Skripta Odgovorena Pitanja-promet u Turizmu

Embed Size (px)

Text of Skripta Odgovorena Pitanja-promet u Turizmu

PROMET U TURIZMU (ispitna pitanja)1. OPA PITANJA1.1 Elaborirajte semantiki odnos pojmova tehnologija prometa i turizam. Tehnologija prometa obuhvaa prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije. Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranca u nekom mjestu ukoliko taj boravak ne znai stalno nastanjivanje i nije vezan za stjecanje zarade. Turizam je specifian modus meunarodne razmjene i arite ogromnog broja gospodarskih aktivnosti. 1.2 to je bit tzv. odrivog razvitka prometa u turistikom gospodarstvu? ODRIVI RAZVITAK - Kopneni prijevozni podsustavi mogu pokrenuti duboke i trajne promjene u gospodarskoj slici nekog podruja, odnosno drave, i izazvati korjenite promjene u namjeni povrina i razmjetaju stanovnitva. Ima primjera da su prometni objekti obezvrijedili nekad privlana i vrijedna podruja i umanjili njihove razvojne mogunosti. Potrebno je prihvatiti i tehnoloke razliitosti izmeu pojedinih kopnenih transportnih podsustava glede naina, jaine i prostornog dosega njihova utjecaja na razvitak odreenog podruja. Zbog takvog inventivnog djelovanja kopnenog prijevoza i zbog njegova jakog redistribucijskog utjecaja na cjeloviti politiki, ekonomski i socijalni habitus neke regionalne cjeline, nesumnjivo je opravdan afirmativni pristup u tretiranju kopnenih prometnih tehnologija. 1.3 Na hipotetikom primjeru dokaite sinergijske uinke prometa i turizma. Turizam utjee na promet na vie naina: intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture, porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava, uvoenje novih oblika organizacije prometa, porast prometa putnika i tereta. Promet utjee na turizam savladavanjem udaljenosti, odnosno omoguavanjem putovanja u turistike svrhe. to su prometni kapaciteti vei i suvremeniji, a relacije bolje, vee su mogunosti razvitka turizma. Ograniavajui utjecaj turizma na promet odreuje razmjere razvitka prometa na turistikom podruju. Prvi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turistikoj destinaciji i na podruju turistike destinacije. Istodobno to znai izbor podruja na kojem e se manifestirati i svi negativni uinci prometa, pa treba imati na umu da se na tim podrujima turistika ponuda moe ogranieno razvijati.

1

Ograniavajui utjecaj prometa na turizam obuhvaa prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. Prometna infrastruktura koja zbog sve jaih prometnih tokova, signalno-sigurnosnih ureaja postaje sve veih dimenzija i sve vee gustoe po jedinici povrine, vizualno degradira prostor i oduzima od prirode podruja koja bi se mogla koristiti na druge drutveno prihvatljive naine. 1.4 Koji su uzroci i posljedice privatizacije, odnosno liberalizacije transporta u turistikom gospodarstvu? UZROCI I POSLJEDICE PRIVATIZACIJE Procesi privatizacije transporta u turistikom gospodarstvu su implicirani brojnim problemima, promaajima i potekoama, kao posljedicama nepostojanje primjerene deregulacije transporta, neizvjesnosti i nedjelotvornosti financijskog trita, dezintegracije i stagnacije nacionalnih gospodarstva, primjena pogrenih modela privatizacije, zlouporaba, korupcija, gospodarski kriminal. 1.5 Koji su ciljevi i instrumenti prometne politike u RH i u Evropi? PROMETNE POLITIKE: Prometna politika kao aplikativna interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja izuava i primjenjuje zakonitosti mjera, akcija, instrumenata, sredstava i pripadajuih resursa (posebice prirodnih i ljudskih) u podrujima tehnike prometa, tehnologije prometa, organizacije prometa, ekonomike prometa, prometnog prava. Ciljevi: definiranje i predlaganje ciljeva, izbor ciljeva i odreivanje njihovih kriterija. Instrumenti: odreivanje cijena, odreena kvantitativna ogranienja, posebice investicijska i stvaranje monopola i njegova kontrola. 1.6 Obrazloite poloaj i znaenje Paneuropskih koridora (V I X) u prometnom razvitku RH. Brze, moderne i funkcionalne prometnice uvjetni su parametar razvitka turizma i jedan od najvanijih komplementarnih imbenika turizma. Turizam je neminovno povezan s putovanjem i s privremenim mijenjanjem mjesta boravka. Brojna istraivanja su pokazala da se u turistike svrhe najvie koriste cestovna vozila. To je posebno izraeno na Jadranu zbog izvanredno povoljnog geostratekog poloaja Mediterana kao receptivnog turistikog podruja u odnosu na gravitacijsko podruje emitivnih zemalja turistike potranje. Osnovni paneuropski koridori koji presijecaju Hrvatsku su sljedei: 1. Koridor V ogranak B: Rijeka Zagreb Budimpeta, - ogranak C: Ploe Sarajevo Osijek Budimpeta. 2. Koridor X - Glavni koridor: Munchen Salzburg Ljubljana Zagreb Beograd Skopje Solun / Atena s ogrankom Ni Sofija / Istambul, - ogranak A : Graz Maribor Zagreb. Ovi europski koridori su potpuno u skladu s glavnim hrvatskim longitudinalnim i transverzalnim prometnim pravcima. Kada bi im se dodao i Jadranski koridor, koji se prua uz obalu, na pravcu koji spaja sjevernu Italiju s Grkom, bila bi definirana okosnica cijele prometne mree.

2

1.7 Dokaite na praktinom primjeru dinamika i stohastika obiljeja prometa u odnosu na fluktuiranje turistike potranje. Dinamiko promatranje pojava jedinstvo prostora i vremena. Temelji se na promatranju svake pojave u neprekidnom stanju. Stohastiko promatranje pojava odreuje trenutano stanje u kretanju. 1.8 Objasnite utjecaj globalnog sustava pota i telekomunikacija na turizam? Potrebe za PT uslugama realiziraju se specifinim tehnolokim procesom, iji je obujam i kakvoa u funkciji stupnja izgraenosti PT infrastrukture i suprastrukture. Kvaliteta usluga zavisi od intenziteta potranje, o opremljenosti mree i drugim imbenicima. Ako se turizam kao masovni mobilitet ljudi, u odnosu na njihovu svakodnevnu aktivnost i angairanost, shvati kao vlastiti izbor u zadovoljenju rekreacijskih potreba, uz mogunost redukcije postojeih meusobnih veza, odnosno potreba, onda je PT u tom ozraju ona nit i vrsta veza posredstvom koje turist ostvaruje svoje najintimnije potrebe, u skladu sa ljudskom prirodom. Turizam je jedna meu neogranienim brojem sekundarnih ovjekovih potreba, koja se uglavnom sastoji u potrebi za viim oblicima odmora i razonode, te uz podrku PT sustava. Znaenje PT-a kao slube od posebnog dravnog interesa, a time i u turizmu, znatno prelazi interese jedne djelatnosti kao to je PT promet. Sva dogaanja u procesu evolucije PT-a imaju ekonomske, turistike i ope drutvene reperkusije. Sa stajalita infrastrukture ne bi se trebali promatrati kao usluga koja slijedi potrebe, nego kao bitna pretpostavka svakog oblika razvitka pa i turistikog. Da bi PT promet uspjeno utjecao na razvitak turistikog gospodarstva potrebno je iznai optimalne odnose ovih dvaju djelatnosti. 1.9 Prikaite grafiki i objasnite hipotetsku i realnu mreu linija elja u analizi turistike potranje. 1.10 Koje su relevantne odrednice posebne tehnoloke strukture vodnog, kopnenog i zranog prometa? Posebna tehnoloka struktura kopnenog prometa: elementi: materijalni (prometna infrastruktura visokogradnja i niskogradnja) energetski (konvencionalni i nekonvencionalni energenti) informacijski (vizulano i instrumentalno voenje) Posebna tehnoloka struktura zranog prometa: elementi: prirodni mediji energetski (ulazni i klipni pogon) informacijski (instrumentalno voenje) Posebna tehnoloka struktura pomorskog prometa: elementi: prirodni medij energetski (konvencionalni i nekonvencionalni energenti) informacijski (vizualno i instrumentalno voenje)

3

1.11 Objasnite razliku izmeu tehnikog i ekonomskog vijeka prijevoznog sredstva neke prometne grane. Trajnost vozila zavisi od njegove kvalitete i naina odravanja, a iskazuje se tehnikim vijekom trajanja vozila, koji je prosjeku dvostruko dueg trajanja od ekonomskog vijeka. Ekonomske karakteristike vozila vrlo su vane za racionalnu eksploataciju, a podrazumijeva visinu trokova za prijeeni kilometar puta, te trokove odravanja i popravka vozila. Navedeni trokovi ovise o vrsti i tipu vozila, o cesti i njenoj podlozi, o terenu i vozau, npr.: potronja goriva ovisi o vrsti i tipu vozila, brzini vonje, o korisnom optereenju vozila, o kvaliteti ceste. Ekonomske karakteristike prijevoznog sredstva sublimirane su u pojmu ekonomski vijek vozila, koji je u praksi prosjeno upola kraeg trajanja od tehnikog vijeka. Dovrenjem amortizacijskog tijeka (maks. 5 godina) trebao bi zavriti razdoblje racionalne uporabe komercijalnog vozila u stabilnom gospodarskom okruenju. 1.12 Koji su oblici primjene modularnog i intermodalnog prometa za turistike svrhe? 1.13 Obrazloite regresijsku i kategorijsku analizu putnikog prijevoza u dimenzioniranju turistike potranje. Regresijska analiza kao bazini element za stvaranje putovanja koriste se vrsta i intenzitet eksploatacije prometnog prostora. Kao nezavisne varijable u regresijskoj analizi usvajaju se zonska obiljeja, npr.: stupanj motorizacije (broj stanovnika/motorno vozilo), broj domainstava, broj zaposlenih osoba, prosjean prihod zaposlenika... Zavisne varijable su malobrojne, a svakako je najbitniji broj putovanja koja ulaze/izlaze iz zone s odreenim motivom i odreenim prijevoznim sredstvom. Kategorijska analiza tehnika je koja se koristi znatno ralanjenim podacima za determiniranje prometne potranje. Kao jedinica promatranja uzima se kuanstvo te koriste podaci izabranog vremenskog sjecita zbog ega je dostatan uzorak manje veliine i ueg vremenskog obuhvata. U projekciji prometnih kretanja, generiranje putovanja oituje se kao funkcija obiljeja domainstva, a privlaenje putovanja kao funkcija gospodarske aktivnosti prometnog podruja. Zavisno o motivima putovanja, stupnju motorizacije, prosjenim prihodima, profesijama lanova domainstava ustanovljuju se istovrsne skupine, odnosno kategorije istih. 1.14 Koje su pogodnosti SWOT analize u interakciji nekog prometnog podustava i turizma?

4

1.15 Objasnite dijagramima prijevozne itinerare, koji su karakteristini u izletniko-turistikom prometu. Itinerar je pravac kretanja prijevoznog