - neodredenog ka odredenom, - konkretnom ka apstraktnom, - empirijkog ka racijonalnom.Osnovna nastava metoda po H.Spenseru? – induktivno istrazivacka (posmatranje,eksperimenti)Kako je H.Spenser zamisljao moralni razvoj? – Kao proces koji die od EGOIZAM preko ALTRUIZAM do RAVNOTEZE izmedu egoizama i altruizam.Spenserova metode za vaspitanje discipline? – da vaspitac u moralnom vaspitanju treba da bude AKTIVAN da bi vaspitao inicijativno energicne ljude,ljude jakog karaktera, - kritikovao je tjelesnu kaznu, - TRZISTE moralno-odgojnog postupanja u pogledu discipline postavio je na prirodne posljedice djecijeg postupka (upoznati djete sa losim posljedicama prestupa i iznositi mu poznate primjere)H.SPENSER je glasnik metode? –„PRIRODNIH POSLJEDICA“ , prirodnih kazni (kazna sama po sebi dolazi kao posljedica prestupa djeteta).Za nas ovaj princip neprihvatljiv , zasniva se na utilitaristickoj etici.Za sto se Spenser u tjelesnom vaspitanju zauzima , a samim tim razkikuje od Dz.Loka?zauzima se za dovoljnu ishranu , dovoljnu i odgovarajucu odjecu i smatra metodu ucvrscivanja stetnom pogresnom. U tome se razlikuje od Loka.Vrhovni (glavni)princip koji Spensera rukovodi u njegovom moralu i moralnom odgoju jeste? -njegov burzoaski ideal licne koristi i vjecite borbe za licni opstanak.Glavni cilj postupanja sa omladinom po Spenseru ? – zdravlje i prirodni razvoj

15

Spenser je bio odlucan protivnik...? bio je od glavnih ideologa eng.-americkog skolstva narocito u doba burzoaskog liberalizma, bio je protiv opterecenosti ucenika nastavnim planom i programom, da djete ne polazi u skolu prije 8 godine, Zauzimao se za realno obrazovanjePovezivanje nastave sa zivotom, Borba protiv formalizma i verbalizma u nastavi, protiv tjelesne kazneUSINSKI I LEFGATKoje je glavno djelo Usinskog?- «covjek kao premet vaspitanja»Vaspitni cilj po Usinskom?- njegov vaspitni ideal je covjek koji nije egoistican, koji spaja interese covjecanstva sa interesima svoga naroda i samog sebe, koji je obrazovan i moralno vaspitan i koji zudi za covjecnosti, a taj vaspitni cilj se moze postici jedino radomKoje su moralne vrijednosti po Usinskom?- ljubav prema radu, domovini i covjekoljubivostKoje faktore razvoja covjeka cijeni Usinski?- vaspitanje i nasljedeSvoju paznju na didaktickom podrucju Usinski je posvetio prije svega?- problemima djecejeg ucenja, znanja, navika, sklonostima za ucenje, metodskim problemima maternjeg jezika, razvoju misaonih djecjih spososbnosti, znacaju vjezbanja i ponavljanjaUsinski je razlikovao 2 vrste ucenja?- aktivno (na osnovu iskustva), i pasivno (koje daje skola). Smatrao je da se obje vrste ucenja moraju medusobno nadopunjavati.Najbolji motiv za ucenje po Usinskom je?- ljubav prema radu, a najvazniji predmet u osnovnoj skoli je nastava maternjeg jezikaOsnovna ideja maternjeg jezika po Usinskom?- u tome da djete moze izraziti jasno i samostalno samo onu misao koju je jasno i samostalno usvojio (ovo je i dans vazna misao za nastavnike maternjeg jezika).Usinski je detljno izradio?- metodiku nastave maternjeg jezikaTako Usinski daje veoma vazna uptstva za nastavu gramatike?- «upoznavanje djeteta sa gramatikom mora se zasnivati na njegovom posmatranju sopstvenog govora»Usinski je razlikovao 2 vrste ponavljanja?- pasivno (ucenik ponovo usvaja, prima ono sto je ranije usvojio), i aktivno (da ucenik sam u sebi obnovi tragove ranije primljenih predstava) Nastavni principi po Usinskom?- ociglednost, aktivnost, vaspitnost, trajnosti znanja, pristupacnosti, postepenost, narodnostiNa kojim je metodama Usinski metodski zasnovao jezicku nastavu?- glasovnoj i analiticko sintetickoj metodiZa unapredenje nastave Usinski je napisao sta?- 2 udzbenika i to: djecji svjet i maternji jezikUsinski je osudio teoriju?- teoriju formalnog obrazovanjaZnacaj Usinskog?- osnivac je ruske pedagogije, isticao je ljubav djece prema radu, bio je jedan od najvecih didakticara u historiji pedagogije, pisao o didaktici (didakticki principi) i metodici elementarne nastave, izradio detaljnu metodiku nastave maternjeg jezika, trazio vece obrazovanje ucitelja.Petar Francevic Lesgaft je poznat kao?- teoreticar porodicnog i tjelesnog vaspitanjaZa porodicno vaspitanje vazna je Lesgafova teorija?- teorija dodatnih nadrazaja Koji je zadatak teorije tjelesnog vaspitanja po Lesgafu?- teorija tjelesnog vaspitanja je njegova jos znacajnija teorija. Zadatak tjelesnog vaspitanja po Lesgaftu je da navikava covjeka da sa sto manje napora za sto krace vrijeme svjesno izvrsi sto veci fizicki radGdje i kada je Tolstoj otvorio skolu za seljacku djecu?-u Jasnoj Poljani 1859Tolstoj je u svom ped. radu bio pod uticajem cijim i zasto?- Rusoa jer je primio od njega teoriju slobodnog vaspitanja.Koje su poz. metodske strane skole u Jasnoj Poljani?- individualno postupanje sa djecom, ljubav i postovanje prema djeci, upoznavanje djeteta i razvijanje licnosti djeteta.

16

Sta se ucilo u skoli u Jasnoj Poljani?- citanje, pisanje, lijepo pisanje, price iz svetog pisma i ruske istorije, gramatika, crtanje i pjevanje, vjeronauka.Znacaj Tolstoja?- kritikovao feudalnu burzoasku kulturu i skolu, zalagao se za formiranje originalne ruske pedagogije, posebno istakao odnos prema djeci i njihovoj licnosti, napiso velik broj knjiga, spisa i udzbenikaSta je u njemackom skolstvu trazila Klara Cetkin?- da osnovna skola postane skola za sve, da se crkva potpuno odvoji od skole, da skola bude besplatna, da se siromasnima pomogne u hrani, odjeci i skolskom priboru, da zena postane u obrazovanju ravnopravna sa muskarcima, da se popravi materijalno stanje ucitelja.

PROGRESIVNA PEDAGOGIJA / UDRUŽENJA / ESENCIJALIZAMKoje su prve pedagogije nastale iz suprotnosti između pojedinaca i kolektiva?- Individualna pedagogija- Socijalna i - Pedagogija ličnostiGlavni principi progresivne pedagogije?Najvažniji uslov za razvoj djeteta je njegova samostalnost i zato je potrebno djeci omogućiti više ekskurzija, ručnog rada, igara i diskusija. Učenje treba biti prijatno da bi djete bilo aktivnije. Odnos učitelja prema učenicima da bude čovječanski i prijateljski. Pri odgoju i obrazovanju oslanjati se na interesovanje kod djece. Nastavno gradivo treba prilagoditi iskustvu djeteta.U školama progresivne pedagogije učila su se ova područja:Modeliranje, crtanje, pletenje, rad na drvetu, rad na metalu, , folklorne igre, pjevanje.U čemu se sastoji kritika progresivne pedagogije?- učitelj je izgubio vodeću ulogu u odgojno obrazovnom procesu- učenici u školi vrlo malo nauče- njihovo moralno vaspitanje je nedovoljnoŠta je dokazala progresivna pedagogija?Da je nemoguće uspješno odgajanje bez postavljanja zahtjeva, a to je isticao u svoje vrijeme veliki sovjetski pedagog Makarenko.Glavni principi naprednog pedagoškog udruženja?- da djete ima slobodu i da se prirodno razvija- da se interesovanje kod djeteta razvija organizovanim direktnih ili indirektnih dodira djeteta sa okolinom- da učitelj traži od djeteta aktivnost- da se treba proučavati psihološki razvoj djeteta- snažno su isticali fizičko vaspitanje i školsku higijenu- isticali su saradnju škole i doma- škole trebaju da ispitaju nove pedagoške idejeKo je bio DŽORDŽ KAUNTS?Član progresivnog pedagoškog udruženja koji je kritikovao progresivnu pedagogiju. On kritikuje progresivnu pedagogiju da ona nije izradila nikakvu teoriju koja bi bila značajna za poboljšanje društvanih prilika, nego je razvila samo teoriju anarhičkog i ekstremnog individualizma.Koji je zadatak vaspitanja progresivnog pedagoškog udruženja?Zadatak je dvostruki i to:- da razvija pojedinca (individualni zadatak vaspitanja),- da ga uključi u zajednicu da postane njen član (društv.)

17

Američko pedagoško udruženje?Progresivno pedagoško udruženje je 1944. g. Promjenilo svoj naziv u americko ped. udruzenje i prihvatilo smjernice za poboljsanje vaspitanja u SAD: svako djete treba imati jednake mogucnosti odgoja bez obzira na rasu, vjeru i ekonomski polozaj;- odrediti program obrazovanja za omladinu od 17-23 godineSta je cilj razvoja americkog ped. Udruzenja?- ici od pedocentrizma ka drustvenom aspektu odgojaSta je esencijalizam? – najstroziji americki protivnici progresivne pedagogije bili su esencijalisti. Esencijalizam je doktrina koja tvrdi da su neka dostignuca kulturnog razvoja bitna (neka saznanja, navike, postupci, ideali)Najugledniji predstavnik esencijalista bio je ?- BEGLI- profesor na kolumbijskom univerzitetuU cemu je suprotnost izmedu esencijalista i progresivni pedagoga?- Suprotnost je vec u samoj polaznoj tacki. - Esencijalsiti: kao polaznu tacku obrazovnog procesa smareaju iskustva čovječanstva,- Pristalice progresivne pedagogije, smatraju da je polazna tačka iskustvo djeteta.

METOD PROJEKAT – MORALNA I SEXUALNA PEDAGOGIJAPED. PRAVCI I ŠKOLE U EVROPI POČ XXst.Vrste projekata po KILPATRIKU?- Konstruktivni (ručni radovi)- Estetski (čitanje pjesama, slušanje muzike)- Problemski (zaključivanje, upoređivanje)- Specifično nastavi (čitanje, pisanje)Američki pedagog i kritičar progresivne pedagogije Henri Boul odbacuje šta?Klipartikov metod projekata.Metod projekata treba da udovolji ovim zahtjevima?- aktivnost (saradnja) učenika u nastavi- Vođenje računa o (psihološkim) principa- Moralno vaspitni efekat učenjaDobre strane METOD PROJEKATA?- Znanje, sposobnosti o osobenosti karaktera formiraju se aktivnim učestvovanjem u rješavanju istinskih problema.- Učenik se za svoj projekat koji je izabrao interesuje i doživljava kao svoj zadatak, a ne zadatak učitelja.- Učenik dođivljava projekat kao životni praktično značajni zadatak gdje može da primjeni svoja prethodna iskustva.- Učenik samusmjerava svoju aktivnost što kod njega pobuđuje svijest odgovornosti- Ako je projekat individualan – učenik može da izrazi svoju osobitost, a ako je kolektivan - razvija socijalnu odgovornosti i saradnju.Loše stane METOD PROJEKTA su?- Teško je organizovati dobar projekat jer to traži: dosta vremena, strpljenja, znanja i iskustva – što učenici nemaju.- Postoji opasnost od gubljenja vremena nesmotrenim uposljenjem učenika- Iako je ovako stečeno znanje od životnog značaja, ipak je ono često fragmentarno i izolovano.- Bogatija djeca imaju više mogućnosti da postignu uspjeh u projektu nego siromašnija, zbog uslova.

18

Uslovi za procvat moralne pedagogije?U intelektualizmu stare škole, -Što je kapitalistička država sve više zainteresovana za odgovarajuće moralno vaspitanje omladine jer ona baš ovakvim vaspitanje hoće da pridobije za sebe odanu omladinu.Moralna pedagogija je bila bliska kojim pokretima?- pokertu protiv alkoholizma- pokretu za sexualno vaspitanje- pokretu za državljansko vaspitanje- pokretu za «samosavlađivanje»FRIDRIH FERSTER je pobornik?Moralne pedagogijeNajpoznatija djela fridriha ferstera?«Škola i karakter», «Mudrost života»Sexualna pedagogija je?Poseban pedagoški pravac koji polno pitanje tretira odvojeno od cijelokupnog vaspitanja i društva uopšte i to vaspitanje veže za vjerskim uticajima.Pedagoški pravci i škole u Evropi početkom XX vj.?- progresivna pedagogija- pedagogija pragmatizma- eksperimentalna pedagogiaostali pedagoški pravci (aksiološka pedagogija, moralna i seksualna pedagogija)

STARA – NOVA – RADNA ŠKOLAKarakteristike stare škole?- Ona ističe znanje, usvajanje činjenica, površno znanje- Zanemarivala je svestrani razvoj ličnosti- Djete su smatrali pasivnim, a ne aktivnim bićem- Nastava se oslanjala na vid i sluh, a zanemarivala je odgojnu vrijednost aktivnog učenika- Učitelj je bio veoma aktivan, a aktivnost učenika je u drugom planu- Razgovor se u suštini svodiona učiteljevo ispitivanje- Odnos između učitelja i učenika bili su kao odnosi vladara i sluge- Djeca su morala priznavati autoritet učitelja- Onemogućavala je učenikovu socijalizaciju- Nije vodila računa o individualnim sposobnostima učenika- Odgoj nije bio povezan sa iskustvom djetetaDobre strane stare škole?- isticala je moralno vaspitanje- Nastava je bila temeljna- Razvijala je neke pozitivne navikeKarakteristike stare škole?- Sloboda – slobodan razvoj učenika bez ograničenja- Aktivnost učenika- Iskustvo djeteta kao osnova za sadržaj nastave- Socijalizacija – djeca se međusobno pomažu i razgovaraju- Kreativno izražavanje djece- Upoznavanje pojedinaca- Proučavanje djeteta- Svestran razvoj djeteta- Sporiji razvoj djeteta- Izostavljanje ocjenjivanja

19

- Povezanost učitelja sa razredom i okolinom- Saradnja između škole i roditeljaPredstavnici radne škole?Djui, Keršerštajer, Gaudig, Zajnik, M.Montesori, Dekroli, Blonski i Gleker.U čemu se nisu slagali neki predstavnici radne škole?Jedni su bili predstavnici ručnog rada u odgoju, a drugi pristalice duhovnog dječijeg rada. Većina se slagala za obje vrste rada. Pristalice radne škole su isticali značaj rada u odgoju i obrazovanju.Dobre strane radne škole?- Dala je veću važnost principu očiglednosti i usavršila ga - Borila se protiv preopterećenosti učenika nastavnim sadržajem- Borila se protiv čisto pasivnog memorisanja- Ozivljavanje stvarne nastave i razvijanje duhovnih sposobnosti kod djece- Isticala fizičko vaspitanje i jačala fizički razvoj učenika- Omogućila veću slobodu učenika u nastavi i saradnju- Obogatila sve specijalne metodike- Borila se za lični autoritet nastavnikaHugo Gaudin je?- Jedan od glavnih pobornika pedagogije ličnosti- Jedan od glavnih predstavnika radne školeRazlika između Gaudinga i Keršenštajnera – kao predstavnika radne škola- Gaudig je predstavnik radne škole – duhovnog pravca- Keršenštajner je ideolog radne škle u običniom smisluKoji su principi RADNE ŠKOLE u BEČU (GLEKERA)?- Patriotizam- Koncetracija- Aktivnost

DŽON DJUI M. MONTESORIŠta je pragmatizam i ko je osnivač?Je filozofija koristi, objektivna istina ne postoji. Osnivač je Džon Djuli. Koji je bio osnovni metod – cilj Džona Djulija?Kako pedagogiju izvesti (dedukovati) iz filozofijeGdje i kada Dž. Djuli osnovao prvu eksperimentalnu školu u SAD?Privatna škola za isprobavanje svojih pedagoških ideja (laboratorijska škola)- 1896. u Čikagu.Pod čijim je uticajeb bio Djui? Hegelove filozofijeŠta je znanje po Dž. Djuiu? Miso provjerena u individualnoj djelatnosti.Interesi po Djuiu?-interes za razgovor i dodir sa ljudima-interes za istraživanjem-interes za rad (stvaranje, građenje)-interes za umjetnička istraživanjaKo je sve uticao na Djuija, osim Hegela?- Herbart ( učenjem o interesima)- Frebel (ideom razvoja)- Darvin (idejom o razvoju u biologiji)Koje su dvije glavne karakeristike iskustva u smislu eksperimentizma?- Međusobno djelovanje (čovjek djeluje na spoljni svijet a ovaj opet na čovjeka; rezultat djelovanja je iskustvo)

20

- Kontinuitet iskustva (time se misli na svako sadašnje iskustvo mijenja, efekat prethodnog iskustva)Kako odgoj definiše Djui?Odgoj je rekonstrukcija i reorganizacija iskustvaProtiv čega je bio Djui i šta on traži?On je bio protiv razreda, nastavnog sata i podjele gradiva na predmete. Tražio je da se u školi sve podredi jedinstvu i cjelini iskustva, te da škola pripremi djete za sadašnjost, a ne za budućnost.Na čemu je Djui zasnovao metodiku nastave?Na dječijem radu. Škola treba da ima mnogo radionica,laboratorija, kuhinj, školski vrt (a muzej i biblioteku za dopunu znanja kada zatreba)Značaj Dž. Djuia i pedagogije pragmatizma?Što su pokušavali da između dva tradicionalna pravca (individualne I socijalne pedagogije) nađu treći pravac koji bi trebao da uzbjegne krajnosti oba navedena pravca. Džon Djui je jedna od najznačajnijih ličnosti savremene- današnje pedagogije. Istakao se svojom pragmatičkim idejama. Djui je bio odlučan protivnik HERBARTOVOG FORMALIZMA i dresure, zauzimao seza poštivanje djeteta, njihovih interesa, motiva i stvaralaštva, za približavanje škole životu, okolini i porodici.

KERŠENSTAJNER – GAUDIG – ZAJNIK - BLONSKIKoji je jedan od osnovnih zadataka državljanskog odgoja po KERŠENTAJNU?Odgoj karaktera odgoj, čvrste volje.Poznati Keršeštajnov princip je?Radna škola treba da uz najmanju količinu nastavnog gradiva razvija maksimum vještine, sposobnosti i ljubavi prema radu u službi državaljanskog vaspitanja.Koje su karakteristike Keršenštajnove radne škole?Ona daje što manje obrazovanja i fizički rad se vrši mehanički, bez veze sa nastavom i nastavnim sadržajem. Naročito je forsirao cilj: zanatski rad, želio je da pojača zanatlije, zemljoradnike, trgovce, dok nije bio oduševljen za razvoj industrije koja je sve slojeve rušila.Keršenštajn je poznat u historiji školstva po?Po tzv. produžnim školama koje je organizovao za radičku omladinu. A te škole su omladinu pripremale za poziv, bile su profesionalne. U školi su učili prvenstveno stručne predmete (industrijske i zanatske). Sva nastava je bila u duhu potpune odanosti njemačkoj naciji.Značaj Keršenštajna?Snažno je uticao na razvoj Njemačkog školstva u idejnom i organizacionom pogledu. Isticao radi princip u (modernoj) savremenoj školi. Istakao mnoge momente zanimljivog i korisnog u poštovanju djece od igre ka radu.Kritika Keršenštajna?Bio je protiv radničke klase, razdvojio obrazovanje (na više i niže slojeve društva), sa svojim odgojnim ciljevima bio u službi Njemačkog nacionalnog i imprijalističkog,Njemački pedagog Hugo Gaudik je zastupao pojam?Duhovnog rada u radnoj školi.Koji oblik rada zagovara GAUDIK?On zagovara grupni oblika rada u razreduPo čemu se razlikuju H. Gaudin i Keršerštajner?Gaudin kao najvažniji oblik nastave smatra aktivni duševni rad djece i takođe je izraziti predstavnik individualne i lične pedagogije (sve ovo je suprotno Keršeštajneru)Koji je glavni princip ZAJNIKA o školi?Nova škola ne treba da ističe samo nastavu slušanja i riječi, nego treba da zaposli u nastavi pored očiju i ušiju još i ruke, čulo pipanja, mišično, pokretne osjete itd. Učenik treba sa što

21

više čula saznavati i stvarati predstave i pojmove. Djete treba da modelira, sječe, mjeri radi sa žicom i limunom, da škola ima tehnički matrijal i sl. Zajnik je u školu uvodio ručni rad. U prvom redu zbog psiholoških razloga i razloga saznavanja društvenih i ekonomskih razloga i zbog tehničkih iestetskih sposobnosti, kao i odgojni razlozi.Koji je glavni značaj Zajnikove radne škole?U tome što je ovaj pedagog pokušao da nastvu u osnovnim školama reformiše u metodskom pogledu i to prije svega u I razredu osnovne škole kad djete počinje misliti apstraktno. Koji je glavni cilj ZAJNIKOVE radne škole?Njego glavni cilj nije bio zanatski rad kao kod Keršenštajnera, nego savremeni proizvodni tehničko industrijski rad. A polazna tačka njegove radne škole bila je POLITEHNIČKO obrazovanje, koje su toliko isticali Marks i Engels. Njegovu su školu zvali produktivnom. Kritika rada BLONSKOG?-Potcjenjivao je teoretsko znanje i učenje (bez kojih nema dobrog proizvodnog rada)-Htio je da se škola uključi u opšti ekonomsko-socijalni organizam i da tako lagano odumire.Dva osnovna metoda M Montesori bila su?Probuditi kod djeteta SAMOKREATIVNOST I SAMOPOŠTOVANJEPo čemu je značajna M Montesori?- Postigla uspjehe naročito na odgojnom području RUČNE AKTIVNOSTI, naročito u radnom djetinjstvu.- Bavila se odgojem prvo zaostale a kasnije normalne djece.- Izgradila je sistam odgoja čula. Za svako čulo imala je naročit materijal. Za boje je koristila tkaninu u bojama ili vunenu loptu žive boje za saznavanje oblika. – kutije daščice itd. Za razvijanje osjećaja sluha 13 zvončića sa različitim zvukom, sviraljke sa zvucima. Odgoju čula kao osnovu odredila je RUČNU AKTIVNOST I PLANSKO VJEŽBANJE. U vezi sa tim nastao je njenčuveni „DIDAKTIČKI MATERIJAL“ – to je niz radnih sredstava od kojih je svako imao samo jedan određen zadatak i dozvoljavao samo jednu upotrebu.- Pokušala pedagoški odgoj uskladiti sa razvojem djetete i bila značajna u oblasti pedagoškog odgoja.

EKSPERIMENTALNA PEDAGOGIJA / AUGUST LAJ / ERNEST MOJMAN / ALFRED BINE / TORNDAJK / AKSIOLOŠKA PEDAGOG.Šta je bio zadatak eksperimentalne pedagogije?Zadatak joj je bio da se posmatranje (opažanje) pedagoških pojava dopuni EKSPERIMENTOM I STATISTIKOM.Glavni predstavnici eksp. Pedagogije su?August Laj, Ernest Mojman (Njem.), Alferd Bine (fran), Edvard Torndajk (amer).Šta je August Laj upotrebljavao u rješavanju ped. pitanja?Eksperiment, statistiku, sistematsko posmatranje.Po čemu je poznat August Laj?- što je pokušao da u pedagogiju uvede biološko gledište- što jerješavajući ped. pitanja upotrebljavao: eksperiment, statistiku i sistematsko posmatranje.Aktivnosti koje u nastavi ističe Laj?Rtanje, modeliranje, slikanje, pjevanje, muzika, dramatizovanje, igre, ples, eksperimentisanje, gajenje biljaka, uzgoj živ.Koja je djela napisao ERNEST MOJMAN?- Uvod u eksperimentalnu pedagog.- Nacrt eksp. Pedagogije.

22

Koji su glavni zadaci eksp. Pedagogije po Mojmanu?- proučavanje duševnog i tkelesnog razvoja omladine u školsko doba- proučavanje razvoja duševnih sposobnosti- ispitivanje inteligencije- ponašanje djece u školskom raduKoje je metode Mojman prihvatio a koje odbacio?Istakao je INDUKATIVNE metode ( statistika, posmatranje, eksperiment), odbacio je DEDUKATIVNE metode.Alfred Bine je?Glavni predstavnik francuske eksp. pedagogije koji je inteligencju djece ispitivao «testovima»EDVARD TORNDAJK je? Glavni predstavnik američke eksp. pedagogijeŠto je Torndajk ubrajao među instikte?- čovjekovu umnu i tjelesnu aktivnost- dobrotu- težnju za vlašću - sklonost ka gospodarenju i naročito podredđivanjuKarakteristike eksperimentalne pedagogije prije i sada?- eksperimentalni rad se prije vršio u laboratorijama a poslije u razredu- ispiti su u početku bili individualni, poslije kolektivni- u početku su proučavaki pojedine ps. F-je, a poslije efikasnost nastave- Aksiološka (vrijednosna) pedagogija je? Pedagoški pravac i naročita vrsta kulturne pedagogije.Glavni predstavnici AKSIOLOŠKE PEDAGOGIJE su ?Vilhejm Ditlaj, Teodor Lit, Edvard ŠprangerAksiološka pedagogija je dobila ime po?Što joj je stalo do toga da omladina što više doživljava vrijednosti i to sa svih kulturnih područja, od religije i filozofije pa do umjetnosti i nauke.Špranger je učio da se svi ljudi mogu podjeliti u 6 vrsta ili oblika života?- privredni- teoretski- umjetnički- politički- socijalni- religiozni tip čovjekaČime aksiološka pedagogija smatra čovjeka?Skupom nekih apstraktnih formi, dispozicija.

Krupska – MakarenkoVaspitni cilj N.N. Krupske, da kod omladine treba vaspitati komunistički pogled na svijet i patriotizam i to tako da se ona bori za taj komunizam i socijalizam.Koje je principe – zahtjeve postavila Krupska?-djecu vaspitati da postanu aktivni graditelji socijalizma-djecu vaspitavati tako da žive i rade kolektivno (za zajednički cilj)-djeci razviti osjećanje za čast kolektiva kojem pripadajuKrupska je kao temeljmoralnog vaspitanja isticala? Idejnopolitičku usmjerenost nastaveZnačaj N.N. Krupske?-bila je jedna od najznačajnijih sovjetskih pedagoški ličnosti u uslovima revolucionarnog, političkog i pedagoškog rada.-zalagala se naročito za razvoj sovjetskog školstva i pionirske organizacije

23

Šta je radna kolonija kod A.S. Makarenka?Godine 1920. je Makarenko organizvao radnu koloniju za maloljetne prestupnike. Njegov cilj bio je vaspitati maloljetne prestupnike u uzoran radni kolektiv, što je i uspio. Iz poštovanja prema M. Gorkom, on je nazvao «radnom kolonijom M. Gorkog». Imali su i svoju ekonomiju gdje su radili i prevaspitavali se. Bili su svrstani u odjeljenja ( brigade).Navedite djela A.S. Makarenka?Pedagoška poema, zastave na kulama, knjiga za roditelje, odabrana pedagoška djela.Koje su vodeće pedagoške ideje kod A.S. MakarenkaIdeja kolektivnog vaspitanja. Ideja socijalnog humanizma. Ideja discipline.Ideja kolektivnog vaspitanja?Makarenko je prvi izradio osnove socijalističkog kolektivnog vaspitanja. Dokazao je da se kolektiv jača samo uporedo sa razvojem pojedinaca i da pojedinac uspjeva samo u okviru kolektivnog života. Makarenko je cjelokupnim svojim vaspitnim sistemom dokazao da je pravi kolektiv najbolji vaspitač pojedinca. Makarenko je pravilno isticao da je kolektiv moguć samo u socijalističkom društvu i to kao njegov dio. Da pojedinac svoje lične intrese podredi zajednici.Na čemu je Makarenko zasnivao kolektivno vaspitanje? Na radu i zasnivanju osjećaja dužnosti, odgovornosti i časti.Koji se sve rad razvio u Makarenkovoj koloniji?Industrijski, poljoprivredni, društveni, rad u klubovima i kružiocima, tehnički, obrazovni, umjetnički, samoposluživanje i nastava. Makarenko je povezivao nastavu sa proizvodnim radom.Veoma važan princip Makar. kolektivnog vaspitanja jeste u ?Kolektiv mora imati pred sobom uvjek nove radne zadatke, uvjek novi sadržaj i nove perspektive.Ideja discipline?Radnim životom Makarenko je vaspitavao volju i karakter omladine. Makarenko je mnogo raspravljo o disciplini. On je u svom radu konstatovao da disciplina nije samo sredstvo već je i rezultat (plod) vaspitanja. Disciplina je savlađivanje teškoča, borba za bolji kvalitet rada, za istrajan rad. Makarenko je bio za svjsnu disciplinu, a ne za slijepo pokorivanje.Faktori koji utiču na vaspitanje discipline su?Javno mnjenje kolektiva, autoritet, primjer, zahtjrv, uvjeravanje, razgovori s pitomcima, tradicije određenog kolektiva, raspored vremena i rada u kolektivu, kazna.

Škole u Americi – Njem. – Dalton plan Lenjin Vrste škola u nekim državama danas

Francuska: osnovana (6-14) srednja (osnovni odsjek, glavni odsjek, najviši razred)Engleska: škola za djecu (5-7) testovi orjentacije, srednja škola, centralna škola, šk. Za odrasle.Amerika: elementarna šk. (7-12), niža srednja (12-15), viša sred. (15-18), niži koledž (18-20), viši koledž (20-22).Američke škole cijene ove predmete: tjelesno vaspitanje, crtanje, muzičko vaspitanje, higijena, društvena higijenaOpšti nastavni predmeti u američkim školama: tjelesno, tehnika učenja, državljansko vaspitanje. Racionalno korišćenje slobodnog vremena i formiranje moralnog karaktera.Najpopularniji novi metodi u Amer. školstvu su?Dalton plan, metod projekta, metod probnih zadataka. Dalton plan? Učenici rade u laboratorijama. Tu izradjuju mjesečne zadatke iz odredjenog predmeta. Ako zapnu pitaju, pitaju za savjet učitelja. Svrha: navikavati učenika na samostalan rad. Prate se individualne sposobnosti učenika.

24

Slabosti Dalton plana: - odbacuje raspored časova –odbacuje i razrednu nastavu po natavnim časovima –ovaj metod nedaje sistematsko znanje –odbacuje vodeću ulogu učitelja u nastavi –odbacuje kolektivni rad i socijalizaciju.Metod probnih zadataka?Ovaj se metod najviše istakao u Americi. Američki pedagozi su sastavljali «testove školskog uspjeha». U ovim testovima bili su iz pojedinih predmeta zadatci koje su učenici morali sami rješiti. Učitelji bi zatim sabrali tačne i netačne odgovore i tako sticali sliku o tome kako učenici napreduju. Zadatci su bili na obrascima za ispunjavanje.

Kao dobra strana Američke škole ističe se?Težnja da učenici postanu samostalno aktivni u sastavljanju planova rada i traženja zaključaka iz obrađenog gradiva.Škole u Njemačkoj? Osnovna (6-10), škola za izgradnju odnosno uzdizanje učenika, više osnovne škole, više škole (najviši stepen).Koje su predmete izmjenili u Njemačkoj u vrjeme nacionalitma i Hitlera?Tjelesno vaspitanje - bilo u prvom planu zbog rata.Historija – isticali i dokazivali višu vrjednost njemačke rase koja treba da vlada svjetomZemljopis – omladini punili glavu kako su neke nenjemačke zemlje ustvari sastavni dio njemačke države.Lenjin je u obrazovanju tražio?Odvajanje crkve od države i škole od crkve. Bezplatno i obavezno opšte stručno obrazovanje djece oba pola do 16. godine. Pomaganje siromašne djece (hranom, odjećom i nastavnim sredstvima). Pravo na nastavu na maternjem jeziku u svim školama. Zabranu nadničarskog rada djece do 15 godina. Kao uslov za ostvarenje ovih uslova ističe «pad carskog apsolutizma».Šta je Lenjn odbacivao od stare škole?Vaspianje stare škole, jer je služio eksploatatorima. Idejno političku umjerenost sadržaja nastave. Izolovanost stare škole od naprednih društvenih zadataka.Šta je Lenjin primio iz stare škole?Znanje (svjesno usvojeno). Princip daktički po Lenjinu? Princip svjesnog usvajanja znanja. Vaspitanje svjesne discipline.Značaj V.I. Lenjina?-zauzimao se za razvoj svestranog čovjeka-sadržaj i metode vaspitnog rada vezao za socijalizam-isticao značaj moralnog vaspitanja za socijalizam

25