Kratki sadraj:

Clante priznaje svojoj sestri kako je zaljubljen, te ju moli da ga ne pokuava odvratiti od toga. lise

ga upita tko ja ta koju ljubi, a on odgovara da je to prekrasna djevojka koja se nedavno doselila po

imenu Mariane. Za to vrijeme Harpagon tjera La Flchea iz svoje kue, koji mu govori da samo eka

njegovog sina (Clante mu je rekao da ga eka). Harpagon mu govori neka ga eka na ulici jer mu ne

vjeruje i misli kako e ga pokrasti. Le Flche ga zafrkava no Harpagon se uzrujava i tjera ga van.

Kasnije razgovara sam sa sobom o tome kako je teko stei takav novac kakav on posjeduje, a

zadrati samo dio potreban za trokove. Kasnije dolaze Clante i lise. Harpagon pomilja kako su uli

njegovo glasno razmiljanje, no oni su jednostavno razmiljali o tome kako da ga oslove a da ga ne

prekinu. Clante mu govori kako svi znaju da je on imuan ovjek i da raspolae poprilinim imetkom.

Harpagon govori kako lau oni koji to govore i da te glasine ire lupei. Harpagon svoju djecu

proglaava neprijateljem, odnosno sve one koji govore da je on imuan. Govori Clantu kako

besramno troi njegov novac na skupu odjeu, no Clante je zapravo veoma sretne ruke i ono to

dobije kockanjem potroi na svoju odjeu. Harpagon mu govori kako to ne valja te mu izgovara

raunicu kojom dokazuje svoju iznimnu lihvarnost. lise i Clante apu neto jedno drugom, ali

Harpagon odmah pretpostavlja kako se dogovaraju oko toga kako e ga pokrasti, no oni jednostavno

govore kako ele s njim razgovarati o enidbi. Harpagon im govori kako on takoer eli o tome

razgovarati s njima. Harpagon im govori kako kako je upoznao mladu djevojku po imenu Mariane.

Nakon to uje kako se njegov otac eli oeniti enom koju on voli pada mu mrak na oi. Harpagon

govori svojoj keri kako je Clantu naao udovicu za koju e se udati, a njoj starca gospodina

Anselmu. lise odbija to vjenanje, a Harpagon joj govori kako grijei te kako e se svi ostali sloiti sa

njim, i poziva Valre da odlui umjesto nje. Valre ugaa Harpagonu kako bi lake izala s njim na

kraj. Tako Harpagon Valreu daje svoju ulogu (apsolutnu mo nad Elvirom u odabiru pravog mua).

Clante se susree sa Le Flcheom radi 15 tisua franaka koje mu hitno trebaju. Za to mu je Le Flche

predloio metra Simona. Clante ne zna da je s druge strane njegov otac. Harpagon se eli uvjeriti

kako mu novac ide u dobre ruke, no nakon to se susretnu ponu vrijeati jedan drugoga. Susreu se

Le Flche i Frosine, a Frosine mu govori kako posreduje u posliu sa Harpagonom. La Flche mu

govori kako moe biti sretan ako ita iz njega izvue jer je najkrtiji ovjek na svijetu. Frosine dolazi do

Harpagona te mu poinje laskati kako izgleda mlado, da e dugo ivjeti itd. Harpagon ga pita kako

napreduje njegovo sklapanje braka sa Marianeom. Frosine mu govori sve to eli uti: kako uasno

malo novaca troi na sebe, kako voli starije ljude itd., te joj Harpenon prireuje veeru. Postaje sve

samouvjereniji jer mu Frosine puni glavu kako dobro izgleda te kako e se svidjeti Marianei. Frosine

mu nainje temu kako joj treba novaca no Harpagon se odmah uozbilji. Frosine mu povremeno

govori kako je lijep i naoit, a povremeno ga trai za vrlo malu svotu novaca. Pobjeuje Harpaganova

krtost i on odlazi pripremati se za veeru. Harpagon i za ovako vanu veeru nastoji potroiti to

manje novaca.

Razgovaraju Mariane i Frosine, i Mariane joj priznaje kako bi radije uzela onog plavokosog mladia

koji je pohodio u njezinoj kui, nego koga drugog. Frosine joj govori kako e moi uivati u mladiima

nakon to Harpagon umre, a da bi se to trebalo dogoditi u sljedea tri mjeseca. Nakon to ga je

ugledala, Mariane govori kako je ruan. Harpagon je upoznaje sa svojim sinom i kerkom. No, kad je

ugledala sina, govori kako je to taj plavokosi mladi. Clante joj govori kako ju ne bi volio imati za

maehu. Mariane joj govori kako i ona isto misli. Clante joj udvara, no kasnije govori kako je to inio

u oevo ime. Nakon to su krenuli prema sajmu, Clante uzima oev prsten i poklanja ga Marianei u

njegovo ime, na to Harpagon burno reagira. Clante i Mariane polako otkrivaju svoje osjeaje jedno

drugom, i Mariane mu govori ako uspije uvjeriti njegovu majku da e priznati svoje osjeaje za njega.

Frosine govori Marianei da mu pokua dojaditi svojim eljama te da Harpagon poludi. Frosine govori

kako im treba neka ena koja je dobra glumica kako bi uvjerila Harpagona da je jako bogata i

enidbenim ugovorom mu darovala cijeli svoj imetak. Harpagon sluti da Clante i Mariane neto

mute, no Clante ga ubrzo uvjerava kako je to radio u oevo ime. Harpagon mu govori kako ipak misli

da je prestar za Marianeu, i da bi mu je dao za enu, no poto nije zaljubljen u nju, brak bez ljubavi

nije dobar. Clante mu kasnije priznaje svoju ljubav prema Marianei, te da ju silno eli za enu.

Clante shvaa kako ga otac vara, te mu prijeti da e sve uiniti kako bi mu je preoteo. Harpagon

poziva Jacquesa kako bi posredovao kao sudac u ovom sporu. Jacques lae pomalo obojici i pomiruje

ih na ne ba ist nain. Nakon nekoliko dijaloga otac i sin se ponovo posvaaju.

Harpagon paranoino optuuje sve kako su mu ukrali krinju s blagom te svima prijeti da e ih ubiti, a

zatim i sebe. Povjereniku govori kako mu je nestalo 10 tisua kuda, te da eli cijeli grad i predgrae

pobacati u tamnicu. Harpagon prvo sumnja u Jacquesa, a zatim u Valrea. Govori mu kako je uspio

sklopiti brak sa njegovom keri na to Harpagon jo vie poludi. Na kraju Valre i Mariane doznaju da

su brat i sestra, a Anselmo njihov otac. Clante govori ocu kako e mu krinjica biti vraena ako mu

preda Marianeu. Harpagon govori kako prvo eli vidjeti krinjicu jer nema novca koje bi dao djeci za

vjenanje. Anselme se ponudi kako e on sve platiti i Harpagonu dati saiti novo odijelo. Harpagon

eli povjerenika platiti Jacquesovim ivotom, kako ne bi troio novac. Anselme je takoer platio

povjerenika, a Harpagon nije mogao ekati da se domogne svoje krinjice.

Analiza likova:

Harpagon Clantov i Elisin otac, zaljubljen je u Marianeu, veoma krt starac. Ima krinjicu u kojoj se

nalazi 10 tisua kuda. U svakome vidi lopova i nikome ne vjeruje, ak ni svojoj djeci. Bez obzira gdje i

kada uvijek nastoji to manje, ako i ita potroiti. Radije bi dao neiji ivot nego platio svojim novcem.

Clante Harpagonov sin, totalna suprotnost oca. to se tie ljubavi nije ga briga za novac. Zaljubljen je

u Marianeu i voli je bezuvjetno. Spreman je sve uiniti za ljubav.

Valre Anselmov sin. Zaljubljen je u lise te se ulizuje Harpagonu kako bi se oenio njegovom keri.

Veoma je mudar i lukav ovjek.

Mariane Anselmova ki. Zaljubljena u Clantea. Njezina majka eli da se bogato uda, no ona eli

istinsku ljubav i nije ju briga za novac.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA: HARPAGON: Cleantov i Elisin otac, ima oko ezdeset godina. Zbog svoje pretjerane krtosti tjera sve ukuane na oskudan ivot. Svojoj keri i sinu doputa samo minimalno to im je potrebno za ivot, svoje konje ne hrani ako ne rade, a sluge izgledaju izgladnjelo. On je u stalnom strahu zbog skrivene krinjice i sumnja na svakoga. I ja to govorim: sa svojom mlijenom koom, sa svoje tri zasukane dlake nad usnama kao maji brk, s vlasuljama od kuine, sa irokim hlaama i razdrljenim trbusima. ...Jedan kae da dajete tiskati posebne kalendare s udvostruenim kvatrima i produljenom korizmom da utedite na postovima kojih se moraju drati svi vai ukuani. Drugi pria da uvijek sa slugama izazovete neku svau uoi darivanja o Novoj godini ili kad odlaze iz slube samo da naete izgovor da im nita ne biste morali dati... Ukratko, kad ve hoete da vam kaem, kamo se god ovjek okrene svuda vam se rugaju i smiju, a nigdje vas ne nazivaju drugaije nego krtac, lakomac, lihvar i gulikoa.

CLEANTE: Harpagonov sin, voli Marianu. Potovao je oevu mo da odluuje nad njegovim eljama, ali se zbog njegove krtosti spremao da ga pokrade. Da, volim. Ali prije nego ti kaem ostalo: znam da ovisim o svome ocu; da naziv sina trai od mene da se pokorim njegovoj volji, da se ne smijemo ni s kim vezati bez pristanka onih koji

su nam dali ivot...

ELISE: Harpagonova ki, voli Valera

VALERE: Anselmov sin, voli Elisu. Uspio se ugaanjem zasvidjeti Harpagonu. Vidite kako sam u tome spretan i kako sam mu vjeto morao ugaati da mu se uvuem u slubu; kako se sakrivam pod maskom simpatija i duevne srodnosti da mu se svidim i kako se svaki dan pred njim pretvaram da steknem njegovu sklonost.

MARIANE: Anselmova ki, voli Cleanta. Njena majka eli da se uda za bogatog ovjeka kako bi se rjeili bijede. Frosine joj predlae Harpagona, jer je ve u ezdesetoj.

ANSELMO: Valereov i Marianin otac. Mislio je da su mu djeca i ena stradali u oluji na brodu.

FROSINE: Svodnica, uvijek uspijeva u svojim poslovima, osim sa Harpagonom.

Ali ja sam umjetnik da muzem ljude: znam tajnu kako da ih smekam, da im pokakljam srce i da im napipam mjesto gdje su osjetljivi.

JACQUES: Harpagonov kuhar i koija. Vrlo dobro zna kakav mu je gospodar, koji ga esto tue. Neka vrag odnese iskrenost! Od nje nikakve koristi. Odsada je se odriem i neu vie govoriti istinu. Jo nekako dok me tue moj gospodar, on bar ima neko pravo na to, ali tomu u se gospodinu upravitelju osvetiti im budem mogao.''

KRATAK SADRAJ: I. IN: Elise je zaljubljena u Valerea te ona eli pridobiti odobrenje svoje obitelji da dopusti tu ljubav. Valere je ak i uspio pridobiti povjerenje Harpagona, Elisina oca tem u slui, to mu omoguava da stalno bude u blizini Elise. Cleante otkriva svojoj sestri da i on ima slinih problema. Naime, Cleante je zaljubljen u Marianu, djevojku koja se nedavno doselila u njihov kvart. No, Harpagon ima druge planove

za svoju djecu te ih eli vjenati za bogate aristokrate, kako bi se domogao bogatog miraza, tj. htio je Elisu dati bogatom Anselmu da mu bude ena. Dok je sam Harpagon za enu htio uzeti lijepu i skromnu Marianu, koja je bila zaljubljena u Cleantea, no to Harpagonu nije

predstavljalo nikakav problem.

Da, ova kua treba upravo takvu enu da bude maeha mojoj djeci i da meni samome slui. Elise se obeala Valereu, ali on mora paziti da ih Harpagon ne otkrije. U meuvremenu Harpagon brino pazi na svoje blago koje je zakopao u vrtu, 10 000 kuda u zlatnicima.

II. IN: Cleante eli pobjei sa Marianom, no to je poprilino teko izvesti. Ipak, on zamoli svog slugu da mu preko nekog posrednika i lihvara Simona nabavi 15 tisua franaka. Na kraju, na tajnom sastanku, Cleante saznaje da je taj nemilosrdni lihvar sa velikim

kamatama upravo njegov otac Harpagon.

Harpagon proklinje Cleantea te je vrlo srdit i razoaran to mu sin radi takve stvari iza lea. No, Cleantea to ba i ne pogaa: Ha, vi da se mene sramotite? Pa, vi moj oe bacate svoj ugled, ugled ove obitelji tako to ste tu lihvar, gulikoa jedan! Ne, vas bi trebalo, oe moj, biti stid!

Zar ne crvenite to takvim poslovima sramotite svoj stale, to ast i ugled rtvujete nezasitnoj elji za gomilanjem kude na kudu i to ste se po svom kamatnjaku nadmaili i najprepredenije prijevare to su ih ikada izmislili najslavniji lihvari? Tada dolazi Frosine, koja je trebala nagovoriti Marianinu majku da pristaje dati svoju ker Harpagonu. Ispriala je zatim Harpagonu kako Mariana voli stare mukarce i kako je ona vrlo tedljiva, te ne bi troila mnogo.

III. IN: Harpagon poziva na veeru Marianu i Anselma. Prije toga se Harpagon svaa sa slugama jer mu ovi govore razne gadosti koje su navodno uli o njemu. Pobornik je i pokreta tog otpora bio Jacques, spretni kuhar koji je, naravno, kao I ostali, mrzio svog gazdu jer je bio najvei krtac. Donesite vino, ekajte prvo da vas nekoliko puta zamole, i naravno: na stolove stavite mnogo vode!

Mariana, vidjevi kako je Harpagon krt i openito ogavan, tui se Frosini i Elisi kako se ona ne moe udati za takvog ovjeka. Naime, Mariana u Cleanteu prepoznaje svoju pravu ljubav! Da bi naudio to vie ocu, on mu odlui maksimalno nauditi te mu skida dijamantni prsten s ruke i poklanja ga Mariane kao znak ljubavi moga oca. Taj je postupak jako naljutio Harpagona.

IV. IN: Valere, Elise, Cleante i Mariane, razmiljaju kako bi sprijeili neeljena vjenanja. Pretvarajui se da ne eli Marianu, Harpagon otkriva Cleantove osjeaje prema njoj. Sav bijesan, odrie se sina i proklinje ga. Dakle, hoete me izigrati, oe! E, pa ja vam objavljujem da neu odustati od svoje ljubavi za Marianu i da u upotrijebiti sva krajnja sredstva da vam je preotmem! Dok se otac i sin svaaju, Cleanteov sluga La Fleche u vrtu pronalazi krinjicu sa deset tisua

kuda u zlatu, te je pokazuje Cleantu, koji je sretan to ima neto oevo. Samo da mu

napakosti. Ubrzo Harpagon otkriva da nema njegovog blaga te poinje sumnjati u sve.

V. IN:

U meuvremenu dolazi sudski istraivatelj i provodi istragu o krai.

Prema Jacquesovim lanim priznanjima, Harpagon okrivljuju Valera za krau. Dok Valere

govori o Elisi kao o svom blagu, Harpagon ga, mislei da govori o zlatu, optuuje za

krinjicu.

Otkrivi da je dolo do nesporazuma, Valere otkriva da je napuljski plemi, sin Don Thomasa

dAlburcy. Anselmo priznaje da je Don Thomas dAlburcy zapravo njegovo pravo ime, pa su

po tome Valere i Mariane njegova djeca.

Harpagon pristaje da prepusti Marianu Cleantu u zamjenu za njegovu krinjicu te doputa da

se vjenaju. I Elisi i Valereu doputa da se vjenaju, ako Anselmo preuzme sve trokove i ako

mu kupi novo odjelo, na to on rado pristane.

Moliereova djela:

Vie od trideset Moliereovih djela koliko su nam danas poznata moemo podijeliti u nekoliko stilskih

skupina:

Farse:

Temelje se na esto drastinim efektima, zamjenama osoba i grubljom komikom. Najpoznatije od njih

su ganarelle ili Umiljeni rogonja (1660.) i Lijenik protiv volje (1666).

Komedije-baleti, operni libreti prigodnice za kraljevske sveanosti, komine pastorale i herojske

komedije:

Tu pripadaju komedije Graanin plemi (1670.), Umiljeni bolesnik (1673.), enidba na silu (1664.),

Gospodin de Porceaugnac (1669.), zatim melodrama Dom Garcie od Navarre (1659.), te niz baleta i

prigodica.

Polemike komedije:

To su djela koje Moliere pie u vlastitu obranu. Tako, odbijajui lane optube nakon kole za ene,

pie Kritiku kole za

ene (1663.), te Versaillesku improvizaciju - iste godine.

Komedije temeljene na zapletima:

Po uzoru na improvizirane talijanske komedije, Moliere pie etiri takve scenske igre, od kojih su

najpoznatije Ljubavni spor (1656.) i Scapinove spletke (1671).

Komedije u kojima se kritiki promatra drutvo i pojedini izopaeni znaajevi:

Ove komedije ulaze u najvii domet Moliereova knjievno-dramskog stvaralatva. To su Kaiperke

(1659.), kola za mueve (1662.), kola za ene (1662.), Don Juan ili Kameni gost (1665.), Mizantrop

(1666.), George Dandin (1668.), Tartuffe ili Varalica (1669.), krtac (1668.) te Uene ene (1672).

Klasicizam i Moliere:

Klasicizam je razdoblje od sredine 17. st. do kraja 18. st. Glavna karakteristika tog razdoblja je

ovjekova tenja za upotrebom razuma i susprezanja osjeaja. Tadanje drutvo vladalo se po

odreenim pravilima. Ta pravila odreivala su sve, od odnosa u drutvu do odnosa u obitelji. Ta

pravila vladaju i u Molierevu krtcu, te su uz razum jedan od naina postizanja zapleta u duhu onoga

vremena.

Tadanje doba je u svom duhu njegovalo tragediju kao uzvienu dramsku formu, naslijeenu jo iz

Antike (u kojoj su imali svoj uzor). Ali Moliere njeguje komediju, te svojom komikom dovodi svoje

likove u smijene situacije u kojima kritzira drutvo, ljudske mane te pojedine profesije.

Glumci su u Molierevo doba bili nepotovana grupa ljudi, iskljuivana od strane crkve jer kvari

malde, pa se zbog toga Moliere okomio u svoji djelima na lijenike, jer su oni u ono vrijeme bili vrlo

cijenjen stale.

U svojim djelima Moliere potuje pravilo triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g. Pravila se

odnose na jedinstvo vremena, mjesta i radnje, to susreemo u Molierovim komedijama.

Moral ili razum?

Tko po vaem miljenju ini vee zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac

a ne zna to da s njim zapone?

Cijelo to razdoblje je proeto filozofijom. Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti.

Potpomognuta racionalnou ona razmilja o svijetu, o njegovoj biti. Mnoga takva shvaanja dovest

e do ruenja tadanjeg naina ivota i pojave novog, mnogo liberalnijeg. Ljudi e poeti razmiljati o

uzaludnosti nekih egistencija, egzistencija ije postojanje stoji na dugogodinjoj tradiciji, te e ih

proglasiti nemoralnim i unititi njihov tadanji svjet. Ta moralna odluka, bolje bi bilo rei racionalna

odluka budui da je upitanju njihov bolji ivot, dovest e do promjena u tadanjem drutvu i

umjetnosti.

ast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina, ali to je ast? - Samo tenja da se razumom dokui

smisao ivota, samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proraunatost ljudskog mozga.

Ta filozovska razmatranja, taj moral, ta ast i taj razum, su samo sredstva da se dokui smisao naeg

ivota, njegova bit i esencija.

Komika:

Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komina) gledaocu ivo doarava

moralne osobine likova i pievu misao. Moliere se u svojim djelima esto koristi metodom

quiproquo, tj. kad se dva lika svaaju zbog razliite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari.

Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a

Harpagon ga optuuje da mu je ukrao zlato (novac = Elise). Mnoge mu komine situacije slue da bi

naglasio bitnu karakteristiku nekog lika, kao u ovom sluaju Harpagonovu krtost, to je pokazano

nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kue, kori djecu da se previe raskono oblae

(a jedva da nau neku pristojnu odjeu), Harpagonovo lihvarenje itd.

Harpagon iliti krtac:

Gdje? U Parizu. Zato? Samo Bog zna. Kako bilo da bilo, Harpagon je tu i kani ostati gdje je.

Namjerava do kraja vjenosti gomilati novac u svojoj krinjici i terorizirati sve oko sebe svojom

krtou. Njegova je krtost epska i protee se kroz stoljea od Plauta preko Dria i Moliera pa sve

do dananjih dana. Ta je krtost centralna tema Moliereve drame, ona pokree sve likove u njihovim

kretanjima i razmiljanjima i dovodi gledatelja do smijeha, a istovremeno ga potiu da razmilja i da si

postavi pitanje, jesam li ja takav? Za njega je novac njegova ljubav i jedina religija koju priznaje.

Iskritavanje tueg jada da bi to vie zaradio za njega je nain ivota, a krtost njegovo bie u

cijelosti. Svatko je za njega sumnjiv, a san da je na svijetu sam njegov je najslai san. Gospodin je

Harpagon ovjek koji je od svih ljudi najmanje ovjek, smrtnik, koji je od svih smrtnika najtvri i

najnedareljiviji. Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razvee kesu. Pohvala,

potovanja, dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce eli, ali novaca ni pomirisati. Nita

nije tako suho i jalovo kao njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost. A rije dati tako mu je mrska

da nikad ne kae: Dajem vam ruku, nego: Posuujem vam ruku.

Likovi:

Harpagon - Otac Cleanteov Elisin, zaljubljen u Marianeu.

Cleante - Sin Harpaganov, Marianein dragi.

Elise - Ki Harpagonova, Valereova zarunica.

Valere - Sin Anselmov i Elisin zarunik.

Mariane - Cleantova draga, koju voli Harpagon.

Anselme - Otac Valereov i Marianein.

Forsine Spletkarica.

Metar Simon

Jacques - Harpagonov kuhar i koija.

La Fleche - Cleantenov sluga.

Gospa Claude - Harpagonova slukinja.

Brindavonie - Harpagonov lakaj.

Lemerluche - Harpagonov lakaj.

Povjerenik i njegov pisar.

Analiza likova (verzija 1):

Harpagon

Clantov i Elisin otac, zaljubljen je u Marianeu, veoma krt starac. Ima krinjicu u kojoj se nalazi 10

tisua kuda. U svakome vidi lopova i nikome ne vjeruje, ak ni svojoj djeci. Bez obzira gdje i kada

uvijek nastoji to manje, ako i ita potroiti. Radije bi dao neiji ivot nego platio svojim novcem.

Clante

Harpagonov sin, totalna suprotnost oca. to se tie ljubavi nije ga briga za novac. Zaljubljen je u

Marianeu i voli je bezuvjetno. Spreman je sve uiniti za ljubav.

Valre

Anselmov sin. Zaljubljen je u lise te se ulizuje Harpagonu kako bi se oenio njegovom keri. Veoma

je mudar i lukav ovjek.

Mariane

Anselmova ki. Zaljubljena u Clantea. Njezina majka eli da se bogato uda, no ona eli istinsku ljubav

i nije ju briga za novac.

Analiza likova (verzija 2):

Harpagon

Cleantov i Elisin otac, ima oko 60 godina.

Izgled:

I ja to govorim: sa svojom mlijenom koom, sa svoje tri zasukane dlake

nad usnama kao maji brk, s vlasuljama od kuine, sa irokim hlaama i

razdrljenim trbusima.

Najvei krtac u gradu, nitko u njegovoj kui nije dobro obuen pa ak ni njegova djeca, iako u kui

dri 15 000 dukata koji su mu najvea briga.

Mislim da Harpagon i zna da je krt, ali on to ne smatra manom nego vrlinom jer on sebe ne vidi kao

izopenika iz drutva nego uglednom i uzornom osobom.

Harpagon je veliki sebinjak jer, iako zna za sinove osjeaje prema Mariane, on je se ni po koju cijenu

nee odrei zbog svoje velike sebinosti. U trenutku sukoba izmeu Harpagona i Cleanta on njega

tjera iz kue i baca prokletstvo na njega zato jer Cleante kae da se nikad nee odrei Mariane.

Citat: (str. 72.)

Harpagon: Kako? Pa ti si obeao da e je se odrei.

Cleante: Ja? Da u se nje odrei?

Harpagon: Da.

Cleante: Ni govora.

Harpagon: Zar nisi odustao da je snubi?

Cleante: Naprotiv, tome sam sklon vie no ikad.

Harpagon: Pokazat u ti svoje, nitkove.

Cleante: inite to god vam drago.

Harpagon: Zabranjujem ti da me ikad vie vidi.

Cleante: U dobar as.

Harpagon: Naputam te.

Cleante: Napustite me.

Harpagon: Ne priznajem te za svog sina.

Cleante: Neka bude.

Harpagon: Razbatinit u te.

Cleante: Radite to god vas volja.

Potpuno shvaam Cleatea to je ljut na svojeg oca jer mislim da Harpagon ni po emu nije zasluio

Mariane. U poetku se Cleante inio kao posluan sin koji se nikada ne bi izravno usprotivio ocu, ali

kada saznaje za njegovu suludu ideju da se oeni s Mariane on postaje pomalo buntovnik i bori se za

svoju ljubav.

Pred kraj djela dogaa se nesporazum izmeu Harpagona, koji je poludio u potrazi za krinjicom, i

Valerea, koji misli da je Harpagon saznao za njegovu i Elisinu tajnu ljubav, gdje se vidi to je za

Harpagona najvanije u ivotu. Ovakav nesporazum se moe nai i u Plautovom krcu.

Citat: (str. 80.)

Valere:

Sva moja udnja zadovoljila se uitkom da je gledam, i nikakva

nepristojnost nije oskvrnula arku ljubav koju su mi udahnule njezine

lijepe oi.

Harpagon:

Lijepe oi moje krinjice! Govori kao ljubavnik o ljubavnici.

Zbog svoje krtosti Harpagon ne mari za nikoga nego samo za novac, tako da on u jednom trenutku

iskazuje svu svoju zlobu tj. on bi vie volio da mu se ker utopi nego da mu netko uzme njegovo zlato.

Citat: (str. 81.)

Elise:

Da, oe, upravo me on spasio od velike opasnosti, kako vam je poznato,

kad se umalo ne utopih, i upravo njemu dugujete ivot te iste keri.

Harpagon:

Sve to nije vano i bilo bi kudikamo bolje za mene da te je pustio da se

utopi, nego da je poinio to to je poinio.

Na kraju djela Harpagon poputa tj. ljubav mladih ipak pobjeuje, ali njegovoj krtosti nikad nema

kraja.

Citat: (str. 85.-86.)

Harpagon: Nemam novca koji bih dao djeci za vjenanje.

Anselme: Pa dobro, imam ja, neka vas to nimalo ne uznemiruje.

Harpagon: Obavezujete se da ete podmiriti sve trokove tih dviju

svadbi?

Anselme: Da, obeajem. Jeste li zadovoljni?

Harpagon: Jesam, pod uvjetom da mi za pir date saiti novo odijelo.

Cleante

Harpagonov sin, voli Marianu, spreman se za nju zaduiti kako bi joj omoguio pristojan ivot, veoma

pametan i lukav.

Elise

Harpagonova ki, voli Valera.

Valere

Anselmov sin, voli Eliseu. Uspio se ugaanjem svidjeti Harpagonu.

Citat:

Vidite kako sam u tome spretan i kako sam mu vjeto morao ugaati da

mu se uvuem u slubu; kako se sakrivam pod maskom simpatija i

duevne srodnosti da mu se svidim, i kako se svaki dan pred njim

pretvaram da steknem njegovu sklonost.

Mariane

Anselmova ki. ivi sa svojom bolesnom majkom, zaljubljena je u Cleantea. Njena majka eli da se

uda za bogatog ovjeka kako bi se rijeili bijede. Frosine joj predlae Harpagona, jer je ve u

ezdesetoj.

Anselme

Valereov i Marianein otac. Mislio je da su mu djeca i ena stradali u oluji na brodu.

Frosine

Spletkarica, uvijek uspijeva u svojim poslovima, osim sa Harpagonom.

Jacques

Harpagonov kuhar i koija. Vrlo dobro zna kakav mu je gospodar, koji ga esto tue.

Dojam o djelu:

Djelo mi se veoma svidjelo ponajvie jer je veoma smijeno kroz cijelu priu (za razliku od Plautovog

krca koji je samo u nekim scenama smijean), veoma je dinamino, lako se ita jer nije rimovano,

nema previe likova, svaki lik je pomno karakteriziran - nismo upoznali samo par glavnih likova, nego

smo upoznali i neke sporedne likove, a djelo je i dosta kratko. Bilo je zaista divno itati to djelo, kada

jednom pone ne moe prestati koliko se uivi u sve te situacije.

Zakljuak:

Jean Baptiste Poquelin Moliere je najvei francuski komediograf koji je svojim besmrtnim djelima

obogatio svjetsku knjievnost. Bio je promatra i slikar ljudske naravi. Nitko nije znao kao on voditi

svoja lica kroz komediju, a izai sa jasnom poukom.

On je znao iskoristiti sve mane na svojim likovima kako bi poveao komiku. ak je, u prvim

predstavama u kojima je glumio on i njegova druina, iskoristio mane glumaca i ubacio ih u komediju.

Tako je epavost Louisa Bejarta, koji je glumio La Flechea, unio u komediju poveavi komini efekt,

jer La Fleche u prijevodu znai strijela, to upuuje na brzinu. Isto je tako opravdao svoj kaalj, koji ga

je muio na scenskim nastupima, dodjeljujui ga Harpagonu.

Njegovo je pravilo u pisanju komedija bilo svidjeti se, a to je postizao esto grotesknom komedijom.