Škrljevo Rijeka

NARUČITELJ:

10000 ZAGREB, Mihanovićeva 12

IZVRŠITELJ:

GEOTEHNIČKI

STUDIO d.o.o.

STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA

ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI

ŠKRLJEVO – RIJEKA - ŠAPJANE

HR-10090 Zagreb, Nikole Pavića 11 Tel.: +385 1 3879 141 Fax: +385 1 3879 073 e-mail: [email protected]

KNJIGA G.1.

GEOTEHNIČKI ELABORAT

PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA

PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA

Zagreb, ožujak 2014. (Izmjena – listopad 2014.)

GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje

HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr

Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE

Dio: 0. List: 1

Naziv dijela studije:

G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA

0.1. PROJEKTNI PODACI

NARUČITELJ: 10000 ZAGREB, Mihanovićeva 12

IZVRŠITELJI: ZAJEDNICA IZVRŠITELJA

NAZIV GRAĐEVINE: ŽELJEZNIČKA PRUGA M202 ZAGREB-RIJEKA ŽELJEZNIČKA PRUGA M203 RIJEKA-ŠAPJANE-DG RAZINA PROJEKTA: IDEJNO RJEŠENJE VRSTA PROJEKTA: GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: STUDIJA-1-RIJEKA

DATUM: 03/14

KOORDINATOR ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. ZAJEDNICE IZVRŠITELJA: 10000 ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II KOORDINATOR IZRADE

STUDIJE: LEON SMOLIĆ, mag.ing.aedif. NAZIV DIJELA STUDIJE: G1. GEOTEHNIČKI ELABORAT GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje IZRAĐIVAČ: NikolePavića 11, Zagreb TEHN. BROJ PROJEKTA: 4208-1/13 VODITELJ IZRADE: ŽELJKO SOKOLIĆ, dipl.ing.građ. AUTORI: ŽELJKO SOKOLIĆ, dipl.ing.građ. NIKOLA BELIĆ, dipl.ing.geol.univ.spec.geod.et.geoinf. Mr.sc. BOŽO PADOVAN, dipl.ing.fiz. PETRA KOSORIĆ,dipl.ing.geol. DIREKTOR:

LUKA SORIĆ, dipl.ing.građ.




Dio: 0. List: 2



0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA

ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. Zagreb

GRANOVA d.o.o. Zagreb

INSTITUT IGH d.d. Zagreb

RIJEKA-PROJEKT d.o.o. Rijeka

GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. Zagreb

VPS – INŽENJERING d.o.o. Zagreb

TEB – INŽENJERING d.d. Zagreb

OIKON d.o.o. Zagreb

SONUS d.o.o. Zagreb

Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o. Zagreb




Dio: 0. List: 3



0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE

0 OPĆI PRILOZI

T PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE

A GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA

G GEOTEHNIČKI ELABORATI

I PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

SO PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

SF PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA

SI PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI




Dio: 0. List: 4



0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE

Grupa/ Knjiga

Naziv knjige Izrađivač

0. OPĆI PRILOZI

T. PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE ŽPD d.d.

A. GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA

A.1.

IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA

ŽPD d.d.

A.2.

IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

GRANOVA d.o.o.

A.3. IDEJNA RJEŠENJA TUNELA I MOSTOVA RIJEKA-PROJEKT d.o.o./ Institut IGH d.d.

A.4. IDEJNA RJEŠENJA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE S DRUGIM PROMETNICAMA

RIJEKA-PROJEKT d.o.o.

G. GEOTEHNIČKI ELABORATI


GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o.

G.2. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE

Institut IGH d.d.

I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

ŽPD d.d./ TEB-Inženjering d.d./ VPS-Inženjering d.o.o.

SO. PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ OIKON d.d.

SF. PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA

Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o.




Dio: 0. List: 5



SI. PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o.

PREDMETNA KNJIGA DOKUMENTACIJE




Dio: 0. List: 6



0.5. SADRŽAJ KNJIGE


0. OPĆI DIO

0.0. NASLOVNA STRANICA ................................................................................................................ 0

0.1. PROJEKTNI PODACI .................................................................................................................... 1

0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA ............................................................................................... 2

0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE ................................................................................................ 3

0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE .............................................................................................................. 4

0.5. SADRŽAJ KNJIGE ........................................................................................................................ 6

0.6. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ................................................................................................. 9

1. TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE ............................................................................................ 1

1.1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA............................................................................................... 2

1.1.1. UVOD ...................................................................................................................................................2

1.1.2. PRIMJENJENE GEOTEHNIČKE METODE ISTRAŽIVANJA ...............................................................4

1.2. GEOLOŠKA OBILJEŽJA POD DIONICE ŠKRLJEVO – RIJEKA ................................................. 8

1.2.1. GEOLOŠKA GRAĐA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA............................................................................8

1.2.2. TEKTONIKA ŠIREG PODRUČJA ...................................................................................................... 11

1.2.3. SEIZMIČNOST PODRUČJA .............................................................................................................. 11

1.2.4. HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE NASLAGA ...................................................................................... 13

1.3. GEOTEHNIČKA OBILJEŽJA POD DIONICE ŠKRLJEVO – RIJEKA ......................................... 15

1.3.1. OPĆENITO ......................................................................................................................................... 15

1.3.2. SEGMENT 1 (KM 640+808–641+618 – KOLODVOR ŠKRLJEVO) ................................................... 18

1.3.3. SEGMENT 2 (KM 641+618–641+800 = 641+618 – 641+790 – POTHODNIK ŠKRLJEVO) .............. 21

1.3.4. SEGMENT 3 (KM 641+800–642+300 = 641+790 – 642+280 – USJEK ŠKRLJEVO) ........................ 21

1.3.5. SEGMENT 4 (KM 642+300 – 642+570 = 642+280 – 642+540 – NASIP ŠKRLJEVO) ....................... 24

1.3.6. SEGMENT 5 (KM 642+570 – 643+000 = 642+540–642+950 – STAJALIŠTE SV. KUZAM) .............. 25

1.3.7. SEGMENT 6 (KM 643+000–643+170 = 642+950 – 643+120 – PODVOŽNJAK SV. KUZAM) .......... 27

1.3.8. SEGMENT 7 (KM 643+170–643+500 = 643+120 – 643+450 – USJEK SV. KUZAM) ....................... 29

1.3.9. SEGMENT 8 (KM 643+500–643+700 = 643+450 – 643+650 – SV. KUZAM) .................................... 30

1.3.10. SEGMENT 9 (KM 643+700–644+000 =643+650 – 643+950 – NASIP SV. KUZAM ) ........................ 32




Dio: 0. List: 7



1.3.11. SEGMENT 10 (KM 644+000–644+210 = 643+950 – 644+160 – USJEK TIJANI).............................. 38

1.3.12. SEGMENT 11 ( KM 644+210–644+300 =644+160 – 644+250 – DRAGA I ) ..................................... 40

1.3.13. SEGMENT 12 (KM 644+300 – 644+610 =644+250 – 644+560 – DRAGA I abc).............................. 42

1.3.14. SEGMENT 13 (KM 644+610 – 645+300 =644+560 – 645+250– DRAGA SV. JAKOV) ..................... 44

1.3.15. SEGMENT 14 (KM 645+300–645+350 =645+250 – 645+300 – ZASJEK BRIG) ............................... 45

1.3.16. SEGMENT 15 (KM 645+350–645+950 =645+300 – 645+900 – DRAGA ORLIĆI) ............................ 46

1.3.17. SEGMENT 16 (KM 645+950–646+100 =645+900 – 646+050 – USJEK ORLIĆI) ............................. 48

1.3.18. SEGMENT 17 (KM 646+100 – 646+510 =646+050 – 646+460 – DRAGA II) .................................... 49

1.3.19. SEGMENT 18 (KM 646+510 – 646+600 =646+460 – 646+550 – DRAGA TOMAŠIĆI) ..................... 54

1.3.20. SEGMENT 19 (KM 646+600 – 647+300 =646+500 – 647+250 – DRAGA III) ................................... 55

1.3.21. SEGMENT 20 (KM 647+300 – 647+700 = 647+250 – 647+650 – DRAGA IV) .................................. 62

1.3.22. SEGMENT 21 (KM 647+700 – 648+250 = 647+650 – 648+200 – USJEK SV. ANA) ........................ 64

1.3.23. SEGMENT 22 (KM 648+250 – 648+450 = 648+200 – 648+400 – STAJALIŠTE VEŽICA) ................ 67

1.3.24. SEGMENT 23 (KM 648+450 – 648+810 = 648+400 – 648+760 – VEŽICA) ...................................... 68

1.3.25. SEGMENT 24 (KM 648+810 – 648+890 = 648+760 – 648+840 – STAJALIŠTE PODVEŽICA) ....... 71

1.3.26. SEGMENT 25 (KM 648+890 – 649+000 = 648+840 – 648+950 – PODVEŽICA) .............................. 72

1.3.27. SEGMENT 26 (KM 649+000 – 649+350 = 648+950 – 649+300 – NASIP PODVEŽICA PEĆINE) .... 73

1.3.28. SEGMENT 27 (KM 649+350 – 649+600 = 649+300 – 649+550 – USJEK PEĆINE) ......................... 74

1.3.29. SEGMENT 28 (KM 649+600 – 650+815 = 649+550 – 650+765 – STAJALIŠTE PEĆINE) ................ 75

1.3.30. SEGMENT 29 (KM 650+815 – 651+000 = 650+765 – 650+950 – PODVOŽNJAK KUMIČIĆEVA) ... 78

1.3.31. SEGMENT 30 (KM 651+000 – 651+060 = 650+950 – 651+010 – ZASJEK SUŠAK) ........................ 79

1.3.32. SEGMENT 31 (KM 651+060 – 651+335 = 651+010 – 651+285 – SUŠAK) ....................................... 79

1.3.33. SEGMENT 32 (KM 651+335 – 651+640 = 651+285 – 651+590 – USJEK RJEČINA) ....................... 81

1.3.34. SEGMENT 33 (KM 651+640 – 651+990 = 651+590 – 651+940 – MOST ŠKOLJIĆ) ......................... 85

1.3.35. SEGMENT 34 (KM 651+990 – 652+626 =651+940 – 652+576 – TUNEL KALVARIJA) .................... 87

1.3.36. SEGMENT 35 (KM 652+626 – 653+221 =652+576 – 653+121 – ZAGRAD KOLODVOR RIJEKA) .. 89

GEOFIZIČKA ISTRAŽIVANJA ............................................................................................................ 91

1.3.37. UVOD ................................................................................................................................................. 91

1.3.38. O PRIMJENJENIM GEOFIZIČKIM METODAMA ............................................................................... 91

1.3.39. REZULTATI ........................................................................................................................................ 96

1.4. PRIJEDLOG TEHNIČKIH RJEŠENJA TRASE I OBJEKATA VEZANIH NA GEOTEHNIČKE

SPECIFIČNOSTI SEGMENATA PODDIONICE ŠKRLJEVO – RIJEKA .................................. 98

1.4.1. OPĆENITO ......................................................................................................................................... 98

1.4.2. NASIPI ................................................................................................................................................ 98

1.4.3. ZASJECI I USJECI ........................................................................................................................... 101

1.4.4. OBJEKTI .......................................................................................................................................... 104

1.4.5. ISKOP PRIMJENOM MINIRANJA .................................................................................................... 104

1.5. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 106

2. LITERATURA ..................................................................................................................... 2




Dio: 0. List: 8



3. GRAFIČKI PRILOZI ............................................................................................................ 3

3.1. PREGLEDNA SITUACIJA S PODJELOM NA SEGMENTE PREMA

INŽENJERSKOGEOLOŠKIM I GEOMEHANIČKIM KARAKTERISTIKAMA STIJENE/TLA NA

POD DIONICI ŠKRLJEVO - RIJEKA ......................................................................... MJ 1:10000

3.1.1. SITUACIJSKA KARTA ŠKRLJEVO - TOMAŠIĆI U KM 640+808 – 646+600 = 640+808 – 646+550

3.1.2. SITUACIJSKA KARTA TOMAŠIĆI - RIJEKA U KM 646+600 – 652+221 = 646+550 – 652+171

3.2. REFRAKCIJSKI SEIZMIČKI PROFILI ...................................................................... MJ 1:250/250

3.2.1. REFRAKCIJSKI SEIZMIČKI PROFIL RF-1






Dio: 0. List: 9



0.6. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA




Dio: 0. List: 10






Dio: 0. List: 11






Dio: 0. List: 12






Dio: 1. List: 1

Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA

1. TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE




Dio: 1. List: 2


1.1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA

1.1.1. UVOD

Riječki prometni pravac sastavni je dio transeuropske prometne mreže TEN-T (mediteranski koridor),

kao i željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske DG – Botovo – Koprivnica –

Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG (Sl. 1.1.1).

Sl. 1.1.1. Riječki prometni pravac u transeuropskoj prometnoj mreži (Trans - European Network –

Transport, TEN-T) i osnovna prometna mreža na području Hrvatske. Izvor: EC, MPPI

Riječki željeznički čvor dio je tog prometnog sustava, te je ishodište i odredište prometnica (cesta i

željeznica) koji unutrašnjost Hrvatske, a tako i cijeli europski prometni sustav povezuju s Jadranskim

morem. Rijeka je s unutrašnjosti povezana s dva prometna pravca. Sjevero-istočni pravac vodi od Rijeke

do Zagreba i dalje prema Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Ukrajini odnosno nastavno na

pravac zapad – istok prema Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Turskoj, a sjevero-zapadni Rijeku

povezuje s mrežom prometnica susjedne Slovenije, a preko nje s lukama Koper i Trst, te nastavno

prema Italiji i Austriji odnosno dalje prema Francuskoj i Njemačkoj. Na oba ova smjera izgrađena je

suvremena autocesta, a postoji i veza jednokolosiječnim željezničkim prugama.

S obzirom na razvojne planove, a i iz potrebe ujednačavanja razine prometne usluge ceste i željeznice

kao sustava, planira se modernizacija i izgradnja dvokolosiječnih pruga od Rijeke prema unutrašnjosti, a

također i unutar samog željezničkog čvora Rijeka.




Dio: 1. List: 3


Prometna čvorišta bitna su za funkcioniranje cijelog sustava, jer često od protočnosti čvora zavisi

kapacitet cijelog sustava. Željeznički čvor Rijeka nije se bitno mijenjao u zadnjih stotinjak godina od

izgradnje pruga prema lukama u čvoru. Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od Škrljeva do

Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju svi terminali/luke u čvoru i priključne pruge čvora. S obzirom na

planirano povećanje kapaciteta u Luci Rijeka, koje će se postići rekonstrukcijom postojećeg

kontejnerskog terminala u Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali,

javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, a to podrazumijeva rekonstrukciju lučkih

kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva

do Rijeke i od Rijeke do Šapjana.

Pružna dionica od Škrljeva do Šapjana urasla je u tkivo grada Rijeke i predstavlja potencijal koji se može

povoljno iskoristiti za brz i učinkovit prijevoz ljudi na području grada i njegove okolice (gradski i prigradski

promet). Da bi se to ostvarilo, potrebno je izgraditi spomenuti drugi kolosijek na relaciji od Škrljeva do

Šapjana. Ta izgradnja uklapa se i u buduće faze izgradnje čvora Rijeka koje su vezane uz izgradnju

nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i nove željezničke pruge od Rijeke prema Istri. Potreba za

izgradnjom drugog kolosijeka uz postojeću prugu od Škrljeva do Šapjana naglašena je još osamdesetih

godina prošlog stoljeća, kada je izrađen idejni projekt modernizacije i nadogradnje željezničkog čvora

Rijeka. Terminali Luke Rijeka u to vrijeme radili su punim kapacitetom, tako da je razina prometa

dosegla kapacitet jednokolosiječnih pruga u čvoru Rijeka i na priključnim prugama čvora. U to vrijeme

javljaju se i ideje u uvođenju u funkciju gradskog i prigradskog željezničkog prometa. Međutim,

nedovoljni pružni kapaciteti, nepostojanje mreže stajališta u čvoru i nedostatni kapaciteti u kolodvorima

(nedostatak perona), te nedovoljan broj i struktura vlakova nisu omogućivali njegovu uspostavu.

Današnje šire područje željezničkog čvora Rijeka proteže se od kolodvora Škrljevo i Bakar na istoku do

kolodvora Šapjane na zapadu (Sl. 1.1.2). Područje samog grada Rijeke nešto je uže i proteže se od

Škrljeva do Opatije.

Sl. 1.1.2. Današnji riječki željeznički čvor i područje grada Rijeka. Izvor: Studija okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Zagreb – Rijeka na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane,

Knjiga A.1., ŽPD d.d.




Dio: 1. List: 4


Predmet ove studije je istraživanje okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka na pružnoj dionici

Škrljevo – Rijeka – Šapjane, rekonstrukcije postojećih željezničkih kolodvora i stajališta na predmetnoj

dionici i izgradnje novih željezničkih stajališta u funkciji prigradskog prometa.

1.1.2. PRIMJENJENE GEOTEHNIČKE METODE ISTRAŽIVANJA

HŽ Infrastruktura d.o.o., s grupom izvršitelja ŽPD d.d., Geotehnički studio d.o.o., Teb–inženjering d.d.,

Granova d.o.o., Institut IGH d.d., Rijekaprojekt d.o.o., Oikon d.o.o., Istraživanje i projektiranje u prometu

d.o.o., VPS–Inženjering d.o.o. i Sonus d.o.o. ugovorom br. 2839/13 od 29.07.2013. utvrdila je izradu

Studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka –

Šapjane. Željezničko projektno društvo d.d. i Geotehnički studio d.o.o. sklopili su Ugovor o poslovno

tehničkoj suradnji kojim su utvrdili poslovno – tehničku suradnju na području projektantskih usluga,

odnosno izradi geotehničkih elaborata i prethodnih istražnih radova za pod dionice Škrljevo – Rijeka i

kolodvor Rijeka.

Sve obveze i radovi koje je navedenim ugovorima preuzeo Geotehnički studio d.o.o. sadržane su i

opisane u Ugovoru pod točkom 7.15. GEOTEHNIČKI ELABORAT I PRETHODNI ISTRAŽNI RADOVI.

Pod dionica Škrljevo – Rijeka (uključujući i kolodvor Rijeka) smještena je u Primorsko–goranskoj županiji

na području gradova Bakar i Rijeka. Željeznička pruga prolazi naseljima Škrljevo, Sveti Kuzam, Tijani,

Sveti Jakov, Draga, Orlići; Tomašići, Gornja Vežica, Donja Vežica, Pećine, Sušak i Stari Grad, koji

predstavlja uži centar grada Rijeke gdje pruga prelazi preko rijeke Rječine. Predmet istraživanja za

navedenu pod dionicu obuhvaća područje od ulaza u kolodvor Škrljevo (kilometarski položaj ulazne

skretnice br. 1 iz smjera Zagreba km 640+808) do izlaza iz kolodvora Rijeka (kilometarski položaj

završetka željezničke pruge Zagreb–Rijeka km 653+221), što iznosi 12413 m. Visinska razlika od

kolodvora Škrljevo (261,7 m.n.m) do kolodvora Rijeka (2,3 m.n.m) iznosi 259.4 m.

U tehničkom smislu, u kolodvor Škrljevo pripada i dio pruge (od km 639+757 do ulazne skretnice br 1 iz

smjera Zagreba km 640+808, gdje se nalazi ulazni signal u kolodvor Škrljevo), koji prema projektnom

zadatku pripada u Studiju okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Zagreb –

Rijeka na dionici (Kupjak) – Delnice – Škrljevo (Studija 2). Geotehnička obilježja stijene u ovom

segmentu (Segment – 0, prilog 3.1.1. Pregledna situacija s podjelom na segmente prema

inženjerskogeološkim i geomehaničkim karakteristikama stijene/tla, ove knjige) detaljno su opisana u

knjizi G.1. Geotehnički elaborat, str. 96 – 101, izrađivača Institut IGH d.d., Zagreb. U navedenom

segmentu nalazi se postojeći tunel Baudine duljine 80 m, a planirana je izgradnja novog,

dvokolosiječnog tunela sa zapadne strane postojećeg.

Istraživano područje (Riječki i Bakarski zaljev) nalazi se na jugozapadnom rubu Vanjskih Dinarida koje

karakterizira dinarski smjer pružanja (SI–JZ). Šire područje Kvarnera pripada tzv. ''dalmatinskom tipu

obale'', gdje pružanje obale i položaj otoka približno odgovara reljefu i regionalnim geološkim

strukturama (Benac,1992).

Točkom 7.15. Projektnog zadatka, pod nazivom Geotehnički elaborat i prethodni istražni radovi, definiran

je način i metodologija rada na način:

U sklopu Tehničkog Idejnog rješenja izgradnje drugog kolosijeka i stajališta te rekonstrukcije kolodvora

potrebno je izraditi Geotehnički elaborat na temelju provedenih istražnih radova na cijeloj pružnoj dionici

Škrljevo – Rijeka – Šapjane. Planiranje istražnih radova, provođenje istražnih radova, izvješće o




Dio: 1. List: 5


provedenim istražnim radovima, te dokumentiranje i preporuke moraju biti u skladu s uvjetima i

preporukama norme HRN EN 1997.

Prethodni istražni radovi koji su predmet ovoga projektnog zadatka sastoje se od prikupljanja i pregleda

postojećih karata i podloga, obilaska i pregleda lokacija te geofizičkih ispitivanja.

Prikupljanje i pregled postojećih karata podrazumijevaju prikupljanje postojećih topografskih,

inženjersko–geoloških, hidrogeoloških, seizmoloških karata, aerofotogrametrijskih i satelitskih snimaka,

te svih postojećih podloga koje mogu poslužiti za geotehnička i geološka saznanja o široj lokaciji, kako bi

se procijenila pogodnost lokacije za buduću gradnju, utjecaj na susjedne građevine i za planiranje

istražnih radova za narednu fazu projektiranja.

Pregled lokacija podrazumijeva obilazak terena relevantnih stručnjaka iz područja geotehnike, geologije,

hidrogeologije, te izradu izvještaja s obilaska terena, koji će služiti kao podloga za procjenu stanja.

Geofizička ispitivanja potrebno je provesti na izdvojenim lokacijama na kojima se temeljem obilaska

terena i uvida u postojeće podloge pokaže potreba za provođenjem geofizičkih ispitivanja u svrhu

dobivanja dodatnih relevantnih podataka za izradu studije koji su predmet ovog projektnog zadatka.

Provedene istražne radove, prikupljanje podataka i interpretaciju istih potrebno je prikazati u

Geotehničkom elaboratu. Sva geofizička ispitivanja potrebno je prikazati na odgovarajućoj kartografskoj

podlozi s točno označenim položajima i opisima provedenih geofizičkih radova. Geotehnički elaborat na

temelju prethodnih istražnih radova mora biti napravljen na prethodnoj razini da može poslužiti kao

podloga za izradu programa detaljnih istražnih radova za narednu fazu projektiranja.

U izradi Geotehničkog elaborata potrebno je koristiti raspoloživu dokumentaciju o već provedenim

istražnim radovima, koja je na raspolaganju u HŽ Infrastrukturi. U sklopu izrade izvedbenog projekta

remonta željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka izvedeni su geomehanički istražni radovi i

napravljen Geomehanički elaborat (2000. god.)

Na dijelu dionice, na lokaciji Draga, od km 644+200 do km 647+700, identificirane su nestabilnosti

postojećeg pružnog tijela na pojedinim lokacijama (ukupno 7 lokacija). Za određene lokacije izvršeni su

detaljni geotehnički istražni radovi i izrađena tehnička dokumentacija sanacije nestabilnosti na razini

idejnog rješenja, koja je na raspolaganju HŽ Infrastrukturi.

Prema gore navedenim uvjetima iz Projektnog zadatka, provedeni su geotehnički radovi. Isti su se

sastojali od pregleda postojeće tehničke dokumentacije koja se nalazi u arhivi HŽ Infrastruktura d.o.o. i

arhivi Geotehničkog studija d.o.o. Slijedi popis pregledane, proučene i reinterpretirane tehničke

dokumentacije:

1. Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka ispod ceste C3, željeznice Ž2

i ceste C4. Preliminarni geotehnički elaborat; prognozni geotehnički profil duž odabrane trase

plinovoda u zoni cestovnih prometnica i željezničke pruge; (u daljnjem tekstu Dokument 1).

Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. u svibnju 2010.

2. Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka ispod ceste C3, željeznice Ž2

i ceste C4. Geotehnički elaborat; prognozni geotehnički profil duž odabrane trase plinovoda u

zoni cestovnih prometnica i željezničke pruge; (u daljnjem tekstu Dokument 2). Elaborat je izradio

Geotehnički studio d.o.o. u svibnju 2010.




Dio: 1. List: 6


3. Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka. Glavni geotehnički projekt;

Sanacija nasipa željezničke pruge ns lokaciji Sv. Kuzam (prolaz ispod ceste C3, željeznice Ž2 i

ceste C4; (u daljnjem tekstu Dokument 3). Projekt je izradio Institut IGH d.d. u prosincu 2010.

4. Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka. Glavni geotehnički projekt –

dopuna Sanacija nasipa željezničke pruge ns lokaciji Sv. Kuzam (prolaz ispod ceste C3,

željeznice Ž2 i ceste C4); (u daljnjem tekstu Dokument 4). Projekt je izradio Institut IGH d.d. u

veljači 2011.

5. Izvještaj o geofizičkim ispitivanjima Draga, Rijeka; (u daljnjem tekstu Dokument 5). Elaborat

je izradila Geofizika – Zagreb, Odjel za inženjersku geofiziku 1988.

6. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka – Zagreb u km. 644+200 do 644+300 – Predio Draga.

Geomehanički istražni radovi i geomehanički elaborat; (u daljnjem tekstu Dokument 6). Elaborat

je izradio Građevinski institut, OOUR fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za

geotehniku u rujnu 1988.

7. Sanacija klizišta Draga I u km 644+2/3, Idejni projekt; (u daljnjem tekstu Dokument 7).

Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku, u prosincu 1991.

8. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+2/3 – Predio Draga, Glavni projekt; (u

daljnjem tekstu Dokument 8). Elaborat je izradio Građevinski institut Zgreb OOUR fakultet

građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geotehniku, u siječnju 1989. godine.

9. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka– Zagreb u km 644+ 2/3, predio Draga, Dopuna glavnom

projektu sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 9). Elaborat je izradio Građevinski institut Zagreb

OOUR fakultet građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geotehniku, u travnju 1989.

godine.

10. Nestabilne dionice u području Draga Tijani (Draga 1a u km 644+370/425, draga 1b u km

644+440/580 i Draga 1c u km 644+635/715), Idejno rješenje sanacije; (u daljnjem tekstu

Dokument 10). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske d.d. u studenom 2004.

11. Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb – Rijeka u km. 646 + 1/3; Geotehnički istražni

radovi i idejni projekt sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 11). Elaborat je izradio Geotehnički

studio d.o.o. u kolovozu 1991.

12. Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb – Rijeka u km. 646 + 1/3; Izvedbeni projekt

sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 12). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. 1992 god.

13. Usporedba sa stanjem klizišta u vrijeme izrade projekta – Klizište Draga II; (u daljnjem

tekstu Dokument 13). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. 2000 god.




Dio: 1. List: 7


14. Sanacija klizišta Draga III u km 647+2/3; Geotehnički istražni radovi i idejni projekt

sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 14). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske,

Zavod za geotehniku 1991.

15. Idejno rješenje sanacije – Sanacija nestabilnog nasipa Draga IV u km 647+300/700; (u

daljnjem tekstu Dokument 15). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb (2004).

16. Usjek Rječina na željezničkoj pruzi M 202 zagreb GK – Rijeka, u km. 651 +335/640, Projekt

sanacije usjeka; (u daljnjem tekstu Dokument 16). Elaborat je izradio Geotech d.o.o., Opatija, u

prosincu 2012.

17. U Sanacija tunela Kalvarija, Glavni geotehnički projekt; (u daljnjem tekstu Dokument 17).

Elaborat je izradio Institut IGH d.d. u priosincu 2009.

Nakon ovih radova, slijedio je terenski rad. Isti se je sastojao od vizualnog pregleda trase pruge i

građevina na kojima je izgrađena. Posebna pažnja posvetila se je utvrđivanju općeg stanja i klasifikaciji

materijala na kojima je izgrađena desna strana postojeće pruge (od Škrljeva prema Rijeci). Razlog tome

leži u činjenici da se novi kolosijek namjerava izgraditi s te strane. Posebno su pregledani zasjeci u

stijenskim materijalima. Načinjena je snimka stijenske mase koja se bazira na procijenjenoj prosječnoj

vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (GSI). Prema vizualnim pokazateljima stanje stijenske mase

prezentirano je očekivanim rasponom vrijednosti GSI koeficijenta. Jasno da se procijenjene vrijednosti

mogu uzimati samo kao orijentaci za potrebe izrade ove studije. Na nivou prikupljanja podloga za izradu

glavnog projekta načinit će se kategorizacija prema normativima koji su propisani za izradu

dokumentacije na tom nivou.

Posebna pažnja posvetila se je onim zonama u kojima su u povijesti provedena geotehnička istraživanja

i izvađani radovi sanacije tla i pružnih građevine.

Na dijelovima trase gdje su izgrađeni visoki nasipi, gdje nije bilo prethodno provedenih geotehničkih

istraživanja, definirani su radovi geofizičkog istraživanja. Ukupno su određene tri lokacije za posebna,

geofizička istraživanja i to na tlu na kojem je izvedeno temeljenje dva visoka nasipa i u zoni stupnih

oslonaca mosta Školjić. Ova istraživanja provedena su iz razloga što bolje procjene dubine pojave

materijala u kojim bi se trebao temeljiti dograđeni nasip, odnosno stup buduće mosne konstrukcije

paralelne sa postojećim mostom Školjić.

Opis i rezultati geofizičkih istraživanja dan je u poglavlju 1.4. Geofizička istraživanja, te u prilozima br

3.2.1 – 3.2.3.

Po provedbi opisanih radova načinjen je opis pojedinih segmenata postojeće pruge sa posebnim

osvrtom na procjenu geotehničkih elemenata kao što su geološka građa, uslojenost, hidrogeološke

karakteristike pojedinih lokaliteta, procjena fizikalno mehaničkih karakteristika slojeva tla i stijenske

mase, te opis karakteristika gradiva nasipa. Na osnovi tih podataka dane su načelne preporuke za

rješavanje tipskih zadataka, sve vezano na geotehnička obilježja pojedinih dijelova pruge.

Terenska istraživanja i geofizički radovi su provedeni u listopadu 2013. Obrada podataka dobivenih

pregledom dokumentacije, terenskim istraživanjima i rezultata geofizičkih radova provedena je u

razdoblju od studenog 2013. do veljače 2014, a dopuna je izvršena u svibnju, zatim u srpnju 2014.




Dio: 1. List: 8


1.2. GEOLOŠKA OBILJEŽJA POD DIONICE ŠKRLJEVO – RIJEKA

1.2.1. GEOLOŠKA GRAĐA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA

Temeljne geološke spoznaje o širem području istraživanja preuzete su iz Osnovne geološke karte (OGK)

mjerila 1:100.000 za list Crikvenica (M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963),

list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), te za list Ilirska Bistrica (D. Šikić

i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1975). Uvidom u podatke iz OGK i dostupnih podataka

drugih dosadašnjih istraživanja na ovom području, te provedenom inženjerskogeološkom prospekcijom

terena na dionici Škrljevo–Rijeka, dobiven je uvid u geološku građu predmetnog terena. Na slici 1.2.1

dan je isječak iz OGK listova Labin i Crikvenica s ucrtanom trasom željezničke pruge.

Sl. 1.2.1. Isječak iz OGK mjerila 1:100.000, listovi Labin i Crikvenica




Dio: 1. List: 9


Predmetnu pod dionicu Škrljevo–Rijeka, prema stacionažama od Škrljeva do Rijeke izgrađuju slijedeće

naslage:

1. Vapnenci i breče s proslojcima dolomita (K1 )

2. Grebenski vapnenci turona (K22)

3. Dolomiti s ulošcima vapnenaca (2K21,2)

4. Foraminiferski vapnenci (E1,2 /Pc,E)

5. Lapori, vapnenci, vapnene breče i konglomerati – fliš (E2/E2,3)

6. Sivi i svijetli krupnozrnati pjeskuljavi dolomiti (K21,2)

7. Sivi i smeđi pločasti vapnenci (K21,2)

8. pijesci, šljunci – aluvij Rječine (al)

1. Vapnenci i breče s proslojcima dolomita (K1 )

Vapnencima ovog područja je utvrđena donje–kredna starost na temelju fosilnog sadržaja provodnih

fosila (Salpigoporella dinarica i dr.). Vapnenci su dobro uslojeni i uloženi u obliku leća u unutar breča.

Breče su sastavljene od kršja, uglavnom sivog vapnenca sa smeđim vapnenim vezivom, s 97–98%

CaCO3. Debljina ovih sedimenata iznosi 1200 m (M. Šušnjar i dr. 1973).

2. Dolomiti s ulošcima vapnenaca (2K21,2 )

Ovaj litostratigrafski član je zastupljen uglavnom dolomitima u kojima u gornjem dijelu dolaze ulošci

vapnenaca s honrodontima, na temelju čega je određena starost ovih naslaga. Debljina im iznosi cca

150 m (M. Šušnjar i dr. 1973).

3. Grebenski vapnenci turona (K22 )

Svijetlosivi i bijeli kristalinični grebenski vapnenci bogati faunom rudista i drugih mekušaca, na temelju

čega im je određena turonska starost. Debljina im iznosi cca 400 m (M. Šušnjar i dr. 1973).

4. Foraminiferski vapnenci (E1,2 / Pc,E)

Transgresivno na naslagama gornje krede leže vapnenci s miliolidama, alveolinama i numulitima.

Kontakt je obilježen paleokarstifikacijom i tragovima boksita, a početak sedimentacije je mjestimično

karakteriziran pojavom vapnenih breča i smeđim bituminoznim vapnencima. Starost foraminiferskih

vapnenaca je određena provodnim fosilima rodova foraminifera Alveolina i Nummulites karakterističnih

za gornji dio donjeg i srednjeg eocena, koji odgovaraju onima u naslagama na području Dalmacije i

Hrvatskog primorja. Debljina im iznosi 100 – 250 m. Na listu OGK Crikvenica ove naslage pripadaju

donjem i srednjem eocenu, dok su na listu Labin iste smještene u paleocen–eocen. Tako su u tumaču za

list OGK Labin opisani posebno miliolidni, alveolinski i numulitni vapnenci, koji zajedno tvore

foraminiferske vapnence (M. Šušnjar i dr. 1973, D. Šikić i dr. 1963).




Dio: 1. List: 10


5. Lapori, vapnenci, vapnene breče i konglomerati – fliš (E2/E2,3 )

To su naslage eocenskih kalstita, koje su sastavljene od lapora, pješčenjaka i vapnenaca (kalkareniti i

biokalkareniti), mjestimično breča i konglomerata, koji se često vertikalno i lateralno izmjenjuju. U

najdonjem dijelu serije nalaze se tamni lapori s organskom tvari i tinjcima. U donjem dijelu prevladavaju

sivo–plavi, sivi i žuto–zeleni lapori s proslojcima pješčenjaka, a u gornjem dijelu nalaze se pješčenjaci

sive i smeđe boje. Debljina ovih naslaga iznosi oko 320 m. Kontakt fliša s foraminiferskim vapnencima

predstavlja reversni rasjed dinarskog smjera pružanja (SZ–JI), te su foraminiferski vapnenci navučeni na

fliš. Slično kao i kod prethodnog člana, postoji razlika u označavanju starosti ovih naslaga; na listu OGK

Crikvenica one pripadaju srednjem, a na listu Labin srednjem i gornjem eocenu. U tumaču za list Labin

nazivaju se još i ''flišolike naslage'', jer prema razvoju ne odgovaraju u potpunosti tipskom razvoju fliša

(M. Šušnjar i dr. 1973, D. Šikić i dr. 1963). Istraživano područje geomorfološki pripada riječkom

tercijarnom bazenu, gdje se nazivaju flišom, a starost im je dokazano srednje–eocenska (D. Šikić i dr.

1975).

6. Sivi i svijetli krupnozrnati pjeskuljavi dolomiti (K21,2 )

Razlike unutar ovih naslaga vide se u vertikalnom i lateralnom smjeru. Starije dolomitne stijene su

svijetlih boja, šećerastog izgleda i trošenjem se osipaju u dolomitni pijesak. Preko njih leže dosta

homogeni, gusti dolomiti, zelenkaste i sive boje. Oni se teže troše od prvih i prema gore i lateralno

prelaze u sive i smeđe pločaste vapnence ili lateralno u pjeskovite sive dolomite. Sivi dolomiti su jako

ispucani, prošarani kalcitnim žilicama i pukotinama ispunjenim crvenicom ili boksitom. Karakteristično za

sve je pločasto lučenje i izostanak fosila. Mlađi dolomiti su bolje uslojeni od starijih, kod kojih je debljina

slojeva često veća od 1 m. Debljinu dolomita je nemoguće utvrditi, a vidljivi dio iznosi 250 – 350 m (D.

Šikić i dr. 1963).

7. Sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K21,2 )

Sivi i smeđi vapnenci su u međusobnoj izmjeni s dolomitima. Vapnenci su kriptokristalinični, mikrozrnati,

ili pak homogeni i detritični, sadrže leće bijelih, jedrih vapnenaca, a javljaju se i vapnene breče s

rudistima. Količina CaCO3 seže do 98%. Svi su ispucani i ispresijecani kalcitnim žilicama. Dolomiti su

suri, sivi, krupnozrnati, s pjeskuljavim trošenjem i ispresijecani kalcitnim žilicama. Količina MgCa(CO3)2

kod dolomita iznosi i do 99%, no ima i prijelaznih oblika, magnezijski vapnenci sadrže do 5%

MgCa(CO3)2, a vapneni dolomiti mogu sadržavati 70 – 88% MgCa(CO3)2. Ukupna debljina formacije

iznosi 500 – 600 m (D. Šikić i dr. 1963).

8. Pijesci, šljunci – aluvij Rječine (al )

Aluvijalni nanos u području fliša i u njegovoj neposrednoj blizini potječe iz ''flišolikih slojeva'', što

predstavlja glinoviti materijal, uz koji dolazi i krški humus (crvenica) i dosta šljunka porijeklom od

vapnenaca (D. Šikić i dr. 1975). Naplavine su nastale snašanjem materijala s okolnih brežuljaka. Uvijek

prevladavaju sive ilovine, s visokim udjelom vapna, unutar kojih se nalaze leće s pijeskom i šljunkom.

Osim naplavina, povremenim bujičnim tokovima kroz vapnena područja, dolaze prilične količine kršja,




Dio: 1. List: 11


pijesaka i šljunaka, međusobno izmiješanih s ilovinama i crvenicom. Taj materijal je nesortiran (D. Šikić i

dr. 1963).

1.2.2. TEKTONIKA ŠIREG PODRUČJA

Područje istraživanja koje pokriva OGK list Crikvenica (M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajući tumač (I.

Grimani i dr. 1963), pripada tektonskoj jedinici Omišalj – Vinodol. Ovo područje obuhvaća obalni pojas

od Bakra do Povila i istočni dio otoka Krka od Omišlja do Baške. Od Gorskog Kotora odijeljeno je

reversnim rasjedom Hreljin–Povile, a prema jugozapadu prelazi bez izrazitije granice u područje otoka

Krka. Karakterizirano je uskim i drugim barama dinarskog smjera pružanju sa izrazitim longitudinalnim

rasjedima, koji mjestimično imaju reversni karakter (vidi područje Drage). Izgrađeno je od naslaga gornje

krede i paleogena, a samo mjestimično se nalazi donja kreda (antiklinala Kraljevica–Crikvenica – vidi

Škrljevo). U sastav ovog šireg područja ulaze sinklinala Bakar–Vinodol, antiklinala Kraljevica–Crikvenica,

sinklinala Voz–Vinca, antiklinala Omišalj–Vrbnik i sinklinala Omišalj–Dobrinj–Baška. Sjeveroistočno krilo

sinklinale Bakar–Novi, intenzivnije je poremećena. Naslage gornje krede i tercijara su dijelom ustrmljene

i prebačene na povezu Novi–Kostelj. Ovo prebacivanje je praćeno i reversnim rasjedom između

foraminiferskih vapnenaca i fliša (koji se nastavlja na područje Drage). Dislokacija je u većem dijelu sveg

pružanja prekrivena siparišnim brečama i kvartarom. Prema sjeverozapadu u području Kozjaka, ulazi u

kompleks krednih naslaga pružajući se prema Hreljinu i Aleji. Intenzitet poremećaja, u ovom dijelu krila

sinklinale, se ublažuje i kompenzira na paralelnom lomu jugozpadnije na potezu Tribalj–Mali Dol–Bakar,

duž kojeg su naslage sinklinalnog krila u reversnom odnosu sa naslagama iz jezgre sinklinale. Uzdužnim

rasjedima, koji zahvaćaju središnji dio sinklinale u području Bakarskog zaljeva, izbili su na površinu

dijelovi sinklinale sa naslagama gornje krede i foraminiferskih vapnenaca. Ovim poremećajima dovedene

su na površinu naslage gornje krede u području Bakarca te Križišća. Položaj naslaga gornje krede u

središtu sinklinale kod Drivenika, nije zbog pokrivenosti kontaktnih zona jasan. Longitudinalni rasjedi koji

su karakteristični za ovu sinklinalu i koji su doveli do opisanih poremećaja kod Križišća, u kombinaciji sa

poprečnim rasjedima, mogli su uvjetovati strukturni položaj gornjokrednih sedimenata kod Drivenika.

Prema tome naslage gornje krede Drivenika mogu se smatrati dijelom Bakarsko–Vinodolske sinklinale

koji je intenzivnije uzdignut. Ovakvi tektonski efekti mogu se pratiti i jugoistočnije kod Kostelja, gdje

izbijaju blokovi foraminiferskih vapnenaca i također u središtu sinklinale. Ova sinklinala razlomljena je

brojnim transverzalnim lomovima generalnog smjera sjever–jug, duž kojih su izvršena kretanja u smjeru

Juga. Efekt kretanja je najevidentniji u graničnom pojasu krede i tercijara (I. Grimani i dr. 1963).

Područje istraživanja koje pokriva list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajući tumač (D. Šikić i dr. 1963)

odnosi se na jugoistočni, veći dio grada Rijeke, te na područje uvale Martinšćica. U sjeveroistočnom

dijelu ovo područje izgrađuju naslage fliša i foraminiferskih vapnenaca koje su u rasjednom kontaktu

(produžetak reversnog rasjeda s područja Drage). Uz more, kredno – paleogenske naslage izgrađuju

antiklinalu koja predstavlja nastavak antiklinale Kraljevica – Crikvenica.

1.2.3. SEIZMIČNOST PODRUČJA

Prema podacima iz Seizmoloških karata Republike Hrvatske mjerila 1:1.000.000 (izradio: V. Kuk,

Geofizički zavod “Andrija Mohorovičić“, PMF, Zagreb; šire područje istraživanja se nalazi u području 7 –

8° maksimalnog intenziteta potresa MCS skale za povratni period od 100 godina, odnosno 8° za povratni




Dio: 1. List: 12


period od 500 godina. U uvjetima seizmičke aktivnosti, reaktiviranje pokreta na rasjedima postaje

dominantno. Na slici 1.2.2 dan je isječak iz seizmološke karte za povratni period 500 godine s

naznačenom pozicijom područja istraživanja.

Sl. 1.2.2. Isječak iz seizmološke karte za povratni period 500

Sl.1.2.3. Isječak iz Karte potresnih područja za povratni period 475 god.




Dio: 1. List: 13


U nastavku teksta prikazani su podaci o seizmičkim karakteristika terena preuzeti iz Karata potresnih

područja Republike Hrvatske, tiskanih u približnom mjerilu 1:800.000 (autor: Marijan Herak, Geofizički

odsjek, PMF, Zagreb, 2011.). Kartama su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena

vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A, s vjerojatnosti premašaja 10% u 10 godina, za

poredbeno povratno razdoblje potresa 95 godina, odnosno 10% u 50 godina, za poredbeno povratno

razdoblje potresa 475 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g (1 g= 9.81 m/s2). Karte s

tumačem su sastavni dio Nacionalnog dodatka za niz normi HRN EN 1998-1:2011/NA:2011, Eurokod 8:

Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija - 1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za

zgrade.Uvidom u navedene karte očitava se iznos horizontalnih vršnih ubrzanja temeljnog tla tipa A

agR=0,14 g za povratno razdoblje potresa 95 godina, odnosno agR=0,20 – 0,22 g za povratno razdoblje

475 godina. Na slici 1.2.3 dan je isječak iz Karte potresnih područja za povratno razdoblje 475 godina.

1.2.4. HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE NASLAGA

Istraživano područje izgrađuju stijene koje se prema hidrogeološkim karakteristikama generalno mogu

podijeliti u tri glavne grupe, a to su prema podacima iz tumača za Osnovnu hidrogeološku kartu

1:100000, list Ilirska Bistrica (B. Biondić i F. Dukarić, 1997, HGI, Zagreb):

1. Nevezane i slabo vezane stijene

2. Karbonatne stijene

3. Klastične stijene

Na uvećanom isječku hidrogeološke karte mjerila 1:300000 dana je opća hidrogeološka slika šireg

područja (Sl. 1.2.4), s naznačenom istraživanom dionicom pruge (A. Šarin, HGI, Zagreb).

Sl. 1.2.4. Isječak iz Hidrogeološke karte mjerila 1:300000, autor A. Šarin, HGI, Zagreb




Dio: 1. List: 14


Od nevezanih i slabo vezanih kvartarnih naslaga za istraživano područje mogu se izdvojiti sedimenti

aluvija Rječine i crvenica s kršjem vapnenaca (deluvij koji se javlja u kontaktu krednih i paleogenskih

vapnenaca s flišem, npr. u području Drage). Poroznost tih naslaga je međuzrnska, a vodopropusnost

ovisna o udjelu finoklastične komponente u sastavu naslaga. Aluvij je npr. osrednje, dok je crvenica s

kršjem slabe vodopropusnosti.

Karbonatne stijene na području istraživanja podijeljene su dvije kategorije, grupe:

U dobro vodopropusne naslage spadaju grebenski (K22) i foraminiferski vapnenci (E1,2) koji pokrivaju

područje od Škrljeva do Drage. Poroznost ove grupe stijena je sekundarna, pukotinska. Vodopropusnost

ovisi o litološkim svojstvima, strukturnom položaju, intenzitetu tektonskih deformacija i stupnju

okršenosti. Duž tektonski oštećenih zona vapnenci su jače okršeni, pa su te zone podložne nastajanju

privilegiranih podzemnih tokova, pri čemu značajnu ulogu ima ispunjenost pukotina glinovitim

materijalom.

Grupi osrednje vodopropusnih karbonatnih stijena pripadaju vapnenci i dolomiti u izmjeni (K21,2) koji

izgrađuju kolodvor Škrljevo i područje od Drage do Rijeke. To su također stijene sekundarne, pukotinske

poroznosti, koje su bile izložene tektonskim deformacijama, ali su nešto slabije okršene, a pukotinski

sustavi jače ispunjeni glinom i dolomitnim pijeskom. Vrlo su značajne za usmjeravanje podzemne vode,

a ponekad imajuju i funkciju barijere.

Klastične čvrste stijene ocijenjene su kao vodonepropusne. Za istraživano područje ovdje spadaju

sedimenti fliške serije (E2/E2,3). Specifični litološki sastav, koji se očituje vertikalnom i bočnom izmjenom

siltita, lapora, pješčenjaka, laporovitih vapnenaca, breča i konglomerata razlog je promjenjive

vodopropusnosti ovog kompleksa naslaga. Obzirom da u sastavu apsolutno prevladava finoklastična

komponenta, ove naslage se svrstavaju u vodonepropusne. Ponekad su moguće pojave zarobljenih

vodonosnika u razlomljenim proslojcima pješčenjaka i vapnenaca, no to ne mijenja opću ocjenu

hidrogeoloških svojstava (B. Biondić i F. Dukarić, 1997, HGI, Zagreb).




Dio: 1. List: 15


1.3. GEOTEHNIČKA OBILJEŽJA POD DIONICE ŠKRLJEVO – RIJEKA

1.3.1. OPĆENITO

Cijela pod dionica Škrljevo – Rijeka podijeljena je u segmente koje karakteriziraju razlike u geotehničkim

obilježjima terena na kojem je pruga izgrađena kao i razlike u građevinskim elementima. Tako se u istim

geotehničkim sredinama nalazi više segmenata jer su geotehnički i građevinski elementi različiti. Npr. u

istoj geotehničkoj sredini postojeća pruga može biti na nasipu, u zasjeku, usjeku, ili na objektu. Ovakva

podjela je načinjena iz razloga boljeg sagledavanja zadataka koje treba riješiti, a sve u vezi primjenjivih

tehničkih rješenja na pojedinim geotehničkim modelima. Planirana je izgradnja drugog kolosijeka s

desne strane postojeće osi pruge Zagreb – Rijeka, gledano u smjeru Rijeke, na području od Sv. Kuzma

do novog stajališta Pećine (prema Generalnom urbanističkom planu Grada Rijeka), nakon kojeg se

odvaja kolosijek prema Robnom Terminalu Brajdica, a nakon novog stajališta Sušak je planiran remont

jednokolosiječne i izgradnja nove dvokolosiječne pruge do kolodvora Rijeka uključujući izgradnju

nadvožnjaka Školjić s novim stajalištem i proširenje tunela Kalvarija. Na dijelu pruge od Škrljeva do Sv.

Kuzma već postoje dva kolosijeka, a lijevi se kod Sv. Kuzma odvaja prema Bakru. Planirano je korištenje

postojećih kolosijeka do skretnice za Bakar, gdje je također planiran remont jednokolosiječne i izgradnja

dvokolosiječne pruge s novim stajalištem Sv. Kuzam. Isto se odnosi i na nova stajališta Vežica i

Podvežica, te na nasip u Podvežici. Istraživanja su stoga detaljnije provedena na desnoj strani pruge,

osim na dijelovima gdje su otkrivene nestabilnosti (npr. segment 12 - Draga I i segment 19 – Draga III),

te na mjestima gdje je planirana izgradnja objekata. Ostale fizikalno mehaničke karakteristike materijala

tla pojedinih segmenata pruge usvojena su iz postojeće tehničke dokumentacije.

Za pojedine segmente, ovisno o geotehničkoj sredini u kojoj se nalaze, opisane su slijedeće cjeline:

geološka građa, inženjerskogeološke karakteristike, te geotehničke karakteristike i tehnička rješenja.

Geološka građa je opisana prema podacima s osnovne geološke karte mjerila 1:100.000 za list

Crikvenica (M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), te list Labin (D. Šikić i dr.

1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963). Za određene segmente, za koje su već izvedena

istraživanja, u pregledanoj dokumentaciji (cjelokupan popis naveden je u poglavlju 2. Literatura), bili su

dostupni precizniji podaci, koji su također uvršteni u geološki opis. Na području cijele pod dionice izvršen

je vizualni pregled terena i izrađena fotodokumentacija.

Inženjerskogeološke karakteristike stijene baziraju se na procijenjenoj prosječnoj vrijednosti geološkog

indeksa čvrstoće (GSI) za pojedine segmente, a detaljniji opisi preuzeti su iz dokumentacije i vrijede na

dijelovima gdje su provedena istraživanja.

Za određivanje karakteristika stijenske mase na predmetnom području, izvršena je inženjerskogeološka

klasifikacija stijenske mase prema Geološkom indeksu čvrstoće (GSI – Geological Strenght Indeks, E.

Hoek, 1995). Smatra se da je GSI jedan od kriterija prema kojem se stijenske mase mogu optimalno

klasificirati, jer su u njemu sadržane osnovne karakteristike osnovne stijene (“intact rock“), razmaci

između diskontinuiteta i s njim u vezi RQD, te stanje diskontinuiteta. Prema geološkom indeksu čvrstoće

stijenske mase su općenito podijeljene u pet skupina prema tablici 1.3.1. Vizualnim pregledom na terenu

dobiveni su podaci kojima se je ušlo u tablice za izračun Geološkog indeksa čvrstoće (GSI):




Dio: 1. List: 16


Tablica 1.3.1. Klasifikacija stijenske mase prema geološkom indeksu čvrstoće (GSI)

GSI INŽENJERSKOGEOLOŠKA

SVOJSTVA

< 20 vrlo slabe stijenske mase

20 – 40 slabe stijenske mase

40 – 60

povoljne stijenske mase

60 – 80 dobre stijenske mase

> 80 vrlo dobre stijenske mase

Tablica 1.3.2. Ocjena stanja diskontinuiteta stijenske mase

PARAMETAR B O D O V I

Dužina

diskontinuiteta

< 1 m

6

1 – 3 m

4

3 – 10 m

2

10 – 20 m

1

> 20 m

0

Zijev zatvorene

6

< 0,1 mm

5

0,1 – 1,0 mm

4

1 – 5 mm

1

> 5 mm

0

Hrapavost vrlo hrapave

6

hrapave

5

neznatno

hrapave

3

glatke

1

skliske

0

Ispuna

bez

6

tvrda

< 5 mm

4

ispuna

> 5 mm

2

meka

< 5 mm

2

ispuna

> 5 mm

0

Rastrošenost nerastrošene

6

neznatno

rastrošene

5

umjereno

rastrošene

3

jako

rastrošene

1

potpuno

rastrošene

0

Za određivanje GSI uzima se u obzir bodovanje parametara 1-4, dok se parametar podzemna voda (5)

boduje s maksimalnih 15 bodova za stanje suhe stijenske mase, i uz izostavljanje korekcije bodova za

utjecaj orijentacije diskontinuiteta (6). Ocjena stanja diskontinuiteta (4) vrši se bodovanjem pojedinih

elemenata istih prema tablici 1.3.2.

Kvantitativna GSI klasifikacija bazira se na ocjeni strukture stijene (SR), odnosno stanja blokovitosti i

ocjene stanja stijenki diskontinuiteta (SCR), a to su: hrapavosti (Rr), trošnost (Rf) i ispuna (Rw), odnosno

sume navedenih parametara (SCR = Rr+Rf+Rw). Struktura stijene (SR) određuje se na temelju broja

pukotina po jedinici volumena, Jv (pukotina/m3).




Dio: 1. List: 17


Za svaki segment na kojem je bilo moguće odrediti GSI izvršena su mjerenja, a dobiveni podaci su

nakon toga uvršteni u dijagram prikazan u tablici 1.3.3. (Sonmez i Ulusay 1999), na temelju kojeg je

izračunata vrijednost GSI, koja u ovom slučaju iznosi 35 – 52.

Tablica 1.3.3. Vrijednosti Geološkog indeksa čvrstoće (GSI) izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji

prema Sonmez i Ulusay; 1999. za pretpostavljeni slučaj registriranog stanja stijenske mase.

U daljnjem tekstu za svaki pojedini segment pod dionice podaci dobiveni mjerenjem i izračunate

vrijednosti biti će prikazani u tablici 1.3.4. (vrijednosti su izražene za slučajno odabrani primjer).

GSI=35–52




Dio: 1. List: 18


Tablica 1.3.4. Podaci potrebni za izračunavanje Geološkog indeksa čvrstoće (GSI), primjer sa slučajno

odabranim veličinama

hrapavost (Rr) neznatno

hrapavo 3

ispuna (Rf) tvrda >5mm 3

trošnost stijenki (Rw) umjereno

trošno 2

SCR (Rr+Rf+Rw) = 8

SR = 35–55

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja određene su temeljem inženjersko geoloških karakteristika

dobivenih na terenu i iz navedene dokumentacije. Navedena rješenja vrijede na razini ove studije. Za

izradu glavnog projekta biti će nužno provesti preciznije procjene na bazi detaljnih i opširnijih

istraživanja. Također, na razini ove studije određene su mjere zaštite stijenskih pokosa primjenom

visećih zaštitnih mreža za usmjeravanje odrona (Tip zaštite 1), sidrenih mreža ( Tip zaštite 2),

prekrivanje površine pokosa torkretom, ( Tip zaštite 3), primjenom torkreta u kombinaciji sa armaturnim

mrežama i sidrima ( Tip zaštite 4) i izvedbom potporno obložnih betonskih konstrukcija ( Tip zaštite 5).

Zaštita pokosa (Tipovi 1 – 5) procijenjena je različitim postocima. Za pojedine segmente procijenjena je

primjena mjera zaštite od odrona sa prirodne padine iznad zasjeka (Tip 6). Za područja na kojima je

potrebno osiguranje pokosa stijene slabijih mehaničkih karakteristika (lapor) ili pokrivača (sipar ili

konsolidirani sipar) biti će potrebna primjena plitko (Tip 7), ili duboko temeljenih potpornih stijena

(poseban tip 7a). Dogradnja postojećih nasipa u daljnjem tekstu nazivat će se Tip 8, a stabilizacija

postojećih nasipa nazivat će se Tip 9. Pozicije na kojima će se primijeniti pojedina rješenja i količine

precizno će se definirati na razini glavnog projekta.

1.3.2. SEGMENT 1 (KM 640+808–641+618 – KOLODVOR ŠKRLJEVO)

Kolodvor Škrljevo djelomično je izgrađen na nasipu na kojemu se nalazi zgrada kolodvora i pomoćni

objekti. Pruga ulazi u kolodvor sa SI strane, na najširem dijelu se sastoji od 7 kolosijeka, a na izlazu se

sastoji od 3 kolosijeka od kojih se jedan odvaja prema Kukuljanovu, a dva kolosijeka nastavljaju prema

JZ do Sv. Kuzma. Na desnoj strani pruge nalazi se zasjek maksimalne visine 3 - 4 m.

Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Crikvenica

(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), kolodvor Škrljevo je izgrađen na

kontaktu vapnenaca i breča s proslojcima dolomita donje – kredne starosti i dolomita s ulošcima

vapnenaca gornje – kredne starosti. Prvi član nalazi se na sjevernoj, a drugi na južnoj strani kolodvora.

Kontakt nije vidljiv na površini. Na uzbrežnoj, desnoj strani od km 641+400/700 je otvoren i vidljiv pokos

zasjeka. Vizualnim pregledom istog ustanovljeno je da je izveden u karbonatnoj stijeni, dolomitima s

ulošcima vapnenaca gornje – kredne starosti (drugi član prema OGK). Stijena je na površini prekrivena

tanjim pokrivačem koji je mješavina gline i kršja.




Dio: 1. List: 19


Sl. 1.3.1. Kolodvor Škrljevo, pogled prema SI Sl. 1.3.2. Kolodvor Škrljevo, pogled prema JZ

Sl. 1.3.3. Zasjek na SZ strani kolodvora Škrljevo

od km 641+400/700

Sl. 1.3.4. Detalj zasjeka na km 641+500

Sl. 1.3.5. Odvajanje desnog kolosijeka prema

Kukuljanovu 641+600

Sl. 1.3.6. Nasip na dijelu pruge od

641+618/700




Dio: 1. List: 20


Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijenu na ovom dijelu pod dionice procijenjeno je da se nalazi

između VRLO BLOKOVITE i BLOKOVITE/POREMEĆENE kategorije (SR), a pregledom diskontinuiteta

dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).

Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati

prikazani u tablici 1.3.5). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno, za ovaj segment.

Tablica 1.3.5. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu na dijelu dionice od km 640+808 –

641+500, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


hrapavo 3



trošno 2

SCR (Rr+Rf+Rw) = 8

SR = 35–55

GSI = 35–52

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Kolodvor Škrljevo izgrađen je zasijecanjem osnovnog

terena. Veća površina je na nasipu, a manji dio leži na zasječenom dijelu padine. Nasip je djelomično

visok i do 9 m, a obložen je slaganim komadima kamena veličine pojedinačnog kamena i do 0,5 x 0,5

metara. Vizualnim pregledom površine kolodvora i završne površine nasipa obložene kamenim

blokovima nisu uočeni pokazatelji globalne niti lokalne nestabilnosti. Pretpostavlja se da je gradivo

nasipa mješavina kamenog materijala različitog granulometrijskog sastava. Kako je nasip izgrađen na

karbonatnoj stijeni, tijekom građenja su deformacije podloge bile minimalne, a tijekom upotrebe pruge

deformacije tijela nasipa su dosegle konačne vrijednosti.

Procjenjuje se da je kolodvor Škrljevo s geotehničkog aspekta kvalitetna konstrukcija i da planirane

promjene neće biti povezane sa primjenom zahtjevnijih tehničkih rješenja. Desno od kolosijeka koji se

odvaja prema Kukuljanovu (km 641+400/700) nalazi se zasjek (Sl. 1.3.3. - 1.3.4.) koji će trebati zaštititi

primjenom mreža za usmjeravanje odrona (Tip zaštite 1) i laganom potpornom armirano-betonskom

konstrukcijom (Tip 5).

Nakon ovog segmenta, zbog naknadne izmjene trase pruge u slijedeća četiri segmenta od Škrljeva do

Sv. Kuzma, cijela pod dionica Škrljevo – Rijeka je skraćena za cca 50 m. Zbog toga dolazi do promjene

stacionaže od slijedećeg segmenta, sve do kraja pod dionice Škrljevo – Rijeka u kolodvoru Rijeka.

Kako su istraživanja provedena na postojećoj trasi, radi lakšeg snalaženja u prostoru i dokumentaciji

zadržana je postojeća stacionaža, a nova stacionaža će biti prikazana podcrtano, uz postojeću. Na

situacijskim kartama (Prilozi 3.1.1 i 3.1.2) su prikazane obje stacionaže.




Dio: 1. List: 21


1.3.3. SEGMENT 2 (KM 641+618–641+800 = 641+618 – 641+790 – POTHODNIK ŠKRLJEVO)

U ovom segmentu, postojeća pruga sastoji se od 3 kolosijeka od kojih se jedan se odvaja prema

Kukuljanovu, a dva nastavljaju prema Sv. Kuzmu (Sl. 1.3.5 i 1.3.6). Izgrađena je približno u razini

prirodnog terena, a ispod nje na kraju segmenta prolazi pješački pothodnik. Planirana je rekonstrukcija

oba kolosijeka i izgradnja novog kolosijeka prema Bakru. Dogradnja pothodnika iz građevinskog gledišta

ne predstavlja zahtjevna rješenja. Pothodnik će se temeljiti plitko na temeljim trakama u karbonatnoj

stijeni.

1.3.4. SEGMENT 3 (KM 641+800–642+300 = 641+790 – 642+280 – USJEK ŠKRLJEVO)

U ovom segmentu planirana je izgradnja pruge s tri kolosijeka na novoj trasi, koja se izmiče udesno do

najviše cca 30 m od postojeće pruge. Jedan kolosijek je planiran prema Bakru, a dva prema Rijeci. Iz

geotehničkog aspekta izmicanje trase ne utječe bitno na karakteristike stijena, za ovu fazu istraživanja.

Postojeća pruga se nalazi u usjeku maksimalne visine 8, a prosječne visine 5 m (Sl. 1.3.7 – 1.3.12).

Smatra se da visina novog usjeka neće biti bitno različita od postojećeg.

Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000 list Crikvenica

(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), usjek kod Škrljeva izgrađen je od

dvije vrste stijena: Prvi član čine dolomiti s ulošcima vapnenaca (2K21,2 ) koji izgrađuju dio usjeka od km

641+800 – 641+980. Drugi dio usjeka od km 641+980 – 642+300 predstavlja drugi geološki član kojeg

čine grebenski vapnenci turona (K22 ) koji su uglavnom kompaktniji, boljih mehaničkih karakteristika. Na

dijelu od km 641+980 – 642+000) gdje je utvrđena nestabilnost, nalazi se kontaktna zona dvaju

geoloških članova (Sl. 1.3.9. – 1.3.10.).

Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijensku masu koja odgovara prvom geološkom članu (dolomiti s

ulošcima vapnenaca 2K21,2 ) koji izgrađuju prvi dio usjeka (km 641+800/990) procijenjeno je da se nalazi

između VRLO BLOKOVITE i BLOKOVITE/POREMEĆENE kategorije (SR), a pregledom diskontinuiteta

dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).

Tablica 1.3.6. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 641+800 – 641+990 = 641+790 –



hrapavo 3



trošno 4

SCR (Rr+Rf+Rw) = 12

SR = 35–48

GSI = 35–47




Dio: 1. List: 22



prikazani u tablici 1.3.6). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na prvom dijelu

segmenta.

Za stijenu na drugom dijelu postojećeg usjeka (km 641+990 – 642+300) koji izgrađuju grebenski

vapnenci turona (K22 ) procijenjeno je da se nalazi između BLOKOVITE i VRLO BLOKOVITE kategorije

(SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).


prikazani u tablici 1.3.7). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na drugom dijelu

segmenta.




hrapavo 3

ispuna (Rf) tvrda <5mm 5

trošnost stijenki (Rw)

Umj. do

neznatno

trošno

4

SCR (Rr+Rf+Rw) = 12

SR = 45–65

GSI = 45–65

Sl. 1.3.7. Početak usjeka na izlazu iz kolodvora

Škrljevo km 641+800 =641+790. Crvenom bojom

je označen približan smjer nove trase.

Sl. 1.3.8. Cestovni nadvožnjak na postojećoj

pruzi u km 641+990 = 641+980.




Dio: 1. List: 23


Sl. 1.3.9. Usjek na dijelu postojeće pruge od km

641+990 – 642+010 = 641+980 – 642+000, gdje

je utvrđen kontakt dvaju geoloških članova

Sl. 13.10. Usjek na dijelu postojeće pruge od km

642+010 = 642+000, gdje je utvrđena

nestabilnost.

Sl. 1.3.11. Usjek na dijelu postojeće pruge od cca km 641+990 do 642+150 = 641+980 – 642+170, drugi geološki član.

Sl. 1.3.12. Usjek na dijelu postojeće pruge od km 642+200/300 =642+180/280, kraj usjeka.

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Na prvom dijelu postojećeg usjeka od km 641+800 –

641+990 = 641+790 – 641+990, usjek je varijabilne visine, a maksimalna visina iznosi 6 m. Mehaničke

karakteristike stijenske mase su promjenjive i mjestimično se javljaju trošne zone s glinenom ispunom,

čija stabilnost je osigurana primjenom armirano betonskih konstrukcija i torkreta. Drugi dio usjeka od km

641+990 = 641+980, gdje je visina maksimalno 8 m, proteže se do km 642+300 postojeće pruge, gdje

prestaje usjek i počinje nasip. Ovaj dio usjeka izgrađuje stijena jednoličnijih mehaničkih karakteristika.

Stijenska masa je općenito kompaktnija i sadrži manje diskontinuiteta. Usjek kod Škrljeva izgrađen je u

cca 40% od dolomita s ulošcima vapnenaca s mehaničkim karakteristikama GSI = 35 – 47, a u cca 60%

od grebenskih vapnenaca s GSI = 45 – 65. Kod proširenja biti će potrebno izraditi detaljan projekt iskopa

i mjera zaštite, a kao okvirne parametre preporučuje se koristiti vrijednosti dane u ovom izvještaju.

Novi usjek je, nakon izgradnje potrebno osigurati od odrona i površinskog trošenja pod utjecajem

atmosferilija. Osiguranje prometa od odrona i površinske erozije treba ostvariti primjenom mjera zaštite




Dio: 1. List: 24


pokosa (Tipovi 1 – 5). Za prvi dio usjeka, nakon proširenja, grubo procijenjena primjena zaštite iznosi po

20 % površine prema tipovima 1 – 5, a za drugi dio usjeka iznosi 60% za tip 1, po 10 % za tipove 3 i 4, a

20% površine nije potrebno štititi.Površina i količine navedenih zaštitnih mjera odredit će se prema

mehaničkim karakteristikama i raspucalosti stijenske mase po visini usjeka u daljnjoj fazi projekta.

Na dijelu postojeće pruge od km 641+990 = 641+980 nalazi se cestovni nadvožnjak (Sl. 1.3.8), kojeg je

potrebno zamjeniti novim objektom.

1.3.5. SEGMENT 4 (KM 642+300 – 642+570 = 642+280 – 642+540 – NASIP ŠKRLJEVO)

Kao i kod prethodnog segmenta, ovdje je također planirana gradnja pruge s tri kolosijeka (jedan prema

Bakru, dva prema Rijeci) na novoj trasi i to 10 – 20 m s desne (sjeverne) strane postojeće pruge.

Postojeća pruga je ovdje izgrađena na nasipu visine cca 8 m, a nova trasa je također planirana na

nasipu.


(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), nasip kod Škrljeva izgrađen na

stijenama grebenskih vapnenaca (K22 ), s tankim slojem pokrivača od zemlje crvenice na kojemu leži

nasip.

Inženjerskogeološke karakteristike: Na području nasipa nije bilo moguće utvrditi GSI, stoga su

procijenjene mehaničke karakteristike i vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće vapnenačke stijene

(grebenski vapnenci turona, K22 ) preuzete iz prethodnog segmenta (GSI = 45 – 65).

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prema podacima iz postojećih geotehničkih elaborata,

ovim materijalima se radi analize, na razini studije, mogu okvirno pridružiti slijedeće fizikalno mehaničke

karakteristike koje približno iznose:

Tablica 1.3.8. Vrijednosti parametara za segment pod dionice od km 642+300 – 642+570 = 642+280 – 642+540.

Nasip Zapreminska težina Y = 17 KN/m3

Kohezija C = 0 KN/ m2

Kut unutarnjeg trenja Φ = 350 do 400

Modul stišljivosti Ms =6 do 8 MN/m2

Pokrivač Zapreminska težina Y = 19 KN/m3

Kohezija C = 5 do 15 KN/ m2

Kut unutarnjeg trenja Φ = 220 do 250





Dio: 1. List: 25


Sl. 1.3.13. Nasip na dijelu postojeće pruge na

km 642+320 =642+270 (lijeva strana nasipa)

Sl. 1.3.14. Nasip na dijelu postojeće pruge od

km 642+320 – 642 + 500 =64+270 – 642+450

(desna strana nasipa)

Vizualnim pregledom nove i postojeće trase u ovom segmentu je utvrđeno da su stijene na površini

prekrivene pokrivačem, za koji je geofizičkim ispitivanjima utvrđena dubina od cca 1 m. U seizmičkom

refrakcijskom profilu RF–3 (Prilog 3.2.3), vidljivo je da se gornji pojas trošenja (vrlo razlomljeni vapnenci)

prostire do dubine od cca 5,5 – 7 m, a nakon te dubine počinje osnovna stijena boljih mehaničkih

karakteristika. Procjena mehaničkih karakteristika vapnenačke stijene geološkog indeksa čvrstoće (GSI)

= 45 – 65, a zapreminske mase Y = 22 KN/m3.

Izgradnja novog nasipa podrazumijeva temeljenje u karbonatnoj stijeni – vapnencu, a za građu nasipa

predlaže se upotrijebiti kameni materijal koji će se dobiti proširenjem usjeka.

1.3.6. SEGMENT 5 (KM 642+570 – 643+000 = 642+540–642+950 – STAJALIŠTE SV. KUZAM)

U ovom segmentu nova trasa se uklapa na postojeću, a u posljednjih 200 m je planirana izgradnja

budućeg stajališta Sv. Kuzam s desne strane postojeće pruge. Postojeći usjek najvećim je dijelom visine

7 – 9 m, a proširenje je planirano s obje strane.


(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963) usjek izgrađuju grebenski vapnenci

turona (K22 ) koji su na širem području u transgresivnom kontaktu s foraminiferskim vapnencima koji se

nalaze južno, te u rasjednom kontaktu s flišem koji se nalazi zapadno od usjeka. Pruga ovdje prolazi

kroz uski pojas grebenskih vapnenaca koji su na početku usjeka vrlo trošni (Sl. 1.3.16.).

Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijensku masu procijenjeno je da se nalazi u VRLO

BLOKOVITOJ kategoriji (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine

diskontinuiteta (SCR).


prikazani u tablici 1.3.9).




Dio: 1. List: 26





hrapavo 3

ispuna (Rf) tvrda <5mm 4


trošno 3

SCR (Rr+Rf+Rw) = 10

SR = 40–60

GSI = 40–60

Sl. 1.3.15. Početak postojećeg usjeka na km

642+570 = 642+530. Crvenom bojom je

označena nova trasa pruge.

Sl. 1.3.16. Zona razlomljene stijene na dijelu

postojeće pruge od km 642+650 =642+610.

Sl. 1.3.17. Usjek na dijelu postojeće pruge od

cca km 642+600/800 = 642+550/750

Sl. 1.3.18. Ploha diskontinuiteta s orijentacijom

160/45 na km 642+800 =642+750 p. pruge.




Dio: 1. List: 27


Sl. 1.3.19. Usjek na dijelu postojeće pruge od st.

642+800/900 = 642+750/850

Sl. 1.3.20. Usjek na dijelu postojeće pruge od st.

642+900 do 643+000 = 642+850 – 642+950

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prema OGK 1:100000, stijenska masa je jednaka onoj u

usjeku Škrljevo (grebenski vapnenci turona K22), no vizualnim pregledom je utvrđeno da na određenim

dijelovima usjeka postoje trošne zone s glinenom ispunom, koje su djelomično osigurane torkretom (Sl.

1.3.19).

Osiguranje novog pokosa nakon proširenja usjeka ostvariti će se primjenom mjera zaštite pokosa (Tipovi

1 – 5). Na razini ove studije grubo se procjenjuje primjena zaštite : 20 % površine bez zaštite, 50 %

zaštite Tip 1, 10 % zaštite Tip 2, 10 % zaštite Tip 3, 5 % zaštite Tip 4 i 5% zaštite Tip 5.

1.3.7. SEGMENT 6 (KM 643+000–643+170 = 642+950 – 643+120 – PODVOŽNJAK SV. KUZAM)

Zbog ranije spomenute izmjene trase u prethodna četiri segmenta od Škrljeva do Sv. Kuzma, pod

dionica Škrljevo – Rijeka je skraćena za cca 50 m, a time izmjenjena stacionaža. Od ovog segmenta

nova trasa u potpunosti odgovara postojećoj, na kojoj su provedena istraživanja. Kao što je već

spomenuto, nove stacionaže će biti prikazane, uz postojeće, podcrtano.

Na ovom dijelu pruga je izgrađena djelomično u razini terena, a dijelom na konstrukciji nasipa najveće

visine 15 m, ispod kojeg prolazi cestovni podvožnjak, širine cca 15 m.

Postojeća pruga se sastoji od dva kolosijeka, s mogućnošću dodavanja trećeg kolosijeka s desne strane

bez ozbiljnijih građevinskih zahvata. Visina nasipa na najvišem dijelu iznosi cca 15 m. Materijal u kojem

će se izvesti novi dio pruge je vapnenačka stijena s vrijednosti GSI u rasponu od 40 do 60. Temeljenje

objekta izvesti će se vapnenačkoj stijeni istih karakteristika.


(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), nasip br. 1 kod Sv. Kuzma izgrađen

na grebenskim vapnencima (K22). Vizualnim pregledom je utvrđeno da su stijene na površini prekrivene

pokrivačem, neutvrđene debljine.




Dio: 1. List: 28


Sl. 1.3.21. Nasip i cestovni podvožnjak na dijelu

postojeće pruge od km 643+000 – 643+170 =

642+950 – 643+120.

Sl. 1.3.22. Postojeća pruga na cca km 643+170 =

643+120, odvajanje kolosijeka za Bakar (lijevo) i

za Rijeku (desno)

Na kraju nasipa lijevi kolosijek se odvaja prema Bakru, a desni nastavlja prema Rijeci (Sl. 1.3.21 i

1.3.22).

Inženjerskogeološke karakteristike: Prema OGK 1:100000, geološka građa je jednaka onoj u usjecima u

prethodnom i slijedećem segmentu, te se pretpostavlja da stijensku masu karakteriziraju slična

inženjerskogeološka svojstva.

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja:. Prema podacima iz postojećih geotehničkih elaborata,

ovim materijalima se radi analize, na razini studije, mogu okvirno pridružiti slijedeće fizikalno mehaničke

karakteristike koje približno iznose:

Tablica 1.3.10. Vrijednosti parametara za segment pod dionice od km 643+000 – 643+170 =642+950 –

643+120.

Nasip Zapreminska težina Y = 17 KN/m3

Kohezija C = 0 KN/ m2

Kut unutarnjeg trenja Φ = 35° do 40°


Pokrivač Zapreminska težina Y = 19 KN/m3

Kohezija C = 5 do 15 KN/ m2

Kut unutarnjeg trenja Φ = 22° do 25°


Bakar Rijeka




Dio: 1. List: 29


1.3.8. SEGMENT 7 (KM 643+170–643+500 = 643+120 – 643+450 – USJEK SV. KUZAM)

Postojeća pruga se od km 643+170 sastoji se od jednog kolosijeka, uz izuzetak kolodvora Pećine, sve

do kolodvora Rijeka. Usjek br. 2 kod Sv. Kuzma je visine 9 –11 m, a na km 643+450 = 643+400 nalazi

se cestovni nadvožnjak širine cca. 8 m. Vizualnim pregledom i klasifikacijom stijene dobiveni su slijedeći

podaci:

Sl. 1.3.23. Usjek na dijelu pruge od km 643+170

do 643+210 = 643+120 – 643+160

Sl. 1.3.24. Ploha diskontinuiteta orijentacije

220/60 zapunjena glinom na km 643+185 =

643+135

Sl. 1.3.25. Usjek na dijelu pruge od km 643+300

do 643 + 470 = 643+250 – 643+420

Sl. 1.3.26. Cestovni nadvožnjak na km 643+450

= 643+400



turona (K22 ).

Inženjerskogeološke karakteristike: Pretpostavlja se da stijensku masu karakteriziraju slična

inženjerskogeološka svojstva kao i kod prethodna dva poglavlja. Na površini usjeka vidljivo je nekoliko




Dio: 1. List: 30


diskontinuiteta velike perzistencije, zapunjenih glinom i kršjem (Sl. 1.3.24). Zbog toga je u narednoj fazi

istraživanja potrebno izvršiti detaljna inženjerskogeološka istraživanja, kako bi se prezciznije moglo

odrediti karakteristike stijenske mase i pojedinih diskontinuiteta.

Za stijensku masu procijenjeno je da se nalazi između BLOKOVITE do VRLO BLOKOVITE kategorije



prikazani u tablici 1.3.11).




hrapavo 3

ispuna (Rf) tvrda ~5mm 3–5

trošnost stijenki (Rw) izrazito do

umj. trošno 0–2

SCR (Rr+Rf+Rw) = 6–10

SR = 35–60

GSI = 40–60

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Stijenska masa je sličnih karakteristika kao kod

prethodnih segmenata, no vizualnim pregledom je utvrđeno da na određenim dijelovima usjeka postoje

trošne zone s glinenom ispunom koje je potrebno detaljnije snimiti. Planirano je proširenje usjeka s

desne strane.

Osiguranje stabilnosti novog pokosa, nakon proširenja usjeka, ostvarit će se primjenom, prije navedenih

Tipova zaštite 1,2,3,4 i 5. Na razini ove studije grubo se procjenjuje primjena zaštite : 10 % površine bez

zaštite, 30 % zaštite Tip 1, 20 % zaštite Tip 2, 10 % zaštite Tip 3, 10 % zaštite Tip 4 i 20 % zaštite Tip 5.

1.3.9. SEGMENT 8 (KM 643+500–643+700 = 643+450 – 643+650 – SV. KUZAM)

Pruga je nakon usjeka izgrađena u razini prirodnog terena. S desne strane, gledajući u smjeru Rijeke,

nalaze se stambeni objekti i potporni zid (Sl. 1.3.27 i 1.3.28). Za pretpostaviti je da će se zbog proširenja

pruge dio tih građevina morati ukloniti.



turona (K22 ).




Dio: 1. List: 31


Inženjerskogeološke karakteristike: U ovom segmentu stijena na površini nije vidljiva, budući da je

pokrivena siparom. Sipar je konsolidiran, a sastoji se od kršja vapnenačke stijene pomiješanog s glinom.

Pretpostavlja se da stijensku masu u podlozi karakteriziraju slična inženjerskogeološka svojstva kao i

kod prethodna tri poglavlja.

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Izgradnja pruge će se ostvariti na materijalu koji je

određen kao deluvijalni pokrivač, konsolidirani sipar.

Sl. 1.3.27. Objekti uz prugu na km 643+500 –

643+550 = 643+450 – 643+500 u razini

prirodnog terena

Sl. 1.3.28. Potporni zid na km 643+600 =

643+550, nakon kojeg počinje nasip

Prema podacima iz dokumentacije dobivene iz arhive HŽ a pretpostavljaju se parametri tla na kojem će

se izgraditi pruga sa:

Tablica 1.3.12. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 643+500/700 = 643+450/650.

Pokrivač

Zapreminska težina Y = 18 KN/m3

Kohezija C=2 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φ=35°

Modul stišljivosti Ms=5 – 7 MN/m2

Nakon rušenja objekata i proširenja platoa za izgradnju paralelnog kolosijeka, s desne strane će biti

potrebno izgraditi potporne konstrukcije (Tip 7) za osiguranje visinskog skoka između nove pruge i

postojećih sadržaja u procijenjenoj dužini cca 100 m. Potporna stijena služit će za stabilizaciju materijala

sipara koji se nalazi s uzbrežne, desne strane pruge.




Dio: 1. List: 32


1.3.10. SEGMENT 9 (KM 643+700–644+000 =643+650 – 643+950 – NASIP SV. KUZAM )

Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije dijela nasipa

oštećenog pri izgradnji plinovoda. U navedenoj dokumentaciji su dani slijedeći podaci o geotehničkim

karakteristikama lokaliteta koji vrijede za navedeni dio pruge od km 643+700 – 644+000 = 643+650 –

643+950.

Sl. 1.3.29. Sanirani dio nasipa i prometnica s

lijeve strane pruge na km 643 + 750/800

=643+700/750

Sl. 1.3.30. Prometnica s desne strane nasipa

Sl. 1.3.31. Stambeni objekti i prometnica s

desne strane pruge na km 643+720/970

=643+650 – 643+950

Sl. 1.3.32. Početak usjeka na km 644+000

=643+950

Istraživanja su provedena na dijelu pruge od st. 643+750/800 =643+700/750. U arhivi HŽ Infrastruktura pohranjena su četiri dokumenta i to:

1. Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4. Preliminarni geotehnički elaborat; prognozni geotehnički profil duž odabrane trase plinovoda u zoni cestovnih prometnica i željezničke pruge (u daljnjem tekstu Dokument 1). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. u svibnju 2010.




Dio: 1. List: 33


2. Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4. Geotehnički elaborat; prognozni geotehnički profil duž odabrane trase plinovoda u zoni cestovnih prometnica i željezničke pruge (u daljnjem tekstu Dokument 2). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. u svibnju 2010.

3. Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka. Glavni geotehnički projekt; Sanacija nasipa željezničke pruge ns lokaciji Sv. Kuzam (prolaz ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4) (u daljnjem tekstu Dokument 3). Projekt je izradio Institut IGH d.d. u prosincu 2010.

4. Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka. Glavni geotehnički projekt –

dopuna Sanacija nasipa željezničke pruge ns lokaciji Sv. Kuzam (prolaz ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4) (u daljnjem tekstu Dokument 4). Projekt je izradio Institut IGH d.d. u veljači 2011

U Dokumentu 2, u točki 3 dan je Prikaz opće geološke građe. U točki 3.1. Inženjersko geološke značajke

lokacije. U točki 3.2. Hidrogeološke značajke. U točki 3.3 seizmičke značajke područja.

Prikaz opće geološke građe: Osnovne spoznaje o geologiji šireg područja istraživanja preuzete su iz

osnovne geološke karte ( OGK, Sl. 1.2.1.) mjerila 1: 100 000 i pripadajućeg tumača za list Crikvenica (I.

Grimani i dr.). Šire područje izgrađuju različite sedimentne stijene : grebenski vapnenci gornje krede, u

paleogenu se talože foraminiferski vapnenci, a zatim fliške naslage koje su zastupljene siltitima i

siltoznim pješčenjacima. Stijenska masa je prekrivena nabačajem, siparima i siparišnim brečama,

crvenicom i naslagama deluvija.

Sipari se nalaze duž rasjednog kontakta vapnenaca i fliša, a u sastavu prevladavaju blokovi i odlomci

vapnenaca povezanih pjeskovitom glinom (odnos blokova i odlomaka prema glini je cca 4:1 iako se

mijenja od mjesta do mjesta). Debljina konsolidiranog sipara je na dijelu do 3 m ali mjestimice zapunjava

veće šupljine pa je veća. Na lokaciji je bušenjem utvrđena do 4,0 metara. Siparišna breča se sastoji od

krupnih blokova i odlomaka povezanih kalcitnim a rjeđe glinovitim vezivom. Matične stijene breče su

foraminiferski i kredni vapnenci.

Crvenica na padini sastoji se od pjeskovite, nisko do srednje plastične, crvenosmeđe gline i odlomaka

vapnenaca. Debljina joj se kreće od 0,5 do 2,0 metara.

Kvartarne naslage na flišu su zastupljene deluvijalnim sedimentima izgrađenim od gline visoke do niske

plastičnosti, prašinastih glina pomiješanih sa kršjem siltita, pješćenjaka i vapnenaca različite starosti.

Materijali deluvijalnog nanosa su loše sortirani, promjenjive debljine. Debljina utvrđena bušenjem na

lokaciji je 4,0 metara, ali može biti i veća ( raniji radovi do 7,5 metara, a moguća je i veća).

Fliš izgrađuje najveći dio područja, ali je gotovo uvijek prekriven kvartarnim naslagama. Karakterizira ga

raznolikost litološkog sastava, izmjena članova u vertikalnom i horizontalnom smislu. Na predmetnom

području prevladavaju sitnoklastične stijene, dok su proslojci pješćenjaka rijetki. Fliš je transgresivan na

prelaznim klstičnim naslagama ili foraminiferskim vapnencima.




Dio: 1. List: 34


Foraminiferski vapnenci izgrađuju strme dijelove padina na sjevernoj strani lokacije. To su slabo uslojeni

do uslojeni vapnenci, smeđe žute boje, fosiliferni. Ti marinski sedimenti leže transgresivno na erodiranoj

podlozi krednog vapnenca.

Rudistni vapnenci izgrađuju strme dijelove padine na sjevroistočnoj strani lokacije. To su neuslojeni do

debelo uslojeni, bijeli do ružičasti krupnokristalasti vapnenci.

U tektonskom smislu područje Drage dio je velike paleogenske sinklinale Klana–pašac–Draga–Novi

Vinodolski. Jezgru izgrađuju eocenske fliške naslage a krila i dno kredne i paleogenske naslage. Os

sinklinale ima dinarski smjer pružanja. Na sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sinklinale krila su

navučena duž vrlo jakih reversnih rasjeda na jezgru izgrađenu od fliša. Na SI dijelu područja strmo se

izdiže kompleks karbonatnih stijena koji je duž reversnog rasjeda navučen na fliš. Najznačajniji je

reversni rasjed osnovnog pružanja sjeverozapad–jugoistok. Njegova paraklaza je nagnuta prema

sjeveroistoku i poremećena poprečnim i dijagonalnim rasjedima. Prema ranijim istraživanjima reversni

rasjed prati paralelni, smješten više sjeveroistočno pa se u tom slučaju radi o ljuskavoj strukturi.

Geofizičkim radovima u okviru seizmičke mikrorajonizacije Rijeke utvrđen je nagib rasjedne plohe manji

od 60°.

Strukturno tektonska građa na području Drage je vrlo složena. Međutim poprečnim i dijagonalnim

rasjedima na temeljne strukture pojedini vapnenački blokovi su utisnuti u fliš. Deformacije stijenske mase

potencirane su vrlo heterogenom litološkom građom terena odnosno razlikama u čvrstoći i plastičnosti.

Strukturni položaj gornjokrednih vapnenaca nije definiran istražnim radovima.

Inženjersko geološke značajke lokacije: Istraživana lokacija nalazi se na trasi željezničke pruge Rijeka –

Zagreb, na sjevernoj strani Draške doline u predjelu Tijani prema SV. Kuzmu, gdje je došlo do ulegnuća

pruge zbog polaganja cijevi plinovoda u sloj nasipa. Istražnim bušenjem utvrđeno je da teren izgrađuju :

Pokrivač:

Nabačaj (AF) prekriva lokaciju i šire područje u nekontinuiranom prostiranju. Heterogenog je sastava, a

najvećim dijelom predstavlja nasip željezničke pruge. Sastoji se od mješavine odlomaka, kršja, blokova

različitih stijena, gline, te otpadnog građ. materijala. Bušenjem je ustanovljena debljina nabačaja od 4,5

metara (B_3), 5,0 m (B–2), a na B–1, koja je bušena koso, je 12,5 m. Rezultati SPPa na B–2 su 20 N što

ukazuje na srednju zbijenost).

Sipar–konsolidiran i siparišna breča (Qs/br) utvrđeni su na bušotini B–1 u sloju debljine 4,0 m. Sipar se

nalazi na prijelazu između nevezanih i poluvezanih stijena. Sastoji se od blokova, kršja i odlomaka

vapnenaca pomiješanih s pjeskovitom glinom. Breča je istog sastava, ali ima pretežno kalcitno do rjeđe

glinovito vezivo, a li je vrlo šupljikava. Nije je bilo moguće odvojiti od sipara.

Deluvijalne naslage (Qd) nastale su denudacijom i gravitacijskim transportom produkata matičnih stijena

flišnog kompleksa i karbonata. Vrlo su raznolikog sastava ali prevladava mješavina glina, niske do

srednje plastičnosti, polučvrste do čvrste konzistencije, smeđe, žute, sivozelene do žutosive boje i

pjeskovito–prašinastog materijala sa odlomcima siltita, pješčenjaka i vapnenaca. Mjestimično se nalaze

uglasti i poluzaobljeni odlomci veličine od 0,5 do 10 – tak cm.

Ove naslage su alohtone i nakupljaju se na morfološki pogodnim mjestima, te im debljina može biti

velika. Na lokaciji je bušenjem utvrđena debljina od 4,0 m na bušotini B–3.




Dio: 1. List: 35


Podloga:

Fliš (E2,3) na lokaciji je zastupljen siltitima, sive do tamno sive boje, a u manjoj mjeri sa pjeskovitim

siltitima srednjezrnatim sitnozrnim pješčenjacima koji se javljaju u vidu proslojaka . Siltiti su

homogenomasivne teksture, sive do sivožute boje ovisno o stupnju trošnosti tj. Zaglinjenosti. Pješčenjaci

imaju homogenomasivnu teksturu, sadrže zrna stijena i minerala, a vezivo je kalcitno. Sitno do

srednjezrnati su i podložni trošenju te im boja varira od sivobijele kad su svježi do žućkastosmeđe kad

su trošni. Bušenjem je utvrđen siltit na bušotini B–1, gdje je na 16,8 m dubine u rasjednom kontaktu s

foraminiferskim vapnencem, dok je B–3 nabušen na 8,5 m, ispod sloja deluvija. Stijene flišnih kompleksa

naročito one finozrnate strukture (siltiti i sitnozrnati pješčenjaci) podložne su fizičko–kemijskom

raspadanju te tako nastaju eluvijalne naslage tj. Kora trošenja kao autohtoni produkt matičnih stijena

(WC ili WC/WH). Ako je ispiranje intenzivno ne stvara se kora trošenja nego degradirani materijal biva

odnesen i nakuplja se zajedno sa deluvijalno–koluvijalnim naslagama na pogodnim mjestima što je

slučaj na lokaciji.

Foraminiferski vapnenci (E1,2) su svjetlosmeđe boje, krupnokristalasti, biokalkalertni s brojnim ostacima

fosila, slabo uslojeni do uslojeni. Leže transgresivno na erodiranoj podlozi rudistnog vapnenca. Stijena je

vrlo jako do ekstremno raspucana i okršena. Nabušeni su na bušotini B–1 na 12,5 m dubine, gdje se

nalazi rasjedni kontakt između vapnenaca i fliša i na bušotini B–2 na 9,0 m.

Tablica 1.3.13. Klasifikacija materijala prema starosti

Pokrivač

Nabačaj (AF) recentno

Sipar/siparišne breče (Qs/br) kvartar

Deluvijalne naslage (Qd) kvartar

Podloga Fliš (E2,3) srednji do gornji eocen

Foraminiferski vapnenci (E1,2) donji do srednji eocen

Hidrogeološke značajke: U vodopropusne stijene na lokaciji spadaju sve karbonatne naslage, a to su

kredni rudistni i foraminiferski vapnenci. Raspucalost, tektonske deformacije i okršenost daju im veliku

vodopropusnost. U cjelini vodonepropusne su klastične naslage fliša, koje predstavljaju barijeru kretanju

podzemne vode. Naslage promjenjive vodopropusnosti su isključivo kvartarne naslage, a propusnost im

varira ovisno o granulometrijskom sastavu. Sipar je vrlo promjenjive vodopropusnosti i usporava

procjeđivanje vode prema nižim kotama. Siparišna breča je zbog svoje šupljikavosti dobro

vodopropusna. Deluvijalni nanos ima malu vodopropusnost i voda se vrlo polagano procjeđuje kroz

njega. Prema ranijim radovima na lokaciji tj. Ispod ceste Draga – Sv. Kuzam nalazi se nekoliko bunara u

deluvijalnim naslagama, koji vodu dobivaju iz sipara i siparišne breče, a slivno područje seže i u

karbonatne naslage. U kvartarnim naslagama ne postoji povezani vodni horizont, jer se podzemna voda

vrlo nepravilno procjeđuje kroz naslage pokrivača na padini. Ti bunari upućuju na plitki i izolirani horizont

podzemnih voda.




Dio: 1. List: 36


Seizmičke značajke područja: Područje Rijeke seizmički je aktivno. Najveća seizmotektonska aktivnost

je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola., a obuhvaća i

sjeveroistočni dio otoka Krka. Osnovna značajka seizmičnosti je pojava većeg broja relativno slabijih

potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri, odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od

svega 2 do 30 km., što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje.

Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u

Vinodolskoj dolini.. Prema seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeka u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj

seizmičnosti je 7 0 MCS ljestvice. Do sad najjači potres na području Županije dogodio se 1916.

U zoni Bribir– Grižane. Imao je magnitudu M = 5,8 i intenzitet 7–80 MCS. Prema novim saznanjima

najjači potresi na području Rijeke mogu doseći jačinu M > 6. Osim toga, seizmički valovi mogu do

područja Rijeke doći i iz dva susjedna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi

većih magnituda.

Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke“ iz 1974.,na predmetnoj lokaciji, stupanj seizmičnosti iznosi

7+ do 8– MCS ljestvice. Prema Pravilniku o tehničkim normativima fliška i vapnenačka stijenska podloga

pripadaju tlu I kategorije, a pokrivač III kategorije.

Na osnovi rezultata provedenih istraživanja prezentiranih u Dokumentu 2, u Dokumentu 3 su preuzeti

slijedeći geotehnički podaci i to:

1. Fizikalno mehaničke karakteristike materijala


643+950.

Stijenska masa Geološki indeks čvrstoće GSI=40

Zapreminska težina Y =25 KN/m3

Fliš Geološki indeks čvrstoće GSI=25

Zapreminska težina Y =23 KN/m3

Nasip od kamenog materijala

Kohezija C=0 KN/m2



Sipar

Kohezija C=2 KN/m2



Nasip od kamenog materijala

Kohezija C=5 KN/m2






Dio: 1. List: 37


2. Prognozni geotehnički profil:

Sl. 1.3.33. Prognozni geotehnički profil tla, približno mjerilo 1:500: Geotehnički elaborat – Geotehnički

studio d.o.o., svibanj 2010 (Prilog, Dokument 2)

U Dokumentu 3 dan je opis tehničkog rješenja sanacije nasipa. Tehničko rješenje sanacije nasipa

sastojalo se je od:

– Usvajanja geometrije prema provedenim proračunima – uklapanje podgradnog sustava zajedno

sa kamenom oblogom u okolni dio nasipne konstrukcije ( prije i poslije zone zahvata mjerama sanacije),

– Izvedba samobušivih sidara prema provedenim proračunima,

– Izvedba mlaznog betona i armaturnih mreža na površinama pokosa i

– Izvedba bušenih drenova (procjednica) na pokosu nasipa

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Proširenje postojećeg nasipa (Tip 8) podrazumijeva

izvedbu prema postojećoj cesti koja se nalazi s desne strane pruge. Duljina ovog dijela segmenta iznosi

cca 220 m. Nastavno, u intervalu od st. 643+920 do 643+970 =643+870 – 643+920 uz prugu se nalaze

izgrađeni stambeni objekti. Nakon toga, od stacionaže 643+970 – 644+000 =643+920 – 644+950 do

stacionaže pruga je izgrađena u usjeku. Zasječeni materijal je sipar i siparišna breča, fizikalno




Dio: 1. List: 38


mehaničkih karakteristika danih u prethodnom tekstu. Na dijelu gdje treba izvesti, tj. proširiti zasjek,

stabilnost tla će biti potrebno osigurati potpornom konstrukcijom (Tip 7).

1.3.11. SEGMENT 10 (KM 644+000–644+210 = 643+950 – 644+160 – USJEK TIJANI)

Usjek Tijani je prosječne visine cca 5 m s desne strane pruge, a maksimalna visina je oko 7,5 m. S lijeve

strane usjek je visine oko 3 – 4 m, ali samo na dijelu segmenta od km 644+100/130. Prije i poslije usjeka

s lijeve strane se nalazi nasip, za koji je utvrđeno da se nalazi u dobrom stanju. Proširenje je planirano s

desne strane postojeće pruge.

Sl. 1.3.34. Niski dio usjeka na dijelu pruge od km

644+030/090 =643+980 djelomično pokriven

pokrivačem

Sl. 1.3.35. Visoki dio usjek na dijelu od km

644+090/140 = 644+40/90 izgrađen od osn.

stijene, vapnenca

Sl. 1.3.36. Usjek na km 644+140 =644+090,

pokrivač

Sl. 1.3.37. Sanirani dio usjeka na km 644+170

=644+120


(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), usjek Tijani je izgrađen u




Dio: 1. List: 39


foraminiferskim vapnencima (E1,2). Vizualnim pregledom usjeka utvrđeno je da je osnovna stijena

mjestimično prekrivena slojem pokrivača, deluvija, koji se sastoji od kršja s glinenim vezivom.

Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijenu na ovom dijelu dionice (km 644+000/210) procijenjeno je

da se nalazi između VRLO BLOKOVITE, BLOKOVITE/POREMEĆENE i DEZINTEGRIRANE kategorije



prikazani u tablici 1.3.15). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu dionice

(km 644+000–644+210)

Tablica 1.3.15. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 644+000/210 = 643+950 –



hrapavo 2

ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5


trošno 2–4


SR = 15–50

GSI = 30–52

Za siparišni pokrivač, predlaže s koristiti slijedeće fizikalno mehaničke karakteristike:

Tablica 1.3.16. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 644+000 – 644+210 =

643+950 – 644+160.

Sipar

Kohezija C=2 KN/m2



Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Na ovom dijelu pruge, stijenska masa je izrazito

heterogena, te mjestimično pokrivena siparišnim pokrivačem (deluvijem), različite debljine. Na pojedinim

dijelovima, zbog jake izražene rastrošenosti, stijena je ojačavana torkretom, a na dijelu pruge od km

644+170 je izgrađen i betonski zaštitni zid.

Osiguranje stabilnosti novog pokosa, nakon proširenja usjeka, ostvarit će se primjenom, prije navedenih

Tipova zaštite 1,2,3,4 i 5. Na razini ove studije grubo se procjenjuje primjena zaštite : 20 % zaštite Tip 1,

20 % zaštite Tip 2, 10 % zaštite Tip 3, 15 % zaštite Tip 4 i 25 % zaštite Tip 5. Na uzbrežnoj strani

predlaže se primjena mjera zaštite od odrona (Tip 6).




Dio: 1. List: 40


1.3.12. SEGMENT 11 ( KM 644+210–644+300 =644+160 – 644+250 – DRAGA I )

Na ovom dijelu pruga je s desne strane izgrađena u zasjeku, a s lijeve strane u nasipu.


(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), kao i kod prethodnog poglavlja,

osnovna stijena je foraminiferski vapnenac (E1,2). Vizualnim pregledom usjeka utvrđeno je da je

mjestimično prekrivena slojem siparišnog pokrivača, deluvija, koji je u ovom dijelu nešto deblji.

Posljednjih 20 m zasjek je izgrađen od vapnenca visine cca 5 m.

Inženjerskogeološke karakteristike: U geološkom, inženjerskogeološkom, hidrogeološkom i

geomehaničkom pogledu lokacija je vrlo sličnih karakteristika kao i prethodna, koja je detaljnije opisana

u Dokumentima 5 – 9.

Sl. 1.3.38. Niski zasjek na dijelu pruge od km

644+210/300 =644+160 – 644+250 (prvi dio)

Sl. 1.3.39. Niski zasjek na dijelu pruge od km

644+210/300 =644+160 – 644+250 (drugi dio)

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Na ovom dijelu pruge (od km 644+200/300 =644+150 –

644+250) su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije dijela nasipa. U arhivi HŽ

Infrastruktura pohranjeno je pet dokumenata i to:

5. Izvještaj o geofizičkim ispitivanjima Draga, Rijeka; (u daljnjem tekstu Dokument 5). Elaborat

je izradila Geofizika –Zagreb Odjel za inženjersku geofiziku 1988.

6. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka – Zagreb u km. 644+200 do 644+300 – Predio Draga.

Geomehanički istražni radovi i geomehanički elaborat; (u daljnjem tekstu Dokument 6).

Elaborat je izradio G građevinski institut, OOUR fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu, Zavod za geotehniku u rujnu 1988.

7. Sanacija klizišta Draga I u km 644+2/3, Idejni projekt; (u daljnjem tekstu Dokument 7).

Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku, u prosincu 1991.




Dio: 1. List: 41


8. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+2/3 – Predio Draga, Glavni projekt; (u

daljnjem tekstu Dokument 8). Elaborat je izradio Građevinski institut Zgreb OOUR fakultet

građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geotehniku, u siječnju 1989. godine.

9. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka– Zagreb u km 644+ 2/3, predio Draga, Dopuna glavnom

projektu sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 9). Elaborat je izradio Građevinski institut

Zagreb OOUR fakultet građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geotehniku, u

travnju 1989. godine

U okviru provedenih istraživanja izvedena su geofizička mjerenja. Prikaz istraživanja i dobiveni rezultati

prikazani su u Dokumentu 5. Za potrebe izrade projekta sanacije nestabilnog dijela pruge od st. 644+200

do 644+300 provedeni su geotehnički istražni radovi. Isti su prezentirani u Dokumentu 6.

U elaboratu su dani:

1. Inženjersko geološki prikaz

2. Sastav i karakteristike tla

Zasječeni materijal je sipar i siparišna breča, fizikalno mehaničkih karakteristika danih u prethodnim

poglavljima. Rezultati geostatičkih analiza upućuju na slijedeće fizikalno mehaničke karakteristika

nasipa:

Tablica 1.3.17. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 644+210/300 =644+160/250.

Sipar

Kohezija C=2 KN/m2



Nasip

Kohezija C=0 KN/m2



Iz sloja gline, registriranog u dvije bušotine S–3 i S–4 uzeti su neporemećeni uzorci. Na istima je u

laboratoriju provedeno ispitivanje direktnim smicanjem. Dobivene vrijednosti parametara posmične

čvrstoće su:

Tablica 1.3.18. Vrijednosti parametara stijene dobiveni iz sloja gline iz bušotina S – 3 i S – 4 za segment

pod dionice od km 644+210/300 . =644+160/250

S – 3 Kohezija C1=15 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φ2=28°

S – 4

Kohezija C1=5 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φ2=32°




Dio: 1. List: 42


Izgradnja paralelnog kolosijeka biti će jednostavnija u dijelu iskopa jer se izvodi u siparu i siparišnoj

breči. Iskope će biti potrebno zaštititi potpornom konstrukcijom (Tip 7), a moguća je i primjena mjera

zaštite od odrona (Tip 6).

1.3.13. SEGMENT 12 (KM 644+300 – 644+610 =644+250 – 644+560 – DRAGA I abc)

Pruga je izgrađena u zasjeku. Zasječeni dio padine je promjenive visine od 4 do 7 m(Sl. 1.3.40). Na

dijelu od km 644 + 450/530 =644+400/480 dio zasjeka je izveden i u pokrivaču (1.3.41). Tijekom

pregleda terena otkrivene su deformacije nasipa s lijeve strane postojeće pruge. Na Sl. 1.3.42 i 1.43

prikazane su deformacije nasipa označene crvenom bojom.

Sl. 1.3.40. Zasjek na dijelu pruge od km

644+300/610 =644+250/560

Sl. 1.3.41. Pijezometarske instalacije na dijelu

pruge od km 644+350/370 =644+300/320

Sl. 1.3.42. Deformacija u tijelu nasipa u km

644+450 =644+400 (pogled prema Škrljevu)

Sl. 1.3.43. Površina deformacije nasipa


(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), osnovna stijena je foraminiferski

vapnenac (E1,2), koja je mjestimično prekrivena slojem siparišnog pokrivača, deluvija. U ovom dijelu

deluvij je tanji, a stijena je kompaktnija.




Dio: 1. List: 43


Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijenu u ovom segmentu procijenjeno je da se nalazi između

BLOKOVITE i VRLO BLOKOVITE kategorije (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti

ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po

modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 3.19). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno

za stijensku masu na dijelu dionice (km 644+300/610 =644+250/560).

Tablica 1.3.19. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 644+300/610 =644+250/560,

izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


hrapavo 2–4



umjereno do

neznatno

trošno

3–5


SR = 43–66

GSI = 43–64

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička

istraživanja za potrebe sanacije nestabilne dionice u području Draga Tijani.

U arhivi HŽ Infrastruktura pohranjen je slijedeći dokument:

10. Nestabilne dionice u području Draga Tijani ( Draga 1a u km 644+370/425, draga 1b u km

644+440/580 i Draga 1c u km 644+635/715), Idejno rješenje sanacije; (u daljnjem tekstu

Dokument 10). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske d.d. u studenom 2004.

Na lijevoj strani pruge, na nasipnom dijelu, uočavaju se pijezometarske instalacije (Sl. 1.3.41) ugrađene

u okviru istraživanja provedenih radi prikupljanja geotehničkih podataka za izradu tehničkih rješenja

sanacije 3 nestabilna lokaliteta. Izvedeni radovi prezentirani su u Dokumentu 10.

Dokument 8 daje dopunu geotehničkih podataka koji su iskazani u predhodnim dokumentima. Prognoza

fizikalno mehaničkih karakteristika materijala nasipa i deluvija slična je onoj iz predhodnih dokumenata:

Tablica 1.3.20. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 644+300– 644+610

=644+250/560.

Nasip

Kohezija C=0 KN/m2






Dio: 1. List: 44


Sipar

Kohezija C=0 KN/m2



*nastavak tablice 1.3.20.

U ovom segmentu potrebno je izvršiti detaljnija istraživanja u svrhu utvrđivanja uzroka nestabilnosti

nasipa (Sl. 1.3.42 i 1.43). Obloga nasipa je u dijelovima neravna što je posljedica lokalnih promjena

naprezanja u tijelu nasipa i deformacija koje su posljedica istih.

Isti je potrebno stabilizirati, najvjerojatnije homogenizacijom i zapunjavanjem gradiva nasipa

tehnologijom injektiranja uz eventualno dodatno sprezanje sidrima (Tip 9).

Zasječeni dio stijene štitit će se kombinacijom zaštitnih konstrukcija Tip 1 - 5. Na razini ove Studije

prognozira se primjena 10 % površine zasjeka bez zaštite, 40 % Tip 1, 20 % Tip 2, 30 % Tip 5. Osim

toga planira se i 30 % dužine gornjeg ruba zasjeka zaštititi mrežama za prihvat odrona (Tip zaštite 6).

1.3.14. SEGMENT 13 (KM 644+610 – 645+300 =644+560 – 645+250– DRAGA SV. JAKOV)

Na ovom dijelu pruga je izgrađena na nasipu koji je izgrađen na siparišnom materijalu varijabilne

debljine. S desne strane je zaravnjeni teren, a posljednjih 100 m nalazi se niski zasjek u siparišnom

materijalu. Izdanci vapnenačke stijene se pojavljuju na većoj ili manjoj udaljenosti od pruge.

Sl. 1.3.44. Sipar uz desni rub pruge od km

644+610 – 645+200 =644+560 – 645+150

Sl. 1.3.45. Početak zasjeka na km 645+200

=645+150



vapnenac (E1,2), koja je potpuno prekrivena slojem siparišnog pokrivača, deluvija.

Inženjerskogeološke karakteristike: Za analize na nivou ove studije za materijalu se mogu pridružiti

fizikalno mehaničke karakteristike prikazane u tablici 1.3.21:




Dio: 1. List: 45


Tablica 1.3.21. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 644+610– 645+300 .

=644+560 – 645+250

Nasip Kohezija C=0 KN/m2



Sipar Kohezija C=2 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φ=35


Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: U ovom dijelu pruga je izgrađena u relativno ravnom dijelu

terena, stoga izgradnja drugog kolosijeka s desne strane ne predstavlja veći problem izvođenja.

Posljednjih 100 m ovog segmenta počinje niski zasjek, visine do 3 m, izgrađen od siparišnog materijala s

glinenim vezivom (Sl. 1.3.46) koji je nakon proširenja potrebno zaštititi potpornom konstrukcijom, tj.

rješenjem Tip 7.

1.3.15. SEGMENT 14 (KM 645+300–645+350 =645+250 – 645+300 – ZASJEK BRIG)

Pruga je na ovom dijelu izgrađena u zasjeku maksimalne visine 9 m. koji je izgrađen od osnovne stijene

– vapnenca (Sl. 1.3.46 – 1.3.47.), koja je mjestimično prekrivena slojem siparišnog pokrivača, deluvija.

Sl. 1.3.46. Zasjek na dijelu pruge od km

645+300/350 =645+250/300

Sl. 1.3.47. Kraj zasjeka na km 645+350

=644+300



vapnenac (E1,2)




Dio: 1. List: 46


Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijensku masu na ovom segmentu pod dionice (km

645+300/350) procijenjeno je da se nalazi između BLOKOVITE i VRLO BLOKOVITE kategorije (SR), a

pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).


prikazani u tablici 1.3.22). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu dionice

(km 645+300/350 =645+250/300)

Tablica 1.3.22. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 645+300/350 =645+250/300,



hrapavo 3



umjereno do

neznatno

trošno

4


SR = 35–55

GSI = 42–54

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka, za dio zasjeka

koji je izgrađen u vapnencu, potrebno je osiguranje postojećeg pokosa. Novo zasječeni dio stijene štitit

će se kombinacijom zaštitnih konstrukcija Tip 1 - 5. Na razini ove Studije prognozira se primjena 20 %

površine zasjeka bez zaštite, 50 % Tip 1, 10 % Tip 2, 0 % Tip 3, 0% Tip 4 i 20 % Tip 5.

1.3.16. SEGMENT 15 (KM 645+350–645+950 =645+300 – 645+900 – DRAGA ORLIĆI)

Na ovom dijelu pruga je izgrađena najvećim dijelom u zasjeku, a manjim dijelom u usjeku (Sl. 1.3.48 –

1.3.51).

S desne strane pruge je dijelom zaravnjeni teren, a dijelom tanji ili deblji sloj pokrivača koji čini sipar i

siparišna breča, a koji se nalaze na osnovnoj, vapnenačkoj stijeni. S lijeve strane pruge nalazi se nasip.

Obloga nasipa je na cijeloj dužini ovog segmenta uredna i nisu uočeni pokazatelji nestabilnosti.



vapnenac (E1,2), koja je prekrivena slojem siparišnog pokrivača, deluvija, debljine 0 – 2 m.

Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice osnovna stijena je prekrivena

pokrivačem – siparom i siparišnim brečama.

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Pregledom geotehničkih elaborata koji se nalaze u arhivi

HŽ–a, ovim materijalima se pridružuju slijedeće fizikalno mehaničke karakteristike :




Dio: 1. List: 47



645+900.

Sipar

Kohezija C=0 KN/m2


Zapreminska težina Y= 18 KN/m3

Siparišna breča

Kohezija C=5 – 10 KN/m2



Nasip

Kohezija C=0 KN/m2


Zapreminska težina Y=18 KN/m3

Sl. 1.3.48. Početak segmenta pod dionice od km

645+350 =645+300.

Sl. 1.3.49. Dio segmenta koji čini niži usjeka

na km 645+600/700 =645+550/650.

Sl. 1.3.50. Detalj usjeka na km 645+650

=645+600 Sl. 1.3.51. Detalj usjeka na km 645+700 =645+650




Dio: 1. List: 48


U ovom segmentu s desne strane pruge nalazi se zasjek varijabilne visine. Jednim, manjim, dijelom (cca

30% dužine) je izgrađen u osnovnoj stijeni – vapnencu, a većim dijelom u siparu (cca 70 %). Zasjek je,

nakon iskopa, u dijelu gdje prolazi kroz sipar potrebno zaštititi potpornom konstrukcijom, Tip zaštite 7. U

dijelu gdje prolazi kroz osnovnu stijenu na cca 15 % dužine neće trebati zaštita, a na preostalom dijelu

dužine predviđa se primjena zaštite Tip 1.

1.3.17. SEGMENT 16 (KM 645+950–646+100 =645+900 – 646+050 – USJEK ORLIĆI)

Pruga je u ovom segmentu izgrađena u usjeku visine koji je s lijeve srane visok i do 12 m, a materijal

usjeka čini vapnenačka stijena Sl. 1.3.52 – 1.3.53.

Sl. 1.3.52. Usjek na dijelu pruge od km 645+950 –

646+100 =645+900 – 646+050.

Sl. 1.3.53. Detalj usjeka na km 646+000

=645+950.


(M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963), usjek je izgrađen od stijene

foraminiferskog vapnenca (E1,2).

Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijenu u ovom segmentu procijenjeno je da se nalazi između

BLOKOVITE i VRLO BLOKOVITE kategorije (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti

ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).

Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji koji za stijensku

masu na ovom dijelu dionice (km 645+950 – 646+100 =645+900 – 646+050) iznosi:

Tablica 1.3.24. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 644+300/610 =645+900 – 646+050,



hrapavo 3–4





Dio: 1. List: 49



umjereno do

neznatno

trošno

4


SR = 55–65

GSI = 55–63


Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka, potrebno je

osiguranje novoformiranog pokosa zasjeka u predvidivim količinama 20 % bez zaštite, 60 % Tip 1, i 20

% Tip 2. U dužini cca 50 m predviđa se ugradnja zaštite od odrona (Tip zaštite 6).

1.3.18. SEGMENT 17 (KM 646+100 – 646+510 =646+050 – 646+460 – DRAGA II)

Na ovom dijelu pruga je s desne strane izgrađena u zasjeku. Prvi dio zasjeka izgrađen je u siparu i dijelom siparišnoj breči (Sl. 1.3.54), a drugi dio zasjeka u vapnenačkoj stijeni (Sl. 1.3.55).

Na dijelu pruge 646+220/270 =645+170/220 zasječeni materijal je mješavina stijene i deluvijalnog pokrivača, slabijih mehaničkih karakteristika. Stabilnost zasjeka je u tom dijelu dodatno osigurana potpornom betonskom konstrukcijom (Sl. 1.3.56).

Na dijelu od 646+100 do 646+300 =646+050 – 646+250 nasip pruge je bio destabiliziran. U dva navrata su rađene stabilizacije nasipa. Prvi put 60 tih godina prošlog stoljeća. Tada su izgrađene vertikalne armirano betonske greda kojima je gornji ležaj zatega usidrena u masivni betonski blok izgrađen iznad pruge, a donji ležaj temelj dubine cca 3m. Drugom sanacijom izvedenom 2002 god. Izgrađene su dvije dodatne armirano betonske horizontalne grede i geotehnička sidra. Na taj način je formirana sidrena armirano betonska roštilj – konstrukcija. Gradivo nasipa je homogenizirano injektiranjem, a izgrađen je i sustav bušenih drenova za prihvat podzemnih voda.

Sl. 1.3.54. Početak segmenta koji je izgrađen u siparu oko km 646+170 =646+120.

Sl. 1.3.55. Dio segmenta koji izgrađuje vapnenac na km 646+220/330 =646+170/280.




Dio: 1. List: 50


Sl. 1.3.56. Dio segmenta s betonskom potpornom konstrukcijom na km 646+220/270 =646+170 – 220.

Sl. 1.3.57. Dio segmenta na km 646+300/400 =646+250/350, koji je također izgrađen u siparu.

Sl. 1.3.58. Kraj zasjeka s desne strane pruge km 646+450 *646+400.

Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije nestabilne dionice u području Draga II.

U arhivi HŽ Infrastruktura pohranjeni su slijedeći dokumenti:

11. Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb – Rijeka u km. 646 + 1/3; Geotehnički istražni radovi i idejni projekt sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 11). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. u kolovozu 1991.

12. Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb – Rijeka u km. 646 + 1/3; Izvedbeni projekt sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 12). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. 1992 god.

13. Usporedba sa stanjem klizišta u vrijeme izrade projekta – Klizište Draga II; (u daljnjem

tekstu Dokument 13). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. 2000 god.




Dio: 1. List: 51


Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena je foraminiferski vapnenac (Pc,E, što na listu Crikvenica odgovara E1,2), koja je mjestimično prekrivena slojem siparišnog pokrivača, deluvija.

Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice za prvi dio vrijedi da je osnovna stijena je prekrivena pokrivačem – siparom. Drugi dio je izgrađen od osnovne stijene – vapnenca.

U okviru prikupljanja podloga za izradu projekta sanacije provedeni su geotehnički istražni radovi prikazani u Dokumentu 11. Dokument je izradio U okviru geotehničkih istražnih radova izvedeni su inženjersko geološki, geofizički i geomehanički istražni radovi. U elaboratu su dani podaci o geofizičkim, inženjerskogeološkim, hidrogeološkim, seizmičkim , geomehaničkim karakteristikama lokacije te o tektonskom sklopu.

Na karakterističnom geotehničkom profilu izdvojene su geotehničke sredine i to:

N – Nabačaj (nasip)

Qs2 – Sipar

E2,3 – Klastične naslage fliša

E1,2 – foraminiferski vapnenci

Iz geotehničkih modela na kojima su provedene geostatičke analize stabilnosti dobivene su procjene fizikalno mehaničkih karakteristika ovih materijala (Tabl. 1.3.25).

Tablica 1.3.25. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 646+100/510 =646+050/460.

Nasip

Kohezija C=0 KN/m2



Sipar

Kohezija C=0 KN/m2



Klastične stijene – fliš

Kohezija C=10 KN/m2



Parametri za sipar navedeni u tablici br. 1.3.25 vrijede za prvi dio zasjeka od km 646+100/170 =646+050/120 koji je izveden u siparu, dok za drugi dio zasjeka koji je izveden u vapnencima vrijede slijedeće karakteristike:

Za stijenu na drugom dijelu usjeka (km 646+170/330) procijenjeno je da se nalazi između BLOKOVITE i VRLO BLOKOVITE kategorije (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).




Dio: 1. List: 52


Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.26). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog segmenta pod dionice.

Tablica 1.3.26. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 646+170/330 =646+120/280, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.

hrapavost (Rr) neznatno hrapavo

3–4


trošnost stijenki (Rw) umjereno do neznatno trošno

4


SR = 55–65

GSI = 50–60

Sl. 1.3.59. Prognozni geotehnički profil približnog mjerila 1:500 na km 646+159.95 (Dokument 11, Geotehnički studio d.o.o. u kolovoz 1991).




Dio: 1. List: 53


Sl. 1.3.60. Prognozni geotehnički profil približnog mjerila 1:500 na km 646+179.95(Dokument 11, Geotehnički studio d.o.o. u kolovoz 1991).

Sl. 1.3.61. Prognozni geotehnički profil približnog mjerila 1:500 na km 646+199.95(Dokument 11, Geotehnički studio d.o.o. u kolovoz 1991).




Dio: 1. List: 54


Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: U ovom segmentu s desne strane pruge nalazi se zasjek varijabilne visine. Jednim dijelom (cca 50% dužine) je izgrađen u osnovnoj stijeni – vapnencu, a druga polovina u siparu i siparišnoj breči. Zasjek je, nakon iskopa, potrebno u dijelu gdje prolazi kroz sipar zaštititi potpornom konstrukcijom, Tip zaštite 7. U dijelu gdje prolazi kroz osnovnu stijenu na cca 10 % dužine neće trebati nikakva zaštita, na 50 % dužine Tip 1 zaštite, 20 % Tip 3, 10 % Tip 4 i 10 % Tip 5.

Na slikama br. 1.3.58 – 1.3.60 prikazani su prognozni geotehnički profili I–I – III–III približnog mjerila

1:500, za kilometarske položaje 646+159.95, 646+179.95 i 646+199.95 (Dokument 11, Geotehnički

studio d.o.o. u kolovoz 1991). Na prikazanim profilima prikazan je položaj i odnos inženjerskogeoloških

članova, odnosno geotehničkih sredina. Vidljivo je da su članovi E2,3 – fliš i E1,2 – foraminiferski

vapnenci u rasjednom kontaktu, a nasip je izgrađen većim dijelom u flišu, osim na profilu I – I, gdje je

dijelom izgrađen i u siparu.

1.3.19. SEGMENT 18 (KM 646+510 – 646+600 =646+460 – 646+550 – DRAGA TOMAŠIĆI)

Na ovom dijelu pruga je izgrađena na ravnom terenu. Proširenje će također biti na morfološki relativno ravnom terenu pa nije potrebno predvidjeti posebna osiguranja stabilnosti. S lijeve strane pruge nalazi se nasip, a s desne strane je zaravnjeni teren ograđen metalnom ogradom iza koje prolazi cesta. (Sl. 1.3.62).

Sl. 1.3.62. Zaravnjeni teren s desne, nasip s lijeve

strane pruge na km 646+550

Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena je foraminiferski vapnenac (Pc, E, odnosno na listu Crikvenica E1,2), koja je prekrivena slojem pokrivača, deluvija. Također je prekriven i kontakt foraminiferskih vapnenaca sa sedimentima gornjeg eocena - flišem (E2,3) koji prolazi ovim segmentom, što je vidljivo postupnom promjenom reljefa.

Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice osnovna stijena je prekrivena pokrivačem – siparom i siparišnim brečama.

Pregledom geotehničkih elaborata koji se nalaze u arhivi HŽ–a, ovim materijalima se pridružuju slijedeće fizikalno mehaničke karakteristike (Tabl. 1.3.27) :




Dio: 1. List: 55


Tablica 1.3.27. Vrijednosti parametara tla/stijene za segment pod dionice od km 646+510/600

=646+460/550.

Nasip

Kohezija C=0 KN/m2



Sipar

Kohezija C=5 – 10 KN/m2



Siparišna breča

Kohezija C=2 KN/m2



Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Na dijelu od km 646+510/600 =646+460/550 pruga prolazi ravnim terenom. S desne strane je cestovni podvožnjak i zaravnjeni, ogradom odvojeni teren. S lijeve strane je nasip koji ne pokazuje znakove nstabilnosti.

U ovom segmentu predviđa se dogradnja nasipa (Tip 8), s desne strane, bez izvedbe posebnih radova

na osiguranju stabilnosti nasipa s lijeve strane pruge.

1.3.20. SEGMENT 19 (KM 646+600 – 647+300 =646+500 – 647+250 – DRAGA III)

Na ovom dijelu pruga je u početnom dijelu izgrađena na nasipu a kasnije u zasjeku. Visina zasjeka je relativno mala (manja od 2 m).

Sl. 1.3.63. Početak segmenta pod dionice od km

646+600 =646+550.

Sl. 1.3.64. Željeznički pješački prijelaz i početak

odvodnog kanal s desne strane pruge na km

646+700 =646+650.




Dio: 1. List: 56


Sl. 1.3.65. Detalj odvodnog kanala s desne

strane pruge na km 646+750 =646+700.

Sl. 1.3.66. Objekt na kojemu je uočena

nestabilnost s desne strane pruge na km

646+750 =646+700.

Sl. 1.3.67. Pruga na dijelu segmenta od km

646+750/800 =646+700/750.

Sl. 1.3.68. Odvodni kanali s obje strane pruge,

desno s potpornim zidom na km 646+/900

=646+850.

Sl. 1.3.69. Završetak odvodnog kanala

propustom s desne strane pruge na km

647+200 = 647+150.

Sl. 1.3.70. Detalj propusta (galerija) na kraju

odvodnog kanala s lijeve strane pruge na km

647+250 =647+200.




Dio: 1. List: 57


Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), u podlozi se nalaze sedimenti srednjeg i gornjeg eocena (E2,3) – fliš, koji su prekriveni slojem pokrivača, deluvija. Također prema OGK, a i vizualnim pregledom na terenu utvrđeno je da je na području ovog i prethodnog segmenta, između km 646+300 i 647+000 prisutna promjena geološke granice, koja je pokrivena pokrivačem, stoga ju nije moguće precizno odrediti.

Pruga tako prolazi preko reversnog rasjeda koji predstavlja kontakt između foraminiferskog vapnenca i fliša i ulazi u sredinu gdje podlogu čini fliš, a na površini se nalazi sloj deluvija.

Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije nestabilne dionice u području Draga III.


14. Sanacija klizišta Draga III u km 647+2/3; Geotehnički istražni radovi i idejni projekt sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 14). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku 1991.

Osnovna obilježja geotehničke sredine dana su u elaboratu koji je izradio institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku u prosincu 1991. godine (Dokument 14).

Iz elaborata se izdvajaju dijelovi:

Prema OGK 1:100 000 i odgovarajućim tumačima za listove Labin i Crikvenica (1969. i 1970.), područje klizišta Draga III izgrađuju naslage raspona starosti gornje krede 2K2

3 ( campan) do gornjeg eocena E2,3.

Naslage campana zstupljene su kristaličnim bijelim, slabije uslojenim vapnencima, koji se nalaze u podlozi eocenskih sedimenata. Ove naslage su van područja kartiranja, sjevernije od zahvata detaljne inženjersko geološke karte mj. 1 : 1000 (Sl. 1.3.71), a kontakt s eocenskim naslagama je diskordantan (tektonsko – eroziona diskordanca).

Opis litoloških članova:

Sedimenti donjeg do srednjeg eocena (E1,2) zastupljeni su foraminiferskim vapnencima i utvrđeni su u sjevernom dijelu kartiranog područja. U terenu su uglavnom otkriveni i markirani strmim odsječcima, nasuprot znatno blažim nagibima terena koje izgrađuju fliške naslage. Kontakt prema fliškim naslagama, koje se na foraminiferske vapnence nadovezuju južnije je rasjednog kakartera ( reversni rasjed).

Sedimenti srednjeg do gornjeg eocena ( E2,3) obuhvaćaju cca 70 % snimljenog područja i uglavnom su pokriveni deluvijalnim pokrovom ili nasutim materijalima. Na širem području ove su naslage zastupljene laporima i pješčenjacima sa proslojcima i slojevima breča, numulitnih breča, konglomerata i rijetko vapnenaca.

U području kartiranja i istražnog bušenja utvrđeni su pretežno lapori, s tankim proslojcima pješćenjaka i siltita ( ponekad i debljim paketima pješćenjaka) i numulitnih mikrobreča.

Kvartarne naslage (Qd i QN) predstavljene su obronačnim tvorevinama i dijelom nasutim materijalima. U sastavu deluvijalnog pokrova zastupljene su gline i gline s kršjem vapnenaca i matičnih stijena u različitim omjerima. Nasuti materijali su uglavnom zastupljeni glinama s kršjem stijena i tucanika ili samo tucanikom, u dijelu gdje tucanik ima konstruktivnu funkciju u trupu pruge i zastornoj prizmi. Na inženjersko geološkoj karti (Sl. 1.3.68), ove dvije genetski različite tvorevine su razgraničene.




Dio: 1. List: 58


Prema OGK, kao i na osnovu inženjersko–geološkog kartiranja terena, utvrđeno je da su kredni vapnenci s čvrstim foraminiferskim vapnencima srednjeg eocena dijelom navučeni na fliške naslage srednjeg do gornjeg eocena. U skladu s tim kontaktom srednjeg eocena sa srednjim do gornjim eocenom je tektonskog karaktera (reversni rasjed).

U podrčju kartiranja utvrđene su i dvije ograničene zone foraminiferskih vapnenaca za koje se pretpostavlja da predstavljaju neerodirani ostatak pri čelu rasjeda (krutih) na mlađe (većim dijelom plastične) naslage, fliški sedimenti su tangencijalno poremećeni, dijelom uškriljeni i trošni ( osobito lapori pri čelu navlake) i zaliježu pod cca 450 prema čelu navlake. Pružanje slojeva je SZ–JI. Može se pretpostaviti da u području8 cijele istraživane lokacije slojevi zaliježu generalno prema SI ( u padinu).

Hidrogeološki odnosi:

Hidrogeološkim odnosima istraživane lokacije posebno obilježje daje odnos krednih i eocenskih vapnenaca i flišnih naslaga u rasjednom dodiru. Šire sjeverno zaleđe lokacije predstavlja vodosabirno područje i osnovni vodonosnik šireg područja između Rijeke i Bakra, kao barijeru, i na hipsometrijski najnižim područjima rasjednog kontakta karbonata sa flišom dolazi do pojave niza izvora i dobrim dijelom saturacije i flišnih sedimenata. Međutim, osnovne komunikacije podzemnih voda u flišu, odvijaju se u području kontakta deluvijalnog pokrova sa flišom. Intenzitet ovih komunikacija je uvjetovan litološkim sastavom pokrova (pretežno drobina ili pretežno glina), pa se na lokacijama propusnih naslaga pojavljuju stalni i povremeni izvori manjeg kapaciteta. U prirodnim i umjetnim depresijama na deluvijalnom pokrovu se nakon oborina formiraju male retencije, koje postupno gube vodu kroz dno. Niz izvora i jedna takva retencija utvrđeni su na istraživanoj lokaciji.

Tektonika

Kapaciteti izvora (kaptiranih i nekaptiranog) prikazani su za dan 30.10.1991. na inženjerskogeološkoj karti, prilog 1. Inženjerskogeološkim kartiranjem je utvrđeno da glavnina podzemnih voda na području iznad pruge izvire na dva kaptirana izvora, i ova je voda kanalizirana na način kako je to prikazano na karti.

U drenažnu galeriju, uglavnom putem kaptiranih i kanaliziranih izvora, iz vertikalnog šahta teče oko 3

l/min, međutim voda teče uglavnom oko obloge galerije, da bi se u jednom dijelu (klizna ploha) i izgubila

te se ponovno pojavila na izlazu iz galerije u količini od oko 1 nl/min. Nakon kraćeg površinskog tečenja

ova voda ponire u nasip i deluvijalni pokrov ispred galerije.

Neposredno uz sondu S–3, također izvire voda (cca 1,2 l/min) i nakon kratkog površinskog tečenja ponovno ponire.

Na geotehničkim profilima 1–1' i 2–2' ucrtani su nivoi podzemnih voda na dan 30. 10. 1991. (Sl. 1.3.69). Utvrđene pojave podzemnih voda u sondama upućuju na konstataciju da je deluvijalni pokrov dobrim dijelom saturiran, a stanje se dodatno pogoršava nakon dugotrajnih oborina.

Inženjerskogeološke značajke sedimenata

Na dijelu ove poddionice teren je bio nestabilan. Taj lokalitet nazivan je klizište Draga II. Za pojavu ovog klizišta značajne su inženjersko geološke karakteristike deluvijalnog pokrova i flišnih sedimenata.

Fliški sedimenti srednjeg do gornjeg eocena zastupljeni su laporima, uglavnom čvrstog konzistentnog stanja, osim u području sonde S–1, gdje su ispitivanjem prirodne zbijenosti SPT do dubine 7,5 metara utvrđeni polučvrsti lapori. Vjerojatno je to posljedica, najznačajnije tangencijalne poremećenosti slojeva i povećane trošnosti, pa se u tom smislu trošnost očekuje i sjevernije nod sonde u profilu 1 – 1'.




Dio: 1. List: 59


Proslojci i deblji paketi pješčenjaka, siltita i mikrobreča (S–2) su čvrstog konzistentniog stanja, a slojevi zaliježu u brdo. Ispitivanja prirodne zbijenosti tla u svim sondama upućuju na konstataciju da su fliški sedimenti srednjeg do gornjeg eocena stabilni, tj. Nisu mogli biti zahvaćeni klizanjem.

Geotehničke karakteristike tla

Materijali u sastavu deluvijalnog pokrova, prema geotehničkim profilima, ne prelaze debljinu od cca 4m (osim mjestimično), a veća debljine materijala u pokretu bilježe se na mjestima gdje ima i nasipanih materijala. Deluvijalni pokrov zastupljen je pretežno glinama srednje do visoke plastičnosti, smeđih tonova, pretežno srednje do teško genječivog konzistentnog stanja. U glinama je utvrđene primjesa drobine, samaca i fragmenata vapnenca i drugih čvršćih varijeteta osnovnih stijena u različitom postotku, što je vidljivo i iz granulometrijskog sastava istih. Najčešći varijeteti glina s nešto pjeskovite frakcije i sitnog šljunka, determinacijom jezgre su utvrđeni u dubljem dijelu pokrova, pri kontaktu s fiškim naslagama.

Na osnovi provedenih istraživanja ( terenska, geološka i laboratorijska) usvojeni su slijedeći fizikalno mehanički parametri pojedinih članova:

Tablica 1.3.28. Vrijednosti parametara tla na dijelu segmenta pod dionice od km 647+200/300

=647+150/250

Pokrivač

Kohezija Cv=19 KN/m2, Cr=0 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φv=21°, Φr=21°


Vršni parametri čvrstoće mjerodavni su za materijal u zonama koje do sada nisu bile zahvaćene kljizanjem i usvojeni su na donjoj granici vrijednosti dovijenih ispitivanjem. Rezidualni parametri mjerodavni su za materijal na postojećoj kliznoj plohi. Obzirom na veličinu dosad ostvarenih pomaka i na prisutnost nekoherentnih čestica u pokrovnom materijalu usvojene su vrijednosti rezidualne čvrstoće koje odgovaraju čvrstoći punog omekšavanja.

Iz svega viđenog za vrijeme obilaska i pregleda terena, kao i na osnovi podataka sadržanih u postojećoj geotehničkoj dokumentaciji, ova pod dionica je vrlo upitnog stupnja stabilnosti u postojećem stanju. Realno je za pretpostaviti da su postojeći faktori sigurnosti na destabilizaciju vrlo niski i blizu Fs = 1. Zbog toga će u slučaju dogradnje novog kolosijeka sa sjeverne strane, ovom elementu trebat posvetiti veliku pažnju. Bilo kakva intervencija u smislu iskapanja padine ili nasipavanja iste može izazvati destabilizaciju terena. Projektno rješenje treba sadržavati sve potrebne elemente osiguranja stabilnosti terena u fazama izvedbe i eksploatacije objekta.

Najveći doprinos povećanju stupnja stabilnosti terena treba tražiti u rješenjima kojima se dreniranjem površinskog, deluvijalnog materijala smanjuju pritisci vode a time i posmična naprezanja na kontaktu pokrivača i fliša u podlozi. Prihvat horizontalnih opterećenja od tla treba ostvariti potpornom konstrukcijom temeljenom u stabilnoj podlozi. Za očekivati je primjenu dubokog temeljenja (piloti).

Obzirom na specifičnost lokacije i potrebu dubokog temeljenja potporne konstrukcije, ova zaštita se

stavlja u posebnu kategoriju Tip 7a.

U elaboratu je dana inženjersko geološka karta (Sl. 1.3.71) na kojoj su izdvojeni IG članovi:




Dio: 1. List: 60


Qd – Deluvijalni pokrov – Kvartar, sastavljen od glina srednje do visoke plastičnosti, učestalo s kršjem i samcima vapnenca, srednje do teško gnječivog konzistentnog stanja.

QN/Qd – Zastorna prizma i nasip (drobina), nasip iz deluvijalnog pokrova i deluvijalni pokrov kao predhodno (kvartar – nasip+ deluvijalni pokrov)

E2,3– Lapori s tankim do debljim proslojcima pješćenjaka, siltita i numulitnih mikrobreča (srednji do gornji eocen)

E1,2 – Foraminiferski vapnenci (donji do srednji eocen)

Sl. 1.3.71. Inženjerskogeološka karta klizišta Draga III u km 647+2/3, približnog mjerila 1: 1000,

(Dokument 14 – Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku 1991.




Dio: 1. List: 61


Sl.

1.3

.72. G

eote

hn

ički pro

fili

1 –

1' i

2 –

2',

kliz

ište

Dra

ga

III u

km

647+

2/3

; p

ribliž

nog

mje

rila

1: 5

00

, (D

okum

ent

14 –

In

stitu

t

gra

đe

vin

ars

tva

Hrv

ats

ke

, Z

avo

d z

a g

eote

hn

iku

199

1.




Dio: 1. List: 62


1.3.21. SEGMENT 20 (KM 647+300 – 647+700 = 647+250 – 647+650 – DRAGA IV)

Na ovom dijelu pruga je izgrađena na nasipu, maksimalne visine do 26 metara (Sl. 1.3.73 – 1.3.76). Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije nestabilne dionice u području Draga IV.

Sl. 1.3.73. Početak segmenta pod dionice na km 647+300 = 647+250.

Sl. 1.3.74. Segment pod dionice od km 647+300 – 647+700 = 647+250 – 647+650.

Sl. 1.3.75. Detalj nasipa na cca km 647+500 = 647+450.

Sl. 1.3.76. Cestovni nadvožnjak (Autocesta Rijeka – Zagreb) na cca km 647+710 = 647+660

Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D.

Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), podlogu čine sedimenti srednjeg do gornjeg

eocena ( E2,3) – fliš koji su na kraju segmenta u kontaktu s foraminiferskim vapnencima (Pc,E odnosno

E1,2).


1. Idejno rješenje sanacije – Sanacija nestabilnog nasipa Draga IV u km 647+300/700; (u daljnjem tekstu Dokument 15). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske (2004).




Dio: 1. List: 63


Opis građevine dan je u Dokumentu 15, gdje se ističe slijedeće:

Stanje nasipa

Na predmetnom potezu pruga je u visokom nasipu, visine 20–tak metara. Duljina visokog nasipa je cca

400 m., a za izvedbu je utrošeno 330 000 m3 materijala ( od čega u širi plato 150 000 m3, a u sami nasip

180 000 m3). Površina nasipa obložena je rukom slaganom kamenom oblogom. Nagibi pokosa su 1 :

1,3 do 1 : 1,5, što je prestrmo i faktori sigurnosti za stabilnost pokosa za ovakav tip građevine su premali.

Na nasipu su prisutni vidljivi tragovi odstupanja od osnovne geometrije i sanacija izvedenih u prošlosti ( možda već i tijekom gradnje). Najjasnija su oštećenja koja ukazuju na plitka klizanja unutar nasipa ( slijeganja bankina i lokalna ispupčenja obloge), dok se nožična klizanja i klizanja nasipa po podlozi prije pretpostavljaju na osnovi izvedenih intervencija nego što se uočavaju.

Geotehničkim istražnim radovima nije se uspjelo decidirano utvrditi vrijeme nastanka i mehanizme pojedinih poremećaja nasipa, kao niti njihovu sadašnju aktivnost. Nije se uspjelo utvrditi niti koji su potezi više ili manje ugroženi. Sve to nije bilo moguće ostvariti i zbog toga jer nedostaje sistematski prikupljenih bi obrađenih podataka. Nedostaju podaci o gradnji nasipa i uočenim poremećajima i intervencijama na nasipu. Nedostaje podataka praćenja stanja nasipa geodetskim opažanjima u duljem periodu ( s eliminiranjem utjecaja radova na pruzi na rezultate opažanja). Uočene deformacije nije moguće potpuno povezati (zbog nasipavanja materijala po oblozi) i jednoznačno interpretirati. U periodu u kojem su izvedeni geotehnički istražni radovi niti geodetskim opažanjima niti mjerenjima u inklinometrima nisu ustanovljeni pomaci koji bi dokazali da su pojedina klizanja aktivna.

Ustanovljeno stanje nasipa (slaba zbijenost materijala, prestrmi pokosi, nedovoljna širina u kruni) i oštećenja koja su uočena (slijeganja bankina, naginjanje električnih stupova, ispupčenja obloge) zahtijevaju pristupanje sanaciji.

Mjerama sanacije, zbog ustanovljenog stanja i nemogućnosti izdvajanja zona s problemima od onih u kojima problemi ne postoje, morat će se obuhvatiti cijeli nasip po duljini i visini.

Geotehničke karakteristike nasipa i podtla

Nasip je najvećim dijelom izgrađen od krupnog lomljenog kamena ( koji se pri bušenju drobi u kršje i drobinu). Učestalo su prisutne primjese gline i praha, pa se na pojedinim dubinama materijala nasipa može klasificirati i kao kameno kršje s prekomjerno gline do glina s kršjem. U gornjim zonama često je prisutan tucanik zastorne prizme.

U početnim stacionažama istraživanog poteza, od km 647+300 nasip je u dubljem dijelu izgrađen uglavnom od flišolikih naslaga (pretežno lapor, koji je degradiran u rezidualne gline). Ovaj materijal vjerojatno je nasipavan direktno iz iskopa obližnjih zasjeka i usjeka na nižim stacionažama. U nastavku, do kraja istraživane dionice km 647 + 700, u nasip je ugrađivan kameni materijal.

Materijal nasipa je relativno slabe zbijenosti, što kod nasipa od kamenog materijala pretpostavlja da su

šupljine između krupnih komada kamena slabo ispunjene, odnosno da je cijeli nasip pun šupljina. Može

se reći da je generalno gledano nasip u stanju rahle do srednje zbijenosti. To je posljedica načina

gradnje i nedostatka sredstava za zbijanje kamenog materijala u vrijeme gradnje, te neodgovarajućeg

granulometrijskog sastava koji bi omogućavao kvalitetnije zbijanje.

U podlozi nasipa izdvojene su dvije zone.

U površinskom dijelu terena ustanovljene su gline visoke, rijetko srednje, plastičnosti. Pripadaju proluvijalnim (aluvijalnim i deluvijalnim) naslagama i jezerskim (?) sedimentima kvartarne starosti (pretežno glina i organske gline visoke plastičnosti, kad–kad šljunkovite ili pjeskovite). Materijal je teško




Dio: 1. List: 64


gnječivog do polučvrstog konzistentnog stanja. U ovoj zoni tla prisutne su i rezidualne kalcitične gline visoke plastičnosti s trošnim članovima flišolike serije teško gnječivog do polučvrstog (i čvrstog) konzistentnog stanja . Procjena debljina ove zone je do 4 m, ali može biti i veća.

Ispod površinskih glinovitih materijala do konačnih dubina bušenja ustanovljene su flišolike serije materijala: lapori, lapori glinoviti, pješčenjaci, siltiti. Radi se o relativno nestišljivim materijalima, čvrstog konzistentnog stanja.

Na lokaciji nasipa su dva ponora u kojima se gubi površinska voda iz stalnih i povremenih tokova i nakon padalina. Nivoi plavljenja ponornih zona su do cca 86 m.n.m. ali kod dugotrajnih prekapacitiranja protoka uviranja u ponorne zone (dugotrajne oborine) vjerojatno su mogući kratkotrajni nivoi plavljenja i do cca 88 m.n.m. tada je moguća i potpuna saturacija sjeveroistočnog dijela trupa nasipa Draga –4.

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Na osnovi provedenih istraživanja opisanih u dokumentu 15 ( terenska, geološka i laboratorijska) usvojeni su slijedeći fizikalno mehanički parametri pojedinih članova: Fizikalno mehanički parametri materijala prikazani su u tablici 1.3.29.

Tablica 1.3.29. Vrijednosti parametara tla/stijene za segment pod dionice od km 647+300/700 =

647+250 – 647+650.

Nasip

Kohezija C=0 KN/m2



Podloga

Kohezija Φv=0°, Φr=0°

Kut unutarnjeg trenja Φ=10 – 35°


Kao tehničko rješenje, sukladno Dokumentu 15, predlaže se dogradnja nasipa (Tip 8) s desne strane

pruge, cijelom dužinom ovog segmenta pod dionice. Osim toga, prilikom izvedbe radova predviđa se i

sanacija postojećeg nasipa primjenom radova stabilizacije i homogenizacije cca 20 % volumena tijela

nasipa (Tip 9).

1.3.22. SEGMENT 21 (KM 647+700 – 648+250 = 647+650 – 648+200 – USJEK SV. ANA)

Pedesetak metara nakon opisanog nasipa iznad pruge prelazi cestovni nadvožnjak. Na kilometarskom položaju cca km 647+730 = 647+680 pruga ulazi u usjek koji je mjestimično visok i do 30 m (Sl.1.3.76 – 1.3.84).

Na pojedinim kraćim segmentima stijena je jače raspucana, smjer pukotina nepovoljan ili je kod iskopa u nožičnom dijelu odvaljena veća količina stijenskog materijala.

U početnom dijelu usjek je vrlo visok. Ovi razlozi uvjetovali su da se lokalno poduzmu mjere dodatnih osiguranja stabilnosti pokosa stijene. Primijenjene metode dodatne stabilizacije su torkretiranje bez ili sa drenovima, zapunjavanje većih šupljina kamenim zidovima. Na kraju usjeka izgrađen je zaštitni betonski zid. Na nekim dijelovima je nužno potrebno poduzeti dodatne radnje u cilju osiguranja stabilnosti stijenskih pokosa.




Dio: 1. List: 65


Sl. 1.3.77. Početak segmenta na km 647+700

= 647+650, prolaz ispod nadvožnjaka.

Sl. 1.3.78. Segment od km 647+750/800 , =

647+700/750 djelomično je zaštićen torkretom.

Sl. 1.3.79. Detalj na km 647+850 = 647+800,

usjek djelomično zaštićen kamenom zidanom

oblogom.

Sl. 1.3.80. Potporni zidovi s obje strane usjeka na

km 647+920/950 = 647+870/900, usjek je manje

visine.

Sl. 1.3.81. Cestovni nadvožnjak na km

648+000 = 647+950, usjek visine cca 25 m.

Sl. 1.3.82. Nakon km 648+000 = 647+950, visina

usjeka se postepeno smanjuje.




Dio: 1. List: 66


Sl. 1.3.83. Erozija stijenske mase na km

648+150 = 648+100 na desnoj strani usjeka

ispadanje manjih blokova.

Sl. 1.3.84. Kraj usjeka na km 648+200/250

= 648+150/200, izgrađen je od drobljenog

stijenskog materijala.

Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i svijetli krupnozrnati pjeskuljavi dolomiti (K2

1,2 ).

Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijenu u ovom segmentu (km 647+700 – 648+250 = 647+650 –

648+200) procijenjeno je da se nalazi između BLOKOVITE i VRLO BLOKOVITE kategorije (SR), a

pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).

Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.29). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog segmenta pod dionice.

Tablica 1.3.30. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 647+700 – 648+250 = 647+750 – 648+200, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


hrapavo 3



umjereno do

neznatno

trošno

4


SR = 45–70

GSI = 45–60

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka, potrebno je osigurati sigurno odvijanje prometa. Jedna od mogućnosti je primjena barijera za zaustavljanje odrona (Tip zaštite 6). Time bi se zaštitila pruga, vozila na njoj i okolni objekti (nadvožnjak na autocesti Rijeka –




Dio: 1. List: 67


Zagreb na početku segmenta, ali i stambeni objekti koji se nalaze u blizini. Pješački nathodnik i cestovni nadvožnjak koji se također nalaze na ovom segmentu trebati će zamijeniti novim objektima.

Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost će trebati osigurati. Predviđa se 10 % površine bez zaštite, 30 % površine Tipom 1, 20 % Tipom 2, 10% Tipom 3, 15 % Tipom 4 i 15 % Tipom 5. Također, predviđa se primjena osiguranja od odrona (Tip 6), nakon proširenja usjeka. Postojeći pokos s lijeve strane usjeka će trebati zaštititi primjenom sličnih sustava.

1.3.23. SEGMENT 22 (KM 648+250 – 648+450 = 648+200 – 648+400 – STAJALIŠTE VEŽICA)

Na lijevoj strani pruge nastavlja se zasjek, dok se na desnoj strani gledano u smjeru Rijeke pruga nalazi u ravnini originalnog terena (Sl.1.3.85 – 1.3.86). Dogradnja drugog kolosijeka izvodila bi se, dakle na praktički ravnom terenu. U ovom segmentu je predviđena izgradnja novog stajališta Vežica.

Sl. 1.3.85. Pruga na km 648+280/350

= 648+230/300

Sl. 1.3.86. Pruga na km 648+400/450

= 648+350/400

Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i svijetli krupnozrnati pjeskuljavi dolomiti (K2

1,2 ). Na ovom dijelu pod dionice dolomiti su u kontaktu sa sivim i smeđim homogenim pločastim vapnencima (K2

1,2 )

Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice osnovna stijena je prekrivena pokrivačem. Debljina pokrivača koji je mješavina odlomaka stijene i gline, a procjenjuje se da ne prelazi 2 metra. Fizikalno mehanički parametri pokrivača slični su onim u prethodnim segmentima.

Tablica 1.3.31. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 647+300/700 = 647+350 – 647+650.

Sipar

Kohezija C=2 KN/m2






Dio: 1. List: 68


Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Za dogradnju paralelnog kolosijeka na ovom segmentu

pod dionice, obzirom da je teren s desne strane postojeće pruge u ravnini buduće nivelete, nakon

proširenja se ne predviđaju radovi posebnog osiguranja stabilnosti usjeka niti nasipa.

1.3.24. SEGMENT 23 (KM 648+450 – 648+810 = 648+400 – 648+760 – VEŽICA)

Na ovom dijelu pruga je izgrađena u usjeku (Sl. 1.3.87 – 1.3.94). Na početku usjeka, u km 648+470 = 648+400 – 648+760, nalazi se cestovni nadvožnjak koji će zbog proširenja pruge biti potrebno ukloniti i zamijeniti novim objektom (Sl.1.3.87). Maksimalna visina usjeka iznosi 8 m.

Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2

1,2 ).

Sl. 1.3.87 Cestovni nadvožnjak na km

648+470 = 648+420, vidljivo je spadanje

manjih blokova.

Sl. 1.3.88. Usjek na km 648+500 = 648+450

djelomično je prekriven vegetacijom

Sl. 1.3.89. Erozija stijenske mase na km

648+550 = 648+500 na desnoj strani usjeka

(označeno crvenom bojom)

Sl. 1.3.90. Usjek na km 648+560/600 =

648+510/550 djelomično je zaštićen

torkretom




Dio: 1. List: 69


Sl. 1.3.91. Stijena na km 648+650 = 648+600

je boljih mehaničkih karakteristika

Sl. 1.3.92. Kraj usjeka na km 648+700/810

= 648+650/760

Sl. 1.3.93. Usjek je djelomično zaštićen

betonskim zidom na km 648+710 = 648+660

Sl. 1.3.94. Na kraju usjeka na km 648+800/810

= 648+750/760 stijena je boljih mehaničkih

karakteristika

Inženjerskogeološke karakteristike: U početnom dijelu desni dio usjeka gledano u smjeru Rijeke je iskopan u jako okršenoj vapnenačkoj stijeni.

Vapnenačka stijena na ovom dijelu po broju pukotina po jedinici volumena spada u kategoriju BLOKOVITA / POREMEĆENA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).

Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.32). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.

Tablica 1.3.32. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 648+450/500 = 648+400 – 648+450, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


hrapavo 3





Dio: 1. List: 70



umjereno do

neznatno

trošno

2


SR = 25–35

GSI = 30–38


Iza cestovnog nadvožnjaka od st. 648+500 do 648+710 = 648+450 – 648+660 stijena je manje razlomljena. Pukotinski sustav je orijentacije u zasjek, mjestimično pod kutem > 60°. Uslijed degradacije nižih dijelova zasjeka, viši dijelovi u nekim zonama doživljavaju slom, jer se ponašaju kao konzole i izloženi su vlačnim naprezanjima.

Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena ovdje spada u kategoriju VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.33). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog segmenta pod dionice.

Tablica 1.3.33. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 648+500/700 = 648+450/650,



hrapavo 3



umjereno do

neznatno

trošno

4


SR = 40–55

GSI = 43–55

Mjestimično su prisutni dijelovi jače raspucalosti, posebice u zoni od 648+560/710 = 648+510/660. Na dijelu površina zasjeka je dodatno stabilizirana oblogom od torkreta, a na dijelu oko 648+710 = 648+660 osiguranje pruge od odlomljenih dijelova stijenske mase riješeno je izgradnjom zaštitnog betonskog zida. Iza km 648+710 = 648+660, sve do kraja usjeka 648+810 stijena je manje raspucala i boljih je mehaničkih karakteristika.

Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju BLOKOVITA do VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.34). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog segmenta pod dionice.




Dio: 1. List: 71


Tablica 1.3.34. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 648+700/810 = 648+650+760, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


hrapavo 3



umjereno do

neznatno

trošno

4


SR = 55–70

GSI = 50–63

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Nakon proširenja usjeka, u svrhu osiguiranja lokalne i globalne stabilnosti zasjeka na nivou studije se predviđa prinmjena tipova zaštite : 20 % bez zaštite, 40 % Tip 1, 10 % Tip 2, 30 % Tip 5.

Na području dijela prethodnog, ovog i tri slijedeća segmenta planiran je remont stare i izgradnja nove

dvokolosiječne pruge zbog prilagodbe geometrije trase pruge.

1.3.25. SEGMENT 24 (KM 648+810 – 648+890 = 648+760 – 648+840 – STAJALIŠTE PODVEŽICA)

Pruga je izgrađena na zaravnjenom platou (Sl. 1.3.95 – 1.. Proširenje pruge i izgradnja novog stajališta Podvežica planirano je na području ovog i prethodnog segmenta.


1,2 ).

Sl. 1.3.95. Pruga na km 648+810/850 =

648+760/800

Sl. 1.3.96. Pruga na km 648+850/890 =

648+800/840, s desne strane nalazi se

stambeni objekt




Dio: 1. List: 72


Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice osnovna stijena je prekrivena pokrivačem. Pretpostavlja se da leži na tankom pokrivaču koji izgrađuje mješavina kamenog kršja, pomiješanog s nešto gline i praha.

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Fizikalno mehanički parametri pokrivača slični su onim koje ima prije opisani. Gruba procjena fizikalno mehaničkih karakteristika takvog materijala je:

Tablica 1.3.35. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 648+810/890.


Kohezija C=0 KN/m2


Modul stišljivosti Ms=6 – 8 MN/m2

Za dogradnju paralelnog kolosijeka na ovom segmentu pod dionice, obzirom da je teren u ravnini

buduće nivelete, nakon proširenja pruge ne predviđaju se radovi posebnog osiguranja stabilnosti usjeka

niti nasipa.

1.3.26. SEGMENT 25 (KM 648+890 – 649+000 = 648+840 – 648+950 – PODVEŽICA)

Na ovom dijelu pruga je izgrađena u niskom usjeku. Predviđen je remont postojeće i izgradnja nove dvokolosiječne pruge zbog prilagodbe geometrije nove trase.


1,2 ).

Inženjerskogeološke karakteristike: U početnom dijelu desni dio usjeka gledano u smjeru Rijeke je iskopan u jako okršenoj vapnenačkoj stijeni.

Vapnenačka stijena na ovom dijelu po broju pukotina po jedinici volumena spada u kategoriju BLOKOVITA do VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.36). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.

Tablica 1.3.36. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 648+890 – 649+000 = 648+840 – 648+950, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


3



4





Dio: 1. List: 73


SR = 55–65

GSI = 30–38


Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Pretpostavlja se da nakon proširenja usjeka, novi pokos

neće trebati posebno štititi zbog male visine usjeka. Za dogradnju paralelnog kolosijeka na ovom

segmentu pod dionice na desnoj strani pruge nema tehničkih zapreka.

1.3.27. SEGMENT 26 (KM 649+000 – 649+350 = 648+950 – 649+300 – NASIP PODVEŽICA PEĆINE)

Na početnom dijelu ovog segmenta planiran je remont postojeće i izgradnja nove dvokolosiječne pruge, koja se spaja s postojećom prugom kod km 649+200 = 649+250 i proširenje postojećeg nasipa, koji je mjestimično visok i do 30 m. Planirana je dogradnja nasipa s desne strane pruge.

Pruga je izgrađena na visokom nasipu. Iako nije poznato od kojeg je materijala izgrađen nasip, logično se nameće zaključak da bi to trebao biti kameni materijal koji je dobiven iskopom usjeka ispred i iza ovog segmenta pruge. Kako je geološka sredina na tim dijelovima bitno drugačija nego u prethodno opisanim segmentima (osnovna stijena nije u kontaktu s flišem, deluvijem ili siparima kao kod segmenata u blizini naselja Draga) nameće se zaključak da su i mehaničke karakteristike gradiva nasipa bolje od onih na nasipima u naselju Drage. U arhivi tvrtke HŽ infrastruktura ne postoji dokumentacija gdje bi se mogli naći geotehnički podaci o ovom dijelu pruge. Ta činjenica govori u prilog tome da se ovaj nasip i zona oko njega nije geotehnički istraživala za vrijeme eksploatacije pruge, te da je gradivo nasipa, a time i građevina kao takva, stabilnija i manje deformabilna od nasipa u naselju Drage.

Sl. 1.3.98. Nasip na Pećinama na km 649+000/350 = 648+950 – 649+300

Vizualnim pregledom je ustanovljeno da je sjeverni pokos postojećeg nasipa na većoj površini prekriven kamenim materijalom koji je tu dospio kao ostatak u redovnim održavanjima pruge.


1,2 ).




Dio: 1. List: 74


Inženjerskogeološke karakteristike: Gruba procjena fizikalno mehaničkih karakteristika materijala nasipa je:

Tablica 1.3.37. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 649+000/350.


Kohezija C=0 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φ=35° – 40°

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: U cilju utvrđivanja temeljnog tla nasipa i debljine pokrivača, u okviru ovih istraživanja provedena su geofizička mjerenja. Snimljen je jedan refrakcijski seizmički profil na terenu sjeverno od postojećeg terena. Svrha ovog istraživanja je bilo utvrđivanje debljine pokrivača koji leži na osnovnoj stijeni, a sve u cilju procjene dubine temeljenja budućeg nasipa koji bi se dogradio s desne strane postojećeg. Rezultati geofizičkih ispitivanja, metodom seizmičke refrakcije upućuju na to da je pokrivač (za koji se pretpostavlja da je izgrađen od mješavine gline i vapnenog kršja) debljine cca 1,5 - 2 m. Prema refrakcijskom profilu RF-2 (Prilog 3.2.2), ratsrošena stijena, materijal pogodan za temeljenje, očekuje se do dubine od cca 5 – 8 m. Podaci o geofizičkim istraživanjima nalaze se poglavlju 1.4. Geofizička ustraživanja.

Kao tehničko rješenje predlaže se dogradnja nasipa (Tip 8) s desne strane pruge, cijelom dužinom ovog

segmenta pod dionice. Također se predviđa stabilizacija i homogenizacija cca 30% volumena tijela

postojećeg nasipa (Tip 9).

1.3.28. SEGMENT 27 (KM 649+350 – 649+600 = 649+300 – 649+550 – USJEK PEĆINE)

Na ovom dijelu pruga je izgrađena u usjeku (Sl.1.3.99 – 1.3.100). Planirano je proširenje pruge i izgradnja drugog kolosijeka s desne strane postojećeg. Na km 649+430 nalazi se cestovni nadvožnjak koji je nakon proširenja potrebno zamjeniti novim objektom.

Sl. 1.3.99. Početak usjeka s cestovnim nadvožnjakom na km 649+430 = 649+380

Sl. 1.3.100. Usjek na km 649+550, = 649+500 na izlazu iz usjeka vidi se poslovni objekt Tower Centar Rijeka




Dio: 1. List: 75



1,2 ).

Inženjerskogeološke karakteristike: Materijal u usjeku je vapnenačka stijena manje raspucanosti.

Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju BLOKOVITA do VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.38). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.

Tablica 1.3.38. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 649+300/600 = 649+300/550, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


3



4


SR = 55–65

GSI = 30–38

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Kao i kod prethodnih segmenata, prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka, potrebno je osigurati sigurno odvijanje prometa. Jedna od mogućnosti je primjena barijera za zaustavljanje odrona (Tip zaštite 6). Time bi se zaštitila pruga, vozila na njoj i okolni objekti koji se nalaze u blizini. Cestovni nadvožnjak koji se također nalazi na ovom segmentu trebati će zamijeniti novim objektom.

Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost će trebati osigurati. Predviđa se 10 % površine bez zaštite, 30 % površine Tipom 1, 20 % Tipom 2, 10% Tipom 3, 15 % Tipom 4 i 15 % Tipom 5.

Postojeći pokos s lijeve strane usjeka će trebati zaštititi primjenom sličnih sustava.

1.3.29. SEGMENT 28 (KM 649+600 – 650+815 = 649+550 – 650+765 – STAJALIŠTE PEĆINE)

Na ovom dijelu pruga prolazi kroz postojeći kolodvor Pećine (Sl. 1.3.101 – 1.3.108).

Na izlazu iz kolodvora odvaja se jedan kolosijek desno koji vodi u spiralni tunel prema robnom terminalu Brajdica, a glavni kolosijek nastavlja prema kolodvoru Rijeka. Na području ovog segmenta planirana je izgradnja drugog kolosijeka s desne strane postojećeg i izgradnja novog stajališta Pećine.

Prije ulaska i kroz kolodvor Pećine pruga je izgrađena u zasjeku relativno male visine (do 3 m). Zasječeni materijal je pokrivač izgrađen od mješavine gline i stijenskog kršja.




Dio: 1. List: 76


Sl. 1.3.101. Željezničko pješački prijelaz kod Tower Centra Rijeka na km 649+600 = 649+550.

Sl. 1.3.102. Zasječeni teren desno od pruge na km 649+620 = 649+570.

Sl. 1.3.103. Odvajanje kolosijeka za Brajdicu (u sredini) i slijepog kolosijeka (desno) na km 650+100 = 650+050.

Sl. 1.3.104. Lijevi kolosijek (kolodvor Rijeka), srednji (Brajdica) i desni, slijepi kolosijek na km 650+200 = 650+150.

Sl. 1.3.105. Zasjek s objektom, potpornim zidom na km 650+500 = 650+450.

Sl. 1.3.106. Niski zasjek na km 650+600 = 650+550.




Dio: 1. List: 77


Sl. 1.3.107. Zasjek s potpornim zidom na km 650+630 = 650+580.

Sl. 1.3.108. Niski zasjek (desno) na km 650+750 = 650+700.

Slijedi opet zasjek izveden u slobodnom iskopu, postupno sve veće visine, sve do km 650+400 gdje počinje odvajanje kolosijeka za Brajdicu. Ovdje je izgrađena konstrukcija koja se sastoji od dva potporna kamena zida visine cca 8 m. Uloga joj je osiguranje visinskih skokova tri kolosijeka. Južnog prema kolodvoru Rijeka, srednjeg prema Brajdici i sjevernog, slijepog koji završava nakon stotinjak metara u prirodnom terenu, ispod stambene građevine, nebodera.

U nastavku je visinski skok između platoa na kojem je izgrađena pruga i parkirališta osiguran potpornim kamenim zidom. Dalje, od km 650+400 = 650+350 do kraja segmenta 650+815 = 650+765 sjeverni rub pruge je izveden u zasjeku, u vapnenačkoj stijeni.


1,2 ) koja je mjestimično pokrivena slojem pokrivača neutvrđene debljine.

Inženjerskogeološke karakteristike: Na početku segmenta zasjek je izgrađen od materijala koji je pokrivač, mješavine gline i stijenskog kršja, a pri kraju segmenta zasjek čini vapnenačka stijena. Završni dio zasjeka, neposredno ispred konstrukcije željezničkog nadvožnjaka iskopan je u mješavini gline i kršja.

U tablici 1.3.39 dani su parametri za početak i kraj segmenta.

Tablica 1.3.39. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 650+350/810 = 650+300 – 649+765.


Kohezija C=2 KN/m2


Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji i procijenjene su GSI vrijednosti prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.

U tablici 1.3.40 dani su parametri za središnji dio segmenta, nadvožnjak koji je temeljen u stijeni.




Dio: 1. List: 78


Tablica 1.3.40. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 650+450/500 = 650+400 – 650+450 izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


3



4


SR = 45–55

GSI = 45–55

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Planirana je izgradnja nove dvokolosiječne pruge sve do kolodvora Rijeka, uz prethodni remont postojeće pruge. Na taj način trasa osi oba kolosijeka se prilagođava postojećem prostornom stanju, stoga s geotehničkog stajališta ne bi trebalo biti većih problema. Obzirom da se ovaj segment pruge nalazi u urbanoj sredini, s objektima razmještenim s obje strane pruge (prometnice i stambeni objekti) za vrijeme izvođenje radova potrebno je paziti na stabilnost navedenih objekata. Za vrijeme izvođenja radova planira se preusmjeravanje prometa preko Terminala Brajdica i ulice Riva do kolodvora Rijeka.

Od građevina kojima se osigurava stabilnost zasječenog dijela terena predviđa se izgradnja potpornih konstrukcija, Tip zaštite 7 i to u dužini cca 30 % segmenta što iznosi cca 350 m. potporne konstrukcije predvidive prosječne visine 3 metra. Ostale dijelove segmenta nije potrebno štititi.

1.3.30. SEGMENT 29 (KM 650+815 – 651+000 = 650+765 – 650+950 – PODVOŽNJAK KUMIČIĆEVA)

Na ovom dijelu pruga je položena na konstrukciju, željeznički nadvožnjak preko Kumičićeve ulice i ulice Janka Polić Kamova (Sl. 1.3.9 – 1.3.10).

Sl. 1.3.109. Željeznički nadvožnjak u Kumičićevoj ul. i ulici Janka Polić Kamova na km 650+815 = 650+765.

Sl. 1.3.110. Kraj željezničkog nadvožnjaka na km 651+000= 650+950.




Dio: 1. List: 79



1,2 ).

Inženjerskogeološke karakteristike: Temeljenje postojeće konstrukcije izvedeno je u vapnenačkoj stijeni za koju se daje gruba procjena koeficijenta vrijednosti GSI = 45–55 (kao kod prethodnog segmenta).

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka na području ovog segmenta planira se dodavanje kolosijeka s desne strane pruge, što znači izgradnja novog dvokolosiječnog željezničkog nadvožnjaka.

1.3.31. SEGMENT 30 (KM 651+000 – 651+060 = 650+950 – 651+010 – ZASJEK SUŠAK)

U ovom segmentu pruga je na sjevernoj strani zasječena u prirodni teren. Ovdje je također planirana gradnja nove dvokolosiječne pruge s desne strane postojeće.


1,2 ).

Inženjerskogeološke karakteristike: Materijal u zasjeku je pokrivač, mješavina gline i odlomaka kršja. Fizikalnomehanički parametri za upotrebu na razini studije procjenjuju se s vrijednostima :

Tablica 1.3.41. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 651+000/060 = 650+950 – 651+010


Kohezija C=2 KN/m2


Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Nakon proširenja zasjek je potrebno zaštititi armirano-betonskom zaštitnom konstrukcijom (Tip 5).

1.3.32. SEGMENT 31 (KM 651+060 – 651+335 = 651+010 – 651+285 – SUŠAK)

Sjeverna strana pruge zasječena je u vapnenačku stijenu. Na dijelu 651 +240/260 pruga je izgrađena na

konstrukciji, nadvožnjaku u ulici Bulevar oslobođenja (Sl.1.3.111 – 1.3.114).

Temeljenje objekta je izvedeno u vapnenačkoj stijeni prethodno opisanih karakteristika. Ulica Bulevar

oslobođenja nakon nadvožnjaka skreće ulijevo, prolazi s desne strane pruge u zaštitnoj konstrukciji

cestovnog podvožnjaka. Ovaj dio pruge završava u zoni konstrukcije koja osigurava cestovni

podvožnjak.


1,2 ).

Inženjerskogeološke karakteristike: Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju BLOKOVITA do VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po




Dio: 1. List: 80


modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.42). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.

Tablica 1.3.42. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 651+060/335 = 651+010 –



hrapavo 3



umjereno do

neznatno

trošno

4


SR = 40–65

GSI = 43–60

Sl. 1.3.111. Željeznički pješački prijelaz na km

651+060 = 651+010.

Sl. 1.3.112. Niski zasjek s objektom na km

651+150 = 651+100.

Sl. 1.3.113. Željeznički nadvožnjak u ul.

Bulevar oslobođenja na km 651+240/260 =

651+190/210.

Sl. 1.3.114. Zaštitna konstrukcija cestovnog

podvožnjaka na km 650+300/335 =

651+250/285.




Dio: 1. List: 81


Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka na području ovog segmenta planira se dodavanje kolosijeka s desne strane pruge, što znači izgradnja novog dvokolosiječnog željezničkog nadvožnjaka. Ostali dijelovi pruge s geotehničkog stajališta nisu posebno zahtjevni, budući da se je na ovom segmentu planiran remont jednokolosiječne i izgradnja nove dvokolosiječne pruge u punom profilu.

1.3.33. SEGMENT 32 (KM 651+335 – 651+640 = 651+285 – 651+590 – USJEK RJEČINA)

Ovaj dio pruge izgrađen je u samom centru grada. Osim željezničke pruge, ostali infrastrukturni i stambeni objekti nalaze se u neposrednoj blizini i u tijesnoj su vezi s prugom (Sl. 1.3.115 – 119).

Budući da je na području ovog segmenta gdje je planirano proširenje širina nedovoljna za izgradnju dvokolosiječne pruge, za pretpostaviti je da će se neki objekti morati ukloniti kako bi izgradnja dvokolosiječne puge, zajedno s objektom pješačkog nathodnika/pothodnika bila moguća. S desne strane se nalazi potporni kameni zid koji je također potrebno ukloniti.

Sl. 1.3.115. Željeznički pješački prijelaz u ul. Bulevar oslobođenja na km 651+400 = 651+350

Sl. 1.3.116. Objekt u neposrednoj blizini pruge i potporni zid u ul. Bulevar oslobođenja na km 651+400/450 = 651+350/400.

Sl. 1.3.117. Kraj potpornog zida na km 651+450 = 651+400.

Sl. 1.3.118. Zasjek s potpornim zidom u vrhu zasjeka na km 651+500/600 = 651+450/550

.




Dio: 1. List: 82


Tehničko rješenje opisano je u knjizi A.1. ove Studije, list 31 – 32, a grafički prikaz dan je u nacrtu br. 5.4 Normalni poprečni presjek otvorene pruge (Usjek Rječina).

Sl. 1.3.119. Kraj zasjeka na km 651+640 = 651+590.

Sl. 1.3.120. Situacija položaja istraživanja (iz Dokumenta 16 – Usjek Rječina na željezničkoj pruzi M 202

zagreb GK – Rijeka, u km. 651 +335/640, Projekt sanacije usjeka; Geotech d.o.o., Opatija, prosinac 2012.

Vezano uz ovaj segment, u arhivi HŽ Infrastruktura pohranjen je slijedeći dokument:

2. Usjek Rječina na željezničkoj pruzi M 202 zagreb GK – Rijeka, u km. 651 +335/640, Projekt sanacije usjeka; (u daljnjem tekstu Dokument 16). Elaborat je izradio Geotech d.o.o., Opatija, u prosincu 2012.




Dio: 1. List: 83


Geotehnička obilježja sredine dobro su opisana u Dokumentu 16, gdje se ističe slijedeće:

Predmetni zasjek se nalazi ispod ulice bulevar oslobođenja (od željezničkog pješačkog prijelaza do mosta Rječine). Visina predmetnog zasjeka se kreće između 1,0 i 15,0 metara, a dužine je približno 305,o metara. Iznad stijenskog pokosa te duž cijelog zasjeka se proteže kameni i cigleni te parapetni zid do visine približno 15,0 metara. Stijenski pokos dužine približno 200,0 metara i visine do 9,0 metara je sastavljen od dobrouslojenih do pločastih i razlomljenih vapnenaca te radi nepovoljnih orijentacija diskontinuiteta i učestalih nepredvidivih odrona predstavlja prijetnju sigurnosti željezničkog prometa.

U Dokumentu 16 u poglavlju GEOLOŠKE I GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE LOKACIJE dani su slijedeći podaci:

Geološke značajke šireg područja

Geološkom prospekcijom predmetnog područja te korelacijom sa postojećim podacima određeno je da predmetno područje izgrađuju homogeni i detritični vapnenci (K2

1,2), smješteni unutar tektonske jedinice Riječkog tercijarnog bazena.

Od Klane i Studene i potom dolinom Rječine do pred sam grad Rijeku i odavde prema Bakru izdvaja se relativno uzak krak Riječkog tercijarnog bazena, koji je intenzivno ispresijecan rasjedima. U ovom dijelu sinklinale doline Rječine probijaju se paleogenske vapnenačke navlake, a kod klane zajedno s njima i kredni vapnenac. Navlake su navučene prema jugozapadu. Sivi i smeđi, homogeni i detritični, tanje ili deblje uslojeni vapnenci (K2

1,2) su rasprostranjeni na istočnim padinama Učke i Ćićarija oko Crvenog vrha, zapadnije, te u južnom dijelu Labisnkog bazena, oko vrhova Picunja, Goli i drugdje. S njima ponegdje dolazi po koji sloj brečastih vapnenaca.

Homogeni i detritični vapnenci se međusobno vertikalno izmjenjuju, a među njih se umeću slojevi breča, pretežno od kršja moluske. Količina CaCO3 kreće se između 94–97 %. Vapnenačke breče sastoje se od ulomaka spomenutih vapnenaca.

Hidrogeološke značajke lokacije

Proučavanje odnosa među podzemnim vodama i geologije može biti vrlo kompleksno. Podzemne vode prate gradijente (od visokog prema niskim pritiscima), krećući se pri tom kroz stabilne prostore, koa što su pukotine ili okršene stijene, tako da je kretanje podzemnih voda ovisno prvotno o poroznosti i vodopropusnosti.

Detaljni hidrogeološki istražni radovi nisu bili predmet ovog ispitivanja. Postoji mogućnost pojave podzemne vode.

Seizmičnost lokacije

Predmetna lokacija se nalazi na željezničkoj pruzi M202 zagreb GK– Rijeka na km 651+335/640.

Za potrebe definiranja elastičnih i projektnih spektara pri proračunu konstrukcije na potres, koristi se vrijednost ag projektnog ubrzanja u tlu razrada A ( the design ground acceleration on type A ground, eng.).

Ta vrijednost je dana izrazom:

ag= agR* yi= 0,20g*1,0 = 0,20 g

gdje je:




Dio: 1. List: 84


Yi – faktor važnosti građevine čije su vruijednosti dane u HRN EN 1998:2004–1 i kreću se od 1,40, za građevine čije bi funkcioniranje neposredno nakon potresa bilo od vitalne važnosti (bolnice, vatrogasne postaje, energetska postrojenja itd.) do vriojednosti od 0,80 za građevine maloga utjecaja na javnu sigurnost

agR – potrebno maksimalno ubrzanje u tlu razreda A

usvaja se vrijednost potrebnog maksimalnog ubrzanja u tlu razreda A od agR = 0,20 g.

Vrijednost potrebnih vršnih ubrzanja temeljnog tla a gR ( ze temeljno tlo tip A), s vjerojatnosti premašaja 10% u 50 godina, za potrebno razdoblje TNCR = 475 godina prikazane su na slici 1.3.121.

Sl. 1.3.121. Karta poredbenih vršnih ubrzanja temeljnog tla agR (temeljno tlo tipa A), s vjerojatnosti premašaja 10% u 50 godina, za poredbeno povratno razdoblje TNCR =475 god. (iz Dokumenta 16 ).

Inženjerskogeološke značajke lokacije

Inženjerskogeološke značajke predmetnog pokosa su određene na osnovu inženjerskogeološke prospekcije pokosa. Određene su značajke prisutnih diskontinuiteta i diskontinuitetnih sistema, promjene u stijenskoj masi duž usjeka te potencijalni odroni i nestabilno blokovi.

Predmetni zasjek je duljine cca 305 m., od čega se stijenska masa proteže u dužini cca 200 m. Visine stijenskog pokosa se kreću od 1,0 do cca 9 m., a teren na vrhu pokosa predmetnog zasjeka je blagog nagiba prema pruzi te je prekriven niskim raslinjem i drvećem.

Homogeni i detritičnio vapnenci (K21,2)

Stijensku masu pokosa grade raspucani i okršeni, sivi i smeđi, homogeni i detritični, vapnenci. Vapnenci su dobrouslojeni do pločasti sa debljinom slojeva od 1,0 cm. do najviše 1,0 m. Stijenska masa pokosa spada u slabo trošne stijene (WS).

Općenito, diskontinuitetni sistemi i nepravilni diskontinuiteti dijele stijensku masu na fragmente decimetarskih veličina blokova obujma cca 0,5 m3 do 1,0 m3. Površine diskontinuiteta su glatke do hrapave (JRC = 2–12), neznatno rastrošene, zijeva 0,1 mm do > 5,0 mm, bez ispune, ili sa glinovitom ispunom. Duž opisanih diskontinuiteta i njihovih sistema, postoji opasnost od planarnog i klinastog sloma




Dio: 1. List: 85


te prevrtanja blokova. Detaljni opisi i lokacije pojedinih nestabilnosti su opisane u poglavlju Opis pojedinih inženjerskogeoloških zona.

Uzrok intaktnih homogenih i detritičnih vapnenaca je ocijenjen na R4 ocjenu (Brown 1981), te spada u čvrste stijene sa jednoosnom tlačnom čvrstoćom od 50 do 100 MPa i PLT vrijednošću od 4 MPa ( Hoek and Brown), 1997.).

Vrijednost materijalne konstante (mi) predmetnih homogenih i detritičnih vapnenaca varira od 7 do 11 (marinos and Hoek, 2000).

Faktor stupnja poremećenosti stijenske mase (D) uslijed oštećenja nastalih relaksacijom je određen na 0,5 (Hoek, et.al., 2002).

U svrhu točnije GSI i RMR klasifikacije predmetne stijenske ase homogenih i detritičnih vapnenaca, na predmetnoj lokaciji razlikujemo dobrouslojene homogene i detritične vapnence (1K2

1,2) sa debljinom slojeva od 0,2 do 1,0 m i pločaste homogene i detritične vapnence (2K2

1,2) sa debljinom od 10,0 do 20,0 cm.

Dobrouslojeni homogeni i detritični vapnenci (1K21,2)

Kvantitativna GSI klasifikacija se bazira na ocjeni strukture stijene (SR) u vidu blokovitosti i ocjene stanja stijenki diskontinuiteta (SCR) u vidu hrapavosti, trošnosti i ispune (Sonmez and Ulusay, 1999).

Na osnovu broja pukotina u jedinici volumena (Jv), određena je srednja vrijednost ocjene strukture (SR–Strukturni razred) za dobrouslojene vapnence.

Na osnovu vrijednosti SR i SCR određena je GSI vrijednost predmetnih dobrouslojenih vapnenaca koja varira od 35 – 45.

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Izvedba iskopa i osiguranje stabilnosti terena iznad budućeg zasjeka zahtjevat će složena tehnička rješenja prvenstveno iz razloga što će se radovi izvoditi u urbanoj sredini. Na cijeloj površini budućeg zasjeka predviđa se primjena Tip 5 zaštite.

1.3.34. SEGMENT 33 (KM 651+640 – 651+990 = 651+590 – 651+940 – MOST ŠKOLJIĆ)

Izlaskom iz, u prethodno danoj točki, opisane pod dionice, pruga na dijelu 651+ 640/770 prelazi mostom Školjić preko cestovnih prometnica i Rječine (Sl. 1.3.122 – 1.3.125).

Sl. 1.3.122. Željeznički nadvožnjak u Ružićevoj ul. i most preko Rječine na km 651+640/721 = 651+590/671.

Sl. 1.3.123. Željeznički nadvožnjak u ul. Školjić nakon mosta na km 651+721/757 = 651+671/707.




Dio: 1. List: 86


Sl. 1.3.124. Željeznički nadvožnjak u ul. Školjić na km 651+721 = 651+671.

Sl. 1.3.125. Kamena obloga nasipa nakon nadvožnjaka na km 651+757 = 651+707.

Na dijelu 651+770/910 izgrađena je na nasipu, a na dijelu 651 + 910/990 prolazi kroz zasjek. S desne strane, gledano u smjeru kolodvora Rijeka, zasječena je vapnenačka stijena, a lijeva strana je u nasipu izgrađenom prema prometnici i stambenom objektu.


1,2 ). Na površini se, prema istom izvoru, nalazi kvartarni pokrivač, aluvij rijeke Rječine (a).

Istočni upornjak mosta izgrađen je u vapnenačkoj stijeni procijenjenih fizikalno mehaničkih karakteristika koje su dane u prethodnoj točki ovog izvještaja. Geotehničke obilježja zone u kojoj su temeljeni stupovi mosta procjenjuju se na osnovi podataka iz Osnovne geološke karte, provedenih geofizičkih istraživanja i podataka dobivenih vizualnim pregledom lokaliteta. Iz OGK je vidljivo da zonu karakteriziraju aluvijalne naslage formirane erozijskom aktivnošću rijeke Rječine.

Inženjerskogeološke karakteristike: Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.43). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.

Tablica 1.3.43. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 651+640/990 = 651+590 – 651+940, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.


3



4





Dio: 1. List: 87


SR = 40–55

GSI = 43–55


U cilju dobivanja uvida u debljinu aluvijalnog nanosa, provedena su geofizička mjerenja. Ista su obuhvaćala izvedbu jednog profila seizmičke refrakcije (RF-1). Profil je položen na zemljanoj površini ispod mosta na zapadnoj obali Rječine. Iz dubinskog seizmičkog presjeka Profila RF – 1 (Prilog 3.2.1) vidljivo je da površinski pokrivač približne debljine 2 do 3 metra leži na gornjem pojasu trošenja osnovne stijene. Ovaj pojas seže do dubine 9 metara. Ispod te dubine očekuje se osnovna vapnenačka stijena – sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2

1,2 ).

Ovaj prognozni profil treba uzeti kao osnovu za razmatranje temeljenja buduće građevine kojom bi se premostila Rječina i prometnice koje bi išle ispod nje. Prema tome, na nivou ove studije, preporuča se dubinu temeljenja predvidjeti na dubini, ne manjoj od 5 metara.

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Nasip koji se nalazi na postojećoj trasi nakon mosta se

planira zamjeniti izgradnjom nadvožnjaka, na kojemu će se izgraditi novo stajalište Školjić. Na početku

sgmenta nalazi se čelični željeznički most na kamenoj konstrukciji. Planirano je zadržavanje postojećeg

mosta i dodavanje novog objekta, mosta s desne strane pruge, na koji će se nastaviti nadvožnjak. Pri

izgradnji će se za temeljenje koristiti navedeni podaci geofizičkih istraživanja i gemehanički parametri.

1.3.35. SEGMENT 34 (KM 651+990 – 652+626 =651+940 – 652+576 – TUNEL KALVARIJA)

Na ovom dijelu pruga prolazi kroz tunel Kalvarija (Sl. 1.3.126 – 1.3.127) koji je izgrađen u vapnenačkoj stijeni. Na izlaznom portalu tunela u ul Ivana Pavla II, u km 652+416/626 =652+366 – 652+576 pruga je natkrivena armirano betonskom konstrukcijom (galerijom) oslonjenom dijelom na armirano betonske stupove a dijelom na osnovnu stijenu (Sl. 1.3.128). Na samom kraju nalazi se cestovni nadvožnjak u Ciottinoj ulici (Sl. 1.3.129).

Sl. 1.3.126. Nasip u ul. Školjić i cestovni nadvožnjak u Vodovodnoj ulici na km 651+900/990 =651+850 – 651+940.

Sl. 1.3.127. Kraj nasipa i ulazni portal tunela Kalvarija na km 651+990 =651+940.




Dio: 1. List: 88


Sl. 1.3.128. Galerija u ul. Ivana Pavla II na km 652+416/626 =652+366/576

Sl. 1.3.129. Cestovni nadvožnjak u Ciottinoj ul. (gore) na km 652+626 =652+576


1,2 ).

Vezano uz ovaj segment, u arhivi HŽ Infrastruktura pohranjen je slijedeći dokument:

1. U Sanacija tunela Kalvarija, Glavni geotehnički projekt; (u daljnjem tekstu Dokument 17). Elaborat je izradio Institut IGH d.d. u priosincu 2009.

U Dokumentu 17 se u točki 1.2. Geotehničke značajke lokacije daje opis stijene i procjene njezinih fizikalnomehaničkih karakteristika. Na temelju podataka dobivenih inženjerskogeološkim kartiranjem i drugim geotehničkim istražnim radovima izdvojene su inženjerskogeološke sredine odnosno blokovi, sličnih inženjerskogeoloških značajki. U geotehničkom smislu predmetna lokacija se sastoji od pokrivača (AF) i karbonatne stijenske podloge, koju sačinjavaju dolomitični vapnenci cenomansko–turonskog doba gornje krede (K2

1,2).

Za svaki izdvojeni blok, odnosno inženjerskogeološku sredinu, dane su karakteristične debljine slojeva (razmaci osnovnih diskontinuiteta) i pripadajuće značajke stijenske mase.

Nabačaj (AF) se sastoji od mješavine kamenih odlomaka i smeđe pjeskovite gline u različitim omjerima (0–90%). Mjestimično su vidljivi ostaci cigle i organskih primjesa. Nabačaj je heterogenog sastava i kontinuiranog prostiranja.

Pri geostatičkim naponsko deformacijskim analizama kao parametri čvrstoće ovog sloja mogu se koristiti slijedeće vrijednosti:

Tablica 1.3.44. Vrijednosti parametara za deformacijske analize za segment pod dionice od km 651+990 – 562+626 =651+940 – 652+576.

Model tla Mohr – Coulomb


Kohezija C=0 KN/m2





Dio: 1. List: 89


Osnovnu stijenu izgrađuju dolomitični vapnenci (K21,2). Njihova struktura je kristalasta, a boja sivosmeđa.

Stijenska masa ima izraženu slojevitost. Slojevi su generalno nagnuti prema sjeverozapadu.

Stijenska masa pripada skupini čvrstih (dobro okamenjenih) karbonatnih stijena sedimentnog podrijetla. Zbog pretežite pokrivenosti terena kakvoća stijenske mase, odnosno stupnja okršenosti i raspucalosti mogao se procijeniti na temelju mjerenja rijetkih dovoljno otkrivenih zasjeka, a djelomično i na temelju klasifikacije izbušene jezgre.

Stupanj i karakteristike raspucalosti i trošnosti mogu se usporediti po Hoek–Brown–ovom kriteriju čvrstoće stijenske mase, odnosno mogu im se pridodati odgovarajući GSI (Geological Strength Index).

Kod izrade naponsko deformacijskih analiza tlo je modelirano sa usvojenim Mohr–Coulomb parametrima čvrstoće i sa slijedećim deformacijskim parametrima:

Tablica 1.3.45. Vrijednosti parametara trošne stijene podloge za segment pod dionice od km 651+990 – 562+626 =651+940 – 652+576.

Trošna stijena podloge

Youngov modul elastičnosti E = 105 549 KN/m2

Poissonov koeficijent v = 0,3

Kohezija C=132 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φ=19,52°

Tablica 1.3.46. Vrijednosti parametara čvrste stijene podloge za segment pod dionice od km 651+990 – 562+626 =651+940 – 652+576.

Čvrsta stijena podloge

Youngov modul elastičnosti E = 449 403 KN/m2

Poissonov koeficijent v = 0,3

Kohezija C=380 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φ=38,2°

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Planirano je proširenje tunela Kalvarija u cijelom profilu do

nadsvođene galerije u ul. Ivana Pavla II i cestovnog nadvožnjaka u Ciottinoj ulici (nakon galerije).

1.3.36. SEGMENT 35 (KM 652+626 – 653+221 =652+576 – 653+121 – ZAGRAD KOLODVOR RIJEKA)

Na ovom dijelu pruga prolazi usjekom izvedenim u vapnenačkoj stijeni, prolazi preko gradske prometnice u Krešimirovoj ulici te ulazi u kolodvor Rijeka (Sl. 1.3.130 – 1.3.133).


1,2 ). Na površini se, prema istom izvoru, nalazi kvartarni pokrivač, aluvij rijeke Rječine (a). Kolodvor Rijeka je izgrađen na materijalu nasipa.

Inženjerskogeološke karakteristike: Materijal na kojem je izgrađen kolodvor je nasip kamenog materijala za koji se na nivou studije pretpostavljaju fizikalno mehaničke karakteristike reda veličine prikazanih u Tablici 1.3.47:




Dio: 1. List: 90


Tablica 1.3.47. Vrijednosti parametara nasipa za segment pod dionice od km 652+626 – 653+221 =652+576 – 653+121.


Kohezija C=0 KN/m2

Kut unutarnjeg trenja Φ=35° – 40°

Modul stišljivosti Ms = 10 – 30 MN/m2

Sl. 1.3.130. Izlaz iz nadvožnjaka u Ciottinoj ulici na km 652+626 = 652+576.

Sl. 1.3.131. Pruga na dijelu cestovnog podvožnjaka u Krešimirovoj ulici (pogled prema tunelu Kalvarija.

Sl. 1.3.132. Pruga na dijelu cestovnog podvožnjaka u Krešimirovoj ulici (pogled prema kolodvoru Rijeka.

Sl. 1.3.133. Pruga na ulazu u kolodvor Rijeka

Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Planirano je proširenje usjeka na izlazu iz tunela Kalvarija, te nakon toga izgradnja nove dvokolosiječne pruge preko nadvožnjaka u Krešimirovoj ulici, koji je dovoljne širine za izgradnju dvokolosiječne pruge, sve do zgrade kolodvora Rijeka. Nakon proširenja stabilnost usjeka će trebati osigurati. Predviđa se 60 % površine Tipom 1, 20 % Tipom 2, 10% Tipom 3, 10 % Tipom 4.




Dio: 1. List: 91


GEOFIZIČKA ISTRAŽIVANJA

1.3.37. UVOD

U sklopu geotehničkih istraživanja, na području trase željezničke pruge u Rijeci, izvedena su i geofizička

istraživanja koja je izvršila tvrtka Terra Compacta j. d.o.o., iz Zagreba, Psunjska 3. Cilj im je bio

doprinijeti boljem poznavanju inženjersko-geoloških odnosa na predmetnoj lokaciji. Primijenjena je

metoda seizmičke refrakcije. Rezultati interpretacije geofizičkih mjerenja poslužit će kako bi se ocijenila

kvaliteta stjenovite mase, dubina do osnovne stijene te kako bi se izdvojile zone koje upućuju na pojavu

pukotinsko-rasjednih zona. Mjerenja su izvedena u listopadu, 2013.

Uz postojeći željeznički most preko Rječine te uz dva željeznička nasipa, iznad Martinščice i u Škrljevu,

izvedena su mjerenja seizmičkom refrakcijom. Cilj istraživanja je bio odrediti dubinu do osnovne stijene.

Rezultati mjerenja će biti iskorišteni za potrebe geotehničkog projektiranja budućih objekata na trasi

željezničke pruge.

1.3.38. O PRIMJENJENIM GEOFIZIČKIM METODAMA

SEIZMIČKA REFRAKCIJA

Refrakcijska metoda temelji se na refrakciji elastičnog vala na granici dviju sredina čije brzine zadovoljavaju uvjet V2 > V1 (V1-brzina u gornjoj sredini, V2-brzina u donjoj sredini).

Elastični val se generira na površini i počinje se širiti brzinom prve sredine. Za ovu metodu je najvažniji val koji na granicu sredina dolazi pod kritičnim kutom ili kutom totalne refleksije. On se dalje širi duž granice brzinom donjeg medija V2 i vraća na površinu (prema Huygensovom načelu), gdje se njegov nailazak registrira geofonima. Iz geometrije rasporeda geofona i točaka paljenja na površini terena, te registriranih vremena prvih nailazaka elastičnog vala (Sl. 1.4.1) formiraju se s-t dijagrami (s-udaljenost, t-vrijeme), tzv. dromokrone (Sl. 1.4.1). Primjenom direktnih metoda i metoda inverznog modeliranja iz dromokrona se određuju dubine i prostorni rasporedi elastičnih diskontinuiteta.

Sl. 1.4.1. Seizmička refrakcija




Dio: 1. List: 92


DELTA – T – V – METODA

Delta-t-v-metoda je postupak inverznog modeliranja (Gebrande i Miller, 1985). Temelji se na pretpostavci da se brzina blago mijenja s porastom dubine . Za razliku od klasičnih metoda obrade, Delta-t-v ne polazi od pretpostavke da su prvi nailasci dodjeljeni hipotetskim, matematički idealiziranim refraktorima (Rohdewald, 1999). Prvi nailasci sortirani su za svaku zajedničku središnju točku, CMP (eng. Common Mid Point) te se na taj način smanjuje utjecaj pogreške očitavanja prvih nailazaka na seizmičkim snimkama i geometrije.

Naziv metode sadrži i parametre koji se razmatraju inverznim modeliranjem:

Delta, Δ – horizontalna udaljenost

t – vrijeme nailaska

V – prividna brzina

Sl. 1.4.2. Snimka seizmičke refrakcije P-valova, 24 aktivna geofona, razmak među geofonima 5 m

Sl. 1.4.3. Graf vrijeme-udaljenost izračunat iz prvih nailazaka P-valova




Dio: 1. List: 93


Sl. 1.4.4. Višeslojni model

Sl. 1.4.5. Model horizontalnog sloja

Osnovna pretpostavka metode je da je gradijent brzine unutar svakog pojedinačnog sloja konstantan (Gibson et al, 1979). Putanja seizmičke zrake, na putu delta, Δ od izvora (točke paljenja) do prijemnika prikazana je kružnim segmentima unutar svakog sloja (Sl. 1.4.4).

Za jednostavan model horizontalnog sloja (Sl. 1.4.5) debljine h, s točkom paljenja i prijemnikom na površini sloja te pripadnom seizmičkom zrakom čija putanja dodiruje dno sloja, vrijede sljedeće jednadžbe (Gebrande i Miller, 1985):

∆=(2√(1-p^2 b^2 ))/pγ (1.1)




Dio: 1. List: 94


t=2/γ log (1+√(1-p^2 b^2 )/pb (1.2)

β=b+ γh (1.3)

p = 1/β (1.4)

gdje je Δ udaljenost između točke paljenja i prijemnika,

t vrijeme putovanja zrake od točke paljenja do prijemnika,

p parametar zrake,

γ gradijent brzine unutar sloja,

b brzina na vrhu sloja (brzina pri z=0) i

β brzina na dnu sloja (brzina pri z=h)

Iz jednadžbi (1.1-1.4) proizlazi (Gebrande i Miller, 1986):

∆(β)= 2/γ √(β^2-b^2 ) (1.5)

t(β)=2/γ arcosh (β/b) (1.6)

Delta-t-v iteracija, za jedan sloj, sastoji se iz sljedećeg:

Brzina na dnu sloja, β, se, uz pretpostavku da nema jačih vertikalnih diskontinuiteta brzine, izračunava direktno iz krivulje prvih nailazaka (iz vrijednosti Δ i t) , sortiranih prema CMP točki. Brzina na vrhu sloja, b, izračunava se iz jednadžbi (1.5) i (1.6). Poznavajući Δ, β i b, jednadžba (1.7) daje γ gradijent brzine unutar sloja:

γ=2/∆ √(β^2-b^2 ) (1.7)

Debljina sloja, h računa se iz jednadžbe (1.3):

h=(β-b)/γ (1.8)

Nakon što se ovim postupkom izračunaju navedeni parametri prvog, gornjeg sloja, za sve zrake s udaljenošću Δ većom od one za gornji sloj, udaljenost Δ' i vrijeme putovanja zrake t' se korigiraju se za efekt gornjeg sloja (Gibson et al, 1979). Parametri sljedećeg sloja određuju se novom Delta-t-v iteracijom pri čemu se računa s prethodno korigiranim vrijednostima Δ' i t'. Izračunata brzina b', na vrhu novog sloja, može biti veća, jednaka ili manja od brzine β na dnu prethodnog sloja. Dakle, moguće je izračunati inverziju brzine seizmičkih valova (Rohdewald, 1999). Ovaj postupak ponavlja se do posljednjeg para Δ-t.




Dio: 1. List: 95


PRIKUPLJANJE PODATAKA NA TERENU

Snimanje seizmičke refrakcije u pravilu se izvodi duž profila (2D istraživanje). Profil je određene duljine, L. Duž profila položeni su geofoni s jednakim međusobnim razmakom, d. Uobičajeno je da na profilu bude postavljeno 12, 24 ili 48 geofona. Razmak d najčešće se izabire u rasponu od dva do pet metara. Na svakoj seizmičkoj snimci aktivni su svi postavljeni geofoni, a pomiče se samo izvor elastičnog vala (točka paljenja) (Sl. 1.4.6.).

Sl. 1.4.6. Geometrijski raspored snimanja seizmičke refrakcije

Ovisno o metodi interpretacije odabire se i broj točaka paljenja. Uobičajeno je da se izvan aktivnog geofonskog rasporeda, na određenim udaljenostima od prvog, odnosno zadnjeg geofona postave po dvije točke paljenja zbog potpunog prekrivanja refraktora. Unutar geofonskog rasporeda postavlja se nekoliko točaka paljenja pri čemu je jedna u sredini. Za potrebe tomografskih metoda interpretacije uobičajeno je da razmak između točaka paljenja iznosi maksimalno 3d. Ukupna duljina aktivnog dispozitiva, broj kanala i razmak među njima te razmak između točaka paljenja određuje se prema potrebama istraživanja i najčešće je kompromis između dubine zahvata i rezolucije. Ovisno o traženoj maksimalnoj dubini istraživanja definira se i duljina aktivnog geofonskog rasporeda. Dubina zahvata refrakcijske metode je oko 1/3 duljine aktivnog dispozitiva. Znači, da bi se dostigla tražena dubina potreban je geofonski raspored tri puta veće duljine. Kako se povećava duljina geofonskog rasporeda, udaljenost vanjskih točaka paljenja raste te može doći do problema dostatnosti energije izvora seizmičkog vala. Ukoliko se radi sa čekićem, potrebno je zbrajati udarce sve dok se ne postignu jasno vidljivi prvi nailasci.

U području istraživanja izvedena su mjerenja seizmičkom refrakcijom. Ukupno su snimljena tri seizmička profila. Njihov položaj prikazan je u prilozima 3.2.1. - 3.2.3.).

Parametri seizmičkih mjerenja odabrani su prema teoretskim postavkama Delta-t-v-metode te provedenim testiranjima na terenu, a sa ciljem dobivanja krajnjeg rezultata koji će biti u skladu s traženom dubinom zahvata i zadovoljavajućom rezolucijom.

Mjerenja su izvedena opremom navedenom u tablici 1.4.1 i prikazanom na slici 1.4.7.

Tablica 1.4.1. Popis opreme

Seizmograf: MAE Sysmatrack, 24 kanala Geofoni rezonantne frekvencije 10 Hz Seizmički kablovi s po 12 izvoda. Izvor vala čekić (8 kg) s metalnom pločom.

1 2 N 1

L

d s

1

1

Točka paljenja br. 1

Geofon br. 1

3 2 M-1 M




Dio: 1. List: 96


Sl. 1.4.7. Oprema za geofizička istraživanja

1.3.39. REZULTATI

U sklopu istraživanja, ukupno je izmjereno:

- 3 profila seizmičke refrakcije P-valova, ukupne duljine 204 m

Prikupljeni seizmički podaci obrađeni su prema Delta-t-v-metodi. Za prikaz rezultata korištena je Kriging

metoda interpolacije.

Rezultati obrade prikazani su u obliku dubinskih seizmičkih presjeka, u prilozima 3.2.1 do 3.2.3. Na

interpretiranim 2D profilima prikazana je promjena brzine P-vala po dubini. Sukladno vrijednostima

brzine P-valova izvedena je uvjetna klasifikacija stjenovite mase:

Tablica 1.4.2. Klasifikacija tla i stjenovite mase prema brzinama P-valova

BRZINA ŠIRENJA UZDUŽNOG P-

VALA (m/s) VRSTA I STANJE STIJENE

<1400

POVRŠINSKI POJAS TROŠENJA

(nasip, glina, kršje,ekstremno razlomljeni

vapnenci

1400 - 2000 GORNJI POJAS TROŠENJA

(vrlo razlomljeni vapnenci)

2000>

OSNOVNA STIJENA (vapnenci)

Razlomljenost opada s povećanjem

brzine




Dio: 1. List: 97


Na svakom profilu (Prilozi 3.2.1 – 3.2.3) može se, koristeći se klasifikacijom (iz Tablice 1.4.2),

interpretirati promjena u vrsti i kvaliteti tla i stjenovite mase s dubinom.

INTERPRETACIJA

Interpretacija obrađenih refrakcijskih profila izvedena je korištenjem uvjetne klasifikacije stjenovite mase

brzinama P-valova (Tablica 1.4.2) te izdvajanjem anomalija u modelu brzina koje ukazuju na moguću

pojavu rasjeda, pukotina.

PROFIL RF-1:

Profil seizmičke refrakcije RF-1 (Prilog 3.2.1), duljine 68 m, izmjeren je uz Rječinu, pored stupnog mjesta

željezničkog mosta. Površinski pojas trošenja, građen od materijala nasipa, gline i ekstremno

razlomljene osnovne stijene, debljine je do 1.5 metara. Gornji pojas trošenja osnovne stijene,

karakteriziran brzinama prostiranja P-vala od 1400 do 2000 m/s, zaliježe do dubine od oko 9 metara.

Ispod je osnovna stijena.

PROFIL RF-2:

Profil RF-2 (Prilog 3.2.2) izmjeren je uz željeznički nasip iznad Martinščice. Duljine je 68 metara.

Površinski pojas trošenja debljine je oko 1 metar. Gornji pojas trošenja osnovne stijene prostire se do

dubine 5 do 7 metara, a ispod zaliježe osnovna stijena.

PROFIL RF-3:

Profil RF-3 (Prilog 3.2.3) izmjeren je uz željeznički nasip u Škrljevu. Duljine je 68 metara. Površinski

pojas trošenja debljine je do 1 metar. Gornji pojas trošenja osnovne stijene prostire se do dubine 5 do 6

metara, a ispod zaliježe osnovna stijena.




Dio: 1. List: 98


1.4. PRIJEDLOG TEHNIČKIH RJEŠENJA TRASE I OBJEKATA VEZANIH NA

GEOTEHNIČKE SPECIFIČNOSTI SEGMENATA PODDIONICE ŠKRLJEVO –

RIJEKA

1.4.1. OPĆENITO

Utjecaj geotehničkih specifičnosti terena na izgradnju novog kolosijeka od stanice Škrljevo do stanice

Rijeka biti će specifičan. Kako na dijelu trase, tako i na dijelovima gdje treba izgraditi objekte.

Na trasi će izgradnja paralelnog kolosijeka zahtijevati izvedbu proširenja postojećih nasipa, zasjeka i

usjeka.

1.4.2. NASIPI

Postavljanjem novog kolosijeka u načelu sjeverno u odnosu na postojeći, javlja se potreba dogradnje

postojećih nasipa. U zasjecima se ne javlja potreba proširenja nasipa jer se veći nasipi u zasječenim

dijelovima terena uglavnom nalaze s južne strane postojećeg kolosijeka ( ovakva situacija je naročito

izražena na dijelu gdje pruga prolazi kroz naselje Draga). Provedena istraživanja na nasipima u naselju

Draga daje dosta dobru sliku o sastavu materijala u nasipima i podatke o temeljnom tlu na kojem su

izgrađeni. Evidentno je da su nasipi građeni od materijala koji su dobiveni iskopom usjeka i zasjeka na

pruzi. Pri izvedbi graditelji nisu raspolagali mehanizacijom današnjih karakteristika tako da su nasipi

izvedeni uz slabiju zbijenost od one koja bi se danas postigla u izvedbi. Tijekom vremena, a uslijed

djelovanja atmosferilija i prometnog opterećenja struktura nasipa je doživjela promjene. Promijenile su

se i njihove mehaničke karakteristike. Utjecaji na podlogu su također bili značajni. Iz svega navedenog,

tijekom eksploatacije pruge, na pojedinim nasipima je dolazilo do destabilizacije dijelova konstrukcije ili

pak cijelih nasipa. U dokumentaciji koja je navedena u točki 2. ovog izvještaja vidi se da su u cilju

stabilizacije destabiliziranih nasipa i poboljšanja mehaničkih karakteristika gradiva nasipa primjenjivana

različita tehnička rješenja. Injektiranje, sidrenje, obnova obloge, pridržavanje dodatnim obložnim nosivim

armirano betonskim elementima, dreniranje.

Neki od nasipa doživjeli su i globalnu destabilizaciju pa su poduzimane i mjere stabilizacije radovima u

pod nožičnom tlu, a izvađane su i promjene geometrije nasipa.

Značajniji nasipi na ovoj pod dionici su :

1. Nasip u kolodvoru Škrljevo

2. Nasip na dijelu 642 +300 do 642 + 570

3. Nasipi u zasjecima na dijelu pruge koji prolazi kroz naselje Draga od 643 + 500 do 647+300

4. Nasip u dolini naselja Draga od 647+300 do 647 + 700

5. Nasip od 649 + 000 do 649 +350




Dio: 1. List: 99


Na nasipima koji su izgrađeni na dijelu pruge koji prolazi naseljem Draga (3. i 4.) tijekom eksploatacije su

bili izvođeni radovi sanacije.

Uzroci koji su dovodili do potrebe izvođenja sanacionih radova vezani su za:

– Geotehničke uvjete sredine (geologija, hidrogeologija, geomehanika) na kojoj je pruga izgrađena,

– Opterećenja,

– Utjecaj atmosferilija,

– Utjecaj čovjeka

Sl. 1.5.1. Sanacija nasipa; temeljenje

Sl. 1.5.2. Sanacija nasipa; dogradnja nasipa




Dio: 1. List: 100


Sl. 1.5.3. Sanacija nasipa; homogenizacija tijela nasipa nasipa

Sl. 1.5.4. Sanacija nasipa; stabilizacija armirano – betonskom konstrukcijom i sidrima

Na ostalim nasipima (1., 2., 5. i 6.), koliko smo upoznati, nije bilo značajnijih zahvata u smislu dodatnih

osiguranja stabilnosti i čvrstoće. Vizualnim pregledom, provedenim u okviru ovih istraživanja, ni danas

nema pokazatelja koji bi ukazivali na prisustvo većih ili manjih dijelova koji nisu u stanju dostatnog

stupnja stabilnosti.

Geofizička mjerenja koja su provedena u okviru ovih istraživanja pokazuju da su ovi nasipi izgrađeni na

temeljnom tlu dobrih mehaničkih osobina.

Za potrebe izgradnje paralelnog kolosijeka postojeći nasipi br. 2., 4. i 5. Za izradu projekta dogradnje biti

će potrebno izvesti geotehničke istražne radove kojima treba utvrditi geološku uslojenost i fizikalno




Dio: 1. List: 101


mehaničke karakteristike temeljnih slojeva tla. Hidrogeološke odnose u podzemnju u zoni utjecaja

postojećeg i novog nasipa. Također treba istražiti građu i fizikalno mehaničke karakteristike gradiva

postojećeg nasipa. Sama dogradnja može se ostvariti u blažem ili strmijem nagibu novog lica nasipa.

Današnje tehnologije i tehnička rješenja tipa armirano tlo, različite potporne armirano betonske

konstrukcije, sa ili bez sidara, i dr. omogućavaju primjenu rješenja koja u konačnici mogu dati i

geometrijski a time i vizualno široki spektar konstrukcija. Jasno da treba odabrati ona rješenja koja

primarno zadovoljavaju tehničke zahtjeve, ali se moraju i vizualno uklopiti u urbanu sredinu. Za gradivo

novih nasipa treba planirati isključivo kameni materijal. Isti će se dobiti iskopom na dijelovima pruge gdje

se ista proširuje u brdo.

1.4.3. ZASJECI I USJECI

Dijelovi pod dionice od Škrljeva do Rijeke na kojima je potrebno izgraditi novi kolosijek na strani koja je

zasječena u brdo, predstavljaju vrlo ozbiljan i zahtjevan tehnički zadatak. Razlog tome leži u činjenicama

da cijelo vrijeme dok se izvode ovi radovi postojeća pruga mora biti u funkciji, radovi se izvode u urbanoj

sredini, pristupačnost zasječenim dijelovima terena su na nekim dijelovima vrlo teški. Iskopi se izvode u

vrlo zahtjevnim uvjetima zbog postojeće geometrije usjeka.

Sl. 1.5.5. Osiguranje za vrijeme izvođenja

radova (izvor: Geobrugg AG)

Sl. 1.5.6. Osiguranje za vrijeme izvođenja radova

(izvor: Geobrugg AG)

Prema projektnom zadatku pruga na cijeloj dionici (osim na dijelu pruge nakon kolodvora Pećine do

kolodvora Rijeka od 648+845 do 653+221) za vrijeme izvođenja izgradnje novog kolosijeka mora biti u

funkciji. To zahtjeva osiguranje sigurnog odvijanja prometa. To je ujedno i prvi zadatak koji treba riješiti.

Činjenica da je pruga elektrificirana ovaj zadatak još više komplicira. U vezi s tim je i utjecaj visine

usjeka. Što je njegova visina veća, ovaj zadatak postaje ozbiljniji. U razgovorima s projektantima trase i

projektantima objekata analizirane su mogućnosti zaštite primjenom zaštitnih mreža.




Dio: 1. List: 102


Na dijelu gdje pruga prolazi kroz usjek najveće visine i kroz urbanu sredinu kod Sv. Ane (od 647+700 do

648 + 250), gdje se nalaze iznimno visoki usjeci, osim zaštitnih mreža, ocjenjeno je da je zaštitu pruge

za vrijeme iskopa moguće ostvariti i izvedbom armirano betonske nosive konstrukcije kojom bi se

postojeća pruga zapravo postavila u neku vrstu tunela. Ova varijanta u konačnici omogućava i

postavljanje oba kolosijeka u tunel. Time bi se ostvarili uvjeti da se u urbanoj sredini dobije nova

površina kojoj bi se mogla dati namjena potrebna ovom dijelu grada Rijeke. Jasno da će odabir

konačnog rješenja ovisiti i o ukupnim troškovima primjenjivih tehničkih rješenja.

Sl. 1.5.7. Zaštita pokosa zasjeka zaštitnom

mrežom za usmjeravanje odrona (izvor:

Geobrugg AG)

Sl. 1.5.8. Zaštita pokosa zasjeka zaštitnom

sidrenom mrežom. Na uzbrežnom dijelu vidi se

zaštita od odrona.

Sl. 1.5.9. Zaštita pokosa zasjeka primjenom

torkreta i dreniranjem

Sl. 1.5.10. Zaštita pokosa zasjeka primjenom

tehnologije hidrosjetve




Dio: 1. List: 103


Drugi tehnički zadatak koji treba riješiti je način i tehnologija iskopa. U ovom slučaju iskop se ne izvodi

sa prirodne površine terena, već sa površine izvedenog zasjeka. To zahtjeva rješenje pristupa, iskopa i

odvoza materijala.

Treći tehnički zadatak je trajno osiguranje globalne i površinske stabilnosti novih pokosa zasjeka.

Obzirom na karakteristike stijene i konačnu visinu novih zasjeka primjenjiva rješenja leže u sidrenim

armiranobetonskim konstrukcijama. Sidrenim i torkretom prekrivenim površinama sa, ili bez bušenih

drenova. Dio površina stijenskih pokosa biti će potrebno prekriti metalnim mrežama. Dio sidrenim

metalnim mrežama. Samo mali dio površine zasjeka, u zonama niskih usjeka i u ne razlomljenoj stijeni

neće trebat osiguravati nikakvim zaštitama.

Sl. 1.5.11. Shematski prikaz izgradnje

armirano – betonske konstrukcije

Sl. 1.5.12. Shematski prikaz izgradnje

armirano – betonske konstrukcije

učvršćene sidrima

Sl. 1.5.13. Zaštitna armirano – betonska

''roštilj'' konstrukcija na km 647+200/300

željezničke pruge Zagreb – Rijeka (Draga II)

Sl. 1.5.14. Lagana armirano –betonska

zaštitna konstrukcija s ispunom od

betonskih elemenata

Posebni zadatak vezan je uz dio pruge koji je izgrađen kroz naselje Draga na dijelu od 646+600 do 647

+ 300. Na tom dijelu pruga je zasječena u brdo. Visina zasjeka je mala . Zasjek je izveden u

deluvijalnom nanosu koji leži na flišnoj podlozi, padina je u postojećim uvjetima u stanju niskog stupnja

stabilnosti. Svaki građevinski zahvati u ovakvoj sredini treba biti izveden uz prethodno kvalitetnu

pripremu što podrazumijeva provedbu geotehničkih istraživanja, izradu projektnih rješenja koja trebaju

osigurati privremenu i trajnu stabilnost padine i pruge. Bilo kakvo nekontrolirano zasijecanje može

rezultirati destabilizacijom veće površine terena.




Dio: 1. List: 104


Posebni zadatak odnosi se na potrebu proširenja postojećih zasjeka u samoj gradskoj sredini. Od

kolodvora Pećine do mosta Školjić. Na tom dijelu, iako proširenje zasjeka treba izvesti u stijenskim

materijalima, prisutnost izgrađenih objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini pruge ovaj zadatak

svrstavaju u posebnu kategoriju. Projektna rješenja treba odabrati uvažavajući sve prisutne elemente.

Od fizikalno mehaničkih karakteristika stijene, geometrijskih odnosa, karakteristika postojećih građevina,

utjecaja iskopa na objekte i dr.

1.4.4. OBJEKTI

Na predmetnoj pod dionici, prisutno je nekoliko objekata. Izgradnja novog, paralelnog kolosijeka

zahtijevat će izvedbu paralelnih, sličnih konstrukcija ( mostovi ) ili proširenje postojećih objekata ( tunel

Kalvarija). U prethodnim točkama ovog izvještaja dani su osnovni geotehnički elementi potrebni za

procjene na koje utječu geotehničke karakteristike sredine. Svi novi objekti temeljit će se u vapnenačkoj

stijeni. To se odnosi i na most Školjić. Geofizičkim istraživanjima utvrđeno je da će temeljenje paralelnog

kolosijeka biti na dubini, ne manjoj od 5 metara. U vapnenačkoj stijeni. Jasno da za potrebe izrade

glavnog projekta, ovim elaboratom dane geotehničke podatke treba dopuniti, no za preliminarne analize

dani podaci su zadovoljavajućeg obima i kvalitete.

Proširenje tunela Kalvarija predstavljat će posebni tehnički zadatak prvenstveno iz razloga njegovog

položaja u gradskoj sredini. Postojeće građevine u tom dijelu grada nalaze se u neposrednoj blizini

tunela. Sve to upućuje na potrebu prikupljanja kvalitetnih geotehničkih podataka o stijenskoj masi kroz

koju će se radovi izvoditi, a sve u cilju odabira kvalitetnog projektnog rješenja načina izvedbe i zaštite

iskopa.

1.4.5. ISKOP PRIMJENOM MINIRANJA

Po pitanju primjenjivih tehnologija iskopa u stijeni, obzirom na procijenjene fizikalno mehaničke i

karakteristike raspucalosti stijena koje se nalaze na trasi pruge, pretpostavlja se da će iskope biti

moguće izvoditi bez upotrebe miniranja. U dijelovima gdje to bude povezano sa visokim troškovima

izvedbe, ocjenjujemo da je i primjena mininiranja prihvatljiva. Pri tom radove treba izvoditi po projektu

miniranja, a isti treba biti izrađen na osnovu kvalitetnih projektnih parametara koje treba dobiti

provedbom istražnih radova na terenu i u laboratoriju.

Izvođenje iskopa primjenom miniranja u uvjetima izgrađenosti područja, podrazumijeva u fazama

projektiranja i izvođenja primjenu dodatnih mjera zaštite te definiranje i provedbu programa mjerenja

utjecaja miniranja na objekte. Svi ti radovi trebaju biti sastavni dio projekta miniranja kao i dio izvođačkih

aktivnosti u sklopu izvedbe iskopa (M. Dobrilović, V. Bohanek, 2013.).

Prilikom izrade projekta miniranja treba definirati kriterije dopuštenih utjecaja miniranja, odnosno

parametre i tehnologiju miniranja vezane za zaštitu pojedinih okolnih građevina. Posebni uvjeti iskopa

miniranjem u vezi sa zaštitom okoline određeni su uvjetima lokacije gradilišta te blizini i stanju okolnih

građevina, tehnologije miniranja i stanju stijenske sredine u kojoj se iskop obavlja (M. Dobrilović, V.

Bohanek, 2013.).




Dio: 1. List: 105


Znanja i iskustva kojima danas raspolažu projektanti osiguravaju mogućnost pravilnog i sigurnog

izvođenja iskopa miniranjem iz perspektive zaštite okolnih građevina u najzahtjevnijim situacijama.

Prilikom izvođenja minerskih radova osnovni zahtjevi odnose se na kvalitetu miniranja u smislu

postizanja željene konture iskopa uz minimalni prekoprofilni iskop, minimalno oštećivanje stijenske mase

u konturnoj zoni, minimalne troškove bušenja, eksploziva i inicijalnih sredstava, povoljnu granulaciju

odminiranog materijala te pridržavanje projektirane dinamike radova. Na gotovo svim gradilištima tunela i

trase prometnica, a pogotovo u slučaju izgradnje objekata lociranih u izgrađenim i naseljenim

područjima, dodatni su zahtjevi za smanjenjem potencijalno štetnih utjecaja miniranja, odnosno zaštitom

okolnih građevina. Ti zahtjevi, kod odgovornog i tehnički korektnog pristupa miniranju, često

ograničavaju i dinamiku izvedbe radova te povećavaju troškove minerskih radova (M. Dobrilović, V.

Bohanek, 2013.).

U široj zoni potencijalne izgradnje novog kolosijeka pruge, u nedavnoj prošlosti izveden je iskop

miniranjem cestovnog tunela Sv. Kuzam s malim nad slojem koji prolazi ispod naselja. Iskopi za tunel

izvedeni miniranjem nisu imali za posljedicu oštećenja na objektima (M. Dobrilović, V. Bohanek, 2013.).

Potreba za mjerenjem utjecaja minerskih radova proizlazi i iz zakonske regulative i dobre prakse

obavljanja radova. Sve iskope miniranjem treba izvoditi prema projektu miniranja. Za njegovu izradu,

geofizičkim mjerenjima treba utvrditi projektne elemente. Projekt treba definirati uvjete miniranja koji će

za pojedine sredine definirati dopuštene iznose tlaka zračnog udarnog vala. Seizmički utjecaj miniranja

treba biti u skladu s hrvatskim normama. Zakonom propisana osnova nalazi se u Pravilniku o tehničkim

normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu ( SL 26/88, NN53/91) te

''Zakonu o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, NN 109/07, NN 67/08 i NN144/10)''. Zakon o eksplozivnim

tvarima propisuje izvođenje miniranja uz sve sigurnosne mjere, po pravilima struke i tako da se

miniranjem ne ugroze životi i zdravlje ljudi, imovina i okoliš. Budući da zakonskim dokumentima

dopuštene veličine brzine oscilacija, kao kriterij mogućnosti nastanka oštećenja, nisu ograničene i

definirane, u praksi su se primjenjivale norme drugih država sa znatno različitim kriterijima dopuštenih

brzina oscilacija za slične uvjete objekata. Prihvaćanjem normi HRN ISO 4866:1999 i HRN DIN 4150,1–

3:2011 definirana je metodologija mjerenja i karakteristike mjernih uređaja te dopuštene granične brzine

oscilacija s pripadajućim frekvencijama u ovisnosti o izvedbi i vrsti građevine izloženih miniranju, ali i

vibracijama nastalim mehaničkim izvorima (M. Dobrilović, V. Bohanek, 2013.).

Posebni uvjeti izvođenja iskopa pimjenom miniranja u vezi sa zaštitom okolnih objekata određeni su

uvjetima lokacije gradilišta te blizinom i stanjem okolnih objekta, tehnologijom miniranja i

karakteristikama stijenske mase u kojoj se izvodi iskop. Pravilnim i odgovornim pristupom projektiranju,

izvođenju i kontroli minerskih radova uz pravodobno korigiranje projektnih parametara u ovisnosti o

terenskim mjerenjima moguće je izvesti minerske radove u zahtjevanim uvjetima uz zanemarivo

negativno djelovanje na okolinu gradilišta.




Dio: 1. List: 106


1.5. ZAKLJUČAK

U prethodnim točkama ovog izvještaja dan je detaljni opis razloga njegove izrade. Radi se o potrebi

davanja geotehničkih podataka potrebnih za izradu tehničkih rješenja trase i objekata na pod dionici

buduće pruge od Škrljeva do Rijeke na nivou Studije. Detaljno je opisan način rada i metodologija

prikupljanja geotehničkih podataka. Načelno su korištene metode pregleda, proučavanja i

reinterpretacije postojećih geotehničkih podataka koji se nalaze u dokumentima arhiviranim u HŽ

Infrastukturi i u Geotehničkom studiju. Cijela pod dionica detaljno je vizualno pregledana od strane

geologa i geotehničara. Pri tom su načinjene terenske snimke karakterističnih i vidljivih geotehničkih

elemenata. Procijenjena je kvaliteta stijenske mase u zasjecima i usjecima. Od istraživanja primijenjena

su refrakciono seizmička geofizička istraživanja kojima je cilj bio utvrditi približne dubine promjene

pojedinih geotehničkih sredina, a za potrebe procjene dubine temeljenja budućih građevina na novom

kolosijeku pruge. Rezultati geofizičkih istraživanja dopunili su postojeće geotehničke spoznaje duž trase

predmetne pod dionice.

Izgradnja paralelnog kolosijeka na pod dionici Škrljevo-Rijeka podrazumijeva izvedbu građevina duž

trase, a to su nasip, usjek, zasjek, most, tunel.

Iskope za potrebe proširenja zasjeka i usjeka izvodit će se u različitim materijalima. Pretežno u

vapnenačkoj stijeni, no ima sekcija gdje će to biti u siparu, siparišnoj breči, ili pak u deluvijalnim

naslagama gline i praha.

Dio ovih radova treba izvesti u urbanoj gradskoj sredini gdje se u blizini nalaze postojeće stambene i

druge građevine.

Zadatak sadrži i dogradnju visokih nasipa, te proširenje gabarita postojećeg tunela Kalvarija.

Navedeni zadaci će zahtijevati primjenu složenih tehničkih rješenja i primjenu različitih konstrukcija

kojima treba osigurati stabilnost tla i postojećih građevina. Dodatnu težinu predstavlja i potreba odvijanja

željezničkog prometa na većem dijelu pod dionice za cijelo vrijeme izgradnje.

Današnje tehnologije kojima raspolažu projektanti i izvođači a koje omogućavaju upotrebu konstrukcija

od armiranog tla, stabilizirajuće elemente koji uključuju geotehnička i štapna sidra, armirano betonske i

čelične nosive elemente, mogućnost primjene metoda injektiranja, ugradnju običnih i sidrenih metalnih

mreža, primjenu torkreta, kopanih, bušenih i sifonskih drenova, kao i drugo, omogućavaju da se za dane

zadatke nađu projektna rješenja koja će biti ostvariva u opisanim uvjetima.

Kako se radi i o vrlo zahtjevnim tehničkim zadacima, vjerojatno izvedbu dijela iskopa upotrebom

eksploziva, kako za načelno rješenje, pogotovo za ona zahtjevnija, biti će nužno potrebno provesti

dodatna geotehnička istraživanja kako bi tehničke podloge geotehničkih modela bile što bolje. Time će i

konačna rješenja biti pouzdanih faktora sigurnosti i optimalna, kako po tehničkom, tako i po pitanju

troškova izgradnje.

Ovaj elaborat predstavlja osnovu za izradu programa geotehničkih istraživanja za potrebe izrade

glavnog projekta. Autori ovog izvještaja također stoje na raspolaganju ostalim učesnicima u projektu za

bilo kakva dodatna pitanja vezana na geotehnička obilježja sredine na pod dionici Škrljevo-Rijeka.




Dio: 1. List: 107


Svi dani geotehnički podaci, obzirom na vrste i količine istraživanja predstavljaju dobru osnovu za

analize na razini ove studije.

Sastavili : Željko Sokolić, dipl. ing. građ.

Nikola Belić, dipl. ing. geol.




Dio: 2.


2. LITERATURA




Dio: 2.


U nastavku teksta navedeni su prikupljeni geotehnički izvještaji kronološki poredani obzirom na razdoblje istraživanja:

1. GEOFIZIKA – Zagreb (1988): Izvještaj o geofizičkim ispitivanjima – Draga Rijeka

2. GRAĐEVINSKI INSTITUT – Zagreb (1988): Geomehanički istražni radovi i geomehanički elaborat – Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+200 do 644+300 – predio Draga

3. GRAĐEVINSKI INSTITUT – Zagreb (1989): Glavni projekt sanacije – Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+2/3 – predio Draga

4. GRAĐEVINSKI INSTITUT – Zagreb (1989): Dopuna glavnom projektu sanacije – Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+2/3 – predio Draga

5. GRAĐEVINSKI INSTITUT – Zagreb b (1991): Dodatni geotehnički elaborat – Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+200 do 644+300 – predio Draga

6. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE – Zagreb (1991): Idejni projekt – Sanacija klizišta ''Draga III'' u km 647+2/3

7. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (1991): Geotehnički istražni radovi i idejni projekt sanacije – Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb–Rijeka u km 646+1/3

8. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (1992): Izvedbeni projekt sanacije – Nestabilna dionica pruge Zagreb–Rijeka u km 646+1/3

9. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2000): Usporedba sa stanjem klizišta u vrijeme izrade projekta – Klizište Draga II

10. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2001): Dodatni geomehanički istražni radovi i idejni projekt sanacije – Pruga Zagreb–Rijeka Klizište Draga II u km 646+1/3

11. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2001): Idejno rješenje sanacije – Pruga Zagreb–Rijeka Klizište Draga II u km 646+1/3

12. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2001): Glavni i izvedbeni projekt sanacije nasipa u zoni pruge – Pruga Zagreb–Rijeka nestabilna dionica u km 646+1/3 (klizište Draga II) – Knjiga I–III

13. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2002): Glavni i izvedbeni projekt sanacije nasipa u zoni pruge – Pruga Zagreb–Rijeka nestabilna dionica u km 646+1/3 (klizište Draga II) – Knjiga 1A,2A,3A

14. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2002): Elaborat za lokacijsku dozvolu – Pruga Zagreb–Rijeka Klizište Draga II u km 646+1/3

15. ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. – Zagreb (2003): Izvedbeni projekt remonta – Remont pruge Zagreb–Rijeka Dionica Škrljevo (uključivo) – Rijeka (isključivo) od km 640+825,04 do km 652+624,11

16. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE – Zagreb (2004): Idejno rješenje sanacije – Sanacija nestabilnog nasipa Draga IV u km 647+300/700

17. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE – Zagreb (2004): Idejno rješenje sanacije– Sanacija nestabilnog nasipa u području Draga Tijani (Draga 1a u km 644+370/425, Draga 1b u km 644+440/580 Draga 1c u km 644+635/715)

18. INSTITUT IGH – Zagreb (2009): Glavni geotehnički projekt– Pristupna cesta s nadvožnjakom u garažno–stambeno poslovnom objektu Zagrad u Rijeci – II faza – Sanacija tunela Kalvarija

19. INSTITUT IGH – Zagreb (2010): Glavni geotehnički projekt– Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka – Sanacija nasipa željezničke pruge na lokaciji Sv. Kuzam




Dio: 2.


20. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2010): Preliminarni geotehnički elaborat – Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka, ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4

21. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2010): Geotehnički elaborat – Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka, ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4

22. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2010): Geomehanički elaborat – Autosalon ''Volvo'' – Draga 51000 Rijeka

23. GEOTECH – Rijeka (2013): Projekt sanacije usjeka – Usjek Rječina na željezničkoj pruzi M202 Zagreb GK – Rijeka u km 651+335/640

Osim geotehničkih izvještaja korišteni su slijedeći dokumenti i literatura:

Č. Benac (1992): Recentni geomorfološki procesi i oblici u području Riječkog zaljeva, Geografski oglasnik br. 54, str 1 – 18.

M. Dobrilović, V. Bohanek (2013): Utjecaj miniranja u cestogradnji na okolne građevine, Mjerenja ispitivanja i monitoring na prometmicama, Dani prometnica 2013 – zbornik radova, str. 313 – 346.

M. Šušnjar i dr. (1969): Osnovna geološka karta SFRJ mjerila 1:100.000 i, list Crikvenica, Institut za geološka istraživanja – Zagreb

(I. Grimani i dr. 1963): Osnovna geološka karta SFRJ mjerila 1:100.000 i, Tumač za list Crikvenica, Institut za geološka istraživanja – Zagreb

D. Šikić i dr. (1967): Osnovna geološka karta SFRJ mjerila 1:100.000, list Labin, Institut za geološka istraživanja – Zagreb

(D. Šikić i dr. 1963): Osnovna geološka karta SFRJ mjerila 1:100.000 i, Tumač za list Labin, Institut za geološka istraživanja – Zagreb

Od geodetskih podloga korišteno je slijedeće:

Digitalni orto–foto snimci mjerila 1:5000 za područje trase ž.p. dionice Škrljevo–Rijeka (2008)

Digitalni orto–foto snimci mjerila 1:5000 za područje trase ž.p. dionice Škrljevo–Rijeka (2011)

Digitalni katastarski plan za područje trase ž.p. dionice Škrljevo–Rijeka

Digitalni model reljefa za područje trase ž.p. dionice Škrljevo–Rijeka

Hrvatska osnovna karta mjerila 1:5000 za područje grada Rijeka

Generalni urbanistički plan mjerila 1:10000 za područje grada Rijeka




Dio: 3.


3. GRAFIČKI PRILOZI

6

4

2

+

3

0

0

6

4

2

+

5

7

0

6

4

3

+

1

7

0

6

4

5

+

3

5

0

6

4

5

+

3

0

0

6

4

6

+

6

0

0

6

4

6

+

6

0

0

L

s

;

E

1

,

2

L

s

;

E

1

,

2

S

E

G

M

E

N

T

-

1

S

E

G

.

-

1

3

S

E

G

.

-

1

5

S

E

G

.-2

S

E

G

.

-

3

S

-

4

SE

G

.-5

S

E

G

.

-

6

SE

G.-7

S

-

8

S

-

1

0

S

E

G

.

-

1

2

D

R

A

G

A

Ia

b

c

S

-

1

4

S

E

G

.-

1

1D

R

A

G

A

I

S

E

G

.

-

9

N

A

S

I

P

S

V

.

K

U

Z

A

M

S

E

G

.

-

1

7

D

R

A

G

A

I

I

S

E

G

.

-

1

6

S

E

G

M

E

N

T

-

1

9

D

R

A

G

A

I

I

I

S

E

G

.

-

1

8

M

s

,

S

s

;

E

1

,

2

L

s

;

E

1

,

2

D

,

L

s

;

K

2

1

,

2

2

M

s

,

S

s

;

E

1

,

2

L

s

;

K

2

2

L

s

;

K

1

L

s

;

K

2

2

6

4

6

+

1

0

0

6

4

6

+

5

1

0

6

4

5

+

9

5

0

6

4

3

+

0

0

0

6

4

3

+

6

1

0

6

4

3

+

0

0

0

6

4

3

+

1

7

0

6

4

2

+

0

1

0

6

4

0

+

8

0

8

6

4

0

+

8

0

8

641+

800

6

4

1

+

6

1

8

6

4

4

+

6

1

0

6

4

4

+

3

0

0

6

4

4

+

2

1

0

6

4

4

+

0

0

0

6

4

3

+

5

0

0

6

4

3

+

7

0

0

70

50

20

40

50

40

35

30

25

k

m

6

4

3

+

0

4

8

PO

TH

O

DN

IK

km

641+

738

=641+

743

k

m

6

4

1

+

9

7

4

=

6

4

1

+

9

8

1

k

m

6

4

3

+

3

7

9

=

6

4

3

+

4

2

7

k

m

6

4

3

+

5

6

7

=

6

4

3

+

6

1

5

P

O

T

H

O

D

N

I

K

k

m

6

4

3

+

8

7

9

=

6

4

3

+

9

2

6

P

O

T

H

O

D

N

I

K

k

m

6

4

4

+

9

8

1

=

6

4

5

+

0

4

0

k

m

6

4

5

+

4

3

4

=

6

4

5

+

4

8

2

k

m

6

4

6

+

5

5

4

=

6

4

6

+

6

0

2

k

m

6

4

0

+

3

3

5

.

0

8

K

R

A

J

T

U

N

E

L

A

B

A

U

D

I

N

E

k

m

6

4

0

+

4

9

7

.

0

8

T

U

N

E

L

B

A

U

D

I

N

E

L

=

1

6

2

m

L

1

=

6

0

m

R

=

2

5

5

m

L

2

=

6

0

m

h

=

1

2

0

m

m

v

=

7

0

k

m

/

h

6

4

1

+

5

0

0

641+800

L

1

=

4

9

m

R

=

2

9

6

m

L

2

=

6

0

m

h

=

9

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/h

L

1

=

3

0

m

R

=

5

9

5

m

L

2

=

3

0

m

h

=

3

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

K

m

6

4

1

/

0

OGRADA

0+500

0+400

0+000

9

1

2

3

4

6

7

8

9

K

O

L

2

b

K

D

K

=

1

5

5

m

O

LS-300-1

:9

O

L

S

-

3

0

0

-

1

:

9

1

3

6

4

1

+

1

0

0

6

4

1

+

0

0

0

6

4

0

+

9

0

0

6

4

1

+

2

0

0

K

O

L

1

K

D

K

=

1

6

4

m

K

O

L

2

a

K

D

K

=

1

6

0

m

K

O

L

3

K

D

K

=

4

6

3

m

K

O

L

4

K

D

K

=

4

5

6

m

K

O

L

5

K

D

K

=

3

0

7

m

K

O

L

6

K

D

K

=

2

1

8

m

K

O

L

7

K

D

K

=

2

0

7

m

6

4

1

+

3

0

0

6

4

1

+

4

0

0

6

3

9

+

8

0

0

.

0

0

6

3

9

+

9

0

0

.

0

0

640+000.00

6

4

0

+

5

0

0

.

0

0

6

4

0

+

6

0

0

.0

0

6

4

0

+

7

0

0

.0

0

6

4

0

+

8

0

0

.

0

0

6

4

0

+

9

0

0

.

0

0

6

4

1

+

0

0

0

.

0

0

6

4

1

+

1

0

0

.

0

0

6

4

1

+

2

0

0

.

0

0

6

4

1

+

3

0

0

.

0

0

6

4

1

+

4

0

0

.

0

0

P

L

k

m

6

3

9

+

8

3

8

.

7

8

3

K

P

L

k

m

6

4

0

+

1

9

3

.

2

3

6

P

K

L

k

m

6

4

0

+

3

5

5

.

8

3

8

K

K

L

k

m

6

4

0

+

5

0

8

.

2

2

0

K

P

L

k

m

6

4

0

+

5

6

8

.2

2

0

P

P

L

k

m

6

4

0

+

6

5

7

.2

7

6

P

K

L

k

m

6

4

0

+

6

8

7

.2

7

6

K

K

L

k

m

6

4

0

+

8

4

6

.

8

9

5

K

P

L

k

m

6

4

0

+

8

7

6

.

8

9

5

P

P

L

k

m

6

4

0

+

9

6

9

.

7

3

8

P

K

L

k

m

6

4

1

+

0

1

4

.

7

3

8

K

K

L

k

m

6

4

1

+

1

1

7

.

3

6

1

K

P

L

k

m

6

4

1

+

1

6

7

.

3

6

1

u

k

m

6

3

9

+

7

5

7

6

4

1

+

5

0

0

.

0

0

6

4

1

+

6

0

0

.

0

0

6

4

1

+

7

0

0

.0

0

641+800.00

P

P

L

k

m

6

4

1

+

5

0

6

.

4

7

4

P

K

L

k

m

6

4

1

+

5

5

5

.

4

7

4

6

4

1

+

6

0

0

6

4

1

+

7

0

0

P

P

L

k

m

6

3

9

+

7

5

7

.

2

0

1

L1=

81.6m

R=

271m

L2=

80m

h=

115m

m

v=

70km

/h

3

2

6

4

0

+

4

0

0

.

0

0

6

4

0

+

3

0

0

.

0

0

P

P

L

k

m

6

4

0

+

2

9

5

.

8

3

8

6

4

0

+

2

0

0

.

0

0

6

4

0

+

1

0

0

.0

0

K

K

L

k

m

6

4

0

+

1

1

3

.

2

3

6

3

4

8

9

1

2

3

4

5

6

7

8

9

L

1

=

6

8

m

R

=

3

9

5

m

L

2

=

7

2

m

h

=

1

0

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

4

0

m

R

=

7

3

0

m

L

2

=

4

5

m

h

=

5

5

m

m

v

=

7

5

k

m

/h

L

1

=

3

6

m

R

=

8

7

7

m

L

2

=

5

2

m

h

=

4

5

m

m

v

=

7

5

k

m

/h

L

1

=

2

0

mR

=

1

8

0

0

m

L

2

=

2

0

mh

=

2

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

=

5

7

m

R

=

7

1

2

m

L

=

5

3

m

h

=

5

5

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

7

0

m

R

=

5

0

5

m

L

2

=

7

5

m

h

=

8

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

4

0

m

R

=

9

9

0

m

L

2

=

4

0

m

h

=

4

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

3

5

m

R

=

1

0

0

0

m

L

2

=

3

5

m

h

=

4

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

3

0

m

R

=

1

0

2

0

m

L

2

=

3

0

m

h

=

4

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

3

6

mR

=

6

9

5

mL

2

=

3

6

m

h

=

5

5

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

642+200

6

4

2

+

3

0

0

6

4

2

+

4

0

0

6

4

2

+

5

0

0

6

4

2

+

6

0

0

642+

7006

42+

800

642+

900

6

4

3

+

0

0

0

6

4

3

+

1

0

0

6

4

3

+

2

0

0

643+

300

6

4

3

+

6

0

0

6

4

3

+

9

0

0

6

4

4

+

0

0

0

6

4

4

+

1

0

0

6

4

4

+

2

0

0

6

4

4

+

3

0

0

6

4

4

+

4

0

0

6

4

4

+

5

0

0

6

4

4

+

6

0

0

6

4

4

+

7

0

0

6

4

4

+

8

0

0

6

4

4

+

9

0

0

6

4

5

+

0

0

0

6

4

5

+

1

0

0

6

4

5

+

2

0

0

6

4

5

+

3

0

0

6

4

5

+

4

0

0

6

4

5

+

5

0

0

6

4

5

+

6

0

0

6

4

5

+

7

0

0

6

4

5

+

8

0

0

6

4

5

+

9

0

0

6

4

6

+

0

0

0

6

4

6

+

1

0

0

6

4

6

+

2

0

0

6

4

6

+

3

0

0

6

4

6

+

4

0

0

6

4

6

+

5

0

0

6

4

6

+

6

0

0

6

4

6

+

7

0

0

6

4

6

+

8

0

0

6

4

6

+

9

0

0

6

4

7

+

0

0

0

6

4

7

+

1

0

0

6

4

7

+

2

0

0

6

4

3

+

8

0

0

6

4

3

+

7

0

0

N

O

V

I S

P

O

J

N

I K

O

L

O

S

IJ

E

K

6

4

1

+

9

0

0

6

4

2

+

1

0

0

L

1

=

7

0

m

R

=

3

0

0

m

L

2

=

7

0

m

h

=

1

2

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L1=

50m

R

=410m

L2=

50m

h=

70m

m

v=

75km

/h

6

4

3

+

4

0

0

6

4

3

+

5

0

0

L

1

=

9

5

m

R

1

=

2

7

9

m

R

2

=

2

8

4

m

L

2

=

9

4

m

h

=

1

4

5

m

m

v

=

7

5

k

m

/h

2

12

2

2

3

2

4

2

6

O

S

-3

0

0

-6

O

S

-3

0

0

-6

O

S

-3

0

0

-6

O

S

-3

0

0

-6

O

S

-3

0

0

-6

2

5

6

4

2

+

1

0

0

.0

0

642+200.0

0

6

4

2

+

3

0

0

.

0

0

6

4

2

+

4

0

0

.

0

0

6

4

2

+

5

0

0

.

0

0

642+

600.00

642+

700.00

642+

800.00

6

4

2

+

9

0

0

.0

0

6

4

3

+

0

0

0

.

0

0

6

4

3

+

1

0

0

.

0

0

6

4

3

+

2

0

0

.0

0

6

4

3

+

8

0

0

.

0

0

6

4

3

+

9

0

0

.

0

0

6

4

4

+

0

0

0

.

0

0

6

4

4

+

1

0

0

.0

0

6

4

4

+

2

0

0

.0

0

6

4

4

+

3

0

0

.

0

0

6

4

4

+

4

0

0

.

0

0

6

4

4

+

5

0

0

.

0

0

6

4

4

+

6

0

0

.

0

0

6

4

4

+

7

0

0

.

0

0

6

4

4

+

8

0

0

.

0

0

6

4

4

+

9

0

0

.

0

0

6

4

5

+

0

0

0

.

0

0

6

4

5

+

1

0

0

.

0

0

6

4

5

+

2

0

0

.

0

0

6

4

5

+

3

0

0

.

0

0

6

4

5

+

4

0

0

.

0

0

6

4

5

+

5

0

0

.

0

0

6

4

5

+

6

0

0

.

0

0

6

4

5

+

7

0

0

.

0

0

6

4

5

+

8

0

0

.

0

0

6

4

5

+

9

0

0

.

0

0

6

4

6

+

0

0

0

.

0

0

6

4

6

+

1

0

0

.

0

0

6

4

6

+

2

0

0

.

0

0

6

4

6

+

3

0

0

.

0

0

6

4

6

+

4

0

0

.

0

0

6

4

6

+

5

0

0

.

0

0

6

4

6

+

6

0

0

.

0

0

6

4

6

+

7

0

0

.

0

0

6

4

6

+

8

0

0

.

0

0

6

4

6

+

9

0

0

.

0

0

6

4

7

+

0

0

0

.

0

0

6

4

7

+

1

0

0

.

0

0

6

4

3

+

3

0

0

.0

0

6

4

3

+

4

0

0

.

0

0

6

4

3

+

5

0

0

.

0

0

6

4

3

+

6

0

0

.

0

0

6

4

3

+

7

0

0

.

0

0

K

K

L k

m

641+

818.1

69

K

P

L

k

m

6

4

1

+

8

7

8

.1

6

9

P

P

L

k

m

6

4

2

+

0

5

8

.0

9

2

P

K

L k

m

642+

128.0

92

KK

L km

642+

652.176

P

P

L

km

6

4

2

+

7

2

2

.1

7

6

PK

L km

642+

772.176

K

K

L

k

m

6

4

2

+

9

6

4

.

1

0

1

K

P

L

k

m

6

4

3

+

0

1

4

.

1

0

1

P

P

L

k

m

6

4

3

+

0

8

1

.

6

2

7

P

K

L

k

m

6

4

3

+

1

7

6

.6

2

7

K

K

L

k

m

6

4

3

+

7

9

9

.

3

5

5

K

P

L

k

m

6

4

3

+

8

7

1

.3

5

5

P

P

L

k

m

6

4

3

+

9

8

9

.

6

1

9

P

K

L

k

m

6

4

4

+

0

2

9

.6

1

9

K

K

L

k

m

6

4

4

+

0

6

4

.0

8

2

P

P

L

k

m

6

4

4

+

1

0

8

.6

0

2

P

K

L

k

m

6

4

4

+

1

4

5

.0

2

8

K

K

L

k

m

6

4

4

+

2

6

3

.

3

9

8

K

P

L

k

m

6

4

4

+

3

1

5

.

3

9

8

P

P

L

k

m

6

4

4

+

3

4

3

.

3

3

8

P

K

L

k

m

6

4

4

+

3

6

3

.

3

3

8

K

K

L

k

m

6

4

4

+

4

0

8

.

4

0

1

K

P

L

k

m

6

4

4

+

4

2

8

.

4

0

1

P

P

L

k

m

6

4

4

+

7

4

2

.

7

9

7

P

K

L

k

m

6

4

4

+

7

7

8

.

7

9

7

K

K

L

k

m

6

4

4

+

8

1

9

.

1

9

9

K

P

L

k

m

6

4

4

+

8

5

5

.

1

9

9

P

P

L

k

m

6

4

4

+

8

7

5

.

6

8

3

P

K

L

k

m

6

4

4

+

9

3

2

.

6

8

3

K

K

L

k

m

6

4

4

+

9

9

1

.

4

4

2

K

P

L

k

m

6

4

5

+

0

4

4

.

4

4

2

P

P

L

k

m

6

4

5

+

1

1

5

.

6

4

9

P

K

L

k

m

6

4

5

+

1

8

5

.

6

4

9

K

K

L

k

m

6

4

5

+

2

8

8

.

5

5

1

K

P

L

k

m

6

4

5

+

3

6

3

.

5

5

1

P

P

L

k

m

6

4

5

+

6

8

1

.

9

1

3

P

K

L

k

m

6

4

5

+

7

2

1

.

9

1

3

K

K

L

k

m

6

4

6

+

0

1

7

.

4

4

0

K

P

L

k

m

6

4

6

+

0

5

7

.

4

4

0

P

P

L

k

m

6

4

6

+

3

6

1

.

8

0

3

P

K

L

k

m

6

4

6

+

3

9

6

.

8

0

3

K

K

L

k

m

6

4

6

+

4

3

4

.

1

9

5

K

P

L

k

m

6

4

6

+

4

6

9

.

1

9

5

P

P

L

k

m

6

4

6

+

7

8

1

.

3

3

4

P

K

L

k

m

6

4

6

+

8

1

1

.

3

3

4

K

K

L

k

m

6

4

6

+

8

9

7

.

5

7

9

K

P

L

k

m

6

4

6

+

9

2

7

.

5

7

9

P

P

L

k

m

6

4

7

+

0

4

7

.

4

5

6

P

K

L

k

m

6

4

3

+

3

2

5

.8

0

1

K

K

L

k

m

6

4

3

+

4

4

3

.

1

5

3

P

P

L

k

m

6

4

3

+

5

8

5

.

2

8

8

P

K

L

k

m

6

4

3

+

6

5

3

.

2

8

8

K

P

L

k

m

6

4

3

+

5

3

7

.

1

5

3

6

4

2

+

0

0

0

.0

0

6

4

1

+

9

0

0

.0

0

O

S

-3

0

0

-6

6

4

2

+

0

0

0

(

c

c

a

2

5

p

a

r

k

i

r

n

a

m

j

e

s

t

a

)

P

O

T

H

O

D

N

I

K

k

m

6

4

5

+

5

4

8

=

6

4

5

+

5

9

5

k

m

6

4

5

+

5

3

4

=

6

4

5

+

5

8

1

(cca 25 parkirnih mjesta)

S

E

G

M

E

N

T

-

0

T

U

N

E

L

B

A

U

D

I

N

E

D

i

o

n

i

c

a

K

n

j

i

g

a

G

.

1

.

(

S

t

u

d

i

j

a

1

)

D

i

o

n

i

c

a

K

n

j

i

g

a

G

.

1

.

s

t

r

.

9

6

-

1

0

1

(

S

t

u

d

i

j

a

2

)

4208-1/13

NACRT:

DATUM:NACRT:

Prilog: 3.1.1.

RAZINA PROJEKTA:

PROJEKT:

10 090 Zagreb, HRVATSKA

KNJIGA:

Situacijska karta s podjelom na segmente prema

(km 640+808 - 646+600)

1:10000

MJERILO:

studio

ili pretpostavljen

Ls; K1

D,Ls; K22 1,2

Ls; K2 2

Ls; E1,2

Ms,Ss; E2,3

D; K2 1,2

Ls; K2 1,2

G,S; al

SEGMENT-n

pruga

podjela na segmente prema

stijene/tla

1 12

u novoj trasi

M = 1:10000

20

6

4

6

+

6

0

0

6

4

6

+

6

0

0

6

4

8

+

2

5

0

6

4

8

+

2

5

0

6

4

8

+

4

5

0

648+810

6

4

8

+

8

9

0

6

4

9

+

0

0

0

6

4

9

+

6

0

0

6

5

0

+

8

1

5

6

5

1

+

0

0

0

6

5

1

+

0

6

0

6

5

1

+

3

3

5

6

5

1

+

6

4

0

6

5

1

+

6

4

0

651+

990

651+

990

6

5

2

+

6

2

6

6

5

2

+

6

2

6

649+

350

6

4

7

+

7

0

0

6

4

7

+

7

0

0

S

E

G

M

E

N

T

-

2

1

S

V

.

A

N

A

L

s

;

K

2

1

,

2

1

,

2

D

;

K

2

S

E

G

.

-

1

7

D

R

A

G

A

I

I

S

E

G

M

E

N

T

-

2

0

D

R

A

G

A

I

V

S

E

G

M

E

N

T

-

1

9

D

R

A

G

A

I

I

I

S

E

G

.

-

1

8

S

E

G

.

-

2

2

S

E

G

.

-

2

3

S

E

G

.

-

2

4

S

E

G

.

-

2

5

S

E

G

.-2

6

S

-

2

7

S

E

G

M

E

N

T

-

2

8

S

-

3

0

S

E

G

.

-

2

9

S

E

G

.

-

3

2

L

s

;

K

2

1

,

2

D

;

K

2

1

,

2

M

s

,

S

s

;

E

1

,

2

S

E

G

.

-

3

1

S

E

G

M

E

N

T

-

3

3

L

s

;

E

1

,

2

S

E

G

M

E

N

T

-

3

5

K

O

L

O

D

V

O

R

R

I

J

E

K

A

Ls;K2

1,2

Ls;K2

1,2

S

,

G

;

a

l

S

,

G

;

a

l

6

5

3

+

2

2

1

6

5

3

+

2

2

1

SEGMENT-34

TUNEL KALVARIJA

6

4

7

+

6

7

0

647+

300

6

4

6

+

5

1

0

25

20

60

K

P

L

k

m

0

+

5

3

0

.

9

8

K

K

L

k

m

0

+

4

9

5

.

9

8

P

K

L

k

m

0

+

4

3

5

.

8

2

P

P

L

k

m

0

+

4

0

0

.

8

2

K

P

L

k

m

0

+

3

1

9

.

5

2

K

K

L

k

m

0

+

2

8

4

.

5

2

P

K

L

k

m

0

+

2

5

1

.

3

4

P

P

L

k

m

0

+

2

1

6

.3

4

P

P

L

k

m

0

+

7

2

6

.

2

7

P

K

L

k

m

0

+

7

6

1

.

2

7

K

K

L

k

m

0

+

8

0

5

.

9

5

K

O

L

O

D

V

O

R

R

IJ

E

K

A

k

m

0

+

0

0

0

.0

0

=

5

5

+

3

8

6

=

6

5

3

+

2

0

0

.1

1

7

TU

N

EL K

ALV

AR

IJA L

=492m

k

m

6

4

7

+

8

0

4

G

A

L

E

R

IJ

A

Z

A

G

R

A

D

L

=

2

0

5

m

G

A

L

E

R

IJ

A

C

IO

T

T

A

L

=

9

5

m

k

m

6

4

6

+

5

5

4

=

6

4

6

+

6

0

2

k

m

6

4

7

+

6

7

9

=

6

4

7

+

7

2

7

N

A

T

H

O

D

N

I

K

k

m

6

4

7

+

7

5

4

=

6

4

7

+

8

0

1

k

m

6

4

7

+

9

4

8

=

6

4

8

+

0

0

2

k

m

6

4

8

+

4

3

7

=

6

4

8

+

4

8

1

P

O

T

H

O

D

N

I

K

k

m

6

4

9

+

5

3

6

=

6

4

9

+

5

8

1

k

m

6

5

1

+

0

2

1

=

6

5

1

+

0

7

1

km

652+

711

=

652+

763

k

m

6

5

2

+

5

7

8

=

6

5

2

+

6

2

7

N

A

T

H

O

D

N

I

K

k

m

6

5

1

+

3

7

3

=

6

5

1

+

4

2

2

k

m

6

5

0

+

7

7

4

=

6

5

0

+

8

2

4

K

R

A

J

V

I

J

A

D

U

K

T

A

k

m

6

5

0

+

9

3

8

=

6

5

0

+

9

8

8

k

m

6

5

1

+

1

8

9

=

6

5

1

+

2

3

9

k

m

6

5

1

+

6

0

8

=

6

5

1

+

6

5

6

P

O

T

H

O

D

N

I

K

T

R

S

A

T

S

K

E

S

T

U

B

E

k

m

6

5

1

+

5

9

6

=

6

5

1

+

6

4

5

km

6

5

1

+

8

4

1

=

6

5

1

+

8

9

5

K

R

A

J V

IJA

D

U

K

T

A

km

6

5

1

+

8

4

6

=

651+

895

k

m

6

5

1

+

6

8

9

=

6

5

1

+

7

3

8

km

651+

876

=651+

925

KR

AJ T

UN

ELA

K

ALV

AR

IJA

km

652+

367

=652+

417

L

1

=

3

5

m

R

=

1

0

0

0

m

L

2

=

3

5

m

h

=

4

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

3

0

m

R

=

1

0

2

0

m

L

2

=

3

0

m

h

=

4

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L1=

68m

R1=

253m

R2=

300m

L2=

55m

h=

110m

m

v=

70km

/h

L

1

=

9

1

m

R

1

=

2

6

4

m

R

2

=

3

0

4

m

R

3

=

2

6

4

m

L

2

=

9

6

m

h

=

1

1

0

m

m

v

=

7

0

k

m

/h

L

1

=

6

0

m

R

=

2

9

3

.

7

0

m

L

2

=

8

3

m

h

=

1

1

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

4

8

m

R

=

7

4

0

.

0

0

m

L

2

=

4

8

m

h

=

4

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

4

5

m

R

1

=

3

0

0

m

L

2

=

4

5

m

R

2

=

6

0

0

m

L

3

=

4

0

m

h

1

=

9

5

m

m

h

2

=

2

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

7

0

m

R

=

2

9

7

.

0

0

m

L

2

=

8

8

m

h

=

1

1

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

1

1

0

m

R

1

=

2

7

1

.

5

0

m

R

2

=

2

6

9

.

5

0

m

R

3

=

2

7

0

.

3

0

m

L

2

=

9

1

m

h

=

1

3

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

6

4

6

+

3

0

0

6

4

6

+

4

0

0

6

4

6

+

5

0

0

6

4

6

+

6

0

0

6

4

6

+

7

0

0

6

4

6

+

8

0

0

6

4

6

+

9

0

0

6

4

7

+

0

0

0

6

4

7

+

1

0

0

6

4

7

+

2

0

0

647+

300

6

4

7

+

4

0

0

6

4

7

+

5

0

0

6

4

7

+

6

0

0

6

4

7

+

7

0

0

6

4

7

+

8

0

0

6

4

7

+

9

0

0

6

4

8

+

0

0

0

6

4

8

+

1

0

0

6

4

8

+

3

0

0

6

4

8

+

5

0

0

6

4

8

+

6

0

0

6

4

8

+

7

0

0

648+800

6

4

8

+

9

0

0

6

4

9

+

0

0

0

6

4

9

+

1

0

0

6

4

9

+

2

0

0

6

4

9

+

3

0

0

649+

400

6

4

9

+

5

0

0

6

4

9

+

6

0

0

6

4

9

+

7

0

0

6

4

9

+

8

0

0

6

4

9

+

9

0

0

6

5

0

+

0

0

0

6

5

0

+

1

0

0

6

5

0

+

2

0

0

6

5

0

+

3

0

0

6

5

0

+

4

0

0

6

5

0

+

5

0

0

6

5

0

+

7

0

0

6

5

0

+

8

0

0

6

5

0

+

9

0

0

6

5

1

+

0

0

0

6

5

1

+

1

0

0

6

5

1

+

2

0

0

6

5

1

+

3

0

0

6

5

1

+

4

0

0

6

5

1

+

5

0

0

6

5

1

+

6

0

0

6

5

1

+

7

0

0

6

5

1

+

8

0

0

6

5

1

+

9

0

0

652+

000

652+

100

652+

200

K

O

L

2

K

D

K

=

4

6

6

m

K

O

L

1

K

D

K

=

6

0

0

m

L

1

=

3

0

m

R

=

1

0

0

0

m

L

2

=

3

0

m

h

=

4

5

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

R

=

8

0

0

0

m

h

=

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

L

1

=

4

5

m

R

=

7

7

0

m

L

2

=

4

5

m

h

=

6

5

m

m

v

=

7

5

k

m

/

h

K

O

L

3

K

D

K

=

4

8

5

m

6

4

8

+

2

0

0

6

4

8

+

4

0

0

k

m

6

4

9

+

9

9

6

=

6

5

0

+

0

4

6

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

1

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

4

5

6

7

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

6

4

6

+

2

0

0

.

0

0

6

4

6

+

3

0

0

.

0

0

6

4

6

+

4

0

0

.

0

0

6

4

6

+

5

0

0

.

0

0

6

4

6

+

6

0

0

.

0

0

6

4

6

+

7

0

0

.

0

0

6

4

6

+

8

0

0

.

0

0

6

4

6

+

9

0

0

.

0

0

6

4

7

+

0

0

0

.

0

0

6

4

7

+

1

0

0

.

0

0

6

4

7

+

2

0

0

.0

0

6

4

7

+

3

0

0

.0

0

6

4

7

+

4

0

0

.

0

0

6

4

7

+

5

0

0

.

0

0

6

4

7

+

6

0

0

.

0

0

6

4

7

+

7

0

0

.

0

0

6

4

7

+

8

0

0

.

0

0

6

4

7

+

9

0

0

.

0

0

6

4

8

+

0

0

0

.

0

0

648+100.00

6

4

8

+

2

0

0

.

0

0

6

4

8

+

3

0

0

.

0

0

6

4

8

+

4

0

0

.

0

0

6

4

8

+

5

0

0

.

0

0

6

4

8

+

6

0

0

.

0

0

648+

700.0

0

6

4

8

+

8

0

0

.0

0

6

4

8

+

9

0

0

.

0

0

6

4

9

+

0

0

0

.

0

0

6

4

9

+

1

0

0

.0

0

6

4

9

+

2

0

0

.0

0

649+

300.00

6

4

9

+

4

0

0

.0

0

6

4

9

+

5

0

0

.

0

0

6

4

9

+

6

0

0

.

0

0

6

4

9

+

7

0

0

.

0

0

6

4

9

+

8

0

0

.

0

0

6

4

9

+

9

0

0

.

0

0

6

5

0

+

0

0

0

.

0

0

6

5

0

+

1

0

0

.

0

0

6

5

0

+

2

0

0

.

0

0

6

5

0

+

3

0

0

.

0

0

6

5

0

+

4

0

0

.

0

0

6

5

0

+

5

0

0

.

0

0

6

5

0

+

6

0

0

.

0

0

6

5

0

+

7

0

0

.

0

0

6

5

0

+

8

0

0

.

0

0

6

5

0

+

9

0

0

.

0

0

6

5

1

+

0

0

0

.

0

0

6

5

1

+

1

0

0

.

0

0

6

5

1

+

2

0

0

.

0

0

6

5

1

+

3

0

0

.

0

0

6

5

1

+

4

0

0

.

0

0

6

5

1

+

5

0

0

.

0

0

6

5

1

+

6

0

0

.

0

0

6

5

1

+

7

0

0

.

0

0

6

5

1

+

8

0

0

.0

0

651+

900.00

652+

000.00

652+

100.00

652+

200.00

P

P

L

k

m

6

4

6

+

3

6

1

.

8

0

3

P

K

L

k

m

6

4

6

+

3

9

6

.

8

0

3

K

K

L

k

m

6

4

6

+

4

3

4

.

1

9

5

K

P

L

k

m

6

4

6

+

4

6

9

.

1

9

5

P

P

L

k

m

6

4

6

+

7

8

1

.

3

3

4

P

K

L

k

m

6

4

6

+

8

1

1

.

3

3

4

K

K

L

k

m

6

4

6

+

8

9

7

.

5

7

9

K

P

L

k

m

6

4

6

+

9

2

7

.

5

7

9

P

P

L

k

m

6

4

7

+

0

4

7

.

4

5

6

P

K

L

k

m

6

4

7

+

1

5

7

.

4

5

6

PK

L km

6

47

+2

36

.0

28

P

K

L

k

m

6

4

7

+

3

1

0

.3

3

0

K

K

L

k

m

6

4

7

+

5

2

9

.

4

4

1

K

P

L

k

m

6

4

7

+

6

2

0

.

4

4

1

P

P

L

k

m

6

4

7

+

6

5

9

.

0

7

5

P

K

L

k

m

6

4

7

+

7

2

9

.

0

7

5

K

K

L

k

m

6

4

7

+

7

6

7

.

0

7

7

K

P

L

k

m

6

4

7

+

8

5

5

.

3

7

1

P

P

L

k

m

6

4

7

+

8

8

0

.

9

4

3

P

K

L

k

m

6

4

7

+

9

4

8

.

9

0

8

P

K

L

k

m

6

4

8

+

1

6

0

.3

2

0

K

K

L

k

m

6

4

8

+

3

1

4

.

1

9

5

K

P

L

k

m

6

4

8

+

3

6

8

.

8

3

2

P

P

L

k

m

6

4

8

+

4

6

7

.

5

6

7

P

K

L

k

m

6

4

8

+

5

5

8

.

2

5

6

PK

L km

648+

703.1

91

P

K

L

k

m

6

4

8

+

8

6

5

.

3

2

5

K

K

L

k

m

6

4

9

+

0

7

1

.

2

1

0

K

P

L

k

m

6

4

9

+

1

6

6

.9

3

7

P

P

L

k

m

6

4

9

+

2

4

4

.5

2

4

PK

L km

6

49

+3

32

.5

24

K

K

L

k

m

6

4

9

+

4

6

7

.

0

1

1

K

P

L

k

m

6

4

9

+

5

3

7

.

0

1

1

P

P

L

k

m

6

4

9

+

9

7

8

.

4

0

1

P

K

L

k

m

6

5

0

+

0

0

8

.

4

0

1

K

K

L

k

m

6

5

0

+

0

6

8

.

4

9

2

K

P

L

k

m

6

5

0

+

0

9

8

.

4

9

2

P

L

k

m

6

5

0

+

2

4

6

.

2

4

1

K

L

k

m

6

5

0

+

2

8

0

.

7

0

2

P

P

L

k

m

6

5

0

+

6

2

7

.

8

8

6

P

K

L

k

m

6

5

0

+

6

7

2

.

8

8

6

K

K

L

k

m

6

5

0

+

6

9

4

.

3

8

8

K

P

L

k

m

6

5

0

+

7

3

9

.

3

8

8

P

P

L

k

m

6

5

0

+

9

1

7

.

4

5

4

P

K

L

k

m

6

5

0

+

9

6

5

.

4

5

4

K

K

L

k

m

6

5

1

+

0

2

5

.

3

7

9

K

P

L

k

m

6

5

1

+

0

7

3

.

3

7

9

P

P

L

k

m

6

5

1

+

2

1

3

.

8

5

2

P

K

L

k

m

6

5

1

+

2

5

8

.

8

5

2

K

K

L

k

m

6

5

1

+

3

0

2

.

1

0

6

P

K

L

k

m

6

5

1

+

3

4

7

.

1

0

6

K

K

L

k

m

6

5

1

+

4

6

2

.

7

4

9

K

P

L

k

m

6

5

1

+

5

0

2

.

7

4

9

P

P

L

k

m

6

5

1

+

5

5

6

.

6

0

5

P

K

L

k

m

6

5

1

+

6

1

6

.

6

0

5

K

K

L

k

m

6

5

1

+

8

0

8

.8

8

6

KP

L km

651+

891.415

PP

L km

652+

169.031

PK

L km

652+

219.031

M

j

e

s

t

o

u

k

l

a

p

a

n

j

a

n

a

k

m

0

+

4

6

7

6

5

0

+

6

0

0

L

1

=

8

8

m

R

=

2

7

2

m

L

2

=

7

0

m

h

=

1

3

0

m

m

v

=

7

5

k

m

/h

9

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

3

2

O

L

S

-

5

0

0

-

1

:

1

2

1

6

A

1

2

1

1

1

0

9

8

7

6

2

1

4

3

5

1

5

2

3

2

2

2

1

1

9

2

6

2

4

652+

300

652+

400

6

5

2

+

5

0

0

6

5

2

+

6

0

0

652+

700

6

5

2

+

8

0

0

65

2+

30

0.0

0

652+

400.00

6

5

2

+

5

0

0

.0

0

6

5

2

+

6

0

0

.0

0

652+

700.006

5

2

+

8

0

0

.0

0

6

5

2

+

9

0

0

.0

0

6

5

3

+

0

0

0

.0

0

6

5

3

+

1

0

0

.0

0

6

5

3

+

2

0

0

.0

0

6

5

3

+

3

0

0

.0

0

6

5

3

+

4

0

0

.

0

0

6

5

3

+

5

0

0

.

0

0

6

5

3

+

6

0

0

.

0

0

6

5

3

+

7

0

0

.

0

0

6

5

3

+

8

0

0

.

0

0

6

5

3

+

9

0

0

.

0

0

K

K

L

k

m

6

5

2

+

5

5

2

.0

7

5

P

P

L

k

m

6

5

2

+

5

8

2

.

0

7

5

P

K

L

k

m

6

5

2

+

6

1

2

.0

7

5

K

K

L

k

m

6

5

2

+

7

3

3

.0

9

0

K

P

L

k

m

6

5

2

+

7

6

3

.0

9

0

P

P

L

k

m

6

5

3

+

3

4

2

.6

7

1

P

K

L

k

m

6

5

3

+

3

7

2

.

6

7

1

K

K

L

k

m

6

5

3

+

4

1

0

.

8

4

8

K

P

L

k

m

6

5

3

+

4

4

0

.

8

4

8

P

P

L

k

m

6

5

3

+

5

5

3

.

0

6

3

P

K

L

k

m

6

5

3

+

5

8

8

.

0

6

3

K

K

L

k

m

6

5

3

+

6

4

9

.

3

5

3

K

P

L

k

m

6

5

3

+

6

8

4

.

3

5

3

P

P

L

k

m

6

5

3

+

8

9

8

.

4

9

5

P

K

L

k

m

6

5

3

+

9

3

3

.

4

9

5

K

K

L

k

m

6

5

3

+

9

7

8

.

0

1

3

K

R

A

J

P

R

U

G

E

M

2

0

2

k

m

6

5

3

+

1

5

1

=

6

5

3

+

2

0

1

K

O

L

1

a

K

D

K

=

2

7

5

m

K

O

L

2

a

K

D

K

=

3

0

2

m

K

O

L

1

b

K

D

K

=

1

6

5

m

K

O

L

2

b

K

D

K

=

2

1

3

m

K

O

L

3

K

D

K

=

4

9

4

m

K

O

L

4

K

D

K

=

4

2

0

m

K

O

L

5

K

D

K

=

4

2

0

m

K

O

L

6

K

D

K

=

4

2

0

m

L1=50m

R=865m

L2=30m

h=20mm

v=70km/h

L

1

=

3

5

m

R

=

4

0

5

m

L

2

=

3

5

m

h

=

6

0

m

m

v

=

6

0

k

m

/

h

L

1

=

3

0

m

R

=

4

0

0

m

L

2

=

3

0

m

h

=

0

m

m

v

=

6

0

k

m

/

h

L1=30m

R=250m

L2=30m

h=85mm

v=60km/h

2

P1

(cca 50 parkirnih mjesta)

NOVO SJEVERNO

DIZALOM

DIZALOM

(cca

2

5 p

arkiran

ih

m

jesta

)

(cca 50 parkiranih m

jesta)

(

c

c

a

2

0

p

a

r

k

ir

n

ih

m

je

s

t

a

)

N

A

T

H

O

D

N

IK

k

m

6

4

8

+

1

6

4

=

6

4

8

+

2

0

9

k

m

6

4

8

+

2

3

9

=

6

4

8

+

2

8

2

km

6

4

8

+

7

8

6

=

6

4

8

+

8

3

3

k

m

6

5

1

+

0

4

6

=

6

5

1

+

0

9

6

k

m

6

5

1

+

7

9

6

=

6

5

1

+

8

4

4

k

m

6

5

2

+

4

5

1

=

6

5

2

+

5

0

1

M = 1:10000

NACRT:

DATUM:NACRT:

RAZINA PROJEKTA:

PROJEKT:

KNJIGA:

MJERILO:

studio

4208-1/13

Prilog: 3.1.2.


1:10000

Situacijska karta s podjelom na segmente prema

(km 646+600 - 653+221)

Ls; K1

D,Ls; K22 1,2

Ls; K2 2

Ls; E1,2

Ms,Ss; E2,3

D; K2 1,2

Ls; K2 1,2

G,S; al1 12

ili pretpostavljen

SEGMENT-n

podjela na segmente prema

stijene/tla

u tunelu Kalvarija

20

za rekonstrukciju i

4208-1/13

NACRT:

DATUM:NACRT:

Prilog: 3.2.1.

RAZINA PROJEKTA:

PROJEKT:


KNJIGA:

(km 651+740)

1:250/250

MJERILO:

studio

4208-1/13

NACRT:

DATUM:NACRT:

Prilog: 3.2.2.

RAZINA PROJEKTA:

PROJEKT:


KNJIGA:

MJERILO:

studio

(km 649+120/220)

1:250/250

4208-1/13

NACRT:

DATUM:NACRT:

Prilog: 3.2.3.

RAZINA PROJEKTA:

PROJEKT:


KNJIGA:

MJERILO:

studio

(km 642+400/500)

1:250/250

Documents

Škrljevo Rijeka