Sveuilite u Rijeci

Medicinski fakultet

Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju

SOCIJALNA MEDICINA

SKRIPTA ZA STUDENTE

-Radna verzija-

Rijeka, 2013.

Izdava:

Sveuilite u Rijeci

Medicinski fakultet

Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju

Prof. dr.sc. Tomislav Rukavina

Autori (po abecednom redu):

Benevid Striehl Henrietta, Bilajac Lovorka, Dadid Hero Elizabeta, Jankovid Suzana, Kabalin

Milena, Rukavina Tomislav, Tomljenovid Morana, Vasiljev Marchesi Vanja

2

SADRAJ:

1. Definicija i razvoj socijalne medicine kod nas i u svijetu ............................................... 4

1.1. RAZVOJ SOCIJALNE MEDICINE U SVIJETU.................................................................................................... 5

2. Odrednice zdravlja ....................................................................................................... 8

2.1. INDIVIDUALNE ODREDNICE ZDRAVLJA ....................................................................................................... 9 2.1.1. Genetske osobine (nasljee) ................................................................................................... 9 2.1.2. ivotni stil .............................................................................................................................. 9

2.2. VANJSKE ODREDNICE ZDRAVLJA ............................................................................................................ 10 2.2.1. Utjecaj drutvene mree i zajednice ...................................................................................... 10 2.2.2. Utjecaj zdravstvenog sustava na zdravlje .............................................................................. 11

3. Nejednakosti u zdravlju ............................................................................................. 12

3.1. MJERENJE NEJEDNAKOSTI U SVIJETU ...................................................................................................... 13 3.2. NEJEDNAKOSTI UZROKOVANE SOCIO-EKONOMSKIM STATUSOM .................................................................... 14

3.2.1. Siromatvo/edukacija ........................................................................................................... 14 3.2.2. Zaposlenje............................................................................................................................ 14 3.2.3. Podruje stanovanja ............................................................................................................. 15

4. Globalizacija i zdravlje ................................................................................................ 16

5. Pokazatelji zdravstvenog stanja i mjerila zdravlja ....................................................... 19

5.1. DEMOGRAFSKA OBILJEJA POPULACIJE STRUKTURA STANOVNITVA ............................................................. 21 5.1.1. Natalitet, prirodni prirataj................................................................................................... 22 5.1.2. Mortalitet i morbiditet ......................................................................................................... 23 5.1.3. Stopa dojenake smrtnosti ................................................................................................... 24

5.2. VODEDI UZROCI SMRTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ....................................................................................... 25 5.3. MORBIDITET ................................................................................................................................... 26 5.4. OEKIVANO TRAJANJE IVOTA .............................................................................................................. 27

6. Vodedi rizici za zdravlje .............................................................................................. 29

6.1. PREHRANA ..................................................................................................................................... 29 6.2. FIZIKA AKTIVNOST ........................................................................................................................... 30 6.3. OVISNOSTI...................................................................................................................................... 31

6.3.1. Duhan .................................................................................................................................. 31 6.3.2. Alkohol ................................................................................................................................ 33 6.3.3. Droge ................................................................................................................................... 34

6.4. STRES ............................................................................................................................................ 35 6.5. ODGOVORNO SPOLNO PONAANJE........................................................................................................ 36 6.6. NASILJE ......................................................................................................................................... 37 6.7. OZLJEDE......................................................................................................................................... 37

7. Posebne populacijske skupine i njihove karakteristike ............................................... 39

7.1. ENE U VEZI S MATERINSTVOM, TRUDNICE .............................................................................................. 40

3

7.2 DOJENAD I MALA DJECA ..................................................................................................................... 41 7.3. KOLSKA DJECA I MLADE ................................................................................................................... 41 7.4. SREDNJA ILI ODRASLA DOB .................................................................................................................. 42 7.5. STARIJE OSOBE................................................................................................................................. 42 7.6. UMIRUDI BOLESNICI (TERMINALNA SKRB) ................................................................................................ 43 7.7. ETNIKE SKUPINE ............................................................................................................................. 44 7.8. BESKUDNICI .................................................................................................................................... 44 7.9. OSTALE SKUPINE .............................................................................................................................. 45

8. Zdravlje u zajednici .................................................................................................... 46

8.1. ZAJEDNICA ...................................................................................................................................... 46 8.2. ZDRAVLJE I ORGANIZACIJA ZAJEDNICE ..................................................................................................... 47

9. Pokret Zdravi gradovi, Zdrave upanije .............................................................. 48

9.1. POKRET "ZDRAVI GRAD" .................................................................................................................... 48 9.2. ZDRAVE UPANIJE ............................................................................................................................. 52

10. Zdravstvena zatita i socijalna skrb .......................................................................... 54

10.1. ZDRAVSTVENA ZATITA .................................................................................................................... 54 10.2. SOCIJALNA SKRB ............................................................................................................................. 57

11. Upravljanje u izvanrednim stanjima ......................................................................... 59

11.1 FAZE IZVANREDNIH STANJA: ............................................................................................................... 61

12. Unapreenje zdravlja, prevencija bolesti ................................................................. 63

12.1 POVIJEST PROMICANJA ZDRAVLJA ........................................................................................................ 63 12.2. PROMOCIJA ZDRAVLJA I PREVENCIJA BOLESTI ......................................................................................... 64 12.3. PRIORITETI U PROMICANJU ZDRAVLJA U 21. STOLJEDU.............................................................................. 66

13. Zdravstveni odgoj .................................................................................................... 69

13.1. METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU ........................................................................................... 70 MOGUDNOST PRENOENJA ZDRAVSTVENO-POPULARNIH SADRAJA ...................................................................... 71

14. Komunikacijske vjetine ........................................................................................... 72

15. Literatura: ................................................................................................................ 75

4

1. Definicija i razvoj socijalne medicine kod nas i u svijetu

Predmet interesa socijalne medicine jesu svi socijalni (drutveni) utjecaji na

zdravlje i bolest. Na zdravlje pojedinca i stanovnitva u cjelini utjeu bioloki, fiziki i socijalni

imbenici koji su u stalnoj meusobnoj interakciji i potrebno ih je pravilno prepoznati i usmjeriti

preventivne aktivnosti na spreavanje bolesti. Uklanjanje imbenika rizika koji utjeu na razvoj

bolesti te ouvanje i unapreenje zdravlja, odnosno promocija zdravlja, temeljni su pristupi

djelovanja socijalne medicine. Takoer, veliko znaenje imaju i druge intervencije, kao to su

preventivni pregledi, samozatita i suzatita, aktivna skrb za ugroene populacijske skupine i

kronine bolesnike kao i vanost socijalne skrbi.

Socijalna medicina nastala je iz potrebe da se medicina ne bavi samo dijagnostikom i

lijeenjem pojedinaca, nego i cijele populacije. Definicije socijalne medicine razlikovale su se u

raznim vremenskim razdobljima, jer su na njezin sadraj i metode veliki utjecaj imali ideoloki

elementi, drutveno-politiki odnosi i kulturne prilike. Znaajnu ulogu u ouvanju i unapreenju

zdravlja ima samo onaj zdravstveni sustav koji svoje djelovanje temelji na principima aktivne

medicine i suradnje u zajednici, naselju gdje ljudi ive i rade.

Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem meusobnog utjecaja socijalnih odnosa i

patolokih pojava u narodu i pronalaenjem mjera socijalnog karaktera za unapreenje zdravlja

A.tampar, 1926.

Ili jednostavnije: Socijalna medicina je nauka o zatiti zdravlja ljudi u zajednici i o organizaciji te

zatite.

Djelokrug rada suvremene socijalne medicine obuhvada tri velika znanstvena i struna podruja:

Prirodnoznanstvena: ekoloka, demografska i epidemioloka promatranja ovjeka i ljudske

zajednice, istraivanje zdravstvene tehnologije

Socioloka: analiza drutvenih odnosa, uzroka i posljedica drutvenih nejednakosti na

podruju zdravlja i bolesti i pronalaenje odgovarajudih mjera socijalne politike i zatite

Organizacijska i upravljaka: analiza zdravstvenih sustava i naina poslovanja zdravstva i

racionalizacija u organizaciji zdravstvene zatite.

5

1.1. Razvoj socijalne medicine u svijetu

Podruja kojima se bavi socijalna medicina, a koja podrazumijevaju higijenu i socijalnu

medicinu, pojavljuju se vrlo rano u svim medicinskim kulturama.

Prvu formulaciju pojmova u Europi dao je J.P.Frank 1786. godine u svom djelu Medicinska

policija (Medizinische Polizei), u kojoj je glavna misao da se veliki broj bolesti moe sprijeiti

energinim mjerama drave, jer uvanje zdravlja dunost je drave i ona regulira uvjete na nain

da ivot nije tetan graanima. U devetnaestom stoljedu, razvojem industrije socijalna medicina

postaje sve znaajnija. Godine 1847. Neumann u knjizi "Javna briga o zdravlju i imetak" pie da

ne treba previe dokazivati da najvie bolesti dolazi od socijalnih prilika. Tada se prvi puta govori

o socijalnoj medicini. Ipak, termin "socijalne medicina" prvi je dao J. Guerin 1848. godine u

Parizu. Prema njemu, socijalna medicina bavi se problemima odnosa medicine i drutva. Dijeli je

na: socijalnu fiziologiju, socijalnu patologiju, socijalnu higijenu i socijalnu terapiju. Iste te godine

u Prusiji R. Virchov pie da je medicina socijalna znanost, a politika nita drugo nego medicina u

velikim razmjerima. Sredinom devetnaestoga stoljeda u Engleskoj se pojavljuju izvjetaji o

istraivanju pravnika E. Chadwicka i lijenika praktiara S. Smitha u kojima se opisuje utjecaj

siromatva te naina ivota i okoline na zdravlje. Trae sanitarnu reformu i kritiziraju birokraciju

sa liberalnog stajalita. Pod njihovim utjecajem donesen je u Engleskoj Prvi zakon o javnom

zdravstvu (public health), (1848.), a ubrzo poslije toga odran je i prvi teaj javnog zdravstva

(1856.) to je je poetak stvaranja posebne struke koja promatra bolesti populacije.

Termin socijalna medicina se, nakon uvoenja zdravstvenog osiguranja u Prusiji i drugim

europskim zemljama, sve vie upotrebljava i oznaava struku koja se bavi specifinim

medicinskim problemima od interesa za zdravstveno osiguranje. Podruje odnosa drutva i

bolesti preuzima socijalna higijena. Nakon Oktobarske revolucije u Sovjetskom Savezu N.A.

Semako postavlja nova naela zdravstvene zatite. U njima nema mjesta socijalnoj higijeni,

nego samo organizaciji zdravstvene zatite, jer prevladava miljenje da je socijalistiko drutvo

rijeilo sve osnovne drutvene proturjenosti, pa i odnosa prema bolesti u populaciji. Za vrijeme

Drugog svjetskog rata i nakon njega, ponovo se javlja vedi interes za socijalnu medicinu.

Pojavljuju se i nove metode prisutne u drutvenim znanostima, tzv. bihevioristike znanosti

(behaviour, engl. ponaanje).

6

Isto se tako pojavljuju nove struke u kojima se razvijaju pojedini sadraji koji su nekada bili

unutar socijalne medicine: organizacija i upravljanje zdravstvom, medicinska i zdravstvena

statistika (W. Farr, 1837. prvi medicinski statistiar), medicinska i zdravstvena informatika,

zdravstvena ekonomika. Odvaja se higijena, kojoj se daje novi naziv zdravstvena ekologija.

Poinje razvoj epidemiologije, ne samo zaraznih, nego i kroninih nezaraznih bolesti i rizinih

imbenika za te bolesti, to je granino podruje sa socijalnom medicinom. Pojavljuje se pojam i

struka preventivne medicine koja se bavi sprjeavanjem bolesti te zdravstveni odgoj, medicinska

i zdravstvena psihologija te klinike specijalnosti s pridjevom socijalna (socijalna pedijatrija,

socijalna psihijatrija itd).

U Velikoj Britaniji potkraj ezdesetih godina pojavljuje se posebna struka koja zamjenjuje

socijalnu medicinu, a zove se medicina zajednice (community medicine). Potjee od prakse

lijenika koji su se bavili javnozdravstvenim problemima neke zajednice. Bavi se zdravstvenim

problemima i organizacijom zdravstvene zatite u zajednici, posebice masovnim zdravstvenim

akcijama, zdravstvenim odgojem, zatitom okolia, povezivanjem zdravstva i drugih drutvenih

djelatnosti i drugih organizacija.

Najznaajnije mjesto u razvoju nae socijalne medicine, a i cjelokupnog zdravstva,

zauzima Andrija tampar (1888-1958). Tridesetih godina mi smo bili, ne samo na razini svjetskih

zbivanja, nego po mnogim idejama i ostvarenjima, zahvaljujudi A. tamparu ispred drugih. Naoj

socijalnoj medicini to donosi veliki ugled u svijetu. Koncepcija doma zdravlja i higijenskih zavoda

koji vode aktivnu zdravstvenu praksu suzbijajudi najznaajnije socijalne bolesti provodi se po prvi

put u svijetu prema zamislima samog tampara.

Velika gospodarska kriza (1929-1941.) zaustavlja daljnji razvoj socijalne politike i zdravstvene

zatite. Nakon Drugog svjetskog rata nastavlja se borba za koncepciju "higijenske slube" kakva

je stvorena prije rata. Vaan doprinos socijalne medicine bio je unapreenje mjera zdravstvene

zatite. Razvijene su metode za rjeavanje pojedinih uih podruja zdravstvene zatite, kao to je

zatita radnika, kolske djece, nekih kroninih bolesti, tuberkuloze i drugo.

tampar nakon umirovljenja odlazi na rad u inozemstvo u Higijensku organizaciju Lige naroda.

Jedan je od osnivaa Svjetske zdravstvene organizacije, a Prvom skuptinom predsjedava 1948.

godine gdje je donesen Statut ove organizacije, definicija zdravlja koju i danas uimo te

promocija pojma zdravlja za sve, kojom se postavljaju temelji i smjer rada ove organizacije

Ujedinjenih naroda.

7

Dr. tampar je 1926. godine definirao i prepoznao 10 naela za rad i organizaciju zdravstvene

slube, koja su i danas aktualna:

1. Vanije je obavjetavanje naroda od zakona.

2. Najvanije je pripremiti teren u jednoj sredini i pravilno shvadanje o zdravstvenim

pitanjima.

3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju nije monopol lijenika, nego

se njime trebaju baviti svi bez razlike. Samo zajednikom suradnjom moe se unaprijediti

narodno zdravlje.

4. Lijenik treba biti socijalni radnik; s individualnom terapijom se ne moe mnogo postidi;

socijalna terapija je sredstvo koje ga moe dovesti do pravog uspjeha.

5. Lijenik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer ga ekonomska ovisnost spreava

u njegovim glavnim zadacima.

6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se initi razlika meu ekonomski jakim i slabima.

7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj de lijenik traiti bolesnika, a ne

bolesnik lijenika, jer se samo na taj nain moe u naem staranju obuhvatiti vedi broj

onih ije zdravlje treba uvati.

8. Lijenik mora biti narodni uitelj.

9. Pitanje narodnog zdravlja je vedeg ekonomskog od humanitarnog znaaja.

10. Glavno mjesto lijenikog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi ive, a ne

laboratoriji i ordinacije.

Socijalna medicina je danas u svijetu usmjerena na organizaciju zdravstvene zatite, rukovoenje

i upravljanje. Ipak, posebnost nae socijalne medicine je borba za naelo aktivnog sudjelovanja

naroda u akcijama i odluivanja o pitanjima zdravlja i zdravstva, naelo solidarnosti i naelo

jedinstvene medicine.

8

2. Odrednice zdravlja

Definicije zdravlja prilagoavaju se trendovima i suvremenom nainu ivota. Zbog

sloenosti problema poimanja i definiranja zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je,

prigodom svog osnivanja 1948. Godine, ponudila sveobuhvatnu definiciju zdravlja: "Zdravlje je

stanje potpunog tjelesnog, duevnog i drutvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i

iznemoglosti", koja vrijedi i danas. Prema toj definiciji zdravlje se sastoji od tri dimenzije

(tjelesne, duevne i drutvene), koje su uzajamno povezane.

U svakidanjem se ivotu pojam zdravlja esto vezuje samo uz odsustvo bolesti. U mladosti su

vedini poklonjeni dobri temelji za zdravlje, ali kasnije o svakom od nas ovisi s koliko i kakvog

zdravlja de doekati starost. Vrlo je dobro i razumno usmjeriti pozornost sprjeavanju nastanka

bolesti, a kad se ona pojavi to brem i uspjenijem lijeenju. Dakle, uvanje zdravlja i

spreavanje bolesti odgovornost je svakog pojedinca kako bi se ivot i pojedinca i zajednice

unaprijedio i produljio. Zdravlje nije krajnji cilj, niti primarno dobro, ono vrijedi ukoliko ga

iskoristimo da budemo potpuni ljudi.

Prema dananjem poimanju, temeljni preduvjeti zdravlja definirani su 1986.

godine u Otawskoj povelji o unapreenju zdravlja. To su: mir, dom, obrazovanje, hrana,

prihodi, stabilni ekosustav, odrivi resursi, socijalna pravda i jednakopravnost

(pravinost).

Na zdravlje utjee niz imbenika (odrednice zdravlja). To su: nasljee, fizika okolina (ekoloki

imbenici), socijalno-ekonomski status pojedinca i drutva, odgoj i obrazovanje (imbenici

kulture), sustav zdravstvene i socijalne zatite. Navedni imbenici ne utjeu na zdravlje jednako i

uzajamno su ovisni. Na neke od njih moemo kontinuirano utjecati, poboljavati ih, dok na neke

ne moemo utjecati.

Slika 1. Model odrednica zdravlja (autori: Dahlgren&Whitehead)

9

2.1. Individualne odrednice zdravlja

Individualne odrednice zdravlja obuhvadaju osobine pojedinca: spol, dob, rasa, genetske

osobine, nasljee... Neke osobine ovisne su o drugim faktorima, npr. zdravstveno stanje

roditelja prije zaeda djeteta, a posebno zdravlje majke u razdoblju trudnode, zdravstveni status

na porodu i sl.

2.1.1. Genetske osobine (nasljee)

Socijalno medicinska i javnozdravstvena istraivanja i intervencije iz praktinih razloga

(financijskih, etikih i sl.) esto podrazumijevaju gensku homogenost populacije. Nasljedni

imbenici o kojima se toliko toga ved danas sa sigurnodu zna, mogu u etiologiji zdravlja imati

znaajnu ulogu koja je u manjem ili vedem opsegu povezana s okolinim imbenicima. Meutim,

imbenici rizika ne utjeu jednako na svakoga. Npr. sve osobe koje su u jednakoj mjeri i

jednakom vremenskom razdoblju (jednaka izloenost) izloene duhanskom dimu, nede u

jednakom broju i u isto vrijeme oboljeti od raka pluda.

Rothman (1986) je na primjeru fenilketonurije prikazao da genska bolest moe biti u isto vrijeme

100% genska i 100% okolina. Ovaj je genski poremedaj rijedak, a uzrok se nalazi u hrani koju

jedemo. Kad u hrani ne bi bilo fenilalanina, bolest se ne bi ispoljavala. Skrining na

fenilketonuriju pozitivan je primjer povezanosti javnozdravstvene intervencije i genskih bolesti.

2.1.2. ivotni stil

Uz gene, dob i spol, individualna je odrednica zdravlja i ivotni stil (tjelesna aktivnost, prehrana,

puenje, alkohol, uivanje opojnih droga, ozljeivanje, seksualno ponaanje, kriminalne

aktivnosti). Postoji vrsta veza izmeu onoga to inimo, kako inimo i pojave bolesti, bilo da je

rije o zaraznoj, nezaraznoj bolesti ili ozljedi.

ivotni stil dijelom je odgovornost pojedinca, a dijelom je pod viestrukim drutvenim

utjecajima.

Pozitivan ivotni stil moe se podravati zakonima i financijskim ulaganjem u mjere koje potiu

zdravlje te razvojem okruenja koji je poticajan u nastajanju i odravanju zdravog ivotnog stila.

Na primjer: zakon o ograniavanju prodaje duhanskih proizvoda i alkoholnih pida maloljetnicima,

zakon o zabrani puenja na javnim mjestima i ugostiteljskim objektima, ulaganje u javni gradski

10

prijevoz, ulaganje u obrazovanje, poticaji u ponudi zdravih namirnica i dostupnosti zdravih

obroka (ekonomski i geografski) i drugi.

ivotni stil pojedinca ovisi i o pripadnosti drutvenoj skupini. "Drutveni stil ponaanja"

pojedincu se namede kao pravilo kojeg se mora pridravati ukoliko eli biti prihvadeni lan

zajednice. Primjerice, biti mrav, baviti se sportom, izgledati mlad dio je opde prihvadenog stila

koji moe pozitivno utjecati na zdravlje pojedinca. S druge strane, preutno prihvadanje puenja

duhana i pijenja alkoholnih pida te cijeli pokret za legalizaciju lakih droga takoer je dio

drutvenog utjecaja koji nema pozitivan utjecaj na zdravlje.

2.2. Vanjske odrednice zdravlja

Vanjske odrednice zdravlja u irem kontekstu obuhvadaju socio-ekonomske, kulturalne i okoline

determinante. To su: zdrav okoli, kvalitetno zadovoljena potreba za pitkom vodom,

odgovarajuda prehrana, uvjeti stanovanja, upotreba sigurnih tehnikih pomagala, dostatna

primanja, obrazovanje i pristup zdravstvenoj zatiti, graanska ravnopravnost u drutvu

(posebno ravnopravnost ena). Vanjske odrednice osiguravaju zdravu okolinu tj. omogudavaju

razvoj pojedinca i drutva u cjelini.

2.2.1. Utjecaj drutvene mree i zajednice

Obitelj kao primarna ljudska zajednica

Sve vie se znanstveno potvruje velika i nezamjenjiva vanost obitelji u zdravom ljudskom

ivljenju. Kao vrlo dinamina zajednica, obitelj je zdrava toliko koliko su zdravi pojedinci tj.

njezini lanovi. Obitelj je ta koja moe najbre djelovati i poboljati zdravstveno stanje svakog

lana. Pojava bolesti, iako neeljeni dogaaj, zdravu obitelj jo vie uvrduje i potie da pojaa

napore za ouvanje zdravlja. Kod zdrave obitelji razvijen je jednakovrijedan status svakog

njezinog lana, osjedaj slobode, ali i brinosti za drugog lana.

Drutvo

Manjak kontrole ili utjecaja u drutvenom, poslovnom ili obiteljskom okruju, nezaposlenost,

nisko samopotovanje, financijska i poslovna nesigurnost imaju snaan utjecaj na zdravlje. Ove

su odrednice pod snanim utjecajem drutveno-politikih i ekonomskih utjecaja. U njima lei

veliki dio drutvene odgovornosti za zdravlje. Ljudi koji gube svoje drutvene mree i podrku

drutva (marginalizirane skupine i pojedinci) ujedno su oni kojima je drutvena potpora najvie

potrebna kako bi se lake nosili sa svojom nepovoljnom situacijom.

11

U novije vrijeme sve se ede susredemo s pojmom drutveni kapital (social capital) koji je

usko vezan za drutvene odrednice zdravlja. Vrijednosti pozitivnog drutvenog kapitala prisutne

su u grupama koje pozitivno djeluju na svoje lanove, meusobno se uvaavaju, usvajaju

pozitivne norme, razvijaju meusobno povjerenje i podrku. Meutim, negativni utjecaj

drutvene zajednice prisutan je u skupinama koje podravaju neprihvatljive norme (organizirane

bande, nedemokratske skupine koje podjarmljuju svoje i pripadnike drugih skupina i sl.).

2.2.2. Utjecaj zdravstvenog sustava na zdravlje

Sustav zdravstvene zatite utjee na zdravlje veliinom i oblikom zdravstvenih

intervencija koje osigurava u sprjeavanju, otkrivanju i otklanjaju zdravstvenih

problema. Oekivano trajanje ivota u pojedinim populacijama jae odreuju socijalno-

ekonomski imbenici nego zdravstvene intervencije. S druge strane, smrtnost dojenadi

ede je pod jaim utjecajem organizacije zdravstvene djelatnosti nego drugih

imbenika. U visoko razvijenim zemljama intervencije zdravstvenog sustava produljuju

ivot za prosjeno 5 godina. Meutim, subjektivni osjedaj zdravlja ili percepcija zdravlja

od strane pojedinca ne mora se podudarati s drutvenom ili strunom definicijom

zdravlja.

Zdravstvena potreba je objektivno (od strunjaka utvreno) stanje odstupanja od zdravlja za

koje dokazano postoji zdravstveni postupak koji ga moe ublaiti ili potpuno otkloniti.

Zdravstveni zahtjev je izraeni subjektivni (od laika procijenjen) stav ili miljenje kojim se trai

ostvarivanje odreene zdravstvene mjere, a moe biti opravdan ili neopravdan.

Koritenje zdravstvene zatite predstavlja proces ostvarivanja zdravstvenog zahtjeva koji

ukljuuje procjenu opravdanosti zahtjeva i primjenu odgovarajudeg zdravstvenog postupka kod

potvrene zdravstvene potrebe. Kako bi se poboljalo zdravlje populacije i produljio ivot,

izabiru se posebno uinkovite intervencije temeljene na bolestima i rizicima koji se u populaciji

najede javljaju. Rije je o cijepljenju protiv zaraznih bolesti, programima probira (screening) za

odabrana sijela malignih bolesti, i obradi vanih bolesti i ozljeda. Na primjer, adekvatnom skrbi

ivot ozlijeene osobe moemo produljiti 24 do 38 godina, a kod ishemine bolesti srca, za 14

godina ivota. Odgovornost je zdravstvenog sustava osigurati pravednu raspodjelu dobrobiti u

cjelokupnoj populaciji.

12

3. Nejednakosti u zdravlju

Ljudi se meusobno razlikuju po biolokim, okolinim, zdravstvenim i socijalnim

osobinama. Sve razlike mogu biti uzrok nejednakosti u zdravlju. Razliite drutvene skupine

imaju i razliito zdravlje. Drutvena nejednakost kompleksan je pojam koji obuhvada materijalnu

(bogatstvo - siromatvo), politiku (nejednaka raspodjela politike modi), pravnu

(nejednakopravnost) nejednakost i dr. Svaka od ovih nejednakosti za posljedicu moe imati

promjenu zdravlja pojedinca ili pojedinih skupina stanovnitva, a esto su povezane.

Pojam zdravstvene nejednakosti odnosi se na sva odstupanja ili razlike u zdravlju (zdravstvenom

stanju), pristupu ili koritenju zdravstvene zatite izmeu pojedinaca, drutvenih skupina ili

podruja.

Nejednakost iznad odreenih granica dovodi do razliitog trajanja ivota, pobola i zdravstvenih

smetnji u populaciji. Manje privilegirani ive krade, boluju vie, imaju loiju kvalitetu ivota, tee

ostvaruju zdravstvenu zatitu, manje brinu za zdravlje i drukije se zdravstveno ponaaju.

Iz ekonomske perspektive, zdravlje je izrazito vaan resurs za postizanje materijalnog

blagostanja pojedinca i drutva. Ulaganje u poboljanje zdravstvenog stanja najugroenijih

drutvenih skupina najjeftinije je i donosi pozitivni pomak u ukupnom ekonomskom stanju

populacije. Stupanj jednakosti u zdravlju razliit je u razliitim zemljama, to velikim dijelom ovisi

o politikim, ekonomskim i drutvenim specifinostima i tradicijama svake zemlje. U svijetu su

razlike u oekivanom trajanju ivota vrlo izraene. U nekim Afrikim zemljama oekivano je

trajanje ivota 40-ak godina, dok je u Europskim zemljama, SAD-u i Australiji ono duplo due (80-

ak godina). Uprkos poboljanju kvalitete ivota zahvaljujudi napretku na podruju javnog

zdravstva i medicine u posljednjim desetljedima, razlike u zdravlju, oekivanom trajanju ivota i

koritenju zdravstvene zatite povedale su se izmeu i unutar drava. Primijeden je trend irenja

razlika u zdravlju meu razliitim socio-ekonomskim skupinama u svim drutvima.

Svi faktori koji utjeu na zdravlje mogu predstavljati razlog nejednakosti u zdravlju populacije.

Istraivanjima su dokazane razlike u zdravlju radi socioekonomskog statusa (stupanj

obrazovanja, prihod, zaposlenje, zanimanje, posjedovanje materijalnih dobara),

nacionalnosti/rase, spola, dobi, podruja stanovanja (pojedine regije i upanije, grad/selo,

izolirana podruja, planine, otoci), etnike pripadnosti (migranti, Romi, HIV-pozitivni, zatvorenici,

i dr.). esto su jedni s drugima povezani pa na zdravlje djeluju putem kompleksnih interakcija

13

koje ukljuuju socijalnu mreu, fiziki okoli, pristup zdravstvenoj zatiti, osobno ponaanje i

bioloka obiljeja.

Drutvene nejednakosti, ovisno o vrijednostima u drutvu, mogu biti: opravdane (pravine)- npr.

nejednakost do koje dolazi temeljem razliitih rezultata rada, sposobnosti i zalaganja,

tolerantne (neopravdane, ali podnoljive) npr. zbog razmjerno povoljnije drutvene pozicije,

podrijetla, odgoja) te neprihvatljive npr. krenjedrutvenih normi, varanje, nasilje,

diskriminacija.

3.1. Mjerenje nejednakosti u svijetu

Zdravstveno stanje stanovnitva, kao i dostupnost i uinci zdravstvene zatite, redovito se prate

pomodu Meunarodno dogovorenih indikatora. Neki su od njih: dojenaka smrtnost i smrtnost

ena u perinatalnom razdoblju, oekivano trajanje ivota i dr.

Poznavajudi socio-ekonomsku situaciju pojedine drave/regije, nepovoljni socio-ekonomski

uvjeti i niska razina socijalne i zdravstvene zatite loe utjeu na zdravlje stanovnitva te dovode

do opdeg povedanja pobola i pomora i rasprostranjenosti specifinih uzroka.

Djelovanje na socijalne determinante zdravlja jest djelovanje na smanjenje tetnih zdravstvenih

posljedica. Zato moderne zajednice ulau u promicanje zajednitva, jednakosti i pravinosti,

socijalnog kapitala, solidarnosti ali i osiguravanja sredstava za sufinanciranje razliitih oblika

pomodi, kojima se unaprijeuje kvaliteta ivota graana.

Sukladno zahtjevima u svijetu, ciljevi Meunarodnog drutva za pravinost u zdravlju (ISEqH) i

specijaliziranog asopisa za pravinost u zdravlju (IJEqH) podrka su znanstvenim i strunim

istraivanjima za unaprjeenje pravinosti u zdravlju izmeu i unutar drava.

U Republici Hrvatskoj zdravstveni sustav temelji se na principima uinkovitosti, kontinuiteta i

dostupnosti. Prema zakonskoj legislativi, svi stanovnici imaju jednako pravo na zdravlje i

zdravstvenu zatitu. Meutim, uprkos zakonskoj legislativi, nejednakosti u zdravlju prisutne su i

meu stanovnicima razliitih drutvenih skupina.

14

3.2. Nejednakosti uzrokovane socio-ekonomskim statusom

3.2.1. Siromatvo/edukacija

Nepovoljni materijalni uvjeti ivota graana i problem siromatva, poloaj u drutvu,

nejednakost i nepravinost, nesigurnost, kriminal, nasilje i zlostavljanje, nezaposlenost i

besperspektivnost posljedica su negativnih utjecaja na socijalne determinante zdravlja.

Granica koja dijeli siromane od drugih razliita je za razliite zemlje i prilike. Primanja, kao ni

zdravstvene usluge same po sebi ne ostvaruju zdravlje, ali u situacijama uvjetovanim

siromatvom povedana je pojava zaraznih bolesti, javljaju se akutne nezarazne, kronine

nezarazne, nasljedne, degenerativne bolesti. Pretpostavka je da je zdravstvena zatita

organizirana tako da je jednaka za sve, a u stvarnosti postoji razlika u potrebama i

mogudnostima. to je manje sredstava, manja je edukacija, a time je i smanjeno koritenje

zdravstvene slube, posebno preventivne i ranog otkrivanja bolesti.

Pokuaji izravnog rjeavanja problema siromatva pomaganjem sa strane, a bez opdeg

drutvenog i meunarodnog napretka, ne daju dobre rezultate iz vie razloga. Jedan od njih je i

osiguravanje sredstava za pomod od srednje razvijenih, a ne najbogatijih, to umanjuje koliinu

sredstava, pri emu se usporava razvoj onih koji daju pomod.

Rjeenja su u uravnoteenom razvoju drutva u cjelini, u razvijanju proizvodnje i obrazovanja,

organizaciji obespravljenih i siromanih i razvoju pravedne socijalne politike u drutvu (opde

dobro, socijalna i fizika sigurnost, zdrav nain stanovanja, prehrana, edukacija, sanitacija, dobra

zakonska regulativa, organiziranosta drutva....).

Npr., u Africi je odlueno povedati zdravstvenu zatitu ena. Osigurana su financijska sredstva i

izgraena je ambulanta. Broj posjeta ambulanti bio je vrlo nizak. Nakon to su educirali ene i

ukazali im na vanost redovnih pregleda,, porastao je njihov broj .

3.2.2. Zaposlenje

Nezaposlenost ima utjecaj na zdravstveno stanje nezaposlenog i njegove obitelji putem

sniavanja ivotnog standarda. U tzv. akutnoj fazi posljedice mogu biti - stres, zanemarena briga

za zdravlje, neredovita prehrana, neadekvatna higijena, povedanje tetnog zdravstvenog

ponaanja-opijanje, intenzivno puenje, nepotrebno uzimanje lijekova, to povedava rizik od

nastanka bolesti. U drugoj fazi sve se nastavlja, ali se mogu razviti i duevne bolesti. Ovakvi

15

zdravstveni problemi pokazuju progresiju prema niim slojevima drutvene ljestvice u

industrijaliziranim zemljama.

3.2.3. Podruje stanovanja

Unapreenje zdravstvenog sustava nuno ukljuuje stvaranje uvjeta za pristupanost, kako

teritorijalnu tako i vremensku pri koritenju zdravstvenih usluga, poboljanje kvalitete

medicinskog rada te sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnika. Dostupnost zdravstvene zatite

prema mjestu stanovanja predstavlja mogudnost fizike dostupnosti zdravstvenih kapaciteta, na

nain da su oni dovoljno blizu da bi pruanje zdravstvene skrbi bilo pravovremeno. Vremenska

pristupanost zdravstvenog sustava podrazumijeva takav ustroj zdravstvenih ustanova koji

omogudava pruanje hitne medicinske pomodi u svako doba na cijelom teritoriju Republike

Hrvatske. Dostupnost zdravstvene zatite predstavlja jedno od osnovnih naela propisanog

Zakonom o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08). Na primjer, provoenje zdravstvene zatite na

hrvatskim otocima sa specifinim zemljopisnim, odnosno demografskim obiljejima, prometnom

izoliranodu te drugim posebnim okolnostima iziskuje dodatne aktivnosti usmjerene poboljanju

pruanja svih oblika zdravstvene zatite.

Vedina determinanti zdravlja i zdravstvenih nejednakosti lei izvan zdravstvenog sustava i

socijalno i ekonomski su uvjetovane. Rjeavanje problema nejednakosti u zdravlju nalazi se u

pristupu Zdravlje u svim politikama (eng. Health In All Policies -HIAP). Politike i intervencije

koje se provode u zajednici s ciljem smanjivanja razlika u zdravlju, ukljuujudi instrumente

financiranja, trebaju uzeti u obzir ekonomske i socijalne potrebe socijalno osjetljivih

populacijskih skupina i ne smiju se fokusirati iskljuivo na dostupnost zdravstvenoj zatiti ili na

promicanje zdravlja.

Smanjivanje socioekonomskih razlika u zdravlju moe poboljati zdravlje cijele populacije i

istovremeno smanjiti trokove zdravstvenog sustava.

16

4. Globalizacija i zdravlje

Meunarodno zdravlje razlikuje se od pojma globalnog. Meunarodno zdravlje

podrazumjeva granice meu dravama, dok ih globalno samo po sebi eliminira.

Globalizacija je kao pojam nastala prvenstveno kao ekonomska paradigma i odnosi se na

deregulaciju trita. Zapoela je osamdesetih godina 20. stoljeda prihvadanjem deregulacijskih

procesa, liberalizacijom trita, trgovine i ulaganja te privatizacijom. Globalizacijski ekonomski

uinak na neku zemlju moe biti pozitivan i negativan. Najvedu su dobrobit od globalizacije do

sada imale neke zemlje Azije (Kina, Vijetnam...), dok je taj pozitivan ekonomski uinak izostao u

Africi, zemljama Latinske Amerike te nekim zemljama Istone i Srednje Europe.

S globalizacijom u ekonomskom smislu dole su i druge pojave kao, na primjer, uporaba

Interneta i velike migracije. Epidemija AIDS-a najdramatiniji je primjer irenja bolesti emu su

pogodovala putovanja i migracije. Danas u jednom danu svijet moe obidi bilo koja bolest kao i

informacija o njoj. Dananji akteri globalizacije imaju ovlasti nad nacionalnim vladama npr. WTO

- World Trade Organization (Svjetska trgovinska organizacija), International monetary fund

(Meunarodni monetarni fond), a multinacionalne kompanije imaju vedu ekonomsku mod od

mnogih drava.

Da bismo dijagnosticirali utjecaj globalizacije na zdravlje sluimo se zdravstvenim

indikatorima. Najedi su dojenaka smrtnost i oekivano trajanje ivota. Zdravstveni indikatori

pokazuju da ekonomski utjecaj globalizacije nije uvijek razmjeran utjecaju na zdravlje. Gledajudi

globalno, tijekom druge polovice dvadesetog stoljeda opdenito je dolo do napretka u smanjenju

dojenake smrtnosti i produljenju oekivanog trajanja ivota. Od 1960. godine, oekivani ivotni

vijek u zemljama u razvoju produljio se za oko 16 godina , au razvijenim zemljama za 6 godina.

Globalna slika ne preslikava se na sve zemlje u svijetu. U Rusiji i podsaharskoj Africi oekivano

trajanje ivota smanjeno je poslije 1990. godine. U Rusiji, a jo vie u nekim drugim dijelovima

biveg Sovjetskog saveza, poslije ukidanja komunistikog reima dolo je do naglog povedanja

nejednakosti u drutvu (nezaposlenost uz nedostatak modernih vjetina, socijalna nesigurnost,

povedanje stresa, mentalnih problema).

Velike socio-ekonomske razlike esto prate kriminal i nasilje. Da bi se zemlje oduprijele

negativnim uincima globalizacije na zdravlje, otvorenost ekonomije mora pratiti dobra

zakonska regulativa u slubi zatitite zdravlja i socijalnih prava graana. Kako globalizacija utjee

na promjene u okoliu, drutvene i kulturne obiaje (tradicije), veliinu populacije, gustodu

17

naseljenosti, razvoj urbanih ili ruralnih naselja i dobnu distribuciju, time utjee na pojavu

zaraznih bolesti. Brza urbanizacija uzrok je tome da postojedi gradovi ne mogu dovoljnom

brzinom pratiti broj stanovnika na svom podruju, razvijati infrastrukturu (komunalni servisi,

otpad, otpadne vode, pitke vode) razviti plan urbanizacije, edukacijskih i zdravstvenih servisa.

Primjer su gradovi poput Kaira u Egiptu, Mexico City u Meksiku ili Bombay u Indiji...

Ekonomski utjecaj na irenje pojedinih zaraznih bolesti moe se mjeriti ulaganjem u

suzbijanje zaraznih bolesti, odnosno ulaganjem u javnozdravstvene aktivnosti. Primjer su

tuberkuloza i HIV/AIDS u srednjoj i istonoj Europi nakon otvaranja granica i trita, gdje vlade

tih drava nisu uspjele osigurati dobru organizaciju javnog zdravstva, a s drutvenim

promjenama dolo je do povedanja siromatva, promjena u ivotnim navikama i tradicijama te

povedanja broja radnika u seksualnoj industriji (prostitutke, eskort pratnja, porno glumci i dr.),

ovisnitva o psihoaktivnim drogama i pojavi trgovanja ljudima.

Primjer irenja, odnosno pojave bolesti trgovinskom razmjenom nedavna je pojava

enterohemoragine E. coli u Njemakoj uveena sjemenom klica koje se upotrebljavaju za

pripremu salate. Rezultat je bio 40 smrtnih sluajeva. Pitanje je koliko bi smrti bilo u zemlji

nerazvijenog svijeta s nerazvijenim sustavom javnog zdravstva.

Promjena klime globalno zatopljenje, ekstremni vremenski uvjeti, na ljudsko zdravlje

utjeu izravno ili kroz dostupnost hrane, vode, stanita i promjenu naina mikrobne

kontaminacije. Na primjer, zbog promjene klime iri se stanite komarca koji je vektor za

dengue i utu groznicu, Aedes aegypti i stanite komaraca Anopheles, vektora za malariju.

Autoindustrija iri svoj utjecaj uz globalizacijski pritisak na smanjenje vremena

transporta robe, ljudi i usluga. Dolazi do povedane uporabe osobnih automobila i povedanja

gustode prometa. Utjecaji na zdravlje brojni su.. Od smanjenja fizike aktivnost, debljanja i

povedanja problema s miidno kotanim sustavom, , zagaenja zraka do prometnih nesreda.

Promjene u dostupnosti i agresivnom nametanju nekih vrsta hrane uzrokuju pandemiju debljine,

dijabetesa i drugih bolesti vezanih uz prehranu u zemljama u kojima je to prije bila rijetka

pojava. Duhanska industrija profitom je takoer smjetena vedinom u razvijenom svijetu, u

rukama etiri multinacionalne kompanije, a korisnici su sve vie nerazvijene zemlje i zemlje u

razvoju.

Na zdravlje djece globalizacija se moe oitovati na indirektan nain, povedanjem

participacije ena u radno aktivnoj populaciji. Ako je to slobodan izbor s korektnim odnosima,

onda je povedano sudjelovanje u proizvodnji povezano s pozitivnim uinkom na obiteljski

18

dohodak i bolji poloaj ene u obitelji pa tako i njihove djece. Ako povedanje ekonomske

aktivnosti ene nije pradeno povedanjem adekvatnih servisa i institucija koje se brinu o djeci dok

majke rade, onda de dodi do negativnog uinka na zdravlje djece, unato povedanju standarda.

To se prvenstveno odraava na prehrani i ozljedama u djejoj dobi.

UN je 2000. godine formulirao prioritete za poboljanje zdravlja i uvjeta ivota:

Globalni milenijski ciljevi razvoja

Cilj 1. Iskorijeniti ekstremno siromatvo i glad

Cilj 2. Postidi univerzalno osnovno obrazovanje

Cilj 3. Promovirati ravnopravnost spolova i osnaiti ene

Cilj 4. Smanjiti stopu smrtnosti djece

Cilj 5. Poboljati zdravlje majki

Cilj 6. Boriti se protiv HIV/AIDSa, malarije i drugih bolesti

Cilj 7. Osigurati odrivost okolia

Cilj 8. Razviti globalno partnerstvo za razvoj

Gap 10/90 Global forum for health research inicijativa SZO

Devedesetih godina 20. stoljeda Commission on Health Research for Development

ocijenila je da se 5% svjetskih resursa za istraivanja vezana uz zdravlje, usmjerava na

zdravstvene probleme zemalja s niskim i srednjim prihodom, u kojima se pojavljuje 93% bolesti

koje se mogu sprijeiti. Da bude jasnije, 90% svjetskih resursa odlazi na prouavanje bolesti od

kojih umire 10% svjetskog puanstva, a koje su izljeive dostupnim lijekovima. Ovom

inicijativom potiu se istraivanja usmjerena poboljanju zdravlja, odnosno prouavanju onih

bolesti i stanja prioritetnih za Svjetsku zdravstvenu organizaciju i rjeavanje zdravstvenih

problema zemalja s niskim i srednjim prihodom.

19

5. Pokazatelji zdravstvenog stanja i mjerila zdravlja

Zdravstveno stanja stanovnitva prati se pomodu pokazatelja, sukladno

metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije, kako bi se ono moglo usporeivati

izmeu zemalja. Zdravlje stanovnitva ne ovisi iskljuivo o djelovanju zdravstvenog

sustava i ne moe se promatrati odvojeno od demografskih, gospodarskih i ekolokih

pokazatelja, kao i obrazovne strukture stanovnitva. Mjerenje zdravstvenog stanja

stanovnitva dio je socijalno-medicinskog dijagnostikog postupka.

Zdravstveni pokazatelji ne ukazuju samo na aktualno stanje i pradenje kretanja pojedinih

sastavnica, ved su nuni za ocjenu funkcioniranja i uinkovitosti zdravstvenog sustava i temelj su

za procese zdravstvenog planiranja na nacionalnoj i lokalnim razinama.

Ovisno o cilju istraivanja, izabiru se pokazatelji zdravlja. Oni mogu biti:

a. Pokazatelji o uvjetima ivota i rada

b. Pokazatelji somatske i mentalne razvijenosti

c. Pokazatelji o demografskom stanju

d. Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti

a. Pokazatelji o uvjetima ivota i rada su podaci o:

fizikoj okolini (stupanj kvalitete ili zagaenosti zraka, vode, tla, naselja...)

prehrani, kretanju, puenju duhana i dr.

drutvenom standardu u transportu, komunalijama, urbanoj ili ruralnoj

infrastrukturi, informacijama, rekreaciji...

stanju na podruju socijalne zatite

uvjetima rada i kolovanja (zapoljavanje, produktivnost, radna okolina,

profesionalni rizici, itd)

uvjetima i nainu ivota (stanovanje, struktura dohotka i potronje, prosvijedenost,

kultura...)

20

b. Pokazatelji mentalne i somatske razvijenosti

Ovi se podaci skupljaju na sistematskim pregledima u tono utvrenim populacijama. Na

temelju ovih podataka, osim zakljuaka o razvijenosti pojedinca, mogu se stvarati

standardi i referentne vrijednosti.

c. Pokazatelji o demografskom stanju

Demografija je nauka koja se bavi prouavanjem stanovnitva, njegovom veliinom,

sastavom, razvojem i njegovim opdim obiljejima promatranim prvenstveno s

kvantitativnog aspekta. Demografski podaci skupljaju se popisima stanovnitva.

Vitalna statistika ona je grana statistike koja pomodu statistikih metoda prouava

ivotne dogaaje u odreenoj populaciji, dakle prouava vitalne procese stanovnitva tj.

raanje (natalitet), umiranje (mortalitet) u njihovim brojnim aspektima. Prouava i

drutvene pojave kao to su sklapanje braka (nupcijalitet), rastava braka (divorcijalitet),

migracije i slino. Podaci iz vitalne statistike mogu direktno i indirektno govoriti o

zdravlju populacije. Ti pokazatelji mogu biti jednostavni i agregirani. Indirektno o

zdravlju govore ivotni dogaaji opdenito, a to su raanje, umiranje, sklapanje braka,

rastava braka i migracija.

d. Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti

mrea zdravstvenih ustanova

obujam i struktura rada ( sistematski pregledi, cijepljenja, preventivni pregledi,

posjete, broj dana bolnikog lijeenja...)

kvaliteta rada (izvrenje predvienih programa, obuhvat populacije, otkrivena

stanja, odnos prvih i ponovnih posjeta/pregleda, kudnie posjete, patronanie

posjete, stope radne nesposobnosti, letalitet u bolnikim ustanovama)

broj i rad zdravstvenih djelatnika ( lijenici po slubama (prvenstveno u primarnoj

zdravstvenoj zatiti), lijenici prema broju drugih zdravstvenim djelatnicima,

21

lijenici prema broju stanovnika, zdravstveni djelatnici prema krevetima u

stacionarnoj djelatnosti...)

materijalno stanje i ekonomsko poslovanje zdravstva (stanje objekata i opreme,

kolovanja i usavravanja djelatnika, struktura prihoda i rashoda zdravstvenih

radnih jedinica, struktura rashoda dranog zdravstvenog osiguranja, udio sredstava

za zdravstvenu zatitu u drutvenom proizvodu (GDP gross domestic product) i

nacionalnom dohodku (GNP gross national product).

5.1. Demografska obiljeja populacije struktura stanovnitva

Prema procjeni stanovnitva Republike Hrvatske sredinom 2010. godine (Priopdenje od 15.09.

2011.godine) u Hrvatskoj je prebivao 4,417.781 stanovnik, dok je prema prvim rezultatima

popisa stanovnitva (objavljeno 30. 06. 2011. godine) u Hrvatskoj bilo 4,456.096 popisanih osoba

(Slika 2). Na ukupno kretanje broja stanovnika utjecalo je dugogodinje smanjivanje broja

roenih, porast smrtnosti mlaih dobnih skupina tijekom rata i negativni migracijski trendovi u

prolom desetljedu. Struktura stanovnitva, prema procjenama Dravnog zavoda za statistiku

sredinom 2011. godine, pokazuje da je hrvatsko stanovnitvo u trendu progresivnog starenja, jer

je prema zadnjem popisu udio starijih od 65 godina dosegao 17,7%, a mlaih od 14 godina

smanjen je na 15,2%.

Slika.2 Struktura stanovnitva u RH

22

5.1.1. Natalitet, prirodni prirataj

PRIRODNI PRIRATAJ - razlika izmeu broja ivoroenih i broja umrlih na 1 000

stanovnika u jednoj godini i na odreenom podruju

NATALITET - broj ivoroene djece na 1 000 stanovnika u jednoj godini i na odreenom

podruju

FERTILITET - broj ivoroene djece na 1 000 ena u reproduktivnoj dobi (15 49 godina)

u jednoj godini na odreenom podruju

Od 1991. godine Republika Hrvatska ulazi u depopulacijsku fazu prirodnog kretanja. U 2011.

godini roeno je 43 361 dijete, umrlo je 52 096 osoba, ime je umrlih bilo za 8 735 vie nego

roenih. Natalitetna stopa iznosila je 9,8/1.000, mortalitetna 11,8 /1.000, stopa opdeg fertiliteta

42,2, a negativna stopa prirodnog kretanja -2,0 (Slika 3).

Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistiki ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2011.

Slika 3. Natalitet i mortalitet u Hrvatskoj

23

5.1.2. Mortalitet i morbiditet

Svi uzroci bolesti, ozljeda i drugih zdravstvenih stanja u svijetu ifriraju se po ifrarniku

Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema. Deseta revizija

Meunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (kratica: MKB-10)

(engl. International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems

ICD-10) predstavlja kodove za bolesti, simptome, abnormalnosti i sl., klasificirane od

Svjetske zdravstvene organizacije (engl. WHO).

MORTALITET

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, statistika o uzrocima smrti u mnogim

je zemljama izvor najpouzdanijih zdravstvenih podataka u ocjeni zdravstvenog stanja.

Mortalitetnim pokazateljima sluimo se i u evaluaciji postignuda strateki zadanih ciljeva

u nacionalnim zdravstvenim politikama.

Kvaliteta mortalitetnih pokazatelja ovisi o nizu elemenata koji trebaju biti

zadovoljeni da bi statistika uzroka smrti bila pouzdan izvor zdravstvenih informacija. U

odreivanju osnovnog uzroka smrti od posebne je vanosti pravilno ispunjavanje

potvrde o smrti. Ovaj obrazac ispunjavaju mrtvozornici (lijenici ili za to obuena via

medicinska sestra) koji bez suradnje s lijenikom koji je umrlu osobu lijeio prije smrti i

bez medicinske dokumentacije ne mogu upisati toan uzrok smrti. Dijagnoze smrti se,

slijedom pravila Meunarodne klasifikacije bolesti, ifriraju i nakon obrade podaci se

razvrstavaju prema razliitim znaajkama od kojih su, uz samu dijagnozu smrti, od

posebne vanosti: dob, spol, mjesto smrti, mjesto prebivalita odnosno boravita.

Osim za ocjenu zdravstvenog stanja stanovnitva, neki mortalitetni pokazatelji slue

u ocjeni rada zdravstvenih slubi (npr. udio smrti od apendicitisa i hernija, udio

provedenih obdukcija kod nasilnih smrti, udio obdukcija provedenih u bolnicama), a neki

u ocjeni kvalitete cjelokupne mortalitetne statistike, poput udjela nepoznatih i

nedovoljno definiranih uzroka smrti i udjela ukupno provedenih obdukcija.

MORTALITET- broj umrlih osoba na 1 000 stanovnika u jednoj godini i na odreenom

podruju

24

OPDI MORTALITET - broj umrlih na 1 000 stanovnika, pokazatelj koji ovisi o strukturi

populacije po dobi i spolu, dobar za promatranje iste populacije kroz dulje razdoblje

PROPORCIONALNI MORTALITET- postotak umrlih starijih od 50 godina od ukupno

umrlih, dobar pokazatelj za meunarodne usporedbe u kojima se ne raspolae s

podacima o pobolu i uzroku smrti

SPECIFINI MORTALITET- dobar pokazatelj po dobi, a slabiji po bolesti; najede se

upotrebljava mortalitet dojenadi, mortalitet od zaraznih bolesti i TBC. Specifian

mortalitet od kroninih bolesti, kongenitalnihmalformacija i nasljednih bolesti na osnovu

rutinskih podataka vrlo je nepouzdan

LETALITET FATALITET- oznauje odnos broja umrlih od neke bolesti prema oboljenjima

od te iste bolesti. Letalitet je indeks pomodu kojega moemo odrediti stupanj

vjerojatnosti da li de oboljeli umrijeti od odreene bolesti. Taj je pokazatelj naroito

koristan pri usporeivanju klinikog tijeka bolesti, kao i za evaluaciju raznih naina

lijeenja (na primjer, lijeenje iste bolesti u istoj fazi s dva razliita lijeka ili u dvije

razliite ustanove: u jednoj pacijenti preivljavaju dulje nego u drugoj...). Ovim

pokazateljem moe se pratiti uspjenost rada zdravstvene slube na odreenom

podruju.

5.1.3. Stopa dojenake smrtnosti

Znaajan pokazatelj, ne samo zdravstvene skrbi nego i socijalno-gospodarskog i

kulturnog okruenja, jesu dojenake smrti. Ovaj pokazatelj brojne meunarodne

organizacije (npr. SZO, UNICEF) ubrajaju u osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja

populacije.

25

Slika 4. Dojenaka smrtnost

Hrvatska s 4,7/1 000 ivoroenih u 2011. godini ima viu stopu dojenakog mortaliteta od prosjeka 27 zemalja Europske unije (u 2010. godini 4,1). U cijeloj SZO stopa je znatno via (7,1 u 2010. godini) zbog velikog broja gospodarski nerazvijenih zemalja (Slika 4).

5.2. Vodedi uzroci smrti u Republici Hrvatskoj

Slika 5. Struktura uzroka smrti prema skupinama bolesti u Hrvatskoj u 2011. godini Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistiki ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2011.

26

Slika 6. Vodedi uzroci smrti u Hrvatskoj 2010. godine.

Svjetska zdravstvena organizacija u svojoj strategiji unapreenja zdravlja Zdravlje za

sve u 21. stoljedu - Health for all (HFA) definira zdravstvene pokazatelje s ciljem

usporedbe zdravstvenog stanja populacije izmeu zemalja Europe. Odabrani zdravstveni

pokazatelji za usporedbu iz HFA programa iz podruja su mortalitetne statistike, kao

najkvalitetnije prikupljenih podataka, izraenih u standardiziranim stopama, jer grube

stope (crude rate) mogu biti odraz razlika u dobnoj i spolnoj strukturi stanovnitva, a ne

samo razlika u veliini pojave.

5.3. Morbiditet

Morbiditet je mjera koja govori o intenzitetu pojave bolesti, odnosno oboljelih osoba u

populaciji. Za ocjenu morbiditeta vane su nam mjere uestalosti (incidencija i

prevalencija). Incidencija predstavlja broj novooboljelih osoba u odreenoj populaciji u

odreenom vremenu (najede tijekom jedne godine). Prevalencija je broj svih oboljelih

osoba ili svih oboljenja u odreenom razdoblju (npr. koliko osoba s malignim

oboljenjima ivi trenutno u RH?).

Izvori podataka o morbiditetu jesu:

- periodiki izvjetaji primarne, specijalistike ili stacionarne (bolnike) zdravstvene

zatite

- prijave zaraznih bolesti (onih koji se zakonom moraju prijavljivati epidemiolokoj

slubi)

27

- registri za masovne, kronine, zarazne ili nezarazne bolesti (maligne bolesti,

dijabetes, ishemine bolesti srca, invalidnost, psihoze, TBC)

- podaci iz zdravstvenog osiguranja (morbiditet i absentizam)

- podaci terenskih istraivanja

5.4. Oekivano trajanje ivota

Oekivano trajanje ivota dobar je pokazatelj za vede populacijske grupe i promatranja u

vremenskoj seriji. Ono zahtijeva posebno pripremljene podatke - tzv. ivotne tablice koje sadre

izraunate vjerojatnosti preivljavanja iz godine u godinu na temelju specifinog mortaliteta po

dobi za promatrano razdoblje.

Slika 7: Oekivano trajanje ivota u EU, RH i PG (2002-2011) Izvor: Baza umrlih 2002-2011, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije Rijeka

i WHO-Europe, European HFA Database, January 2012

Oekivano trajanje ivota pri roenju je, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku u 2011.

godini, u Hrvatskoj za oba spola bilo 76,96 godina, samo za ene 79,94 godina, a za mukarce

74,46 godine.

Od agregiranih pokazatelja jo se koriste Disability Adjusted Life Years (DALY) i Qality

adjusted life years (QALY). DALY je saeta mjera kojom se mjeri breme (opteredenje)

28

bolesti i smrti. Izvedena je iz mortaliteta i morbiditeta kako bi se jednim brojem lake

usporeivalo globalno breme kao posljedica jednog ili vie rizika, stanja, bolesti ili

ozljeda. Dobiva se zbrojem drugih dviju saetih mjera za mjerenje i usporedbu bremena

bolesti i ozljeivanja, a to su izgubljene godine ivota zbog smrti (Years of life lost YLL) i

izgubljene godine ivota zbog invalidnosti (Years Lost due to Disability YLD). QALY je

oekivano trajanje ivota umanjeno za razdoblje ivota u bolesti i invalidnosti. QALY

imaju i svoju ekonomsku dimenziju i koriste se jo za ekonomska istraivanja.

29

6. Vodedi rizici za zdravlje

imbenici rizika ponekad su individualne osobine osoba, nekad socijalni i bioloki uvjeti ivljenja,

nekad odreeni fizikalni, bioloki i kemijski agensi, a nekad odreena ponaanja pojedinca ili

grupa u najrazliitijim interakcijama. Poznato je da se u prisustvu odreenih imbenika u nekoj

populaciji povedava broj sluajeva neke bolesti ili skupine bolesti u odreenom vremenskom

razdoblju. Ti se imbenici ne mogu bezuvjetno oznaiti kao uzroni, iako povedavaju

vjerojatnost za dobivanje neke bolesti.

IMBENICI RIZIKA:

1. Glavni - oni koji nepobitno utjeu na razvoj bolesti

2. Pridrueni faktori rizika- oni za koje nije u potpunosti utvreno kako djeluju te se smatra

da se njihov uinak oituje uz djelovanje nekih glavnih faktora rizika (npr. stres)

GLAVNI:

Nepromjenjivi - oni na koje ne moemo utjecati (dob, spol, genetska predispozicija, rasa)

Promjenjivi - oni na koje moemo utjecati (poviena tjelesna teina i pretilost, tjelesna

aktivnost, puenje, povieni krvni tlak, povieni kolesterol u krvi)

6.1. Prehrana

Prehrana je znaajan imbenik okoline iji se utjecaj na zdravlje oituje tijekom itavog ivota

pojedinca. Zdrava ili pravilna prehrana ona je prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos

kalorija, vitamina, minerala i tekudine te optimalan omjer bjelanevina, ugljikohidrata i masti

kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zatitnim tvarima. Kod

razliitih dobnih skupina (djeca, adolescenti, zrela dob, osobe trede ivotne dobi), potrebno je

prehranu prilagoditi dobnoj skupini. Nadalje, razliita prehrana moe biti i prevencija razliitih i

mnogobrojnih tjelesnih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, anemija, itd.). Pojam loa

prehrana odnosi se na manjak, viak ili neravnoteu u unosu energije, proteina i/ili ostalih

hranjivih sastojaka. Uhranjenost jepokazatelj zdravstvenog stanja pojedinca i mogudi

prognostiki imbenik za niz bolesti.

30

Rezultati nepravilne prehrane mogu biti:

Pothranjenost ometen rast i razvoj

Preuhranjenost kardiovaskularne bolesti i niz drugih kroninih bolesti

Uzroci nastanka prekomjerne tjelesne teine i pretilosti mnogobrojni su. Meu najvanije

spadaju prehrana i prehrambene navike, nedostatak tjelesne aktivnosti i sjedalaki nain ivota.

U eri opde globalizacije, brza je prehrana zauzela vano mjesto u prehrani stanovnitva. Povedala

se konzumacija rafiniranih edera, ulja i masnoda ivotinjskog podrijetla.

Sastav tjelesne mase moe se procijeniti indirektnim metodama kao to su tjelesna visina i

teina, indeks tjelesne mase (ITM, engl. Body Mass Index), opseg struka, opseg kukova te omjer

opsega struka i kukova. ITM se izraunava pomodu tjelesne teine izraene u kilogramima

podijeljene s visinom u metrima (kg/m2). Sukladno smjernicama SZO, smatra se da osoba ima

prekomjernu teinu ukoliko ITM iznosi 25-29,9 kg/m2, a pretila ako je ITM >30 kg/m2. ITM je u

znanstvenim istraivanjima najede primijenjena mjera za procjenu uhranjenosti, premda ova

mjera ne razlikuje koliinu masnoga od miidnog tkiva, kao ni raspored masnoga tkiva, to je

vano za procjenu rizika za zdravlje. Pretilost se definira kao suviak, odnosno prisutnost

prevelike koliine tjelesne masti (masnog tkiva) u odnosu na nemasnu (ili miidnu) tjelesnu

masu. Osoba je pretila kada je koliina masnog tkiva u njenom tijelu 20% via u odnosu na

optimalnu koliinu. Nain ivota, koji izaziva debljinu, ovisno o predispoziciji istovremeno

izaziva i niz kroninih i akutnih bolesti (40-tak), od kojih su najzastupljenije: dijabetes melitus

tipa 2, povedani krvni tlak i masnode u krvi, sranoilne bolesti, proirene vene, razliite vrste

raka, osteoporoza, osteoartritis, giht, propadanje zubiju, razne alergije, bolesti udnog

mjehura, bolna lea, depresija, poremedaj spavanja, migrena, smanjenje imuniteta s razvojem

mnogih akutnih i kroninih bolesti,...

Uravnoteena prehrana i redovita tjelesna aktivnost pomau ljudima da ostanu u dobroj formi i

zdravi.

6.2. Fizika aktivnost

Suvremeni javnozdravstveni pristup podrava i promie umjerenu tjelesnu aktivnost, u dnevnom

trajanju od barem trideset minuta. Umjerena tjelesna aktivnost pridonosi prevenciji gojaznosti,

ali i arterijske hipertenzije, ederne bolesti, poviene vrijednosti masnoda u krvi. Umjereno

vjebanje prevenira i razvoj osteoporeze, a time i prijelome kostiju u starijoj ivotnoj dobi.

31

Djeca i adolescenti posljednjih 20-ak godina, radi stila i naina ivota (gledanje TV, igranje igrica,

raunala, koritenje brze hrane i itd,), odnosno smanjenja tjelesne aktivnosti, dolaze u stanje

pretilosti, to predstavlja zasigurno javnozdravstveni problem kojem treba pridi sa posebniom

pozornodu.

Sustavnim djelovanjem unutar drutva (kola, mediji, socijalna sredina), infrastrukturom koja

prua dostupnost besplatne rekreacije, biciklistikih staza i slino,, u sklopu preventivnih

programa, treba pojaati zainteresiranost svih dobnih skupina za tjelesnu aktivnost, a posebice

djece i adolescenata.

6.3. Ovisnosti

6.3.1. Duhan

Ovisnost o nikotinu rasprostranjena je po cijelom svijetu i na njegovu se tetnost ukazuje

aktivnim kampanjama. Javnozdravstveno djelovanje oituje se u svim oblicima prevencije koju

podrava i donesena zakonska regulativa kao i usklaivanje sa EU propisima (zabrana puenja,

ograniavanje oglaavanja i prodaje,...). U prevenciji je vano stvoriti okoli slobodan od

duhanskog dima i okolinu koja podrava nepuenje, formirati nepuake stavove, graditi

uvjerenja, razvijati svijest i odgovornost prema vlastitu zdravlju. Nepuenje valja promicati kao

zdraviji i bolji stil ivljenja. Djeci treba osigurati odrastanje bez duhanskog dima, odgojno i

preventivno na njih djelovati od najranije mladosti, mnogo prije nego to su dola u kontakt s

duhanom i puenjem.

Duhan je legalno opojno sredstvo. Duhanski dim sadri preko 4 000 kemijskih spojeva,

od kojih je velik broj tetan po zdravlje. Sadri teke metale, 200 otrovnih plinova i preko 50

kancerogenih tvari. Najzastupljenije tvari su nikotin, katran, ugljini monoksid, amonijak,

benzen, kadmij, olovo. Katran i nikotin su najotrovnije supstance, a smatra se da je katran glavni

uzrok oboljevanja od karcinoma pluda. Devet desetina oboljelih od karcinoma pluda su puai.

Nikotin-bezbojna do blijedouta ulja tekudina, pri puenju se brzo apsorbira u krvotok i za

nekoliko sekundi dolazi do mozga.

Puenje je rizini imbenik kod astme (eda je kod puaa, a uestalost respiratornih

infekcija kod astmatiara povedava se s puenjem), respiratornih infekcija (bronhitis, upala

pluda, infekcijom uzrokovano pogoranje nekih kroninih pludnih bolesti, pludna tuberkuloza),

ostalih bolesti srano-ilnog sustava (iznenadna smrt, stenoza karotidnih arterija i

32

tromboembolija), onih bolesti (karatakta, otedenje vida), kotanih (osteoporoza i rizik od

prijeloma kosti, ederna bolest, hipotireoza), neuropsihijatrijskih (Alzheimerova bolest,

shizofrenija, depresija, anksioznost) te gastrinih (ir i GERB).

Najede bolesti uzrokovane puenjem jesu:

pludne bolesti - kronina opstrukcijska bolest pluda (KOPB) est puta je eda u puaa, a uz

genetsku predispoziciju od nje oboli samo 20% puaa . Prestanak puenja kod oboljelih od

KOPB-a smanjuje pogoranje bolesti kao i pridruene srano-ilne komplikacije, a time

poboljava kvalitetu ivota i smanjuje smrtnost od ove bolesti, Maligne bolesti - puenje je

uzrokom 84% svih karcinoma grkljana i 95% pludnih karcinoma. Karcinom usne upljine

pojavljuje se 18 puta ede kod puaa. Ostali organi pogoeni karcinomom kojemu je uzrok

puenje jesu eludac, bubrezi i mokradni mjehur, guteraa, krv (leukemije).

Srano-ilne bolesti - koreliraju s razinom nikotina i ugljikova monoksida koji utjeu na razvoj

ateromatoznih naslaga, to smanjuje elastinost arterija i povedava otpor protoku krvi kroz njih.

Posljedica je ovog mehanizma povien krvni tlak, ishemina bolest srca i zaepljenje perifernih

krvnih ila. Modani udar i aneurizme puno su ede kod puaa, to je povezano s pridruenom

sistemskom aterosklerozom.

Prevencija puenja duhana vana je i na svjetskoj zdravstvenoj sceni, govori i Ugovor

Svjetske zdravstvene organizacije, Framework convention on tobacco control najbre

ratificirani meunarodni ugovor UN-a. FCTC je supranacionalni dogovor koji trai da se zatite

dananje i budude generacije od devastirajudih zdravstvenih, socijalnih, okolinih i ekonomskih

posljedica konzumacije duhana i izloenosti duhanskom dimu kroz niz univerzalnih standarda

koji izraavaju opasnosti od duhana i ograniavaju njegovu uporabu u svim oblicima irom

svijeta.

Strategija Svjetske zdravstvene organizacije za odvikavanje od puenja sastoji se od nekoliko

osnovnih elemenata oznaenih kao 4P (4A).

PITAJTE (Ask) Pri svakom pregledu pitajte o navici puenja.

POTIITE (Advice) Nedvosmisleno potiite puae na prestanak puenja.

POMOGNITE (Assist) Pomognite u prestanku.

PRATITE (Arrange) Dogovorite kontrolni pregled.

33

Postoje kratkotrajni uinci puenja na povedanje krvnog tlaka, periferni spazam krvih ila te

porast srane frekvencije. Psihoaktivni uinci su na pamdenje, koncentraciju, pozornost, emocije,

poremedaj spavanja. Dugotrajni uinci puenja uglavnom su dokazani na dinom i srano-ilnom

sustavu, na oima, probavnom traktu, mokradnom mjehuru, na zdravlje ena, na smanjenje

imuniteta. Rizici od raka 4,5 puta su vedi zbog duljine puakog staa nego zbog broja popuenih

cigareta na dan, to znai da dulja upotreba znai vedi rizik. Puenje 10 cigareta na dan 20 godina

4,5 puta je opasnije nego puenje 20 cigareta na dan 10 godina. Za nastanak sranog udara nije

bitna duljina puakog staa.

Izloenost pasivnom puenju moe za 25- 30% kod nepuaa povedati rizik od koronarne

bolesti i oboljevanja od malignih bolesti (npr. rak dojke). Puenje za vrijeme trudnode povedava

rizik za nastanak uroenih anomalija, alergija, neurodermitisa, astme.

Posljednji je dan mjeseca svibnja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila

Meunarodnim danom nepuenja i pozvala sve puae da se toga dana suzdre od puenja.

6.3.2. Alkohol

Alkoholno pide kroz povijest imalo je drutvenu, prehrambenu i medicinsku ulogu. Do

19. stoljeda pijenje alkoholnih pida i njegove posljedice vrlo rijetko su medicinski promatrani i

opisani. U naoj zemlji, meu prvim zemljama u Europi, dolazi do buenja svijesti o tetnosti

alkohola, pa tako 1919.g. dr. Andrija tampar izdaje Narodnu itanku o alkoholu.

Pijenje alkohola zdravstveni je rizik odgovoran za 3,8% svih smrti u svijetu i 4,6% DALY (Disability

Adjusted Life Years). U globalnom teretu bolesti, rizik pijenja alkohola donosi vie DALY u

usporedbi s puenjem duhana, koje donosi udio od 2,6% DALY .

Rizik za zdravlje je to vedi to je veda prosjena koliina konzumiranog pida, odnosno broj

epizoda opijanja. To opijanje poznato je kao Binge drinking gdje se u jednoj epizodi popije pet i

vie alkoholnih pida.

U europskom mortalitetu alkohol sudjeluje sa 6,1%. Gotovo 50% smrti od ozljeda u

Europi posljedica je konzumacije alkohola. Unutar Europe postoji jasan geografski gradijent.

Razlika od 25% u oekivanom trajanju ivota mukaraca u dobi od 20-64 godine iz Zapadne i

Istone Europe pripisuje se vedoj konzumaciji alkohola u Istonoj Europi.

Prema rezultatima FAO (Food and agriculture organisation of the United Nations),

Hrvatska je 2003. godine bila u grupi od deset vodedih zemalja u svijetu po potronji alkohola,

mjereno u litri alkohola po stanovniku godinje.

34

U Republici Hrvatskoj je 2011. godine 19,4% hospitalizacija zbog mentalnih poremedaja

pripadalo duevnim poremedajima i poremedajima ponaanja uzrokovanim uzimanjem alkohola.

Ove osobe samo su vrh ledenog brijega (the iceberg phenomenon) jer se ne lijee svi koji

prekomjerno konzumiraju alkohol, niti su samo osobe s dijagnozom alkoholizma u opasnosti od

razvoja ostalih bolesti i stanja uzrokovanih alkoholom.

Neophodno je promatrati alkohol kao rizik za ukupno zdravlje. Viestruki utjecaj alkohola na

zdravlje ljudi oituje se, osim u utjecaju na mentalno zdravlje, u pojavi velikog broja nezaraznih i

zaraznih bolesti, ozljeda i nasilja. Posebnost je ozljeda i nasilja, u usporedbi s drugim bolestima i

stanjima, u tome da koliina popijenog alkohola dovoljna za povedanje rizika od ozljeivanja ne

mora biti prekomjerna da bi negativno utjecala na procjenu rizine situacije ili na upravljanje

situacijom. Drugim rijeima, bilo koja koliina dovoljan je rizik za ozljedu ili nasilno ponaanje.

Rezultati istraivanja u Hrvatskoj pokazuju da je udio odraslih osoba koje prekomjerno piju u

populaciji izmeu 9 i 14%, ovisno o regiji.

Obzirom na koncentraciju alkohola u krvi, dolazi do fizikih i psihikih promjena osobe i to:

do 0,5 bez vanjskih znakova

0,5 1,5 pripito stanje ili opijenost: labilnost afekata, poputanje konica, veselost

1,5 2,5 pijano stanje: smetnje govora i ponaanja, nesiguran i teturav hod

2,5 teko pijano stanje

3,5 8,0 letalno pijanstvo

6.3.3. Droge

Koritenje droga predstavlja ozbiljan socijalni i medicinski problem u gotovo svim

zemljama svijeta. U drugoj polovici 20 st. mladi ljudi zapoinju zloupotrebljavati razliite vrsta

droga, da bi u 21. stoljedu konzumiranje droga poprimilo epidemijske, odnosno pandemijske

razmjere. Veliki je drutveni problem kriminal koji prati koritenje nelegalnih substanci. Pojam

ovisnosti ne odnosi se iskljuivo na psihoaktivne tvari, iako se s istima poistovjeduje. Ovisnost je

pretjerana, patoloka vezanost za neke objekte (materijalne ili nematerijalne), uz neodoljivu elju

da se nastavi sa konzumiranjem istih.

Konzumiranjem droga razvija se zavisnost ili ovisnost.

Ovisnost = svakodnevno konzumiranje sredstava ovisnosti (alkohola, opojnih droga, nikotina,

lijekova...)

35

Zlouporaba = povremeno ili prigodno konzumiranje gore navedenih sredstava ovisnosti

Nae tijelo razvija ovisnost koja se dijeli na:

PSIHIKA OVISNOST nemogudnost kontroliranja psihike napetosti

FIZIKA OVISNOST nagli prekid unoenja sredstava ovisnosti dovodi do metabolikih

poremedaja.

KOMBINIRANA

Svako konzumiranje sredstva ovisnosti dovodi do intoksikacije u organizmu. Uestalo

konzumiranje dovodi do porasta tolerancije za isti uinak ili efekt ugode, potrebna je veda

koliina psihoaktivne tvari. Ovisnici imaju visok stupanj tolerancije koliina sredstva ovisnosti

koju konzumiraju esto je ona koliina sredstva koja bi dovela do letalnog ishoda osobe koja istu

tvar ne konzumira.

U trenutku kada osoba koja konzumira psihoaktivne tvari iste nema, dolazi do razvoja

apstinencijske krize.

Do kraja srednje kole svaki tredi srednjokolac proba marihuanu

Mladi koji napuste srednju kolu riziniji su za konzumiranje psihoaktivnih tvari

Obzirom na dobivene rezultate, potrebno je vie panje posvetiti samoj primarnoj prevenciji, od

najranije dobi. Mnogi autori dvoje koja je dob za poetak prevencije prava dob, iako se

posljednjih godina slau da se treba zapoeti od najranijeg ivota prihvadati zdravi naini ivota i

edukacija zapoinje od vrtidke dobi.

Glavni razlozi koje adolescenti istiu kao razloge radi kojih su zapoeli sa konzumacijom

sredstava ovisnosti jesu: znatielja, utjecaj vrnjaka ili partnera, elja za zabavom, elja za

samopotvrivanjem, dosada, problemi u obitelji, psihiki problemi.

6.4. Stres

Stres je termin koji oznaava razliite vrste ivotnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. To je

unutarnje, subjektivno, odnosno intrapsihiko stanje koje predstavlja reakciju na stresor,

odnosno stresni dogaaj. Stres dovodi do anksioznosti (tjeskoba, nemir, zabrinutost) nije sam po

sebi patoloki, ali je u svom opsegu ipak neizbjean. Vaan je faktor u ranom strukturiranju

osobnosti. Ako se dozvoli da on postane intenzivan u rano ivotno doba moe dovesti do

36

ozbiljnih karakternih iskrivljenja. esto se javlja kao situacijski uvjetovan poremedaj, a

opservacija omogudava diferencijaciju izmeu normalne, neurotske i psihotine anksioznosti.

Vrlo je vano vodi li reakcija na stres k boljoj prilagodbi (adaptaciji) organizma ili, pak, u

pogrenu prilagodbu (maladaptaciju) i bolest. U oba sluaja dolazi do promjena u mozgu,

tjelesnim funkcijama, raspoloenju i ponaanju. Kad stres ima negativne posljedice, govorimo o

distresu, a pozitivni stres ili eustres sa sobom nosi pozitivna uzbuenja te omoguduje rast i

razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline.

U stresnoj reakciji razlikujemo tri faze: uzbunu (alarm), prilagodbu (adaptaciju) ili iscrpljenje. Pri

dugotrajnom djelovanju stresora ili zbog neuspjene prilagodbe, moe dodi do iscrpljenja

organizma i razvoja bolesti jer organizam postaje neotporan. Prejak ili preslab, odnosno

neprimjeren stresni odgovor moe dovesti do razliitih tjelesnih bolesti i duevnih poremedaja.

Normalna anksioznost je anksioznost koja je svojim intenzitetom i karakterom prilagoena

odreenoj situaciji. Normalna anksioznost je korisna. Ona jaa spremnost osobe za akciju.

Umjereno anksiozna osoba vie je spremna da bude oprezna, uzrono i reaktivno osjetljiva i na

manje podraaje. Umjerena anksioznost moe aktualno povisiti izdrljivost tijekom opasnosti.

Anksioznost (bazina) navodi na oputanje kao npr. upranjavanje niza zabava u parkovima,

kinima, filmovima, zastraujudim djejim priama. Jedino je ogranienje da anksioznost ne smije

narasti previe, niti smije trajati dugo. Normalna anksioznost ima i svoja povlaenja. Ukoliko

osoba nema to uiniti, u datim situacijama postaje napeta, preokupirana i puna iekivanja.

6.5. Odgovorno spolno ponaanje

Spolni odgoj ili odgoj za odgovorno spolno ponaanje traje cijeloga ivota, ali je u djejim

i mladenakim godinama osobito vaan.

Spolni odgoj trebao bi zapoeti unutar obitelji, a nadograditi se u obrazovnom sustavu, nakon

ega znaajan utjecaj imaju drutvo i mediji. Roditelji svojim odgojem i stavovima utjeu na

stvaranje linosti svakog djeteta, naravno uz gensku predispoziciju.

Javno zdravstvo svojim aktivnostima promie sustavno odgovorno ponaanje, kojim se smanjuje

opasnost za tjelesno i duevno zdravlje. Kod adolescenata postoji opasnost od spolnih odnosa

pod utjecajem alkohola i droga, kao i bez zatite. Navedeno je znaajan problem, ne samo u

prevenciji sluajnih mladenakih trudnoda, nego i spreavanju i irenju spolno prenosivih bolesti.

Promjena spolnog ponaanja usmjerena je odgaanju poetka spolnog ivota, smanjenju broja

spolnih partnera, kao i povedanju uporabe prezervativa.

37

6.6. Nasilje

Bez obzira na dob, spol, status, obrazovanje, rasu, nacionalnost, spolnu orijentaciju ili

materijalnu situaciju, nasilje se moe dogoditi svakome. Nasilje moe biti: fiziko, psihiko,

emocionalno i financijsko. Najosjetljivije su skupine djeca, ene i osobe trede ivotne dobi. Stoga

je potrebno sustavno provoditi preventivne programe kojima de se senzibilizirati javnost za

prisutne oblike nasilja.

Najedi oblici nasilja:

- obiteljsko nasilje - vrlo sloen oblik nasilja s brojnim posljedicama, spada u meuljudske oblike

nasilja. Moe se dogoditi svakome bez obzira na dob, spol, status, obrazovanje, rasu,

nacionalnost, spolnu orijentaciju ili materijalnu situaciju. Sudionici mogu biti svi lanovi obitelji,

bilo u ulozi zlostavljaa ili onoga koji je zlostavljan, a nasilje u obitelji predstavlja problem ire

zajednice i drutva

- mobing (na radnom mjestu) - iroko rasprostranjena pojava (najede prouavana na radnim

mjestima), a posljedice se odraavaju na socijalno okruenje i radnu sredinu pojedinca.

- buling (u koli)

Mjere spreavanja nasilja obuhvadaju provoenje zakona koji se odnose na nenasilje i

nediskriminaciju, ureenje okolia koji podrava nenasilje, podizanje javne svijesti, edukaciju,

pomod rtvama obiteljskog nasilja (savjetovalita, SOS telefoni i sklonita) te suradnju s dravnim

institucijama i nevladinim sektorom.

6.7. Ozljede

Ozljeda je tjelesno otedenje koje nastaje uslijed neposrednog i iznenadnog izlaganja ljudskog

organizma razliitim vrstama energije (mehanike, kemijske i fizikalne) ili pak moe nastati

uslijed nedostatka osnovnih vitalnih elemenata (zrak, voda, toplina) kao npr. u sluaju utapanja,

guenja ili smrzavanja.

Po prirodi ozljede mogu biti: OTVORENE - vidljivo otedenje koe i tkiva i ZATVORENE

nedivljivo otedenje koe (otedenja unutarnjih organa, nagnjeenja).

Prema namjeri: NENAMJERNE OZLJEDE usljed nepanje, nenoenja zatitnih sredstava i slino

i NAMJERNE ILI NASILNE OZLJEDE tjelesne ozljede nastale uslijed: samoozljeivanja (pokuaj i

izvreno samoubojstvo), ozljeivanja kao posljedice nasilja usmjerenog prema drugoj osobi te

kolektivnog nasilja (terorizam, ratovi).

38

Prema mehanizmu nastanka: prometna, pad, ivotinjski ugriz, rukovanje strojem...

Prema aktivnosti: sportska, u vonji, zabavi, edukaciji...

Prema mjestu ozljeivanja: na cesti, na poslu, u kudi...

Do sada se na ozljede gledalo fatalistiki, ali u novije vrijeme, prouavanjem ozljeda i

preventivnim programima, dolo se do zakljuka da se oko 70% ozljeda moe sprijeiti.

39

7. Posebne populacijske skupine i njihove karakteristike

Osnovna znaajka posebnih populacijskih skupina je prisustvo vedeg rizika za nastanak bolesti,

otedenja ili smrti u odnosu na prosjean rizik cjelokupne populacije kojoj grupa pripada. Cilj

zdravstva u zatiti posebnih skupina jest to ranija intervencija, dok se bolest nije pojavila.

imbenici rizika moraju biti dovoljno rano uoeni da bi se mogli u potpunosti ukloniti ili njihovo

djelovanje treba ublaiti u najvedoj mogudoj mjeri. Ukoliko je ova prva faza intervencije

preskoena, slijedi rana dijagnostika i lijeenje bolesti koja je ved zapoela. U kasnijim fazama

bolesti intervencija se odnosi na zaustavljanje progresije bolesti, sprjeavanje razvoja

komplikacija ili njihovo smanjenje i nastojanje da se postigne to kvalitetniji ivot.

Posebne populacijske skupine stanovnitva definiraju se zbog prepoznavanja specifinih

zdravstvenih rizika vezanih uz dob, bioloka stanja (rast i razvoj, trudnoda, starenje) i sl.

Analiziraju se vitalne i zdravstveno-statistike informacije, prate osnovni pokazatelji

zdravstvenog stanja i zdravstvene zatite ovih populacijskih skupina te su za svaku skupinu

razraeni specifini programi zatite, prema povienom riziku od nastanka bolesti, otedenja ili

smrtnosti.

Populacijske skupine stvaraju se i ovisno o dobi (dojenaka dob, dob malog djeteta,

kolska dob, srednja dob, starija dob), fiziolokoj promjeni u organizmu (trudnoda) ili povedanoj

specifinoj zdravstvenoj potrebi (kronini bolesnici), zbog potreba za intenzivnim pradenjem

zdravstvenog stanja i pruanja specifinih mjera zdravstvene skrbi. Posebne populacijske skupine

stvaraju se jo i vezano za zanimanja i socio-ekonomski status.

Populacijske skupine stvaraju se ovisno o spolu (ene/mukarci) -ene imaju vedi teret

bolesti zbog svoje reproduktivne uloge (u svijetu, vezano uz trudnodu i poroaj, godinje umire

oko 600 000 ena) Moderan ivot odnosi vie godina oekivanog trajanja ivota mukaraca zbog

ozljeda i trovanja kojima su skloniji nego ene.

40

7.1. ene u vezi s materinstvom, trudnice

Trudnoda je stanje u kojem se zbiva niz fiziolokih promjena u organizmu ene koji utjeu na

zdravlje majke i intrauterini rast i razvoj djeteta. U tom razdoblju djeji organizam ovisi o

organizmu majke i njezinom zdravstvenom stanju (nain prehrane, fiziki i psihiki napor, neke

bolesti, trovanja..). Zdrava trudnoda ovise o nizu imbenika (medicinskih i nemedicinskih). U

razdoblju trudnode mogu se javiti i odreene bolesti u vezi s trudnodom, a koje mogu ugroziti

zdravlje majke te rast i razvoj ploda. Te bolesti zahtijevaju i specifine mjere zdravstvene zatite,

ovisno o razdoblju u kojem se bolest moe javiti. Sukladno tome zdravstvena zatita podijeljena

je na:

Antenatalnu skrb (brigu za trudnicu i dijete do njegova roenja), koja se provodi u sklopu

djelatnosti zdravstvene zatite ena i patronane skrbi, na primarnoj razini.

Cilj zdravstvene zatite: odravanje normalne zdrave trudnode i ploda.

Partalna skrb (skrb za majku i dijete tijekom poroda) u Hrvatskoj se provodi u 29 bolnikih i 7

izvanbolnikih rodilita. Za pruanje strune skrbi majci i djetetu, rodilite mora imati struno

osoblje (lijenici specijalisti porodniari, neonatolozi, primalje i medicinske sestre) i suvremenu

tehnologiju (kardiotokografi, ultrazvuk, inkubator...). U rodilitu treba utvrditi mogude

komplikacije poroda i patoloke procese te zapoeti njihovo zbrinjavanje.

Postpartalna skrb skrb je za majku i dijete nakon poroda. Patronana njega obuhvada njegu i

kontrolu zdravlja majke te zdravstveno savjetovanje.

Mjera uspjenosti cjelokupne perinatalne zatite je perinatalna (mrtvoroenost i smrtnost djece

do 7 dana) i maternalna smrtnost. Umiranje trudnice i rodilje najede je posljedica infekcije,

krvarenja i eklampsije ili drugih rjeih komplikacija (u Hrvatskoja 5-10 smrti na 100 000 poroda).

Zahvaljujudi uvjetima dobro razvijene porodnike zatite, maternalna smrtnost u Hrvatskoj ved

je godinama na razini sporadinih sluajeva, a perinatalna smrtnost je u kontinuiranom padu.

41

7.2 Dojenad i mala djeca

Zdravstvena zatita djece podrazumijeva primjenu niza medicinskih i socijalno-medicinskih mjera

kojima je cilj pradenje rasta i razvoja djece, promicanje zdravlja te lijeenje i rehabilitacija

bolesnih i onesposobljenih.

S ciljem ranog otkrivanja bolesti, u dojenakoj je dobi od osobite vanosti provoenje

sistematskih pregleda, jer rana dijagnoza eventualnog poremedaja (npr. priroenih i steenih

anomalija, metabolikih poremedaja) omogudava brzo poduzimanje mjera za lijeenje i

rehabilitaciju te osiguranje normalnog psihofizikog razvoja. Najvedi dio preventivnih mjera

zdravstvene zatite zdravog dojeneta i malog djeteta provodi se u ambulantama za zatitu

zdravlja djece i kroz patronanu djelatnost, a za oko 15% djece zatita se provodi u ambulantama

obiteljske medicine. Obvezno cijepljenje djece provodi se prema Programu obveznih cijepljenja.

Patronana zatita malog djeteta obuhvada pradenje rasta i razvoja, savjetovanje o prehrani,

uoavanje pothranjenosti ili pretilosti, davanje savjeta o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti

djece i prevenciji ozljeda.

7.3. kolska djeca i mlade

Mladenatvo je prijelazno razdoblje izmeu djetinjstva i odrasle dobi. Obiljeavaju ga fizioloke i

psiholoke promjene koje su ovisne o spolu i dobi. Zanimljivo je da pubertet i tjelesna zrelost

danas nastupaju sve ranije, a socijalna zrelost s ekonomskim osamostaljenjem i osnivanjem

vlastite obitelji sve kasnije.

Rast i razvoj te spolno i psihiko sazrijevanje zahtijevaju specifine mjere zdravstvene zatite.

kolska populacija je najpristupanija mjerama ouvanja i promicanja zdravlja. Sukladno Zakonu

o zdravstvenoj zatiti i Planu i programu mjera zdravstvene zatite, zdravstvena zatita kolske

djece (uenika osnovnih i srednjih kola) i studenata organizirana je na sljededi nain:

-kurativna zdravstvena zatita (zatita u bolesti) koju prua izabrani lijenik primarne

zdravstvene zatite - obiteljski lijenik ili pedijatar, prema izboru pacijenta, odnosno njegovih

roditelja

-preventivna i specifina zdravstvena zatita koju pruaju timovi kolske i sveuiline medicine,

prema koli, odnosno fakultetu kojeg uenik/student polazi.

Zatita zdravlja kolske djece i mladih od drutvenog je znaaja. uvanje i unapreenje zdravlja

ove populacijske skupine temelj je zdravlja u odrasloj dobi. Stjecanje pravilnih ivotnih navika

(prehrana, tjelesna aktivnost), ouvanje mentalnog zdravlja, prevencija konzumacije alkohola,

42

puenja cigareta i upotrebe drugih sredstava ovisnosti te odgovorno spolno ponaanje, temelj su

za kvalitetniji i kreativniji ivot.

7.4. Srednja ili odrasla dob

Srednju ili odraslu d