SadrajI 1. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4 5. 5.1. 5.1.1 5.2. 5.3. 5.3.1 5.3.2 5.3.3 5.3.4 6. 6.1. 6.1.1 6.1.2 6.1.3 6.2. 6.3 7. 7.1. 7.1.1 7.1.2 7.1.3 7.1.4 7.2. 7.2.1 7.2.2 7.2.3 7.3 7.3.1 7.4. 8. 8.1. 8.1.1 8.1.2 8.1.3 8.1.4 8.1.5 8.2. 8.3. 8.3.1 8.3.2 8.3.3 8.3.4 8.3.5 8.3.6 8.4. 8.4.1 8.4.2 8.4.3 8.4.4 UGOVORI O PRODAJI Pojam ugovora o prodaji Osobine ugovora o prodaji Dejstva ugovora o prodaji Zakljuivanje Etape u zakljuivanju Standardni ugovori Zakljunica Porudbina Bitni elementi ugovora o prodaji Predmet ugovora o prodaji Stvar kao predmet ugovora Koliina Cijena Odreivanje cijene prinudnim propisima Odreivanje cijene ugovorom Odreivanje cijene dispozitivnim propisima Promjena cijene Nebitni elementi ugovora o prodaji Kvalitet Odreivanje kvaliteta prinudnim propisima Odreivanje kvaliteta ugovorom Odreivanje kvaliteta dispozitivnim propisima Ambalaa Transportne klauzule Obaveze prodavca Isporuka Predmet isporuke Mjesto isporuke (u uem i irem smislu) Nain isporuke Vrijeme isporuke Garancija za materijalne nedostatke Pojam materijalnih nedostataka Vrste materijalnih nedostataka Uslovi za postojanje garancije za materijalne nedostatke Pojam i vrste pravnih nedostataka Uslovi za postojanje garancije za pravne nedostatke Ispostavljanje fakture Obaveze kupca Pregled robe Provjera pravnih nedostataka Subjekti pregleda robe Mjesto pregleda robe Vrijeme pregleda robe Nain pregleda robe Prijem isporuke Plaanje cijene Sadraj obaveze plaanja Opta pravila o novanim obavezama Nain plaanja Instrumenti plaanja Vrijeme izvrenja isplate Mjesto plaanja Prigovori Reklamacija za materijalne nedostatke Nain reklamiranja Mjesto reklamiranja Vrijeme reklamiranja 1 1 1 2 2 2 2 3 3 3 3 4 4 4 5 5 5 6 6 6 6 7 7 7 8 8 8 8 9 10 12 12 12 13 13 13 13 14 14 15 15 15 16 16 17 17 17 17 18 18 18 19 20 20 20 21 21

8.4.5 8.4.6 9. 9.1. 9.1.1 9.1.2 9.1.3 9.2. 9.3. 9.3.1 9.3.2 9.4. 9.4.1 10. 10.1. 10.1.1 10.2. 10.2.1 10.2.2 10.2.3 10.3. 10.3.1 10.3.2 II 1. 2. 2.1. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. III 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. IV 1. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 5. 6. 7. 8. 9. V 1. 2.

Reklamacija na pravne nedostatke Specifinosti reima reklamacije na pravne nedostatke Odgovornost prodavca Docnja sa isporukom Odgovornost za docnju sa isporukom Odgovornost za docnju sa jednokratnom realnom isporukom Odgovornost za docnju sa isporukom obroka Odgovornost za docnju sa predajom dokumenata Odgovornsot za materijalne nedostatke Prava kupca u sluaju materijalnih nedostataka Obaveze kupca kod popravljanja tete za materijalne nedostatke Odgovornost za pravne nedostatke Prava kupca u sluaju pravnih nedostataka Odgovornost kupca Odgovornost za docnju sa slanjem ambalae Prava prodavca u sluaju kupeve docnje sa isporukom ambalae Docnja sa prijemom isporuke Predaja robe na uvanje u sluaju kupeve docnje sa prijemom isporuke Prodaja robe u sluaju kupeve docnje sa prijemom isporuke Raskid ugovora u sluaju kupeve docnje sa prijemom isporuke Odgovornost za docnju kupca sa plaanjem cijene Docnja kupca sa plaanjem cijene prije isporuke Docnja kupca sa plaanjem cijene poslije isporuke TRGOVINSKO POSREDOVANJE Pojam trgovinskog posredovanja Zakljuivanje ugovora o posredovanju Bitni elementi ugovora o posredovanju Obaveze stranaka posrednika Obaveze nalogodavca Plaanje provizije Naknada trokova Trpljenje posrednikovog prava zaloge, pridraja i prvenstva naplate Odgovornost stranaka posrednika Odgovornost nalogodavca TRGOVINSKOG ZASTUPNITVO Pojam trgovinskog zastupnitva Zakljuivanje ugovora o zastupanju Obaveze agencije Obaveze komitenta Odgovornost stranaka Posebne vrste trgovinskog zastupnitva Prestanak ugovora o zastupanju KOMISION Karakteristike komisionog posla Zakljuivanje ugovora o komisionu Bitni elementi ugovora o komisionu Obaveze komisionara Postupanje komisionara po nalogu Obavjetavanje o poslu Zatita komitentovih interesa uvanje stvari Predaja rezultata posla uvanje poslovne tajne Obaveze komitenta Odgovornost stranaka komisionara Odgovornost komitenta Posebne vrste ugovora o komisionu Prestanak ugovora o komisionu UGOVOR O USKLADITENJU Ekonomski znaaj javnih skladita Zakljuivanje ugovora

21 21 22 22 22 22 23 24 24 24 25 26 26 26 26 26 27 27 27 27 27 28 28 28 28 29 29 29 29 30 30 30 30 30 31 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 34 35 35 35 35 36 36 36 36 36 37

3. 4. 5. 6. 7. 8. 8.1. 8.2. VI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6.1. 7. 8. 9. VII 1. 2. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 4.9. 5. 6. 7. 7.1. 8. 9. 9.1. VIII 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. IX 1. 2. 3. 3.1. 4.

Bitni elementi ugovora o uskladitenju Obaveze stranaka skladitara Obaveze ostavioca Odgovornost stranaka skladitara Odgovornost ostavioca Skladinica Izdavanje skladinice Protest i maortizacija skladinice UGOVOR O PEDICIJI Znaaj pedicije Pravni izvori Zakljuivanje ugovora pediterske isprave Bitni elementi ugovora o pediciji Obaveze peditera Obaveze komitenta Odgovornost peditera Obezbjeenje potraivanja peditera Posebni sluajevi pedicije UGOVOR O PREVOZU STVARI ELJEZNICOM Pravni izvori kod prevoza stvari eljeznicom Zakljuivanje ugovora o prevozu stvari eljeznicom Tovarni list Ogranienja slobode kod ugovaranja prevoza stvari eljeznicom Bitni elementi ugovora o prevozu stvari eljeznicom Nebitni elementi ugovora o prevozu stvari eljeznicom Obaveze eljeznice Prijem i provjera stvari Utovar stvari Uredan prevoz stvari Rok isporuke Obavjetenje korisnika prevoza Izvjetavanje o prispjeu stvari Predaja stvari primaocu uvanje stvari Objavljivanje tarife Obaveze poiljaoca Obaveze primaoca Odgovornost eljeznice Pravni osnovi koji ublaavaju dejstva objektivne odgovornosti eljeznice Odgvornost poiljaoca Prestanak ugovora o prevozu stvari eljeznicom Zastara potraivanja iz ugovora o prevozu stvari eljeznicom UGOVOR O PREVOZU STVARI DRUMOM Znaaj drumskog saobraaja Vrste drumskog prevoza i ugovora Pravni izvori kod drumskog prevoza Zakuljuivanje ugovora o prevozu stvari drumom Tovarni list kod drumskog prevoza Bitni elementi ugovora o prevozu stvari drumom Obaveze drumskog prevoznika Obaveze poiljaoca kod drumskog prevoza Obaveze primaoca Odgovornost drumskog prevoznika Odgovornost poiljaoca kod drumskog prevoza UGOVOR O LICENCI Definicija ugovora o licenci Izvori prava ugovora o licenci Zakljuivanje ugovora o licenci Bitni elementi ugovora o licenci Obaveze davaoca licence

37 37 38 38 39 39 39 40 40 40 40 41 41 41 41 42 43 43 43 44 44 44 44 45 45 45 46 46 46 46 47 47 47 47 48 48 48 48 49 49 49 50 50 50 50 50 51 51 51 51 52 52 53 53 53 53 54 54 54 54 55

5. 6. 7. 8. 9. X 1. 2. 3. 4. 4.1. 4.1.1. 4.2. 4.3. 5.1 5.2. 5.3. 5.4. 6. 7. 7.1. 7.2. 7.2.1. 7.3. 7.4. 7.5. 7.6. 7.7. 8. 8.1. 8.2. 8.3. 8.4. 9. 9.1. 9.2. 9.3. 9.3.1. 9.3.2. 9.3.3. 9.4. 9.5. 9.6. 9.7. 10. 10.1. 10.2. 10.3. 11. 11.1. 11.2. 11.3. 11.4. 12. 12.1. 12.2. 12.3. 13. XI 1. 2.

Obaveze primaoca licence Odgovornost davaoca licence Odgovornost primaoca licence Podjela licenci Prestanak ugovora o licenci UGOVOR O GRAENJU Graenje i graevina Izvori prava za ugovor o graenju Stranke kod ugovora o graenju Radnje kod zakljuivanja ugovora o graenju Investicioni program i tehnika dokumentacija Investiciona tehnika dokumentacija (ITD) Odobrenje za graenje graevinska dozvola Sredstva za gradnju Izbor saugovaraa Pravni reim za izbor saugovaraa Javna nadmetanje ofertalna, ponudbena licitacija Prikupljanje ponuda Neposredna pogodba Zakljuivanje ugovora Bitni elementi ugovora o graenju Predmet ugovora o graenju Cijena kao bitan elemenat ugovora o graenju Promjena cijene kod ugovora o graenju Rok kao bitan elemenat ugovora o graenju Ugovorna kazna Premija izvoaa Garantni rok za kvalitet radova Pismena forma ugovora Obaveze investitora Prethodne obaveze investitora Uvoenje izvoaa u posao Graevinski nadzor Plaanje cijene (kod ugovora o graenju) Obaveze izvoaa (graevinara) Prethodne obaveze izvoaa Voenje knjiga o graenju Solidno izvoenje radova Pridravanje projektne dokumentacije Upotreba odgovarajueg materijala Rokovi izgradnje Obavjetavanje o viku radova Omoguavanje nadzora uvanje gradilita Ureenje gradilita Predaja objekta Tehniki pregled i odobrenje za upotrebu Primopredaja objekta, radova (kolaudacija) Superkolaudacija Odgovornost uesnika u poslu (graenju) Odgovornost projektanta Odgovornost strune geofizike organizacije Investitor odgovara Odgovornost graevinara Posebne vrste posla graenje Klju u ruke Graevinski ininjering Ugovor o investicionoj izgradnji Prestanak ugovora o graenju UGOVOR O OSIGURANJU Znaaj i funkcije osiguranja Izvori prava kod ugovora o osiguranju

55 55 56 56 56 56 57 57 57 57 57 58 58 58 58 59 59 59 59 60 60 60 60 60 61 61 61 61 61 61 61 62 62 62 62 63 63 63 63 64 64 64 64 64 64 64 65 65 66 66 66 66 66 66 66 67 67 67 67 67

3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.2.3. 6.2.4. 6.2.5. 6.2.6. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 8.1. 8.2. 8.3. 9. 9.1. 9.2. 9.3. 9.4. 9.5. 10. XII 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 1.6.4. 1.7. 1.7.1. 1.7.2. 1.7.3. 1.8. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.3.1. 2.3.2. 2.3.3. 2.3.4. 2.3.5. 2.3.6. 2.3.7. 2.3.8. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.7.1

Posao osiguranja Ugovor o osiguranju Pravna priroda posla osiguranja Zakljuivanje ugovora o osiguranju Polisa osiguranja Elementi ugovora o osiguranju Stranke kod ugovora o osiguranju Predmet osiguranja Rizik kod osiguranja Premija kod osiguranja Osigurana suma Trajanje osiguranja Obaveze osiguranika Davanje podataka o riziku Plaanje premije (kod osiguranja) Obavjetavanje o osiguranom sluaju i promjene rizika Staranje o osiguranom predmetu Obaveze osiguravaa kod ugovora o osiguranju Plaanje naknade (kao osnovna obaveza osiguravaa) Kumuliranje zahtjeva za naknadu Viestruko i dvostruko osiguranje Podjela osiguranja Podjela osiguranja imovine Osiguranje lica (podjela) Plovidbeno osiguranje Obavezno osiguranje Reosiguranje Prestanak ugovora o osiguranju HARTIJE OD VRIJEDNOSTI (VRIJEDONOSNI PAPIRI) Pravni izvori (vrela) hartija od vrijednosti Uopte o HOV Znaaj HOV Bitni elementi HOV Osnovne teorije o HOV Vrste HOV HOV prema sadrini prava HOV prema nosiocu prava iz hartije HOV prema dospjelosti Ostale HOV Prenos HOV Prenos HOV cesijom Prenos HOV indosamentom Prenos tradicijom HOV Prestanak prava iz HOV MJENICA Pojam mjenice Ekonomska funkcija mjenice Mjenine teorije teorija omisije Bitni elementi mjenice Oznaka u tekstu da je isprava mjenica Bezuslovan nalog da se plati odreena svota Ime trasata Ime remitenta Potis izdavaoca mjenice (trasanta) Oznaenje dospjelosti Mjesto plaanja mjenice Dan i mjesto izdavanja mjenice Pretpostavljeni bitni sastojci mjenice Domicilirana mjenica Nebitni sastojci mjenice (mjenine klauzule) Mjenine radnje Izdavanje mjenice

68 68 68 68 69 69 69 70 70 70 71 71 71 71 72 72 72 72 73 74 74 74 75 75 75 75 76 76 77 77 78 78 78 79 79 79 80 80 80 80 81 81 81 82 82 82 82 83 83 83 83 83 84 84 84 84 84 84 85 85

2.7.2 2.7.3 2.7.4. 2.7.5 2.7.6 2.7.7 2.7.8 2.7.9 2.7.10 2.7.11 2.7.12 2.8. 2.9. 2.9.1. 2.9.2. 2.9.3. 2.9.4 2.9.5 2.9.6. 2.10. 2.10.1 2.11. 3. 3.1. 3.2. 3.3.1. 3.3.2 3.4. 3.4.1. 3.5. 3.5.1. 3.5.2. 3.5.3. 3.5.4. 3.5.5 3.5.6. 3.5.7. 3.5.8. 3.5.9. 3.5.10 3.5.11 3.6. 3.7.3.7.1 3.7.2 3.7.3 3.7.4 3.7.5 3.7.6 3.7.7 3.8. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 5. 5.1. 5.2. 5.3.

Prenos mjenice Prijem mjenice (prihvat, akcept) Mjenino jemstvo (aval) Isplata (plaanje) mjenice Regres kod mjenice Protest kod mjenice Intervencija kod mjenice Umnoavanje i prepis mjenice Obezbjeenje mjeninog potraivanja (pravo zaloga i pridraja) Amortizacija mjenice Mjenine tube i prigovori Neosnovano obogaenje i drugi zahtjevi (gra. pravne prirode kod mjenice) Vrste mjenica Vlastita (sopstvena, solo) mjenica Bjanko (blanko) mjenica Poslovna (trgovaka, robna) mjenica Finansijska mjenica Cirkulaciona mjenica Mjenice kod kojih se jedno lice pojavljuje u vie uloga Zastarjelost kod mjenice Prekid zastare kod mjenice Prestanak mjeninih prava i obaveza EK Pojam eka Ekonomska uloga eka Slinost eka sa mjenicom ek se od mjenice razlikuje po: Bitni elementi eka Nebitni sastojci eka ekovne radnje Izdavanje eka Prenos eka Aval (jemstvo) kod eka Isplata eka Opozivanje eka Protest kod eka Regres kod eka Umnoavanje eka Amortizacija eka Obezbjeenje potraivanja kod eka Tube kod eka Delikti u ekovnom pravu Vrste ekova kriteriji podjeleIsplatni (gotovinski, blagajniki) ek Obraunski (virmanski) ek Precrtani (barirani) ek Cirkulacioni ek Putniki ek ek za potroaki kredit Dokumentarni (dokumentovani) ek Zastarjelost i prestanak ekovnopravnog odnosa OBVEZNICA Pojam obveznice Pravne karakteristike obveznice Sadraj obveznice Bitni elementi obveznice Izdavanje i emisija obveznice Prenos obveznice Amortizacija i promjene obveznice Vrste obveznica BLAGAJNIKI ZAPIS Pravne karakteristike blagajnikog zapisa Bitni elementi blagajnikog zapisa Radnje sa blagajnikim zapisom

86 87 87 88 88 89 90 90 91 91 91 92 92 92 92 92 93 93 93 93 94 94 94 94 94 95 95 95 96 96 96 97 97 98 98 98 98 99 99 99 99 9999 100 100 100 100 100 100 100 101 101 101 102 102 103 103 103 104 104 105 105

6. 6.1. 6.2. 6.3. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 8. 8.1. XIII 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 7.1. 7.1.1. 7.1.2. 7.2. 7.2.1 7.2.2 7.3. 7.3.1 7.3.2 7.4. 7.4.1 7.4.2 8. 8.1. 8.2. 8.3. XiV 1. 2. 3.

KOMERCIJALNI ZAPIS Pravne karakteristike komercijalnog zapisa Bitni elementi komercijalnog zapisa Radnje sa komercijalnim zapisom CERTIFIKAT I POTVRDA DEPOZITARA Pravne karakteristike certifikata Bitni elementi certifikata Radnje sa certifikatom ROBNE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI Vrste robnih hartija od vrijednosti PRAVO KONKURENCIJE Ekonomski pojam konkurencije Pravni pojam konkurencije Pretpostavke pravnog regulisanja konkurencije Izvori prava konkurencije Predmet prava konkurencije Metod prava konkurencije Instituti prava konkurencije Monopolistiko djelovanje Monopolistiko sporazumjevanje Monopolistiko ponaanje pekulacija Generalna klauzula pekulacije Imenovani sluajevi pekulacije Ograniavanje trita Generalna klauzula ograniavanje trita Imenovani sluajevi (ograniavanja trita) Nelojalna konkurencija Generalna klauzula (nelojalna konkurencija) Imenovani sluajevi nelojalne konkurencije Sistem odgovornosti u pravu konkurencije Sankcije u pravu konkurencije prema aktima Sankcije prema licima u pravu konkurencije Krivinopravne sankcije u pravu konkurencije DODATAK Kreditne kartice INCOTERMS klauzule Primjeri iz Praktikuma

105 105 105 105 105 106 106 106 106 106 107 107 107 107 108 108 108 108 109 109 110 110 110 111 111 111 111 112 112 113 113 113 113 114 114 114

Str. br. 1

POJAM UGOVORA O PRODAJI Ekonomski posmatrano, PRODAJA je neposredni izraz procesa razmjene, ona je osnovni posao prometa robe i sastoji se u razmjeni robe za novac. Pravno, prodaja predstavlja posao kojim se normativno ureuje i pod zatitu drave stavlja razmjena robe za novac. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe za novac, saglasna izjava volja ugovornih strana sa ciljem da se zasnuje pravni odnos sa imovinskim posljedicama. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se prodavac obavezuje da odreenu stvar povodom koje posao nastaje preda, isporui kupcu i da mu prenese najjae svojinsko pravo na njoj, a kupac se obavezuje da prodavcu preda odreenu sumu novca i da mu prenese najjae svojinsko pravo na njoj. Tri osnovna tipa ugovora o prodaji: Prodaja graanskog prava. Subjekti graanske prodaje su fizika i pravna lica graanskog prava, te subjekti poslovnog prava kada oba djeluju izvan registrovanog predmeta djelatnosti. Graanska prodaja se zakljuuje sporadino i neprofesionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje upotrebnih vrijednosti objekta. Predmet ove prodaje mogu biti i nepokretne stvari. ZOO u osnovu svog regulisanja postavlja graansku prodaju. Prodaja poslovnog prava. Subjekti su subjekti poslovnog prava. Da bi prodaja bila posao domaeg poslovnog prava, ugovor mora biti zakljuen u okviru registrovane djelatnosti bar jednog subjekta i mora biti sklopljen na podruju BiH. Poslovnopravna prodaja se zakljuuje masovno, trajno i profesionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje dobiti putem preprodaje (prometnih vrijednosti stvari i dobiti). Predmet prodaje poslovnog prava moe biti samo pokretna stvar. Prodaja meunarodnog poslovnog prava. - proizvodi posljedice na podruju 2 ili vie drava - u sebi sadri ino element - pravna lica nemaju dravljanstvo nego nacionalnu pripadnost to se odreuje na osnovu sjedita kompanije - ino elemenat moe biti u kupcu, prodavcu, predmetu prodaje, pravima i obavezama stranaka (mjesto izvrenja) Osobine ugovora o prodaji teretan da postoji teret i na jednoj i na drugoj strani. Teretnost se kod privredne prodaje pretpostavlja tako da ugovor postoji i kada cijena NIJE odreena dvostrano obavezan obje strane imaju obavezu Komutativan da postoji direktna korelacija izmeu prava i obaveza (ono to je obaveza jedne strane pravo je druge). konsenzualan da se moe zakljuiti ma na koji nain (pismeno, usmeno, odreenim radnjama, relanim injenicama - pokretima (za njegov nastanask NIJE potrebana predaja stvari koja je predmet ugovora). Dejstva ugovora o prodaji Dejstvom ugovora nazivamo pravne posljedice koje on proizvodi. Zakljuivanjem ugovora: 1. korak - nastaje obligacioni odnos (nastanak obaveze za isporuku stvari), 2. korak predja stvari (prelazak svojine sa prodavca na kupca sticanje vlasnitva) Prema vajcarskom pravu momentom zakljuivanja ugovora odmah se stie vlasnitvo to vie odgovora prodavcima zbog rizika distribucije do kupca. Prema DEJSTVU ugovora sve pravne sisteme dijelimo na: 1.Tradicionalne 2.Translativne 3.Mjeovite.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 2

Zakljuivanje ugovora o prodaji U pravno-tehnikom smilslu zakljuivanje predstavlja niz radnji koje preduzimaju budui kupac i prodavac (kontraktori) u cilju nastanka budueg ugovora o prodaji. Principi kojih se stranke moraju pridravati pri zakljuenju ugovora sadrani su u Osnovnim naelima ZOO, a to su: - autonomija volje stranaka, - savjesno i poteno postupanje - zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog poloaja. Ugovor je zakljuen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Posebne tehnike zakljuivanja ugovora su: standardni ugovori, zakljunica i porudbina. Etape u zakljuivanju ugovora o prodaji (postupak) 1. eventualna faza (nije neophodna, karakteristika je ugovora velikih vrijednosti npr. ugovor o isporuci investicione opreme). Ova faza obuhvata: - uspostavljanje kontakata direktno ili indirektno, nijedna strana nema nikakvu pravnu obavezu - pregovori krai ili dui dvostrani kontakti sa izraenim ciljem utvrivanja namjere uesnika. ZOO ne obavezuje stranke i svaka strana ih moe prekinuti. Pregovarai su odgovorni ako odustanu od namjere bez valjanog razloga i time drugoj strani prouzrokuju obinu (imovinsku) tetu, a ne i izgubljenu dobit. Ovaj oblik predugovorne odgovornosti naziva se mapa contralendo. U pregovorima se formiraju punktacije - pismena saglasnost strana koja se tice pojedinih dijelova ugovora. - pripremni ugovor projekat ugovora do koga se dolo pregovorima. Daje osnovu za upuiuvanje vrste ponude. 2. Nune faze su davanje ponude i prihvat - ponuda je jednostrani graanski posao, izjava samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. Obaveza ponudioce se sastoji u tome da se ostane pri ponudi unutar perioda oznaenog u ponudi ili ako ga nema, u dispozitivnom propisu ostane pri ponudi. - Prihvat ili akcept je jednostrana izjava volje kojom ponueni izjavljuje da prihvata ponueno. Te volje su se usaglasile i dolazi do ugovora. Prema ZOO ugovor moe biti zakljuen UTNJOM ukoliko postoji stalna poslovna veza izmeu ponudioca i ponuenog i to po pitanju konkretne robe, a da se ponueni u odreenom roku NIJE izjasnijo da ponudu ODBIJA. Konkludentne radnje preutno zakljuivanje ugovora (ne vraanje robe na probu, raspolaganjem robe u svoje ime i za svoj raun ako primalac ne zna da je poslata u druge svrhe, promjena dokumenata na osnovu kojih se moe raspolagati sa robom, a da ne zna da su dokumenta poslata u druge svrhe) 3. PERFEKCIJA UGOVORA: Podrazumjevaju se pravila koja odreuju mjesto i vrijeme njegovog nastanka. Ono se razlikuje po tome da li su stranke bile prisutne ili odsutne tokom zakljuenja ugovora. Postoje razne teorije o tome kog trenutka je zakljuen ugovor: teorija izjave kada ponueni da izjavu, teorija otpreme kada ponueni otpremi izjavu , teorija prijema (nae pravo) kada je ponudilac primio izjavu ponuenog, teorija saznanja kada je ponudilac saznao. 4. INTERVENCIJA DRAVE U DOMENU NASTANKA UGOVORA: Ova faza je pravilo kod meunarodne prodaje. 5. POTPISIVNJE UGOVORA - moe predstavljati njegovu etapu u tri sluaja: kada je prodaja po zakonu formalan pravni posao kada je prodaja po sporazumu stranaka formalan pravni posao ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu Standardni ugovori o pordaji Poto poslovnopravnu prodaju obavljaju profesionalci, a njaei predmeti su pokretne stvari odreene po rodu dovele su do tipizacije pojedinih elemenata i rjeenja u ugovorima iste vrste. Standardni ugovori su tipski i formularni obrasci i opti uslovi poslovanja koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve uesnike u poslu. Sadre unaprijed tipizirane nebitne elemenate ugovora, a bitni se odreuju u mjeri u kojoj je to mogue. Zakljunica - To je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 3

- Daje se na unaprijed utvrenom i odtampanom formularu ili na ad hoc sastavljenom obrascu. - Zakljunica ne prestavlja pismenu formu ugovora, pa je ugovor prema tome punovaan i kada zakljunica nije izdata. - U sadraj zakljunice ulaze svi bitni elementi ugovora bez obzira da li su oni odreeni zakonom, sporazumom ili prirodom posla. - Sve to se nalazi iznad podpisa stranaka u tekstu ili na margini obavezuje stranke. - Sadraj zakljunice mora biti identian usmeno zakljuenom ugovoru. - Svaka stranka moe od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpisivanje zakljunice sve dok druga strana nije ispunila ugovorene obaveze. - Zakljunica se sastavlja u 2 primjerka, a nakon to oba primjerka budu predata kupcu na potpis on ima rok od 3 dana za vraanje zakljunice prodavcu. - Ukoliko ne potpie ili ne vrati zakljunicu spor e se prvo odvijati mirnim putem, ukoliko ni to ne da rezultatze strana koja je potpisala zakljunicu ima pravo podnijeti tubu sudu za dokazivanje postojanja ugovora. Porudbina je komercijalni dokument koji moe imati razliit poloaj u postupku zakljuivanja i dokazivanja ugovora. 1. Ona predstavlja ponudu kada kupac njome izraava ozbiljnu namjeru da zakljui odreeni u dokumentu definisani ugovor. 2. Ako kupac alje porubinu na osnovu ve primljene ponude prodavca, onda ona ima pravni karakter prihvata. Postoje li u porubini razlike u odnosu na ponudu, ona ima svojstvo kontraponude. Ponudilac postaje ponueni, a ponueni ponudilac. 3. Kada je ugovor ve sklopljen porubina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta. Bitni elementi ugovora o prodaji Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog posla, bilo specifian sadraj i karakteristike koji odgovaraju zajednikoj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: - propisane, - utanaeni sporazumom stranaka - ili u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske sutine - po prirodi posla. Kod prodaje poslovnog prava bitni elementi su uvijek predmet, stvar, a po odreenim uslovima i cijena i koliina. Predmet ugovora o prodaji Karakteristian predmet poslovne prodaje su POKRETNE STVARI, a to moe biti ROBA, ENERGIJA I HOV. Stvar kao predmet prodaje Stvar je ogranieni dio prirode koji se moe staviti pod ljudsku kontrolu i vlast, a predstavljae i predmet poslovnopravne prodaje ukoliko je faktiki i pravno pokretan. Da bi stvar bila predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu (ogranienom ili neogranienom). Ogranienja mogu biti trajna i privremena, privremena se uspostavljaju zakonima ili odlukama nadlenih organa zasnovanim na zakonu. Prema kriteriju egzistencije predmet prodaje moe da bude: PROPALA STVAR: Kod propale stvari ugovor je nitavan ako je stvar bila propala u asu zakljuenja ugovora. Dejstvo djelimine propasti zavisi od poslovnih obiaja i od toga da li je svrha ugovora ugroena ili nije. U principu kupac moe da bira da li e ugovor raskinuti ili e ugovor ostati na snazi uz srazmjerno smanjenje cijene. Ugovor po sili zakona ostaje na snazi, ako djelimina propast ne ne teti svrsi ugovora, kupac tada moe traiti samo snienje cijene. BUDUA STVAR: zakljuenjem prodaje budue stvari prodavac na sebe preuzima rizik zakanjenja ili ne nastanka stvari u odreenom (dogovorenom) roku. Ukoliko stvar nije isporuena na vrijeme kupac ima prava predviena za sluaj odgovornosti prodavca za docnju (na raskid ugovora i nadoknadu tete).

S. Keko 2003/2004

Str. br. 4

POSTOJEA STVAR: u okviru ovoga stvar moe biti vlastita i tua. Ukoliko se radi o tuoj stvari prodavac na sebe preuzima rizik da u odreenom roku pribavi svojinsko pravo te stvari i da ga prenese na kupca, a ukoliko to ne uini u datom roku odgovara za docnju, kupac moe raskinuti ugovor i traiti nadoknadu tete.

Stvar moe biti odreena po rodu (generike stvari) ili po svojim sopstvenim jedinstvenim osobinama (individualizirane stvari). U koliinskom smilu stvar moe biti precizno odreena ili odrediva. U ugovoru stvar koja je predmet prodaje mora biti opisana barem do mjere koja je ini odredivom. Koliina Koliina predstavlja fiziko, prostorno i kvantitativno odreivanje stvari koja je predmet prodaje. Koliina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Koliina je bitan elemenat ugovora ako je: - tako izriito ugovoreno, - ako na to upuuje priroda stvari i - kada to zahtijevaju specifine okolnosti konkretnog posla. - U protivnom je nebitan elemenat. Koliina se uvijek odreuje ugovorom, drugih propisa nema. Koliina se odreuje: 1. numerikim preciziranjem (metarsko-decimalni sistem, moe i neki drugi ukoliko to stranke izriito navedu). Ako koliina nije bitan elemenat i ako se ne utvruje prema broju komada, odstupanje od ugovorene koliine za 2% smatra se urednom isporukom. Preciziranje koliine moe se postii i upotrebom tehnikih termina (vagon=10.000 kg bruto, cisterna=10.000 kg neto) 2. Kod priblinog odreivanja koliine gdje je uz naznaku koliine naveden izraz circa (cca) isl. Tolerancija u koliini iznosi 5 posto, od do ili najmanje I najvie svaka koliina unutar ovog raspona je uredna isporuka. 3. Kod izraza uture, kako padne ili vieno-odobreno koliina robe koja treba da se dobije odnosno isporui je ona koja je viena na lokalitetu prodaje. Da bi ugovor uopte postojao koliina mora biti barem odrediva. Cijena Cijena je novani izraz predmeta prodaje. Ekonomski posmatrano, cijena je vrijednosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno svojinsko pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora koji predstavlja preteno novanu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. Za prodaju poslovnog prava karakteristino je iskazivanje cijene iskljuivo u novcu. U graanskoj prodaji cijena moe biti veim dijelom izraena u novcu, a manjim u stvarima. Ako je cijena iskljuivo izraena u stvarima onda je to ugovor o trampi, a ne o prodaji. Struktura cijene (u cijenu ulazi): novanu protuvrijednost neto teine robe (eventualno i ambalae) trokovi robnog prometa (porezi, takse, vozarine) ako je prodavac izvoznik, izvozne takse ako je prodavac uvoznik, uvozne takse Ugovor poslovnog prava postoji i kada u njemu nije odreena cijena, no cijena treba biti bar odrediva. Naini odreivanja cijene su: 1. prinudnim putem 2. ugovorom 3. dispozitivnim propisom Odreivanje cijena prinudnim putem Iako privredna drutva u principu cijene formiraju prema uvjetima trita, za kontrolu cijena nadlena je Federacija koja zbog ekonomske politike i spreavanja monopola donosi ZKC (zakon o kontroli cijena). Mjere kontrole cijena propisuje Vlada Federacije i ona moe odrediti: fiksne cijene, najvie cijene, strukturu cijena, zadravanje cijena na odreenom nivou, mare u trgovini, moe propisati davanje svoje saglasnosti na cijene i obavjetavanje o promjeni cijena, te zatitne

S. Keko 2003/2004

Str. br. 5

cijene. Ukoliko cijena nije naznaena ugovorom vaie fiksna cijena koja je predviena aktom nadlenog organa. Bude li naknadno ugovorena vea ili manja cijena kupac duguje samo iznos propisane cijene. Ako je vlada umjesto fiksne odredila maksimalnu cijenu, a u ugovoru cijena nije navedena onda se podrazumijeva da su stranke htjele najviu cijenu. Za minimalnu cijenu vai isto. Bude li cijena prinudnim propisom odreena intervalno (oddo) tada e biti valjana svaka cijena koja se nalazi u tom intervalu. Odreivanje cijena ugovorom To je najei sluaj u praksi. Primjenjuje se u onim sektorima gdje nema intervencije drave. Veoma je vano da cijena mora biti tano odreena ili bar odrediva. Cijena je odrediva kada ugovor ima dovoljno podataka da se ona moe odrediti. Cijenu mogu odrediti prodavac i kupac zajedno, kao i to da mogu imenovati tree lice da odredi cijenu. Ako tree lice nee ili ne moe da odredi cijenu strankama se ostavlja da je oni naknadno odrede. Ukoliko se i to ne desi a ne raskinu ugovor smatrae se da je ugovorena razumna cijena. U naem pravu cijena ne moe biti preputena odreivanju jedne stranke jer se smatra da nije ugovorena, a kupac duguje cijenu kao u sluaju kad nije ugovorena. Postoje tri tehnike kojima se odreuje cijena: Individualno ugovaranje cijene (slobodna procjena stranaka, neke metode) upotrebom trgovakih termina: - Tekua cijena je cijena utvrena slubenom evidencijom (komore ili neke trine institucije, ako ne postoji onda prema obiajima trita) na tritu prodavca u vrijeme kada je trebalo da uslijedi isporuka. - Berzanska cijena oznaava kotiranu berzansku cijenu (vuna, bakar, aluminij), ukoliko nije navedeno na koju se berzu misli onda je to najblia berza prodavca. - Cijena konkurencije je cijena po kojoj istu robu prodaje lojalni konkurent. - Fabika cijena je cijena po kojoj fabrika prodaje robu u prodaji na veliko. - Cijena kotanja obuhvata ukupne trokove prodajnog mjesta za pripremanje robe bez uraunavanja dobiti. obraunavanje cijene prema izvaenom uzorku vadi se vie uzoraka i uzansa 163. predvia da je za cijenu svake partije robe mjerodavan uzorak koji je iz nje izvaen, ukoliko nije izriito navedeno da se kao mjerodavan uzorak uzima prosjean kvalitet svih uzoraka. Odreivanje cijena dispozitivnim propisima Ako cijena u ugovoru nije odreena niti odrediva, prema pravilima graanskog prava ugovor ne bi bio pravno valjan, meutim ugovor trgovakog prava je valjan i ima se primjeniti dispozitivno pravilo (rezervno rjeenje): 1. kupac je duan platiti cijenu prodavcu koju je on redovno naplaivao u trenutku zakljuenja ugovora. (redovna misli se da je prodavac zakljuivao ugovore i sa drugim kupcima tog dana ili u kraem vremenskom periodu, za priblino istu koliinu, isti ili slian kvalitet i jednake, odnosno sline uslove ugovora). 2. Ako redovna cijena ne postoji uzima se razumna cijena (tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora). Tekua cijena je vezana za vrijeme isporuke, a razumna za vrijeme zakljuenja ugovora i po tome se one razlikuju. Razumna cijena je utvrena slubenom evidencijom u mjestu sjedita prodavca u vrijeme zakljuivanja ugovora. 3. Ukoliko se ne utvrdi ni razumna cijena, sud donosi odluku o cijeni ukoliko je dobio inicijativu od stranaka koje se nalaze u sporu angaovanjem sudskog vjetaka. Ukoliko nastupi zastara, a sudu nije data inicijativa smatra se da ugovor ne postoji. Promjena (korekcija) cijene Pod promjenom cijene podrazumjevamo njeno naknadno, razliito odreivanju u odnosu na cijenu iz ugovora. Prodavac i kupac su u zakonskim granicama uvijek ovlateni da svojim naknadnim sporazumom promijene cijenu, no postoje dva instituta koji mogu na osnovu zahtjeva samo jedne strane da dovedu do promjena cijena raskid ili izmjena ugovora zbog: 1. promijenjenih okolnosti i 2. prekomjerno oteenje (oteenje preko 50% ne dolazi u obzir u trgovakom pravu). Stranke mogu i ugovorom predvidjeti promjenu cijene na dva naina.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 6

1. ugovaranje klizne skale koja je u vidu matematike formule gdje se promjenom cijene poluproizvoda mijenja ukupna cijena. (u vojnoj industriji, kod isporuke uglja itd.) 2. pomou indeksne klauzule (cijena se vee za neki zvanian index - trokovi radne snage, ivota). Taj index mora biti ekonomski povezan sa predmetom ugovora. NEBITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI Nebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla, niti radi sainjavanja ugovora shodno kljunim ciljevima stranaka. Nebitnih elemenata ugovora ima izuzetno mnogo i est su uzrok sporova. Najee se u praksi sreu kvalitet, transportne klauzule i ambalaa. Kvalitet (pojam) Kvalitet je skup hemijskih, fizikih, estetskih, funkcionalnih i dr. svojstava stvari koje je ine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobiajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proistiu iz ugovora ili okolnosti posla, odnosno skup svojstava robe usljed kojih se ona moe korisno upotrijebiti. Kvalitet e predstavljati bitan elemenat posla ako je tako propisano ili ugovoreno, ako na to ukazuje priroda stvari ili okolnosti posla, u svim drugim sluajevima on je nebitan elemenat. Za razliku od koliine koja je odreena samo ugovorom kvalitet moe biti odreen: 1. prinudnim propisima 2. ugovorom i 3. dispozitivnim propisima Odreivanje kvaliteta prinudnim propisom Kvalitet se odreuje prinudnim propisom kada je on od posebnog znaaja za iru okolinu (zdravlje, sigurnost, zagaenje i sl.). Kvalitet moe biti propisan zakonom ili podzakonskim aktima. Neposredno prinudno moe biti odreen propisima o kvalitetu proizvoda i robe i bosanskohercegovakim standardima. Posredno moe biti propisan propisima o tehnikim normativima i o obaveznim proizvoakim specifikacijama. Bez obzira kako je odreen, propisani kvalitet je obavezan, pa se ne mora ni ugovarati. Odreivanje kvaliteta ugovorom Kvalitet se odreuje ugovorom stranaka na vie naina, samostalno ili kombinovano, pri emu treba voditi rauna, ukoliko se primjenjuje kombinovano da ne doe do protivrjenosti i nejasnih rjeenja. Kvalitet se moe odrediti i alternativno. Ako nije rijeeno kome pripada pravo izbora, onda po pravilu ono pripada prodavcu kao duniku. U ugovoru kvalitet se moe odrediti: 1. opisno rijeima i/ili crteom . Kod robe koja nije tipizirana ako je kvalitet dat opisom prednost ima opis pa se smatra da je kupac htio takvu robu. 2. mustrom ili uzorkom To je manja koliina robe koja je reprezent te robe. Isporuena roba mora biti saobrazna toj robi, odnosno uzorku. Autentini uzorak je onaj koji su odabrali kupac i prodavac ili tree lice od njih ovlateno, zatim taj uzorak oznaili (potpisali etiketu) i ovjerili. Tipske mustre su mustre koje utvruju privredne asocijacije i ustanove, esto pod posebnim komercijalnim nazivom. 3. modelom model je tehniko tijelo industrijske ili zanatske proizvodnje. Roba mora biti saobrazna modelu osim u sluaju kada je model dat kupcu radi priblinog odreivanja osobina stvari. 4. tipom svojstva robe u prometu poznata irem krugu potroaa ili uobiajna na tritu (vlaiki sir). Od tipa treba razlikovati tehniku oznaku pojedine robe poznata uem krugu strunjaka. Manja koliina robe koja predstavlja tip esto se uva kod nadlenih trinih ustanova (trnica na veliko i berzi). Ona ujedno predstavlja i uzorak. 5. specifikacijom svaka odredba ugovora kojom se blie odreuju svojstva i asortiman robe. Odnosi se na robe za posebne namjene. Kvalitet mora zadovoljiti uobiajni kvalitet plus da odgovara specifinim obiljejima. Ako kupac poslije zakljuenog ugovora da specifikaciju, odnosno ako su zadovoljena oba uslova predstoji isporuka, a ukoliko nije odreena specifikacija kod naroitih prodaja: a) prodavac moe da raskine ugovor, b) da prodavac odredi specifikaciju c) da isporui robu srednjeg kvaliteta.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 7

6. Pozivom na standarde. Standardi su pravila o organizaciji i nainu proizvodnje, te proizvodu kao njihovom rezultatu. Mogu biti meunarodni, nacionalni, granski i proizvoaki. Ako posebnim propisom nije odreeno, bosanskohercegovaki standardi (BHS) nisu pravno obavezni, te se moraju ugovarati. 7. Primjenom tehnikih termina. Npr. uobiajeni kvalitet znai ona svojstva stvari koja se u mjestu prodavca redovno trae u prometu takvom robom. Kakva-takva - znai da se roba sa odreenog mjesta uzima bez prebiranja i izdvajanja, ili vieno-odobreno kupac je pogledao robu. Odreivanje kvaliteta dispozitivnim propisom Ako kvalitet nije propisan niti ugovoren primjenit e se dispozitivni propisi (ZOO i Opte uzanse). Ako prodavac ne zna namjenu generikih stvari duan je isporuiti stvari srednjeg kvaliteta ili stvari boljeg kvaliteta. Ovim se poslovna pozicija prodavca poboljava. Prodavac koji zna namjenu za koju e kupac koristiti stvar duan je dati stvari odgovarajueg kvaliteta. Ovakvo rjeenje pojaava poslovni poloaj kupca, jer olakava dokazivanje nepanje i nesavjesnosti prodavca. Ambalaa To je stvar, sredstvo pakovanja, ujedno i zatitni omot robe i ima imovinsku vrijednost. Pravno ambalau dijelimo na potronu i nepotronu te obinu i originalnu. Originalno pakovanje osigurava da se sadraj pakovanja ne moe izmijeniti, utroiti, bez otvaranja ili oteivanja pakovanja. Od ambalae treba razlikovati zatitu robe koja se ne prodaje. Ambalaa je bitan element ugovora samo ako je to propisano ili ugovoreno, u svim ostalim sluajevima je nebitan elemenat. Po dispozitivnim propisima obezbjeenje ambalae i pakovanje je obaveza prodavca. Ambalaa moe biti odreena prinudnim propisima a osnov je Zakon o standardizaciji. Kogentan i strog reim karakteristian je za ambalau koja ima sanitarni znaaj (pakovanje hrane, radiaktivne supstance i sl.) Drugi izvor pravila o ambalai je konkretan ugovor opisom, upotrebom tehnikih termina ili pozivom na posebne uzanse. Ukoliko u ugovoru nije naznaeno pitanje ambalae Opte uzanse zahtijevaju da prodavac obezbijedi uobiajenu ambalau. Ukoliko i ovo nije ispunjeno tada vai sljedea Opta uzansa, a to je da: - ambalaa mora da uini robu sposobnom za prevoz bez oteenja (ugovoreni nain prevoza) i - ambalaa mora biti takva da obezbjeuje primjenu najnieg podvoznog stava na izabranim nainima transporta. Ako je uz ambalau stavljeno gratis, fanco ambalaa, ambalaa izgubljena isl. znai da se ambalaa ne mora vratiti. Prema sudskoj praksi ambalaa manje vrijednosti i jednokratna ambalaa se takoe ne moraju vraati. Vrijednija ambalaa i ambalaa za viekratnu upotrebu treba biti vraena ako je to naznaeno. Trajnu ambalau treba vraati i kada to nije naznaeno. Transportne klauzule Transportne klauzule su tehniki trgovaki termini kojima se prodavac i kupac na skraen nain dogovaraju o nizu pitanja od znaaja za izvravanje ugovora o prodaji. To su pitanja: - organizacija isporuke, - org. transporta, - snoenje trokova isporuke i transporta, - transportno osiguranje, - prelaz rizika sa prodavca na kupca, - plaanje carine, - pribavljanje dozvola i sl. Transportne klauzule u ugovoru o prodaji mogu bitno uticati na sadraje ugovora koje prodavac ili kupac sklapaju sa pediterom, prevoznikom, osiguravaem i drugima, ali nikada neposredno ne odreuju odnos sa vriocima usluga. Najvanije transportne klauzule kodifikovala je Meunarodna privredna komora u Parizu 1936.g. INCOTERMS pravilima. Kasnije je izvrena revizija INCOTERMS akta. INCOTERMS sadri samo pravila o tumaenju pojedinih transportnih klauzula u meunarodnoj prodaji. U domaoj prodaji

S. Keko 2003/2004

Str. br. 8

vaenje ovih pravila je diskutabilno s obzirom da su Opte uzanse regulisale istu materiju. S obzirom da pretpostavka o pristanku stranaka na Opte uzanse ne postoji, a da su INCOTERMS znaenja u sve iroj upotrebi, moe se smatrati vaenje INCOTERMS-a i u domaem prometu. Pri izmjeni klauzula treba biti veoma oprezan. I najmanja izmjena u skraenici koja oznaava pojedinu klauzulu moe znaajno da promjeni smisao, sadraj odnosa koji je inae tipian za dati sluaj. Transportne klauzule se ne smiju primjenjivati rutinski, jer sloenost poslova moe da rezultira rjeenjima koje stranka ili stranke nisu eljele. OBAVEZE PRODAVCA Obaveze prodavca su dunosti, odreene radnje koje je on po ugovoru duan izvritii. Obaveze prodavca su istovremeno i prava kupca. Dunosti prodavca su povezane sa odgovornou prodavca za neizvrenje ili neuredno izvrenje ugovora (karakter obaveza prodavca). Obaveze prodavca se mogu podijeliti na: osnovne i sporedne. Osnovne obaveze prodavca proistiu iz bitnih elemenata ugovora i u osnovne obaveze se ubrajaju: isporuka, garancija za materijalne nedostatke, garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Sporednih obaveza ima vie, vezane su za izvravanje osnovnih obaveza, a najvanije su: uvanje stvari i obavjetavanje. Obaveza uvanja stvari je zajednika dunost saugovaratelja. Ona lei na prodavcu onda kada je zbog kupeve docnje sa prijemom isporuke rizik preao na kupca, a posjed stvari ostao kod prodavca (pravo na naknadu trokova uvanja). Obaveza obavjetavanja po naelu potenja i savjesnosti predstavlja dunost obavjetavanja o svim momentim relevantnima za zakljuivanje i izvrenje ugovora. ISPORUKA Isporuka robe, predaja stvari, stavjanje robe na raspolaganje je osnovna obaveza prodavca. Pod isporukom podrazumjevamo sistem faktikih i pravnih radnji koje prodavac mora da izvri prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao stei posjed stvari i svojine na njoj. Isporuka se mora sastojati iz barem jedne faktike i jedne pravne radnje. Faktikim radnjama smatramo fizika i materijalna injenja ili neinjenja iji je cilj omoguavanje kupcu da stekne posjed na stvari koja je predmet prodaje (radnja uruenja stvari i sl.). Pravne radnje su izjave volje. One prate faktike radnje i mogu se uiniti izriito ili preutno. One neku materijalnu radnju kvalifikuju upravo kao radnju isporuke. Neinjenje ili proputanje moe da prestavlja u izuzetnim sluajevima radnju isporeuke (po osnovu posla lizinga) kada se stvar ve nalazi kod kupca. Ovakva predaja naziva se i fiktivnom. Isporuka je sloena obaveza sastavljena iz vie modaliteta koji su uglavnom tipizirani. Modaliteti su pojam koji u sebe ukljuuje: vrste i obiljeja radnji koje ulaze u sistem isporuke, te nain na koji one moraju biti ispunjene. Vrste modaliteta u isporuci su: 1. predmet isporuke 2. mjesto isporuke 3. nain isporuke 4. vrijeme isporuke 5. dejstvo isporuke Predmet isporuke je iri pojam od predmeta ugovora, on obuhvata predmet prodaje, ali i druge stvari koje odreuju isporuku (pripadnici i koristi od stvari). Prema ZOO: - stvar treba da bude predana u ispravnom stanju, - predana stvar koja je ugovorena, a ne neka druga stvar i - da stvar bude bez materijalnih nedostataka. Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet u kome sve, ili najvanije radnje isporuke moraju da budu zavrene. Lokacija je mjesto u irem, a lokalitet u uem smislu. U mjestu isporuke se razgraniavaju: - dunosti stranaka - prelazak trokova

S. Keko 2003/2004

Str. br. 9

- prelazak rizika - prelazak svojinskih prava i sl. Prema mjestu isporuke poznajemo i tipove ugovora o prodaji: a) prodaja u mjestu (nedistanciona kupac i prodavac imaju sjedite u istom mjestu), b) prodaja sa otpremom (distanciona sjedita im u razliitim mjestima) c) prodaja u mjestu opredjeljenja (distanciona) Mjesto isporuke se prvenstveno odreuje ugovorom (izriito ili preutno), a ako nije odreeno primjenjivat e se dispozitivna pravila ZOO i Optih uzansi. Mjesto isporuke u irem smislu Odreivanje mjesta isporuke u irem smislu zavisi od vrste stvari i posebnih okolnosti konkretnog posla. Ako je prodavac zakljuio ugovor u sklopu svoje redovne djelatnosti a radi se o robi odreenoj po rodu mjesto isporuke je sjedite prodavca (u vrijeme zakljuivanje ugovora). Ako prodavac ima vie poslovnih jedinica onda e se mjestom isporuke smatrati ono iz kojeg je poslana ponuda ili u kome je prodavac dao prihvat. izvriti u poslovnoj jedinici iz koje je poslovna ponuda ili u kojoj je kupac dao prihvat. Za inividualizirane i budue stvari postoji alternativno rjeenje. Ako u vrijeme zakljuivanja ugovora stranke znaju gdje se stvar nalazi, odnosno gdje e biti proizvedena, ta lokacija e biti i mjesto isporuke. Ne znaju li stranke gdje se stvar nalazi vae opta pravila. Kada na osnovu teksta ugovora postoji sumnja o tome da li su stranke eljele da mjesto isporuke bude mjesto otpreme ili opredjeljenja, uzanse se izjanjavaju za mjesto otpreme. Ukoliko su za vrijeme isporuke nastupile transportne smetnje kupac ima ovlatenje da promijeni mjesto isporuke. On moe uzeti za mjesto isporuke ono mjesto gdje se roba nala u trenutku smetnje s tim da e prodavcu odbiti odreenu sumu novca od prevoza robe. Mjesto isporuke u uem smislu Kod nedistancirane prodaje mjesto isporuke je skladite prodavca. Ako prodavac ima vie skladita u istom mjestu on odreuje s kojeg e roba biti isporuena. Kod distancirane prodaje ako je transportni terminal (elj. stanica, luka i sl.) udaljen od skladita prodavca manje od 10 km tada je to mjesto isporuke, u suprotnom to je skladite. Nain isporuke Nain isporuke obuhvata sve vrste radnji (izdvajanje, pakovanje, pregled i sl.) i modalitete obavljanja tih radnji koje prodavac treba da izvri da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu i tako izvrio svoju osnovnu obavezu. Odreuje se ugovorom, a veoma ogranieno dispozitivnim propisima, optim uzansama, poslovnim obiajima, prirodom robe i okolnostima posla. Prema nainu na koji se predmet stavlja kupcu na raspolaganje postoje slijedei naini isporuke: 1. simbolian predaja manjeg dijela predmeta isporuke ili neke druge stvari koja je podobna da manifestuje stavljanje posjeda na raspolaganje kupcu (predaja kljueva automobila,) 2. dokumentaran predaja papira (robnih ili prevoznih onako kako je predvieno za taj papir) koji kupcu omoguavaju efikasno raspolaganje prodanim stvarima. 3. stvaran (realan)- uruivanjem samih stvari koje su predmet ugovora. Po vremenu predaje ugovorene koliine, nain isporuke moe biti: a) kontinuelan (jednokratna isporuka) stavljanje na raspolaganje cijele ugovorene koliine odjednom ili unutar izvjesnog perioda, ali kontinuelno tj. bez veih prekida. b) sukcesivan (obrona isporuka) ugovorena koliina se isporuujue u manjim relativno samostalnim dijelovima, a izmeu uruenja postoji vremenski diskontinuitet. Realna jednokratna isporuka Jedino za realnu isporuku postoje dispozitivne norme koje vae i za cijelu koliinu i za obrok. Kod nedistancione prodaje postoje tri naina isporuke na skladitu prodavca: 1. prodavac i kupac zajedniki izabiru i izdvajaju generiku robu radi njene otpreme;

S. Keko 2003/2004

Str. br. 10

2. ako uredno pozvani kupac ne doe radi odabira i izdvajanja robe, tada prodavac to moe uraditi sam; 3. ako prodavac ne moe sam izdvojiti robu onda se isporuka sastoji u izvravanju onih radnji koje prodavac moe obaviti sam. Kod distancione prodaje nain isporuke je uruenje robe primaocu u mjestu opredjeljenja, odnosno na transportni terminal, u sluaju da je mjesto isporuke transportni terminal, pravila koja vae za predaju robe na prevoz ujedno su i pravila o nainu isporuke (predaja sa popunjenim tovarnim listom) i tada prodavac mora sklopiti sve ugovore potrebne za izvravanje prevoza do odreenog mjesta. Tek tada rizik i trokovi prelaze na kupca. Vrijeme isporuke Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da budu zavrene. Rok isporuke u naelu je nebitan elemenat ugovora, ali moe da bude bitan ako je to naznaeno u ugovoru ili proizilazi iz okolnosti posla. Ugovori sa rokom isporuke kao bitnim elementom smatraju se posebnom vrstom posla fiksnom prodajom. Kod fiksne prodaje vrijeme isporuke se dijeli na: 1. vrijeme jednokratne isporuke (kontinuelna) 2. vrijeme sukcesivne isporuke 3. istovremenost isporuke i plaanja Vrijeme jednokratne isporuke Kod jednokratne isporuke vrijeme isporuke se odreuje ugovorom i dispozitivnim propisom. Ugovorom na tri naina: 1. Oznaavanjem datuma. Na odreeni datum prodavac je duan da izvri isporuku do kraja radnog vremena ako nije drugaije ugovoreno ili odreeno mjesnim obiajima. Ako datum pada na nedelju ili dravni praznik isporuka se ima izvriti prvi naredni radni dan. 2. Odreivanjem perioda. Odreivanje se vri danima, sedmicama, mjesecima, djelovima godine, te godinama. Rok poinje tei od dana zakljuenja ugovora, ili ako je izvrenje isporuke vezano za neku radnju kupca (otvaranje akreditiva, i dr.) od prvog radnog dana po izvrenju radnje kupca. Ako period istie na nedjelju ili dravni praznik rok se skrauje. Ako je vrijeme isporuke odreeno u rasponu, a nije odreeno ko ima pravo da ga konkretizuje, to pravo pripada prodavcu izuzev ako okolnosti sluaja ukazuju suprotno. Stranka koja ima pravo da odredi vrijeme isporuke mora da izabere radni dan i da o tome obavijesti drugu stranu i ono je izvrno kada ga primi strana kojoj je upueno. 3. Tehnikim terminima koje uzanse preciziraju - Odmah ili prompt oznaava isporuku u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. - Mogu se koristiti termini u toku kalendarskog mjeseca: poetkom (od 1-10), u prvoj, drugoj polovini (od 1-15), sredinom (od 11-20) i krajem mjeseca (od 21 kraja) - Treu grupu termina ine termini koji pokazuju da je roba ve utovarena (plivajua, u vonji i sl.), tada je isporuka izvrena onog asa kada roba stigne u mjesto opredjeljenja. Rok isporuke je samo odrediv Drugi izvor prava je dispozitivni propis. Prema l. 470. ZOO ako vrijeme isporuke nije ugovoreno, prodavac je duan da je izvri u razumnom roku. Razuman rok se odreuje s obzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti posla. Poinje tei od dana zakljuivanja ugovora. Vrijeme sukcesivne isporuke Kod sukcesivnih isporuka: - ako je rok isporuke cijele koliine dva mjeseca ili vie, isporuka e se izvriti u priblino jednakim obrocima svakog mjeseca. Razmak izmeu pojedinih obroka treba da bude priblino jednak. - Ako je rok krai, isporuka e se izvriti u dva priblino jednaka obroka sredinom i krajem ugovorenog perioda.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 11

Istovremenost isporuke i plaanja Je manifestacija principa o istovremenom ispunjavanju obaveza dvostrano-obaveznih ugovora (istovremenosti isporuke i plaanja). Ako to drugo nije dogovoreno ili nije uobiajeno dispozitivno pravilo je pravilo da prodavac, ne mora da izvri isporuku u odreenom roku ako kupac istovremeno ne plati, ili nije spreman da plati cijenu. Da bi se ovo pravilo moglo primjeniti moraju da budu ispunjene slijedee pretpostavke: - nepostojanje suprotnog ugovora ili obiaja, - vrsta i modalitet prodaje (prodaja na kredit, pretplatne prodaje i klirinke prodaje iskljuuju ovaj princip). - Istovremenim plaanjem kod trgovake prodaje ne treba shvatiti doslovno, nego se smatra ono koje je izvreno u ugovorenom ili zakonskom roku po prijemu robe i fakture. U privrednom prometu praktian znaaj pravila o istovremenosti isporuke i plaanja postoji u situacijama kada prodavac prije izvrenja isporuke opravdano posumnja u kupevu sposobnost da izmiri svoje novane obaveze. Kada se kod distancione prodaje isporuka vri uruenjem stvari prevozniku, prodavac moe odloiti odailjanje stvari do isplate cijene ili poslati stvar uz zadravanje prava raspolaganja njome u toku prevoza, uz odgovarajui ugovor o prevozu. Prodavac moe usloviti predaju stvari u mjestu opredjeljenja isplatom cijene. Dejstvo isporuke: prelaz rizika Dejstva isporuke su njene pravne posljedice. U trgovakoj prodaji akcenat je sa prenosa vlasnitva stavljen na prelazak rizika. Rizik je mogunost nastupanja tete na predmetu prodaje, tete koja bi bila izazvana neskrivljenom tetnom radnjom bilo kog lica ili tetnim dogaajem za koji niko ne odgovara (odsustvo krivice). Rizik obuhvata tete izazvane gubitkom, propau ili oteenjem stvari, te neposredno povezane tete (tete koje su nastale zato to se od poinioca tetne radnje ili osiguravaa nije mogla dobiti puna naknada). tetne posljedice mora da snosi ona ugovorna strana na kojoj rizik poiva. tetna radnja ili dogaaj koji predstavljaju rizik moraju se desiti u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja. Prelaz rizika sa prodavca na kupca mora biti povezan i sa pravom svojine na predmetu prodaje. Kod individualiziranih stvari ZOO vee prelaz rizika za isporuku. U pogledu generikih stvari rizik prelazi sa prodavca na kupca njihovom individualizacijom. Prelaz rizika kada kupac nije u docnji (sa prijemom isporuke ili izvravanjem radnji koje isporuku uslovljavaju) a) regulie se ugovorom na dva naina: izriito - opisom rjeenja upotrebom transportnih klauzula b) dispozitivnim pravilima ova pravila se primjenjuju ako ugovorom nije nita naglaeno: do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja snosi prodavac, a predajom rizik prelazi na kupca, gdje se pod predajom stvari podrazumjeva isporuka prema uslovima konkretnog ugovora. Izuzeci od dispozitivnog pravila:: - ako je kupac zbog nedostatka stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari rizik ne prelazi na kupca, ali kupac ima obavezu da stvar uva uz naknadu trokova; ako prodavac, koristei se svojim ovlatenjima, u sluaju sumnje u ostvarivanje naplate istovremeno sa isporukom, zadri slanje ili isporuku robe rizik se vraa prodavcu i to retraktivno. Prelaz rizika kada je kupac u docnji Kupac moe doi u docnju sa inidbama koje su potrebne da bi prodavac mogao da izvri svoju obavezu isporuke, kao i sa radnjom preuzimanja stvari. Poto je preuzimanje stvari obaveza (dug), karakter kupeve ducnje je - dunika docnja. Ako isporuka nije izvrena zbog kupeve docnje, rizik prelazi na kupca kada je on doao u docnju. Kod generikih stvari, ako kupac nije doao da izvri izdvajanje stvari rizik prelazi na kupca kada su ispunjeni slijedei uslovi: - kada je ugovorenu koliinu izdvojio iz mase, izvrena je isporuka ali rizik jo nije preao - ako su izdvojene stvari oito namijenjene za izvrenje predaje i

S. Keko 2003/2004

Str. br. 12

- prodavac je o tome ODASLAO obavjetenje kupcu u tom sluaju i rizik prelazi na kupca. Obavjetenje mora biti odaslano na siguran nain. Ako prodavac ne moe sam da izvri izdvajanje, uredno pozvani kupac nije doao, prodavac je isporuku izvrio onim radnjama koje omoguuju kupcu preuzimanje stvari. Kada prodavac o tome odailje obavijest kupcu rizik prelazi na kupca. GARANCIJA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE Nedostaci robe mogu da budu: a) materijalni (fiziki) i b) pravni nedostaci Pojam materijalnog nedostatka Materijalni nedostatak je svako odstupanje na loije od propisanih, redovnih odnosno uobiajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvari ugovorom predviena kao njegovi bitni elementi. Roba nema predviena svojstva i kupac ne moe zadovoljiti interese koje je mislio prilikom kupovine ZOO je predvidio 4 sluaja kada roba moe da ima materijalne (fizike) nedostatakei: 1. ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili promet; (redovna upotreba za sirovine i materijal, redovan promet roba za dalju prodaju). Doi e u primjenu kada kvalitet nije preciziran. 2. ako stvar nema potrebna svojstva za NAROITU upotrebu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila ili morala biti poznata prodavcu; (ako mu je kupac saoptio ili ugovorio, a zakon kae ili mu je moglo biti poznato) 3. ako stvar nema svojstva i odlike koje su izriito predviena ugovorom (u knjizi i preutno), odnosno propisane; (izriite osobine se mogu cijeniti prema dokumentaciji koja je sastavni dio ugovora npr. tehnika dokumentacija za tehniku robu) 4. stvar nije jednaka uzorku ili modelu,ovdje treba razluiti ta je obavjetavajui uzorak ili model, a ta je pravno uzorak ili model. Vrste materijalnih nedostataka 1. objektivni - su oni koji se odreuju prinudnim propisima, redovnom praksom u prometu ili obiajima 2. Subjektivni - postoje suprotno ugovorenim svojstvima robe te vrijeaju interese i ciljeve konkretnog kupca. Nedostaci prema vrsti osobine: kvalitativni (mane u uem smislu rijei) i kvantitativni (koliinski). Prema mjerilu vidljivosti mogu biti: - vidljivi - oni koji se mogu primjetiti ve pri uobiajenom spoljnom pregledu stvari - skriveni - za otkrivanje skrivenih je potreban poseban postupak provjere osobina stvari ili njihova upotreba. Prema tome da li se mogu otkloniti ili ne: - Otklonjivi nedostaci - su oni ije je popravljanje mogue bez bitnog umanjenja upotrebne ili prometne vrijednosti stvari. - neotklonjivi - popravak ili nije mogu ili nema ekonomskog smisla. Prema obimu nedostaci mogu biti: - znatni (dovode do ponitavanja ili umanjenja prometnih ili upotrebnih vrijednosti stvari) - neznatni (ne umanjuju vrijednost stvari ni u kom pogledu). S obzirom na uticaj na ugovor nedostaci mogu biti: - Bitni - onemoguavaju ostvarivanje svrhe ugovora, a - nebitni - mogu da prouzrokuju naknadu tete, ali ne utiu na postojanje ugovora. Garancija za materijalne nedostatke je jamenje prodavca kupcu da prodata roba nema nikakvih fizikih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu, uobiajenu ili ugovorenu upotrebu stvari. Ona se moe definisati i kao jamenje prodavca kupcu da e isporuena roba biti saobrazna onome to je predvienu ugovorom. Ona je sastavni dio ugovora po prirodi posla, ali ugovorom moe biti izriito iskljuena ili ograniena. Pravni osnov garancije za materijalne nedostatke po ZOO jeste ugovor.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 13

Uslovi za postojanje garancije za materijalne nedostatke Zakon predvia okolnosti pod kojima prodavac garantuje za materijalne nedostatke, odnosno da bi garancija za materijalne nedostatke postojala moraju biti ispunjeni uslovi: 1. Nedostatak mora postojati u asu prelaska rizika (u momentu predaje robe kupcu, pediteru ili transporteru). Izuzetno garancija postoji i onda kada se uzrok nedostatka pojavio prije prelaska rizika. 2. Nedostaci nisu bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati (savjestan kupac - lice sa znanjem i iskustvom kupca koje je lako moglo otkriti nedostatke, ako je mogao otkriti mane preduzeo je radnje na svoj rizik). Ovaj uslov ne postoji kod prodaje po uzorku ili modelu, jer je kupac mogao prethodno da uoi nedostatke. Takoe, bude li ugovor sklopljen sa klauzulom vieno-odobreno ili kakva-takva, kupac se ne moe pozivati na nedostatke stvari izuzev u sluaju obmane prodavca. 3. da garancija nije nekom klauzulom iskljuena ili ograniena. Obaveza garancije e postojati usprkos ovakvoj klauzuli, ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili ju je nametnuo koristei monopolski poloaj. U tom sluaju su ovakve klauzule nitavne. 4. Stvar nije prodata na prinudnoj prodaji (javnoj drabi). Poto prinudna prodaja iskljuuje pristanak prodavca on ne moe garantovati za nedostatke. 5. da je uloena uredna (blagovremena) reklamacija na materijalne nedostatke. Pojam i vrste pravnih nedostataka Pravni nedostatak predstavlja nedostatak koji iskljuuje ili ograniava bilo miran posjed, bilo nastanak ili vrenje najjaeg - svojinskog prava na predmetu prodaje. Za postojanje pravne mane, bitno je da je uznemiravanje pravno: putem tube, prigovora ili isticanjem prava treeg lica neposredno. Vrste pravnih nedostataka: Prema titularu prava: nedostatke iji je subjekt prodavac i one kod kojih je nosilac prava tree lice. Prema dejstvu na: one koje iskljuuju, umanjuju ili ograniavaju kupevo pravo Prema obimu uticaja na stvar i pravo svojine: potpune i djelimine Zatim na nedostatke javnopravne i privatnopravne prirode (svojina, hipoteka, isl.). Garancija za pravne nedostatke (zatita od evikcije) je jamenje prodavca kupcu da preneseno pravo nema nikakvih nedostataka koji bi onemoguavali nastanak ili trajanje kupevog svojinskog prava, odnosno koji bi umanjivali ili ograniavali upotrebu tog prava, a time i miran posjed prodane stvari. Ili jamenje prodavca kupcu da je preneseno svojinsko pravo saglasno onome to je predvieno ugovorom. Garancija za pravne nedostatke je prirodan sastojak ugovora, ako nije izriito ili preutno iskljuena. Znai zatita od evikcije ima ugovorni osnov. Uslovi za postojanje garancije za pravne nedostatke Zakonski uslovi postojanja ove garancije: 1. Nedostatak je morao postojati u asu prelaska svojine sa prodavca na kupca. Tj. stvarno pravo treeg je nastalo i dok je stvar bila u dravini prenosioca. 2. Savjesnost kupca. Ona postoji ako kupac nije bio obavijeten o postojanju pravnog nedostatka, ako u asu sklapanja ugovora nije znao za mogunost da mu pravo bude oduzeto, umanjeno ili ogranieno, i onda kada je znao za nedostatak ali nije pristao da uzme optereenu stvar (sluaj obmane kupca). 3. Garancije nije ugovorom iskljuena ili ograniena. U sluaju nesavjesnosti prodavca ovakva klauzula je nitavna. 4. Reklamacija - obavjetavanje prodavca o nedostatku. Kupac ne mora reklamirati nedostatke koji su prodavcu ve poznati, ako je izgubio spor sa treim licem, ili ako je pravo treeg lica oito osnovano. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE Faktura se moe definisati kao izjava volje prodavca data u pismenoj formi kojom on zahtijeva od kupca da mu isplati cijenu iz ugovora i ostale izdatke koje je on uinio u vezi sa ugovorom. Faktura je materijalizacija pravno relevantne izjave volje usmjerene na plaanje cijene, te se pravno kvalifikuje kao pomoni pravni posao.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 14

Faktura sadri neke elemente ugovora: predmet, koliinu, jedininu cijenu, transportnu klauzulu i ukupan iznos. Izdavanje fakture je obaveza prodavca Od fakture treba razlikovati profaktura je pisani dokument po sadraju slian fakturi kojim prodavac zahtijeva od kupca preliminarno plaanje prema prethodnom obraunu cijene. Kada konaan obraun bude sainjen iznosi plaeni po profakturi se odbijaju od iznosa fakture. Funkcije fakture: 1. zahtjev za isplatu cijene, 2. knjigovodstveni dokumenat (uredan, vjerodostojan i dovoljan za knjienje posl. promjene) 3. dokazno sredstvo 4. moe predstavljati ponudu ili prihvat zakljuenja ugovora (u fazi pregovora). 5. moe biti sredstvo oivljavanja ugovora preciziranjem cijene od strane prodavca. 6. podoban instrumenat za dopunu i preciziranje ugovora Obaveznost jednostrano unesenih klauzula na fakturu Pitanja klauzula koje prodavac jednostrano unese u fakturu kod nas je rijeeno Optim uzansama 1. Jednostrano unesene klauzule u fakturu (koje se ne nalaze u ugovoru, niti se iz njega mogu tumaenjem konstruisati) u principu ne obavezuju kupca, jer se ne moe jednostrano mijenjati sporazum stranaka. Ovo pravilo vai i kada je kupac primio fakturu bez prigovora. 2. Uslovi plaanja i drugi uslovi koje prodavac jednostrano unese u fakturu, obavezuju kupaca ako su ispunjena kumulativno slijedea tri uslova: - da su unesene klauzule neophodne izvrenju ugovora, - moraju biti u skladu sa ostalim odredbama te - da kupac nije prigovorio u kratkom roku na ove klauzule. Jednostrano unesene klauzule od strane prodavca obavezuju prodavca ukoliko oteavaju njegov poloaj. Kupac ne mora prihvatiti koritenje ponuenih pogodnosti. OBAVEZE KUPCA Obaveze kupca su njegove dunosti izvravanja radnji koje proistiu iz ugovora o prodaji. Obaveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca, naime radi se o komplementarnim pojmovima povezanim i sadrinski (isporuka prijem isporuke) i funkcionalno (isporuka plaanje isporuke). Obaveze kupca se dijele na: a) Osnovne obaveze: - pregled robe, prijem isporuke, plaanje cijene i reklamacija (ako nedostatak postoji). b) Sporedne obaveze: - zasnovane na dispozitivnim odredbama ZOO - obaveza uvanja stvari (kada eli da je vrati zbog nedostataka ili raskida ugovora) - zasnovana na ugovoru: slanje ambalae i dostavljanje specifikacije. Pregled robe Pregled je u stvari postupak provjere materijalnih nedostataka. U zakonodavstvu se najee naziva pregled, a u praksi provjera, kontrola i kvalitativni, odnosno kvantitativni prijem. Definicija: Pregled robe radi provjere postojanja ili nepostojanja materijalnih nedostataka predstavlja sistem faktikih i pravnih radnji koja treba preduzeti da bi se dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li isporuena roba po svojim osobinama odgovara onome to je predvieno ugovorom. Prema ZOO kupac je duan primljenu stvar na uobiajen nain pregledati ili je dati na pregled. Znaaj pregleda robe: - U ekonomskom smislu pregledom robe kupac provjerava da li dobija ono to prema ugovoru treba da plati, - u pravnom smislu pregled robe je nezamjenjivo sredstvo vjerodostojnog konstatovanja injenica vezanih za saobraznost isporuke ugovora, te za obezbjeenje dokaza o tim injenicama. Provjera tj. pregled robe zajedno zajedno sa reklamacijom predstavlja akte vigilancije tj. budnost kupca. Osnovni modaliteti pregleda su: - subjekti pregleda - mesto pregleda

S. Keko 2003/2004

Str. br. 15

-

vrijeme pregleda nain pregleda

Provjera pravnih nedostataka se moe definisati kao sistem faktikih i pravnih radnji, zajedno sa modalitetima, koje se preduzimaju radi toga da bi se dolo do relevantno sigurnog stava o tome da li pravo koje se prenosi postoji (pravo vlasnitva) i da li se moe upotrebljavati na nain predvien ugovorm. Ovoj provjeri ne posveuje se panja kao kontroli robe, jer je prodavac duan obavjestiti kupca ukoliko zna za pr. nedostatak, a ako se pravni nedostatak sastoji u pravu treeg lica ono je duno da dokae postojanje svojih ovlatenja. Subjekti pregleda robe su lica koja imaju obavezu i pravo da izvre uvid u stanje robe radi konstatovanja nepostojanja ili postojanja materijalnih nedostataka. To mogu biti: subjekti javne vlasti (nadleni inspekcijski organi) kontrola je zasnovana na imperativnim normama i ima obavezan karakter za proizvode kod kojih je propisan minimalan kvalitet, kao i u spoljnotrgovinskom poslovanju. lica privrednog prava. Odreivanje subjekata pregleda zavisi prvenstveno od volje stranaka, a ako stranke nisu nita ugovorile primjenit e se dispozitivni propisi. Po ovim propisima pregled robe mogu izvriti: prodavac, to je sporno jer se prodavac ve vezao garancijom da roba nema materijalnih nedostataka. Prodavevom pregledu se pridaje znaaj jedino ako se druge kontrole robe ne vre. kupac, to mu je i dunost. zajedno prodavac i kupac, najee to je i najbolje rjeenje, mogu i zajedno sa nekim treim licem (prodavac i prevoznik ili pediter, te kupac i prevoznik i sl.). tree lice - na osnovu sporazuma stranaka. Ugovorom moe biti predvieno da je nalaz treeg lica iskljuivi i obavezan dokaz o stanju robe, ili moe pregled treeg lica imati druge ciljeve i ne uticati na dokazivanje materijalnih ciljeva. Mimo sporazuma stranaka jedna strana moe odlukom odrediti tree lice za pregled robe, u kom sluaju njegovi nalazi mogu imati samo dokazno dejstvo. Mjesto pregleda robe je geografska lokacija ili lokalitet na kome sve radnje pregleda moraju biti zavrene. Odreivanje mjesta pregleda vri se: - u ugovoru izriito ili transportnim klauzulama. Mjerodavan je samo onaj nalaz o stanju robe koji je dobijen na ugovorenom mjestu pregleda. - dispozitivnim propisima - ZOO i Opte uzanse veu mjesto pregleda za mjesto izvrenja isporuke. a) Ako su obje strane prisutne isporuci i ako je prilikom isporuke mogue izvriti i pregled, mjesto isporuke je ujedno i mjesto pregleda. (vai samo za vidljive nedostatke) b) Ne pozove li prodavac kupca ili se ne moe izvriti pregled prilikom isporuke bez svoje krivice, mjesto pregleda je prvo mjesto u kome je to prema redovnom toku stvari mogue uiniti. Koliina e se najee provjeravati u prvom usputnom mjestu koje raspolae odgovarajuim mjernim ureajima, a kvalitet u skladitu kupca. c) Kod distancionih prodaja mjesto pregleda e biti identino mjestu isporuke. Mjesto utvrivanja skrivenih nedostataka nije niim odreeno, zavisi od volje kupca ili okolnosti sluaja . Poseban sluaj je odreivanje mjesta pregleda robe kod reekspedicije. Reekspedicija je upuivanje robe u novo mjesto (kupevog kupca) bez pretovara po osnovu ugovora i znanja prvog prodavca. Da bi reekspedicija postojala je potrebno ispunjenje nekoliko uslova: - mora postojati ugovor kupca i njegovog kupca o prodaji iste robe - potrebno je da kupac alje robu u novo mjesto opredjeljenja bez pretovara - potrebno je da je prodavcu poznata mogunost takve dalje otpreme Budui da ispunjeni ovi uslovi mjesto provjere moe biti i mjesto novog opredjeljenja.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 16

Vrijeme pregleda robe je trenutak ili vremenski period u kome sve radnje pregleda moraju biti izvrene. Odreuje se: ugovorom i dispozitivnim propisima. Rjeenja dispozitivnih propisa zavise od vrste robe, tipa prodaje i od usvojenih pravila o vremenu reklamacije: 1. Ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao ostati nepoznat vrijeme utvrivanja nedostatka, kao ni vrijeme reklamacije nije niim ogranieno. Ako je prodavac bio savjestan vrijeme pregleda zavisi da li je nedostatak vidljiv ili skriven. 2. Budu li obje stranke prisutne isporuci i pregled se moe izvriti tom prilikom, pregled se mora obaviti odmah. 3. Ako prodavac ne pozove kupaca, ili se pregled ne moe izvriti prilikom isporuke bez krivice stranaka, kupac ga mora obaviti im je to prema redovnom toku stvari mogue. 4. Kod distancione prodaje generikih stvari vrijeme pregleda se vee za vrijeme isporuke (kontrola se vri prije predaje robe vozaru). 5. U sluaju reekspedicije pregled stvari moe biti odgoen do njezina prispjea u novo odredino mjesto. Kupac ili kupev kupac imaju pravo da pregled izvre i ranije. Rokovi za pregled robe mogu biti produeni (odgoeni): - ako je zbog popravke ili predaje druge stvari kupac bio prinuen da ne koristi predmet prodaje. Rokovi poinju tei od predaje popravljene, odnosno predaje druge stvari ili izvrene zamjene; - te ako se pregled ne moe izvriti jer prodavac nije predao potrebna dokumenta poetak toka roka se odlae do prijema dokumenata. (ovo pravilo ne vai kod lakopokvarljive robe) Kod skrivenih nedostataka krajnji rok za izvrenje pregleda je prekluzivni rok za ostvarivanje kupevih prava a to je 6 mjeseci od isporuke, izuzev ako je ugovorom drugaije odreeno. Nain pregleda robe obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje subjekt pregleda treba da obavi da bi se dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li materijalni nedostaci postoje ili ne. Izvori prava za nain provjere su ugovor, a zatim dispozitivni propisi, Opte uzanse, posebne uzanse i poslovni obiaji Podjela naina pregleda robe - Prema cilju: a) na onaj koji tei utvrivanju koliine i b) onaj koji treba da konstatuje kvalitet. - prema obimu:i potpun ili djelimian to zavisi od prirode robe. Kod sukcesivnih isporuka se moe posmatrati: - kao tehnoloki proces - treba da bude proveden kako je izriito ugovoreno. Utvrivanje koliine robe vri se vaganjem, mjerenjem ili prebrojavanjem zavisno kako je koliina u ugovoru odreena. to se tie kvaliteta, primjenjeni nain pregleda treba da bude vjerodostojan. Ako se stranke nisu sporazumjele drugaije ili ugovorile primjenu standarda ili posebnih uzansi vait e dispozitivni propisi. - komercijalna procedura ili pravni postupak (drutvene procedure) Drutvene procedure obuhvataju: a) prema sporazumu stranaka - kontradiktorni pregledb) uobiajni nain - odreuje se prema obiajima, poslovnim obiajima privredne grane, prirodi robe i okolnostima. c) opte uzanse predviaju komisijski pregled kao vjerodostojan, a ZOO ga priznaje ako je uobiajen. Komisijska procedura za koliinu je predviena u sluaju spora izmeu jedne stranke i prevoznika/peditera ili u sluaju jednostrane provjere. Za kvalitet komisijski postupak se a priori smatra vjerodostojnim. Komisiju formira strana - subjekat pregleda rjeenjem. Poeljno je da komisiju sainjavaju nepristrasna lica i da u nju uu sudski vjetaci. O svim radnjama komisije vodi se zabiljeka, utvruju rezultati pregleda i na kraju sastavlja komisijski zapisnik koji treba da potpiu obje strane, lanovi komisije i eventualni svjedoci. Snoenje trokova provjere stranke ureuju ugovorom, a ako nije ugovoreno onda vrijede opte uzanse: - ako se provjera vri na skladitu prodavca on plaa sve trokove

S. Keko 2003/2004

Str. br. 17

- u svim drugim sluajevima trokove snosi kupac izuzev ako su prilikom pregleda robe otkrivene mane za koje je kriv prodavac kupac tada moe da regresira trokove kod prodavca. PRIJEM ISPORUKE je druga obaveza kupca i ona postoji samo ako je roba isporuena saglasno ugovoru. Prijem isporuke ili preuzimanje stvari je sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac, prema ugovoru, mora da izvri da bi prodavac mogao isporuiti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. Kao i isporuka i prijem se sastoji od najmanje jedne faktike i jedne pravne radnje. Preuzimanje stvari se sastoji 1. u poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua - koje su to radnje kupca zavisi od prinudnih propisa, ugovora, poslovnih obiaja, prirode stvari i okolnosti posla., i 2. odnoenju stvari - oznaava radnju prijema, no ako se stvar ve nalazi kod kupca potrebno je da on izriito izjavi da prima robu koja je ve kod njega, ili da preduzme radnje iz kojih se moe sigurno konstatovati da je robu htio da zadri. utnja ne znai fiktivan prijem. PLAANJE CIJENE Plaanje ili isplata je osnovna i najvanija obaveza kupca. Moe se definisati kao sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac mora da izvri prema svim relevantnim izvorima da bi prodavcu predao ugovorom odreenu koliinu novca i prenio mu najjae, svojinsko pravo na njoj. Izvori prava kojima se ureuje obaveza plaanja su: 1. na prvom mjestu - prinudni propisi koji reguliu novani, kreditni i devizni sistem, 2. pa ugovor o prodaji te 3. dispozitivni propisi. Sadraj obaveze plaanja kupca (kod ugovora o prodaji) Cijena je osnovni, ali ne i jedini elemenat koji ulazi u obavezu plaanja, u nju ulaze i drugi izdaci: - Ako nije nita ugovoreno plaa se za neto teinu robe bez skonta (ukoliko eli da se koristi skontom odbitkom od cijene zbog njene isplate odmah i gotovinski kupac mora to da ugovori ili da se osloni na poslovne obiaje. - ako postoji klauzula bruto za neto kupac plaa i ambalau - Trokove robnog prometa nastale prije mjesta i vremena isporuke kupac plaa samo izuzetno samo ako je ugovoreno. Tu spadaju uvozne carine, dabine i trokove carinjenja, trokove pribavljanja i legalizovanja uvjerenja o porijeklu robe. - Trokove od mjesta i vremena isporuke snosi kupac. - Trokove i rizik plaanja snosi kupac, izuzev za one trokove koji nastanu promjenom mjesta plaanja izazvane postupcima prodavca. - kod prodaje na kredit kupac plaa i kamatu. Opta pravila o navanim obavezama (obavezi plaanja kod ugovora o prodaji) Plaanje cijene kod ugovora o prodaji je podvrgnuto principu monetarnog nominalizma, tj. kupac je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koje obaveza glasi, izuzev ako zakon nareuje neto drugo (klauzule o promjeni cijene - klizna i indexna skala, klauzule o promjenjenim okolnostima, prekomjerno oteenje). Zlatne i valutne klauzule nisu doputene, one su nitavne. Optih pravila koja se tiu se naina plaanja: - Obavezu izvrava kupac lino ili preko zastupnika. - Plaanje se vri prodavcu, licu koje on odredi ili sud. - plaanja se vri sa panjom dobrog privrednika i u cjelini. Poto su novane obaveze djeljive prodavac je duan da primi i djeliminu isplatu Opta pravila koja se tiu mjesta i vremena plaanja: - Kupac svoje obaveze moe uvijek izmiriti prije dospjelosti, i tada ima pravo na eskont ako je to predvieno u ugovoru ili obiajima. Kupac se ne moe odrei prava na plaanje prije dospjelosti. - kada izmeu istog kupca i prodavca postoji vie obaveza koje su dospjele, a kupac ne moe sve da ih izmiri, redosljed izmirenja zavisi od sporazuma, a ukoliko on nije postignut prema Zakonu o finansijkom poslovanju potraivanja i dugovanja po osnovu ugovora o prodaji namiruju se tek u 4 redu.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 18

Modaliteti plaanja su: nain, vrijeme i mjesto plaanja Nain plaanja Pod ovim pojmom podrazumjeva instrumente plaanja i radnje koje se u vezi sa njim preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora da uini da bi svoju dunost isplate izvrio u skladu sa ugovorom i prinudnim finansijskim propisima. Obezbjeenje plaanja se razlikuje od naina plaanja i ono se sastoji u davanju prodavcu finansijskih instrumenata podobnih za brzu i sigurnu naplatu, iz kojih je prodavac ovlaten da se namiri, ako obaveza plaanja ne bude izvrena u skladu sa ugovorom (davanjem mjenice, eka, bankarske garancije, akceptnog naloga isl.). Obezbjeenje plaanja i nain plaanja preputeno je sporazumu stranaka. No kad se jednom sporazumiju prodavac i kupac postaju vezani prinudnim i dispozitivnim propisima). Instrumenti plaanja su sredstva kojima se, u skladu sa propisima o plaanju i poslovanju hartijama od vrijednosti , vri izmirenje novanih obaveza. Instrumenti plaanja: 1. polaganjem novanog iznosa na tekui raun povjerioca kod banke u zemlji (gotov novac je nepodesan instrumenat plaanja, a i ZFP nalae da se gotov novac iznad blagajnikog maksimuma poloi na .r.) 2. instrumenti doznake: nalog za prenos, virmanski nalog, ekovna uplatnica, potanska uplatnica. 3. hartije od vrijednosti: trgovaki efekti, bjanko mjenice. 4. akreditiv- to je apstraktan pravni posao kojim se akreditivna banka na osnovu ugovora sa kupcem obavezuje da e korisniku / prodavcu isplatiti odreenu novanu svotu ako do odreenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. Kod ovog instrumenta plaanja: - kupac je duan da sa bankom sklopi ugovor o otvaranju akreditiva prema uslovima iz ugovora o prodaji, - banka preuzima jednostranim apstraktnim pravnim poslom obavezu prema prodavcu - prodavevo pravo je uslovljeno ispunjavanjem uslova koji su navedeni u akreditivu I na kraju plaanje se moe izvriti i instrumentima obrauna (koji nisu instrumenti plaanja): kompenzacija, cesija i asignacija. Tipovi (modaliteti) naina plaanja Prema razliitim osobinama ugovora o prodaji i specifinim obiljejima obaveze mogu se utvrditi 4 tipa naina plaanja: 1. Kod jednokratne isporuke isplata se vri odjednom. U sluaju uzastopnih isporuka i isporuka u obrocima, ako nita drugo nije ugovoreno kupac je duan isplatiti cijenu za svaku isporuku u asu njezina preuzimanja. 2. Kupac je duan da plati cijenu tek poto je imao mogunost da pregleda stvar. Meutim ako je ugovoreno plaanje uz predaju dokumenata kupac je duan da izvri plaanje im su mu stavljena na raspolaganje dokumenta koja predstavljaju robu. Podvrste ovog plaanja su plaanje uz dokumenta (duplikat tovarnog lista, druga vozarska isparava, teretnica konosman) i dokumentarni akreditiv (kod meunarodne prodaje). 3. Plaanje pouzeem. Kupac u svom mjestu ili sjeditu stie mogunost da primi robu teka kada poti ili prevozniku plati cijenu i trokove robnog prometa. 4. etvrti tip vezan je za spor o cijeni kupac. Kupac je duan platiti nesporne iznose iz fakture, a prodavac ih mora primiti. Ako prodavac odbija prigovore kupac moe sporni iznos deponovati kod nadlenog suda (sudski depozit), i obavijestiti prodavca. Deponovanjem novca plaanje se smatra izvrenim do visine poloenog iznosa i na ovaj nain kupac ne plaa kamatu ni u sluaju da spor izgubi. Vrijeme izvrenja isplate Vrijeme plaanja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje koje sainjavaju obavezu plaanja moraju biti zavrene. Odreuje se najprije ugovorom. Ako je odreeno datumom, plaanje mora biti izvreno do kraja radnog dana (vremena) institucije kod koje se vri plaanje.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 19

Plaanje se moe staviti u odnos sa isporukom i tada vrijede slijedea pravila:: - Plaanje prije isporuke se ugovara izriito i precizno. Ako rok nije odreen onda je on 8 dana od zakljuenja ugovora (uz.182), - Istovremeno sa isporukom je dispozitivno pravilo i ne mora se ugovarati. - Plaanje unazad - na osnovu izriitog ili preutnog sporazuma stranaka, vri se poto je proteklo vrijeme koje stoji kupcu na raspolaganje za pregled robe. - Ako plaanje nije odreeno ugovorom, primjenjuju se dispozitivni propisi Prema ZOO odreeno je da se ima izvriti u roku predvienim poslovnim obiajima, a to je roku od 8 dana od prijema robe, odnosno fakture (?? ako je kupac robu dobio prije fakture) Vrijeme isplate je trenutak u kome se smatra da je plaanje izvreno. Zavisi od naina i instrumenata plaanja: Plaanje gotovim novcem smatra se izvrenim kada kupac urui sumu prodavcu ili je poloi na njegov tekui raun. Polaganje se vri virmanom. Instrumentima doznake preko banke plaanje se smatra izvrenim kada su to stranke dogovorile, a ako dogovora nema dug je namiren kada banci ili drugom subjektu kod koga se vodi raun prodavca stigne novana doznaka ili nalog u korist vjerovnika. Kada kupac i prodavac imaju istu banku onda je to onda kada kupac da nalog banci, a ako im banka nije ista posljedice docnje svoje banke snosi kupac. Kod plaanja preko pote, ako je takvo plaanje ugovoreno obaveza je izmirena kada dunik uplati iznos obaveze poti, a ako nije ugovoreno - kada vjerovnik primi novanu doznaku. Da kupac ne bi pao u docnju bez svoje krivice ovo pravilo se tumai tako da je vrijeme isplate ono u kome pota prema redovnom toku stvari ponudi prodavcu isplatu novca. Plaanje hartijama od vrijednosti smatra se uslovno izvrenim kada one budu prenesene prodavcu na dogovoren nain koji mora biti u skladu sa pravilima prenosa odgovarajueg trgovakog efekta. Obaveza se konano gasi kada hartije budu honorisane. Plaanje akreditivom se smatra izvrenim kada je banka otvorila akreditiv u skladu sa uslovima ugovora. Vrijeme isplate kod kompenzacije, cesije i asignacije je trenutak u kome je prodavac postao povjerilac po trabini, odnosno kada je obaveza prestala da postoji ili se smanjila. Mjesto plaanja je lokacija i lokalitet na kome sve radnje koje ulaze u obavezu plaanja moraju biti zavrene. Kod odreivanja mjesta plaanja vae tri principa: 1. novane obaveze su donosive tj. ispunjavaju se u sjeditu prodavca, a ako se plaanje vri virmanom onda je to sjedite prodaveve organizacije kod koje se vode njegova novana sredstva (otvoren .r.) 2. mjesto plaanja zavisi od rjeenja o nainu i vremenu isplate (od ugovora). 3. po principu uzajamnosti mjesto plaanja je odreeno mjestom isporuke Kod odreivanja mjesta plaanja u naem pravu vrijede slijedea pravila: 1. plaanje cijene se vri u mjestu koje je ugovoreno. 2. Ako nema ugovora, primjenit e se poslovni obiaj, a ako i on nedostaje plaanje se vri u mjestu u kome se obavlja predaja stvari (ZOO). 3. Ako se cijena ne mora platiti u asu predaje, plaanje se obavlja u prebivalitu / sjeditu prodavca. Ako ima vie tih sjedita tj. poslovnih jedinica plaanje se vri u sjeditu one koja je poslala ponudu, odnosno izvrila prihvat, ili ako se iz ugovora ili okolnosti vidi iz kojeg e se sjedita izvriti isporuka plaanje se vri u tom sjeditu. Promjena mjesta plaanja Stranke mogu uvijek sporazumno promijeniti mjesto plaanja (obino se naziva "domiciliranje" isplate), ali i povjerilac moe jednostrano promijeniti mjesto. Ako su vrsta i nain plaanja pa prema tome i mjesto plaanja odreeni imperativno pravnim propisom, subjekti ih ne mogu mijenajti. Ako povjerilac promijeni svoje sjedite, instituciju (banku) preko koje se vri plaanje, ili banka promijeni sjedite u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i dospjelosti obaveze plaanja povjerilac ima

S. Keko 2003/2004

Str. br. 20

ovlatenje da trai plaanje u novom sjeditu. Poveanje trokova plaanja snosi prodavac, kao i koristi od utede u trokovima. Isto tako dunik mora na zahtjev i troak povjerioca izvriti plaanje na transakcijski raun treeg lica kod jedne od banaka u BiH. Ovo pravilo bazira se na principu tzv. "noenja duga" tj. da je dunik duan dug odnijeti povjeriocu, a ne da ga povjerilac trai. PRIGOVORI Prigovori su izjave kupca ili prodavca, kojima on ukazuje duniku na injenicu da ugovor ne smatra izvrenim odnosno da ga ne smatra uredno izvrenim. Nazivaju se jo reklamacijama, odnosno obavjetavanje o nedostacima. Funkcije prigovora su: - vjerodostojno konstatovanje injenica, - poticanje dunika da sam izvri obavezu ili je izvri uredno, - ouvanje prava na popravljanje tete (najvanija) i na vansudsko rjeavanje sporova. Osnovne pravne kvalifikacije prigovora su: prigovori spadaju u optu obavezu obavjetavanja o relevantnim injenicama i zasnovani su na naelu potenja i savjesnosti; prigovori se ponekad kvalifikuju kao pravo, nekad kao obaveza. Za najvaniji prigovor reklamacija na materijalne nedostatke ZOO izriito kae da je obaveza; obzirom da predstavlja izjavu volje sa pravnim posljedicama, moe se odrediti i kao pomoni pravni posao. Vrste prigovora Prigovarati mogu i kupac i prodavac. Najznaajniji prigovori koje stavlja kupac su prigovori zbog: - docnje sa isporukom, - nepotivanje garancije da nema materijalnih i pravnih nedostataka. Najvaniji prigovor na strani prodavca je: prigovor zbog docnje kupca sa plaanjem cijene. Reklamacija na materijalne nedostatke Reklamacija na materijalne nedostatke je pravna radnja, izjava kojom kupac obavjetava prodavca da isporuena roba ima, po njegovim nalazima i miljenju, konkretan materijalni nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Ona predstavlja obavezu kupca, i uslov za ouvanje prava na naknadu tete. Ugovorom se moe iskljuiti. Komercijalni znaaj reklamacije je u odravanju dobrih odnosa izmeu poslovnih partnera, te u mogunosti rjeavanja sporova vansudskim putem. Pravni znaaj je to slui odravanju kupevog prava na popravljanje tete: Osnovni modaliteti reklamacije su nain, mjesto i vrijeme. Nain reklamiranja Reklamaciju upuuje kupac neposredno ili preko svog ovlatenog punomonika prodavcu ili njegovom punomoniku. Sadraj reklamacije se dijeli na bitne i nebitne elemente. Bitni elementi su: o Konkretan i jasan, detaljan opis nedostatka sa pozivom na ugovor povodom kojeg je isporuena sporna roba. Uopten prigovor ne proizvodi pravne posljedice. (ukoliko je mogue sainiti zapisinik uz prisustvo prevoznika i nekog treeg lica, ako nije mogue odmah izvriti detaljan komisijski pregled uputiti reklamaciju sa obrazloenjem da e detaljan izvjetaj stii koasnije za dan dva. o Poziv prodavcu da pregleda stvar, kako bi se uvjerio da je reklamacija opravdana. Svi ostali elementi su nebitni. Npr. : - kupac moe navesti namjeru da se koristi jednim od priznatih prava (ali ga poslije ne moe mijenjati), - moe traiti uredno ispunjenje ugovora, odnosno novu robu ili popravak, srazmjerno smanjenje cijene ili raskid ugovora)

S. Keko 2003/2004

Str. br. 21

- moe priloiti dokumente i dokaze kojima raspolae (ne originale!). Ako je nain slanja reklamacije ugovoren, samo takav e vrijediti. Ako nije onda kod reklamacija vai teorija prijema, osim u sluaju slanja prigovora na siguran nain kada se smatra da je reklamacija vaea njenim otposlanjem. ZOO kao pouzdan nain slanja reklamacije navodi preporueno pismo i telegram. Mjesto reklamiranja je preputeno optim pravilima. Ako je mjesto u koje treba poslati reklamaciju ugovoreno, bie valjana samo reklamacija upuena u to mjesto. Ako mjesto nije ugovoreno vrijedi dispozitivno pravilo: - sjedite prodavca je mjesto u koje treba uputiti reklamaciju (teorija prijema), - ako on ima vie poslovnih jedinica onda u mjesto iz koga se ugovor izvrava,a ako je nepoznato onda u mjesto iz koga je uinjena ponuda ili prihvat. - U sluaju da su obje stranke uestvovale u pregledu robe i konstatovale vidljivi nedostatak, reklamacija treba da se obavi u mjestu pregleda. Vrijeme reklamiranja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje koje su vezane za obavjetavanje prodavca o materijalnom nedostatku moraju biti zavrene. Njegovo odreivanje zavisi od: savjesnosti prodavca, vrste materijalnog nedostatka i vremena kontrole isporuke. Stranke su slobodne da vrijeme prigovora ugovore, u protivnom vaie rjeenja ZOO: o Ako je prodavac bio nesavjestan (prevario kupca), tj. ako mu je nedostatak bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat, kupcu stoji neogranieno vrijeme za reklamaciju. o Ako je prodavac savjestan zavisi da li je nedostatak vidljiv ili skriven: ako se radi o lakovidljim rokovi su kratki odmah, to znaii - im prmjeti nedostatak, a najkasnije razumno vrijeme (vrijeme potrebno urednom kupcu da saini reklamaciju) po isteku vremena isporuke. ako je skriven nedostatak: rok je najdue 6 mjeseci od dana prijeme robe (objektivni rok), ako ugovorm drugaije nije definisano. Objektivni rok, ukoliko nije istekao, moe se produiti subjektivnim rokom koji poinje tei od dana otkrivanja nedostatka i reklamaciju treba uputiti bez odgaanja. o kod reekspedicije kupac je duan obavjestiti prodavca o nedostatku im je po redovnom toku stvari mogao za njih doznati od svog klijenta (kupevog kupca). Odgovornost za otezanje je na prvobitnom kupcu. Reklamacija na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obajetava prodavca da preneseno pravo nije uopte konstituisano ili nije konstituisano u obimu i na nain predvien ugovorom i kojom mu daje do znanja da ima namjeru da se koristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Predstavlja obavezu kupca, i kupac mora reklamirati da bi sauvao svoja prava izuzev u sluajevima koji su posebno ureeni ZOO. Modaliteti ove reklamacije isti su kao i reklamacije na materijalne nedostatke (nain, mjesto i vrijeme), s tim to ima neke specifinosti Specifinosti reima reklamacije na pravne nedostatke: 1. Sadraj reklamacije: dokazivanje pravnih nedostataka vri tree lice, a kupac mora obavijestiti prodavca o zahtjevu treeg lica (to i jeste u stvari nedostatak) i to u cjelini, te se mora ve u prigovoru opredijeliti za vid zatite koji eli (pozvati prodavca da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije treeg lica, ako je stvar odreena po rodu, da mu isporui stvar bez pravnog nedostatka isl.). 2. Nain davanja reklamacije: nije posebno regulisan te se prihvata teorija otposlanja.(s tim da je poslana na siguran nain). 3. Vrijemene reklamiranja: ako nije ureeno ugovorom izjednaeni su sa rokovima za ostvarivanje prava na popravljanje tete. Kod vansudske evikcije to je godinu dana od saznanja za pravo treeg, a kod sudske evikcije 6 mjeseci od pravosnanog okonanja sudskog spora.

S. Keko 2003/2004

Str. br. 22

ODGOVORNOST PRODAVCA 1. odgovornost za docnju sa isporukom 2. odgovornost za materijalne nedostatke 3. odgovornost za pravne nedostatke Docnja sa isporukom Docnja je tetna radnja povrede ugovora, odnosno odreeno pravno stanje u kome se nalazi obligacija