SKUPNI INDEKS SUDSKIH ODLUKA - dpps-mlas.si · ĐorĐe ivkoviĆ skupni indeks sudskih odluka iz svjezaka poredbeno pomorsko pravo izdanje jadranski zavod - hazu zagreb od broja 1

ĐORĐE IVKOVIĆ

SKUPNI INDEKS SUDSKIH ODLUKA

iz svjezaka

POREDBENO POMORSKO PRAVO

IZDANJE

JADRANSKI ZAVOD - HAZU

Zagreb

OD BROJA 1. DO BROJA 155.

ZAGREB

2001

INDEKS

S A D R Ž A J

AGENT .....................................................................................................................10

AMBALAŽA ..............................................................................................................24

ARBITRAŽA .............................................................................................................28

AVARIJA ..................................................................................................................32

AVIONSKI PRIJEVOZ ..............................................................................................33

BANKA .....................................................................................................................35

BARATERIJA -ZAPLJENA .......................................................................................35

BOJKOT ...................................................................................................................36

BONIFIKACIJA .........................................................................................................36

BRETTON-WOODSKI SPORAZUM .........................................................................36

BROD .......................................................................................................................37

BRODAR ..................................................................................................................50

BRODARSKI UGOVOR ...........................................................................................84

BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE ...............................................................86

BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME .....................................................................87

BRODOVLASNIK .....................................................................................................92

BRODSKI DNEVNIK ................................................................................................95

BRODSKI PROSTOR ...............................................................................................96

BROJAČ BRODA .....................................................................................................96

BROJAČKI LISTIĆI ..................................................................................................96

BUNKERIRANJE ......................................................................................................97

ČAMAC ....................................................................................................................97

CARINSKI POSTUPAK / SKLADIŠTE .....................................................................97

ČASNIČKA POTVRDA .............................................................................................98

CESSER CLAUSE ...................................................................................................99

CESTOVNI PRIJEVOZ/SAOBRAČAJ ......................................................................99

DEVIZE PROMJENA KURSA ................................................................................ 106

DIREKTNI PRIJEVOZ ............................................................................................ 107

DISPEČ .................................................................................................................. 107

DOKUMENTARNI AKREDITIV NEOPOZIVI .......................................................... 107

11

DOLAZAK BRODA U LUKU ................................................................................... 108

ENGLESKO PRAVO - PRIMJENA ......................................................................... 108

FILIJALA ................................................................................................................ 109

FOND OGRANIČENE ODGOVORNOSTI .............................................................. 109

FORFETNI STAV ................................................................................................... 109

FORMULARNI UGOVOR ....................................................................................... 110

FRANK0 VAGON /UTOVARNA STANICA ............................................................. 110

FRUSTRACIJA UGOVORA .................................................................................... 110

GENERALNA HAVARIJA VIVI I AVARIJA .............................................................. 110

HIPOTEKA ............................................................................................................. 111

IMUNITET BRODA ................................................................................................. 113

INDOSAMENT ....................................................................................................... 113

ISKRCAJ TERETA ................................................................................................. 113

ISPRAVA ................................................................................................................ 114

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST PROIZVO-ĐAČA KAO PODUGOVARAČA114

IZVOZNA DOZVOLA .............................................................................................. 114

JAMČEVNO PISMO ............................................................................................... 115

JAVNA SMETNJA .................................................................................................. 117

KABLOVI ................................................................................................................ 117

KALO ..................................................................................................................... 117

KAMATE ................................................................................................................ 118

KAMIONSKI PRIJEVOZ ......................................................................................... 118

KAVA - TRANSPORTNI KALO ............................................................................... 139

KLASIFIKACIONI ZAVOD-TROŠKOVI ................................................................... 140

KLAUZULA F I O .................................................................................................... 140

KLAUZULE UGOVORA I FORMULARNOG UGOVORA ....................................... 140

KOMBINIRANI PRIJEVOZ ..................................................................................... 148

KOMERCIJALNA GREŠKA .................................................................................... 148

KOMISIONI POSAO ............................................................................................... 148

KOMPENZACIJA ................................................................................................... 149

KOMPROMISNA KLAUZULA ................................................................................. 149

KONTEJNER ......................................................................................................... 149

KONVENCIJA O TERETNICI OD 1924 I MEĐUNARODNE KONVENCIJE ........... 151

KRCATELJ ............................................................................................................. 154

KUKURUZ .............................................................................................................. 155

KUPOPRODAJA C & F .......................................................................................... 155

KUPOPRODAJA CIF.............................................................................................. 157

12

KUPOPRODAJA FAS ............................................................................................ 168

KUPOPRODAJA FOB ............................................................................................ 168

KUPOPRODAJA I PRIJELAZ RIZIKA .................................................................... 173

KUPOPRODAJA/DISTANCIONA/MEĐUNARODNA .............................................. 176

KVALITET ROBE ................................................................................................... 176

LIJEČNIK BRODSKI .............................................................................................. 176

LINIJSKI BROD ...................................................................................................... 177

LUČKA OBALA ...................................................................................................... 177

LUČKE NAKNADE ................................................................................................. 177

LUČKI KONZORCIJ LUKA GENOVA ..................................................................... 180

LUČKI OBIČAJ ....................................................................................................... 180

LUKA ...................................................................................................................... 180

MEĐUSKLADIŠNA IZDATNICA ............................................................................. 182

MORTGAGE VIDI HIPOTEKA ................................................................................ 182

MULTIMODALNI PRIJEVOZ VIDI I PRIJEVOZ .................................................... 183

NADLEŽNOST SUDA ........................................................................................... 183

NADVODJE ............................................................................................................ 184

NAGODBA ............................................................................................................. 185

NAUTIČKA GREŠKA / DJELATNOST ................................................................... 185

NOLEGGIO ............................................................................................................ 186

OBAVJEST O SPREMNOSTI ................................................................................ 186

OBIČAJ .................................................................................................................. 187

OBJESNO PARNIČENJE ....................................................................................... 187

ODGOVORNOST KRCATELJA ZA ŠTETU NA TERETU I BRODU ZBOG NEPRIJAVLJENOG I OPASNOG TERETA ............................................................ 187

ODUSTANAK OD UGOVORA O POMORSKOM PRIJEVOZU .............................. 188

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ....................................................................... 189

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI PREMA KONVENCIJI OD 1957. - OSNIVANJE FONDA OGRANIČENE ODGOVORNOSTI ......................................................................... 191

OPĆI UVJETI BRODARA ....................................................................................... 192

OSIGURANJE VIDI I SVE “OSIGURANJE” ........................................................... 192

OSIGURANJE AUTOMOBILA / MOTORNOG VOZILA ......................................... 199

OSIGURANJE BRODA .......................................................................................... 200

OSIGURANJE RIZIKA - DANGUBA ....................................................................... 203

OSIGURANJE ROBE-TERETA I PREBOJ ............................................................. 203

OSIGURANJE TRANSPORTNO ............................................................................ 218

OSIGURANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA ................................................................. 219

OSIGURATELJ - SUBROGACIJA .......................................................................... 220

13

OSIGURATELJ -REGRES ..................................................................................... 220

OSIGURNJE ULOVA RIBE .................................................................................... 220

OVRHA .................................................................................................................. 220

PENALI .................................................................................................................. 221

PISMO SPREMNOSTI ........................................................................................... 222

PLOVIDBENI AGENT VIDI I AGENT .................................................................... 222

PLOVILO ZA PLAŽU .............................................................................................. 224

POČETAK PUTOVANJA ........................................................................................ 224

PODBRODARSKI UGOVOR .................................................................................. 224

PODNARUČITELJ ................................................................................................. 226

PODRTINA - BRODOVLASNIK – ODGO-VORNOST - UKLANJANJE .................. 226

POMAGANJE I SPASAVANJE ............................................................................... 227

POMORSKA PILOTAŽA ........................................................................................ 227

POMORSKA PRIJEVARA ...................................................................................... 228

POSADA BRODA .................................................................................................. 228

POŠTA PTT ........................................................................................................... 240

POTONULI BROD .................................................................................................. 241

POVREDE OSOBA KOJE NISU POSADA ............................................................. 242

POŽAR ................................................................................................................... 243

PRECEDENT ......................................................................................................... 246

PREKOSTOJNICE ................................................................................................. 246

PRIJEVOZ OSOBA MOREM (KOJI NISU PUTNICI) .............................................. 252

PRIJEVOZ PUTNIKA MOREM ............................................................................... 252

PRIJEVOZ PUTNIKA ZRAKOM ............................................................................. 255

PRIJEVOZ STVARI MOREM ................................................................................. 256

PRIJEVOZ STVARI UNUTRAŠNJIM I RIJEČNIM PLOVNIM PUTEVIMA .............. 278

PRIJEVOZ STVARI ZRAKOM ................................................................................ 280

PRIJEVOZ TRAJEKTOM ....................................................................................... 282

PRIMALAC ............................................................................................................. 283

PRIVILEGIJ NA BRODU ....................................................................................... 283

PRIVILEGIJ NA TERETU ...................................................................................... 286

PRIVREMENA NAREDBA ..................................................................................... 286

PROCESNA PITANJA ............................................................................................ 291

PRODAJA BRODA VIDI I BROD ........................................................................... 292

PROTEST .............................................................................................................. 292

PTT PRETPLATA ................................................................................................... 300

PUTNICI ................................................................................................................. 301

14

RAČUN .................................................................................................................. 301

RADAR .................................................................................................................. 301

RADNIK LUČKI ...................................................................................................... 302

RED PLOVIDBE ..................................................................................................... 302

RETENCIJA ........................................................................................................... 302

SIDRIŠTE ............................................................................................................... 303

SIGURNOST PLOVNIH PUTEVA .......................................................................... 303

SINDIKATI .............................................................................................................. 304

SKLADIŠTAR ......................................................................................................... 304

SKLADIŠTE LUČKO .............................................................................................. 311

SKLADIŠTE OTVORENO ...................................................................................... 311

SKLADIŠTENJE ..................................................................................................... 311

SPAŠAVANJE NA MORU ..................................................................................... 312

SPASAVANJE BRODA .......................................................................................... 319

ŠPEDITER ............................................................................................................. 319

SPOSOBNOST BRODA ......................................................................................... 333

ŠTETA - NAKNADA .............................................................................................. 334

STIVADOR - SLAGAČ ........................................................................................... 334

STOJNICE ............................................................................................................. 347

ŠTRAJK ................................................................................................................. 351

SUD - NADLEŽNOST I POSTUPAK ................................................................... 352

SUDAR BRODOVA ................................................................................................ 363

SUEZ - KLAUZULA ............................................................................................... 371

SUKCESIVNI PRIJEVOZI ...................................................................................... 372

SUKOB ZAKONA ................................................................................................... 372

SUVLASNIŠTVO BRODA ...................................................................................... 374

TANKERSKI PRIJEVOZ VIDI PRIJEVOZ ............................................................... 375

-TEGLJENJE .......................................................................................................... 375

TERET ................................................................................................................... 377

TERETNICA ........................................................................................................... 391

TERETNICA ČISTA ............................................................................................... 408

TERETNICA DIREKTNA ........................................................................................ 410

TERETNICA NA IME .............................................................................................. 410

TERETNICA PO NAREDBI .................................................................................... 411

TIME CHARTER VIDI I BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME ............................. 411

TORPEDO ............................................................................................................. 412

TRAJEKT ............................................................................................................... 413

15

TURISTIČKO PUTOVANJE ................................................................................... 413

TUŽBA IN REM ...................................................................................................... 414

TUŽENIK SOLIDARNA ODGOVORNOST ............................................................. 414

UDAR BRODA U FIKSNO POSTAVLJENI OBJEKT NA MORU ............................ 414

UDAR BRODA U OBALU ....................................................................................... 415

UNUTRAŠNJA PLOVIDBA..................................................................................... 415

VAĐENJE POTONULIH STVARI IZ MORA ............................................................ 416

VALUTA ................................................................................................................. 417

VINO TRANSPORTNI KALO .................................................................................. 417

VIŠA SILA .............................................................................................................. 418

VOZAR ................................................................................................................... 422

VOZARINA ............................................................................................................. 422

VREMENSKA TABLICA ......................................................................................... 424

ZAGAĐIVANJE MORA NAFTOM ........................................................................... 425

ZAJEDNIČKA HAVARIJA ....................................................................................... 426

ZAJEDNIČKO ISKORIŠTAVANJE BRODA ............................................................ 427

ZAKLJUČNICA ....................................................................................................... 428

ZAKUP BRODA ...................................................................................................... 428

ZAPOVJEDNIK ...................................................................................................... 430

ZASTARA ............................................................................................................... 433

ZAUSTAVLJANJE BRODA /PRIVREMENA MJERA .............................................. 439

ZRAČNI PRIJEVOZ ............................................................................................... 440

ZRAKOPLOV ......................................................................................................... 440

ŽELJEZNIČKA PRUGA .......................................................................................... 441

ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ ...................................................................................... 442

16

AGENT

INDEX BR.13/OBUHVAĆA BR. 1-12

-Kad je agent, koji se bavi prijevoznim poslovima, /a ne

zapovjednik/, potpisao teretnicu, takva teretnica obavezuje

agenta direktno, unatoč činjenici da brod naveden u

teretnici ne pripada njemu.

br.5, str. 46 , Talijanski kasacioni sud , 9.XI 1959

-Agent, koji nastupa u svojstvu agenta, ne odgovara osobno za

štetu.

br.11, 52-54, Londonski gradski sud /pomorski odjel/ 3.V

1961.

INDEX BR. 24/OBUHVAĆA BR. 14-24

Agent koji potpiše ugovor o prijevozu bez jasne napomene da

radi u svojstvu agenta, osobno je odgovoran za zaključeni

posao, pa i kada brodar, nakon izvršenja ugovora preuzme na

sebe svojstvo ugovorne stranke.

br.14, str. 23-25, Viši privredni sud NRH, 24.III 1962.

Kad krcatelj krca teret preko agenta ovlašten je podizati

tužbu protiv brodara i ako u teretnici nije navedeno njegovo

ime, ali je navedeno da agent nastupa kao agent.

br.16, str.49, Trgovački sud, Seine, 8.V 1961.

Brodarev agent koji nije prekoračio punomoć ne odgovara za

raskid ugovora sa naručiteljeve strane.

br.17, str.38-39, Viši privredni sud NRH, 25.X 1962.

Vozarina koju je ugovorio brodarev agent obvezuje brodara, pa

brodar nema pravo u teretnici naznačiti veću vozarinu od

ugovorene. Agent koji nije prigovorio pasivnoj legitimaciji

odgovara za višak vozarine koju je vozar naplatio.

br.19, str. 20-22, Viši privredni sud SRH, 8.VI 1963.

Agent koji tuži primaoca tereta za naknadu manje naplaćene

vozarine nastupa kao brodarov punomoćnik.

br.20, str. 19-21, Viši privredni sud SRH, 29.IV 1963.

Brodski agent je osobno obvezan ako tako proizlazi iz ugovora.

Nema trgovačkih običaja koji bi unaprijed postavljali

određene pretpostavke o tome da agent preuzima osobnu obvezu

za ugovore koje sklapa za račun broda.

br.20, str. 38-39, Prvostepeni sud Engleske, 21.V 1963.

17

Brodski agent ne odgovara osobno iz prijevoznog ugovora ako

takvu obvezu izričito ne preuzme.


Brodski agent nije odgovoran osobi s kojom brodar sklopi

ugovor. Agent ne nastupa u vlastito ime ni kad fakturira

troškove za uskladištenje robe nakon njenog iskrcaja iz

broda.

br.23, str. 50-51, Trgovački sud, Dunkerque, 27.V 1963.

INDEX BR. 48-49/OBUHVAĆA BR. 25-47

Agent koji je djelovao kao posljednji u nizu agenata za kupca

broda i zaključio valjani ugovor o kupoprodaji broda, koji

je kupac odbio da ratificira, ima pravo na naknadu štete od

agenta od koga je angažiran. Šteta je obuhvaćala iznos

isplaćen prodavaocu u ime nagodbe i njegove vlastite

troškove. Greška je tuženog što je propustio tužitelja

upozoriti da kupac postavlja neke uvjete za perfektnost

ugovora.

br.25, str. 67-68, Trgovački sud Engleske, 12.III 1962.

Osoba koja je zaključila ugovor u vlastito ime može dokazivati

usmenim dokazima da je djelovala za neotkrivenog vlastodavca

(“undisclosed principal”) tj. da je djelovala u svojstvu

agenta.

br.26, str. 34-35, Trgovački sud Engleske, 26.III 1962.

Brodski agent nije dužan brinuti se o sigurnosti broda za

plovidbu.

br.27, str. 50-51, Kasacioni sud Francuske, 11.II 1965.

Agent nije dužan nadzirati da li su prilikom ukrcaja ili

iskrcaja poduzete zaštitne mjere, i na koji se način rad

obavlja. Ova dužnost tereti zapovjednika broda.

br.30, str. 53-54, Apelacioni sud, Genova, 12.II 1964.

Okolnost što agent u dopisivanju s tužiteljem upotrebljava

izraz “mi”, ne znači da je on sebe priznao za brodara, jer

taj izraz može značiti da ga agent upotrebljava i u ime

brodara kao svog prinicala.

br.37, str. 53-54, Apelacioni sud, Aix, 10.II 1967.

GENERALNA PUNOMOĆ - Agent na temelju generalne punomoći ima

pravo izvršivati one poslove koji ulaze u okvir redovitih

ekonomskih odnosa broda. Među ove poslove spada i sklapanje

ugovora o radu za ukrcaj i iskrcaj tereta.


18

IZDAVANJE TERETNICE - Brodski agent je ovlašćeni zastupnik

brodarov u pogledu svih prava i obveza nastalih u vezi s

boravkom broda i vršenjem operacija broda u luci, pa je tako

ovlašćen i na izdavanje teretnice.


Agent koji potpiše teretnicu izdanu za neukrcani dio tereta

kao brodovlasnikov agent implicitno jamči da ima za to

ovlaštenje.

br.29, str. 54-62, Engleski prvostepeni sud, 19.XI 1965.

IZJAVA O KAPACITETU BRODA - Izjava agenta o kapacitetu broda

obavezuje brodara u čije ime je agent sklopio ugovor o

prijevozu s naručiteljem.

br.47, str. 48-50, Viši privredni sud SRH, 11.XII 1964.

LEGITIMACIJA - Brodski agent nema po svojoj funkciji procesne

legitimacije, i ne može biti tužen u ime brodara u čije je

ime radio.

br.31, str. 67-68, Apelacioni sud, Montpellier, 26.I 1966.

Agent koji od krcatelja primljeni barirani ček kao polog za

prekostojnice unovči u korist brodara protivno krcateljevu

nalogu, radi u ime brodara i nije pasivno legitimiran prema

krcatelju na vraćanje čekom naplaćene svote.


ODGOVORNOST - Agent je osobno odgovoran za poslove koje

nalogoprimac obavi na temelju njegovog naloga ako izričito

ne navede da radi u svojstvu agenta, osim ako je

nalogoprimac bio dužan znati iz drugih okolnosti posla da

agent radi u svojstvu agenta.


Izvršenje iz presude donesene u sporu u kojem je agent obvezan

na isplatu određene svote u svojstvu agenta jednog broda

odnosi se na osobu koju je agent zastupao. Agent ne može

biti osobno odgovoran ni kad je njegov nalogodavac, brodar

broda koji je bio predmet presude, u međuvremenu prestao

postojati.

br.30, str. 57, Okružni sud, Genova, 8.VI 1965.

Agent nije osobno odgovoran i ako prilikom zaključenja ugovora

o radu ne navede ime broda koji zastupa.


Agent koji je kao zastupnik brodarov, sklopio ugovor o radu s

lučkim radnikom, ne odgovara osobno za nesreću na poslu koju

pretrpi obalni radnik povodom ukrcaja odnosno iskrcaja

tereta. Za ovu štetu odgovara osobno brodar.


19

Brodski agent koji je tužen za štetu nastalu izvršenjem

ugovora o prijevozu ako ne stavi prigovor pomanjkanja

pasivne legitimacije nego preuzima brodarovu odgovornost,

odgovara do granice brodarove odgovornosti.

br.30, str. 59-62, Apelacioni sud, Paris, 14.II 1966.

Ako brodski agent vrši ujedno i poslove slagača, on za te

poslove odgovara prema propisima o slagačkom poslu.

br.40, str. 42, Francuski kasacioni sud, 18.VI 1968.

Agent je odgovoran primaocu za štetu koja nastane radi toga

što nije izvozniku direktno poslao teretnicu.

br.27, str. 53-54, Kasacioni sud Francuske, 11.III 1965.

Agent koji je ispunio tovarni list prema pošiljaočevu nalogu

ne odgovara kamionskom vozaru za povećane troškove prijevoza

prouzrokovane tim nalogom. Vozaru prvenstveno odgovaraju

pošiljalac i primalac a agent čijim posredstvom je sklopljen

ugovor samo u slučaju ako vozar dokaže da je za nemogućnost

naplate odgovoran agent zbog propusta dužne pažnje, ili

samovoljnog postupka protivnog dobivenim uputama od

pošiljaoca odnosno primaoca.

br.37, str. 25-26, Viši privredni sud SRH, 25.I 1968.

Ako se na agentov zahtjev zabrani brodu odlazak iz luke, agent

za lučke naknade nastale za vrijeme zabrane odlaska broda

odgovara osobno, jer u ovom slučaju ne radi u brodarovo ime.

br.40, str. 30-32, Viši privredni sud SRH, 26.IX 1968.

Okolnost da je račun za lučke naknade, nastale za vrijeme

zabrane odlaska broda na zahtjev agenta, dostavljen agentu

nakon odlaska broda iz luke, nije odlučna da bi, isključivo

radi toga, agent bio oslobođen odgovornosti za naplatu

lučkih naknada, jer se sam morao pobrinuti na koji će način

osigurati svoja potraživanja prema brodaru dok se brod još

nalazi u luci.


Ako iz formulara teretnice jasno proizlazi da su agent koji je

sklopio ugovor o prijevozu, i brodar koji je prevezao robu,

dvije različite osobe, agent za štete na robi prouzrokovane

tokom prijevoza ne odgovara ukoliko on za tu štetu nije

kriv.


Agent je neposredno odgovoran osobi s kojom je sklopio ugovor

o opskrbi broda ako se u tom pogledu izričito obavezao.

Agent se izričito obavezao ako je u pismu upućenom

opskrbniku naveo da će podmiriti fakturu iz pologa koji je

njegov komitent položio kod treće osobe za tu svrhu.

20

br.41, str. 25-26, Viši privredni sud SRH, 30.VII 1968.

PROVIZIJA - Pomorski posrednik ima pravo na proviziju čim je

brodarski ugovor sklopljen.

br.37, str. 59-61, Arbitražna odluka Gand (Belgija), 1967.

PUNOMOĆ - Brodarski ugovor koji sklopi agent u ime svog

komitenta bez njegove punomoći ne obvezuje komitenta. Agent

osobno odgovara.

br.28, str. 52-54, Apelacioni sud, Paris, 17.VI 1964.

Ako je agent koji izdaje teretnicu prekoračio punomoć, to

prekoračenje ne čini teretnicu falsifikatom i ona je

mjerodavna za trećeg poštenog zakonitog imaoca teretnice.


Brodar ima pravo zahtjeva prema agentu za štete prouzrokovane

prekoračenjem punomoći.


Za vozara je irelevantno da li je naručiteljev agent prilikom

zaključenja ugovora o prijevozu prekoračio punomoć.

Naručitelj - vlastodavac dužan je izvršiti ugovor prema

uvjetima koje je zaključio agent, a ima pravo od agenta

tražiti naknadu eventualne štete.


Budući da u slučaju prekoračenja punomoći brodarski ugovor

nije sklopljen, agent odgovara brodaru za naknadu štete zbog

zadržavanja broda po načelima građanskog prava, a ne iz

ugovora o prijevozu.


Običaji u pomorstvu odnose se samo na dokazivanje ugovora, a

ne i na utvrđivanje da li između agenta i njegovog komitenta

postoji odnos punomoći.



- Rok za ulaganje žalbe protiv presude kojom je zapovjednik

kao brodarov zastupnik obvezan na naknadu štete počinje teći

od dana kada je agent tu presudu primio.

br.54,str. 58-59, Apelacioni sud, Bordeaux, 17.XI 1971

- LEGITIMACIJA

- Agent koji daje nalog lučkom skladištaru da ukrca odnosno

iskrca teret radi u ime svog komitenta, pa skladištaru nije

odgovoran za plačanje naloženih radova. Ovo i pod

pretpostavkom da je agent duže vremena skladištaru na njegov

21

zahtjev podmirivao njegove fakture, jer treba smatrati da je

to činio u ime svog nalogodavca. Agent bi bio osobno

odgovoran skladištaru ako se u tom smislu izričito obaveže,

ili ako skladištar dokaže da je agent skladištara

obavijestio da mu je njegov nalogodavac stavio na

raspolaganje odgovarajuću svotu za podmirenje skladištarovih

potraživanja, ili da su ta sredstva na neki drugi način

osigurana.

br.50,str. 34-35, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-1192/70-2,

12.X 1970.

- ODGOVORNOST

-Agent koji daje nalog lučkom skladištaru da ukrca odnosno

iskrca teret radi u ime svog komitenta, pa skladištaru nije

odgovoran za plaćanje naloženih radova. Ovo i pod

pretpostavkom da je agent duže vremena skladištaru na njegov

zahtjev podmirivao njegove fakture, jer treba smatrati da je

to činio u imesvog nalogodavca. Agent bi bio skladištaru

osobno odgovoran ako se u tom smislu izričito obaveže, ili

ako skladištar dokaže da je agent skladištara obavijestio da

mu je njegov nalogodavac stavio na raspolaganje odgovarajuću

svotu za podmirenje skladištarovih potraživanja, ili da su

ta sredstva na neki drugi način osigurana. Agent je dužan

skladištaru platiti zatezne kamate ako skladištar dokaže da

je agent neosnovano kod sebe držao sredstva koja su bila

namijenjena za podmirenje skladištarovog potraživanja. .


12.X 1970.

- Agent koji je izdao teretnicu na svom zaglavku, i koji je u

teretnicu utisnuo pečat "prema klauzulama i uvjetima

teretnice'' odredjenog brodara, ne odgovara za štetu na

teretu ako je krcatelj poduzeće koje po svom poslovanju mora

znati da agent nije brodar. Pod ovom pretpostavkom agent će

biti odgovoran samo onda ako je za štetu kriv. Za ovu štetu

je odgovoran.brodar koji je prevezao teret.

br.58,str. 68-69, Trgovački sud, Paris, 12.IV 1912.

-Agent koji je izdao teretnicu na svom zaglavku smatra se u

odnosu prema korisniku prijevoza kao brodar i dužan mu je

nadoknaditi štetu. Za nadoknadjenu štetu na ovaj način agent

ima pravo regresa od brodara kojega je brod prevezao teret .

br.58,str. 65-68, Trgovački sud, Marseille, 4.11 1972.

-Agent, koji je sklopio ugovor o prijevozu u ime brodara, ne

odgovara za obveze koje iz toga posla nastanu.

br.52,str. 57-59, Trgovački sud, Marseille, 19.I 1971.

-.Agent prema naručitelju prijevoza nastupa u brodarovo ime i

nije pasivno legitimiran za štetu koju snosi naručitelj. Za

ovu štetu odgovara brodar. Agent je odgovoran naručitelju

22

ako naručitelj dokaže da je agent nezavisno od brodarovih

naloga zlonamjerno i grubom nepažnjom nanio naručitelju

štetu ili je agent sam osobno preuzeo obavezu za

odgovornost.

br.54,str. 33-37, Viši privredni sud SRH, IV-P-2295/70, 4.XI

1971.

VOZARINA

- Za plaćanje vozarine koju je u ime brodara ugovorio njegov

agent, agent ne odgovara. Ako agent nije postupio po

brodarovom nalogu, odgovoran je svomu nalogodavcu, a ne

korisniku prijevoza.

br.58,str. 30-31, .Vrhovni privredni sud, Sl-4/72, 25.X 1972.

PASIVNA.LEGITIMACIJA

- Osoba koja je sklopila ugovor o prijevozu stvari u svojstvu

agenta odredjenog broda bez naznake brodara, nije pasivno

legitimirana za sporove koji nastanu iz toga ugovora. Na ovo

pomanjkanje pasivne legitimacije ne utječe ni okolnost da su

iste fizičke osobe uložile svoj kapital u agenturno poduzeće

i brodarsko poduzece u ime kojega je agent sklopio ugovor,

jer su agenturno i brodarsko poduzeće samostalne pravne

osobe koje nisu pravno identične ni medjusobno ni s fizičkim

osobama koje su uložile "svoj kapital u ta poduzeca" .

br.56,str. 48-53, Viši privredni sud SRH, IV-P-441/71, 26.IX

1912.

- Agent nije pasivno legitimiran za potraživanje korisnika

prijevoza iz ugovora o prijevozu stvari, koja se

potraživanja odnose na vozarinu i druge troškove prijevoza.

br.57,str. 47-48, Vrhovni privredni sud, Sl-4/7.2, 25.X 1972.


PARNIČNA PUNOMOĆ - Pomorski agent nema parnične punomoći za

zastupanje svoga nalogodavca, pa i kad se radi o poslu u

kojemu je agent nastupao u brodarovo ime.

br.64, str. 40-41, Viši privredni sud SR Hrvatske, 20.3.1974.

JEDAN AGENT ISTOVREMENO AGENT DVAJU BRODARA - NAPLATA TRAŽBINE

AGENTA - Okolnost da je jedan pomorski agent istovremeno

agent dvaju brodara, ne stvara nikakav pravni odnos između

tih brodara. Prema tome, agent nema prava za naplatu svoga

potraživanja od jednoga brodara ustegnuti iznos koji duguje

drugom brodaru, premda ta dva brodara imaju istoga agenta.

br.64, str. 52-53, Viši privredni sud SR Hrvatske, 18.IX 1974.

UGOVOR O PRIJEVOZU NA VRIJEME - ODUSTANAK OD UGOVORA - O

ODGOVORNOSTI AGENTA ŠTO NIJE NARUČITELJU PROSLIJEDIO

BRODAROVU FAKTURU ZA ISPLATU VOZARINE - Naručiteljev agent

23

koji svom principalu ne proslijedi brodarovu fakturu za

isplatu vozarine nije odgovoran za naknadu štete prouzročene

otkazom ugovora zbog zakašnjenja u isplati vozarine, ako je

naručitelj iz čarter-partije mogao saznati u kojoj visini i

kada mora platiti vozarinu.

br.71, str. 72-73, Trgovački sud, Paris, 25.VI 1975.

PROVIZIJA - Agent koji je u ime i po nalogu svog nalogodavca

zaključio ugovor o prijevozu s brodarom nema pravo, ako

drukčije nije izričito ugovoreno, zahtijevati od brodara i

njegovog generalnog agenta proviziju za zaključeni posao.

Običaj koji bi agentu dao to pravo kod nas ne postoji.

br.66, str. 50-53, Viši privredni sud SR Hrvatske, 29.I 1975.

ODGOVORNOST - Agent broda odgovara za sve obaveze u vezi s

određenim brodovima jednako kao i brodar ako u pravnim

poslovima s trećim osobama izričito ne naznači da nastupa

isključivo kao agent (“As Agents only”).

br.64, str. 42-44, Viši privredni sud SR Hrvatske, 24.IV 1974.

Agent nije odgovoran za štete koje prouzrokuje brod, kojeg je

agent, izljevom goriva.

br.69, str. 69, Francuski Državni savjet, 25.VII 1975.

Agent odgovara samo brodaru za koga radi, a ne i trećemu, pa

ni primaocu, jer s njim ne stoji ni u kakvom ugovornom

odnosu.

br.75, str. 61-64, Trgovački sud, Marseille, 1.VI 1976.

INDEX BR. 101-102/OBUHVAĆA BR. 82-

100

-Pomorski agent ne može prebijati svoju tražbinu protiv

pomorskog vozara sa dugovanjem vozaru za njegov račun

ubranih vozarina. I nakon stajališta Apelacionog suda da je

prijeboj dopušten prema zakupnini ili najamnini (“hire”) za

brodarske ugovore na vrijeme ostaje ovo stajalište valjano

ne samo prema ugovornoj protustranci vozara nego i prema

pomorskom agentu,

br.83, str.49-50, Engleski Apelacioni sud, 25. VII 1978.

LUČKE NAKNADE U MEDJUNARODNOM JAVNOM PROMETU

-Plovidbeni agent kad nastupa u ime i za račun brodara nije

dužan platiti luci lučke naknade,

br.95, str.41-47, Viši privredni sud Hrvatske, 10. XI 1981.

PLOVIDBENI AGENCIJSKI POSAO

-Generalni agent pomorskog vozara nije po samom zakonu

(čl.682,683 i 685 ZPUP-a i supsidijarno čl.795 i 797 u vezi

24

sa čl.91. ZOO-a) ovlašten da suugovaratelju svog nalogodavca

daje izjave koje za ovog stvaraju obveze, odnosno brodara

dovode u teži položaj od onog koji za nje ga proizlazi iz

zakona. Takve izjave obvezuju brodara samo ako mu je punomoc

agentu sadržavala ovlaštenje u tom smislu. Dosljedno tome

ako je agent’broda izjavio primatelju da je brod iskrcao

manju količinu tereta od količine deklarirane u teret nici i

to učinio nakon isteka rokova u kojima se po čl.541 ZPUP~a

odnosno po čl.3 par.6 Haških pravila iz 1924. šteta

ustanovljuje, onda brodara koji nije izdao ni takvu punomoc

ni odobrio takvu izjavu agenta ne obvezuje takva agentova

izjava,

br.96, str.61-63, Viši privredni sud Hrvatske, 26. X 1982.

AMBALAŽA


-Kupoprodaja CIF -Usprkos klauzuli: "Svako umanjenje ma koliko

bilo, pada na isključivi teret kupčev", prodavalac ne

odgovara za štetu na teretu, koja je nastala zbog

neodgovarajuće ambalaže.

br.1, str.38, Francuski kasacioni sud (Trgovački odsjek),

30.VII 1951.

-Brodar odgovara za štetu koja nastane radi toga što

automobili nisu bili ambalažirani.

Br.11, str. 54-55, Trgovački sud, Seine, 1.IV 1960

-Oznaka u teretnici da se automobili prevoze bez ambalaže, ne

prebacuje teret dokaza o krivnji za nastalu štetu od brodara

na stranu tereta.

Br.11, str. 52-54, Apelacioni sud, Paris, 26.IV 1961.

-Manjak tereta -Opaska u teretnici o slaboj ambalaži ne

stvara, sama po sebi pretpostavke da brodar nije kriv za

manjak tereta. Neznatni manjak tereta stvara pretpostavku da

je roba bila dobro ambalažirana.

Br. 10, str. 44-45, Apelacioni sud, Aix, 20.XII 1960


Uzevši u obzir suvremeni karakter ambalaže ne može se smatrati

da je deranje stanovitog broja vreća kave za vrijeme ukrcaja

odnosno iskrcaja ili putovanja posljedica neizbježnih

okolnosti. Brodar odgovara za gubitke koji nastanu radi

25

poderanih vreća, ukoliko ne dokaže da je postojala mana

ambalaže.

br.14, str.46, Trgovački sud, Antwerpen, 9.IX 1958.

Klauzula u teretnici da teret nema ambalaže ima samo značaj

utvrđivanja činjeničnog stanja, a brodar je dužan dokazati

da je šteta normalna posljedica pomanjkanja ambalaže.

Automobili bez ambalaže mogu se prevoziti i neoštećeni.

br. 15, str.47-48, Apelacioni sud, Paris, 19.XII 1961.

Brodar se ne može pozivati na nedostatak ambalaže, ako u tom

pogledu nije u teretnicu unio opasku.

br.15, str.54-55, Trgovački sud, Rouen, 23.II 1962.

Brodar ne odgovara za štetu nastalu nedostatkom ambalaže ako

se ustanovi da je izbjegavanje štete praktički nemoguće.

Odgovara ako mu se dokaže krivnja.

br.18, str.40-41, Apelacioni sud, Rouen, 22.XII 1961.

Nedostatak ambalaže nije isto što i nepostojanje ambalaže.

Brodar se ne može pozivati u svoju korist na propise o

nedostatku ambalaže, ako ambalaže nije uopće bilo.

br.18, str.45-47, Trgovački sud, Seine, 2.II 1962


Nepostojanje poklopca na sanduku koji sadrži boce mineralne

vode, a iz kojeg sanduka je počinjena krađa, ne predstavlja

štetu prouzrokovanu nedostatkom ambalaže.

br.34, str. 69-72, Trgovački sud, Marseille, 25.II 1966.

Nedovoljna ambalaža izjednačena je s vlastitom manom robe.


Kamionski vozar se ne može pozivati na slabo stanje ambalaže

ako ju je prije utovara pregledao, a pošiljalac upotrijebio

ambalažu kojoj vozar nije prigovorio.

br.25, str. 52-53, Viši privredni sud SRH, 8.X 1964.

Špediter mora znati da li je roba koju predaje na prijevoz

morem spakovana u podesnoj ambalaži.

br.26, str. 32-33, Viši privredni sud SRH, 11.II 1965.

Željeznica koja se u svrhu isključenja svoje odgovornosti za

štetu na robi poziva na slabo stanje ambalaže, mora dokazati

da ambalaža nije bila pravilna. Ako u zapisniku o

utvrđivanju štete nije navedeno da je ambalaža nepravilna,

pretpostavlja se da je ambalaža bila pravilna dok željeznica

ne dokaže protivno.


26

Željeznica ne odgovara ako je šteta na teretu nastala slabim

stanjem ambalaže.


Ako se jedan teret prevozi u različitoj ambalaži, pa jedna

vrsta ambalaže bude oštećena u većoj mjeri od druge, stranka

koja tvrdi da je šteta nastala slabim stanjem ambalaže mora

dokazati da je i jedna i druga vrst ambalaže prevožena pod

jednakim uvjetima prijevoza.

br.40, str. 43-44, Apelacioni sud, Rouen, 15.V 1967.

Da li se radi o šteti koja proizlazi iz stanja ambalaže koja

se obično upotrebljava, prosuđuje se na temelju omjera štete

i količine tereta.

br.42, str. 52-53, Trgovački sud, Paris, 4.IV 1968.

Rizik za štetu koja nastane slabim stanjem ambalaže snosi

primalac, premda se odnosna ambalaža stalno upotrebljava u

praksi. Ovo i pod pretpostavkom da je brodar izdao čistu

teretnicu.


Ako brodar u teretnicu ne unese klauzulu o stanju ambalaže,

pretpostavlja se da je ambalaža, dok se protivno ne dokaže,

prilikom predaje na prijevoz bila u ispravnom stanju.

br.36, str. 62-64, Apelacioni sud, Rouen, 10.II 1967.

Pretpostavlja se da vreće nisu poderane zbog svoje krhkosti,

ako je u odnosu na sveukupan broj vreća jedan relativno mali

njihov dio oštećen.


Papirnate vreće smatraju se kao pogodna ambalaža za prijevoz

mlijeka u prahu morem.


Vreće od polietilena obložene s nekoliko papirnatih vreća nisu

ambalaža podesna za prijevoz morem mlijeka u prahu, iako ta

ambalaža može biti podesna za prijevoz u nekoj drugoj grani

saobraćaja.

br.44, str. 65-66, Apelacioni sud, Paris, 22.I 1969.

Kod prosuđivanja pitanja o ispravnosti ambalaže treba uzimati

u obzir sve relevantne okolnosti konkretnog slučaja kao što

su vrst tereta, način prijevoza, rizici kojima je roba bila

podvrgnuta tokom putovanja itd.


27

Brodarov kontejner stavljen na isključivo raspolaganje

naručitelju odnosno krcatelju predstavlja dio ambalaže, a ne

dio brodskog prostora.

br.45, str. 74-77, Hanzeatski viši zemaljski sud, Hamburg,

6.III 1969.

ODGOVORNOST BRODARA - Brodar koji je izdao čistu teretnicu ne

može se pozivati na okolnost da je ambalaža u času

preuzimanja na prijevoz bila manjkava.

br.46, str. 57-59, Trgovački sud Havre, 21.I 1969.

Ako brodar tvrdi da je šteta nastala radi nedostatka ambalaže,

mora to i dokazati.

br.28, str. 46-47, Kasacioni sud Francuske, 4.V 1965.

Ukoliko brodar ne dokaže da je šteta nastala radi nedostatka

ambalaže, primalac ne mora dokazati da je šteta nastala

brodarovom krivnjom ili krivnjom njegovih ljudi, pa mu je

brodar i bez toga dokaza odgovoran za štetu.


Brodar se ne može pozivati na oštećenje ambalaže kao uzrok

štete na teretu, ako je opaska, koja mu služi kao dokaz

oštećenja ambalaže, općenite prirode, ili ako se iz nje ne

može utvrditi na koje se koleto odnosi, te ako u opasci nije

naveden dan kad je unesena, pa taj nedostatak priječi da se

utvrdi da li se opaska odnosi na stanje robe u času ukrcaja

na brod, ili iskrcaja iz broda.

br.38, str. 61-63, Apelacioni sud, Montpellier, 10.XI 1966.

Brodar ne odgovara za štetu prouzrokovanu slabim stanjem

ambalaže.

br.44, str. 65-66, Apelacioni, Paris, 22.I 1969.

Brodar se ne može pozivati u svoju korist na nedostatak

ambalaže ako taj nedostatak nije prouzrokovao štetu.

br.46, str. 57-59, Trgovački sud, Havre, 21.I 1969.

Da bi se brodar oslobodio odgovornosti mora dokazati da je

šteta posljedica manjkavosti ambalaže.


Brodar ne odgovara za štetu nastalu radi toga što nadležni

organi nisu dopustili iskrcaj tereta zbog nepravilnog

pakovanja robe.

br.29, str. 40-44, Viši privredni sud SRH, 18.XI 1964.


28

- Brodar se ne može pozivati na slabo stanje ambalaže ako je

ambalaža bila takova da je mogla odoljeti normalnim

rizicima.

br.52,str. 46-50, Apelacioni sud, Paris, 3.III 1971.

- Okolnost da se roba prevozi željeznicom u tipiziranoj

ambalaži koja štiti robu od prijevoznih rizika ne znači da

je ambalaža u konkretnom slučaju ispravna. Stanje ambalaže

može se dokazati zapisnikom izvidjaju koji su potpisali

primalac i željeznica.

br.51,str. 25-26, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-1547/70, 6. I

1971.

-Špediterov komitent nema prava zahtijevati od špeditera

naknadu štete prouzrokovanu kvarom robe, a koja šteta je

nastala slabim stanjem ambalaže koju je špediter nabavio,

ako komitent nije to stanje utvrdio i o tome sačuvao dokaz.


- Vozar u cestovnom prijevozu ne odgovara za štetu na. robi

ako je šteta prouzrokovana slabim stanjem ambalaže. Da li je

ambalaža bila ispravna prosudjuje sud po svom slobodnom

uvjerenju. .

br.56,str. 37-41, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-6o9/72-2,

16.III 1972.

ARBITRAŽA


-Arbitri u postupku pred nadarbitrom imaju prava advokata

zastupnika stranaka.

br.8.str. 39-40, Engleski trgovački sud, 31.X 1960.

-Arbitri nisu prekoračili svoja ovlaštenja kad su odredili

novu cijenu, uzevši u obzir penale i prodavaočevu štetu,

koju kupac mora platiti, nego su postupali onako kako bi

postupio uredni privrednik primjenjujući common law.

br.11,str. 42-44, Engleski trgovački sud, 23.I 1961.

-Ovlaštenje nadarbitrovo. Po engleskom zakonu u slučaju

neslaganja arbitara koje su imenovale stranke, njih

nadomještava treći, nadarbitar, koji nije dužan da se s

arbitrima dogovara i konzultira o odluci.

br.10,str. 42-43, Apelacioni sud, Aix, 29.IX 1959.


29

Arbitri su zastupnici stranaka. Nadarbitar je dužan odmjeriti

troškove arbitara i svoje, prema načelima po kojima postupa

sud, ili da prepusti odmjeru troškova sudu.

br.21, str. 60-62, Prvostepeni sud Engleske, 25.II 1963.

Drugostepena arbitražna odluka, koja je potvrdila prvostepenu

arbitražnu odluku, ne može se više pobijati iz razloga koji

su postojali protiv prvostepene odluke.

br.16, str.29-32, Engleski apelacioni sud, 21.II 1962.


ARBITRAŽNA KLAUZULA - Ako se teretnica pa ma i općenito poziva

na klauzule čarter-partije, mjerodavna je za stranke iz

teretnice i arbitražna klauzula čarter-partije, koja

obuhvaća i sporove iz teretnica izdanih na temelju čarter-

partije.

br.25, str. 63-67, Apelacioni sud Engleske, 30.X 1964.

Iz teksta mora slijediti volja stranaka da se podvrgnu

arbitraži. Sudac ocjenjuje da li okolnosti slučaja nameću

provođenje u život klauzule, ili pak treba odbiti njeno

provođenje.

br.30, str. 34-36, Engleski apelacioni sud, 13.XII 1965.

Stranke koje su se upustile u usmenu raspravu bez prethodnog

isticanja prigovora po arbitražnoj klauzuli odrekle su se

tog prigovora.

br.26, str. 36-40, Prvostepeni sud Engleske, 30.VII 1964.

Primjenjivo pravo na ugovor primjenjivo je i na valjanost

arbitražne klauzule.

br.46, str. 47-49, Engleska Kuća Lordova, 3.III 1970.

Arbitražna klauzula nadležnosti londonske arbitraže ne tvori

neoborivu pretpostavku o primjenjivosti engleskog prava.

Ovime je izričito stavljen van snage suprotni precedent

Apelacionog suda.

br.47, str. 53-55, Kuća Lordova, 14.VII 1970.

Arbitražna klauzula u kojoj je određen London kao mjesto

arbitraže uključuje primjenu engleskog prava.


Arbitražna klauzula u brodarskom ugovoru vrijedi iako nije

sadržana i u teretnici koja je izdana krcatelju-prodavaocu

iz FOB kupoprodajnog ugovora, ako je naručitelj iz

brodarskog ugovora postao putem naleđa ovlašteni imalac

teretnice.

30

br.41, str. 49-52, Engleski prvostepeni sud (Trgovački

odsjek), 28.XI 1968.

br.45, str. 66-70, Engleski apelacioni sud, 8.X 1969.

PONIŠTAJ ARBITRAŽNE ODLUKE -


POSTUPAK - Za postupak arbitraže vrijedi “lex fori”.


Na postupak arbitra sa sjedištem u Škotskoj ne primjenjuje se

engleski Arbitration Act, 1950.


Prekluzivni rok za pokretanje arbitražnog postupka može se

produžiti ne samo ako je do njegovog neodržavanja došlo

krivnjom protivne strane, nego i u slučajevima koje sud

smatra opravdanim radi nerazmjernog opterećenja prekludirane

strane.

br.34, str. 56-59, Engleski apelacioni sud, 19.I 1967.

Tromjesečni prekluzivni rok za pokretanje arbitražnog postupka

od svršetka iskrcaja CENTROCON arbitražne klauzule u GENCON

čarter-partiji istječe iako tužbeni zahtjev nije nastao ili

nije došao do znanja tužitelja unutar toga roka.


Produženje roka za pokretanje arbitražnog postupka po čl.27.

Abitration Acta, 1950. sud dopušta samo iznimno, i to ako se

radi o znatnom interesu i kraćem zakašnjenju.



-ARBITRAŽNA KLAUZULA

- Za primaoca tereta koji preuzima teret na temelju teretnice

nije mjerodavna arbitražna klauzula navedena u brodarskom

ugovoru, premda se sama teretnica poziva na uvjete toga

ugovora. Pod ovom pretpostavkom jugoslavenski sud odlučuje o

svojoj nadležnosti na temelju propisa jugoslavenskog prava.

Pod istom pretpostavkom jugoslavenski sud je nadležan u

sporu izmedju primaoca - jugoslavenske osobe, i stranog

brodara, za manjak tereta koji je iskrcan u jugoslavenskoj

luci.


1972.

31

- CENTROCON ARBITRAŽNA KLAUZULA U TERETNICI I HAŠKA PRAVILA

-.Centrocon arbitražna klauzula u dijelu u kojem odredjuje da

se arbitar mora imenovati od tužiteljeve strane u roku od 3

mjeseca, računajući od dana kad je završen iskrcaj robe,

ništava je ako je uključena u teretnicu na koju se

primjenjuju Haška pravila budući da je u suprotnosti rokom

odredjenim u Pravilima.

br.54,str. 48-53, Engleski prvostepeni sud, 6. i 7.IV 1971.

- IMENOVANJE ARBITRA I POKRETANJE ARBITRAŽE

- Prekluzija zahtjeva radi nepravovremenog imenovanja arbitra

i pokretanje arbitraže počinje teći prema arbitražnoj

klauzuli u Centrocon C/P na više putovanja nakon svakog

pojedinog putovanja u kojem je nastao zahtjev.

br.59,str. 57-58, Engleski apelacioni sud, 31.X 1972.

- OVLAŠTENJA ARBITARA

- Prema članu 20. engleskog zakona o arbitraži, arbitar može

ne priznati kamate uopće, ali nema ovlaštenja odrediti

kamatnu stopu. Kamatna stopa jednaka je kao i za novčane

tražbine dosudjene od strane sudova (judgment debt).

br.52,str. 28-39, Kuća lordova, 16, 17. i 18.III 1971.

- POBIJANJE ARBITRAŽNE ODLUKE

-Arbitražna odluka može se pobijati samo zbog očigledne

protupravnosti. Specijalnim pitanjem za sud može se ona

učiniti ovisna o sudskom tumačenju odredjenog pravnog

pitanja.


- ŽENEVSKI PROTOKOL 1923

- Kako SAD nisu ratificirale Ženevski protokol od 1923,

američka stranka se na taj Protokol ne može pozivati.

br.52,str. 65-68, Talijanski kasacioni sud, 27.II 1971


100

-Tužitelj u arbitražnom sporu ne nastavlja uredno spor -

Tuženi u arbitražnom sporu traži od suda da zabrani

tužitelju daljnje vodjenje spora jer se više ne može

uspješno provoditi dokaze -Prvostepeni i drugostepeni sud su

zahtjevu udovoljili -Kuća lordova (većinom glasova vijeca)

odbija zahtjev jer nalazi da sud nema ovlasti izdati takvu

naredbu, budući da je arbitražni spor fakultativne ugovorne

prirode, a ne prinudne kao spor pred redovnim sudom -Manjina

se slaže da arbitar ne bi mogao prekinuti spor, ali smatra

da sud to može,

br.90, str.35-39, Kuća lordova, 22. I 1981.

32

INDEX BR.122-124/OBUHVAĆA BR. 101-

121

-Žalbeni odbor GAFTA-e donio je odluku kojom dozvoljava

zahtjev za arbitražu usprkos zastari, na osnovi diskrecionog

prava danog mu ugovorom. da li je odluka pravilno donesena.

br. 107-108, str. 479-482, Engleski Apelacijski sud, 7. XI.

1984.

-Trećeg ovlaštenog imatelja teretnice, koja je izdana na

osnovi brodarskog ugovora na vrijeme, ne obvezuje arbitražna

klauzula predviđena u brodarskom ugovoru i uvrštena putem

inkorporirajuće klauzule u sadržaj teretnice jer takva

klauzula nije izričito reproducirana u tekstu teretnice i

treći ovlašteri imatelj teretnice nije na nju izričito

pristao,

br. 109-112, str. 343-345, Francuski Kasacijski sud, 4. VI.

1982.

-Uglavak o izbranom sudu predviđen u brodarskom ugovoru na

putovanje obvezuje i trećeg zakonitog imatelja teretnice

izdane na osnovi takvog ugovora i uvrštene u sadržaj

teretniče izričitim pozivanjem na njega u inkorporirajućoj

klauzuli teretnice pod uvjetom da se radi o kupcu koji tuži

prodavatelja za štetu na teretu koji je prodavatelj kao

krcatelj ukrcao na brod - Imatelj teretnice, koji nije

stranka brodarskog ugovora može tražiti naknadu štete zbog

oštećenja tereta prilikom prijevoza od strane naruitelja

prijevoza na vrijeme, samo na temelju izvanugovorne

odgovornosti naručitelja prema imatelju teretnice,

br. 109-112, str. 346-349, Francuski Apelacijski sud u

Rennesu, 25. VII. 1984.


140

-KLAUZULA O INOZEMNOJ ARBITRAŽI- Klauzula o inozemnoj

arbitraži uvrštena u sadržaj teretnice izdane na temelju

ugovora o "common carriage" ništavna je i bez učinka, jer je

u suprotnosti s čl. 3(8) američkog zakona o prijevozu robe

morem (COGSA).

br. 127.-128., str. 303.-305., Okružni sud SAD, Južni okrug

New York, 12.5. 1989.

.

AVARIJA


33

-CERTIFIKAT

-Avarijski certifikat izdan od ovlaštenog komesara u

odsutnosti osiguranika i brodara ima samo značaj vansudskog

vještačenja, te nije obavezan za ove posljednje, pa ga oni

mogu uvijek pobijati i tražiti, da se izvrši sudsko

vještačenje.

br.5, str.49-50,Talijanski kasacioni sud, 17.X 1957.


Špediter koji primi teret na osnovi teretnice, ne navodeći da

radi u ime trećega, mora kontribuirati u zajedničkoj

avariji.


ZAJEDNIČKA AVARIJA - Špediter koji kao primalac na temelju

teretnice po naredbi primi robu i potpiše sporazum o

postupku zajedničke avarije direktno odgovara brodaru, osim

ako je izričito naveo da nastupa u komitentovo ime.

br.34, str. 67-68, Apelacioni sud, Rouen, 30.III 1966.

Ako garant avarijske obveznice padne pod stečaj, njegova

odgovornost tereti stečajnu masu.


Odredbe francuskog zakona o nadležnosti suda u sporovima o

zajedničkoj avariji jesu dispozitivne prirode.


Avarijski zapisnik koji je mjerodavan za osiguratelja i

osiguranika ne služi sam po sebi kao dokaz i protiv brodara

o stanju i količini robe koju je brodar predao, osim ako to

iz zapisnika na nesumnjiv način proizlazi.


AVIONSKI PRIJEVOZ


PRIJEVOZ PUTNIKA - REZERVACIJA SJEDIŠTA U AVIONU - POTVRDA O

REZERVACIJI PISMENIM PUTEM - TRADE DESCRIPTIONS ACT, 1968,

S.14.1 - Izjava kojom se putniku potvrđuje da mu je

osigurano mjesto u avionu na određenoj liniji i određenog

datuma, iako se odnosi na budućnost - Obećanje o budućem

ponašanju, neodgovorno je dato, ako je pošiljaocu bila

poznata praksa “prebukiranja”, odnosno rezervacije sjedišta

iznad kapaciteta aviona.

34

br.72, str. 58-59, Kuća Lordova, 3. i 4.XI 1975.


100

-Tužitelj u arbitražnom sporu ne nastavlja uredno spor -

Tuženi u arbitražnom sporu traži od suda da zabrani

tužitelju daljnje vodjenje spora jer se više ne može

uspješno provoditi dokaze -Prvostepeni i drugostepeni sud su

zahtjevu udovoljili -Kuća lordova (većinom glasova vijeća)

odbija zahtjev jer nalazi da sud nema ovlasti izdati takvu

naredbu, buduci da je arbitražni spor fakultativne ugovorne

prirode, a ne prinudne kao spor pred redovnim sudom -Manjina

se slaže da arbitar ne bi mogao prekinuti spor, ali smatra

da sud to može,

br.90, str.35-39, Kuća lordova, 22. I 1981.

-Ograničenje odgovornosti zračnog vozara za smrt putnika i za

gubitak prtljage. -Uzastopni prijevoz putnika i prtljage

zrakom. Primjena čl.3. i 4. Varšavske konvencije za

izjednačenje nekih pravila koja se odnose na medjunarodni

zračni prijevoz i Haškog protokola o izmjeni Konvencije za

izjednačenje nekih pravila koja se odnose na medjunarodni

zračni prijevoz. Vozar odgovara za prijevoz putnika

neograničeno u slučaju kad nije izdao putnu kartu. Haški

protokol zahtijeva da u putnu kartu bude unijeta i napomena

(“notice”) o primjeni odredaba Varšavske konvencije o

odgovornosti zračnog vozara. Tisak na putnoj i prtljažnoj

karti mora biti čitljiv prosječnoj osobi uz upotrebu

prosječne pažnje i da u svemu udovoljava postavljenim

zahtjevima za minimum sadržaja,

br.85, str.64-68, Vrhovni sud Kanade, 20. lll 1979.

-Posljedice propuštanja roka za prijavu oštečenja ili

djelomičnog gubitka prtljage u zračnom prijevozu -

Dopustivost upotrebe pripremnih radova za medjunarodnu

konvenciju (u ovom slučaju Haški protokol od 1955) u svrhu

tumačenja engleskog zakona koji provodi u život medjunarodni

sporazum,

br.87, str.70-73, Engleski apelacioni sud, 31. VIII 1979.

-Zračni prijevoz prtljage -Ograničenje visine odgovornosti

zračnog prijevoznika prema varšavskoj konvenciji za gubitak

prtljage prilikom leta aviona -Poincare franci u Varšavskoj

konvenciji definirani su kao novčana jedinica odredjene

težine zlata. -Nakon sporazuma na Jamaici od 1.IV 1978,

kojim je ukinuta službena vrijednost nacionalnih valuta

prema zlatu, Poincare franci iz Varšavske konvencije mogu se

konvertirati u suvremene francuske franke na osnovi 1 F

Poincar- 1 F francuski ,

35

br.88, str.57-61, Apelacioni sud Pariz, 31. l 1980.

-Zračni prijevoz -Otmica zrakoplova -Tko je odgovoran putniku

za štetu prouzročenu otmicom zrakoplova i do kojeg iznosa -

Primjena i tumačenje članova 17, 20 i 25. Varšavske

konvencije iz 1929. godine,

br.89, str.60-62, Prvostepeni sud Paris, 28. IV 1978.

-Zračni prijevoznik ne može ugovoriti svoje OSLOBODJENJE OD

ODGOVORNOSTI za prijem tereta za slučaj vlastite nepažnje -

Životinje moraju imati veterinarsku potvrdu o zdravstvenom

stanju prije ukrcaja za put u inozemstvo,

br.92, str.27-29, Viši privredni sud SR Hrvatske, 21. VII

1981.

FORUM NON CONVENIENS U SAD-u

-Ako su zrakoplov, štetnik oštećenici i dogadjaj, svi u jednoj

zemlji, američki Federalni sud ne mora prihvatiti nadležnost

u sudjenju odatle nastalog spora. Konvenijentnost foruma ne

smije biti manja nego što je nekonvenijentnost foruma za

tuženika.

br. 97. str. 45-49 Vrhovni sud SAD-a, 8.XII. 1981.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ZRAČNOG VOZARA

-Ograničenje odgovornosti zračnog vozara ne dolazi do primjene

kada zračni vozar nije postupao s pažnjom dobrog privrednika

u ispunjenju svojih obveza,

br.99, str.54-56, Viši privredni sud Hrvatske, 12. IV 1983.

BANKA


- ODGOVORNOST ZA ZAKAŠNJELU PREDAJU ROBNIH ISPRAVA - Banka

koja nije kriva za zakašnjelu predaju robnih isprava

naslovniku ne odgovara špediteru za štetu koja zakašnjelom

predajom tih isprava bude prouzrokovana.

br.54,str. 55-58, Apelacioni sud, Rouen, 7.V 1971.

BARATERIJA -ZAPLJENA


-Dužnost je pomorskog osiguratelja da naknadi štetu zbog

gubitka broda radi baraterije.

br.3, str.24-31,, Okružni sud Sjedinjenih država , 29. IV

1957. Apelacioni sud 15. I 1958.

36

BOJKOT


Federalni sudovi nemaju mogućnosti da primjenom pravnih

sredstava equity-a zabrane bojkot.

br.24, str. 15-16, Apelacioni sud SAD, 4.V 1960.

BONIFIKACIJA


-Kupoprodaja CIF -Kad kupac izričito sebi rezervira pravo samo

na bonifikaciju, ne može odbiti primanje robe.

br.4,str. 30, Mješoviti trgovački sud, Aleksandrija, 25.IV

1930.

-Iako je u Ugovoru predvidjena klauzula, koja predvidja

bonifikaciju za mane robe, kupac ne može biti prisiljen da,

makar i uz bonifikaciju preuzme robu, koja se ne približuje

specifikaciji i koja komercijalno ne odgovara.

Br.6, str. 68, Prvostepeni sud Engleske, II.IV 1929.

-Nedostatak ugovorenog kvaliteta robe daje pravo na

bonifikaciju, a ne na razrješenje ugovora.

br.10,str. 51, Arbitražna komora, Marseille, 30 IV. 1960

-Bonifikaciju kupac može izvršiti tek nakon iskupa dokumenata.

br.1, str. 35-36, Trgovački sud, Marseille, 7.I1 1950.

BRETTON-WOODSKI SPORAZUM


Sporazum za transfer dobara u New York, koji je protivan

talijanskim deviznim propisima, protupravan je i po Bretton-

Woodskom sporazumu, i po općem ugovornom pravu, i ne može se

sudskim putem tražiti njegovo izvršenje.

br.4,str. 28-29, Viši sud za New York County,17.III.1958.

37

BROD


PRIVEZIVANJE BRODA

-Premda privezivanje broda spada u nautičku djelatnost, ipak

se može raditi i o komercijalnoj djelatnosti ako je u

pitanju sigurnost tereta.

br.8.str. 52-53, Trgovački sud, Sette, 19.VII 1960.

SPREMNOST BRODA

-Prema talijanskom pravu potrebno je za početak stojnica dati

obavijest o spremnosti broda, ali ta obavijest ne mora biti

pismena, već se može dati i usmeno.

br.7,str. 41, Talijanski kasacioni sud, 30.VI 1959.


IMUNITET DRŽAVNIH BRODOVA - Državni brodovi su izuzeti od

jurisdikcije stranih sudova pa i kada se upotrebljavaju u

trgovačke svrhe.

br.16, str.35-36, Apelacioni sud Kanade, 19.IX 1961.

OVRHA - Na red prvenstva privilegija i hipoteka primjenjuje se

načelo “lex fori”.

br.16, str.43-45, Apelacioni sud, Rennes, 6.II 1962.

POPRAVAK - Naručitelj popravka brodskog motora mora, nakon

kolaudacionog preuzimanja radova, dokazati da motor nije bio

dobro popravljen, jer kolaudacioni zapisnik stvara

predmijevu o dobrom popravku.

br.17, str.39-41, Viši privredni sud NRH, 20.XII 1962.

PRAVNI POJAM - Brod u raspremi ne gubi pravno svojstvo broda.

br.17, str.53, Trgovački sud, Cherbourg, 30.III 1962.

Brod u smislu propisa o pomorsko prijevoznom poslu, nije maona

od 20 tona koja se upotrebljava za prijevoz robe između

broda na sidrištu i obale.

.18, str.37-38, Kasacioni sud Francuske, 11.XII 1962.

Brod nije pravna osoba i ne može biti stranka u postupku.

br.19, str. 14-16, Vrhovni privredni sud, 6.VI 1963.

SPOSOBNOST ZA OČUVANJE TERETA - Brodar nije odgovoran za štetu

ako dokaže da uređaji broda za očuvanje tereta odgovaraju

tipu broda kojim se uobičajeno vrši prijevoz pojedinih vrsta

tereta.

38

br.14, str.31, Engleski trgovački sud, 27.II 1962.

Za štetu na teretu nastalu povišenjem temperature u skladištu

broda, brodar ne odgovara ako je tome uzrok prekidanje

zračenja skladišta radi prekida putovanja u usputnim lukama

i velike vlažnosti zraka.


SPOSOBNOST ZA PLOVIDBU - Činjenice, da se radi o prvom

putovanju novog broda koji je sagradilo prvoklasno

brodogradilište, i da ima svjedodžbe o klasi, nisu dovoljne

da bi se moglo zaključiti da je brodar u pogledu sposobnosti

broda za plovidbu uložio dužnu pažnju, pa je obvezan na

naknadu štete. Samo skrivene mane koje se ne bi mogle

otkriti nikakvim pažljivim pregledom broda, oslobodile bi ga

odgovornosti.

br.18, str.51, Trgovački sud, Antwerpen, 25.II 1960.

Postojanje svjedodžbe o klasi nije samo po sebi dokaz da je

brod bio sposoban za plovidbu. Brodar može sposobnost broda

dokazivati uz postojanje svjedodžbe o klasi i naknadnim

vještačenjem eksperata koji su u luci odredišta pregledali

brod.


Postojanje svjedodžbe o klasi nije dokaz da je brod bio

sposoban za plovidbu i očuvanje tereta.


Brodar je udovoljio svojoj dužnosti dokaza o sposobnosti broda

za plovidbu kad je dao prima facie dokaz upotrebe sposobnih

stručnjaka, a protiv toga je moguć dokaz da je postupak bio

nemaran.

br.22, str. 35-38, Kuća lordova, 15.X 1963.

Pomanjkanje radara ne znači da je brod nesposoban za plovidbu.

br.24, str. 16-17, Apelacioni sud SAD, 15.I 1964.

SPREMNOST ZA UKRCAJ - Brod na sidrištu, osim ako nije drukčije

ugovoreno, nije spreman za ukrcaj odnosno iskrcaj.

br.14, str.18-20, Viši privredni sud NRH, 3.II 1962.

ZAPLJENA - Država koja je, u skladu sa svojim internim

propisima, zaplijenila strani brod ne odgovara kupcu toga

broda, ako kasnije brod u drugoj državi bude oslobođen

zapljene i vraćen prvotnom vlasniku.

br.14, str.28-30, Viši privredni sud NRH, 20.III 1962.


39

GRADNJA BRODA - PREUZIMANJE BRODA BEZ PROTESTA - Brodovlasnik

koji je od brodogradilišta preuzeo brod bez protesta nema

prava naknadno zahtijevati naknadu štete, ako su mane

prilikom preuzimanja broda bile vidljive.

br.46, str. 49-51, Francuski kasacioni sud, 21.II 1969.

ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA MOTORA - Obveza proizvođača motora da

će putem svojih ljudi pomoći brodograditelju da motor bude

pravilno montiran u brod ne znači i njegovu garanciju da

brod radom motora neće vibrirati.


VIDLJIVE MANE BRODA - Činjenica da je upotrebom broda u

početku mana manjeg intenziteta, koja se mogla zapaziti

prilikom preuzimanja broda, kasnije postala toliko jaka da

je spriječila upotrebu broda, ne uvjetuje da je mana postala

vidljiva tek u času kad se brod nije mogao upotrebljavati,

ako se moglo predvidjeti u vrijeme preuzimanja broda da će

doći do nemogućnosti njegove upotrebe zbog povećanja

intenziteta mane.


Okolnost da je službena komisija koja je pregledavala brod bez

prigovora odobrila radove ne znači da brod nije imao i

vidljivih mana u času pregleda.


KAPACITET - Izjava agenta o kapacitetu broda obavezuje brodara

u čije ime je agent sklopio ugovor o prijevozu s

naručiteljem.


PLOVIDBA - Brod “plovi” u smislu Pravila za izbjegavanje

sudara na moru, premda je zaustavljen na mjestu, ako mu

strojevi rade, pa makar i na prazno, a nije usidren,

privezan uz obalu ili nasukan.

br.28, str. 49-52, Apelacioni sud, Rennes, 24.III 1964.

PLOVIDBA U MAGLI - Brod u magli koji plovi mora davati

propisane zvučne signale. Nije dovoljno da ima samo upaljena

svjetla. Isto tako mora organizirati djelotvornu brodsku

stražu.


POPRAVAK - PRAVILA BRODOGRADILIŠTA - Opća pravila

brodogradilišta primjenjuju se ako su naručitelju bila

poznata i ukoliko nisu izričito isključena iz ugovora.

Klauzula općih pravila o neodgovornosti brodogradilišta za

štetu ne dolazi do primjene, ako je šteta prouzrokovana

grubom nepažnjom organa poduzeća ili rukovodećih

namještenika.

40

br.29, str. 72-73, Vrhovni sud SR Njemačke, 5.VII 1965.

NAKNADA ZA GUBITAK VREMENA - Vrijeme izgubljeno za popravak

broda pada na teret slagača, samo onoliko koliko je bilo

potrebno da se popravi šteta koju je on skrivio. Kada je

popravak vršen u vrijeme trajanja stojnica, brodar ima pravo

na naknadu štete za imobilizaciju broda samo za ono vrijeme

koje je duže od vremena stojnica.

br.26, str. 50-52, Apelacioni sud, Rouen, 9.I 1964.

PRODAJA BRODA DRUŠTVA U LIKVIDACIJI - Samo pomorski sud može

brod prodati čist od stvarnopravnih tereta. Troškovi

zaustavljanja broda imaju red prvenstva iza troškova sudskog

izvršnog organa. Iza njega dolazi privilegij plaće posade

broda.

br.29, str. 62-64, Engleski prvostepeni sud, 29.X 1965.

SKRIVENE MANE - Da bi se radilo o skrivenoj mani broda,

potrebno je da se ona ne može otkriti ni veoma pažljivim

pregledom. Ne radi se o skrivenoj mani broda ako su kvarovi

na brodskim instalacijama, koji su prouzrokovali štetu, bili

prije odlaska broda iz luke popravljeni.

br.44, str. 68-70, Trgovački sud, Paris, 15.V 1968.

Prodavalac broda za mane broda odgovara kupcu iz ugovornog

odnosa. Prodavalac broda odgovara posadi prodanog broda iz

vanugovornog odnosa za štete koje je posada pretrpjela

neupotrebom broda prouzrokovanom otkrivenom manom brodskog

postrojenja.

br.40, str. 45-46, Apelacioni sud, Rennes, 18.XII 1967.

NAKNADA ŠTETE - Rok za tužbu za naknadu štete prouzrokovane

skrivenom manom broda počinje teći od dana kad je ta mana

otkrivena. Mana u funkcioniranju pojedinih naprava na brodu

ne mora biti otkrivena prije nego li je ta naprava stavljena

u pogon.


Okolnost da je brod pregledan od strane zavoda za

klasifikaciju ne isključuje mogućnost da se naknadno otkriju

mane broda.


SPOSOBNOST ZA PLOVIDBU - Brodar u svrhu ustanovljenja

sposobnosti broda za plovidbu, mora poduzeti ona ispitivanja

koja odgovaraju rizicima kojima će brod biti podvrgnut tokom

putovanja.


Sposobnost broda za plovidbu ne procjenjuje se apstraktno već

konkretno, uzimajući u obzir putovanje koje brod mora

41

obaviti i teret koji mora prevesti. Brod mora biti sposoban

odoljeti predviđenim opasnostima nevremena koje mogu nastati

tokom putovanja.

br.44, str. 70-75, Okružni sud, Napoli, 27.V 1968.

Okolnost da je naručitelj izabrao jedan određeni brod za

prijevoz svoga tereta na oslobađa brodara obaveze u pogledu

sposobnosti broda za plovidbu. Brodar je, pod ovom

pretpostavkom, dužan ili odbiti zaključenje ugovora, ili

naručitelja upoznati s nesposobnošću broda.


Greška radiogoniometra i nepostojanje ažurirane devijacione

karte na brodu čine brod nesposobnim za plovidbu.

br.43, str. 67-69, Apelacioni sud SAD (za IX okrug), 24.IV

1969.

Sposobnost broda za plovidbu nije istovjetna s njegovom

sposobnošću za ukrcaj tereta. Za plovidbu mora biti

osposobljen do početka putovanja.


Za štetu prouzrokovanu nesposobnošću broda odgovara

brodovlasniku brodogradilište za vrijeme ugovornog garantnog

roka.


Brodski agent nije dužan brinuti se o sigurnosti broda za

plovidbu.


SPOSOBNOST ZA UKRCAJ TERETA - Brod mora biti sposoban za

ukrcaj u momentu predaje pisma spremnosti.


Ako nije drukčije ugovoreno, troškovi osposobljenja broda za

preuzimanje tereta padaju na brodara.


SUVLASNIŠTVO - SPOR MEĐU SUVLASNICIMA - Suvlasnici koji su

samovoljno spriječili poslovanje broda moraju drugim

suvlasnicima nadoknaditi štetu. Ukoliko nastane spor između

suvlasnika, svaki od njih ima pravo zahtijevati da se spor

riješi sudskim putem, uključivši i razvrgnuće zajednice, a

ne samovoljno onemogućivati brodu vršenje plovidbe. Ovo

vrijedi i za slučaj da suvlasnik - poslovođa ostalim

suvlasnicima ne polaže račun.


Ako je jedan suvlasnik bio ujedno i zapovjednik broda njemu

suvlasnici koji su ga samovoljno spriječili u vršenju svoje

42

funkcije moraju, u ime naknade štete, isplatiti i svotu koja

odgovara zapovjednikovoj plaći koju on nije zaradio.


Suvlasnici koji su samovoljno spriječili plovidbu broda nemaju

prava kod određivanja visine naknade štete koju su dužni

nadoknaditi ostalim suvlasnicima, prebijati iznos dobitka

koji nisu ostvarili iz uzroka koji su sami izazvali.


ZAKAŠNJENJE - Suglasno čl.9. “Položenija” STO od 29.IX 1934.

stranke imaju pravo da se sporazumiju da se brod koji je

zakasnio iskoristi uz sniženje vozarine.

br.29, str. 77-80, Pomorska arbitražna komisija pri

Svesaveznoj trgovinskoj komori, Spis br.2/1960.

ZAUSTAVLJANJE - PREGLED TERETA OD STRANE RATNOG BRODA -

NAKNADA ŠTETE - Za štetu prouzrokovanu zaustavljanjem broda

radi pregleda tereta od strane ratnog broda, država ne

odgovara ukoliko nema izričitog propisa koji ju na to

obvezuje.

br.35, str. 44, Francuski državni savjet, 30.III 1966.


GRADNJA BRODA - ODGOVORNOST BRODOGRADILIŠTA, MONTAŽERA I

DOBAVLJAČA MATERIJALA - Za manu broda naručitelju odgovara

brodogradilište bez obzira o kojim se dijelovima radi.

Brodogradilištu odgovara montažer koji je nepravilnom

montažom prouzrokovao manu broda. Za manu nije odgovoran

dobavljač materijala, ako je materijal bio ispravan i

njegovoj ispravnosti nije bilo prigovoreno.

br.53,str. 68-69, Francuski kasacioni sud, 4.V 1971.

NASUKANJE BRODA U PROSTORU BRODOGRADILIŠTA - Brodogradilište

nije odgovorno za štetu koja nastane brodu nasukanjem

prilikom izlaska iz brodogradilišta u brodogradilišnom

vodenom prostoru, ako je zapovjednik imao mogučnost da sazna

potrebne podatke o relevantnim okolnostima luke i sam,

odnosno pomoću pilota manevrirao izlaskom broda. Pod ovim

okolnostima brodogradilište ne odgovara za rad pilota kojega

ono nije dalo zapovjedniku.

br.54,str. 40-42, Viši privredni sud SRH, IV-P-942/71, 14.II

1972.

NEVIDLJIVA MANA BRODA

- Vibracija broda je nevidljiva mana sve dok se ne utvrdi

njezin uzrok.

br.53,str. 68-69, Francuski kasacioni sud 4.V 1971.

43

POJAM DOMAĆE LUKE BRODA

- Luka upisa broda ujedno je i domaća luka broda, ako nema

druge zavičajne luke i ako takva druga luka nije naznačena

na samom brodu.

br.57,str. 71-74 , Vrhovni sud SR Njemačlce , II ZR 33/70,

24.II 1972.

PODRTINA

- Brodovlasnik se ne može osloboditi svoje obaveze za

uklanjanje podrtine izjavom da je napušta. Ako brodovlasnik

ne postupi po nalogu nadležnog organa da podrtinu ukloni, to

će učiniti nadležni organ na trošak brodovlasnikov, podrtina

se konfiscira u korist države a brodovlasnik je uz to dužan

isplatiti novčanu kaznu.

br.52,str. 64, Upravni sud, Pau, 27.V 1970.

POPRAVAK

NADLEŽNOST SUDA U SPOROVIMA S INOZEMNIM NARUČITELJEM POPRAVKA

- Ako se ugovor o popravku broda mora izvršiti u Jugoslaviji,

odnosno ako je ugovor u Jugoslaviji sklopljen za sporove

koji iz toga ugovora nastanu nadležan je jugoslavenski sud.

Ugovor je sklopljen u Jugoslaviji ako su se o tom ugovoru

stranke na teritoriju Jugoslavije konačno sporazumjele

premda su prije u inozemstvu raspravljale i sporazumijevale

se o ugovoru. Kad je strani brodar povjerio jugoslavenskoj

pomorskoj agenciji zastupanje svojih interesa za vrijeme

boravka njegovog broda u jugoslavenskim lukama, samim tim je

stvorio temelj za nadležnost jugoslavenskih sudova u

sporovima koji proisteknu iz boravka broda u Jugoslaviji.

br.50,str. 44-52, Viši privredni sud SRH, IV-P-977/69, 8.I

1971.

PASIVNA LEGITIMACIJA BRODOVLASNIKA

- Nije opravdan brodovlasnikov prigovor o pomanjkanju pasivne

legitimacije prema brodogradilištu navodom da brodovlasnik

nije sklopio ugovor o popravku broda, ako iz ugovora o

popravku koji je zaključila druga osoba proizlazi da je ta

osoba radila u ime brodovlasnika, a brodovlasnik je bez

prigovora podmirivao brodograditeljeve račune. Sud ne ulazi

u ispitivanje pomanjkanja pasivne legitimacije stranke koja

taj prigovor ne postavlja.

br.50,str. 44-52, Viši privredni sud SRHI, IV-P-977/69, 8.I

1971.

POŽAR NA BRODU ZA VRIJEME POPRAVKA

- Za štetu nastalu nepoznatim uzrokom požara odgovara

brodogradilište koje je preuzelo brod na čuvanje.

Brodogradilište se može osloboditi odgovornosti ako dokaže

da je požar nastao višom silom, slučajem ili s razloga za

44

koje brodogradilište nije krivo. Brodogradilište odgovara,

iako je požar nastao u zatvorenim prostorijama broda, ako su

ključevi tih prostorija bili na brodu i dostupni čuvaru

broda. Za povećanu požarnu štetu prouzrokovanu aktiviranjem

signalnih raketa koje su se nalazile na brodu odgovara

brodovlasnik, premda ne postoji pozitivni propis koji bi

naredjivao uklanjanje tih raketa s broda, jer potreba

njihovog uklanjanja proizlazi iz dužne pažnje urednog

brodovlasnika. Za ovakvu štetu odgovara i brodogradilište

koje se moglo uvjeriti da li se odnosne rakete nalaze na

brodu.

br.51,str. 63-65, Francuska arbitraža, 21.X 1969.

TROŠKOVI POPRAVKA

- Tužitelj ima pravo samo na one troškove popravka koji su

neposredna posljedica oštećenja za koje je tuženik

odgovoran. U ove troškove ulaze i troškovi pravne pomoći

koju je brodovlasnik zatražio u svrhu zaštite svojih

interesa. Ako je brod prilikom popravka štete bio podvodno

obojen i čišćen, troškovi dokovanja priznaju se brodu u

polovini. Brodovlasnik ima pravo i na naknadu izmakle dobiti

za vrijeme za koje bi brod mogao biti popravljen od

oštecenja za koje je odgovoran tuženik. Tuženik ne odgovara

za izmaklu dobit nastalu za vrijeme prekoračenja toga

vremena za koje se brod nalazio na popravku.

br.54,str. 46-48, Viši privredni sud SRH, IV-P-1142/67, 17.IV

1972.

PRIVILEGIRANE TRAŽBINE

- Tražbine nastale izvan luke pripadnosti broda na zahtjev

zapovjednika su privilegirane i dolaze po isplatnom redu

ispred hipotekarnih tražbina.

br.57,str. 71-74, Vrhovni sud SR Njemačke, II ZR 33/10, 24.II

1972.

SPECIJALNI UREDJAJI ZA ZAŠTITU TERETA

- Brod mora imati specijalne uredjaje za zaštitu tereta samo

ako je tako ugovoreno. Brodaru od kojega nije traženo da

brod ima te uredjaje, ne može se prigovoriti što nije na

brodu bila održavana temperatura propisana za odredjenu vrst

tereta.


1972.

SUVLASNIŠTVO BRODA - PRAVO PRVOKUPA

Suvlasnici broda nemaju prava prvokupa.


12.X 1972.

45


IMUNITET OD SUDBENOSTI - DRŽAVNI TRGOVAČKI BROD - Državni

brodovi namijenjeni trgovačkoj svrsi nisu imuni od

sudbenosti stranih sudova. Javna svrha pretpostavlja da je

brod u posjedu države i da nije namijenjen trgovini.

br.65, str. 55-59, Vrhovni sud, Hong Kong, 26.IV 1974.

Državni trgovački brod nema imunitet od obalne sudbenosti.

Primjena načela Bruxelleske konvencije o imunitetu državnih

brodova od 1926. (o restriktivnom imunitetu) može se

primijeniti i u engleskom pravu i to je u skladu s Evropskom

konvencijom o imunitetu suverena od 1972.

br.71, str. 64-68, Sudski odbor Tajnog savjeta, London, 5.XI

1975.

ODGOVORNOST ZA NESPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU - Za

nesposobnost broda za plovidbu odgovaraju brodovlasnik i

brodar.

br.70, str. 70-72, SAD, Apelacioni sud 2. područja, 3.XII

1974.

NESPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU - POJAM - “Quasi nerazborito

skretanje s puta” nije nesposobnost broda za plovidbu


1974.

SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU - Dužnost time-charterera da

uloži dužnu pažnju u svrhu osposobljenja broda za plovidbu

sastoji se u njegovoj obvezi da dovede brod u stanje

plovnosti, da ga odgovarajuće opremi, popuni posadom i

osposobi skladišta u koja će biti smješten teret. Ovoj

obvezi nije udovoljeno ako je tijekom putovanja hlađenje

hladnjaka bilo sporo i obnova svježeg zraka je zakašnjavala.


SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU - U pojam sposobnosti broda za

plovidbu, spada suhoća i čistoća skladišta kad je tako

navedeno u klauzulama ugovora.

br.75, str. 59-60, Apelacioni sud, Paris, 21.IV 1976.

KVAR DIJELA BRODSKOG STROJA - ODGOVORNOST ISPORUČIOCA

MATERIJALA I PROIZVOĐAČA REDUKTORA BRZINE (DIJELA STROJA)

NARUČITELJ - Naručitelju broda za mane reduktora odgovara

proizvođač reduktora. Proizvođač materijala, iz kojeg je

reduktor napravljen, odgovara proizvođaču reduktora za

naknadu štete koju je prouzrokovao kvar reduktora zbog

skrivene mane materijala koja je postojala u trenutku

isporuke materijala i koja se nije mogla utvrditi upotrebom

profesionalne pažnje.

46

br.70, str. 66-67, Francuski Kasacioni sud, 5.I 1976.

PRISILNA PRODAJA STRANOG BRODA STRANOM KUPCU POSREDSTVOM

JUGOSLAVENSKOG SUDA - NAPLATA UVOZNE CARINE I OSTALIH

PRISTOJBI - Ako se javnom prodajom izvrši prodaja stranog

broda i stranom kupcu a posredstvom jugoslavenskog suda,

prodani brod smatra se carinskom robom na koju treba platiti

carinu i ostale pristojbe.

br.72, str. 25-28, Savezni sud, 10.XII 1975.

ULAZAK BRODA U LUKU - Brod koji ulazi u luku, odnosno kanal,

mora voziti toliko umjerenom brzinom da može izbjeći svaku

opasnost koja mu se ispriječi na putu.

br.74, str. 58-59, Apelacioni sud, Poitiers, 23.VI 1976.

KUPNJA BRODA - PROVIZIJA ZA POSREDOVANJE PRI KUPNJI - Kada su

se dva posrednika sporazumjela o proviziji za posredovanje

za kupnju brodova, svakome od njih pripada provizija prema

dogovoru, ako su ispunili svoje ugovorne obveze.

br.75, str. 45-50, Viši privredni sud SR Hrvatske, 11.V 1977.

MOGUĆNOST PODNOŠENJA TUŽBE PROTIV DRŽAVE - VLASNIKA TRGOVAČKOG

BRODA - Država koja je vlasnik trgovačkog broda može biti

tužena iz poslovanja brodom i in rem i in personam. Državni

akti (acta iure imperii) suverena jednako djeluju na

odgovornost iz poslovanja brodovima kojima je on vlasnik,

kao i na druge brodove kojima nije vlasnik.

br.76, str. 65-66, Engleski Prvostepeni sud, 23.I 1977.

SUVLASNIŠTVO NA BRODU - PRAVO PRVOKUPA - U Jugoslaviji običaj

priznaje suvlasnicima pravo prvokupa. Ovlaštenik na pravo

prvokupa može sudskim putem zahtijevati da se ugovor o

kupoprodaji između jednog od suvlasnika i treće osobe

poništi i da mu se pod istim uvjetima proda suvlasnički dio.

Pravo suvlasnika na pravo prvokupa nastalo je u trenutku

prodaje (a suvlasnici broda izjasnili su se da žele

koristiti pravo prvokupa), pa se to pravo ne može izigrati

naknadnim sporazumom o raskidanju kupoprodajnog ugovora

između jednog od suvlasnika i treće osobe.

br.65, str. 37-43, Okružni privredni sud, Split, 19.XII 1974.

POPRAVAK BRODA - ODGOVORNOST POPRAVLJAČA - (BRODOGRADITELJA) -

Brodograditelj je odgovoran svom naručitelju za naknadu

štete koja je prouzrokovana manom broda, koju je

brodograditelj mogao otkriti za vrijeme popravka, a o toj

mani nije upozorio naručitelja. Odgovoran je čak i kad na

temelju ugovora o popravku nije bio dužan odnosnu manu

otkloniti.

br.66, str. 67-68, Francuski Kasacioni sud, 12.XI 1974.

47

POPRAVAK BRODA - IZDOKIRANJE BRODA - ODGOVORNOST

BRODOPOPRAVLJAČA ZA ŠTETU PROUZROKOVANU IZDOKIRANJEM BRODA

TIJEKOM NJEGOVOG POPRAVKA - Izdokiranje broda tijekom

popravka spada u jednu od radnji popravka broda i ne može se

kvalificirati kao plovidba. Brodopopravljač odgovara u

okviru svojih obveza za sve radnje koje on sam izvrši ili ih

obave osobe koje za njega rade. Za svoje ugovorne obveze

brodopopravljač odgovara na temelju pretpostavljene krivnje.

Brodopopravljač je odgovaran za štetu koja je prouzrokovana

nevremenom koje je postojalo ili se moglo opravdano

pretpostavljati da će nastupiti za vrijeme izdokiranja

broda. Za ovu štetu odgovara i zapovjednik broda ako je

mogao upotrebom obične pažnje zapovjednika pretpostaviti da

mogu tijekom izdokiranja radi nevremena nastupiti poteškoće

u manevriranju, a nije se odupro odluci da se brod pod ovim

okolnostima izdokira. Brodopopravljač se ne može pozivati na

nevrijeme kao višu silu koja je prouzrokovala štetu, ako je

nevrijeme postojalo ili se moglo očekivati da će nastupiti

za vrijeme izdokiranja. Zapovjednik se ne može pozivati na

klauzulu ugovora brodopopravljača prema kojoj se izdokiranje

vrši prema naređenjima i odluci brodopopravljača, jer unatoč

toj klauzuli zapovjednik broda koji se popravlja, a koji se

zajedno s posadom nalazi na brodu za vrijeme popravka, može

zabraniti izdokiranje ako je u pitanju sigurnost broda.

Prema navedenim pretpostavkama brodopopravljač odgovara 75%,

a zapovjednik 25% za nastalu štetu.

br.80, str. 49-57, Izabrani sud, 8.V 1978.

POPRAVAK BRODA - IZDOKIRANJE BRODA - ODGOVORNOST

BRODOPOPRAVLJAČA ZA RAD PILOTA - Pilot koji upravlja

izdokiranjem broda, a kojega pozove brodopopravljač i koji

radi prema njegovim naređenjima, radi u ime brodopopravljača

i ovaj odgovara za njegov rad. Ništave su klauzule s kojima

se brodopopravljač oslobađa odgovornosti za štetu koja bude

prouzrokovana prilikom dokiranja i izdokiranja, ako je

pilota postavljao brodopopravljač. U okviru odnosa između

broda i brodopopravljača brodopopravljač odgovara za rad

pilota kojega je sam postavio.


POPRAVAK BRODA - OBVEZE BRODOPOPRAVLJAČA - NA BRODU SE NALAZI

NARUČITELJEVA POSADA - Obveze brodopopravljača iz ugovora o

popravku ne umanjuju se činjenicom da se na brodu nalazi

naručiteljeva posada. Pod ovom pretpostavkom brodopopravljač

ne odgovara za štetu prouzrokovanu krivnjom posade

popravljenog broda.


POPRAVAK BRODA - SVOJSTVO BRODARA - Naručitelj popravka koji

nije dao brodopopravljaču brod u retenciju ne gubi svojstvo

brodara, i odgovoran je za štetu prema trećima. Ova okolnost

48

ne može utjecati na odgovornost brodopopravljača prema

popravljanom brodu.


POPRAVAK BRODA - OBVEZE BRODOPOPRAVLJAČA NA TEMELJU UGOVORA O

POPRAVKU BRODA - Brodopopravljač na temelju ugovora o

popravku broda preuzima dvije glavne obveze: izvršenje

popravka i očuvanje broda dok se nalazi u njegovoj luci.

Brodopopravljač ne odgovara za štetu na brodu koja je

nastala dok se brod nalazio u njegovoj luci, a koja nije

posljedica popravka broda, pod uvjetom da dokaže višu silu.


ČUVANJE BRODA - PLAĆANJE NAKNADE ZA ČUVANJE - Čuvar ima pravo

na naknadu za čuvanje broda i nakon otkaza ugovora o čuvanju

sa strane ostavitelja, ako ostavitelj odbija preuzeti brod.

Međutim da bi imao pravo na ovu naknadu mora se starati o

brodu. Ukoliko je brod zbog nestaranja sa strane čuvara

propao, čuvar nema pravo na naknadu za čuvanje.

br.79, str. 45-46, Viši privredni sud SR Hrvatske, 2.VI 1978.


100

-Prilikom PRISTAJANJA brod mora voziti tolikom brzinom da se

može, bez strojeva, zaustaviti upotrebom drugih sredstava

kao bacanjem sidra ili užetima. Ako brod nije na ovakav

način pristajao, ne može se pozivati u svoju korist na

okolnost da mu strojevi nisu iznenada proradili krmom, jer je

morao predvidjeti prilikom pristajanja da može nastati kvar

na stroju, pa je morao na navedeni način poduzeti manevar

pristajanja,

br. 83, str.25-43, Viši privredni sud SR Hrvatske, 30. I 1979.

SIGURAN VEZ.

-Brod upućen na vez u Valparaiso. Vez izložen velikim

valovima. Brod u nemogućnosti da napusti vez zbog druga

dva broda koja su mu preblizu usidrena. Brod pretrpio znatno

oštećenje. Odgovornost naručitelja broda iz brodarskog

ugovora na vrijeme za štetu uslijed upućivanja broda na

nesiguran vez. Uvjeti sigurnog veza,

br. 83, str.51-53, Engleski Apelacioni sud, 8. i 9. XI 1978.

ZAUSTAVLJANJE BRODA U LUCI TEMELJEM PRIVREMENE NAREDBE.

-Snašanje troškova premještaja broda i dužnost premještaja.

Uprava luke ima pravo narediti da se zaustavljeni brod

premjesti ako je to potrebno zbog sigurnosnih razloga i

iskorištavanja luke. Troškove premještaja snosi brodar

broda. Zapovjednik broda ne mora predati brodske isprave

49

Upravi luke ako dade časnu riječ da neće isploviti brodom

bez odobrenja nadležnih organa,

br. 83, str.63-64, Trgovački sud, Saint-Nazaire, 8. IX 1978.

IMENOVANJE BRODA.

-Prodaja robe (FOB). Prodavatelji odbili imenovanje. Kupci

zahtijevaju produljenje roka ukrcaja. Da li se primjenjuje

klauzula 7 iz formularnog ugovora GAFTA 64. Da li su u

suprotnosti klauzule 4, 7 i 10 iz Apec FOB Contracta sa

klauzulom 7 iz formularnog ugovora GAFTA 64 .”Klauzula

kruga“ klauzula 28.a, iz formularnog ugovora GAFTA 77 ne

može doći do primjene u ovom slučaju jer je došlo do

razbijanja kruga,

br. 84, str.48-54, Engleski Apelacioni sud, 6,7,8,9 i 12.III.

1979.

SPOROVI U VEZI S KUPOPRADAJOM BRODA.

-Postojanje spora pred istim sudom. Ako se, pa makar i u

inozemstvu, vodi postupak o istom sporu; jugoslavenski

sudovi taj spor ne mogu rješavati . Radi se o istom sporu,

ako se sporovi vode kod raznih sudova ali o istom ugovoru,

pa i kada se mijenja temelj tužbenog zahtjeva, i u slučaju

da se u jednom sporu jedna od stranaka javlja kao tužitelj a

u drugom kao tuženi.

br. 85. str. 48-52, Viši privredni sud SR Hrvatske,

10.XII.1979.

IMUNlTET SUVERENA.

-Restriktivna teorija imuniteta suverena. Djelovanje akta iure

imperii na obveze suverena iz trgovačkog posla zaključenog

iure gestionis. Zaustavljanje sister -shipa,

br.85, str.56-58, Engleski Apelacioni sud, 1. X 1979.

DOLAZAK BRODA U LUKU ODREDIŠTA.

-Obavijest o dolasku broda u luku odredišta smatra se predajom

pisma spremnosti. Smatra se da je brod stigao u luku

odredišta premda se usidrio daleko od luke, ali na

uobičajeno mjesto sidrišta,

br.86, str.70-74, Apelacioni sud, Torino, 15. XI 1978.

-Potraživanje izvodjača radova za UKLANJANJE NASUKANOG BRODA

po nalogu upravnog organa -Nasukanje i potonuče broda i

njihove pravne posljedice -Sudska prodaja broda radi

osiguranja,

br.91, str.40-46, Viši prlvredni sud SR Hrvatske, 19. V 1981.


140

50

-BRODOVI USTANOVE ZA ODRŽAVANJE POMORSKIH PLOV-PUTOVA-

Brodovi ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova nisu

brodovi za upravne svrhe i kao takvi moraju plaćati lučke

naknade.

br. 135.-136., str. 291.-295., Privredni sud Hrvatske,

4.12.1990.

-PRETPOSTAVKE ZA NACIONALIZACIJU BRODA -Za stjecanje

vlasništva, uključivši i nacionalizaciju broda, potrebni su

titulus i modus (naslov i način stjecanja}. Rješenje

Kotarskog suda kojim se brod proglašava i upisuje kao

općenarodna imovina predstavlja samo način, a ne i naslov

stjecanja imovine. Naslov stjecanja je rješenje nadležnoga

upravnog tijela kojim se proglašava općenarodnom imovinom.

Brod nije postao općenarodna imovina ako nije priloženo

rješenje o prelasku broda pod općenarodnu imovinu, premda se

na to rješenje poziva sud. Posebno se ne radi o naslovu

stjecanja ako je u rješenju na koje se poziva sud navedeno

da se brod stavlja pod upravu određenoga tijela, a da se ne

nacionalizira. Sud nije ovlašten ispitivati rješenje

upravnoga tijela o tome jesu li se ispunili preduvjeti

predviđeni pravnim aktom o nacionalizaciji.


14.9.1993.

OBUHVAĆA BR. 149-152

- Prodavatelji broda dužni su, prije predaje broda kupcu,

obavijestiti klasifikaciono društvo o svim činjenicama koje

bi mogle utjecati na klasu koju broda ima, bez obzira jesu

li za te činjenice prodavatelji saznali prije ili poslije

sklapanja ugovora o prodaji broda. Ta njihova obveza počinje

teći od posljednjeg pregleda broda.

br. 149-152, str. 171-173

BRODAR


DUŽNA PAŽNJA

-Brodar odgovara i za neulaganje dužne pažnje osoba kojima je

on povjerio osposobljavanje broda za plovidbi pa ma da je

popravak, odnosno pregled, izvršen pomoću stručnih osoba.

br.8.str. 63, Kuća Lordova,

OGOVORNOST

-Brodar se može osloboditi odgovornosti za manjak koji nastane

od časa kad njegov agent primi robu pa do ukrcaja na brod.

51

br.12,str. 52-54, Londonski gradski sud, /Pomorski odjel/, 3.V

1961..


ODGOVORNOST - Brodar se ne može pozivati na klauzulu o

oslobođenju odgovornosti, ako je šteta prouzrokovana

namjerno ili velikom nepažnjom.

br.18, str.47-48, Apelacioni sud Trst, 2.V 1960.

Brodar odgovara iz odnosa podprijevoznog ugovora ako je šteta

nastala deliktom ili kvazideliktom. Kao kvazidelikt smatra

se i nepravilno stanje i održavanje hladioničkih instalacija

broda.

br.19, str. 29-30, Apelacioni sud, Rennes, 12.XI 1962.

Za štetu nastalu izručenjem tereta neovlaštenoj osobi brodar

odgovara neograničeno.

br.19, str. 32-36, Kasacioni sud Italije, 27.X 1961.

ODGOVORNOST ZA KOMERCIJALNU ŠTETU - Komercijalna šteta, koju

pretrpi krcatelj povodom brodareve ugovorne obveze, ne spada

u kvazideliktnu odgovornost brodara, nego proizlazi iz

njegove obveze iz prijevoznog posla.

br.16, str.52-53, Trgovački sud, Marseille, 13.IV 1962.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - Utjecaj polaganja jamčevine u

postupku ograničenja odgovornosti u raznim državama. Utjecaj

na nadležnost suda za ograničenje odgovornosti i na

primjenljivo pravo.

br. 13, str.33-35, Prvostepeni sud Engleske, 24.IV 1964.

Ako se ne može dokazati koliko je koje robe bilo u kamionu

koji je predan vozaru na prijevoz, brodar odgovara do visine

odgovornosti za jednu jedinicu tereta.

br.24, str. 27-28, Trgovački sud, Seine, 26.IV 1963.

ODGOVORNOST - PRIRODNO SVOJSTVO ROBE - Brodar ne odgovara za

štete nastale požarom ako tužitelj ne dokaže njegovu

krivnju. Pod istim uvjetima ne odgovara ni za štetu nastalu

svojstvima tereta.

br.23, str. 53-54, Trgovački sud, Havre, 29.X 1963.


Upotrijebljeni formular teretnice jedne osobe ne znači sam po

sebi da je ta osoba vozar (odnosno po našem pravu brodar)

posla za koji je izdana teretnica. Međutim ako je u

52

teretnici odštampano ime osobe o čijem se formularu radi i

za koju je poznato da se bavi brodarskom djelatnošću, te ako

je otisnut pečat s njenim imenom, treba tu osobu smatrati

vozarom.

br.27, str. 63-65, Okružni sud, Napoli, 27.III 1962.

DEKLARACIJA O VRIJEDNOSTI - Za brodara je mjerodavna samo ona

vrijednost tereta koju mu izjavi krcatelj i koju brodar

unese u teretnicu. Prema tome nije mjerodavna ona vrijednost

koju je naručitelj izjavio carinskim organima, a za koju je

brodar saznao posrednim putem.

br.38, str. 65-66, Apelacioni sud, Aix, 11.IV 1967.

ODGOVORNOST - Propisi o brodarovoj odgovornosti jesu prisilne

prirode i na sporove koji iz toga proizlaze mora se

primijeniti francusko pravo. Ako se radi o odnosima na koje

se primjenjuje Konvencija o teretnici od 1924, ona se i u

Francuskoj mora primijeniti jer predstavlja francusko pravo.

br.33, str. 57-59, Apelacioni sud, Paris, 24.X 1966.

Na štete koje nastanu u jugoslavenskoj luci, a za koje

odgovara brodar primjenjuje se jugoslavensko pravo.


Na zahtjev za naknadu štete od brodara legitimiran je vlasnik

tereta, iako nije zakonski imalac teretnice, pod uvjetom da

je teretnica nakon njene cirkulacije predana brodaru.

br.25, str. 78, Apelacioni sud, Genova, 10.VII 1961.

Brodar je odgovoran za naknadu štete koja je prouzrokovana

skrivenom radnjom njegovih ljudi, iako je mogućnost

konkretne štete bila malo vjerojatna.

br.31, str. 51-54, Engleski sudski odbor tajnog savjeta, 25.V

1966.

Brodar odgovara po načelima pomorskog prava do časa dok ne

preda teret. Kad je teret predan on za štetu odgovara po

načelima imovinskog prava i ne može se pozivati na klauzule

u teretnici koje isključuju odnosno ograničuju njegovu

odgovornost.


11.XI 1965.

IZJAVE AGENTA - Brodar nije odgovoran za izjave svoga agenta,

ako te izjave nisu utjecale na brodarovu pravnu poziciju

prema tužitelju.


Brodar je odgovoran za netačne izjave svoga agenta.


53

Izjava agenta o kapacitetu broda obavezuje brodara u čije ime

je agent sklopio ugovor o prijevozu s naručiteljem.


RAD AGENTA - Brodar odgovara za rad svog agenta kao i za svoja

osobna djela, pa i kad je agent naredio da se teret smjesti

na palubu.


IZUZETI SLUČAJEVI - Po engleskom pravu nije konačno zauzeto

stajalište da li brodar, kada dokaže uzročnu vezu između

izuzetog slučaja i štete, mora dokazivati i nepostojanje

krivnje.

br.32, str. 45-48, Kuća Lordova, 22.VI 1966.

Brodar da bi se oslobodio odgovornosti za nastalu štetu, mora

dokazati da šteta nije nastala njegovom osobnom krivnjom,

ili komercijalnom djelatnošću njegovih ljudi, ili da je

nastala iz jednoga od izuzetnih slučajeva.

br.30, str. 54-57, Apelacioni sud, Genova, 25.V 1965.

Da bi se oslobodio odgovornosti za štetu na robi, brodar mora

dokazati još i odsutnost svoje nemarnosti kad dokaže da

postoji izuzeti slučaj. (Apelacioni sud o istom pitanju nije

se izjasnio).

br.27, str. 42-48, Prvostepeni sud Škotske, 16.VI 1964.

KALO - Ako se šteta na teretu kreće u granicama transportnog

kala, brodar ne mora dokazati uzrok manjka.

br.25, str. 68-69, Kasacioni sud Francuske, 16.VII 1964.

Ako se utvrdi da su vreće poderane vanjskim utjecajem, brodar

nema prava za manjak tereta, koji je prouzrokovan poderanim

vrećama, pozivati se na transportni kalo.


KLAUZULE MARGINALNE - Brodar se može uspješno pozivati na

klauzule u teretnici o stanju, količini i identitetu tereta,

ako su prilikom ukrcaja postojali teški razlozi za sumnju da

izjava krcateljeva nije tačna, a prije svega da nije imao

mogućnosti odgovarajućim sredstvima kontrolirati tačnost tih

podataka. Brodar se ne može pozivati na ove klauzule ako je

svojim postupkom krcatelja spriječio da prije ukrcaja

ustanovi stanje tereta.


KLAUZULA NEMARNOSTI - Ova se klauzula odnosi na sve štete koje

nastanu nautičkom krivnjom posade. U svrhu isključenja općeg

pravila “common law-a” o odgovornosti potrebno je da je

isključenje odgovornosti jasno izraženo u ugovoru.

br.38, str. 68-71, Australijski prizivni sud, 21.XII 1967.

54

KONVENCIJA O TERETNICI - Propisi Konvencije o teretnici o

odgovornosti brodara za prijevoz tereta primjenjuju se dok

teret ne bude iskrcan na kopnu, što znači i za štete koje se

dogode za vrijeme prijevoza u maunama.

br.37, str. 45-48, Malezijski savezni sud (Apelacioni odjel),

17.VIII 1964.

Prema Konvenciji o teretnici brodar odgovara do 100 funti po

jedinici tereta, što danas iznosi, kada se pretvori zlatna

vrijednost koju je funta imala 1924. godine, 4.067,98

franaka.

br.33, str. 57-59, Apelacioni sud, Pariz, 24.X 1966.

Primjenom Konvencije o teretnici od 1924. riječi “komad ili

jedinica” treba tumačiti tako da brodar odgovara do 100

funti prema koletu kada se radi o teretu koleta, a

odgovornost po jedinici dolazi u obzir ako teret nije vezan

odnosno sadržan u koletu.

br.28, str. 61-63, Apelacioni sud, Firenze, 1.VII 1964.

Brodar odgovara preko propisanog iznosa ako je u teretnici

deklarirana vrijednost tereta.


MANJAK TERETA - Brodar na koga pada teret dokaza o predanoj

količini tereta, a koji tvrdi da je manjak nastao nakon što

je roba prešla tačku ispod čekrka, mora to i dokazati.


Ako je u postupku dokazano da je manjak tereta nastao zbog

poderanih vreća i da je jedan dio vreća poderan u skladištu

broda, a drugi prilikom iskrcaja, u nemogućnosti tačnog

utvrđenja broja poderanih vreća prilikom iskrcaja, brodar

odgovara samo za polovinu manjka utvrđenog tereta.


Kad na odredištu brodar zajedno s carinskim organom utvrdi

manjak tereta kojemu ne prigovara, pretpostavlja se da je

taj manjak nastao za vrijeme prijevoza tereta morem.

br.36, str. 66-67, Trgovački sud, Sete, 21.III 1967.

Ako brodar dokaže da je iskrcao svu robu koju je primio na

prijevoz i da je nije usputno iskrcavao, ne odgovara za

navodni manjak, jer se smatra da je predao onu količinu robe

koju je primio na prijevoz. Kad brodar, krivnjom krcatelja,

odnosno naručitelja, preda robu javnom skladištu, ne

odgovara za manjak koji nastane nakon predaje robe

skladištaru.


55

Mjerodavna je ona količina tereta koja se utvrdi prilikom

predaje robe primaocu, a ne ona koju utvrdi krajnji

korisnik.

br.44, str. 46-47, Viši privredni sud SRH, 15.V 1969.

NAPLATA KUPOVNINE - Brodar ne odgovara prodavaocu za

nenaplaćenu kupovninu, ako je uzrok neplaćanja nastao u

vrijeme kada je rizik za robu prešao od prodavaoca na kupca.

Pod ovom pretpostavkom prodavalac ima pravo zahtijevati

plaćanje kupovnine od kupca, a ne tražiti naknadu štete za

nenaplaćenu kupovninu od brodara.


I ako brodar primi nalog od krcatelja da robu preda primaocu

pod uvjetom da plati kupovninu, može se ugovornom klauzulom

osloboditi naknade štete koja nastane propuštanjem ove

njegove dužnosti.

br.25, str. 71-72, Apelacioni sud, Pariz, 8.X 1964.

NAUTIČKA DJELATNOST POSADE BRODA - Brodar ne odgovara za štetu

prouzrokovanu teretu nautičkom djelatnošću posade broda.

br.42, str. 48-49, Apelacioni sud, Rouen, 7.XI 1968.

Brodar odgovara za štete koje članovi posade njegovog broda

prouzrokuju drugom brodu u vršenju nautičkog manevra. Ovo se

odnosi i na presijecanje konopa drugog broda izvršeno

čamcem, koje presijecanje izvrši brod da bi se mogao

otisnuti.


ODGOVORNOST ZA ŠTETU PRIJE UKRCAJA I POSLIJE ISKRCAJA TERETA -

Dopustiva je klauzula kojom brodar otklanja svoju

odgovornost za štetu na teretu prije ukrcaja i poslije

iskrcaja. Da bi brodar, uz postojanje navedene klauzule bio

odgovoran za tu štetu, potrebno je dokazati da je za štetu

kriv on ili osobe za koje odgovara.

br.36, str. 64-65, Apelacioni sud, Pariz, 4.III 1967.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - Brodar se može pozivati na

ograničenje odgovornosti na temelju Haških pravila, iako u

času oštećenja tereta još nije bila izdana teretnica, ali

pod pretpostavkom da ugovor o prijevozu predviđa izdavanje

teretnice.

br.31, str. 54-57, Engleski prvostepeni sud, 15.III 1954.

Ako se radi o gruboj nepažnji, brodar odgovara neograničeno i

dužan je nadoknaditi i tzv. daljnju štetu. Izdavanje čiste

teretnice, unatoč okolnosti koje jasno upućuju na slabo

stanje robe, predstavlja grubu nepažnju.

br.32, str. 62-64, Apelacioni sud, Rennes, 18.IV 1966.

56

Ograničenje odgovornosti na temelju jedinice tereta dolazi u

obzir iako je šteta prouzrokovana grubom nepažnjom.


Brodar po belgijskom i njemačkom pravu može ograničiti svoju

odgovornost i ako je šteta prouzrokovana grubom nepažnjom

ili nesposobnošću broda za plovidbu.

br.39, str. 63-64, Hanzeatski apelacioni sud, Bremen, 30.V

1968.

Za štete koje nastanu na obali nakon iskrcaja tereta iz broda

brodar odgovara neograničeno.

br.38, str. 61-63, Apelacioni sud, Montpellier, 10.XI 1966.

Ako je jedan dio klauzule kojom brodar otklanja ili ograničava

svoju odgovornost protivan pozitivnim propisima, a drugi je

dio dopustiv, treba priznati valjanost dopustivom dijelu

klauzule.

br.37, str. 49-51, Prvostepeni sud, Singapur, 23.VI 1967.

Na granicu brodareve odgovornosti ne utječe okolnost da li se

radilo o dolusu ili o culpi lati.

br.25, str. 80-82, Apelacioni sud, Napoli, 4.V 1962.

Naznaka vrste robe koja je navedena na koletu ne utječe na

povišenje brodarove odgovornosti.

br.41, str. 58-60, Administrativni sud, Paris, 28.XI 1967.

Jedinica s kojom se u teretnici označuje veličina koleta,

služi samo za određivanje visine vozarine, a ne i za

utvrđivanje broja jedinica na temelju kojih će brodar

odgovarati.


Ako je roba predana na prijevoz u komadima ili u ambalaži

(koleta), kao jedinicu tereta za ograničenje brodarove

odgovornosti treba uzimati koleto, bez obzira na koji način

je vozarina ugovorena. Od ovoga pravila stranke mogu

sporazumno odstupiti.

br.39, str. 58-61, Talijanski kasacioni sud, 24.VI 1968.

Ako u teretnici nije naznačena vrijednost robe, brodar ne

odgovara preko 1000 franaka po koletu.


Ako je u teretnici navedeno da je teret smješten u brodsko

skladište, a on je stvarno bio složen na palubu da bi brodar

na taj način u skladište mogao smjestiti drugu robu, takav

brodarov postupak predstavlja njegovu namjernu krivnju u

lukrativnu svrhu. Pod ovom pretpostavkom brodar se ne može

pozivati na ograničenje odgovornosti.

57


OPASNOST MORA - Prema belgijskom pravu nije dovoljno da brodar

u svrhu oslobođenja od odgovornosti samo učini vjerojatnim

da je šteta prouzrokovana opasnošću mora, već to mora i

dokazati. Ako to dokaže, brodar će ipak biti odgovoran za

štetu, ukoliko tužitelj dokaže da je brodar za tu štetu

kriv.

br.39, str. 61-63, Hanzeatski apelacioni sud, Bremen, 8.II

1968.

OŠTEĆENJE KABLA - Brodar ne odgovara za oštećenje podmorskog

kabla prouzrokovano sidrenjem, ako je sidrenje izvršeno bez

krivnje članova posade. Brodar ne odgovara ni u slučaju da

je do sidrenja došlo radi iznenadnog zatajenja stroja.

br.35, str. 55, Trgovački sud, Sete, 18.X 1966.

PREDAJA ISTOG TERETA JEDNOM PRIMAOCU NA TEMELJU VIŠE TERETNICA

- Brodar koji predaje istu vrst tereta jednom primaocu na

temelju više teretnica ima pravo kompenzirati predani višak

iz jedne teretnice s manjkom iz druge.


PREDAJA TERETA NEOVLAŠTENOJ OSOBI - Brodar koji je predao

teret neovlaštenoj osobi odgovara iz ugovornog odnosa onome

komu je teret morao biti predan. Ova kriva predaja ne stvara

vanugovornu brodarovu odgovornost.


PRIJEVOZ MAONOM - Za štete koje budu prouzrokovane slabim

stanjem brodarove maone, brodar odgovara unatoč klauzuli

teretnice kojom se oslobađa odgovornosti za štete nastale

nakon iskrcaja tereta ispod čekrka broda i za vrijeme

prijevoza maonom.

br.40, str. 57-59, Vrhovni sud, Pakistan, 17.X 1968.

PRIJEVOZ STOKE - Brodar koji nije preuzeo ugovorenu količinu

stoke dužan je naručitelju nadoknaditi troškove time

prouzrokovanoga hranjenja, čuvanja i prijevoza stoke.


Brodar ne odgovara za štetu prouzročenu gubitkom na težini

stoke ako je tu odgovornost od sebe ugovorom otklonio.


Brodar odgovara naručitelju za naknadu štete koja je

prouzročena zbog toga što brod nije mogao ukrcati ugovoreni

broj komada stoke. Dozvoljava se odstupanje u korist brodara

u visini od 5% od izjavljenog kapaciteta broda.


58

Brodar za prijevoz živih životinja može ugovoriti klauzule

kojima isključuje svoju odgovornost, ali te klauzule ne

dolaze do primjene ako se radi o dolusu ili gruboj nepažnji.


PRIMJENA COGSA - Ako se primjenjuje COGSA, dopuštene su i

klauzule s kojima brodar sebe stavlja, u pogledu

odgovornosti za teret, u povoljniji položaj od onoga u koji

ga stavlja COGSA.

br.41, str. 70-71, Okružni sud Texas (Južni District).

PRIMJENA HTZ MJERA - Brodar je odgovoran za primjenu HTZ mjera

na brodu povodom ukrcaja odnosno iskrcaja tereta. Uz brodara

odgovara i radna organizacija čiji je član povrijeđeni

radnik.


Brodar je odgovoran za štetu prouzrokovanu tjelesnom povredom

lučkog radnika nastalu nepoduzimanjem zaštitnih mjera koje

je on dužan poduzeti.


Brodar odgovara za ozljedu radnika ako je do nje došlo zbog

nesigurnosti radnog mjesta i pod pretpostavkom da je poduzeo

uobičajene zaštitne mjere. Za nesigurnost radnog mjesta

brodar odgovara i ako je prouzrokovana nemarnošću u radu

ostalih slagačkih radnika.

br.41, str. 64-65, Apelacioni sud SAD (za 4. okrug).

PRIRODNO SVOJSTVO ROBE - Da bi se brodar oslobodio dužnosti

naknade štete pozivom na prirodno svojstvo robe, potrebno je

da dokaže da je za vrijeme putovanja poduzimao odgovarajuće

mjere radi otklanjanja štete.


Brodar za štetu na robi odgovara, ako ne dokaže da je šteta

posljedica prirodnih svojstava robe.

br.32, str. 53-55, Apelacioni sud, Montpellier, 2.XII 1965.

Brodar ne odgovara za štetu koju pretrpi lako lomljivi teret

bez ambalaže, ako se utvrdi da je teret bio pravilno složen

i da je šteta posljedica prirodnog svojstva robe.

br.25, str. 73-74, Trgovački sud, Le Havre, 28.I 1964.

Brodar ne odgovara za štetu nastalu prirodnim svojstvom robe.

Nije od značaja u tom slučaju da li je brodar u teretnicu

unio klauzulu o stanju tereta.


59

Brodar ne može prebaciti teret dokaza o vlastitoj krivnji na

korisnika prijevoza navodom da je šteta prouzrokovana

prirodnim svojstvom robe, ako to nije dokazao.


SAMOVOLJNO POVJERAVANJE ROBE ŠPEDITERU - Ukoliko je brodar

samovoljno nakon dolaska broda u luku odredišta robu

povjerio špediteru na daljnju otpremu, odgovara i za štetu

koja nastane na robi do konačnog odredišta. Brodar za

produženi put ne odgovara ako je špeditera izabrao korisnik

prijevoza ili brodar na temelju njegovog naloga, a ne može

se brodaru prigovoriti krivnja na izboru.


SMRT ILI TJELESNA POVREDA POMORCA - Brodar ne odgovara za smrt

ili tjelesnu povredu pomorca u službi lučkog poduzeća koju

su skrivili članovi posade prilikom privezivanja broda i ako

je operacijom privezivanja rukovodio zapovjednik.

br.30, str. 48-50, Prvostepeni sud, Tarascon, 11.VI 1965.

SLAGANJE TERETA - Brodar odgovara za nepravilno slaganje

tereta ako u ugovoru izričito ili prešutno nije ugovoreno da

naručitelj vrši slaganje i snosi odgovornost. Naručiteljevi

ljudi koji slažu teret moraju znati pravila slaganja, koja

se tiču očuvanja tereta, a ne i ona koja se odnose na

stabilitet broda.

br.28, str. 70-72, Prvostepeni pomorski sud Kanade, Quebec,

8.II 1965.

Brodar nije odgovoran za slaganje robe u kontejneru, kada je

čitav kontejner stavio na isključivo raspolaganje

naručitelju odnosno krcatelju.


6.III 1969.

SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU - Brodar ne odgovara za štetu

prouzrokovanu slabim stanjem broda, ako dokaže da je prije

početka putovanja uložio dužnu pažnju u svrhu ustanovljenja

sposobnosti broda za plovidbu. Ako se ne može utvrditi uzrok

prodora vode u brod, svjedodžbom klasifikacionog zavoda o

sposobnosti broda za plovidbu, brodar je dokazao da je u

navedenom smislu uložio dužnu pažnju.


Brodar koji se poziva na okolnost da je šteta posljedica

skrivene mane broda mora dokazati da je on prije početka

putovanja uložio dužnu pažnju u svrhu osposobljavanja broda

za plovidbu. Pod ulaganjem dužne pažnje podrazumijeva se

iscrpan pregled pomoću tehničara. Ukoliko brodar ovo ne

dokaže, smatra se da je šteta posljedica vidljive mane

broda.

60

br.39, str. 56-58, Trgovački sud, Sete, 13.VI 1967.

Brodar odgovara neograničeno ako je nesposobnost broda

posljedica velike krivnje brodarovih nadzornika brodova.

br.43, str. 67-69, Apelacioni sud SAD (za IX okrug), 24.IV

1969.

Okolnost da je naručitelj izabrao jedan određeni brod za

prijevoz svoga tereta ne oslobađa brodara obaveze u pogledu

sposobnosti broda za plovidbu. Brodar je, pod ovom

pretpostavkom, dužan ili odbiti zaključenje ugovora, ili

naručitelja upoznati s nesposobnošću broda, tako da on na

sebe preuzme rizik za eventualne štete iz toga razloga.


SPOSOBNOST BRODA DA ISKRCA TERET - Nesposobnost broda da u

luci odredišta iskrca teret spada u komercijalnu

nesposobnost broda i za nju brodar odgovara.

br.33, str. 65-67, Okružni sud, Genova, 6.IV 1966.

ŠTETA NA TERETU - Brodar nije odgovoran za štetu nastalu na

robi zbog neodržavanja potrebne temperature, ako je krcatelj

predao robu za čije očuvanje je potrebno održavanje niske

temperature tokom prijevoza, na brod koji nema rashladnih

uređaja.


Brodar je odgovoran za štetu na teretu ako ne dokaže da je

šteta nastala iz razloga za koje on ne odgovara.

br.43, str. 64-67, Okružni sud, Livorno, 15.X 1967.

Brodar je odgovoran za štetu koja je nastala na teretu zbog

povišene temperature kojoj je izvor stroj, ako su zaštitne

mjere bile nedovoljne, premda je zapovjednik tokom prijevoza

poduzimao moguće mjere za potrebnu ventilaciju.


Brodar odgovara primaocu i za štetu koju prouzrokuje slagač

prilikom iskrcaja, s tim da ima pravo regresa od slagača za

iznos koji je morao platiti primaocu.

br.39, str. 53-54, Trgovački sud, Marseille, 11.IV 1967.

Brodar se ne može osloboditi odgovornosti za štetu na teretu,

ako dokaže samo to da je prije ukrcaja tereta uložio dužnu

pažnju za osposobljenje skladišta. Da bi se oslobodio ove

odgovornosti mora dokazati da se za čitavo vrijeme putovanja

ulagala dužna pažnja za očuvanje tereta.

br.43, str. 62-64, Apelacioni sud, Napoli, 29.III 1968.

Brodar ne odgovara za štetu nastalu na lako pokvarljivom

teretu, ako je ukrcaj odobrilo poduzeće za pregled robe koje

61

je radilo po nalogu krcatelja, i ako je utvrđeno da su

rashladni uređaji broda dobro radili i da je posada s njima

stručno postupala.

br.29, str. 68-69, Francuski kasacioni sud, 3.XI 1965.

Brodar je za štetu na teretu odgovoran ako ne dokaže

postojanje jednog od razloga koji ga oslobađaju dužnosti

naknade štete. Postojanje ovih razloga može dokazati svim

dokaznim sredstvima.


Za brodara nisu mjerodavni dokazi kojima se utvrđuje stanje i

količina tereta duže vremena iza iskrcaja tereta iz broda,

pa makar činjenično stanje utvrdili državni organi i njihove

isprave bile javne isprave.


Brodar ne odgovara za štetu koja je nastala na teretu koji je

svjesno krivo naznačen. Teret je svjesno krivo naznačen ako

je krcatelju na temelju faktura moralo biti poznato o kojoj

se robi radi.

br.47, str. 67-69, Trgovački sud, Marseille, 4.III 1969.

Brodar ne odgovara za štete na teretu koje su prouzrokovane za

vrijeme iskrcaja, a koje je prouzrokovao slagač, ako je

brodar u ugovoru o prijevozu isključio odgovornost za te

štete.


Kad sam primalac iskrcava teret, brodar za štete nastale tokom

iskrcavanja ne odgovara, pa se njegova odgovornost temelji

na količini tereta u času početka iskrcavanja.

br.42, str. 54-57, Trgovački sud, Le Havre, 14.V 1968.

Za štetu nastalu prilikom ukrcaja tereta na brod krcatelju

odgovaraju solidarno brodar i slagač. Odgovornost je

ograničena.

br.39, str. 54-55, Trgovački sud, Marseille, 24.V 1967.

Brodar je odgovoran za štetu na teretu koja bude prouzrokovana

pogrešnim načinom vjetrenja.

br.42, str. 57-58, Okružni sud, Genova, 21.VI 1967.

Za nepravilno slaganje tereta odgovara brodar. Ove

odgovornosti ne može se osloboditi dokazom da na brodu nije

bilo dovoljno časnika za nadzor ukrcaja i da oni nisu imali

iskustva u načinu slaganja određenog tereta.


Brodar je odgovoran za nestanak tereta koji je nestao dok se

nalazio na njegovom čuvanju.

62

br.25, str. 74-75, Trgovački sud Seine, 3.II 1964.

Brodar se može ugovornim klauzulama osloboditi odgovornosti za

štetu na teretu koja nastane od časa iskrcaja do predaje

primaocu. Ako je brodar pod navedenom klauzulom teret predao

lučkom skladištaru, on odgovara za izbor skladištara.


Brodar nije dužan poduzimati posebne mjere za očuvanje tereta

ako na to nije bio upozoren.


Brodar odgovara za štetu prouzrokovanu nepravilnim slaganjem i

za štetu koju prilikom iskrcaja skrivi slagač, s tim da za

štetu koju je nadoknadio primaocu ima prema slagaču pravo

regresa u visini štete za koju je slagač odgovoran.


Krađa poklopca s otvora na brodu predstavlja komercijalnu

djelatnost brodarovih ljudi. Brodar se ne može osloboditi

odgovornosti za štetu koja je ovom krađom prouzrokovana

teretu, ni dokazom da je brod prije početka putovanja bio

sposoban za plovidbu.

br.31, str. 58-61, Engleski prvostepeni sud, 18.II 1966.

TERET - KRCANJE OD STRANE VOJSKE - Okolnost da je teret krcala

vojska, ne oslobađa brodara dužnosti da kontrolira što se,

koliko se i u kojem stanju krca na brod.


TERET - SNAŠANJE RIZIKA - Brodar, ukoliko među strankama nije

drukčije ugovoreno, odgovara za teret do njegove predaje

ispod čekrka. Ako brodar sklopi ugovor s lučkim slagačem o

iskrcaju tereta do ispod čekrka, on odgovara i za rad lučkog

slagača.

br.34, str. 43-45, Viši privredni sud SRH, 21.III 1967.

Brodar se oslobađa odgovornosti za teret kada ga, u skladu s

klauzulom ugovora o prijevozu, preda lučkom skladištaru.


Klauzula kojom brodar otklanja odgovornost za teret iskrcan na

obalu, protivna je općem pravu i mora biti prihvaćena od

špeditera s kojim je sklopio ugovor o prijevozu.

br.25, str. 74-75, Trgovački sud Seine, 3.II 1964.

Ako brodar prekine putovanje i iskrca teret radi popravka

broda, odgovara za čuvanje i propast tereta, ako prekid

putovanja nije prouzrokovan višom silom. Kod izbora mjesta

popravka broda brodar mora voditi računa i o interesima

tereta.

63

br.28, str. 56-57, Apelacioni, Trst, 8.VI 1963.

Odgovornost brodara koji odgovara na temelju prijevoznog posla

i slagača koji odgovara na osnovi ugovora o slagačkom poslu,

nije prema primaocu solidarna. Brodar odgovara za štetu do

ispod čekrka, a za štetu od čekrka dalje odgovara slagač.


UTVRĐIVANJE STANJA ROBE - Brodar nije dužan kontrolirati

stanje robe laboratorijskim pregledom.

br.25, str. 69-71, Apelacioni sud, Bordeaux, 25.X 1964.

VIŠA SILA - Brodar se ne može pozivati na višu silu ako je u

zimskoj sezoni vjetar pokazivao tendenciju jačanja, pa on

unatoč tome, nije poduzeo potrebne sigurnosne mjere.


Ako se brodar poziva na nesigurne političke prilike u luci

ukrcaja kao na višu silu, a ove su prilike prouzrokovale

krađu tereta na obali, mora osim postojanja političkih

događaja dokazati i da je upravo zbog njih došlo do krađe.


Brodar se ne može pozivati na nevrijeme kao višu silu, ako je

nevrijeme bilo predviđeno u vrijeme putovanja broda.

br.29, str. 69-70, Apelacioni sud, Paris, 18.XII 1964.

VLASTITA MANA ROBE - Brodar nije odgovoran za štetu

prouzrokovanu vlastitom manom robe i ako u tom pogledu u

teretnicu ne unese nikakvu opasku. Da bi se brodar mogao

pozivati na vlastitu manu robe, potrebno je da dokaže da

nije bio kriv u manipuliranju robom.


VOZNI RED - Brodar nije dužan nadoknaditi štetu prouzrokovanu

neodržavanjem voznog reda, ako nije sklopio ugovor o

prijevozu s kojim se obvezao izvršiti prijevoz. Obveza

naknade štete za neodržavanje voznog reda može se i bez

sklopljenog ugovora temeljiti na pozitivnom propisu ili

koncesiji.


ZAMJENA BRODA - Brodar ne odgovara za štetu prouzrokovanu

samovoljnom zamjenom broda koji obavlja redoviti saobraćaj

na određenoj relaciji, ukoliko nije sklopio ugovor o

prijevozu s određenim brodom ili ako nije dužan na temelju

javnopravne obveze održavati prugu određenim brodom ili

brodom određenog kapaciteta. Bez ovih obaveza brodar ne

odgovara ni za održavanje voznog reda.


64

Ako brodar preveze teret drugim brodom, a ne onim koji je

naveden u teretnici, dužan je primaoca staviti u položaj da

može preuzeti robu u skladištu luke bez ikakvih troškova za

sebe.


ODGOVORNOST ZA DJELA SLAGAČA - Brodar odgovara za djela

slagača ako je šteta nastala u okviru njihovog radnog

zadatka. Da bi brodar odgovarao u okviru radnog zadataka

slagača, potrebno je da slagači direktno skrive štetu na

teretu na kojem su izvršavali svoj radni zadatak.

br.32, str. 49-51, Engleski apelacioni sud, 15.VII 1966.

Kada slagač ne radi u ime primaoca, brodar će biti odgovoran

za njegov rad ako primalac dokaže da je šteta na teretu

nastala dok se teret nalazio kod slagača.


Za slagačev rad primaocima odgovara brodar koji je sa slagačem

sklopio ugovor o slagačkom poslu. Pod ovom pretpostavkom

slagač je dužan brodaru nadoknaditi iznos koji je on morao

platiti primaocu tereta za štetu koju je prouzrokovao

slagač.

br.47, str. 63-64, Trgovački sud, Marseille, 22.XI 1968.

Brodar odgovara za štetu prouzrokovanu nepravilnim slaganjem i

za štetu koju prilikom iskrcaja skrivi slagač, s tim da za

štetu koju je nadoknadio primaocu ima pravo prema slagaču

pravo regresa u visini štete za koju je slagač odgovoran.


Ako brodar sklopi ugovor s lučkim slagačem o iskrcaju tereta

do ispod čekrka, on odgovara i za rad lučkog slagača.

Brodarova odgovornost ne isključuje odgovornost lučkog

slagača.



- Kada se ne može utvrditi da li je šteta nastala na brodu ili

u lučkom skladištu, za nju su solidarno odgovorni brodar i

slagač.

br.59,str. 69-70, Trgovački sud, Paris, 14.VI 1972.

Brodar ne odgovara za manjak drveta ako se utvrdi da je manjak

nastao ljuštenjem kore s drveta. Primalac je, na brodarov

zahtjev, dužan očistiti brod od oljuštene kore drveta.

br.58,str. 43-47, Viši privredni sud SRH, IV-P-444/71, l0.XI

1972.

65

Da bi se brodar oslobodio odgovornosti mora dokazati da je

šteta posljedica više sile, bilo nekoga drugog uzroka za

koji on ne odgovara, kao što je to vlastita mana robe.

Brodar nije dokazao da je šteta posljedica vlastite mane

robe, pozivajući se na okolnost da je u istom brodskom

skladištu, pod istim okolnostima, bila ukrcana druga partija

iste vrsti robe, koja je došla na odredište neoštećena.

br.56,str. 59-61, Apelacioni sud, Bordeaux, 19.I 1972.

Kupac koji plaća kupovninu prema iskrcanoj količini tereta,

koju je prodavaoc uplatio na temelju težine navedene u

teretnici, ne može se pozivati na okolnost da ga je brodar

zaveo u bludnju u pogledu količine tereta koji je primio na

prijevoz.

br.56,str. 32-37, Viši privredni sud SRH, IV-S1-625/72, 8.VIII

1972.

Brodar ima pravo iskrcati teret u drugoj pogodnoj luci ako mu

je nemoguće iskrcati teret u luci odredišta. Druga pogodna

luka je ona koja se nalazi u blizini luke odredišta, a koja

nije zahvaćena štrajkom. U ovom slučaju brodarova

odgovornost prestaje predajom tereta osobi u drugoj luci.

Kod predaje tereta pod ovom pretpostavkom brodar je dužan

uložiti dužnu pažnju, a ne odgovara za rezultat čuvanja

tereta.

br.54,str. 49-52, Apelacioni sud, Aix, 25.V197l.

Uspostavljanje pravilne ventilacije je dužnost brodara, pa i

onda ako je naručitelj prilikom desinsekcije zabrtvio

ventilaciju. Ta je brodarova dužnost isključiva i ne može

biti podijeljene krivnje u tom pogledu.

br.51,str. 65-66, Apelacioni sud, Napulj, 26.V 1969.

ODGOVORNOST BRODARA NEVLASNIKA BRODA

Tuženik koji je sklopio ugovor kojim se obavezao prevesti

teret brodom, a u ugovoru ne navede da nastupa u ime druge

osobe, vrši funkciju brodara i odgovara za štetu na teretu

bez obzira što on nije vlasnik broda.

br.54,str. 52-55, Apelacioni sud, Paris, 7.VII 1971.

PREKID PODMORSKOG KABLA SIDRENJEM BRODA

Da bi se brodar oslobodio odgovornosti za štetu koju brod

prouzroči , sidrenjem mora dokazati da je šteta posljedica

više sile, krivnje trećega ili krivnje samog oštećenika.

Kvar brodskog stroja nije viša sila jer nije vanjski

dogadjaj. Akoprem je pomorski kanal rezerviran isključivo za

pomorsku plovidbu, kablovi koji se postavljaju na njegovo

dno ne postavljaju se na rizik osobe čiji je kabel.

br.50,str. 66-68, Trgovački sud, Sete , 4.II 1969.

66

PRIJEVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA

Klauzula kojom brodar otklanja svoju odgovornost za štetu

koju pretrpe žive životinje, ne može doći do primjene ako je

šteta prouzrokovana zlom namjerom ili grubom brodarovom

nepažnjom. O takvoj krivnji radi se kad je brod bio

nepogodan za prijevoz ugovorenog tereta.


SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU

Brodar se može osloboditi odgovornosti za štetu prouzrokovanu

nesposobnošcu broda za plovidbu i kada prije početka

putovanja nije obratio dužnu pažnju osposobljenju broda za

plovidbu pod uvjetom da takvo oslobodjenje jasno proizlazi

iz klauzule teretnice.

br.56,str. 55-59, Engleski prvostepeni sud, 2.VI 1972.

ŠTETA NA TERETU

Brodar je odgovoran za štetu prouzrokovanu slabim stanjem

tereta. Na djelovanje mora kao na višu silu brodar se može

pozivati samo ako dokaže da je oluja po svojoj jačini imala

značajke više sile. Prema brodaru je aktivno legitimiran

zadnji indosatar teretnice.

br.59,str. 66-68, Trgovački sud, Marseille, 19.V 1912.

Brodar je odgovoran za naknadu štete ako se utvrdi da je

šteta prouzrokovana nedovoljnim pričvršćivanjem kontenera

koji su se u oluji zbog slabog pričvršćenja pomicali i pali

na drugi teret.

br.58,str.1 62-64, Trgovački sud, Marseille, 7.IX 1971.

Ako je šteta prouzrokovana pomicanjem strojeva koji su

smješteni u konteneru, a utvrdjeno je da je kontener bio

pravilno smješten i pričvršcen na brod, a brod uz to nije

prošao kroz oluju izvanredne jačine, treba smatrati da je

šteta prouzrokovana slabim smještajem i učvrščenjem strojeva

u konteneru. Ako je strojeve u kontener smjestio krcatelj,

brodar, pod navedenim uvjetima za štetu nije odgovoran. Kod

prosudjivanja pitanja da li je kontener na brodu bio

pravilno smješten i pričvrščen, treba uzimati u obzir i

okolnost da brod nije specijalno gradjen za prijevoz

kontenera.

br.57,str. 69-71, Apelacioni sud, Rouen, 4.VI 1971.

- Na temelju Konvencije o teretnici od 1924. godine brodar za

štetu na teretu ne odgovara ako dokaže da je šteta

posljedica djela odnosno propusta krcatelja, ili pomanjkanja

odnosno slabog stanja ambalaže. Brodar ovo može dokazati i

kada u teretnicu nije unio odgovarajuće opaske.


67

- Ako krcatelj brodaru izjavi da je roba koju predaje na

prijevoz smrznuta, brodar je dužan u brodskim hladnjačama

održavati temperaturu koja odgovara smrznutoj robi, što

znači oko –l00C. Brodar ne odgovara za štetu koja je

prouzrokovana teretu iz razloga što je u brodskoj hladnjači

održavana temperatura oko –l00C a ne oko –l8

0C, koja

temperatura odgovara duboko smrznutoj robi. Pod ovom

pretpostavkom uzrok šteti je dijelom prirodno svojstvo robe,

a dijelom krcateljeva krivnja.

br.56,str. 62-64, Apelacioni sud, Paris, 11.II 1972.

- Brodar ne odgovara za kvar tereta ako dokaže da je teret bio

pravilno složen u suha i čista skladišta, te da je brod

tokom putovanja naišao na oluju i pretrpio pomorsku nezgodu

koja je prouzrokovala kvar tereta.


1972.

- Brodar nije odgovoran za štetu koja nastane na teretu zbog

poduzimanja mjera potrebnih za sigurnost broda. To se odnosi

i na zatvaranje otvora za ventilaciju za vrijeme oluje koje

je zatvaranje spriječilo zračenje tereta i pospješilo

njegovu fermentaciju.


- Brodar nije odgovoran za štetu na teretu koja bude

prouzrokovana nepogodnošću njegovog broda za prijevoz

odnosne vrsti robe, ako je krcatelj po svojoj struci mogao

znati za tu nepogodnost.


- Brodar ne odgovara za štetu koja nastane na produženom

putovanju kopnom, ako ta šteta nije neposredna posljedica

štete nastale na pomorskom dijelu puta. Ne smatra se da je

šteta neposredna posljedica pomorskog dijela puta, premda je

ona rezultat štete dok se roba nalazila na brodu, ako se ta

šteta mogla izbjeći odvajanjem oštećenog od neoštecenog

dijela robe.


- Brodar ne odgovara za štetu na teretu, za koji je utvrdjeno

da je bio pravilno složen, ako je teret po svojoj prirodi

vjerojatno mogao biti oštećen prije ukrcaja na brod. .

br.54,str. 33-38, Viši privredni sud SRH, IV-P-2454/70, 27.1

1972.

- Za štetu na teretu koji brodar preveze a skladištar primi na

uskladištenje na temelju primaočevog naloga nema solidarne

odgovornosti izmedju brodara i skladištara.


1972.

68

- Brodar ne odgovara za štetu koja je prouzrokovana

zagadjivanjem od gamadi koja je prešla iz drugog tereta koji

je bio smješten u istom brodskom skladištu blizu oštećenog

tereta. Brodar ne odgovara za komercijalnu štetu

prouzrokovanu oštećenjem tereta.

br.51,str. 55-58, Trgovački sud, Marseille, 10.X 1969.

- Premda u teretnici postoji klauzula koja ovlašćuje brodara

da čim brod stigne na odredište ima pravo iskrcati teret,

brodar je dužan nakon dolaska broda na odredište pozvati

primaoca da preuzme robu. U nedostatku brodarova poziva

primaocu da on preuzme teret brodar odgovara za štetu koja

na teretu nastane dok se nalazi na obali. Brodar se može

osloboditi odgovornosti za ovu štetu na temelju istih

razloga kao i za štetu koja se dogodi dok se teret nalazi na

brodu. Brodar se ne može pozivati na oluju kao višu silu,

ako za teret koji je iskrcan na obalu ne dokaže da se šteta

nije mogla izbjeći unatoč poduzimanju zaštitnih mjera protiv

nevremena. Brodar se ne može pozivati na slabo stanje

ambalaže ako je ambalaža bila takova da je mogla odoljeti

normalnim rizicima.


VRIJEME ODGOVORNOSTI

- Premda brodar na temelju Konvencije o teretnici od 1924.

godine odgovara za teret od početka ukrcaja pa do iskrcaja,

on ipak po francuskom pravu odgovara za teret od časa

preuzimanja pa do predaje, tj. i prije ukrcaja i nakon

iskrcaja. Brodar ne odgovara za štetu prouzrokovanu u lučkom

skladištu ako dokaže da je skladištar preuzeo posao u ime

imaoca prava.

br.58,str. 6O-61, Trgovački sud, Marseille, 31.V.III 1971.

- Dopuštena je klauzula kojom brodar otklanja svoju

odgovornost za teret prije njegovog preuzimanja pod čekrk i

nakon njegove predaje ispod čekrka.

br.54,str. 49-52, Apelacioni sud, Aix, 25.V 1971.

- Brodar ne odgovara za štetu koja je na teretu nastala nakon

iskrcaja zbog toga što je tržište bilo zatvoreno, premda je

šteta na teretu povećana s razloga što je jedan njegov dio

bio pokvaren u vrijeme iskrcaja, ako je taj teret ukrcan na

brod uvrijeme kad je bilo poznato da je tržište u luci

iskrcaja za taj teret zatvoreno.

br.51,str. 58-51, Trgovački sud, Le Havre, 10.III 1970.

- Prema francuskom pravu ništava je klauzula kojom brodar

otklanja svoju odgovornost za štetu koja na robi nastane

prije početka iskrcaja i nakon iskrcaja. Zapisnikom koji je

sastavljen u primaočevom skladištu ne može se dokazati

manjak robe koju je brodar prevezao, ako se ta roba u

69

skladištu pomiješala s drugom sličnom robom, tako da se ne

može utvrditi dali se radi o robi koju je brodar prevezao.

br.59,str. 7l-72, Trgovački sud,Marseille, 20.X 1972.

- Odgovornost brodara na koju se primjenjuje konvencija o

teretnici od 1924. godine počinje zahvatom tereta brodskim

sredstvima (početak ukrcaja).

br.54,str. 64-66, Talijanski kasacioni sud, 23.IV 1969.

- Valjana je klauzula kojom brodar otklanja svoju odgovornost

za teret nakon njegovog iskrcaja iz broda. Unatoč postojanju

ove klauzule brodar če biti odgovoran za štetu na teretu

koja nastane kod skladištara ako ne dokaže da je skladištara

obavijestio da sklapa ugovor u ime primaoca.

br.54,str. 62-64, Trgovački sud, Marseille, 8.IV 1971.

- Prema Konvenciji o teretnici od 1924. godine brodar je za

štetu na teretu odgovoran do časa predaje tereta primaocu

ispod čekrka. Za štetu nastalu poslije toga brodar ne

odgovara.

br.51,str. 58-6l, Trgovački sud, Le Havre, 10.III 1970.

- Brodar odgovara za štetu na teretu od časa njegovog

preuzimanja pa do predaje primaocu. Ovu odgovornost brodar

može suziti od časa početka ukrcaja pa do završetka

iskrcaja. Klauzula u teretnici koja je u tom smislu unesena

ima pravni učinak i prema primaocu. Postavljanjem tereta na

maonu u luci iskrcaja prestaje, na temelju navedene

klauzule, brodarova odgovornost za teret.

br.51,str. 54-55, Trgovački sud, Marseille, l0.Vl 1969.

- Ništava je svaka klauzula kojom se brodar oslobadja

odgovornosti koja ga tereti na temelju zakona ili kojom

prebacuje na protivnu stranku teret dokaza. Ova se zabrana

odnosi od časa preuzimanja tereta pa do njegove predaje

primaocu, odnosno dok primaoca nije pozvao da preuzme teret.


- Valjana je klauzula kojom brodar isključuje svoju

odgovornost od časa kada se teret oslobodi kuke brodskog

čekrka.

br.52,str. 59-61, Trgovački sud, Paris, 1.II 1971.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU PROUZROKOVANU NA JAKO POKVARLJIVOM TERETU

- Ako je na brodu pokvaren samo jedan dio istovrsnog lako

pokvarljivog tereta, smatra se da je kvar posljedica

prirodnog svojstva robe, za koju štetu brodar ne odgovara,

Da bi brodar bio odgovoran, tužitelj bi morao dokazati da je

brodar za tu štetu kriv, tj. dokazati da je oštećeni teret

na brodu prevezen pod nepovoljnijim uvjetima od onog dijela

70

koji nije oštećen. Sama tužiteljeva tvrdnja da brod nije bio

sposoban za prijevoz odnosnog tereta nije dovoljan dokaz.


5.XI 1970.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU NA TERETU PROUZROKOVANU KRIJUMČARENJEM OD STRANE POSADE BRODA

- Brodar kojemu se ne može prigovoriti krivnja u izboru posade

u pogledu krijumčarenja ne odgovara za štetu na teretu koja

je prouzrokovana krijumčarenjem. Brodar nije kriv za izbor

posade u navedenom smislu, ako članovi posade nisu do

ukrcaja na brod bili sudjeni za krijumčarenje. Za požar na

brodu prouzrokovan puščanom vatrom od strane carinskih

organa brodar odgovara ako je osobno kriv.

br.53,str. 49-52, Viši privredni sud SRH, IV-S1-1397/71-2,

11.I 1972.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU PROUZROKOVANU NA KOŽI

- Brodar ne odgovara za štetu prouzrokovanu na sirovoj koži

ako dokaže da je upotrijebio dužnu pažnju da do štete ne

dodje. Brodar je dužan uskladištiti kožu prema pravilima

struke. Koža mora biti uskladištena ispod vodene linije

broda i daleko od brodskih izvora topline. Mora nadalje biti

provjetravana. Brodar ne odgovara za štetne posljedice

nemogućnosti provjetravanja zbog vremenskih prilika. Brod

mora imati specijalne uredjaje za zaštitu tereta samo ako je

tako ugovoreno. Ne može se smatrati da je šteta posljedica

slaganja kože iznad vodene linije, ako ista takva šteta

nastane i na onim dijelovima kože koji su bili uskladišteni

ispod vodne linije. Brodar odgovara za štetu na koži koja je

smještena blizu brodskih izvora topline.


1972.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU ZBOG SKRETANJA BRODA S PUTA

– Tužitelj se ne može pozivati na skretanje broda s puta kao

na razlog štete na robi za koju je brodar odgovoran, ako se

radi o linijskom brodu koji skreće s puta, u skladu s voznim

redom.

br.50,str. 36-57, Viši privredni sud SRH, IV-S1-1310/1970-2, 5

.XI 1970.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI

- Ako je u teretnicu unesena količina tereta po broju

odredjene vrsti pakovanja, kao jedinica tereta u smislu

ograničenja brodarove odgovornosti, smatra se pojedino

koleto i bez obzira na okolnost da je, vozarina ugovorena po

toni ili zapremini tereta.

br.56,str. 42-46, Viši privredni sud SRH, IV-P-1587/70, 20.VI

1972.

71

- Ograničenje odgovornosti brodara iz Konvencije o teretnici

primjenjuje se kada na strani brodara postoji gruba

nepažnja.

br.54,str. 64-66, Talijanski kasacioni sud, 23.IV 1969

- Iako teretnica nije sadržavala naznaku o palubnom teretu,

takav ukrcaj ne predstavlja nerazumnu (neovlaštenu)

devijaciju. Brodar je stoga ovlašten ograničiti svoju

odgovornost.

br.59,str. 73-76, Okružni sud Sjedinjenih Američkih Država ,

1.V 1972.


ODGOVORNOST ZA ŠTETU NA LAKO POKVARLJIVOM TERETU - ODGOVORNOST

BRODARA KOJI SE SPECIJALNO BAVI PRIJEVOZOM SMRZNUTE ROBE -

ZNAČENJE RIJEČI “FROZEN” - Brodar je odgovoran za štetu koju

pretrpi lako pokvarljivi teret zbog neodržavanja propisane

niske temperature, ako se ne može utvrditi u kakvom je

stanju teret primljen na prijevoz, pa i kada nije utvrđeno

da li i na kojem dijelu puta nije bila održavana propisana

temperatura. Kad je u teretnici navedeno da je teret

“FROZEN” (engl. smrznuto), specijalizirani brodar se mora

interesirati da li je teret smrznut ili duboko smrznut.

Ukoliko tako ne postupi, odgovara za štetu prouzročenu

neodržavanjem temperature propisane za duboko smrznutu robu.

Duboko smrznuta roba zahtijeva održavanje temperature od

najviše -18°C.

br.61, str. 70-71, Apelacioni sud, Douai, 19.X 1973.

ODGOVORNOST BRODARA ZA OSPOSOBLJAVANJE SKLADIŠTA ZA OČUVANJE

TERETA - FUMIGACIJA - Brodar je obvezan dužnom pažnjom

osposobiti skladište broda za očuvanje tereta. On je

udovoljio ovoj svojoj dužnosti ako dokaže da je poduzeo

uobičajene mjere. Za fumigaciju te mjere su poduzete ako

dokaže svjedodžbom nadležnog organa da je fumigacija

uspješno obavljena prije ukrcaja tereta. Pod ovom

pretpostavkom brodar ne odgovara za troškove fumigacije koja

je izvršena u luci iskrcaja u svrhu uništenja parazita na

teretu.


ODGOVORNOST ZA NEUKRCAVANJE TERETA - Za neukrcavanje tereta

slagačevom krivnjom brodar odgovara ako je slagač radio u

njegovo ime.


ODGOVORNOST ZA ŠTETU NA TERETU BRAŠNA - VLAŽNOST PALETA - Za

štetu na teretu brašna koja je prouzročena vlažnošću paleta

isključivo je odgovoran brodar koji je krcatelju stavio na

raspolaganje vlažne palete. Krcatelj nije odgovoran, premda

72

je mogao opaziti da su palete vlažne, ako je mogao

pretpostaviti da se radi o vlažnosti prouzročenoj vanjskim

uzrocima a ne sirovim drvom. Brodaru nije odgovoran

dobavljač paleta za njihovu vlažnost ako ga brodar nije

upozorio za koju su mu svrhu palete potrebne. Brodar mora

znati da se osjetljivi teret kao što je brašno ne smije

slagati na palete kojih je drvo mlađe od tri mjeseca.

br.62, str. 72-74, Apelacioni sud, Aix, 7.XII 1973.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU NA TERETU ZBOG NEVREMENA - Kad je uzrok

šteti na teretu nevrijeme, brodar ne mora dokazati u svrhu

oslobođenja od odgovornosti da je nevrijeme imalo karakter

više sile pod pretpostavkom da je teret bio pravilno složen

i osiguran u brodu.

br.64, str. 62-64, Trgovački sud, Paris, 2.IV i 28.VI 1973.

ODGOVORNOST BRODARA - ŠTETA NA TERETU U UNUTRAŠNJOSTI

KONTEJNERA - Brodar nije odgovoran za štetu u unutrašnjosti

kontejnera koja je nastala za vrijeme olujnog vremena, ako

ne postoje vanjski znakovi oštećenja kontejnera koji bi

ukazivali na to da su kontejneri bili slabo učvršćeni u

brodu i međusobno se sudarali.

br.65, str. 53-55, Trgovački sud, Paris, 13.II 1974.

ODGOVORNOST - ŠTETA NA ROBI KOJA JE POSLJEDICA MANE BRODA -

Brodar je odgovoran za štetu koju pretrpi roba koju je

preuzeo na prijevoz, ako je šteta posljedica propuštanja

cijevi sanitarnog uređaja na brodu, a brodar ne dokaže da je

uložio dužnu pažnju za pronalaženje i otklanjanje ove mane

broda. Brodar pod navedenom pretpostavkom odgovara i za

daljnju štetu koju je primatelj pretrpio.

br.67, str. 73-75, Apelacioni sud, Rennes, 3.II 1975.

ODGOVORNOST BRODARA ZA MANJAK ROBE - USKLADIŠTENJE ROBE NAKON

ISKRCAJA - Brodar nije odgovoran za manjak iako je prilikom

iskrcaja od strane primatelja i brodara zajednički utvrđeno

da je ambalaža koleta oštećena, ako primatelj nakon toga

nije u roku od tri dana zajednički sa brodarom utvrdio

manjak, a pored toga skladištar, kod kojeg je roba bila

uskladištena nakon iskrcaja, nije dokazao da je manjak

nastao dok se roba nalazila kod brodara.

br.66, str. 56-60, Viši privredni sud SR Hrvatske, 26.III

1975.

ODGOVORNOST - ŠTETA NA TERETU DOK JE BIO NA PRISTANU - Brodar

nije odgovoran za štetu koja je nastala za vrijeme dok je

teret bio na pristanu pod nadzorom slagačkog poduzeća a za

račun primatelja.


73

ODGOVORNOST - POZIVANJE NA IZUZETI SLUČAJ IZ KONVENCIJE O

TERETNICI - Ako se brodar poziva na izuzeti slučaj iz

Konvencije o teretnici, mora dokazati da je taj slučaj

prouzrokovao štetu.

br.70, str. 63-65, Francuski Kasacioni sud, 27.V 1975.

ODGOVORNOST - ŠTETA NA TERETU KOJI SE PREVOZI NA PALUBI BRODA

- Brodar će biti odgovoran za štetu koju pretrpi palubni

teret, ukoliko je prijevoz na palubi broda dopušten, ako je

šteta posljedica nedovoljnog osiguranja tereta.

br.70, str. 69-70, Trgovački sud, Paris, 12.XII 1975.

ODGOVORNOST ZA OSIGURANJE TERETA U PRIJEVOZU - Brodar će biti

odgovoran za nedovoljno osiguranje tereta ako nije kod

slaganja tereta uložio dužnu pažnju.


ODGOVORNOST - LOŠE SLAGANJE TERETA - KOMERCIJALNA KRIVNJA -

Loše slaganje tereta spada u komercijalnu krivnju članova

posade broda za koju brodar odgovara i ne može se klauzulama

osloboditi odgovornosti. Brodar je odgovoran za nepravilno

slaganje kada se nepravilnost mogla otkriti dužnom pažnjom.


ODGOVORNOST - KRAĐA KONTEJNERA - Za kontejner ukraden prije

ukrcaja na brod, a nakon što je predan brodaru na prijevoz,

brodar odgovara naručitelju.


ODGOVORNOST - ŠTETA NA TERETU PROUZROČENA POŽAROM - Za štetu

prouzročenu požarom na brodu brodar ne odgovara ako nije

osobno kriv. Pod štetom prouzročenom požarom, pored štete

koju je prouzročila vatra, obuhvaća se i ona šteta koja je

neposredna posljedica gašenja vatre.

br.77, str. 75-76, Apelacioni sud, Paris, 9.III 1977.

ODGOVORNOST - ŠTETA NA ROBI - NETOČNE IZJAVE O PRIRODI ILI

VRIJEDNOSTI ROBE - Brodar ne odgovara primaocu za gubitak

ili štetu na robu, ako je krcatelj svjesno dao netočnu

izjavu o prirodi ili vrijednosti robe. Pravilo da se brodar

može pozivati na netočnost izjava u teretnici jedino prema

krcatelju, primjenjuje se samo ako se izjava odnosi na

oznake, broj, količinu ili težinu robe.


OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI KADA SE PRIJEVOZ ROBE MOREM VRŠI U

KONTEJNERIMA - JEDINICA TERETA - Kad u teretnici nije

naveden broj koleta složenih u kontejner, kao jedinica

tereta (“package”), u smislu ograničenja brodarove

odgovornosti prema U.S. COGSA, ima se smatrati kontejner.

Kad krcateljevo vlastito pakiranje nije funkcionalno i

74

upotrebljivo za prekomorski prijevoz, teret dokaza je na

krcatelju zašto kontejner nije jedinica tereta. Na krcatelju

je tada da drugim dokaznim sredstvima dokaže da koleta

složena u kontejner predstavljaju jedinice tereta.

br.62, str. 74-76, Apelacioni sud Sjedinjenih Američkih

Država, 13.VIII 1973.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - PRIJEVOZ KONTEJNERIMA - JEDINICA

TERETA - Kontejner koji je brodar dao za smještaj kartonskih

kutija televizora ne smatra se jedinicom tereta u smislu

ograničenja brodarove odgovornosti. Jedinica tereta je svaka

kutija sadržana u kontejneru.

br.75, str. 64-68, Prvostepeni sud zapadnog distrikta države

Washington, Seattle, USA, 30.IV 1976.

Kontejner nije jedinica tereta (“package”) za potrebe

ograničenja brodarove odgovornosti ako je u teretnici

naveden broj koleta složenih u kontejner. Ograničenje prema

jedinici obračuna vozarine (“per customary freight unit”)

prema kanadskom pravu može doći do primjene samo kod tereta

koji nije u koletima.

br.62, str. 77-79, Kanadski Savezni sud, 30.V 1973.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - POJAM KOLETA - KONTEJNER KAO

JEDINICA TERETA - Brodar može ograničiti svoju odgovornost

prema koletu. Pod koletom se podrazumijeva komad ili paket,

koja ambalaža je takva da štiti sadržaj od rizika i

opasnosti prijevoza. Ukoliko su paketi koji imaju takvu

ambalažu smješteni u kontejner, jedinica tereta je

kontejner, i to bez obzira da li je uz teretnicu priložena

specifikacija u kojoj je točno naveden broj i vrsta paketa

koji su u kontejner smješteni.


OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - PRIJEVOZ KONTEJNERA NA PALUBI BRODA

- Brodar broda koji je rekonstruiran i kontejneri se prevoze

na palubi može ograničiti svoju odgovornost po jedinici

tereta.


Država, 2. područje (Second Circuit), 1.X 1973.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - NESPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU -

Pravo na ograničenje odgovornosti po jedinici tereta

brodovlasnik i brodar ne gube ako se radi o odgovornosti za

nesposobnost broda za plovidbu.


1974.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - JEDINICA TERETA - Kao jedinica

tereta na temelju koje brodar ima pravo ograničiti svoju

75

odgovornost uzima se vreća u koju je teret uvrećan, a ne

tona kao mjera za obračun vozarine.


Ako je u teretnici navedeno koja su koleta sadržana u

kontejneru, pod jedinicom tereta smatra se svako koleto a ne

kontejner.


Traktor i poluprikolica predstavljaju zajedno jednu jedinicu

tereta za koju brodar odgovara ograničeno.


-Kad se teret preda na prijevoz u koletima ili komadima,

jedinica tereta je komad odnosno koleto, bez obzira na koji

način je obračunata vozarina. Prema tome, ako je teret

predan u vrećama jedinica tereta je vreća.

br.65, str. 31-32, Savezni sud, 10.VII 1974.

Kao jedinica tereta na temelju koje brodar ima pravo

ograničiti svoju odgovornost uzima se svežanj a ne tona kao

jedinica za obračun vozarine.


PRETVARANJE ZLATNE KLAUZULE (POINCARÈ FRANKA) U NACIONALNU

VALUTU - Paritet DM prema Poincarè franku treba izračunati

prema “orijentacionom tečaju” DM na dan osnivanja fonda, a

ne prema službenom paritetu marke iz 1969. godine.

br.64, str. 70-75, Viši Hanzeatski zemaljski sud, Hamburg,

2.VII 1974.


100

-Odgovornost brodara za štetu na teretu. Neulaganje protesta u

propisanom roku ne oslobadja brodara odgovornosti za štetu

na teretu, vec samo prebacuje teret dokaza na primaoca koji

mora dokazati štetu koju protestlra. Sud može ocijenlti kao

točno mišljenje i nalaz avarijskog komesara iako brodar nije

sudjelovao u pregledu,

br.82, str.64-66, Viši prlvredni sud SR Hrvatske, 19. IX 1978.

-Za štetu nastalu sudarom brodova odgovara vlasnik odnosno

brodar broda čijom je krivnjom šteta prouzročena. Krivnja

zapovjednia obvezuje brodara. Krivnja pilota za sudar ne

može osloboditl brodara obveze naknade štete. Oštećenjima

pravo na naknadu štete s naslova gubitka broda u vislni

prometne vrijednostl broda prema stanju neposredno prije

sudara,

76

br.83, str.25-43, Vlši privredni sud SR Hrvatske, 30. I 1979.

-Zaustavljanje broda u luci temeljem privremene naredbe.

Brodar snaša troškove premještaja broda, koji naredi Uprava

luke zbog sigurnosnlh razloga ili komercijalnog

iskorištavanja luke. Zapovjednlk broda ne mora predati

brodske isprave Upravi luke ako dade časnu rlječ da neće

isploviti brodom bez odobrenja nadležnih organa,

br.83, str.63-64, Trgovački sud, Saint-Nazaire, 8. IX 1978.

-Legitimacija za pokretanje arbitražnog spora. Razlika pojmova

“vlasnik” (“owner”) i “raspolažući vlasnik” (disponent

owner”). Značenje svakog od tih pojmova zavisi i od

konteksta u kojem upotrebljen.

br. 84. str. 45-46, Engleski Apelacioni sud, 26.II.1979.

-Aktivna legitimacija za naknadu štete. Za naknadu štete koju

pretrpi brod u sudaru aktivno je legitimiran njegov vlasnik.

Ne smatra se vlasnikom broda osoba koja nije uvedena u

upisnik brodova, ako se o vlasništvu vodi spor izmedju

tužitelja koji od tuženog brodara zahtijeva naknadu štete.

Sud o aktivnoj legitimaciji može odlučivati tek kada se

riješi spor o vlasništvu broda. Ovo pitanje ne može

rješavati sud koji rješava pitanje naknade štete, ako se

spor o vlasništvu vodi u posebnom postupku,

br.84, str.35-37, Viši privredni sud SR Hrvatske, l2. III

1979.

-Bojkot iskrcavanja s broda. Bojkot iskrcavanja s broda države

s otvorenim upisnikom. Radni spor iz engleskog Trade Union

and Labor Relations Act, 1974, obuhvaća i bojkotiranje

takvog broda. Privremena naredba za obustavu bojkota nije

izdana. Rješidba Apelacionog suda “Camilla M.” stavljena

izvan snage,

br.84, str.55-56, Kuća Lordova, 25. X 1979.

-Ograničenje brodareve odgovornosti za teret u francuskom

pravu -Prijevoz stvari morem. Ograničenje visine

odgovornosti brodara javnim poretkom francuskog Zakona kad

ne dolazi do primjene nijedna medjunarodna konvencija koju

je Francuska prihvatila. Iznimka od tog pravila moguća je

unošenjem u teretnicu Paramount klauzule koja predvidja višu

granicu odgovornosti na teret od francuskog Zakona. Viša

granica odgovornosti iz Haških pravila računa se u zlatnim

funtama sterlinga,

br.86, str.65-67, Apelacioni sud, Aix, 9. VI 1978.

-Razvrgnuče ugovora i naknada -Brodarski ugovor na putovanje.

Kad je brodar umjesto razvrgnutog ugovora zaključio drugi,

naručitelj prvog ugovora mora platiti naknadu u visini

77

naknade za prekostojnice i za vrijeme predaha i stojnica

razvrgnutog ugovora,

br. 86, str.70-74, Apelacioni sud, Torino, lS. XI 1978.

-Spor iz radnog odnosa člana posade pomorskog broda. Brodar

ima pravo na naknadu troškova od člana posade koji je

repatriran, ako je do repatrijacije došlo zbog povrede radne

discipline člana posade,

br.87, str.6l-65, Viši privredni sud Hrvatske, 26. VII 1979.

-Kada je kod sudara utvrdjena odgovornost samo jednog od

brodova, moguće je utvrdjivati osobnu krivicu brodara koja

bi bila takve prirode da mu oduzme pravo na ograničenje

odgovornost:i predvidjeno Bruxellskom konvencijom od 10. X

1957. -Brodar za djela posade odgovara ograničeno ako nije

kriv u izboru - Brodar nije kriv u izboru članova posade

ako oni imaju odgovarajuće kvalifikacije,

br. 88, str. 53-57, Apelacioni sud Rouen, 1. VIII. 1979.

-Brodar je isključivo kriv za štetu koju pretrpi član posade

broda, ako je taj član posade ukrcan na brod za obavljanje

poslova za koje nema stručnu kvalifikaciju -Okolnost da se

brodar pobrinuo da se na brodu nalaze propisi o primjeni HTZ

strojeva, nije dovoljna da ga u tom pogledu oslobode

odgovornosti da se nije pobrinuo da se te mjere i provode -

Bliski rodjaci ozlijedjenog člana posade imaju pravo od

odgovornog brodara zahtjevati naknadu troškova uzročenih

njihovim posjetom bolesniku u bolnicu,

br.88, str.21-29, Viši privredni sud SR Hrvatske, 26. VI 1979.

-Brodar mora postupati s teretom profesionalnom stručnom

pažnjom u svrhu otklanjanja štete i bez upozorenja

krcatelja,

br.89, str.34-38, Viši privredni sud SR Hrvatske, 18. XII

1979.

-Brodar, na temelju Konvencije o teretnici odgovara ograničeno

za štetu na teretu iako je teret protivno ugovoru smješten

na palubu i premda je štetu skrivila posada svojom grubom

nepažnjom -Ne bi postojala mogućnost ograničenja

odgovornosti da je šteta prouzročena prijevarom,

br.89, str.56-59, Apelacioni sud Rouen, 14. X 1980.

-Oštečenje automobila sa strane broda prilikom pristajaja -

Nadležnost suda -Ako je automobil oštećen spuštanjem rampe

trajekta prilikom pristajanja, brodar odgovara po načelu

uzročnosti, pa i pod pretpostavkom da automobil nije bio

pravilno parkiran, jer je rampa na brodu opasna stvar,

br.90, str.29-33, Viši privredni sud SR Hrvatske, 21. X 1980.

-Ne može se pozvati na običaj koji dopušta KRCANJE KONTEJNERA

NA PALUBU, ako teretnica izričito predvidja njihovo krcanje

78

ispod palube -Ako kod takvog prijevoza dodje do gubitka ili

oštečenja robe, vozar se može osloboditi odgovornosti ako

dokaže ne samo postojanje izuzetne opasnosti, nego i

činjenicu da bi do istog gubitka došlo da je roba bila

krcana ispod palube -BRISELSKA KONVENCIJA O IZJEDNAČENJU

NEKIH PRAVlLA O TERETNICI IZ 1924. primjenjuje se i na robu

krcanu na palubu, ako se u teretnici posebno ne spominje

takav način krcanja -Krcanjem robe na palubu, suprotno

izričitom uglavku teretnice, ne isključuje se OGRANIČENJE

ODGOVORNOSTI VOZARA prema čl.4, spomenute Konvencije -Tzv.

DEVIATION” ne priznaje se tom Konvencijom, i ne opravdava

neprimjenjivanje izjednačenih pravila - Konvencija ne

izjednačuje grubu nepažnju s dolusom, niti pravi razliku

izmedju grube i obične nepažnje u svrhu isključenja granice

vozarove odgovornosti -KONTEJNER se ne može izjednačiti s

koletom u svrhu primjene ograničenja vozarove odgovornosti

prema ovoj Konvenciji, a budući da u teretnici nisu navedena

koleta koja kontejner sadrži, granicu treba računati na

osnovi jedinice vozarine -Granicu odgovornosti vozara,

utvrdjenu Konvnencijom na sto zlatnih funti, treba

preračunati u zakonsku valutu prema zlatnoj sadržini funte i

prema cijeni zlata na tržištu na dan štetnog događaja a

treba je i revalorizirati prema devalvaciji valute.

br. 91. str. 69-73, Apelacioni sud, Genova 26. III. 1981

-NAKNADA ŠTETE zbog neizvršenja ugovora o prijevozu tereta

morem -Izdavanjem neistinite TERETNICE “UKRCANO” iako teret

nije ukrcan, brodar čini krivično djelo iz čl.212 KZ SRH

krivotvorenja isprave -Kada dodje do štete zbog KRAJNJE

NEPAŽNJE BRODARA, on se ne može pozivati na ograničenje

vlsine odgovorsti,

br.93, str.56-57, Viši privredni sud SR Hrvatske, 8. XII 1981.

.

ODGOVORNOST BRODARA -OGRANIČENA ODGOVORNOST PO JEDINICI TERETA

-Kad brodar za štetu odgovara ograničeno po jedlnici tereta,

onda odgovara samo za štetu na teretu i to samo do visine ,

propisanog iznosa ograničene odgovornostl. Preko iznosa

ograničene odgovornosti brodar ne odgovara ni za štete ni za

troškove koji su primatelju nastali u svrhu ustanovljenja

ili umanjenja štete, kao akcesornost štete. Obveza brodara

da preko iznosa ograničene odgovornosti naknadi primatelju

troškove postupka (parnične troškove i troškove postupka

osiguranja dokaza) temelji se na posebnoj pravnoj osnovi,

kvalificiranoj krivnji brodara i što svoju obvezu naknade

štete nije dobrovoljno ispunio, odnosno što je bez

opravdanog razloga odbio sudjelovati u kontradiktornom

utvrdjivanju štete,

br.97, str.29-32, Viši privredni sud Hrvatske, 25. 1 1983.

79

-ODGOVORNOST VOZARA ZA OŠTEČENJE TERETA -Ne postoji

odgovornost vozara za mehaničko oštečenje tereta ako

primatelj ne dokaže da je to oštečenje znatnije od oštečenja

utvrdjenog prije ukrcaja tereta. Oštečenje tereta nastalo

zbog loših vremenskih prilika koje su bile predvidive, ne

oslobadja vozara odgovornosti za naknadu štete, jer nije

upotrijebio dužnu pažju prilikom davanja broda koji bi bio

dorastao takvim prilikama,

br.97, str.52-57, Viši zemaljski sud u Dusseldorfu, 14. 1

1982.

-OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI -Vrijedi za ugovorne i izvan-

ugovorne tražbine prema čl.216 francuskog trgovačkog zakona,

koji dolazi do primjene za odnose prije 1. siječnja 1978,

br.98, str.39-52, Viši privredni sud Hrvatske, 12. IV 1983.

-VISINA ODGOVORNOSTI PO NIZOZEMSKOM PRAVU -Visina odgovornosti

po nizozemskom pravu manja je od one po Visbyskim pravilima

i engleskom Zakonu od 1971. Član 5 Protokola od 1968

modificirani čl.X Haških pravila),

br.99, str.62-64, Engleska Kuća Lordova, 25. XI 1982.


121

-OSNIVANJE FONDA OGRANIČENE ODGOVORNOSTI BRODARA - U slučaju

kada sud ne smatra da će se predloženim sredstvima

osigůranja od strane predlagatelja moći slobodno raspolagati

u korist vjerovnika, treba odbaciti zahtjev (čl. 399 st. 2

ZPUP) a ne tražiti drugo sredstvo osiguranja -Fond

ograničene odgovarnosti može se osnovati polaganjem gotovine

ili drugog odgovarajućeg jamstva - Zadatak je suda da u

svakom pojedinom slučaju, kada predlagatelj ne predloži

osnivanje fonda polaganjem gotovine, već davanjem drugog

jamstva, ocijeni da li je to jamstvo odgovarajuće u smislu

čl. 399. stav 2 ZPUP - Kao odgovarajuće jamstvo su u pravilu

prihvatljive garancije banaka i osiguratelja sa sjedištem u

SFRJ, koje u tekstu moraju upućivati na svrhu izdavanja, tj.

na ovlaštenje suda da može slobodno raspolagati sredstvima

odabrenog fonda - Kod određivanja visine fonda ograničene

odgovornosti treba uz svotu ograničene odgovornosti posebno

odrediti i zatezne kamate od dana događaja na temelju kojeg

je nastalo potraživanje do dana osnivanja fonda,

br. I07-108, str. 448-454, Viši privredni sud Hrvatske, ll.

XI. 1985.

-PRIJEVOZ AUTOMOBILA TRAJEKTOM - 0DGOVORNOST BRODARA - Za

štetu zbog oštećenja automobila u sudaru pri iskrcaju iz

trajekta solidarno odgovaraju brodar i posjedovatelj

automobila čijom je krivnjom sudar nastao (član 206 st. 1

80

Z00) - Brodar odgovara po osnovi ugovorne odgovornosti, zbog

povrede obveze čuvanja vozila za prijevoz, na temelju

odredbe iz člana 619 i 621 stav 2 ZPUP, a imatelj automobila

po osnovi izvanugovorne, deliktne odgovornosti, na temelju

odredbe iz člana 178 stav 1 Z00,

br. 105-106, str. 113-117, Viši privredni sud Hlrvatske, 25.

VI. 1984.

-ODGOVORNOST I OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI BRODARA Zbog kvara na

uređaju za kormilarenje tanker se nasukao na obalu Francuske

- Istjecanje nafte, koju je tanker prevozio dovelo je do

gubitka cijelog tereta i do zagađenja mora i okoliša

katastrofalnih razmjera - Da li je kvar na uređaju za

kormilarenje posljedica nesposobnosti broda za plovidbu -

Pitanje odgovornosti vlasnika tankera za nemarnost prilikom

izrade nacrta tankera, iskorištavanja, održavanja i popravka

tankera, kao i pravilne obuke posade broda - Pitanje

odgovornosti spašavatelja za propust prilikom provođenja

operacije spašavanja - Pitanje odgovornosti brodograditelja

za propuste u izradi nacrta i prilikom izgradnje broda -

Pitanje odgovornosti francuskih vlasti za nepoduzimanje ili

nedjelotvorno poduzimanje svih potrebnih mjera da se na

vrijeme spriječi istjecanje nafte iz tankera prilikom

nasukavanja - Pitanje odgovornosti American Bureau of

Shipping za nemarnost prilikom nadzora nad izradom i

prilikom odobravanja izrađenih nacrta broda, te za izdavanje

svjedodžbe o klasi broda - Može li upisani vlasnik tankera,

a ujedno i tvrtke koje nisu upisani vlasnici, ali su stvarno

vršile nadzor nad iskorištavanjem tankera, ograničiti svoju

odgovornost prema CLC konvenciji,

br. 105-106, str. 147-158, Okružni sud SAD-a, Sjeverni okrug

Illinoisa, Istočni odjel, 18. IV. 1984.

-ODGOVORNOST BRODARA ZA ŠTETU PROUZROČENU INDIREKTNIM SUDAROM

- Odgovornost za štetu koju jedan brod prouzroči drugom

brodu zbog nepridržavanja propisa o sigurnosti plovidbe iako

do sudara između brodova nije došlo (čl. 754, stav 2, t. 2

ZPUP) - Odredbe Pravilni!ka u održavanju reda u lukama i

pristaništima te na ostalim dijelovima obalnog mora i

unutrašnjim plovnim putovima (NN SRH br. 23/75) primjenjuju

se i u slučaju plovidbe u Pašmanskom tjesnacu nezavisno od

postojanja Naredbe o plovidbi u Pašmanskom kanalu (NN SRHH

br. 4.7/79) - Aktivna legitimacija u sporu za naknadu štete

prouzročene oštećenjem broda ne pripada samo vlasniku

odnosno nosiocu prava raspolaganja brodom već i drugoj osobi

koja ima stvarno ili obvezno pravo iskorištavanja broda,

br. 117-118, str. 135-140, Viši privredni sud Hrvatske, I1.

XI. 1986.

-ODGOVORNOST BRODARA ZA MANJAK TERETA - Okolnost da je na

temelju brodarskog ugovora na vrijeme brodar obvezan uputiti

81

zapovjednika da zatraži >>Ullage report<< s odgovarajućim

podacima o tonama tereta, te pismeno protestira krcatelju za

bilo koju razliku koja se pojavi između podataka u >>Ullage

report<< i količinama navedenim u teretnici, upućuje na

zaključak da brodar nije odgovoran za razliku koja se pojavi

između podataka o količinama navedenim u teretnici i

mjerenjima izvršenim na obalnim tankovima - Kod obračuna

manjka tereta uobičajeni transportni kalo od 0,5 % se uzima

u obzir samo u odnosu na količinu tereta koju je brodar

stvarno preuzeo na prijevoz, a ne na veću količinu koja je

navedena u teretnici i kojoj brodar nije prigovorio,

br. 109-112, str. 332-338, Viši privredni sud Hrvatske, 11.

XI. 1985.

- ODGOVORNOST BRODARA ZA OŠTEĆENJE TERETA - SKRIVENA MANA

BRODA - Aktivna legitimacija osiguratelja prema brodaru -

Kada u teretnici po naredbi nije imenovana osaba po čijem je

nalogu brodar dužan predati teret, teret se predaje po

naredbi krcatelja - Brodar pomorskog broda ne odgovara za

štetu na teretu za koju dokaže da je nastala zbog skrivene

mane broda koju nije mogao uočiti dužnom pažnjom, ako je

udovoljio uvjetima iz čl. 458 ZPUP - Brodar će unatoč tom

dokazu odgovarati za štetu ako korisnik prijevoza dokaže da

je šteta prouzročena osobnom krivnjom osobe za čije radnje i

propuste brodar odgovara, a koje se ne odnose na provedbu i

rukovanje brodom,


XI. 1985.

- Brodarova pogrešna predaja tereta, bez da mu je

prezentirana originalna prenosiva teretnica, ne predstavlja

tzv. kvazi-skretanje (quasi-deviation) zbog kojega se ne

bi mogao služiti ograničenjem odgovornosti predviđenim u

COGSA,

br. 113-114, str. 132-138, Apelacijski sud SAD-a, 19. III.

1986,


140

-BRODAREVA KRIVNJA -LITISPENDENCIJA - Ako je sudar prouzročen

brodarovom osobnom krivnjom, brodar odgovara za štetu

neograničeno. Osobna krivnja brodara postoji ako on prije

početka putovanja brod nije opskrbio potrebnim brojem

posade. Ne postoji litispendencija ako se spor ne vodi

paralelno među istim strankama za istu tražbinu. Ukoliko

brodar odgovara neograničeno, ne može se pozivati na

osnivanje Fonda ograničene odgovornosti iz kojega bi se

82

vjerovnici mogli isključivo naplatiti. Brodar odgovara i za

izmaklu dobit.


2.12.1991.

-DAVANJE BRODA U ZAKUP -PRIJEVOZ STVARI MOREM -BRODAR - Ako

se radi o davanju broda u zakup, brodar kao zakupoprimac,

koji kao takav odgovara za obveze koje nastaju na temelju

ugovora o prijevozu stvari. Na ovo ne utječe ni činjenica da

je zapovjednik potpisao teretnicu kao zapovjednik

zakupljenoga broda, ako iz sadržaja teretnice slijedi da ju

zapovjednik potpisao kao zastupnik zakupoprimca. Brodarom se

smatra osoba koja je vlasnik ili korisnik broda, dok se ne

dokaže suprotno. Za pojam brodara nije potrebno da odnosna

osoba kao brodar bude upisana u upisnik brodova.


30.1.1990.

-ODGOVORNOST BRODARA ZA MANJAK I OŠTEĆENJE TERETA -

OGRANIČENA ODGOVORNOST BRODARA PO JEDINICI TERETA-PARAMOUNT

KLAUZULA - Paramount klauzulu, prema kojoj će se Međunarodna

konvencija za izjednačenje nekih pravila o teretnici,

Bruxelles 1924. (Haška pravila) primijeniti onako kako su

ozakonjena u zemlji zastave broda, treba tumačiti na način

da su stranke iz ugovora o prijevozu ugovorile primjenu

jugoslavenskoga prava, kao prava zastave broda, i da se

visina ograničene odgovornosti brodara po jedinici tereta

određuje prema jugoslavenskom pravu - članku 567. ZPUP-a.

Novčani iznos ograničene odgovornosti brodara po jedinici

tereta određuje se prema odluci SIV-a o novčanim iznosima

ograničenja brodarove odgovornosti koja je bila na snazi u

vrijeme kada je teret predan ili trebao biti predan

primatelju na odredištu. Primatelj tereta je dužan primiti

od brodara i oštećeni teret ("pometačinu") sve dok oštećeni

teret ima prometnu vrijednost (arg. iz članka 572., st. 3.

ZPUP-a. ).

br. 122.-124., str. 395.-399., Viši privredni sud Hrvatske,

6.6.1988.

-OGRANIČENJE BRODAREVE ODGOVORNOSTI - OSOBNA KRIVNJA BRODARA

PRAVNE OSOBE -OSNIVANJE FONDA OGRANIČENE ODGOVORNOSTI OD

SAMO JEDNOG SUVLASNIKA BRODA, KOJI U SPORU IMA ULOGU

JEDINSTVENOG SUPARNIČARA - Brodar je odgovoran za sudar i

potonuće drugog broda, ako prilikom isplovljenja broda iz

luke nije uložio dužnu pažnju srednje sposobnog brodara, da

brod uredno opremi za plovidbu. Brod nije bio uredno

opremljen za plovidbu ako nije imao dovoljan broj

kvalificirane posade. Ovaj se brodar ne može pozivati na

ograničenje odgovornosti, ako je za nesposobnost broda za

plovidbu osobno kriv. Osobna krivnja zapovjednika broda,

vlasništva zadruge, ne dolazi u obzir ako zapovjednik ne

83

obavlja u zadruzi neku funkciju važnu za sposobnost broda za

plovidbu. U zadruzi, ako se radi o njenoj osobnoj krivnji,

odgovaraju direktor zadruge i referent za obavljanje

sigurnosnih uvjeta rada na brodu. Ako za potonuli brod u

suvlasništvu sve potrebne radnje u vezi s osnivanjem fonda

ograničene odgovornosti obavi jedan od suvlasnika, koji u

sporu ima ulogu jedinstvenog suparničara u odnosu na drugog

suvlasnika, njegove radnje vrijede i za drugog suvlasnika

koji nije uopće, ili na vrijeme, odnosno propisno obavio

odnosne radnje u vezi s fondom ograničene odgovornosti.

br.131.-132., str. 379.-383., Privredni sud Hrvatske,

19.2.1991.

-POJAM BRODARA I PLOVIDBENOG UPRAVITELJA BRODA - UPIS OVIH

FUNKCIJA U UPISNIK - Upis brodara u list B upisnika brodova

unosi se samo na zahtjev stranaka i pod pretpostavkom da je

ugovor koji je bio podloga za upis broda u upisnik bio

ugovor o zakupu broda. Na zahtjev zainteresirane stranke,

sud umjesto pojam brodar, mora u list B upisnika zabilježiti

pojam "Plovidbeni upravitelj broda" ako smatra da odnosni

ugovor predstavlja ograničenje vlasnika u vezi s osobnim

raspolaganjem brodom.

br. 125.-126., str 141.-143., Privredni sud Hrvatske

17.4.1990.


-Inzistiranje naručitelja na nalogu za posljednje putovanje

čije bi izvršenje očito onemogućilo da brod bude vraćen

brodovlasnicima u ugovorenom roku smatra se samovoljnim

odustankom naručitelja od ugovora (eng. repudiation). Stoga

vlasnici broda imaju pravo na naknadu štete na temelju

propisa koji se primjenjuje u slučaju samovoljnog odustanka

od ugovora a ne na temelju propisa koji se primjenjuju u

slučaju zakašnjenja u povratu broda brodovlasnicima.

br. 145-148, str. 445-448. Kuća Lordova. 27. 10. 1994.

OBUHVAĆA BR.153-154

-Kada nema izričito preuzete obveze naručitelja da izvrši

prijevoz, smatra se da je prijevoznik brodovlasnik, te da

zapovjednik i naručitelj izdaju i potpisuju teretnice u ime

i za račun brodovlasnika. Jedini izuzetak postoji u slučaju

kad se prema okolnostima slučaja nedvojbeno može zaključiti

da je naručitelj preuzeo na sebe obvezu izvršenja prijevoza.

br. 153-154, str. 191-196. Federal Court, Trial Division,

Canada

84

BRODARSKI UGOVOR


KADA NEDOSTAJE POTPIS JEDNE STRANKE Ako čarter-partiju nije

potpisala jedna stranka, smatra se nepostojećom pa i kad ju

je stranka, koja ju nije potpisala, primila bez prigovora i

na temelju nje izvršila ugovor. U ovome slučaju ugovor treba

prosuđivati prema onome o čemu su se stranke izvan čarter-

partije sporazumjele.

br.35, str. 53-54, Trgovački sud, Le Havre, 21.XII 1965.

KLAUZULE O BRODAROVOJ NEODGOVORNOSTI - Ove se klauzule

primjenjuju u odnosu između brodara i naručitelja prijevoza,

bez obzira što je na temelju zaključenog ugovora izdana

teretnica, i što se odnosne klauzule protive propisima

Konvencije o teretnici od 1924. godine.

br.36, str. 61-62, Francuski kasacioni sud, 14.V 1967.

ODNOS PREMA TERETNICI - Klauzule čarter-partije obvezuju

čarterera da ne izda teretnice koje su za brodara tegotnije.

br.29, str. 49-53, Engleski prvostepeni sud (Trgovački odjel),

25.X 1965.

Ako se teretnica općenito poziva na ugovor o prijevozu koji

sadrži klauzulu o nadležnosti suda, za trećeg imaoca

teretnice ta klauzula kao neuobičajena nije mjerodavna.


Ako je na temelju jednog ugovora o prijevozu izdano više

teretnica koje se općenito pozivaju na ugovor, svaki imalac

teretnice odgovoran je brodaru za čitavu vozarinu i naknadu

za prekostojnice.

br.35, str. 56-60, Okružni sud, Genova, 17.III 1966.

Ako se teretnica općenito poziva na odredbe ugovora o

prijevozu, trećeg imaoca teretnice ne obvezuje klauzula FIOS

koja je teža od uobičajenih uvjeta.


Klauzula teretnice koja se općenito poziva na klauzule čarter-

partije obuhvaća sve klauzule unesene u čarter-partiju

uključivši i one o stojnicama i prekostojnicama. Ova

klauzula teretnice se ne odnosi na klauzulu o nadležnosti

suda.


Ako se teretnica pa ma i općenito poziva na klauzule čarter-

partije, mjerodavna je za stranke iz teretnice i arbitražna

85

klauzula čarter-partije, koja obuhvaća i sporove iz

teretnica izdanih na temelju čarter-partije.


TIPKANE KLAUZULE - Tipkane klauzule imaju prednost pred

štampanima.

br.29, str. 49-53, Engleski prvostepeni sud, Trgovački odjel,

25.X 1965.

Brodarski ugovor kojeg sklopi agent u ime svog komitenta bez

njegove punomoći ne obvezuje komitenta. Agent osobno

odgovara.


Klauzula u ugovoru o iskorišćavanju maone (“Barge charter”) na

osnovi koje se “čarterer” obvezuje naknaditi svako oštećenje

maone koje se utvrdi uspoređivanjem stanja broda na osnovi

podataka iz obih zapisnika o primopredaji maone, a za koje

štete bi “čarterer” po zakonu bio odgovoran, ipak ne čini

“čarterera” odgovornim spram vlasnika maone za sva oštećenja

učinjena maoni, uključujući ovamo i redovno trošenje

materijala, u razdoblju trajanja “čartera”.

br.35, str. 66-68, Distriktualni sud Južnog distrikta New

Yorka, 28.IV 1966.

U slučaju oštećenja maone za vrijeme trajanja “čartera”

pretpostavka o “čartererovoj” odgovornosti vrijedi samo ako

se radi o tzv. “demise” ili “bare-boat” čarteru. Kod ostalih

slučajeva “čartera” vlasnik mora dokazivati krivnju

“čarterera” ukoliko želi uspjeti svojim zahtjevom za naknadu

štete nastale za vrijeme trajanja “čartera”.


Yorka, 28.VI 1966.

ARBITRAŽNA KLAUZULA - Arbitražna klauzula u brodarskom ugovoru

vrijedi iako nije sadržana i u teretnici koja je izdana

krcatelju-prodavaocu iz FOB kupoprodajnog ugovora, ako je

naručitelj iz brodarskog ugovora postao putem naleđa

ovlašteni imalac teretnice.




KLAUZULA O NEMARNOSTI - Klauzula o nemarnosti brodarskog

ugovora odnosi se na sve štete koje nastanu nautičkom

krivnjom posade. U svrhu isključenja općeg pravila “common

law-a” o odgovornosti brodara potrebno je da je isključenje

odgovornosti jasno izraženo u ugovoru.


86

BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE


-PRIMJENA PRAVA

-Ako primjenjivo pravo nije ugovoreno, primjeniti će se ono

pravo koje je u najbližoj vezi s ugovorom. Ako su elementi

ugovora nedovoljni za utvrdjivanje primjenjivog prava,

primijenit će se pravo zastave broda.

br.54,str. 44-47, Engleski apelacioni sud, 7.XII 1971


POJAM STIGLOG BRODA - Stigli brod (“arrived ship”) je brod

koji je stigao na mjesto unutar luke gdje je uobičajeno da

brodovi čekaju na vez. Pretpostavka je da je na tome mjestu

brod na neposredno raspolaganje naručitelju. Protudokaz je

dopušten. Pismo spremnosti može se s toga mjesta predati, a

stojnice počinju teći.

br.61, str. 61-69, Kuća Lordova, 18.VII 1973. i br.77, str.

64-67, Kuća Lordova, 19. i 23.V 1977.


100

ODREDBE U ZAKLJUČNICI. Prijevoz stvari morem. Klauzula o

nadležnosti u zaključnici. Ako zaključnica koju su potpisali

brodar i naručitelj broda na putovanje ima sve odredbe koje

treba imati brodarski ugovor, treba se smatrati brodarskim

ugovorom. Klauzula o nadležnosti koja je u njoj

inkorporirana treba se primijeniti unatoč postojanju

teretnica koje se na nju ne pozivaju. Teretnice koje se

izdaju u okviru brodarskog ugovora na putovanje smatraju se

jednostavnom potvrdom o primitku tereta od strane brodara

dokle god se nalaze u posjedu naručitelja. Osiguratelj

subrogiran u pravu primaoca koji je ujedno i naručitelj u

brodarskom ugovoru na putovanje ne može imati više prava

nego njegov osiguranik, te mu se valjano može suprotstaviti

klauzula o nadležnosti sadržana u zaključnici, iako

osiguratelj nije znao za postojanje te klauzule,

br.86, str.68-69, Trgovački sud, Marseille, 19. VI 1979.

-Pismena forma. Za punomoć koja se odnosi na odredjeni ugovor

nije potreban pismeni oblik ako taj nije potreban za ugovor

koji se ima zaključiti. Američko pravo ne zahtijeva pismeni

oblik ni za brodarski ugovor niti za punomoć. Kad je brodar

umjesto razvrgnutog ugovora zaključio drugi, naručitelj

prvog ugovora mora platiti naknadu u visini naknade za

87

prekostojnice i za vrijeme predaha i stojnica razvrgnutog

ugovora,


-Brodarski ugovor na putovanje i PODBRODARSKI UGOVOR NA

PUTOVANJE -NESUGLASNOST ODREDABA brodarskog ugovora i

teretnice o plačanju vozarine -Podnaručitelj, preuzimajući

naknadnim sporazumom s brodovlasnikom ulogu primatelja robe,

preuzima i obvezu plaćanja cjelokupne vozarine koja za

primatelja proizlazi iz teretnice, bez obzira što nije

stranka teretnice -ARBITRAŽNI POSTUPAK -Pitanje uvjeta za

dopustivost žalbe u slučaju sudskog rješavanja povodom

“special case”,

br.92, str.54-58, Engleski Apelacioni sud, 18. II 1981.

-PREKOSTOJNICE -Zakašnjenje u dolasku broda na sidrište za

ukrcaj tereta -Pretrpanost luke ne oslobadja naručitelja

prijevoza odgovornosti za štetu zbog zadržavanja broda, jer

prema klauzuli 9 formulara Exxonvoy 1969. oni su dužni

odrediti i osigurati sigurno sidrište broda, raspoloživo u

trenutku dolaska broda -Nakon dolaska broda u predvidjenu

luku i šest sati poslije predaje pisma spremnosti, počinju

teći stojnice, a za svako daljnje zadržavanje vlasnici broda

su ovlašteni na naknadu štete,

br.94, str.43-46, Kuća Lordova, 2. XI 1981.

BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME


-Brodar ne odgovara za nesposobnost broda za plovidbu koja je

posljedica krivnje prvog oficira stroja, ako je u ugovoru

isključio takvu odgovornost za krivnju svojih članova

posade, osim zapovjednika.

br.8.str. 46, Vrhovni sud Novog Južnog Walesa, 1.VII 1960.

-Naručitelji ne mogu raskinuti ugovor ako brod nije bio

sposoban za plovidbu jedno relativno kraće vrijeme, koje ne

omogućava ekonomsku svrhu ugovora. To bi mogli učiniti kad

bi se češće pojavljivala potreba da se brod popravlja.

br.12,str. 49-51, Engleski trgovački sud, 17.II 1961.


Radi se o ugovoru na vrijeme za prijevoz cijelim brodom (time

charter), premda su stranke ugovor nazvale “zakup broda” i

navele da vlasnik “predaje brod” “zakupoprimcu” ako je

ugovoreno da na brodu ostaje vlasnikova posada, za koju

vlasnik preuzima odgovornost, da on posadu plaća i da je

88

dužan osigurati određeni broj sati vožnje s ugovorenim

brodom.


U sumnji da li je sklopljen brodarski ugovor na vrijeme ili

ugovor o zakupu broda, treba smatrati da je sklopljen

brodarski ugovor na vrijeme.


Kod time chartera brodar je vlasnik broda, a ne osoba koja je

s vlasnikom sklopila ovaj ugovor.


Uzimalac broda u naval na vrijeme ne može tužiti brod koji je

skrivio sudar za štetu koja mu je nastala nemogućnošću da

brod iskorištava za čitavo ugovoreno vrijeme.


Brodar i naručitelj iz brodarskog ugovora na vrijeme mogu

ograničiti svoju odgovornost za teret na 500.- dolara po

jedinici tereta. Brodar, naručitelj iz brodarskog ugovora na

vrijeme, slagatelj i tesarska zadruga solidarno odgovaraju

korisnicima prijevoza za štete prouzročene pogrešnim

slaganjem i osiguranjem tereta.

br.30, str. 61-65, Distriktualni sud Južnog distrikta, New

York, 21.VI 1965.

KOMERCIJALNO UPRAVLJANJE BRODOM - Za vrijeme time-chartera

brod u pogledu komercijalnog upravljanja prelazi pod nadzor

time-charterera.


ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA - Vlasnik broda koji je brod dao u

time-charter ne odgovara za štetu ako je teretnica izdana u

ime time-charterera.

br.26, str. 57-58, Trgovački sud Seine, 30.IV 1964.

ODGOVORNOST TIME-CHARTERERA I BRODOVLASNIKA - Naručitelj u

brodarskom ugovoru na vrijeme ne može ograničiti svoju

odgovornost na vrijednost broda i vozarine iza događaja.

Brodovlasnik i zakupnik broda mogu ograničiti odgovornost

osim za nenavigacionu djelatnost.

br.45, str. 72-74, SAD Apelacioni sud 2. područja, 21.III

1969.

ODGOVORNOST ZA NESPOSOBNOST BRODA DA OČUVA TERET - Za štetu

prouzrokovanu teretu nesposobnošću broda da očuva teret

odgovara time-charterer, a ne brodovlasnik. Brodovlasnik je

odgovoran za štetu prouzrokovanu plovidbenom nesposobnošću

broda.


89


PRODUŽENJE TRAJANJA TIME CHARTERA

-Naručitelj je dužan platiti za produženo trajanje brodarskog

ugovora na vrijeme za cijeli brod iznos ugovorene vozarine a

ne nadoknaditi štetu.

br.52,str. 28-39, Kuća lordova, 16, 17. i 18.III 1971.

ZNAČENJE KLAUZULE BR. 13, ST. 2 BALTIME 1939.

-Brodovlasnik ne odgovara pored štete na teretu ni za bilo

koju štetu koju njegovi ljudi prouzroče naručitelju.



UTVRĐIVANJE SADRŽAJA USMENO ZAKLJUČENOG UGOVORA - Ako se radi

o sporu vezanom za sadržaj usmeno zaključenog ugovora, taj

sadržaj utvrđuje sud po slobodnom uvjerenju na temelju svih

relevantnih i konkretnih okolnosti.

br.72, str. 60-63, Engleski Apelacioni sud, 9.VII 1975.

ZNAČENJE RIJEČI “DISPONENT” - Ova riječ predstavlja tehnički

izraz koji se upotrebljava za osobe kojima je dato pravo

trgovačkog raspolaganja i upravljanja brodovima, te

upravljanja tehničkim financijskim poslovanjem brodovima

koji su takvim osobama povjereni na upravljanje. Disponent

owner ne postaje brodar broda. Brodar ostaje brodovlasnik.

Disponent owner postaje brodar samo onda ako je sklopio

ugovor o zakupu broda.


ODGOVORNOST ZA OBVEZE IZ UGOVORA O PRIJEVOZU KOJEG JE

ZAKLJUČIO DISPONENT OWNER - Ako disponent owner nije postao

brodar za obveze iz ugovora o prijevozu, koji je on sklopio,

odgovara pred njega i brodar.


ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA I NARUČITELJA U BRODARSKOM UGOVORU

NA VRIJEME CIJELIM BRODOM KORISNIKU PRIJEVOZA ZA ŠTETU NA

TERETU - Korisniku prijevoza solidarno odgovaraju za štetu

koju je pretrpio prevezeni teret i brodovlasnik i naručitelj

u brodarskom ugovoru na vrijeme za cijeli brod, ako je u

izdanoj teretnici navedeno da su jedan i drugi brodari

broda.

br.75, str. 64-68, Prvostepeni sud zapadnog distrikta države

Washington, Seattle, USA, 30.V 1976.

90

PRIJEBOJ NARUČITELJEVE TRAŽBINE IZ UGOVORA S DUŽNOM VOZARINOM

- Naručitelj može staviti u prijeboj tražbine koje ima

izravno iz samog brodarskog ugovora u pogledu novčanih

iznosa s dužnom vozarinom.

br.80, str. 64-66, Engleski Apelacioni sud, 18.IV 1978.

ODUSTANAK OD UGOVORA - BRODOVLASNIKOVA UPUTA ZAPOVJEDNIKU U

POGLEDU IZDAVANJA TERETNICE - Brodovlasnikova uputa

zapovjedniku broda da ne izdaje teretnice s napomenom

“vozarina unaprijed plaćena”, nego s uputom na odredbe

brodarskog ugovora o privilegiju za vozarinu na ukrcanim

stvarima znači u konkretnom slučaju odustanak od ugovora.

br.80, str. 64-66, Engleski Apelacioni sud, 18.IV 1978.

NAKNADA ŠTETE - U KOJOJ SE VALUTI ŠTETA MORA IZRAZITI - Kod

dosuđivanja iznosa odgovornosti za štetu (ugovorne ili

izvanugovorne) oštećenom se mora naknaditi šteta u iznosu

koji je najbliži mogućoj šteti koju je ovaj zaista pretrpio.

Valuta na koju treba glasiti presuda treba se odrediti

primjereno okolnostima slučaja, tj. u valuti koja

najispravnije održava njegov gubitak. Engleski sudovi mogu

donositi presude koje ne glase u funtama sterlinga.

br.80, str. 67-70, Engleski Apelacioni sud, 8. i 9.II 1978.


100 DOD1

-Naručitelji broda u brodarskom ugovoru na vrijeme platili su

dio vozarine. Vrijeme izgubljeno zbog nezgode pri pokušaju

pristajanja na vez i pravo na primjenu klauzule o periodu

prekida plaćanja vozarine (“off hire clause”) - Haška

pravila i klauzula o periodu prekida plaćanja vozarine,

br. 82, str. 77-79, Engleski Apelacioni sud, 17. V. 1978

-Odgovornost naručitelja za pretrpljenu štetu na brodu prema

vlasniku broda, uslijed upućivanja broda na nesiguran vez.

Karakteristike sigurnog veza,

br. 83. str. 51-53, Engleski Apelacioni sud 8. i 9. XI. 1978

-Odgovornost brodara i naručitelja broda. Za štetu na teretu

koji je prevezen ra temelju ugovora kojeg je sklopio

naručitelj broda ne odgovara brodar, ako je po ugovoru o

brodarskom ugovoru na vrijeme komercijalna uprava brodom

prešla na naručitelja broda. Zapovjednik broda odgovara ex

qualitate za štetu teretu koji je prevezen i ne može biti

obvezan na naknadu štete,

br. 83,str.64-66, Trgovački sud, Paris, 13. IX 1978.

91

-Ako su stranke u dodatku ugovora o uzastopnim putovanjima

tijekom jedne plovidbene sezone ugovorile više uzastopnih

putovanja u slijedećoj sezoni, ta putovanja predstavljaju

obvezu iz samostalnog ugovora, različitog od onog

zaključenog za prethodnu sezonu -Dosljedno tome frustraciju

ugovora treba prosuđivati prema uvjetima za svaki pojedini

ugovor posebno - Frustracija ugovora nastupa ako brodar zbog

štrajka lučkih radnika nije mogao izvršiti ugovoreni broj

uzastopnih putovanja,

br. 90, str.45-54, Engleski apelacioni sud, 22. V 1980.

-FRUSTRACIJA UGOVORA -Frustracija ugovora radi zadržavanja

broda u području rijeke Shatt -Jednoobrazno utvrdjenje

trenutka nastupa frustracije ugovora za sve brodove

zadržane zbog sukoba Irana i Iraka,

br. 95, str.73-76, Engleski Apelacioni sud, 24. XI 1981.

-POMORSKA ARBITRAŽA -Sklopljen je brodarski ugovor na vrijeme

(Time charter-party), ali je došlo do spora oko razdoblja

njegova trajanja -Da li se zbog natezanja u vodjenju

arbitražnog postupka povodom nastalog spora može smatrati

da je došlo do - frustracije arbitraže -Primjenjuje li se u

arbitražnom postupku na zahtjeve protiv naručitelja

prijevoza, a kod ugovora na vrijeme (charter-party time)

zakonski prekluzivni rok predviđen Limitation Actom iz

1939. -Uzrokuje li zatezanje u vođenju arbitražnog postupka

štetu za drugu stranu -Da li je u predmetu o kojem je vodjen

arbitražni postupak dopuštena tužba sudu,

br. 91, str.57-64, Engleski Trgovački sud, 7. i 16. VII 1980.


121

-Brodarski ugovor na tri godine: da li je valjan i sklopljen

na temelju datog ovlaštenja,

br. 113-114, str. 132-138, Apelacijski sud SAD-a, 19. III.

1986.

OBUHVAĆA BR.145-148

-Inzistiranje naručitelja na nalogu za posljednje putovanje

čije bi izvršenje očito onemogućilo da brod bude vraćen

brodovlasnicima u ugovorenom roku smatra se samovoljnim

odustankom naručitelja od ugovora (eng. repudiation). Stoga

vlasnici broda imaju pravo na naknadu štete na temelju

propisa koji se primjenjuje u slučaju samovoljnog odustanka

od ugovora a ne na temelju propisa koji se primjenjuju u

slučaju zakašnjenja u povratu broda brodovlasnicima.

br. 145-148, str. 445-448. Kuća Lordova. 27. 10. 1994.

92


-Naručitelji, koji su nakon sklapanja ugovora o time-charteru

sklopili potprijevozni ugovor (voyage charter-party) s

podnaručiteljima, propustili su upotrijebiti dužnu pažnju

kako bi brod učinili sposobnim za plovidbu, a brodska

skladišta pripravnima i sigurnima za preuzimanje, prijevoz i

čuvanje tereta. Uslijed nedovoljno dobro zatvorenih

poklopaca skladišnih grotlova došlo je do prodora morske

vode u skladište te je teret oštećen. Zbog navedenog

propusta naručitelji su obvezni nadoknaditi štetu koju su

pretrpili podnaručitelji.

br. 149-152, str. 192-194. Federalni sud Australije, 24.

travnja 1996.

-Za utvrđivanje identiteta prijevoznika kod time - chartera

bitan je sadržaj teretnice, a ne pravna priroda time-

chartera. Činjenice da se teretnica potpisana "za

zapovjednika" i da je u teretnici sadržana klauzula o

identitetu prijevoznika predstavljaju dovoljnu osnovu za

odluku da je vlasnik broda odgovoran kao prijevoznik iz

ugovora o prijevozu,

br. 149-152, str. 157-163, Žalbeni sud u Tokiju, 24. veljače

1993.

BRODOVLASNIK

INDEX BR. 13/OBUHVAĆA BR. 1-12.

VLASNIŠTVO BRODA

-Vlasništvo broda prenosi se upisom u upisnik brodova.

Treći, koji je kupio brod od osobe koja nije upisana kao

vlasnik u upisnik, nema vlasničkog posjeda broda.

br.12, str. 24-25~ Viši privredni sud NRH, 2.X 19(?4)1.

ODGOVORNOST ZA ŠTETE IZ SUDARA - Za brod na popravku, koji je

prilikom teglenja udario u tegljač, odgovara

brodogradilište.

br.8.str. 62, Njemački federalni sud, 26.IX 1957.


-OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - Dužnost je brodovlasnika da osobno

upozori zapovjednika na način upotrebe radara u magli.

Povreda tih dužnosti predstavlja osobnu krivnju

brodovlasnika i isključuje ograničenje odgovornosti.

br.23, str. 37-42, Prvostepeni sud Engleske, 17.VI 1964.

93


-FOND OGRANIČENE ODGOVORNOSTI U INOZEMSTVU - Ako je u

inozemstvu osnovan fond ograničene odgovornosti i nakon toga

u Engleskoj položen polog za oslobođenje broda zaustavljenog

u Engleskoj, polog se na zahtjev brodovlasnika oslobađa bez

obzira na to da li će engleska presuda u zemlji gdje je fond

osnovan imati učinak “res iudicata”.

br.42, str. 39-43, Engleski apelacioni sud, 7.III 1969.

ODGOVORNOST - Brodovlasnikova odgovornost prema imaocu

teretnice ne nastaje na temelju zakona zemlje u kojoj je

teretnica izdana, nego ta odgovornost nastaje tek kad

teretnica postigne učinak ugovora između brodovlasnika i

imaoca teretnice, različitog od čarterera.

br.29, str. 49-53, Engleski prvostepeni sud, 25.X 1965.

Brodovlasnik je odgovoran za štetu prouzrokovanu plovidbenom

nesposobnošću broda danog u time-charter.


Brodovlasnik je odgovoran svom zakupoprimcu za propust dužne

pažnje za osposobljenje broda za plovidbu, ako se obvezao da

će upotrijebiti dužnu pažnju.


Vlasnik broda koji je brod dao u time-charter ne odgovara za

štetu ako je teretnica izdana u ime time-charterera.


Slagačko poduzeće kojega je radnik poginuo na brodu ima pravo

regresirati se od brodovlasnika za svotu koju je to poduzeće

moralo platiti za radnikovu smrt, ukoliko brodovlasnik nije

uložio dužnu pažnju da omogući radniku sigurno radno mjesto.

br.42, str. 63-64, Vrhovni sud SAD, 1.IV 1969.

Brod koji je krivnjom u sudaru prouzrokovao gubitak sidra,

odgovoran je za naknadu štete brodu koji nakon određenog

vremena bude tim izgubljenim sidrom oštećen. Prijava gubitka

sidra organu vlasti nadležnom za sigurnost plovnog puta ne

utječe na ovu odgovornost.

br.46, str. 62-65, Savezni vrhovni sud SR Njemačke, 6.II 1969.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - PRIMJENA TEČAJA ENGLESKE FUNTE -

Kod donošenja odluke o sumi ograničene odgovornosti uzima se

ona vrijednost funte prema zlatnom franku Konvencije o

ograničenju odgovornosti od 1957. kakova je na snazi u

vrijeme donošenja konačne presude.

br.39, str. 41-42, Engleski prvostepeni sud (Pomorski odjel),

25. i 26.III 1968; 42-45, 8,9. i 10.IV 1968.

94

POSLOVNI NASTAN - Brodovlasnik sa sjedištem u inozemstvu ima

poslovni nastan i u Engleskoj ako broker sa sjedištem u

Engleskoj vrši za njega redovnu upravu brodova, bez

ovlaštenja na sklapanje brodarskih ugovora i ako u zapadnoj

hemisferi nema druge osobe ovlaštene da zastupa

brodovlasnika.



ODGOVORNOST - UKLANJANJE PODRTINE

-Brodovlasnik se ne može osloboditi svoje obaveze za

uklanjanje podrtine izjavom da je napuštena. Ako

brodovlasnik ne postupi po nalogu nadležnog organa da

podrtinu ukloni, to će učiniti nadležni organ na trošak

brodovlasnikov, podrtina se konfiscira u korist države, a

brodovlasnik je uz to dužan isplatiti novčanu kaznu.



- Brodovlasnik je dužan osobno se pobrinuti da na brodu budu

podzakonski propisi luke London, a ako to ne učini, tereti

ga osobna krivnja za posljedice. Zbog toga se ne može

pozvati na ograničenje odgovornosti za sudar do kojega je

došlo na tom području.

br.59,str. 58-61, Engleski apelacioni sud, 28.III 1973.


ODGOVORNOST - SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU - TIME-CHARTER -

Kvazi-deliktna odgovornost brodovlasnika ne postoji prema

primaocu, kada je stanje broda u pogledu sposobnosti za

plovidbu bilo u redu i kada je šteta posljedica neulaganja

dužne pažnje time-charterera da se održavaju uređaji

hladnjaka u redu.


ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA - DAVATELJ BRODA U NAVAL - Davatelj

broda u naval koji je za primljeni teret izdao teretnicu sa

svojim zaglavljem i iz koje ne slijedi da brodovlasnik nije

i brodar, odgovoran je za štetu na teretu pa i kada je teret

prevezao brodar uzimatelj broda u naval.


OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - NESPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU -

Pravo na ograničenje odgovornosti po jedinici tereta

95

brodovlasnik i brodar ne gube ako se radi o odgovornosti za

nesposobnost broda za plovidbu.


1974.

INDEX BR. 101-102OBUHVAĆA BR. 82-

100

-DRŽAVA BRODOVLASNIK TRGOVAČKOG BRODA ne može svojim suverenim

aktom ukinuti svoju obvezu iz trgovačkog posla - Prijelaz

vlasništva na državu tijekom ostvarenja trgovačkog posla

(prijevoza robe) ujedno nameće državi ispunjenje obveze iz

prijevoznog posla u toku . Činjenična pitanja se moraju

raspraviti kao i u svakoj drugoj parnici,

br. 92, str. 42-46, Kuća Lordova, 16. VII. 1981.

-OGRANIČENJE VISINE ODGOVORNOSTI BRODOVLASNIKA -Brodovlasnik

se može pozvati na ograničenje visine odgovornosti pod

uvjetima utvrđenim u Bruxelleskoj konvenciji iz 1957. (čl.

1.) kao i u francuskom zakonu od 3 siječnja 1967. (čl. 58 i

sl.) - Da bi došlo do primjene ograničenja brodovlasnikove

odgovornosti prema navedenim članovima nije potrebno da

šteta proizadje iz pomorskog rizika odnosno da je nastala

šteta pogoršana (povećana) nekim pomorskim rizikom,

br.93, str.65-67, Francuski Kasacioni sud, 18. Xl 1980.

BRODSKI DNEVNIK


Podaci o nevremenu navedeni u brodskom dnevniku smatraju se

dokazanim ako su potvrđeni drugim dokazalima.


Navodi u brodskom dnevniku o mjerama poduzetim za osiguranje

tereta služe brodaru kao dokaz, koji mora oboriti korisnik

prijevoza.



DOKAZNA SNAGA - Pogrešno je stajalište da brodski dnevnik, u

koliko nije izvršen protest pomorske nezgode, ne daje dokaz

u pogledu navoda koji su u dnevnik uneseni. Istinitost ovih

navoda sud ocjenjuje s obzirom na sve okolnosti slučaja.

br.36, str. 37-39, Viši privredni sud SRH, 18.VIII 1967.

96

Navodi u brodskom dnevniku ne mogu poslužiti kao dokaz o višoj

sili, ako zapovjednik nije 24 sata nakon dolaska broda u

luku te navode dao potvrditi od strane konzula ili suda.



DOKAZNA SNAGA - Podaci unešeni u brodskom dnevniku imaju

značaj podataka privatne isprave i podvrgnuti su slobodnoj

ocjeni suda. Iznimku čine podaci koje unosi zapovjednik na

temelju svog upravnopravnog ovlaštenja, a ti podaci imaju

značaj javne isprave pa imaju pretpostavljenu dokaznu snagu.

br.69, str. 41-43, Viši privredni sud SR Hrvatske, 1.X 1975.

BRODSKI PROSTOR


POMANJKANJE -KUPOPRODAJA CIF

-Kad se prodavalac u ugovoru obvezao, bez ikakve ograde, da će

do odredjenog roka robu poslati na odredište, ne može se

pozivati na nemogućnost ukrcaja zbog pomanjkanja brodskog

prostora.

br.6,str. 56-58, Engleski trgovački sud,25.XI1959.

BROJAČ BRODA


-Brojač nema funkcije punomoćnika brodara u predaji tereta,

već vrši samo tehničku funkciju utvrdjivanja količine

tereta.

br.8, str.28-30, Viši privredni sud NRH, 20.XII 1958.

BROJAČKI LISTIĆI


-Brojački listići, s kojima se samo utvrdjuje koliko je robe

predano, ne predstavljaju protest brodaru u pogledu manjka.

robe. Napomena u brojačkom listiću, da su vreće poderane,

ne znači da je utvrdjen i manjak robe.

br.10,str. 30-31, Viši privredni sud, NRH, 6.IV 1961.

97

BUNKERIRANJE


ODGOVORNOST BRODARA - Po engleskom pravu ugovor koji je

sklopio zapovjednik nema stvarnopravne, nego samo

obveznopravne učinke. Iz takovog ugovora nastaje osobna

obveza brodovlasnika, koja nije podvrgnuta ograničenju

odgovornosti.


30.V 1963.

ČAMAC


ČAMAC ZA ZABAVU - PLOVILO ZA PLAŽU - POJAM - Čamac za zabavu

je plovni objekt namijenjen za zabavu, koji s obzirom na

svoje dimenzije mora biti upisan u upisnik. Ukoliko čamac iz

navedenog razloga ne mora biti upisan u upisnik, radi se o

plovilu za plažu.

br.73, str. 68-72, Apelacioni sud, Grenoble, 13.II 1975.

ODGOVORNOST VLASNIKA ČAMCA - PREVRTANJE ČAMCA - UTAPLJANJE

OSOBE IZ ČAMCA - Vlasnik čamca je odgovoran za smrt osoba

koje je pozvao u svoj čamac, ako je utapljanje prouzrokovano

prevrnućem čamca izazvano valovima kojima čamac nije mogao

odoljeti, a vlasnik nije poduzeo na vrijeme mjere da se

čamac skloni na sigurno mjesto, premda mu je iz okolnosti

slučaja moralo biti poznato da se čamac nalazi u velikoj

opasnosti.


ODGOVORNOST IZVOĐAČA I PRODAVAOCA ČAMCA - DAVANJE UPUTA O

PODUZIMANJU SIGURNOSNIH MJERA - Izvođač i prodavaoc čamca ne

moraju kupcu dati upute o poduzimanju sigurnosnih mjera u

plovidbi s čamcem. Nasuprot tome, odgovaraju ako iz njihovih

prospekata netočno slijedi da je čamac namijenjen većim

opasnostima mora, nego mu stvarna konstrukcija dopušta. Ne

postoji odgovornost prodavaoca i izvođača za mane čamca koje

nisu prouzročile njegovo prevrtanje.


CARINSKI POSTUPAK / SKLADIŠTE

98


Ako primalac primi robu od carinarnice bez sastavljanja

zapisnika o šteti, nastaje prekluzija njegova zahtjeva prema

carinarnici. Prekluzija nastaje i u slučaju kad je primaocu

i carinskom službeniku bilo poznato da postoji manjak, pa su

unatoč tome sporazumno odustali od sastavljanja zapisnika.



CARINSKO JAVNO SKLADIŠTE

- ODGOVORNOST - Carinsko javno skladište ne odgovara za

čekanje kamiona na utovar robe, ako se svojem komitentu nije

obavezalo da će utovariti robu. Potvrda službenika javnog

skladišta da je kamion čekao na utovar, pa makar na potvrdi

bio utisnut žig skladišta, ne obavezuje sama po sebi

skladište da nadoknadi štetu za čekanje kamiona na utovar.

br.59,str. 45-47, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-1136/72-2,

25.XI 1972.

ČASNIČKA POTVRDA


Na relaciji Sarawak-Singapur časnička potvrda ima značaj

teretnice.


7.VII 1967.

Časnička potvrda može prema lokalnom običaju biti izjednačena

s teretnicom. Na ovu pravnu prirodu časničke potvrde ne

utječe ni okolnost da je na njoj navedeno da je neprenosiva

(“Not Negotiable”) ako je običaj, unatoč navedenoj opaski,

da su prenosive isprave.


7.VII 1967.


Časnička potvrda stvara pretpostavku o točnosti podataka o

teretu na koji se odnosi, premda je u njoj navedeno da

podaci nisu provjereni, ako u potvrdi nije naveden razlog

nemogućnosti provjeravanja tih podataka.


99

CESSER CLAUSE


Cesser clause daje pravo brodaru na privilegij na teretu za

prekostojnice u luci ukrcaja i ne može tražiti njihovu

naplatu od naručitelja.

br.20, str. 40-43, Apelacioni sud Engleske, 29.VII 1963.


Po tzv. “cesser clause” oslobađa se brodar za štetu na robi

koja je nastala u periodu od iskrcaja do predaje, ali to

tada kada je brodar iskrcao robu na odredištu.

br.34, str. 76-78, Apelacioni sud, Trst, 23.II 1966.

CESTOVNI PRIJEVOZ/SAOBRAČAJ

INDEX BR. 13/OBUHVAĆA BR. 1-12.

ŠOFER

-Ovlaštenje šofera ne odnosi se i na davanje posebnih popusta

na vozarinu, kao što su refakcije.

br.8,str. 23-24, Viši privredni sud NRH, 31.V 1960 .

VOZARINA U CESTOVNOM SAOBRACAJU

-U cestovnom saobraćaju za obraćun vozarine računa se daljina

prema službenom daljinaru,

br.8.str. 30-31, Viši privredni sud NRH, 25. I 1961,


Ako se radi o prijevozu koji je izvanredan samo zbog

prevelikih dimenzija robe, poduzeće za ceste nema prava

tražiti naknadu koja se plaća za oštećenje ceste

prouzrokovano težinom tereta, a ima pravo na naknadu

stvarnih troškova osiguranja saobraćaja.


Poduzeće za ceste nema prava, ako nije pozitivnim propisom

posebno ovlašćeno, propisivati tarife za iskorišćivanje

ceste.


100

Šofer je ovlašćen u ime svog poslodavca na pumpnoj stanici

kupovati gorivo i mazivo za vozilo samo u količinama i vrsti

koje su potrebne da vozilo dođe do sjedišta vlasnika vozila,

i ako se šofer iskaže putnim nalogom. Nije dovoljno da se

šofer legitimira kao vozar odnosnog vozila.


Šofer je kriv za nesreću osobe koja se protupropisno vozila,

pa ma da je takvu vožnju dopustio po nalogu svog poslodavca.

br.31, str. 23, Viši privredni sud SRH, 4.II 1966.

Za štetu prouzrokovanu automobilom na cesti odgovara u

regresnom zahtjevu socijalnog osiguranja šoferov poslodavac,

bez obzira da li je u kritično vrijeme automobil zajedno s

šoferom bio ustupljen drugoj osobi koja je automobil

upotrebljavala.


I ako je kondukter autobusa krivičnom presudom proglašen

krivim za tjelesnu ozljedu putnika, sud koji raspravlja o

imovinskopravnom zahtjevu za naknadu štete radi putnikove

ozljede, dužan je ulaziti u ispitivanje da li je i putnik

kriv za saobraćajnu nesreću.


Bez potrebnog alata kupac ne smije staviti traktorsku

prikolicu u saobraćaj.


Osnovni zakon o sigurnosti saobraćaja na javnim putovima

primjenjuje se i na površine na kojima se vrši saobraćaj, a

koje nisu javni putovi. I na ovim površinama pretječe se s

lijeve strane. Vozar vozila prije poduzimanja manevra nije

dužan uvjeriti se da li ga koje vozilo pretječe s njegove

desne strane.



- Automobil može nastaviti vožnju preko semafora ako se žuto

svjetlo zapali neposredno pred ulazak antomobila u raskršće.

br.53,str. 71-73, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-897/71-2, 5.IV

1971

NAKNADA

- Visina štete koja je prouzrokovana izvanrednim prijevozom

može biti utvrdjena i paušalno pravilnikom poduzeća koje

101

upravlja odnosnim putem. Da bi tužitelj imao pravo na

naknadu štete nije potrebno da je tuženoga pokušao

onemogućiti u obavljanju izvanrednog prijevoza.

(NEMA NAZNAKE BROJA upp)

AKTIVNA LEGITIMACIJA

- Za naknadu štete aktivno je legitimirano poduzeće koje

upravlja odnosnim putem, bez obzira što taj put nije njegovo

osnovno sredstvo. Ovo poduzeće je aktivno legitimirano na

temelju same činjenice da se radi o izvanrednom prijevozu i

nije potreban ugovor kojim bi ono ugovorilo sa štetnikom to

svoje pravo.

br.52,str. 17-21, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-579/71, 1.VI

1971.

- Poduzeće za ceste je ovlašteno donositi tarife za naknadu

prekoračenja dopuštenog opterecenja, ili tu naknadu utvrditi

ugovorom sa zainteresiranima.

br.51,str. 27-28, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-1540/.7.0, 6.I

1971.

- Naknada za izvanredni prijevoz placa se na temelju same

činjenice da se radi o prekoračenju dopuštenog opterećenja

ceste, i nije potreban dokaz da je takvim opterećenjem cesta

bila oštecena. Za dužnost plaćanja ove naknade dovoljno je

prekoračenje opterećenja, a nije potrebno da se uz to radi i

o prekoračenju osovinskog pritiska i prekoračenju dimenzije

tereta na vozilu. Ukoliko ugovorom izmedju poduzeća za ceste

i vozara visina ove naknade nije odredjena, ta se naknada

plaća u visini odredjenoj u tarifi poduzeća za ceste.

br.51,str. Viši privredni sud SRH, VI-Sl-22/70-2, 24.II 1970

POJAM

Izvanredni prijevoz je svaki onaj prijevoz kod kojega je

prekoračen dopušteni osovinski pritisak bez obzira na

veličinu tog prekoračenja.

br.52,str. 17-2l, Viši privredni sud SRH, IV-S1579/71, 1.VI

1971.

IZVANREDNI PRIJEVOZ - NADLEŽNOST SUDA

Za prosudjivanje spora o naknadi štete koja je prouzrokovana

izvanrednim prijevozom, mjesno je nadležan sud na čijem se

teritoriju nalazi cesta koja je oštećena izvanrednim

prijevozom.

(nema naznake broja UPP)


AUTOMOBILSKA NEZGODA - UPOTREBA SIGURNOSNOG POJASA SA STRANE

SUPUTNIKA - Suputnik nije kriv što nije upotrijebio

102

sigurnosni pojas ako je iz konkretnih okolnosti mogao

zaključiti da će vožnja biti sigurna. Pod ovom pretpostavkom

vozač koji je prouzrokovao štetu odgovara za punu naknadu

štete i nema pravo zahtijevati da se jedan dio štete prebaci

na suputnika koji nije upotrijebio sigurnosni pojas.

br.77, str. 73-75, Engleski Prvostepeni sud, 7.X 1974.

NAKNADA ŠTETE PROUZROKOVANE PROMETNOM NEZGODOM - Oštećeni ima

pravo na naknadu štete prouzrokovane automobilu u iznosu

koji nije naknađen od osiguratelja iz naslova franšize,

iznos koji je svom ozlijeđenom vozaču platio za prvih 30

dana bolovanja, te na izgubljenu dobit za vrijeme za koje se

kamion nije mogao popraviti.


OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI - Osiguratelj koji je osigurao

odgovornost vlasnika odnosno korisnika cestovnog vozila

dužan je osiguratelju oštećenog vozila, koji je svom

osiguraniku nadoknadio štetu na osiguranom vozilu,

nadoknaditi štetu u punom iznosu, pa i kada je za štetu

odgovoran i vlasnik drugog vozila koji je sudjelovao u

prometnoj nesreći. Osiguratelj koji je na ovaj način

nadoknadio štetu, ima pravo u posebnoj parnici zahtijevati

da mu se nadoknadi iznos isplaćene osigurnine u omjeru

odgovornosti drugog vozila.


PREOPTEREĆENJE CESTE - Vozar koji preoptereti cestu težinom

vozila većom od dopuštene, dužan je poduzeću za putove

nadoknaditi štetu. Ta se šteta nadoknađuje na temelju same

činjenice da je prijevoz izvršen prekoračenom težinom

vozila, bez obzira što nije dokazano konkretno oštećenje

ceste. Vozar koji na ovaj način optereti cestu, dužan je s

poduzećem za ceste sklopiti ugovor o iznosu naknade, a

ukoliko to ne učini, plaća naknadu koju bi platio da je

ugovor bio zaključen. Najveća dopuštena težina vozila iznosi

40 tona, s tim da najveći dopušteni pritisak po jednoj

osovini ne smije biti veći od 10 tona, a po dvostrukoj od 16

tona.

br.63, str. 68-72, Viši privredni sud SR Hrvatske, 27.XI 1973.

POPRAVAK CESTE - OŠTEĆENJE POŠTANSKIH KABLOVA - Izvođač radova

je odgovoran za štetu koju telefonskim kablovima prouzroči

prilikom popravka ceste ako poduzeće PTT saobraćaja nije

bilo obaviješteno o namjeravanim radovima najmanje 30 dana

prije početka izvođenja radova.


SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA - UDALJENOST IZMEĐU VOZILA - Vozač

cestovnog motornog vozila koje se kreće za drugim motornim

vozilom, mora svoje vozilo držati na takvoj udaljenosti od

103

vozila ispred sebe, koja mu omogućava da izbjegne sudar sa

tim vozilom u slučaju da ono naglo uspori svoje kretanje ili

se naglo zaustavi. Ako se na putu izvan naselja motorna

vozila kreću u koloni čija ukupna dopuštena težina premašuje

3.500 kg, ili čija dužina iznosi više od 10 metara, vozači

moraju održavati razmak između vozila od najmanje 100

metara. Vozač koji prouzroči štetu vozilu ispred sebe

uslijed toga što nije držao propisani razmak između vozila

postupa s grubom nepažnjom.


SUDAR AUTOMOBILA - KRIVNJA ZA SUDAR - Za sudar je kriv vozač

automobila koji svoju vožnju nije prilagodio prilikama

prometa.

br.73, str. 46-47, Viši privredni sud SR Hrvatske, 6.XII 1976.


100

-VOZAROVA ODGOVORNOST. Prometna nesreća. Šteta prouzrokovana

prometnom nesrećom nije viša sila, pa za na taj način

prouzročenu štetu vozar odgovara. Za pojam više sile

zahtijeva se izmedju ostaloga , atipičnost pojave , čega u

prometnoj nesreći nema,

br.85, str.42-44, Vrhovni sud Hrvatske, 25. VlI 1979.

-ŠTETA U CESTOVNOM PRlJEVOZU -Cestovni prijevoznik dužan je

nadoknaditi štetu nastalu lomom staklenih boca ambalažiranih

po JUS-u -Prijevoznik se u takvom slučaju ne može pozivati

općenito na skrivenu manu robe nego bi to mogao dokazivati u

konkretnom slučaju -Utuženi iznos predstavlja regresni

zahtjev osiguratelja korisniku prijevoza - Prijevoznik

odgovara za spomenutu štetu a on može taj svoj rizik ili

osigurati ili uračunati u vozarinu,

br.92, str.34-37, Viši privredni sud SR Hrvatske, 25.VIII.1981

-ZASTARA U CESTOVNOM PRlJEVOZU -Na zastaru kod prijevoza

izvršenog 1965. godine primjenjuje se jednogodišnji rok na

temelju pravnog pravila § 390. Hrvatskog trgovačkog zakona -

Dopuštena je i analogna primjena zastarnog roka iz CMR-a

koji je jednak, a stupio je na snagu za medjunarodni

cestovni prije’ 1963. godine,

br.92, str.39-41, Viši privredni sud SR Hrvatske, 8. lX 198:

CESTOVNl PROMET -Prometna nesreća na cesti. Naknada štete. Kod

naknade štete treba ispitati da li je oštećeni mogao

popravak, koji je inače trajao neuobičajeno dugo, vremenski

skratiti. Od svote troškova nabave novih sredstava za

ugradnju u oštećeni kamion ne oduzima se ništa iz naslova

povećanja vrijednosti kamiona. Korisnik oštećenog kamiona

104

ima pravo na naknadu troškova pogreba poginulog vozača samo

ako su ti troškovi nužni ili uobičajeni. Štetu prouzročenu

prometnom nesrećom snose korisnici vozila u omjeru svoje

krivnje. Vozač kamiona, u sudaru hladnjače i kamiona s

prikolicom koji je prouzročen prelaskom vozila na lijevu

stranu, kriv je za sudar 65%. Oštećeni ima pravo i na

naknadu knjigovodstevene amortizacije vozila za vrijeme

potrebno za popravak.

br. 84, str. 40-44, Viši privredni sud SR Hrvatske, 25. IX.

1979.


121

- Primjena Konvencije CMR ovisi o volji stranaka ugovora o

prijevozu - Unošenje u tovarni list klauzule o primjeni

Konvencije CMR je neophodno ako je ugovor zaključen u

pismenom obliku - Ugovor o prijevazu i ugovor o potprijevozu

su dva odvojena i neovisna ugovora,

br. 103-104, str. 591-593, Talijanski Kasacijski sud, 26. XI.

1980.

- Na međunarodni cestovni prijevoz robe obuhvaćen čl. 1.

primjenjuje se Konvencija CMR bez obzira da li klauzulu o

tome stranke unesu u tovarni list - Klauzulu je potrebno

unijeti u tovarni list kako bi se zaštitila prava trećeg

ovlaštenika na robi, npr. primatelja, koja mogu biti

ugrožena primjenom pravnih pravila nepovoljnijih po njega -

Navođenje vrijednosti robe u potvrdi o primitku robe ne može

se smatrati navođenjem vrijednosti u smislu čl. 41

Konvencije,

br. 103-104, str. 595-599, Apelacijski sud u Firenzi, 2. II.

1981.

- Konvencija CMR primjenjuje se na međunarodni cestovni

prijevoz robe samo kad su stranke ugovora o prijevozu

izrazile volju da se ona primijeni - Klauzula >>franco

granica<< iz kupoprodajnog ugovora može utjecati na podjelu

prijevoznih troškova, ali ne i na međunarodnu narav ugovora

prijevozu - Potpisi na tovarnom listu mogu biti i otisnuti

ako to dozvoljava pravo države u kojoj je tovarni list

sastavljen,

br. 103-104, str. 601-607, Talijanski Kasacijski sud, 8. III.

1983.

- Osiguranje motornog vozila - Obveza naknade štete nastale

krađom ili požarom - Tko je ovlaštena osoba na vožnju

osiguranog vozila - Krađa automobila za vrijeme trajanja

popravka - Ima li nositelj osiguranja pravo na naknadu

105

štete na temelju police - Obveza osiguratelja na naknadu

štete,

br. 109-112, str. 339-342, Engleski Apelacijski sud, 24. i 25.

VII. 1985.


140

-PRIJEVOZ KAMIONOM - OŠTEĆENJE TERETA - PLAĆANJE VOZARINE -

PRIMJENA PRAVA - Na prijevoze kamionom primjenjuje se CMR

konvencija, kad je u ugovoru navedeno mjesto prijema i

mjesto odredišta, a nalaze se u različitim zemljama, bez

obzira na mjesto sjedišta i nacionalnosti stranaka i

okolnost je li za prijevoz izdan tovarni list. Ako primatelj

ne preuzme robu na odredištu, pa ona na zahtjev pošiljatelja

bude vraćena, radi se o jednom ugovoru o prijevozu koji

obuhvaća polazni i povratni dio puta. U ovim slučajevima

tužbeni zahtjev vozara treba smatrati kao trošak koji mu je

prouzročen izvršavanjem pošiljateljevih naloga, na koje

vozar ima pravo, ako za zaprijeku koja je prouzročila

pošiljateljeva uputa vozar nije kriv. Ako primatelj odbije

preuzeti robu od vozara, on nije stupio u ugovor o prijevozu

i to bez obzira na razlog nepreuzimanja robe, a ako

pošiljatelj naredi vozaru da robu vrati u mjesto ukrcaja,

vozar mora poduzimati potrebne radnje da roba stigne natrag

neoštećena, inače odgovara pošiljatelju za naknadu štete.

br. 122. - 124., str. 407.- 410., Privredni sud Hrvatske,

31.1.1989.

-PRIJEVOZ KAMIONOM - PLAĆANJE VOZARINE - Zaključenje ugovora

preko posrednika - Ukoliko posrednik nije preuzeo obvezu da

će platiti vozarinu, nije ju obvezan platiti, pa ni pod

pretpostavkom da ju je platio primatelj.

br. 125.-126., str. 127.-128. Privredni sud Hrvatske,

15.8.1989.

-PRIJEVOZ KAMIONOM -PLAĆANJE VOZARINE - Ako je u tovarnom

listu navedeno koja osoba plaća vozarinu vozaru, treća osoba

koja je primila robu i tovarni list nije dužna platiti

vozarinu. Ako u tovarnom listu nije navedeno tko plaća

vozarinu, pretpostavlja se da je pošiljatelj uputio vozara

da zahtijeva plaćanje vozarine od primatelja. Primatelj je

dužan platiti vozarinu ako osoba navedena u tovarnom listu

kao dužnik vozarine ne postoji.


18.4.1989.

-PRIJEVOZ KAMIONOM - PRIRODNI KALO - Ako je na odredište

predano količinski manje kave od one koja je predana na

prijevoz, a vozar se poziva na prirodni kalo, sama okolnost

106

da plombe kamiona izgledaju neoštećene nije dovoljna da se

zaključi kako je manjak uzrokovan prirodnim kalom. Tu

okolnost treba posebno utvrditi. Vozar se ne može pozivati

niti na slučaj posebnih opasnosti, ako se priroda štete

protivi pretpostavci da je šteta nastala od jedne od tih

opasnosti.


17.8.1990.

-PRIJEVOZ STVARI KAMIONOM - PREDAJA TERETA OSOBI KOJA KAO

PRIMALAC NIJE NAVEDENA U TOVARNOM LISTU - PLAĆANJE VOZARINE

-PRIMJENA CMR-a - CMR se primjenjuje u prijevozu cestom,

koji se vrši uz naplatu vozarine i kod kojeg se mjesto

predaje i preuzimanja tereta nalaze u različitim državama.

Vozar je dužan predati teret osobi koja je kao primatelj

navedena u tovarnom listu. Pošiljatelj ima pravo naknadnom

uputom brodaru mijenjati primatelja. Primatelj preuzimanjem

tereta postaje obvezan platiti vozarinu. Ukoliko je

pošiljatelj u ovom pogledu mijenjao osobu primatelja, treba

pretpostaviti da osoba koja je primila teret, a nije kao

primatelj navedena u tovarnom listu, radi u ime primatelja

koji je u toj ispravi naveden. Pod ovim uvjetom vozarinu je

dužna platiti osoba koja je kao primatelj navedena u

tovarnom listu, a ne ona kojoj je teret stvarno predan.


9.1.1990.

-PRIJEVOZ STVARI KAMIONOM - VISINA VOZAROVE ODGOVORNOSTI -

Ako je odgovoran za izgubljeni teret, vozar odgovara prema

cijenama koje su vrijedile u trenu predaje robe na prijevoz,

a ne u vrijeme donošenja sudske odluke.


19.2.1991.

-PRIJEVOZ STVARI KAMIONOM - ZASTARA ZA PLAĆANJE VOZARINE -

Donošenje presude bez održavanja glavne rasprave - U

privrednim sporovima sudac može donijeti presudu bez

održavanja glavne rasprave kada na temelju spisa utvrdi da

među strankama nije sporno činjenično stanje. Zastara za

plaćanje vozarine iznosi godinu dana od dana kada je vozar

predao teret primatelju. Obveza za plaćanje vozarine temelji

se na zaključenom ugovoru o prijevozu, a ne na stjecanju bez

osnove.


16.5.1989.

DEVIZE PROMJENA KURSA


107

PROMJENA DEVIZNOG KURSA - Ako je tužitelj svoj tužbeni zahtjev

naznačio u dinarima, nema prava tužbeni zahtjev povisivati

navodom da je u međuvremenu došlo do promjene kursa valute u

kojoj je bila ugovorena obveza.


DIREKTNI PRIJEVOZ


Ne radi se o direktnom prijevozu ako daljnji brodar ne preuzme

direktnu teretnicu.

br.16, str.19-20, Viši privredni sud NRH, 1.VI 1962.

Brodar koji sklopi ugovor da će predati teret u određenoj

luci, odgovara i za štetu koja nastane na robi na brodu gdje

je bila prekrcana, iako je u teretnici navedena klauzula o

mogućnosti prekrcaja tereta.

br.16, str.56-57, Okružni sud, Genova, 8.VII 1960.

DISPEČ


-S obzirom na klauzulu "sve uštedjeno vrijeme" u charter-

partiji treba, unatoč suprotnih odredaba charter-partija o

stojnicama, računati i vrijeme izuzetih dana u vrijeme za

dispeč.

br.6,str. 60-61, Pomorska arbitraža. Paris, 26.VII.1957

DOKUMENTARNI AKREDITIV

NEOPOZIVI


Neopozivi dokumentarni akreditiv otvoren kod određene banke

nije cirkularni akreditiv. Klauzule o dokumentarnom

akreditivu moraju se tumačiti prema Jednoobraznim pravilima

o dokumentarnim akreditivima Međunarodne trgovinske komore.

Žig banke na dokumentima sam po sebi ne znači da su prava iz

dokumentarnog akreditiva na nju prenesena. Nalozi koje je

banka primila od stranke moraju se striktno tumačiti. Banka

ima pravo na razumni rok za ispitivanje predočenih

dokumenata. Rok od 8 dana je razuman rok. Naknadna dopuna

bitnih podataka u dokumentima koje je dala treća osoba nije

za banku mjerodavna. Za banku je mjerodavan samo odnos

108

između nje i njenog nalogodavca, a ne ugovor na temelju

kojega je otvoren akreditiv.

br.39, str. 49-51, Apelacioni sud, Pariz, 17.VI 1967.

Banka je odgovorna za naknadu štete ako isplati kupovnu cijenu

na temelju akreditiva ukoliko su teretnice sadržavale rukom

pisanu klauzulu “Said to weight”. Pod navedenim uvjetima ne

može se pozivati na čl.18. Jednoobraznih pravila o

dokumentarnim akreditivima, jer spomenuta rukom pisana

klauzula nije stilska klauzula.

br.35, str. 47, Francuski kasacioni sud, 13.IV 1967.

DOLAZAK BRODA U LUKU


-Brod je "stigao" /”arrived ship"/ prema lučkim zaključnicama

/"port charter party" / kad stigne u luku u odredjenom

vremenu, a prema obalnoj zaključnici /"berth charter party"

/ potrebno je da brod pristane uz obalu i preda pismo

spremnosti.

br.10,str. 34-37, Kuća lordova, 2.VI 1960.

ENGLESKO PRAVO - PRIMJENA


PRIMJENA - Arbitražna klauzula nadležnosti londonske arbitraže

ne tvori neoborivu pretpostavku o primjenjivosti engleskog

prava. Kod utvrđivanja primjenjivog prava treba uzeti u

obzir sve okolnosti koje dopuštaju da se utvrdi najbliže

pravo ugovoru stranaka. Ovime je izričito stavljen van snage

suprotni precedent Apelacionog suda.


Arbitražna klauzula u kojoj je određen London kao mjesto

arbitraže uključuje primjenu engleskog prava.


TUMAČENJE - Od više mogućih tumačenja zakonskog teksta ima se

primjeniti ono koje je u skladu s međunarodnom konvencijom.


Dužnost je suda da svaki put interpretira englesko pravo tako

da bude u skladu s međunarodnim pravom, a ne da dođe s njim

u sukob.

br.41, str. 47-49, Engleski apelacioni sud, 9, 10 i 11.X 1968.

109

Za tumačenje internih propisa treba uzeti i međunarodne

konvencije na temelju kojih je propis donesen.

br.38, str. 57-60, Engleski prvostepeni sud, Pomorski odjel,

20. i 21.XI 1967.

FILIJALA


-Filijala, odnosno pogon poduzeća, nije samostalna pravna

osoba.

br.10,str. 26-27 -Viši privredni sud, NRH, 15.III. 1961.

FOND OGRANIČENE ODGOVORNOSTI


OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - Dužnost je brodovlasnika da osobno

upozori zapovjednika na način upotrebe radara u magli.

Povreda tih dužnosti predstavlja osobnu krivnju

brodovlasnika i isključuje ograničenje odgovornosti.

br.23, str. 37-42, Prvostepeni sud Engleske, 17.VI 1964.

FORFETNI STAV


Ako iz ugovora ili općih uvjeta koji se primjenjuju na

određeni odnos ne proizlazi da je među strankama sporni

iznos za jednu ugovornu manipulaciju uključen u ugovoreni

forfetni stav, sud je dužan na temelju analize kalkulacije

ugovorne forfetne cijene utvrditi da li je sporni iznos

mogao ući odnosno da li je ušao u ugovoreni forfetni stav.


Cirkularni dopis slagača poslan sukontrahentu, kojim ga

obavješćuje da se povećanje tarifa odnosi i na međusobne

ugovore koji su sklopljeni na bazi forfaitnih stavova ne

mijenja ugovorene forfaitne stavove.

br.30, str. 22-23, Vrhovni privredni sud, 9.III 1966.

110

FORMULARNI UGOVOR


KLAUZULE - Naknadno, pisaćim strojem u formularnom ugovoru,

unesena klauzula ima prednosti pred unaprijed odštampanim

klauzulama.



Klauzule formularnih ugovora tumače se objektivnim mjerilima.

br.42, str. 59-63, Hamburška arbitraža, 18.XII 1967.

FRANK0 VAGON /UTOVARNA STANICA


-Klauzula “ franco vagon “ /utovarna stanica/” ne znači franco

vagon industrijski kolosjek prodavaoca.

br.8,str. 26-27 Viši privredni sud NRH, 2l.XI 1960.

FRUSTRACIJA UGOVORA


140

-RASKID UGOVORA - FRUSTRACIJA UGOVORA - Rizici ili opasnost

ili nesreće na moru, kao uzroci koji su predviđeni u

klauzuli ugovora koja daje pravo na raskid ugovora, trebaju

biti shvaćeni uz kvalifikaciju "ako nisu prouzrčene nemarom

stranke" koja je dužna izvršiti obvezu preuzetu ugovorom.

Gubitak jednog od dva prijevozna sredstva kojima je

ugovoreno izvršenje ugovora o prijevozu stvari morem, ne

znači "frustraciju ugovora", pa čak ako je do gubitka došlo

bez nemarnosti ugovorne strane koja je prema ugovoru dužna

izvršiti prijevoz.

br. 125.-126., str. 149.-151., Engleski Apelacijski sud

12.10.1989.

GENERALNA HAVARIJA VIVI I

AVARIJA


111

140

- GENERALNA HAVARIJA I PRIVREMENI POPRAVAK BRODA - Troškovi

popravka slučajne štete (nastale poradi partikularne

havarije) ne mogu se priznati kao troškovi sadržaj generalne

havarije. Brodovlasnikova je ugovorna obveza učiniti sve

takve popravke broda koji su potrebni radi uspješnog

izvršenja ugovora o prijevozu. Primjena tzv. "substituiranih

troškova" iz Pravila XIV. York-Antwerpenskih pravila moguća

je samo u pogledu onih troškova koji su učinjeni u zamjenu

za troškove generalne havarije.

br. 135.-136., str. 317.-319., Engleski Apelacijski sud,

14.12.1992.

HIPOTEKA


-HIPOTEKA – OVRHA NA BRODU – Nakon ovršne prinudne prodaje

broda pod panamskom zastavom, sud je u postupku razdiobe

kupovine utvrdio da priznaje valjanom hipoteku osnovanu po

panamskom pravu /lex loxi contractus/, dok je na red

prvenstva primijenio englesko pravo koje vrijedi na

Bermudama /lex fori/.

br.6, str. 58-60, Vrhovni sud, Brermude 18.VII 1959


Hipoteka se odnosi na brod kao cjelinu. Odnosi se i na brodski

motor koji je u brod ugrađen nakon nastanka hipoteke.

br.46, str. 60-62, Prvostepeni sud, Le Havre, 17.I 1968.

Hipotekarni vjerovnik ima prednost pred pravom retencije.



HIPOTEKA NA BROD U GRADNJI - NADLEŽNOST SUDA ZA DOZVOLU UPISA

HIPOTEKE NA BROD - Za dozvolu upisa hipoteke na brod u

gradnji nadležan je okružni privredni sud na čijem području

se nalazi brodogradilište gdje se brod gradi.

br. 67, str. 45-46, Viši privredni sud SR Hrvatske, 22.X 1974.

PRIMJENA PRAVA - Na hipoteku na brodu i druga stvarna prava na

brodu primjenjuje se pravo zastave broda. To pravo vrijedi i

za red namirenja stvarnopravnih vjerovnika.

br. 69, str.39-41, Viši privredni sud SR Hrvatske, 27.VIII

1975.

112

NEISPLAĆENI DUG OSIGURAN MORTGAGEOM - PRINUDNA PRODAJA BRODA -

TROŠKOVI ISKRCAJA TERETA - Troškovi iskrcaja i čuvanja

tereta padaju na teret vlasnika tereta u slučaju da

pomorsko-izvršni organ izda nalog da se proda samo brod.

Izvršni organ treba izračunati dio troškova koji pada na

svakog od ovlaštenika tereta i onda zatražiti plaćanje tog

iznosa ili pružanje sigurnosti koju će sud smatrati

dovoljnom.

br. 67, str. 69-70, Engleski Apelacioni sud, 27.V 1977.


100

-Zaustavljanje broda -Troškovi zaustavljanja i čuvanja broda -

Novac dobijen prinudnom prodajom broda nedostatan da se

namiri samo hipotekarni vjerovnik a kamoli ostali vjerovnici

-Tko snosi troškove zaustavljanja i čuvanja broda kada je

prema brodu pokrenuto više postupaka “in rem” -Da li su i

tužitelji -vlasnici tereta dužni sudjelovati u snošenju ovih

troškova,

br.91, str.82-87, Engleski prvostepeni sud -Pomorski odjel, 21

i 22. IV 1980.


140

-

-UPIS HIPOTEKA NA BROD - SADRŽAJ UPISA -U upisnik brodova u

koji je upisana hipoteka moraju biti uneseni svi podaci koje

propisuje Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi. To se

posebno odnosi na dospjelost duga. Nije dovoljno da se u

upisniku navede klauzula koja se u pogledu pojedinosti

ugovora, na temelju kojeg je dopušten upis, pozove na zbirku

isprava ako odnosni podatak prema navedenom Zakonu mora biti

unesen u upisnik brodova. Činjenica da hipotekarni dužnik

namjerava povesti spor o ništavosti ugovora na temelju

kojega je dopušten upis hipoteke, nije dovoljna da se upis

hipoteke briše. Može se samo dopustiti zabilježba spora, a

brisanje kada se pravosnažno utvrdi da je ugovor ništav.


17.4.1990.

113

IMUNITET BRODA


-Državni brodovi koji su namijenjeni za trgovačke svrhe ne

uživaju imunitet državnih brodova, namijenjih za

netrgovačke svrhe.

br.12,str. 59-61, Prvostepeni sud Kanade, Pomorsko okružje

Nove Skotske, 25.IV 1961..

INDOSAMENT

ISKRCAJ TERETA


140

-PRIJEVOZ STVARI MOREM - ODREĐIVANJE MJESTA ISKRCAJA TERETA I

SNAŠANJE TROŠKOVA ISKRCAJA - Ako je u ugovoru o prijevozu

točno navedeno mjesto iskrcaja, naručitelju su bile, ili

moraju biti, poznate osobine broda o kojima ovisi mogućnost

pristajanja broda na određenom mjestu. Stoga naručitelj

snosi štetne posljedice nemogućnosti da brod pristane na

ugovoreno mjesto. Brodar nije dužan upozoriti naručitelja da

brod na određenom mjestu ne može pristati. Dužnost je

naručitelja da se o tom raspita prije zaključivanja ugovora.

Smatra se da je brod stigao na vrijeme, ako je u ugovorenom

ili uobičajenom vremenu bio spreman za iskrcaj tereta. Prema

tome, čekanje iskrcajne radne snage, dok brod ne bude

spreman za iskrcaj, nije posljedica zakašnjenja broda.

Propisi zakona o pribavljanju mjesta za iskrcaj su

dispozitivni i stranke od njih ugovorom mogu odustati. Ako

brod ne može biti iskrcan prema uvjetima navedenim u

ugovoru, a brodar se obvezao snositi neke troškove iskrcaja,

kod konačnoga utvrđivanja troškova iskrcaja koje mora

snositi svaka pojedina stranka, mora se na štetu brodara

uzimati u obzir onaj trošak koji se stvarnim načinom

iskrcaja uštedio, a koji je preuzeo na sebe, ako nije

odgovoran za nemogućnost u ugovoru predviđenoga načina

iskrcaja.

br. 129.-130., str. 147-152., Privredni sud Hrvatske,

15.5.1990.

114

ISPRAVA


-Brodar odgovara u potpunosti za sadržaj i pravne posljedice

isprave, kojom su stranke u odredjenom trenutku i za

postizanje odredjenog pravnog učinka kontradiktorno utvrdile

stanje tereta, te nema prava dokazivati da sadržaj isprave

ne odgovara stvarnom stanju.

br.6,str. 42-43, Viši privredni sud, NRH, 19.II 1960.

-Isprava o stanju tereta izdana u okviru ugovora o osiguranju

za brodara nije mjerodavna.

br.8,str. 46-47, Okružni sud, Genova, 9.V1ll 1958.

-Isprava o količini tereta izdana isključivo u statističke

svrhe nije dovoljan dokaz za stranke u ugovoru u pogledu

količine iskrcanog tereta.

br.12,str. 67-68, Apelacioni sud, Genova, 27.XI 1959.

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST

PROIZVO-ĐAČA KAO PODUGOVARAČA -


100

-Dužnost pažnje odnosi se i na novčanu štetu -Da bi nastupila

odgovornost podugovarača nije bilo potrebno da dodje do

štete na osobi ili stvarima -Nije rješeno pitanje u

engleskom pravu može li se u glavnom ugovoru isključiti

odgovornost podugovarača -Nije isključena odgovornost za

štetu koja je nastala na predmetu koji je štetu prouzročio,

br.95, str.55-57, Engleska Kuća Lordova, -15. VII 1982.

IZVOZNA DOZVOLA


KUPOPRODAJA CIF

-Dužnost je prodavaocu da preuzme potrebne mjere da dobije

izvoznu dozvolu.

br.10,str. 39-40 Engleski trgovački sud, 9. V 1960.

115

-Izvoznik je obvezan na nabavu dozvole, ali ako je ne može

nabaviti radi više sile, snosi rizik zbog njenog uskraćenja

samo ako je to izričito ugovorom odredjeno.

br.7,str. 49-52, Vanjsko-trgovinska arbitražna komisija,

Moskva, 19.V1 1958.

-Zabrana izvoza predstavlja slučaj više sile, te prodavalac

nije odgovoran za štetu nastalu neizvršenjm ugovora.

br.5, str. 51-54, Engleski trgovački sud, 20.II1 1959.

-Kod kupoprodaje CIF kupac je dužan suradjivati s prodavaocem

u pribavljanju podataka potrebnih za izdavanje izvozne

dozvole.

br.4,str. 26-27, Apelacioni sud, London, 26,VI 1958.

JAMČEVNO PISMO


-KUPOPRODAJA C & F – Banka ima pravo tražiti od prodavaoca C &

F jamčevno pismo, ako honorira teretnicu protivno uvjetima

akreditiva.

br.11, str. 46-48, Apelacioni sud, Paris, 21.I.1960


Jamčevno pismo ne može se ni u jednom slučaju suprotstaviti

primaocu. Brodar, zapovjednik broda i krcatelj solidarno

odgovaraju primaocu za robu prema stanju u teretnici, ako je

čista teretnica izdana u zamjenu za jamčevno pismo.



ODGOVORNOST IZDATNIKA

-Jamac je odgovoran kako za namirenje osnovnog duga, tako i za

kamate i arbitražne troškove. On ne odgovara za nastale

kamate nakon donošenja arbitražne odluke do dana podnošenja

tužbe, jer to ne predstavlja naručiteljevu obvezu za koju je

izdana garancija.

br.57,str. 66-69, Engleski prvostepeni sud, 1972.

116

-Sud ne priznaje brodarovu tužbu protiv izdatnika jamčevnog

pisma, ako je to pismo dobio za izdavanje čiste teretnice,

znajući da podaci u teretnici ne odgovaraju činjeničnom

stanju. To je slučaj kad je izdao teretnicu "ukrcano'' za

teret koji nije ukrcao na brod, a ni primio na ukrcaj.

Jamčevno pismo se priznaje kad brodaru nije bilo moguće

utvrditi da li je izjava. krcateljeva, koja se unosi u

teretnicu, točna.


23.V 1972.

Jamčevno pismo ne može se ni u jednom slučaju suprotstaviti

primaocu. Brodar, zapovjednik broda i krcatelj solidarno

odgovaraju primaocu za robu prema stanju u teretnici, ako je

čista teretnica izdana u zamjenu za jamčevno pismo.



121

-

- Nastup propusta glavnog dužnika - Banka traži isplatu

duga ostvarenjem jamstva - Izdatnici garancija prigovaraju

banci da je nemarno izvršavala svoje obveze kao mortgagee -

Traže odgodu izvršenja garancije i ističu protuzahtjeve

prema banci,

br, 113-114, str. 126--131, Engleski Apelacijski sud, 9. i 10.

VI. 1986.


-Ako su položene bankovne garancije inozemne banke dovoljne za

pokriće ukupnih tražbina za koje je određena privremena

mjera zaustavljanja broda, sud će ukinuti tu privremenu

mjeru ako su ispunjena dva uvjeta: a). da su te garancije

raspoložive i prenosive u korist vjerovnika i b). da držva

na čijem su teritoriju položene garancije postupa na jednak

način prema garancijama položenima na području Republike

Hrvatske,

br. 149-152, str. 125-128. Visoki Trgovački sud Republike

Hrvatske, VI-Pž-3261/95-2, 24. listopad 1995.

-Nakon što je protivnik osiguranja položio odgovarajuće

jamstvo i sud, posljedično tome, ukinuo ranije određenu

privremenu mjeru, odlučivanje o prigovoru protivnika

osiguranja podnijetom prije polaganja jamstva je

bespredmetno. U tom slučaju, ukidanje jamstva protivnik

osiguranja može predložiti tijekom parničnog postupka.

117

br. 149-152, str. 141-144. Visoki trgovački sud Republike

Hrvatske, II-Pž-2589/96-2, 14 siječnja 1997.

-Ako protivnik osiguranja-brodograditelj, prema ugovoru o

gradnji broda, nije ovlašten raspolagati brodom, šteta koju

on trpi zbog određivanja privremene mjere zabrane otuđenja

ili drugog raspolaganja brodom u gradnji je neznatna. U tome

slučaju predlagatelj osiguranja ne mora dokazati opasnost da

će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili

znatno otežati naplatu tražbine. - O vjerojatnosti

postojanja predlagateljeva potraživanja prosuđuje se

prvenstveno prema odredbama ugovora o gradnji broda,


Hrvatske, VI-Pž-1967/96-2, 6 rujna 1996.

JAVNA SMETNJA


Javna smetnja postoji jer su plovne vode jednake javnim

putevima, i jer je ulje isteklo nepažnjom i prouzročilo

posebnu, izravnu i značajnu štetu.

br.19, str. 42-45, Vrhovni sud Novog Južnog Walesa

/Australija/, 8.IV 1965.

KABLOVI


Za oštećenje kabela koji ne spada u osnovno sredstvo poduzeća

luke ne primjenjuju se propisi Uredbe o redu u lukama, nego

načela Konvencije o zaštiti podmorskih kablova od 1884.

godine.


Brodar ne odgovara za oštećenje podmorskog kabla prouzrokovano

sidrenjem, ako je sidrenje izvršeno bez krivnje članova

posade. Brodar ne odgovara ni u slučaju da je do sidrenje

došlo radi iznenadnog zatajenja stroja.

br.35, str. 55, Trgovački sud, Sete, 18.X 1966.

KALO


118

Transportni kalo ravna se prema običajima ili propisima luke

iskrcaja.



Ako se šteta na teretu kreće u granicama transportnog kala,

brodar ne mora dokazati uzrok manjka.

br.25, str. 68-69, Kasacioni sud Francuske, 16.VII 1964.

Prijevozni kalo priznaje se prema običajima luke iskrcaja.


U slučaju manjka robe kod prijevoza kamionom odbija se samo

onaj kalo koji je stvarno nastao, a ne i onaj koji je

teoretski mogao nastati.


Kod utvrđivanja stvarnog kala uzima se u obzir kao baza roba

koja je stigla na odredište.


VINO - Transportni kalo za vino iznosi 0,50%.


SUMPORNI SUBLIMAT - Transportni kalo za sumporni sublimat

uvrećan u papirnate vreće iznosi 1%.


KAMATE


Zakonske kamate mogu se zahtijevati tek od dana kad se

presudom tačno utvrdi dugujuća svota.


KAMIONSKI PRIJEVOZ


VOZARINA - PRIMALAC

-Za obavljanje kamionskog prijevoza ne postoji obavezna

tarifa, ali postoji poslovni običaj da transportna poduzeća

na relacijama koje teku paralelno sa željezničkim prugama

119

zaračunavaju vozarinu po željezničkoj tarifi. Preuzimanjem

pošiljke primalac stupa u neposredni odnos s vozarom.

br.7 , 33 , Viši privredni sud , NRH, ll.VI 1960 .

SLAGANJE TERETA.

-Vozar kamiona odgovara za pravilno slaganje tereta, iako je

slaganje izvršio pošiljalac.

br.10,str.29, Viši privredni Sud NRH 5.IV 1961

VOZARINA

-Klauzula u ugovoru da će vozarinu platiti primalac ne

isključuje vozarevo pravo da traži naplatu vozarine i od

pošiljaoca. Ipak, vozar mora prvenstveno pokušati naplatu od

primaoca, ali ne mora svaki put retenirati robu. Primalac, i

ako preuzimanjem robe prima na sebe obvezu da će platiti

vozarinu u smislu tovarnog lista, ipak može staviti prigovor

na njenu visinu. Primaoca ne obvezuje vozarina navedena u

tovarnom listu, ako je ona unešena protiv principa poštenja

i savjesnosti. Činjenica da su stranke koje su sklopile

ugovor o prijevozu, za obračun visine vozarine citirale

željezničku tarifu, ne isključuje mogućnost dokaza da je

medju njima ugovorena vozarina u paušalnom iznosu.

br.12,str. 30-32, Viši privredni sud NRH, 14.XI 1961.

NADLEŽNOST SUDA -Za utvrdjivanje nadležnosti suda u odnosu na

inozemne osobe smatra se da je obveza nastala u mjestu gdje

je sklopljen ugovor. Kao mjesto izvršenja smatra se mjesto

utovara ili mjesto istovara. Za odredjivanje nadležnosti

mjerodavan je i okvirni ugovor.

br.2, str. 34-35, Viši privredni sud NRH, 8.XI 1961.


DANGUBNINA - Klauzula kupoprodajnog ugovora, da će se na

kamionski prijevoz primijeniti željeznička tarifa za

vozarinu, ne odnosi se, ukoliko nije izričito drukčije

ugovoreno, i na tarifu za dangubu kamiona. Dangubnina se ne

mora obračunati prema željezničkim tarifama.

br. 18, str.20-21, Viši privredni sud SRH, 4.II 1964.

HLADNJAČE - Za štetu na robi koja se prevozi hladnjačama vozar

odgovara ako ne dokaže da je poduzeo sve potrebne mjere za

čuvanje robe, ili da je postupio prema uputama koje je dobio

od pošiljaoca. Izjava šofera o urednom postupanju nije sama

po sebi dovoljan dokaz.

br.18, str.24-27, Viši privredni sud SRH, 18.III 1963.

120

LEGITIMACIJA ZA NAKNADU ŠTETE - Za naknadu štete legitimiran

je primalac robe, a pošiljalac samo na temelju cesije

primaoca.


ODGOVORNOST VOZARA - Autotransportno poduzeće koje primi nalog

za prijevoz robe odgovara kao vozar, premda izvršenje

prijevoza povjeri drugoj osobi.

br.17, str.23-24, Viši privredni sud NRH, 7.XI 1962.

Vozar odgovara za štetu na teretu prouzrokovanu stanjem

kamiona bez obzira na krivnju. Vozar je kriv ako

upotrebljava kamion za koji se može pretpostavljati da ima

konstrukcionu manu. Takva pretpostavka postoji ako su se

drugi kamioni iste marke, nabavljeni u isto vrijeme, počeli

kvariti.


Vozar odgovara za štetu na robi koja nastane šoferovom

krivnjom. Nije opravdan vozarov prigovor da nije dužan

nadoknaditi štetu zato što pošiljalac nije osigurao robu.


PODVOZAR - Za kvalifikaciju pojma podvozara odlučan je ugovor

između vozara koji je sklopio ugovor o prijevozu i onoga

vozara komu je prijevoz povjeren. Podvozar ima pravo tražiti

od vozara plaćanje one svote koju je s njim ugovorio, a koju

prema ugovoru o prijevozu sklopljenom s pošiljaocem nema

prava naplatiti od primaoca. Podvozar stupa u direktan odnos

s primaocem tereta.

br.21, str. 32-34, Viši privredni sud SRH, 15,VI 1963.

POKVARLJIVA ROBA - Primalac snosi rizik za kvar lako

pokvarljive robe, koji je nastao radi toga što se prijevoz

njegovim znanjem i pristankom izvršio kamionom koji nije

posebno građen za prijevoz odnosne vrsti robe.

br.16, str.17-19, Viši privredni sud NRH, 24.V 1962.

PRIJEVOZNICA - Kao dokaz o izvršenom prijevozu i njegovim

modalitetima služi prijevoznica koju potpiše primalac. Putni

nalog vozarov, koji potpiše primalac, nije sam po sebi

dovoljan dokaz.


PRIMALAC - Osoba koja primi teret svojim potpisom na tovarnom

listu obavezuje korisnika prijevoza.


PRIMJENA PRAVA - Na međunarodni prijevoz robe, ako je mjesto

ukrcaja ili predaje tereta u Jugoslaviji, primjenjuje se

121

Konvencija o ugovoru za međunarodni prijevoz robe drumom,

bez obzira da li je i druga država potpisnica Konvencije.


ROK ISPORUKE - Rok isporuke u kamionskom prijevozu ne računa

se prema željezničkim propisima, premda je vozarina

izračunata na osnovi željezničke tarife. Vozar je dužan

izvršiti prijevoz u vremenu koje je za to normalno potrebno,

a mora voziti i noću ukoliko u tom pogledu ne stavi opasku u

tovarnom listu.


ROK ISTOVARA - Primalac mora započeti istovar robe neposredno

nakon njenog prispijeća na odredište, pa ma da je kamion

stigao izvan radnog vremena.


SKLAPANJE UGOVORA - Pošiljalac koji je naveden u prijevoznici

i koji vozaru preda robu na prijevoz sklapa samom predajom

robe vozaru ugovor o prijevozu i ne može se, u svoju korist,

pozivati da s vozarom nije prethodno sklopio ugovor o

prijevozu.

br.18, str.16-17, Viši privredni sud SRH, 5.IV 1963.

Usmeno sklopljen ugovor mijenja se potpisom tovarnog lista

čijem sadržaju primalac nije prigovorio. Kamionski tovarni

list služi i kao isprava za sklapanje ugovora o prijevozu.


SUDAR - Sudar nije uvijek razlog za isključenje odgovornosti

vozara. Vozar će se za sudar osloboditi odgovornosti samo

ako dokaže da je do sudara došlo uslijed okolnosti koje on

nije mogao ni predvidjeti ni spriječiti.


ŠOFER - Šofer je ovlašten sklapati ugovor o prijevozu putem

tovarnog lista.


ŠPEDITER - Ako među strankama iz špediterskog posla nije

izričito ugovoreno po kojoj vozarinskoj stavci će špediter

ugovoriti s vozarom vozarinu, on je dužan ugovoriti po

običajnoj vozarinskoj stavci. Nije uobičajeno u kamionskom

prijevozu ugovaranje po tarifnoj stavci koja se primjenjuje

u željezničkom prijevozu za denčane pošiljke. Mora ugovoriti

najjeftiniju vozarinsku stavku uzimajući u obzir i zavisne

troškove.


VOZARINA - Primalac teret dužan je platiti vozarinu bez obzira

da li je vozar s robom predao i vozni list iz kojega za

122

primaoca proizlazi dužnost plaćanja vozarine. Na pravo

vozara na naplatu vozarine ne utječu uvjeti kupoprodajnog

ugovora.


Kod prijevoza kamionom uobičajena vozarina je ona koja bi za

odnosnu relaciju odgovarala željezničkim tarifama,

dodavajući i ušteđene troškove postignute prijevozom

kamionom, a i prema prilikama još jedan iznos, koji nije

pretjerano visok.

br.17, str.16-18, Viši privredni sud NRH, 21.IX 1962.

Pošiljalac je dužan platiti vozarinu ako je u prijevoznici

navedeno da je on plaća.


Dužnik iz prijevoznog ugovora mora udovoljiti svojoj obvezi na

temelju vjerovnikove fakture i bez originalnih isprava

kojima se dokazuje zahtjev, ako dužnik ne prigovara

činjeničnom stanju na kojem se vjerovnikov zahtjev osniva.


Odnosi između kupca i prodavaoca nisu odlučni za stranke iz

prijevoznog ugovora. Primalac iz prijevoznog ugovora koji

primi robu od vozara i potpiše prijevoznicu u kojoj je

navedena klauzula da primalac plaća troškove prijevoza,

dužan je te troškove platiti, bez obzira što prema

kupoprodajnom ugovoru nije obvezan primiti robu.


Za dužnost plaćanja vozarine ne primjenjuju se pravna pravila

bivših trgovačkih zakona, nego načela Međunarodne konvencije

o prijevozu robe cestom /CMR/. Primalac primitkom robe i

tovarnog lista preuzima i dužnost plaćanja vozarine.

Pošiljalac je dužan platiti vozarinu samo ako se na to

izričito obavezao ili ako je primalac odbio primiti robu.


Na prijevoz kamionom primjenjuju se željezničke tarife, ali

nije uobičajeno da se primjenjuju tarife za denčane

pošiljke.


ZAKAŠNJENJE - Naknada štete za zakašnjenje ne može prijeći

visinu vozarine. Primalac koji je angažirao radnu snagu za

iskrcaj kamiona, ima pravo, u slučaju zakašnjenja kamiona na

naknadu štete samo do visine jednog dana čekanja.


123


ČEKANJE NA CARINARNICI - Vozar ima pravo otputovati s robom

čim je ona utovarena, ako u tom pogledu ne dobije od

pošiljaoca drugačiji nalog. Vozar kojega pošiljalac nije

upozorio da ne otputuje s robom neposredno nakon utovara da

bi se izbjeglo čekanje za carinjenje robe, ne snosi štetne

posljedice čekanja radi carinjenja, pa i pod pretpostavkom

da je vozaru bilo ili moralo biti poznato da će na granicu

doći u dane kada carinarnica ne radi.


MANJAK TERETA - Ako se manjak tereta utvrđuje prema kapacitetu

kamiona-cisterne i specifične težine robe, ove činjenice

moraju se utvrditi dokazima.


NADLEŽNOST SUDA - Osim suda opće mjesne nadležnosti na sporove

radi naknade štete iz ugovora o prijevozu stvari nadležan je

i sud mjesta gdje se roba morala predati. Ta se nadležnost

odnosi i na osiguratelja koji je isplatom osigurnine stupio

na mjesto primaoca.


ODGOVORNOST ZA ŠTETU PROUZROKOVANU SLABIM PAKOVANJEM ROBE - Za

ovu štetu isključivo je odgovoran pošiljalac.


ODGOVORNOST VOZARA - Okolnost što imalac prava nije osigurao

robu, ne oslobađa vozara odgovornosti za manjak, oštećenje

ili gubitak robe.


Vozar je dužan nadoknaditi imaocu prava i posredničku

proviziju za oštećenu ili izgubljenu robu.


Vozar se može ugovornim klauzulama obvezati da će nadoknaditi

štetu za koju po zakonu nije odgovoran.


Vozar odgovara za pravilno slaganje, pričvršćivanje i

osiguranje robe u kamionu. On je ovo dužan izvršiti u

granicama mogućnosti s obzirom na stanje robe u kakvom ju je

primio na prijevoz. Ako je šteta nastala dijelom zbog slabog

stanja, a dijelom zbog slabog osiguranja robe u vozilu,

vozar odgovara razmjerno šteti koja je prouzrokovana

nedovoljnim osiguranjem.


124

Vozar ne odgovara za štetu prouzrokovanu stanjem robe koju je

primio na prijevoz.


Vozar odgovara za štetu prouzrokovanu slabim stanjem kamiona.


Vozar odgovara za štetu prouzrokovanu slabim stanjem vozila.


Vozar odgovara za stanje kamiona po načelu uzročnosti.


Vozar se ne može osloboditi odgovornosti za utovar tereta, ako

tom utovaru nije prigovorio i prigovor unio u tovarni list.


Vozar ne odgovara za kvar mesa koji je prouzrokovan

nedovoljnim zamrzavanjem prilikom utovara.


Vozar se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je roba bila

slabo pakovana i ako učini vjerojatnim da je šteta nastala

iz ovoga razloga. Vozar će pod ovom pretpostavkom ipak

odgovarati ako korisnik prijevoza dokaže da šteta nije

nastala radi nepravilnog pakovanja.


Vozar u cestovnom transportu oslobađa se odgovornosti ako

dokaže da je roba bila slabo pakovana, i ako učini

vjerojatnim da je šteta nastala iz ovoga razloga. Vozar će

ipak odgovarati ako korisnik prijevoza dokaže da šteta nije

nastala radi nepravilnog pakovanja.


Vozač kamiona nije dužan kontrolirati da li je roba pravilno

pakovana. I ako pristane preuzeti robu na prijevoz koja je

nedovoljno pakirana, s time ne obvezuje vozara na naknadu

štete.


Ako je vozar primio na prijevoz robu upakovanu u očito

nepodesnoj ambalaži, odgovoran je za štetu koja iz toga

razloga bude prouzrokovana, ukoliko se nije, prilikom

preuzimanja robe na prijevoz, ogradio od ovoga uzroka štete.


Vozar se ne može pozivati na slabo stanje ambalaže ako ju je

prije utovara pregledao, a pošiljalac upotrijebio ambalažu

kojoj vozar nije prigovorio.


125

Pošiljalac nije dužan upozoriti vozara da se radi o

specijalnoj namjeni tereta, pa je vozar obavezan i bez toga

postupati s teretom dužnom pažnjom.


PRETEG VOZILA - Pošiljalac jamči vozaru za tačnost podataka o

težini robe. Unatoč tome vozar je dužan upotrebom dužne

pažnje utvrditi da li je vozilo preopterećeno. To može

učiniti i tokom putovanja. Vozar ima pravo na naknadu štete

prouzrokovane pretegom vozila, ali u visini koja bi nastala

da je upotrijebio dužnu pažnju prilikom utovara robe. Vozar

nema prava zaračunati dodatak na vozarinu zbog pretega

vozila.


PREUZIMANJE ROBE - Ako se roba preuzme od vozara bez protesta

u propisanom roku, pretpostavlja se, do protivnog dokaza, da

je primljena onako kako to proizlazi iz tovarnog lista.


Skladištar je ovlašten na tovarnom listu svojim potpisom

potvrditi primitak robe od vozara.


Primaočev skladištar koji u skladištu potvrdi da je od vozara

preuzeo robu obavezuje primaoca prema vozaru.


Osoba koja je ovlaštena da od vozara preuzme robu, ovlaštena

je po zaposlenju (Uzanca br.4. O.U.) davati izjave kojima

obvezuje primaoca iz ugovora o prijevozu.


Vozar je dužan prilikom preuzimanja robe na prijevoz utvrditi

tačnu težinu tereta, a sud nije dužan provoditi dokaz o

tačnosti vaganja.


PRIJEVOZNICA - DOKAZNA SNAGA - Činjenica što je primalac

primio robu i prijevoznicu bez prigovora ne isključuje

mogućnost da imalac prava dokaže na drugi način da je robu

od vozara primio u oštećenom stanju.


Ako vozar tvrdi da podaci uneseni u prijevoznicu koju nije

potpisao pošiljalac odgovaraju uvjetima zaključenog ugovora,

mora to dokazati dužnim dokaznim sredstvima.


126

PRIMALAC - Kao primalac smatra se ona osoba koja je kao takova

navedena u tovarnom listu, bez obzira da li je ona i stvarni

primalac robe.


Primalac nije ovlašten, na štetu vozara, samovoljno mijenjati

uvjete ugovora zaključenog između pošiljaoca i vozara.


Primalac preuzimanjem robe stupa u ugovorni odnos s vozarom

prema sadržaju ugovora koji su sklopili vozar i pošiljalac.


PRIMJENA PRAVA - Na prijevoz stvari cestom i unutarnjem

prijevozu primjenjuju se odredbe CMR-a.


U nedostatku pozitivnih propisa, na prijevoze u cestovnom

saobraćaju s motornim vozilima primjenjuje se CMR

konvencija.


U nedostatku pozitivnih propisa za prijevoz robe kamionom u

cestovnom saobraćaju u SFRJ primjenjuju se odredbe CMR

konvencije.


Na prijevoz robe kamionom primjenjuju se pravna pravila bivših

trgovačkih zakona.


U nedostatku pozitivnih propisa na prijevoz robe kamionom u

granicama SFRJ primjenjuje se Međunarodna konvencija o

ugovoru za prijevoz robe cestom.


Na prijevoz robe cestom u nedostatku pozitivnih propisa

primjenjuje se CMR konvencija.


Na unutarnji prijevoz robe cestama primjenjuje se Međunarodna

konvencija o prijevozu robe cestom.


Na prijevoz kamionom primjenuje se u nedostatku pozitivnih

propisa Međunarodna konvencija o ugovoru za prijevoz robe

cestom.


127

U nedostatku pozitivnih propisa na prijevoz robe kamionom i u

unutrašnjem prijevozu primjenjuje se Međunarodna konvencija

o ugovoru za prijevoz robe cestom.


ROK ISPORUKE - Ako među strankama nije ugovoren rok isporuke,

isporuka se mora izvršiti u primjerenom roku. Primjereni rok

iznosi prosječno 40 km na sat, računajući dnevno 16 sati

vožnje, i to po autoputu.


Vozar je dužan izvršiti prijevoz u ugovorenom roku, a ako taj

rok nije ugovoren, tada u vrijeme koje se može priznati

urednom vozaru. Vozar ne odgovara za zakašnjenje ako je u

pogledu održavanja roka isporuke upotrijebio dužnu pažnju.


SKLAPANJE UGOVORA - Ako vozar izvrši ugovor koji je sklopio

njegov punomoćnik, ne može se pozivati na okolnost da mu

sadržaj ugovora nije bio poznat.


Šofer je ovlašćen, po svom položaju, sklapati ugovore o

prijevozu pod redovnim uvjetima.


ŠTETA PROUZROKOVANA ZAKAŠNJENJEM - Ne postoji šteta

prouzrokovana zakašnjenjem robe koja je određena za prodaju

na tržnici, ako su prilike na tržnici bile iste u vrijeme

kad je roba trebala stići i kad je stvarno stigla.


TOVARNI LIST - Da bi se tovarnim listom dokazalo postojanje

ugovora o prijevozu sklopljenog između pošiljaoca i vozara

za kojega pošiljalac tvrdi da je radio u svojstvu podvozara,

potrebno je da je pošiljalac potpisao tovarni list.


Za postojanje ugovora o prijevozu nije potrebno izdavanje

tovarnog lista.


Tovarni list nije ugovor o prijevozu, nego služi kao dokaz pod

kakvim je uvjetima ugovor o prijevozu sklopljen.


Ako se klauzule ugovora o prijevozu, koji su potpisali vozar i

pošiljalac, ne slažu s klauzulama tovarnog lista, kojeg je

potpisao samo vozar, ili u njegovo ime šofer kamiona,

prednost imaju klauzule ugovora o prijevozu.


128

Smatra se da u tovarnom listu navedena težina odgovara težini

primljenoj na prijevoz, ako vozar ne prigovori težini robe

navedene u tovarnom listu.


Ako vozar prilikom preuzimanja robe na prijevoz ne unese u

tovarni list opasku da je pakovanje nepravilno,

pretpostavlja se, dok vozar protivno ne dokaže, da je roba

bila uredno pakovana. Vozar nije dužan otkloniti prijevoz

slabo upakovane robe, a niti je dužan u tovarnom listu

navesti opasku da je roba slabo pakovana.


UTOVAR ROBE - Vozač je dužan kontrolirati da li je roba

propisno utovarena s obzirom na sigurnost saobraćaja i

vozila.


VOZAR I PODVOZAR - Podvozar stupa u pravnu poziciju vozara i

za njega je u pogledu visine vozarine mjerodavno ono što su

ugovorili pošiljalac i glavni vozar.


VOZARINA - Primalac koji primi od vozara robu s voznom

ispravom dužan je vozaru platiti vozarinu koja proizlazi iz

vozne isprave, a ima pravo staviti prigovor da vozarina u

ispravi ne odgovara zaključenom ugovoru o prijevozu. Ako je

vozarina ugovorena paušalno u unaprijed utvrđenom iznosu,

vozar ima pravo na ugovorenu vozarinu bez obzira koliko je

tereta ukrcano na kamion.


Primalac koji primi robu od vozara, dužan je vozaru

nadoknaditi troškove prijevoza, bez obzira da li je ugovor o

prijevozu zaključio vozar koji je vršio prijevoz ili neka

druga osoba. Ovo stoga što primalac primitkom prijevoznice i

robe bez prigovora stupa u ugovorni odnos s vozarom koji je

izvršio prijevoz.


Primalac koji primi robu dužan je platiti onu vozarinu koju je

pošiljalac ugovorio s vozarom. Primalac ne može vozaru

staviti prigovor da je pošiljalac ugovorio vozarinu veću od

one koja proizlazi primjenom željezničkih tarifa.


Primalac koji preuzima robu i tovarni list dužan je platiti

iznose koji su navedeni u tovarnom listu. Nije dužan platiti

vozarinu za koju je u tovarnom listu navedeno da ju plaća

pošiljalac.

129


Primalac koji primi robu i tovarni list bez prigovora dužan je

platiti vozarinu prema sadržaju tovarnog lista.


Ako pošiljalac zahtijeva od vozara da nakon zaključenja

ugovora preveze robu na drugoj relaciji od ugovorene, a

vozar za takav prijevoz zahtijeva vozarinu na temelju veće

vozarinske stavke, ne može se raditi o povredi poštenja i

savjesnosti od vozarove strane, jer se za njega dužim

vraćanjem praznog vozila povećavaju prijevozni troškovi.


Primalac je dužan preuzimanjem robe isplatiti iznos naveden u

prijevoznici pod pretpostavkom da je taj iznos unesen u

skladu s ugovorom.


Vozar nema prava za ugovorenu a neutovarenu količinu robe

tražiti plaćanje vozarine, ako je na ovaj način neiskorišćen

kapacitet vozila vozar iskoristio za utovar druge robe.


Ako je pošiljalac ujedno i primalac robe, a visina vozarine

nije ugovorena, imalac prava dužan je platiti primjerenu

vozarinu. Ukoliko je primalac osoba različita od pošiljaoca,

primalac je dužan platiti u ime vozarine samo onaj iznos

koji je naveden u prijevoznici koju je primalac potpisao.

Ako je roba prevezena bez prijevoznice, primalac koji nije i

pošiljalac nije dužan platiti vozarinu. Pod ovom

pretpostavkom dobrovoljno plaćanje dijela vozarine ne stvara

za primaoca obvezu da plati i neisplaćeni ostatak.


Ako je ugovoreno da vozarinu plaća pošiljalac, ta klauzula, po

mogućnosti, mora biti navedena u tovarnom listu.


Vozarinu može platiti i treća osoba koja nije ni primalac ni

pošiljalac, ali se ona mora u tom smislu izričito obavezati.


Ako je u tovarnom listu navedeno da vozarinu plaća pošiljalac,

zahtjev za naplatu vozarine od pošiljaoca ima samo prvi

vozar, a ne i podvozar ako mu pravo naplate nije i cedirano.


Uglavak da vozarinu plaća primalac smatra se redovnim uvjetom

ugovora. Ako su se stranke sporazumjele da vozarinu plaća

130

primalac, vozar ne može zahtijevati od pošiljaoca da mu

plati vozarinu.


Primalac mora platiti iznose koji proizlaze iz tovarnog lista

i ne može se pozivati na okolnosti da je on s pošiljaocem -

svojim prodavaocem ugovorio jeftiniji način prijevoza.


Vozar nema prava od primaoca zahtijevati plaćanje vozarine

koja je navedena u prijevoznici, premda je primalac robu

primio, ako je u prijevoznici navedeno da vozarinu plaća

treća osoba.


Vozarinu za izvršeni dio putovanja dužan je platiti pošiljalac

i ako je u ugovoru navedeno da će je platiti primalac, ako

je primalac odbio preuzimanje robe radi toga što pošiljalac

nije izvršio svoju obavezu.


Pošiljalac je dužan platiti vozarinu ako se na to obvezao.


Primalac prilikom preuzimanja robe nije dužan platiti vozarinu

za koju je u tovarnom listu navedeno da ju plaća treća

osoba.


Nije opravdan vozarov prigovor da vozarinu mora platiti

primalac jer da tovarni list nije potpisala osoba koja je u

toj ispravi navedena kao platac vozarine.


Primalac koji primi robu s tovarnim listom dužan je platiti

vozarinu koja je u toj ispravi navedena.


Primalac koji primi robu zajedno s tovarnim listom dužan je

platiti vozarinu iako o dužnosti plaćanja vozarine u

tovarnom listu ništa nije navedeno, ako je tu obavezu

preuzeo u ugovoru o prijevozu.


Primalac koji od vozara primi robu na temelju tovarnog lista

potpisanog od pošiljaoca i vozara mora platiti vozarinu i

druge iznose na koje vozar ima pravo, a koji su u tovarnom

listu navedeni.


131

Primalac koji prima robu od vozara mora platiti iznos vozarine

naveden u tovarnom listu ako taj iznos odgovara ugovoru

zaključenom između pošiljaoca i vozara. Pod ovim uvjetom

primalac se ne može pozivati na to da je on vozara

obavijestio da ne pristaje na povećanje vozarine preko

određenog iznosa.


Ako se prijevoz vrši “usput” tarifa propisana od strane vozara

ne može biti uobičajena vozarina, već mora biti niža.

br.39, str. 29-30, Viši privredni sud SRBiH, 15.I 1968.

Primalac koji primi robu i potvrdi tovarni list dužan je

platiti ugovorenu ili uobičajenu vozarinu.


Naručitelj prijevoza koji bez prigovora primi od vozara

prijevoznicu, dužan je platiti vozarinu koja pada na njegov

teret uz prijevoznicu.


Iznos vozarine koji je naveden u tovarnom listu primalac može

pobijati dokazom da je vozarina drukčije ugovorena.


Okolnost što je u prijevoznici naveden iznos vozarine ne

isključuje pravo zainteresirane stranke da dokaže da je

iznos vozarine drukčije ugovoren, a u prijevoznicu pogrešno

unesen.


Klauzule kupoprodajnog ugovora na temelju kojih se između

kupca i prodavaoca regulira pitanje plaćanja vozarine vozara

ne obavezuju.


Vozar nema prava na vozarinu za robu koju je primio na

prijevoz, a nije ju uručio primaocu.


Ukoliko nije drukčije ugovoreno, vozarina se obračunava prema

željezničkoj tarifi.

br.39, str. 28-29, Okružni privredni sud, Sarajevo, 10.XI

1967.

Radnik koji istovaruje robu i potvrđuje njezin primitak nije

ovlašćen, bez posebne punomoći, obvezivati imaoca prava na

vozarinu veću od uobičajene.

br.39, str. 28-29, Okružni privredni sud, Sarajevo, 10.XI

1967.

132

Ukoliko vozarina nije ugovorena, ona se određuje prema

uobičajenoj visini. Pod uobičajenom vozarinom smatra se

vozarina prema tarifi koju propisuje vozar.


Između kupoprodajnog ugovora i ugovora o prijevozu nema

nikakve pravne veze, pa se vozar ne može pozivati,

zahtijevajući da mu kupac plati vozarinu, na klauzule

kupoprodajnog ugovora prema kojima kupac plaća vozarinu.


U nedostatku tovarnog lista za dužnost plaćanja vozarine

mjerodavne su klauzule zaključnice.


Klauzule zaključnice, prema kojima vozarinu plaća primalac, ne

obavezuju primaoca koji na njih nije pristao.


ZAPISNIK O ŠTETI - Primaočev zapisnik o šteti koji je

sastavljen u njegovom skladištu, a u kojemu se samo navodi

koliko je robe oštećeno i iz kojih tovarnih listova, nije

dokaz da je šteta nastala tokom prijevoza.



VOZARINA

– Vozar pod okolnostima prekida prijevoza zbog zaledjene ceste

i vraćanja tereta zbog tog razloga po nalogu pošiljaoca u

otpravno mjesto nema prava na vozarinu jer nije izvršio

prijevoz, a razlog više sile u ovom pogledu njega pogadja.

Nasuprot tome pripada vozaru vozarina za vraćanje robe u

mjesto otpreme.

br.57 , 49-50, Viši privredni sud SRH, XIX-Sl-895/72-2 ,

5.IX 1972.

- Kad se prijevoz robe vrši cestovnim motornim vozilima a

vozarina nije ugovorena, na obračun vozarine primijenit će

se željeznička tarifa, ako se prijevoz vrši na relaciji na

kojoj postoji željeznička pruga. U koliko stranke nisu

izričito ugovorile primjenu odredjenog tarifnog razreda,

primijenit će se najniži tarifni razred. Okolnost što je

prijevoz cestovnim motornim vozilima obavljen eventualno

brže nego u roku za isporuku predvidjenom u željezničkom

saobraćaju, ne znači da cestovni vozar ima pravo na

zaračunavanje brzovozne ili ekspresne željezničke tarife.


3.XI 1972

133

- Ako je u kamionskom tovarnom listu navedeno da primalac

plaća vozarinu po željezničkoj tarifi, a vozar u tovarni

list unese veći iznos vozarine nego što proizlazi iz

željezničke tarife, primalac ima pravo zahtijevati da

vozarinu plati prema željezničkoj tarifi, premda prilikom

preuzimanja robe nije stavio ogradu na iznos vozarine

navedene u tovarnom listu.

br.56,str. 31-32, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-298/72,

21.IV 1972.

- Ukoliko iz tovarnog lista ne prizlazi drukčije , vozarinu je

dužan platiti primalac koji je naveden u tovarnom listu.

Osoba koja je od vozara primila robu i uskladištila ju u ime

primaoca nije primalac u odnosu na vozara i nije dužna

platiti vozarinu. Vozarinu nije dužan platiti vozarov agent

koji je sklopi ugovor o prijevozu, ako svojim postupkom nije

vozaru prouzrokovao štetu. .


24.XII 1971.

- Navod u tovarnom listu, da vozarinu plaća pošiljalac, može

se pobijati dokazom da je izmedju naručitelja prijevoza

pošiljaoca i vozara ugovoreno, pa i usmeno, da će vozarinu

platiti primalac - podvozar, koji na temelju vozarovog

naloga prevozi robu, a obavezan je prema korisnicima

prijevoza na uvjete ugovora koje je zaključio vozar.

br.53,str. 45-47, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-630/1l,

11.XI 1971.

- Primalac koji preuzima robu i tovarni list, te potvrdi

primitak robe dužan je vozaru platiti vozarinu. Za ovu

primaočevu dužnost neodlučna je okolnost da je primalac kao

kupac s prodavaocem - pošiljaocem ugovorio da će vozarinu

platiti prodavalac -pošiljalac.


10.XI 1971.

- Vozaru je vozarinu dužno platiti poduzeće koje je s njime

sklopilo ugovor o prijevozu na temelju kojeg ugovora je

prijevoz izvršen, pa makar se radilo i o robi koja pripada

pogonu koji se iz toga poduzeća izdvojio.


l0.VIII 1971.

- Vozarinu je dužan platiti primalac koji je naveden u

tovarnom listu. Vozarinu nije dužan platiti kupac robe -

krajnji korisnik koji u tovarnom listu nije naveden kao

primalac. Naručitelj prijevoza nije dužan platiti vozarinu

ako je vozar nije naplatio od primaoca. Ovo ni pod

pretpostavkom da je u posebnom sudskom postupku koji se

134

vodio izmedju vozara i primaoca vozar bio odbijen sa svojim

tužbenim zahtjevom, a iz razloga koje sud koji raspravlja o

zahtjevu vozara prema naručitelju prijevoza ne smatra

osnovanim, ako se tužitelj - vozar protiv navedene presude

nije žalio. Obaveza kupca data naručitelju da će on platiti

vozarinu za vozara nije relevantna.

br.50,str. 3O-32, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-ll47/69-2,

29.IX 1969.

- Primalac koji od vozara primi robu i tovarni list dužan je

vozaru platiti vozarinu premda s njime nije sklopio ugovor o

prijevozu.

br.51,str. 37-38, Okružni privredni sud, Novi Sad, 2718/69,

9.XII 1969.

- Ako je u tovarnom listu navedeno da se vozarina obračunava

na osnovi željezničke tarife, primalac ima pravo prigovoriti

vozaru da iznos vozarine naveden u tovarnom listu nije

obračunat prema željezničkoj tarifi. Ovo i pod pretpostavkom

da prilikom preuzimanja robe primalac nije prigovorio vozaru

da je vozarinu pogrešno obračunao.

br.54,str. 24-25, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-298/72-2, -

21.IV 1972.

- Ako je u tovarnem listu navedeno da vozarinu plaća

pošiljalac, onda vozar cestovnim motornim vozilima, koji sam

ne tvrdi da sadržaj tovarnog lista ne odgovara ugovoru

zaključenom izmedju njega i pošiljaoca, ne može osnovano

tražiti plaćanje vozarine od primaoca, iako je primalac

potvrdio uredan primalac robe i tovarnog lista bez bilo

kakvih ograda.


14.XII 1972.

- Načelo je transportnog prava da vozaru plaća vozarinu

primalac. Stoga ako pošiljalac robe i vozar cestovnih

motornih vozila izričito ne ugovore drukčije, vozarinu je

dužan platiti primalac. Naime primitkom robe i tovarnog

lista primalac pristupa transportnom ugovoru pod uvjetima

zaključenim izmedju vozara i pošiljaoca.


18.1 1973.

ČEKANJE KAMION NA UTOVAR – ODGOVORNOST CARINSKIH JAVNIH SKLADIŠTA

- Carinsko javno skladište ne odgovara za čekanje kamiona na

utovar robe, ako se svojem komitentu nije obavezalo da će

utovariti robu. Potvrda službenika javnog skladišta da je

kamion čekao na utovar, pa makar na potvrdi bio utisnut žig

135

skladišta, ne obavezuje sama po sebi skladište da nadoknadi

štetu za čekanje kamiona na utovar.

br.59,str. 45-47, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-1136/72-2 ,

25.XI 1972.

NARUČITELJ PRIJEVOZA

- Kad se ne može utvrditi koja je osoba naručitelj prijevoza

naručiteljem se smatra osoba koja je vozaru predala robu na

prijevoz.

br.51,str. 21-22, viši privredni sud SRH, IV-Sl-556/70,

23.XII 1970.

PASIVNA LEGITIMACIJA POSLOVNOG UDRUŽNJA PRIJEVOZNIH PODUZEĆA PREMA VOZARU

- U slučaju sumnje smatra se da poslovno udruženje prijevoznih

poduzeća koje povjeri izvršenje prijevoza vozaru, u tom

poslu nastupa kao agent. Prema tome udruženje navedenom

vozaru ne odgovara za vozarinu. Vozar svoj zahtjev iz

izvršenog prijevoza može ostvariti od primaoca ili

pošiljaoca.

br.51,str. 21-22, Viši privredni sud SRH, IV-S1-556/70, 23

.XII 1970

POČETAK ISTOVARA

- Za početak toka vremena istovarivanja treba uzeti u obzir

vrijeme kada je kamion mogao doći u mjesto odredišta

računajući kod toga vrijeme potrebno za utovar, čas početka

prijevoza, i vrijeme prijevoza. Primalac nije dužan započeti

istovarivanje ako kamion stigne prije vremena..

br.59,str. 42-44, Viši privredni sud SRH, XIX-Sl-1242/72-2,

31.X 1972.

POČETAK UTOVARA

- Kad vozar dobije nalog da robu preveze odredjenog dana, on

ima pravo započeti utovarivanje u 00,00 sati toga dna.

br.59,str. 42-44 , Viši privredni sud SRH, Sl-1242/72-2 ,

31.X 1972.

ODGOVORNOST VOZARA

- Vozar ne odgovara za štetu prouzrokovanu nepravilnim

slaganjem, ako je robu složio pošiljalac ili osoba koju on

izabere.


16.III 1972.

- Vozar u cestovnom prijevozu ne odgovara za štetu na vozilu

ako je šteta prouzrokvana slabim stanjem ambalaže. Da li je

ambalaža bila ispravna prosudjuje sud po svom slobodnom

uvjerenju.

136


16.III 1972.

- Da bi se vozar oslobodio odgovornosti za štetu na robi koju

prevozi, mora dokazati da je šteta prouzrokovana razlozima

za koje on nije odgovoran. Ti razlozi su viša sila, djelo

ili propust imaoca prava ili prirodna svojstva odnosno mane

robe.

br.58,str. 48-50; Viši privredni sud SRH, XII-P-45/73-14,

23.111 1973.

TOVARNI LIST

- Kamionski tovarni list je dokaz o zaključenom ugovoru o

prijevozu, uvjetima ugovora i primitku robe od vozarove

strane, sve dok se protivno ne dokaže.

br.53,str. 45-47, Viši privredni sud SRH,VI-Sl-630/71, 11.XI

1971.

OVLAŠTENJE ŠOFERU ZA UGOVARANJE VOZARINE

- Premda je šofer punomoćnik vozarov po zaposlenju, on nema

prava ugovarati vozarine koja odstupa od vozarove tarife. To

i pod pretpostavkom da je vozarina ugovorena za prijevoz

kamionom u povratnom putovanju, kad bi kamion, bez

ugovorenog prijevoza, putovao prazan.


24.VIII 1970

UTOVAR TUDJE ROBE OD STRANE NARUČITELJA PRIJEVOZA -

-Naručitelj prijevoza koji dopusti trećoj osobi da u okviru

ugovora koji je on sklopio s vozarom ukrca svoju robu ima

pravo od te treće osobe zahtijevati naplatu vozarine za tako

ukrcanu robu. Nema pravo od vozara zahtijevati da mu on

isplati iznos koji je vozar od te treće osobe naplatio na

ime vozarine koja se odnosi na robu koja je ukrcana na

temelju dopuštenja naručitelja prijevoza.

br.50,str. 42-43, Viši privredni sud SRH,XII-Sl-l183/70-2,

18.XII 1970.

ZASTARNI ROKOVI

- Na medjusobna potraživanja izmedju privrednih organizacija

iz kamionskog prijevoza robe primjenjuju se zastarni rokovi

propisanim Zakonom o zastarjelosti potraživanja, a ne rokovi

predvidjeni ratificiranom Konvencijom o ugovoru za

medjunarodni prijevoz robe cestom (CMR). Odredbe ove

konvencije primjenjuju se analoglo u domaćem cestovnom

saobraćaju samo u onim slučajevima gdje nedostaju

odgovarajući pozitivni zakonski propisi.


5.IX 1972.

137


ODGOVORNOST VOZARA - LOŠE STANJE CESTE - ZAPISNIK O UZROCIMA

ŠTETE - Vozar nije odgovoran za štetu prouzročenu lošim

stanjem ceste, ako je imalac prava pristao da se roba

odnosnim putem preveze, te ako je put od strane nadležnih

organa predan u saobraćaj. Zapisnik u kojem se navodi da je

uzrok šteti loše stanje puta ne može poslužiti kao dokaz,

ako su taj zapisnik sastavile osobe kojima nije moglo biti

poznato u kakvom se stanju nalazio put u vrijeme kada je

oštećena roba prevezena. Vozačev potpis na zapisniku ne

obvezuje vozara, ako se radi o šteti za koju vozar ne

odgovara.


ODGOVORNOST VOZARA - MANJAK ROBE - NAČIN VAGANJA - I kad je

količina robe vagana nepouzdanim načinom, smatra se da je

vaganje bilo točno, ako se ustanovi velika razlika između

količine robe primljene na prijevoz i one koju je vozar

predao primaocu. Nepouzdan je način vaganja kad se vozilo

važe na dijelove u dva navrata.


ODGOVORNOST VOZARA - PAD KAMIONA - Vozar odgovara za štetu na

robi koja je prouzročena padom kamiona iz razloga što je

vozač skrenuo s ceste da izbjegne sudar sa zaprežnim kolima

čiji se konj poplašio.


ODGOVORNOST VOZARA ZA ŠTETU NA ROBI ZBOG ZAKAŠNJENJA - Ako je

vozar prouzrokovao zakašnjenje namjerno ili grubom nepažnjom

odgovara imatelju prava i za izmaklu dobit. Imatelj prava

mora dokazati vozarovu kvalificiranu krivnju. Ne smatra se

da je zakašnjenje nastalo kvalificiranom krivnjom ako je

kamion prošao put u prosjeku s 40 km na sat.

br.67, str. 50-52, Viši privredni sud SR Hrvatske, 12.II 1975.

ODGOVORNOST VOZARA - OPĆENITO - Smatra se da je vozar

primatelju uredno predao robu ako primatelj bez prigovora

potpiše tovarni list. Okolnost da je primatelj stavio opaske

na ispravu iz ugovora o kupoprodaji kao kupac, ne utječe na

pravne odnose iz prijevoznog ugovora, pa tako ni na okolnost

da je roba preuzeta onako kako je navedena u tovarnom listu.


ODGOVORNOST VOZARA - SLUČAJEVI POSEBNIH OPASNOSTI - Među

slučajeve posebnih opasnosti spadaju i staklenke. Vozar ne

odgovara ako učini vjerojatnim da je do loma staklenki došlo

zbog njihovih prirodnih svojstava, a imalac prava tu

vjerojatnost ne pobija.

138


ODGOVORNOST VOZARA - ŠTETA NA TERETU PROUZROKOVANA SUDAROM

VOZILA - OBAVEZNO OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI - Vozar ne

odgovara za štetu prouzročenu sudarom vozila koje nije mogao

spriječiti. Obaveznim osiguranjem od odgovornosti vlasnika

odnosno korisnika motornog vozila nije pokrivena šteta

prouzročena teretu koje odnosno vozilo prevozi.

br.72, str. 37-41, Viši privredni sud SR Hrvatske, 10.VIII

1976.

ODGOVORNOST VOZARA - ODGOVORNOST PRIMATELJA - PRIJEVOZ

KEMIKALIJA - Kod prijevoza kemikalija vozar je dužan dati

točne upute vozaču o identitetu robe koju prevozi. Primatelj

je prilikom preuzimanja te robe dužan interesirati se o

kakvoj robi se radi. Ukoliko vozač primatelju nije naveo

koju je robu dovezao, a primatelj je bez ustanovljenja

identiteta robe istu primio i zbog toga je nastala šteta,

štetu snose u jednakim dijelovima vozar i primatelj.

br.66, str. 62-65, Viši privredni sud SR Hrvatske, 18.XII

1970.

VOZARINA - Primatelj je dužan platiti vozarinu navedenu u

tovarnom listu. Na ovu njegovu obvezu ne utječe činjenica da

je kupac-primatelj kupio preveženu robu pod klauzulom franco

svoje skladište.


Pitanje da li je neka osoba naručila prijevoz i time se

obvezala na plaćanje vozarine, spada u stvarne činjenice, i

presuda suda, kada se radi o sporu male vrijednosti, ne može

se pobijati navodom da je sud netočno utvrdio to činjenično

stanje.

br.72, str. 34, Viši privredni sud SR Hrvatske, 23.VI 1976.

Za vozara je irelevantan ugovor između pošiljatelja i

primatelja s kojim se regulira dužnost snašanja troškova

prijevoza. Vozar da bi bio obvezan prema tom ugovoru, mora

na njega pristati.


Primatelj je dužan platiti vozarinu i kada u tovarnom listu

nije navedeno tko vozarinu plaća. Da bi vozar imao pravo

zahtijevati naplatu vozarine od pošiljatelja, a koju

vozarinu je morao platiti primatelj, mora se pokušati

naplatiti izvršavanjem prava retencije na robi.


I kada se prijevoz vrši na temelju okvirnog ugovora o

prijevozu, zastarni rok za vozarinu svakog međunarodnog

139

prijevoza počinje teći po isteku triju mjeseca od dana

zaključenja ugovora o prijevozu.


MEĐUNARODNI SAOBRAĆAJ - DUŽNOST PLAĆANJA VOZARINE I OSTALIH

TROŠKOVA PRIJEVOZA OD STRANE PRIMAOCA - Da bi vozar imao

pravo od primaoca zahtijevati vozarinu i ostale troškove

prijevoza koji nisu uključeni u vozarinu, uključivši i

dangubninu prilikom istovara, potrebno je da svoje

potraživanje prije predaje robe unese u tovarni list. Ako

vozaru nije poznat iznos potraživanja, dovoljno je da u

tovarni list samo unese opasku o postojanju potraživanja

kojega će iznos naknadno dokazati.


TOVARNI LIST - POPUNJAVANJE - Vozar je dužan ispuniti tovarni

list prema nalogu koji dobije od pošiljatelja. To se odnosi

i na dužnost plaćanja vozarine od strane primatelja.


NEPRAVILNO SLAGANJE TERETA - ODGOVORNOST - Ovlašteniku tereta-

primatelju, za nepravilno slaganje tereta odgovara

pošiljatelj koji je teret nepravilno složio, koja je

okolnost prouzročila oštećenje tereta.


NAKNADA ZA ČEKANJE KAMIONA NA UTOVAR - Ne postoji dužnost

naknade za čekanje kamiona na utovar, ako je slagač

obavijestio zainteresirane da utovar neće uslijediti

ugovorenog dana, već sutradan, i na temelju te obavijesti

kamioni su otišli s mjesta utovara.


ISKRCAJ TERETA IZ KAMIONA NA OBALU - ŠTETA - ODGOVORNOST -

Lučki slagač i cestovni vozar solidarno odgovaraju za štetu

koju skrivi lučki slagač prilikom iskrcaja tereta iz kamiona

na obalu. Ako se slagač priznao odgovornim za štetu, za tu

istu štetu vozar ne odgovara.


KAVA - TRANSPORTNI KALO


TRANSPORTNI KALO - Transportni kalo u pojedinim lukama.

br.14, str.46-47, Savezni sud SR Njemačke, 2.II 1961.

140

KLASIFIKACIONI ZAVOD-TROŠKOVI


-Troškovi klasifikacije, ako nije drugačije ugovoreno, padaju

na teret naručitelja radova.

br.11,str. 32-33, Viši privredni sud NRH, 13.IX 1961.


ODGOVORNOST - Bureau Veritas ne odgovara kod kupoprodaje broda

za netačne navode o snazi motora koje je naveo u svjedodžbi,

jer on te podatke unosi u svjedodžbe na temelju navoda

brodara.

br.17, str.45, Kasacioni sud Francuske, 11.VII 1962.

KLAUZULA F I O


Bez obzira da li se operacija ukrcaja, odnosno iskrcaja, vrši

pomoću brodskih ili lučkih dizalica, brodareva odgovornost

počinje od časa kad je teret dotakao dno brodskog skladišta,

a prestaje onim časom kad je teret zapasan ili se inače

sprema da bude neposredno dignut sa dna brodskog skladišta.

br. 6, str. 62-64, Apelacioni sud Trst, 13.VI 1959


Klauzula FIO i slične ukoliko se odnose na odgovornost za

teret ne dolaze do primjene ako brodar sam vrši ukrcaj ili

iskrcaj.

br.20, str. 64-66, Okružni sud, Genova, 16.X 1961.

KLAUZULE UGOVORA I

FORMULARNOG UGOVORA


CENTROCON STRIKE KLAUZULA

-Ta klauzula ne utječe na opće pravilo, kad jednom počnu teći

prekostojnice, da ne može doći do prekida u njihovu toku.

br.7,str. 36-37, Engleski trgovački sud, 22.II 1960.

141

KLAUZULA "SAID TO WEIGHT”

-Brodar klauzulom "said to weight" ne može prebaciti teret

dokaza o količini tereta na primaoca kada je stanje tereta

prilikom ukrcanja bilo takvo da je bilo lako moguće

posumnjati u ispravnost navoda krcatelja u pogledu količine.

br.7,str. 40, Apelacioni sud Aix, 2.VI 1959

KLAUZULA "NAVODNO" PRIMANJE TERETA PO GAZU BRODA

-Klauzula “navodno” ima učinak prebacivanja tereta dokaza od

brodara na stranu tereta, ali ona mora biti obrazložena.

Kada krcatelj bez prigovora primi teretnicu, u kojoj je

navedena neobrazložena klauzula "navodno" pretpostavlja se

da su stvarne okolnosti priječile tačno utvrdjivanje

količine tereta. Činjenica da je teret preuziman po gazu

broda, ne znači samo po sebi i da nije bilo moguće tačno

utvrditi koliko je tereta primljeno.

br.7,str. 42-44, Apelacioni sud, Genova, 6. IV 1959.

"TEŽINA I KVALITET NEPOZNAT"

-U luci ukrcaja postojale su naprave za mjerenje tereta, te

navedena klauzula nema pravni učinak, jer je navedena u

općenitoj formi, a ne odredjuje pobliže razloge zbog kojih

nije bilo moguće utvrditi tačnu količinu tereta.

br.8.str. 50-51,-Apelacioni sud, Aix, 9.XII 1959.

“VREĆE PODERANE KUKOM"

-Ova klauzula sama po sebi nije dovoljna za prebacivanje

dokaza od brodara na primaoca u pogledu količine ukrcane

robe.

br.8.str. 55-56, Kasacioni sud Italije, 21.XI 1959.

"PRIMLJENA U PRIVIDNO DOBROM STANJU I UVJETIMA"

-Ne može se zahtijevati od brodara da poduzme posebna

ispitivanja u svrhu da ustanovi da roba /duhan/ nema

stranih mirisa.

br.11,str. 60, Okružni sud Rotterdam, 27.X 1959.

"TEŽINA I SADRŽAJ NEPOZNAT”

-Ta se opaska ne odnosi i na broj komada.

br.12,str. 36-38, Sudski odbor Tajnog savjeta /Engleska/, kao

i br.12,str. 36-38, Sudski odbor Tajnog savjeta (Engleska)

24, 25 i 26.VII 1961.

LIBERTY CLAUSE

-Kod štrajka u luci iskrcaja brodar nije dužan upoTrijebiti

radnike koji ne pripadaju štrajkaškim organizacijama, ako bi

tim doveo u opasnost brod ili teret. Kod linijskih brodova

brodar nije dužan pozvati primaoca da on iskrca teret unatoč

142

štrajka. Liberty-clause daje brodaru pravo da u bilo kojoj

luci iskrca teret i bez prethodnog pristanka primaoca.

br.8.str.59-62, Okružni sud, Genova, 31.VII 1959.

-Bez obzira da li se operacija ukrcaja, odnosno iskrcaja,

vrši pomoću brodskih ili lučkih dizalica, brodareva

odgovornost počinje od časa kad je teret dotakao dno

brodskog skladišta, a prestaje časom kad je teret zapasan

ili se inaČe sprema da bude neposredno podignut sa dna

brodskog skladišta.

br.6,str. 62-64, Apelacioni sud Trst, 13.VI.1959.

KLAUZULA 0 TEŠKIM TERETIMA

-Brodar klauzulom o "teškim teretima" otklanja obvezu da

teret iskrca, pa dosljedno tome teret, koji ima svojstva

opisana u klauzuli, brodar predaje u brodu prije iskrcaja, i

s tim u vezi ne snosi ni trošak ni rizik vezan uz iskrcaj

takvog tereta.

br.3, str. 20-24, Vrhovni privredni sud, 15.XII 1958.

OPCIJA ZAPOVJEDNIKA

-TOLERANCIJA -Kad je ugovorena opcija zapovjednika, pa kad on,

na osnovi toga, izjavi da će primiti “od prilike” odredjenu

količinu tereta, treba uzeti u obzir i dopuštenu

toleranciju.

br.8,str. 37-38, Engleski apelacioni sud, 23.II 1960.


“AT OR OFF THE PORT” - Prema ovoj klauzuli brod ne mora doći u

komercijalno područje luke, u času predaje pisma spremnosti.


BRISOVNA - Brodar se ne može pozivati na razlog zakašnjenja

ako je ugovorena brisovna klauzula i naručitelj može

odustati od ugovora bez obzira zašto je brod zakasnio.

br.25, str. 76-77, Kasacioni sud Italije, 19.VII 1961.

Ako je ugovorena brisovna klauzula, naručitelj koji odustane

od ugovora u skladu s tom klauzulom nije dužan platiti

polovinu vozarine.


FIO - Klauzula FIO ne oslobađa brodara snašanja troškova prvog

otvaranja i zadnjeg zatvaranja grotla.

br.30, str. 25-26, Viši privredni sud SR Srbije, 4.XII 1965.

143

Klauzula FIO uvijek se odnosi na snašanje troškova ukrcaja ili

iskrcaja, a da bi se odnosila i na prebacivanje rizika od

brodara na krcatelja odnosno primaoca, mora biti na poseban

način prihvaćena.


FIOS - Klauzula FIOS odnosi se uvijek na troškove, a na

temelju nje brodar se oslobađa rizika samo ako on nije

ukrcao odnosno iskrcao robu.


FRANCO - TEGLENICA - Na temelju klauzule franco-teglenice

troškovi i rizik za robu prelaze na kupca od časa kada je

prodavalac stavio robu uz bok broda.

br.30, str. 50-52, Prvostepeni sud, Montbéliard, 15.VI 1965.

O BRODAROVOJ NEODGOVORNOSTI ZA ŠTETE NAKON ISKRCAJA - Premda

je klauzula kojom brodar isključuje ili ograničava svoju

odgovornost za štete nastale nakon iskrcaja tereta načelno

dopustiva, ipak ona ne može doći do primjene, ako je šteta

prouzrokovana grubom nepažnjom. U tom slučaju odgovara i za

štetu koja nastane višom silom.

br.32, str. 58-59, Apelacioni sud, Montpellier, 9.V 1966.

O ISKLJUČENJU ODGOVORNOSTI BRODARA ZA ŠTETU NA TERETU NASTALU

PRIJE UKRCAJA I POSLIJE ISKRCAJA - Navedena klauzula dolazi

do primjene samo onda ako je krcatelj bio u mogućnosti

ukrcati, a primalac primiti teret ispod čekrka. Izvan ovog

slučaja brodar se ne može pozivom na ovu klauzulu osloboditi

vlastite krivnje, kao ni krivnje osoba s kojima se služi.

br.26, str. 54-57, Trgovački sud, Havre, 20.IV 1964.

Dopustivo je ugovaranje ove klauzule.


O NADLEŽNOSTI SUDA - Opstojnost ugovora je pretpostavka za

njenu valjanost.


O NADLEŽNOSTI ZA RJEŠAVANJE SPOROVA IZ RADNOG ODNOSA ČLANA

POSADE - Klauzula o nadležnosti za rješavanje ovih sporova

mora biti određena. Nije određena klauzula koja se općenito

poziva na nadležnost konzularnih vlasti države čiju zastavu

brod vije ili neke određene države.


NAKNADNO DODAVANE - Naknadno dodate klauzule ugovora imaju

prednost pred unaprijed štampanima.


144

O NEMARNOSTI - Ova klauzula brodarskog ugovora odnosi se na

sve štete koje nastanu nautičkom krivnjom posade. U svrhu

isključenja općeg pravila “common law-a” o odgovornosti

brodara potrebno je da je isključenje odgovornosti jasno

izraženo u ugovoru.


O OBRAČUNU ZLATNE FUNTE - Klauzula s kojom brodar ugovora na

koji način će se obračunavati zlatna vrijednost funte iz

Konvencije o teretnici 1924. nije pravovaljana ako bi tako

ugovoreni način obračuna bio za korisnika prijevoza štetniji

od burzovne vrijednosti zlatne funte. U ovom slučaju se

obračun zlatne funte vrši prema njenoj burzovnoj vrijednosti

na dan presude.


O PLAĆANJU NAKON DOLASKA BROD U LUKU - Prema klauzuli na

temelju koje je kupac dužan platiti robu nakon dolaska broda

u luku, za carinske formalnosti dužan se je pobrinuti kupac.

Prema običaju na temelju ove klauzule roba se mora platiti

prije nego što se pregleda.


O SNAŠANJU RIZIKA PREKIDA PUTOVANJA ZBOG RATNIH PRILIKA -

Klauzula kojom brodar sve rizike prekida putovanja zbog

ratnih prilika prebacuje na korisnika prijevoza protivi se

moralnim shvaćanjima i načelu poštenja i savjesnosti u

prometu. Ova bi se klauzula mogla primjeniti u slučaju kad

bi do prekida putovanja, ili poduzimanja nekih drugih mjera

izazvanih ratom, došlo prvenstveno radi spasavanja tereta.


OR SO NEAR I LIBERTY CLAUSE - Klauzula OR SO NEAR daje brodaru

pravo da teret iskrca u koju drugu luku, ili da ga vrati u

luku ukrcaja pod pretpostavkom da on nije odgovoran za

nemogućnost iskrcaja. Isto značenje ima i LIBERTY CLAUSE.


U UGOVORU O ISKORIŠĆIVANJU MAONE (“BARGE CHARTER”) - Klauzula

u ugovoru o iskorišćivanju maone na osnovi koje se

“čarterer” obvezuje naknaditi svako oštećenje maone, a za

koje štete bi “čarterer” po zakonu bio odgovoran, ipak ne

čini “čarterera” odgovornim spram vlasnika maone za sva

oštećenja učinjena maoni, uključujući ovamo i redovno

trošenje materijala, u razdoblju trajanja “čartera”. Kad bi

se ova klauzula drukčije tumačila, “čarterer” bi odgovarao i

za one štete koje bi za vrijeme trajanja ugovora vlasnik

maone prouzročio svojom vlastitom nepažnjom.


Yorka, 28.VI 1966.

145

“WETHER IN BERTH OR NOT” - Klauzula se odnosi na mjesto gdje

je brod dužan biti u času predaje pisma spremnosti. Brod ne

mora pristati uz ugovoreni gat.


“WITHOUT PREJUDICE” - Korespondencija stranaka pa i s natpisom

“bez prejudica”, može se upotrijebiti kao dokazno sredstvo u

sporu.


INDEX BR.60-OBUHVAĆA BR. 50-59

KLAUZULA -"BERTH OR NO BERTH''

- KLauzula '' berth or no berth " nameće naručitelju dužnost

brodu pribaviti vez čim brod stigne pred luku ( ''off the

port" ). Brod je stigli brod kad je stavljen naručiteljima

na raspolaganje što je bliže moguće mjestu krcanja i gdje

obično borave brodovi koji čekaju na vez.

br.52,str. 40-44, Engleski apelacioni sud, 4.IX 1971.

''SAID TO WEIGHT'' ( TEŽINA PREMA NAVODU KRCATELJA )

- Kod tereta u rasutom stanju, od kojega se jedan dio, na

zahtjev brodara radi sigurnosti broda, predaje uvrećan u

neegaliziranim vrećama, ova klauzula odnosi se na svu

količinu tereta, tj. onu ukrcanu u rasutom stanju i

uvrećanu, te i na broj vreća.

br.56,str. 32-37, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-625/72, 8.VIII

1972.


“FIO” - Klauzula FIO se odnosi samo na troškove iskrcaja a ne

i na snašanje rizika. Prema tome, i kad se teret iskrcava

pod uvjetima ove klauzule protest brodaru se može uložiti i

kada se teret primi ispod čekrka.


“FRANCO UTOVARNA STANICA” - I kad je roba prodana “franco

utovarna stanica”, prodavalac snosi štetu koja je nastala na

robi za vrijeme prijevoza, ako je uzrok šteti nepravilno

slaganje robe u vozilu koju je slagao prodavalac.


146


100

-Dopuštena je uglava neodgovornosti za bitnu povredu ugovora -

Stvar je tumačenja ugovora da li će se takva uglava

primijeniti ili ne,

br.88, str.43-46, Kuća Lordova, 14. ll 1980.

-Uskladištenje tereta odbijenog od primatelja -Dužnost

špeditera da djeluje u granicama naloga - Koji su

NAJPOVOLJNIJI UVJETI USKLADIŠTENJA predvidjeni u utanačenju

stranaka je quaestio facti,

br.98, str.S8-S9, Austrijski Vrhovni sud, 12. XI 1980.

-KLAUZULA SIGURNE LUKE -Klauzula sigurne luke nije

povrijedjena ratom koji nastane za vrijeme boravka broda u

toj luci. SIGURNA LUKA -Luka je sigurna ako bi tek

abnormalni dogadjaj mogao tu sigurnost ugroziti,

br.95, str.61-64, Engleska Kuća Lordova, 2. VIII 1982.

-LlBERTIES CLAUSE -Bez obzira na širinu formulacije klauzule o

neodgovornosti (“liberties clause”) svako skretanje s

ugovorenog puta radi uzimanja goriva, bit će nerazumno, jer

u linijskom prijevozu robe brod može uzimati gorivo samo u

lukama za koje je objavljeno da će brod njima ploviti

Uobičajeni put broda u linijskom prijevozu je samo onaj koji

je kao takav utvrđen i objavljen u poslovnom svijetu. Kod

nerazumnog skretanja s puta vozar se ne može pozivati na

ograničenje visine odgovornosti.

br. 98, str. 64-66, Apelacioni sud S.A.D. , 29. IV. 1983.


121

- KLAUZULA HIMALAYA - Kad brodar prihvati odgovornost prema

teretnici >>kao brodar<< dok roba ne bude predana primatelju

u luci iskrcaja, klauzula >>Himalaya<< iz teretnice

primjenjuje se na brodarova poduzetnika terminala, koji

>>kao punomoćnik ili neovisni ugovaratelj<< obavlja tu

predaju za brodara - U tužbi zbog gubitka tereta, poduzetnik

terminala može ograničiti svoju odgovornost po koletu prema

Zakanu o prijevozu robe morem (COGSA),

br. 101-102, str. 355-357, Apelacijski sud SAD-a, 6. V. 1982.

- KLAUZULA PARAMOUNT - Američki Zakon o prijevozu robe

morem (COGSA) predviđa da se njegova primjena može ugovoram

proširiti na vrijeme prije ukrcaja i poslije iskrcaja tereta

s broda - Unošenjem klauzule Paramount u teretnicu može se

ograničiti brodarova odgovornost za oštećenje tereta koji je

147

ukrcan prema teretnici >>od kuće do kuće<<, kad je navodno

neispravan kontejner, pribavljen od strane brodara,

popustio za vrijeme prekrcavanja, nakon iskrcaja u luci

odredišta,

br. 101-102, str. 358-359, Okružni sud SAD-a, Okrug New

Jersey, 12. VIII.1981.


-Kada su stranke ugovorile t.zv. Paramount klauzulu a potrebno

je utvrditi granicu odgovornosti prijevoznika za gubitak

tereta, vrijednost sto zlatnih funti sterlinga utvrđuje se

prema engleskom Zakonu o kovanju novca iz 1870 i definira se

kao 798.805 grama zlata finoće 916,66 što odgovara težimni

od 732,238 grama čistog zlata.

br. 149-152, str. 153-155, Visoki trgovački sud RH., VI-Pž-

498/95-2 od 14. travnja 1997

-Pojam "tužba" u smislu čl. 3. st. 4. Haških pravila obuhvaća

ne samo tužbu zbog kršenja prijevoznikovih ugovornih

opbveza, već i tužbu zbog počinjenoga delikta, odnosno

kršenja prijevoznikovih zakonskih obveza. Da bi se radilo o

tužbi u smislu Haških pravila, nije uvjet da ta tužba mora

biti podignuta protiv prijevoznika u smislu osobe koja ima

svojstvo ugovorne strane s kojom je naručitelj sklopio

ugovor. Dovoljno je da je tužba podnesena u propisanom

jednogodišnjem roku, da se tužbom nastoji utvrditi

odgovornost tuženog za gubitak ili oštečenje stvari ukrcanih

na brod, da su te stvari bile predmetom ugovora o pomorskom

prijevozu i da su navedene u teretnici, da su tužitelj i

tuženi bili stranke tog ugovora i da je tuženi bio

prijevoznik u smislu Haških pravila. Prema tome, kada se

primjenjuju Haška pravila, krcatelj može izabrati hoće li

tužiti prijevoznika zbog kršenja ugovornih ili zakonski

obveza, čak i onda kada bi se prijevoznik mogao koristiti

prednostima Haških pravila o ograničenju odgovornosti.

br. 149-152, str. 183-185. Court of Appeal, Supreme Court of

Victoria, Australia, 29. i 30. travnja, 4. i 14. lipnja i 3.

listopada 1996.

OBUHVAĆA BR. 153-154,

-Ograničenje odgovornosti brodovlasnika se ne određuje po

broju ukrcanih kontejnera već po broju koleta ili jedinica

sadržanih u kontejneru. Ako odredbe u teretnici nalažu

drugačije smatraju se bez učinka temeljem čl. III. st. 8.

Haških pravila.

br. 153-154, str. 189-190. Court of Appeal. 15. srpnja 1997.

148

OBUHVAĆA BR.155

-Izuzeti slučaj “pogibelji na moru” obuhvaća i takove događaje

koji nisu potpuno nepredvidivi i neotklonjivi. Odnosno,

predvidivost pogibelji same po sebi ne priječi prijevoznika

da se osobodi odgovornosti na temelju izuzetog slučaja

“pogibelji na moru”. (Haška pravila III/2.)

br. 155, str. 219-220. Australian High Court, 22.listopad

1998.

KOMBINIRANI PRIJEVOZ


Vozari u kombiniranom prijevozu ne odgovaraju za naknadu

štete, ako se ne može utvrditi na čijem dijelu puta je

nastala šteta.

br.17, str.50-51, Trgovački sud, Seine, 20.VI 1961.

Vozari u kombiniranom prijevozu ne odgovaraju solidarno.


Za štetu na robi vozari ne odgovaraju solidarno.


FORFETNA VOZARINA - Ako putovanje ne bude moguće izvršiti

prema predviđenom planu radi više sile, forfetna vozarina

odnosi se na dio puta koji je izvršen prema planu putovanja.

br.24, str. 26-27, Trgovački sud, Seine, 5.III 1963.

KOMERCIJALNA GREŠKA


Ne radi se o komercijalnoj grešci ako je teret oštećen drugom,

blizu njega složenom robom, a to oštećenje je posljedica

nevremena koje je imalo karakter više sile.

br.20, str. 59-61, Trgovački sud, Seine, 5.II 1963.

KOMISIONI POSAO


TERET SNAŠANJA ZAKONSKIH OBVEZA PRI UVOZU ROBE - Komisionar

ima pravo komitentu zaračunati iznose plaćene za podmirenje

zakonskih obveza pri uvozu robe, kao što su npr. carina i

149

troškovi nastali u vezi s carinjenjem robe, jer su to nužni

izdaci koje snosi krajnji korisnik robe - komitent.


VANSUDSKA NAGODBA - Ako su komisionar i komitent vansudskom

nagodbom definitivno riješili reklamaciju u pogledu

kvalitete robe i sve zahtjeve za naknadu štete, a napose

visinu štete iz te reklamacije, onda komisionar ne može

osnovano tražiti naknadu štete od komitenta u sudskom sporu.


KOMPENZACIJA


NAPLATA PUTEM KOMPENZACIJE - Vjerovnik koji je ugovorio

naplatu tražbine putem kompenzacije mora ostaviti dužniku

primjereni rok za plaćanje duga. Ukoliko tako ne postupi,

već prije isteka primjerenog roka podigne tužbu a dužnik se

ne protivi tužbenom zahtjevu, mora snositi troškove

postupka.


1974.

KOMPROMISNA KLAUZULA


-Zabrana ugovaranja arbitražne sudbenosti od strane javnih

državnih ustanova ne vrijedi za ugovore medjunarodnoga

značaja.

br.9,str. 49-50, Apelacioni sud, Aix, 5.V 1959.

KONTEJNER


Ako iz oblika kontejnera proizlazi na koji se način s njime

mora manipulirati i kako ga se mora smjestiti u brod,

krcatelj nije dužan za kontejner postavljati oznake

upozorenja, niti upozoriti brodara kako će s kontejnerom

manipulirati.


Brodar nije odgovoran za slaganje robe u kontejneru, kada je

čitav kontejner stavio na isključivo raspolaganje

150

naručitelju odnosno krcatelju. U takvom slučaju brodar

odgovara samo za smještaj zatvorenog kontejnera.


6.III 1969.

Kada je čitav brodarov kontejner stavljen na isključivo

raspolaganje naručitelju odnosno krcatelju, tada on

predstavlja dio ambalaže, a ne dio brodskog prostora.


6.III 1969.


Ako je šteta prouzrokovana pomicanjem strojeva koji su

smješteni u konteneru, a utvrdjeno je da je kontener bio

pravilno smješten i pričvrščen na brod, a brod uz to nije

prošao kroz oluju izvanredne jačine, treba smatrati da je

šteta prouzrokovana slabim smještajem i učvršćenjem strojeva

u konteneru. Ako je strojeve u kontener smjestio krcatelj,

brodar, pod navedenim uvjetima, za štetu ni je odgovoran.

Kod prosudjivanja pitanja da li je kontener na brodu bio

pravilno smješten i pričvrščen, treba uzimati u obzir i

okolnost da brod nije specijalno gradjen za prijevoz

kontenera.


- Brodar je odgovoran za naknadu štete ako se utvrdi da je

šteta prouzrokovana nedovoljnim pričvršćenjem kontenera koji

su se u oluji, zbog slabog pričvrščenja, pomicali i pali na

drugi teret.

br.58,str. 62-64, Trgovački sud, Marseille, 7.IX 1971.

-Poduzeče koje organizira prijevoz kontenera nije odgovorno za

štetu na robi koja se nalazi u konteneru, ako ono nije

vlasnik kontenera ni ti ga je stavilo na raspolaganje, robu

nije u kontenere slagalo, a niti je moglo kontrolirati

stanje robe u konteneru jer je kontener plombiran.

Pretpostavlja se da je željeznica primila kontener u

ispravnom stanju, ako nije u tovarni list stavila

odgovarajuću opasku o slabom stanju kontenera.

52,str. 59-61, Trgovački sud, Paris, 1.II 1971.

-Kontener se ne može smatrati kao dio brodskog prostora u

kojem se nalazi teret, već kao način pakovanja, odnosno

ambalaža odredjene količine tereta. Osiguratelj nije dužan

naknaditi štetu iz osiguranja koja je nastala zbog

nedovoljnog pakovanja tereta u kontener.

br.53,str. 74-77, Savezni sud SR Njemačke.

151

KONVENCIJA O TERETNICI OD 1924

I MEĐUNARODNE KONVENCIJE


-Ta Konvencija mora se primijeniti kad se radi o

medjunarodnom pomorskom prijevozu. Elementi medjunarodnog

prijevoza.

br.1,str. 39-45, Apelacioni sud Rouen, 12.VII 1958.

-Za primjenu Konvencije nije dovoljan samo objektivni element

inozemnosti, već treba i subjektivni element, tj. da su

stranke državljani različitih država i da su obje države

ugovornice Konvencije. Za primjenu nije potrebno da je i

roba upućena u državu ugovornicu.

br.9,str. 56-57, Okružni sud Napoli, 9.II 1959.


PRIMJENA - Međunarodne konvencije sudovi primjenjuju kad se

donesu zakoni koji ih uvode u interno pravo. Zakonski tekst

koji je izričito suprotan međunarodnoj konvenciji mora se

poštivati.


TUMAČENJE - Međunarodni ugovor treba tumačiti u skladu kako ga

tumači međunarodna judikatura, ne vodeći pri tome računa

kako je odnosni propis zakonodavac prihvatio u internom

pravu.


Tekst međunarodnih konvencija mora se tumačiti u skladu sa

svrhom koju su redaktori htjeli postići.

br.33, str. 69-71, Apelacioni sud SAD (2. okrug), 19.X 1965.

KONVENCIJA O TERETNICI 1924. - PRIMJENA - Ako za ugovor o

prijevozu nije izdana teretnica, na odnose stranaka neće se

primjeniti Konvencija o teretnici od 1924. nego interno

pravo premda inače postoje sve druge pretpostavke za

primjenu te konvencije.


Ukoliko se radi o međunarodnom prijevozu između dviju država

članica Konvencije o teretnici od 1924. godine, na pravne

odnose iz tog prijevoza primjenjuju se odredbe te

konvencije.


152

Konvencija o teretnici ili analogno interno pravo primjenjuje

se na odgovornost brodara za prijevoz tereta do momenta kad

se teret nalazi iskrcan na kopnu. Prema tome za štete koje

se dogode za vrijeme prijevoza u maonama primjenjuju se ti

propisi.


17.VIII 1964.

Ako se radi o međunarodnom prijevozu, a šteta je u luci

iskrcaja nastala na brodu iz događaja koji nisu regulirani

propisima te luke, na odnose između stranaka mora se

primjeniti Konvencija o teretnici od 1924. godine, a ne

pravo luke.


PRIMJENA NA ISLAND - Iako Island nije potpisao ovu konvenciju,

sam Island smatra da ga konvencija obvezuje.

br.42, str. 57-58, Apelacioni sud, Genova, 21.VI 1969.

Nasuprot Zakonu od 2.IV 1936. Bruxelleska konvencija o

teretnici primjenjuje se na međunarodni pomorski prijevoz.

br.30, str. 70-72, Apelacioni sud, Paris, 7.XI 1965.

TUMAČENJE - Propisi internog prava koji se primjenjuju na

prijevoze koje regulira Konvencija o teretnici 1924. ne mogu

služiti kao temelj za tumačenje te konvencije, ukoliko se

radi o konvencijskim propisima kojima stranke ugovornice

općenito daju određeno značenje.

br.39, str. 58-61, Talijanski kasacioni sud, 24.VI 1968.


- Na temelju ove Konvencije brodar za štetu na teretu ne

odgovara ako dokaže da je šteta posljedica djela odnosno

propusta krcatelja, ili pomanjkanja odnosno slabog stanja

ambalaže. Brodar ovo može dokazati i kada u teretnicu nije

unio odgovarajuće opaske.


-ODGOVORNOST BRODARA na koju se primjenjuje Konvencija o

teretnici od 1924. počinje zahvatom tereta brodskim

sredstvima (početak ukrcaja). Ograničenje odgovornosti

brodara iz Konvencije primjenjuje se i kada na strani

brodara postoji gruba nepažnja.


-PRIMJENA - Na prijevoze izmedju SAD i Francuske primjenjuje

se Konvencija o teretnici od 1924. godine.


153

-NA SPOROVE iz ugovora o prijevozu stvari morem primjenjuje se

Konvencija o izjednačenju nekih pravila o teretnici od 1924.

godine ako je u sporu jugoslavenska osoba s osobom koje je

država potpisala tu Konvenciju.

br.56,str. 42-46 , Viši privredni sud SRH, IV-P-1387/70, 20.VI

1972.

-KONVENCIJA O TERETNICI OD 1924. godine primjenjuje se na

medjunarodni prijevoz, ali samo na pomorski dio puta, tj. od

početka ukrcaja pa do svršetka iskrcaja.


-Ako je u teretnici navedena Paramount klauzula na visinu

brodarove odgovornosti, primjenjuje se Konvencija o

teretnici od 1924.

-PREMA KONVENCIJI O TERETNICI OD 1924. kao jedinica tereta

smatra se koleto ili komad, i nije odlučno da li je vozarina

izračunata na temelju komada, tone ili kubnog metra, ako je

teret u koletima.

br.54,str. 37-40, Viši privredni sud SRH, IV-P-904/71, 9.XII

1971.

- NA PRIJEVOZ IZMEDJU DRŽAVA koje su članice Konvencije o

teretnici od 1924. godine primjenjuje se ta konvencija, ali

samo na pomorski dio puta. Za štetu nastalu prije ukrcaja i

poslije iskrcaja primjenjuje se francusko pravo.

br.58,str. 66-68, Trgovački sud , Marseille , 4.II 1972


PRIMJENA - Konvencija o teretnici od 1924. godine primjenjuje

se na one prijevoze koji se obavljaju između dviju luka

različitih država, a teretnica je izdana u luci ukrcaja koja

se nalazi u državi potpisnici Konvencije.

br.64, str. 62-64, Trgovački sud, Paris, 2.VI i 28.VI 1973.

PRIMJENA - PRIJEVOZ TERETA NA PALUBI BRODA - Na teret ukrcan

na palubu broda ne primjenjuje se Konvencija o teretnici od

1924, pa i kada stranke ugovore njenu primjenu.



100

-Odredbe Konvencije o teretnici primjenjuju se na medjunarodne

pomorske prijevoze ako je teretnica izdana u jednoj luci

države članice Konvencije -Konvencija o teretnici se ne

154

primjenjuje za teret koji je ukrcan na palubu -U ovom

slučaju primjenjuju se odredbe prava države luke ukrcaja,



-Pojam “tužba” u smislu čl. 3., st.6. odsjek 4. Haških pravila

obuhvaća ne samo tužbu zbog kršenja prijevoznikovih ugovornih

obveza, već i tužbu zbog počinjenog delikta, odnosno kršenja

prijevoznikovih zakonskih obveza. Da bi se radilo o tužbi u

smislu Haških pravila, nije uvjet da ta tužba mora biti

podignuta protiv prijevoznika u smislu osobe koja ima svojstvo

ugovorne strane s kojom je naručitelj sklopio ugovor.

Dovoljno je da je tužba podnesena u propisanom jednogodišnjem

roku, da se tužbom nastoji utvrditi odgovornost tuženog za

gubitak ili oštećenih stvari ukrcanih na brod, da su te stvari

bile predmetom ugovora o pomorskom prijevozu i da su navedene

u teretnici, da su tužitelj i tuženi bii stranke toga ugovora

i da je tuženi bio prijevoznik u smislu Haških pravila. Prema

tome, kada se primjenjuju Haška pravila, krcatelj može

izabrati hoće li tužiti prijevoznika zbog kršenja ugovornih

ili zakonskih obveza, čak i onda kada bi se prijevoznik mogao

koristiti prednostima odredaba Haških pravila o ograničenju

odgovornosti.

br. 149-152, str. 183-185, Supreme Court of Victoria,

Australia, Court of Appela, 29. i 30. travnja, 4. i 24.,lipnja

i 3. listopada 1996.


-Ograničenje odgovornosti brodovlasnika se ne određuje po

broju ukrcanih kontejnera već po broju koleta ili jedinica

sadržanih u kontejneru. Ako odredbe u teretnici nalažu

drugačije smatra se bez učinka temeljem čl. III. st.8. Haških

pravila.

br. 153-154 Court of Appeal, 15.srpnja1997

KRCATELJ


LINIJSKI UVJETI

-Krcatelj koji je ugovorio prijevoz po linijskim uvjetima

/Liner terms/ u skladu s lučkim uzancama 12 i 13, dužan je u

odštetnoj parnici, provedenoj zbog nepotpunog ukrcaja dati

dokaz, da je ugovoreni teret dopremio pod čekrk broda.

br.5,str. 33-36. Viši privredni sud NRH, 2.XII 1958.

155

-AKTIVNA LEGITIMACIJA -Kad je brodar izdao teretnicu na ime

primaoca, protiv njega je aktivno legitimiran i krcatelj bez

primaočeve cesije.

br.7,str.. 31-32, Viši privredni sud NRH, 19.III. 1960.


-LEGITIMACIJA PREMA BRODARU –Ako brodar protivno klauzuli

teretnicie preda teret osobi koja mu ne prenetira teretnicu,

krcatelj je prema brodaru legitimiran na tužbu i bez

prezentacije teretnice.

- br. 29, str.32-36, Kasacioni sud Italije, 27.X.1961

KUKURUZ


Vlažnost kukuruza od 13,80% kreće se u granicama dopuštenosti.


Vlažnost kukuruza od 14-14,5% tolerantna je za prijevoze

između Amerike i Italije.


Vlažnost kukuruza od 13,25% premda je veća od normalne, ipak

ne može biti smatrana unutarnjom manom robe, nego njenim

normalnim stanjem koje se može kontrolirati.

br.32, str. 66-67, Okružni sud, Napoli, 14.VI 1965.

Vlažnost kukuruza od 14% predstavlja normalnu vlažnost.


KUPOPRODAJA C & F


JAMČEVNO PISMO

-KUPOPRODAJA C & F -Banka ima pravo tražiti od prodavaoca C &

F jamčevno pismo, ako honorira teretnicu protivno uvjetima

akreditiva.

br.11,str. 46-48, Apelacioni sud, Paris, 21.I.1960

-Ako stranke prilikom izdavanja jamčevnog pisma nisu postupale

u zloj namjeri da oštete treće osobe, tom pismu treba

priznati pravo valjanosti.

br.11,str. 58-59, Okružni sud, Genova, 28.XII 1959.

156

“IZGUBLJENO ILI NE”

-Kad je ugovoreno da kupac osigurava robu u zemlji porijekla

pod uvjetima "izgubljeno ili ne", prodavalac ne odgovara za

štetu koju roba pretrpi za vrijeme transporta do luke

ukrcaja, unatoč klauzuli po kojoj će štetu u zemlji

porijekla nadoknaditi prodavalac.

br.1,str. 37-39, Engleski trgovački sud l.IV 1960, kao i u

br.11,str.39-41, Engleski apelacioni sud, 2.III.1961.


Ako ugovor C & F predviđa cijenu plativu u francuskim

francima, prodavalac nema prava da jednostrano izmijeni

način plaćanja cijene, i da kupcu uruči dokumente koji

obuhvaćaju fakturu koja je ispostavljena u dolarima.

br.17, str.55, Trgovački sud, Marseille, 8.I 1959.


UPUTE O RUKOVANJU - Kupac kome je prodavalac predao pismene

upute o rukovanju s traktorskom prikolicom mora po tim

uputama postupati jer inače prodavalac nije dužan kupcu

nadoknaditi štetu koju prikolica pretrpi zbog toga što se

kupac nije pridržavao uputa. Nije opravdan kupčev prigovor

da po uputama nije mogao postupati jer da mu prodavalac nije

zajedno sa prikolicom predao i alat koji je potreban za

postupanje po uputama.


ZAKAŠNJELA ISPORUKA ROBE - Povećane troškove prijevoza

prouzrokovane zakašnjelom isporukom snosi prodavalac premda

je kupac zakašnjelu isporuku primio bez prigovora.


Prodavalac C & F, koji s brodarom nije stupio u nikakav

pravni odnos iz prijevoznog ugovora, nije legitimiran prema

brodaru iz odnosa koji nastaju iz prijevoza prodane robe.

Aktivno je legitimiran primalac ili osoba kojoj on ustupi

svoje pravo.


Prodavalac C & F koji s brodarom nije stupio u nikakav odnos

iz prijevoznog ugovora, nema prava od njega zahtijevati

naknadu štete u iznosu kupovne cijene prodane robe, koju mu

je cijenu uskratio isplatiti kupac, pozivajući se na netačnu

izjavu brodarova agenta da roba, iako je bila izdana

teretnica, nije uopće ukrcana na brod.


157

PRIJELAZ RIZIKA - Kod C & F kupoprodaje rizik za robu od kupca

na prodavaoca prelazi prelaskom brodske ograde u luci

ukrcaja. Za štete koje nakon toga nastanu prodavalac kupcu

nije odgovoran, a kupac je dužan prodavaocu platiti

kupovninu.



100

-NEISPORUKA ROBE USLIJED POLITIČKIH ZBIVANJA -Kupci su platili

robu, ali je Apelacioni sud, zbog zbivanja u Iranu, ponovno

uspostavio privremenu naredbu o zabrani raspolaganja robom

od strane prodavatelja, u Engleskoj,

br.95, str.67-73, Engleski Apelacioni sud, 26,27. X.1981

KUPOPRODAJA CIF


-Ugovor o kupoprodaji robe, koja se u času njegova sklapanja

već nalazi u luci iskrcaja, ne može se smatrati CIF

kupoprodajom, i ako su stranke sklopile ugovor pod uvjetiina

CIF posla.


IME BRODA - KUPOPRODAJA CIF

-Kod kupoprodaje CIF s plaćanjem uz dokumente, kupac s pravom

odbija da plati kupovinu, ako dokumenti /teretnica/

naznačuju krivo ime broda.

br.7,str. 53,Apelacioni sud, Bruxelles~ 23.X 1931.

DOKUMENTI PREUZIMANJE -KUPOPRODAJA CIF

-Kupac nema prava odbiti preuzimanje dokumenata, ako je bilo

ugovoreno da će razlika u kvalitetu predstavljati jedino

osnovu za bonifikaciju.

br.6,str. 70, Viši hanzeatski sud, 6.I. 1928.

KRCANJE NA PALUBI - KUPOPRODAJA CIF

-Prodavalac koji je neovlašteno dopustio da se roba složi na

palubi, i koji je robu smjestio u neprikladnoj ambalaži, ili

koji je predao teretnicu sa znatnim rezervama, što se tiče

158

ambalaže, nije ispunio obveze stavljene mu u dužnost

ugovorom.

br.2,str. 43, Trgovački sud Seine, 23.I 1951.

-Ukoliko se u kupoprodajnom ugovoru CIF spominje u

specifikaciji da će se roba morati smjestiti pod palubu, to

je uvjet kojega nepoštivanje daje kupcu pravo da odbije

primitak robe.

br.4,str. 32, Prvostepeni sud Engleske 26.VI 1930.

-Dovoljan je prešutni pristanak krcatelja ili naručitelja,

koji može biti dan i naknadno, a postoji kad krcatelj

preuzme bez prigovora teretnicu iz koje se jasno razabire da

je teret krcan na palubi.

br.6,str. 65-67, Hanseatski viši zemaljski sud, Bremen,

23.III. 1959.

-Kupoprodaja koja je uslijedila poslije prispijeća broda na

odredište i otvaranja skladišta, ne daje kupcu pravo

zahtjeva ni prema brodaru ni stivadoru ni špediteru, nego

jedino prema prodavaocu.

br.1,str. 31, Trgovački sud Marseille, 24.II 1949.

-Kad je prodavalac krivo naveo da je u vrijeme sklapanja

ugovora "roba u toku ukrcaja", kupac ima pravo raskinuti

ugovor.

br.1. 31-33. Apelacioni sud Aix, 21.IV.1950.

-Rizici transporta padaju na teret kupca. Kod razlike u

kvaliteti i težini kupac ima pravo jedino na sniženje

cijene, a ne na raskid ugovora.

br.1., 35, Trgovački sud Paris, 27.II1 1950.

-Kupoprodaja CIF je kupoprodaja robe, a ne kupoprodaja

dokumenata.

br.2. 43, Trgovački sud Seine, 18.1 1951.

-I pokraj klauzule CIF vrijede posebni uglavci, bilo o

prijelazu rizika, bilo nezavisno od toga, o prijelazu

vlasništva.

br.2. 45-49, Arbitražni sud Ćehoslovačke trgovinske komore

Prag, 14.VIII 1958.

-Kupac koji je robu primio i nakon toga ju preprodao,

definitivno je robu preuzeo, i nije mu više dopušteno da

vrši prigovore zbog kvaliteta, naročito ako su prigovoreni

nedostaci vidljivi.

br.3,str.. 42, Trgovački sud Antwerpen, 1928.

-Kod kupoprodaje CIF s klauzulom "plaćanje uz predoćenje

dokumenata", kupac ne može pregledati robu, niti je dati

159

pregledati prije nego što je nabavio dokumente da je platio

cijenu. Ako je kupoprodaja raskinuta zbog odbijanja kupca da

podigne dokumente, prodavalac ima pravo na razliku izmedju

ugovorene cijene i cijene iste robe na dan kad je saznao za

kupčevo odbijanje i kad je mogao raspolagati robom.

br.3,str.. 42, Trgovački sud Antwerpen, 1928.

-U trgovini pamukom kupoprodaja CIF smatra se uvijek kao

kupoprodaja s plaćanjem uz predočenje dokumenata, kod koje

kupac preuzima rizik od dana ukrcaja /Kupoprodaja

dokumenata/.

br.3,str. 43-44, Apelacioni sud Torino, 7.VIII 1929.

-Prodavalac je izvršio svoje obaveze čim je prema mjesnim

uzancama položio dokumente u banku. Kupac ne može tražiti

raskid ugovora ako teretnice nisu bile izdane na njegovo

ime.

br.3,str. 44, Trgovačka komora grada Buenos Aires, 26.VI 1929.

-Klauzula CIF stavlja na teret kupca sav transportni rizik.

Kupac duguje cijenu čak i onda kad je roba zaplijenjena na

putu.

br.3,str.. 45, Mješoviti arbitražni Njemačko-belgijski sud,

12. III 1928.

-Jednostrano stavljanje na raspolaganje brodaru robe koju

treba ukrcati, ne predstavlja izvršenje ugovora, koji

stavlja na teret CIF prodavaocu ne samo obvezu da robu

otpremi, nego i obvezu da ju ukrca. Prodavalac se ne može

pozivati na zakrčenje luke, ako mu je takvo zakrčenje moralo

biti poznato u vrijeme sklapanja ugovora.

br.4,str. 20-23, Trgovački sud Marseille, l0.VII 1953.

-Klauzula "plaćanje uz dokumente" kod kupoprodaje CIF služi

jedino za odredjenje modaliteta za ispunjenje kupčeve

obveze, a ne znači da je sklopljena prodaja uz dokumente, pa

se ne može smatrati da prodavalac nije ispunio ugovor samo

zato što nije predao ispravu koja predstavlja robu /nalog za

uručenje /delivery order/ i druge dokumente, koji se odnose

na dokumentarnu CIF prodaju, u vrijeme striktno potrebno za

predaju tih isprava.

br.4,str.23-26, Prizivni sud Bari, 18.II 1957.

-Ako kupac kod kupoprodaje CIF ne prigovori u roku koji mu je

odredjen ugovorom, smatra se da je prihvatio dokumente

onakve kakvi su bili predani, i da je samim tim prihvatio

sve klauzule koje se nalaze u teretnici.

br.4,str. 29, Komora za arbitražu i mirenje za žito i

žitarice, 7.VIII 1929.

160

-Kako kod kupoprodaje CIF riziko pomorskog prijevoz snosi

kupac, on nema prava da prigovori nedostatku koji je nastao

na stvari prilikom prispijeća, osim ako je utvrdjeno da je

nedostatak nastao prije ukrcaja

br.4,str. 31, Trgovački sud, Antwerpen, 20.XI 1929.

-Kod kupoprodaje CIF, u kojoj je ugovoreno plaćanje prilikom

uručenja dokurmenata, kupac nema prava pregleda robe putem

vještaka prije preuzimanja dokumenata i plaćanja cijene.

br.4,str. 33, Mješoviti apelacioni sud, Aleksandrija, 31.XII

1930.

-Kod kupoprodaje CIF, plaćanje prilikom uručenja dokumenata

predmet kupoprodaje nije roba već dokumenti. br.4,str. 34,

Ta1ijanski kasacioni sud, 21.V 1930.

-Prodavalac kad zaključuje ugovor o prijevozu i osiguranju za

račun kupca to ne radi u svojstvu kupčeva punomoćnika.

br.5,str. 54-57, Trgovački sud, Seine, 24.III 1954.

-Kod kupoprodaje CIF plaćanjem uz predočenje dokumenata kod

prispjeća broda, kupac je dužan podignuti dokumente koji

predstavljaju robu najkasnije prilikom prispjeća broda.

br.5,str. 58, Apelacioni sud, Bruxelles, 28.XII 1929.

-Roba prelazi u vlasništvo kupca časom ukrcaja, a u posjed

prelazi uručenjem teretnice.

br.5,str. 59, Trgovačka komora grada Buenos Airesa, 9.VI 1931.

-Kupoprodaja CIF je kupoprodaja dokumenata, a ne kupoprodaja

robe.

br.6,str. 69-70, Američki apelacioni sud, 20.1 1929.

-Prema odredbama kupoprodaje CIF, o teretu kitova ulja u

rasutom stanju, pravo vlasništvo prelazi na kupca čim je

teret prebačen pumpom s broda tvornice na maonu, koju je

uputio kupac.

br.6,str.71, Američki apelacioni sud, 1934.

-Odredbe u ugovoru CIF koje su pisane rukom ili pisaćim

strojem imaju jaču snagu od štampanih klauzula.

br.6,str. 70, Američki apelacioni sud, 15.IV 1929.

-Prodavalac koji kupca obavijesti o imenu broda na koji je

ukrcana prodana roba CIF, nema namjere da ugovor pretvori u

kupoprodaju preko naznačenog broda, koja je stariji tip

pomorske kupoprodaje.

br.7,str. 48, Trgovački sud Seine, 9.V 1955.

-Klauzula u ugovoru koja predvidja plaćanje 80% cijene

prilikom ukrcaja, a 20% nakon prispjeća broda, prema težini

161

utvrdjenoj kod iskrcaja vaganjem, ima za posljedicu

osiguranje kupca od oštećenja robe na putu, a ne znači da

prodavalac mora za propalu robu na putu dobaviti drugu.

br.7,str. 53, Mješoviti apelacioni sud, Aleksandrija, 27.1

1932.

-Ako je ugovoreno i izvršeno ispitivanje kvaliteta robe kod

ukrcaja, ne može se prodavaocu suprotstaviti drugačiji nalaz

kod iskrcaja, osim kad bi se dokazala prevara.

br.8,str. 53, Mješovii apelacioni sud , Aleksandrija, 27. III

1935.

-Prodavalac odgovara za robu za koju pretpostavlja da

prilikom ukrcaja nije bila potpuno ispravna.

br.8,str. 53, Engleski trgovački sud, 3. i 5.X 1933.

-Kod kupoprodaje CIF dobava se vrši u času kad je roba

postavljena na brod, pod pretpostavkom da će kupac nakon

toga prihvatiti dokumente. Činjenicom prihvate dokumenata

kupac stupa na mjesto prodavaoca u pogledu svih prava koja

su vezana na čarter-partiju, teretnicu i policu osiguranja.

br.8,str. 51, Engleski trgovački sud, 16.V 1933.

-Kupoprodaja CIF s plaćanjem uz predočenje dokumenata je

kupoprodaja dokumenata, a ne robe, te zbog toga sve nezgode

koje bi se desile na vodi od luke ukrcaja u toku plovidbe

padaju na teret kupca.

br.8,str. 54, Kasacioni sud Italije, lo.VIII 1934.

KVALITET ROBE

-Za odgovornost prodavaoca CIF u pogledu kvaliteta robe,

ukoliko ne postoji propisani certifikat ispitivanja

kvaliteta prilikom ukrcaja, mjerodavna je ocjena uvrđenja

sudskog vještaka pri1ikom prispjeća broda.

br.5,str. 50, Trgovački sud, Seine, 21.1 1954.

PREKRCAJ -KUPOPRODAJA CIF

-Kad je ugovorena klauzula CIF jednim samim brodom, prodavalac

nema prava otpremiti robu s prekrcajem, i unatoč postojanju

protivn1h općih uvjeta.

br.1. str. 30, Francuski kasacioni sud /Trgovaćki odsjek/,

21.VII 1948.

-Postoji pravo prekrcaja robe na drugi brod ako je prije

imena broda, naznačenog broda u ugovoru, navedeno

"vjerojatno".

br.4,str.33, Zemaljski sud, Hamburg,

162

PROMJENA BRODA

-KUPOPRODAJA CIF -Kad je prodavalac CIF izmijenio brod na

temelju pismenoga sporazuma s kupcem, dolazi do novacije

prvobitne pogodbe, i kupac se ne može pozivati na to da se

roba nije nalazila na brodu, koji je prije u ugovoru bio

naveden.

br.7,str.47, Trgovačkisud, Seine, 20.XII 1955.

RASKID UGOVORA

-KUPOPRODAJA CIF -Kupac CIF, koji je postigao raskid ugovora

zbog krivnje prodavaoca, ima pravo na naknadu štete, koja

predstavlja razliku izmedju kupoprodajne cijene i tržne

cijene na dan raskida, kad je šteta definitivno nastala.

br.7,str. 46, Apelacioni sud, Aix 11.I 1955.

-Ako ispitivanja, koja se izvrše nakon ukrcaja i primitka

dobave, na nesumnjiv način pokažu da prodavalac kod ukrcaja

nije dobavio ispravnu robu koja odgovara uzorku, CIF

kupoprodaje ugovor se može raskinuti.

br.9,str. 64, Kasacioni sud Francuske.9. II 1936.

RAT -VOZARINA

-Kad poslije sklapanja ugovora o prijevozu nastane ratno

stanje, brodar ima pravo na dodatnu vozarinu. Ta vozarina

ide na teret kupca.

br.1,str. 33-34, Francuski kasacioni sud /Trgovački odsjek/

7.II 1950.

RATNI RIZIK

-Uobičajeno pomorsko osiguranje ne uključuje 1 osiguranje

protiv ratnog rizika, te ako je to neophodno potrebno, iznos

premije mora se posebno priznati prodavaocu.

br.9,str. 65, Njemačka arbitraža, 13. I 1938.

OSIGURANJE

-Klauzula o preuzimanju ratnog rizika i sličnih treba se šire

tumačiti i može se primijeniti i na mirnodopsku zapljenu

broda.

br.11,str.67, Apelacioni sud, Torino 22.III. 1960.

REKLAMACIJA POMANJKANJA

Pomanjkanje uredne reklamacije kupca ima se smatrati kao

preuzimanje robe.

br.5,str.58 Apelacioni sud Bruxelles 4.X 193O

ROBA KOJA PLOVI

-Kod, kupoprodaje robe koja plovi kupac nema prava, u slučaju

neslaganja robe s uvjetima ugovora tražiti naknadnu isporuku

robe koja u času zaključenja ugovora nije bila još ukrcana.

163

br.9,str.64-65, Njemačka arbitraža, 13.II 1936.

SUESKI KANAL

-KUPOPRODAJA CIF -Zbog zatvaranja Sueskog kanala, koje je

nastalo nakon sklapanja ugovora, nije mogla biti održana

plovidba uobičajenim pravcem, te se ugovor smatra

raskinutim.

br.4,str. 27-28, Prvostepeni sud Engleske, 13.VII 1958.

-Ako stranke nisu izričito ugovorile da robu treba prevesti

kroz Sueski kanal, njegovo zatvorenje ne uvjetuje

razrješenje ugovora, te je prodavalac dužan robu uputiti

dužim putem. Povećani troškovi puta padaju na teret

prodavaoca.


-Uobičajeni put. Ako nije što drugo ugovoreno, uobičajeni put

odredjuje se prema stanju u vrijeme ispunjenja ugovora, a

ako ga tada nema, bira se najrazumiji put, odnosno put koji

je jedini upotrebiv. Povećane troškove takova puta snosi CIF

prodavalac.

br.11,str. 34-37, Kuća lordova, 28.III 1961.

TIPSKI UGOVOR

-KUPOPRODAJA CIF -Stranke su se u ugovoru općenito pozvale na

tipski ugovor, te se u odnosu izmedju njih, mora primjeniti

i kompromisorna klauzula tipskog ugovora, prema kojoj se sva

sporna pitanja moraju rješavat1 putem ugovorne arbitraže.

br.5,str. 51, Trgovački sud, Seine, 26.I. 1954.

TOLERANCIJA

-Tolerancija je predvidjena da bi se mogle uzeti u račun

razlike koje nastaju zbog klimatskih prilika, skladišnih i

manipulativnih gubitaka. Ona ne smije dati mogućnost

prodavaocu CIF da svaki put kombinira na način povoljan za

njegove interese.

br.1,str.37, Trgovački sud, Marseille 15.III 1951.

-Skale tolerancije u pogledu kvaliteta, predviđene u tipskom

ugovoru sindikata uljara, primjenjive su čak i u slučaju

kupoprodaje CIF, koja sadržava klauzulu "od prilike”.

br.2 , 42 , Arbitražna komora , Marseille , 23. lV 1952 .

- Ako je kupoprodajnim ugovorom predvidjena dobava s

tolerancijom od 10% više, kupac ne može raskinuti ugovor

ako razlika u količini neznatno prelazi naznačenu granicu.

br.8,str. 52, Prvostepeni sud Engleske, 16. III 1931.

164

UZORAK

-KUPOPRODAJA CIF - PREMA UZORKU -Kupac ima pravo ispitati,

robu. U pogledu slaganja s uzorkom tek pošto je obavio

carinske formalnosti i preuzeo dokumente.

br.8,str. 52, Apelacioni sud Amsterdam, 14.VI 1933.

VJEšTAČENJE

-Sud može voditi računa o obrazloženoj ocjeni vještaka i onda

ako vještačenje nije bilo vršeno kontradiktorno s drugom

strankom. Kod kupoprodaje CIF plaćanje dokumenata koji

spominju robu drugog kvaliteta, a ne onoga koji je bio

prodan, izvršeno je na temelju pogriješne pretpostavke i

obvezuje prodavaoca da povrati plaćenu cijenu robe.

br.4,str. 32, Apelacioni sud Bruxelles,18.V1 1930.

VRIJEME UKRCAJA

-Ugovoreno vrijeme ukrcaja nije uvjet nego rok. Kupac koji

želi raskinuti ugovor zbog neizvršenja ugovornih obveza

druge stranke u pogledu roka ukrcaja, mora drugu stranku

upozoriti i dati joj naknadni rok.



Ako je ugovorena paušalna cijena robe, prodavalac snosi rizik

ili pogodnost varijacija u cijeni, bilo robe, bilo vozarine

ili osiguranja.

br.14, str.35-36, Apelacioni sud, Paris, 2.III 1956.

Opunomoćenik koji treba da nadzire otpremu robe prodane CIF

može biti odgovoran, što prodavaocu nije izvršeno plaćanje

zbog navodnih razlika u težini, jedino u slučaju ako se na

njegov teret dokaže grubo neizvršenje njegove punomoći.

br.16, str.38, Apelacioni sud, Rouen, 21.VI 1957.

U slučaju kad roba prodana CIF dođe na odredište oštećena,

kupac ima pravo da pokrene postupak istodobno protiv

prodavaoca i protiv brodara, ukoliko je u nemogućnosti da

utvrdi njihov međusobni udjel u odgovornosti, i to ako je sa

svakim vezan posebnim ugovorom i između njih nema međusobnog

solidariteta u obavezi.

br.16, str.39, Apelacioni sud, Rabat, 12.VII 1957.

Kupoprodaja CIF u suštini je ugovor o kupoprodaji koji se

ispunjava kod ukrcaja, ali ona gubi to svojstvo ako sadržava

odredbu prema kojoj se prijelaz vlasništva na robi vrši

poslije krcanja. U tom slučaju klauzula CIF postaje samo

način određivanja elemenata cijene.

br.17, str.54, Apelacioni sud, Aix, 2.VII 1957.

165

EKSPERTIZA - Kupac CIF dužan je prodavaocu platiti razliku u

cijeni kako je to utvrđeno ekspertizom, koja je izvršena na

kontradiktorni način i u skladu s odredbama ugovora, a ne

može se pozivati, da bi se oslobodio te obaveze, na

zaključke eksperata imenovanog od vanparničnog suca na

njegov zahtjev.


RASKID UGOVORA - Pravovaljana je klauzula kojom kupac zadržava

pravo da raskine ugovor u slučaju promjene carinskog režima.


UVOZNA DOZVOLA - Kod kupoprodaje CIF mora se raskinuti ugovor

radi krivnje prodavaoca i na njegovu štetu, jer je učinio

grešku što je prerano potvrdio ugovor kupcu, iako je u istom

bio suspenzivni uvjet, tj. dobivanje uvozne dozvole.

br.16, str.47, Trgovački sud, Seine, 11.I 1957.

VOZARINA - Ako je ugovorena cijena vozarine bila približna, a

cijena CIF je bila ugovorena čvrsto, to je u stvari početna

ukupna cijena razlika između aproksimativne i fiksne brojke,

koja se drukčije ne može odrediti nego također

aproksimativno, i podvrgnuta je naknadnom obračunu čim

realna cijena bude poznata.

br.16, str.47-48, Trgovački sud, Seine, 9.V 1957.


KLAUZULA “RYE TERMS” - Ako je u ugovor o kupoprodaji CIF

unesena klauzula “Rye terms”, klauzuli CIF treba dati

prednost. To znači da prodavalac nije kupcu odgovoran za

štete koje nastanu nakon što je roba ukrcana na brod.


PRIJELAZ VLASNIŠTVA - Vlasništvo i rizik od prodavaoca na

kupca prelaze časom ukrcaja robe na brod i njenom

individualizacijom. Da bi individualizacija bila mjerodavna

za kupca, o njoj kupac mora biti upoznat.

br.43, str. 58-59, Francuski kasacioni sud, 7.I 1969.

Izdavanje teretnice prije ukrcaja na brod ne utječe na

prelazak vlasništva robe od prodavaoca na kupca.


Vlasništvo prelazi na kupca od prodavaoca ukrcajem robe na

brod.

br.39, str. 48-49, Apelacioni sud, Rouen, 14.IV 1967.

Kod kupoprodaje CIF vlasništvo prelazi predajom teretnice pod

uvjetom da je roba opredijeljena.

166


PRIJELAZ POSJEDA ROBE - Posjed robe prenosi se od prodavaoca

na kupca predajom dokumenata nakon ukrcaja robe.


PRIGOVOR NA KVALITETU ROBE - Prigovor na kvalitetu robe kupac

može staviti i nakon što je na nj prešlo vlasništvo, tj.

nakon ukrcaja robe na brod. Nisu opravdani kupčevi prigovori

na kvalitativne mane robe ako ne uspije dokazati da je roba

imala mane prije ukrcaja.

br.39, str. 48-49, Apelacioni sud, Rouen, 14.IV 1967.

PRIHVAT DIJELA ROBE - Kad kupac prihvati dio robe

neodgovarajućih karakteristika, ne može više ostatak

otkloniti.


PRODAVAOCA ODGOVORNOST - Ako je prodavaocu poznato da će roba

biti otpremljena dalje od luke iskrcaja, on mora robu

smjestiti u takvu ambalažu da roba stigne u neoštećenom

stanju do krajnjeg odredišta.

br.35, str. 48, Francuski kasacioni sud, 3.V 1967.

Prodavalac kojemu je bila poznata namjena prodane robe jamči

da je roba podesna za namijenjenu svrhu.


Kod kupoprodaje CIF prodavalac ne snosi nikakvu odgovornost za

štetu nastalu tokom prijevoza morem.

br.25, str. 75-76, Trgovački sud, Seine, 28.X 1964.

CIF prodavalac obvezan je upotrijebiti dužnu pažnju za

izvršenje svojih ugovornih obveza. Ako je tako postupio, ne

snosi rizik za nesposobnost broda.


UKRCAJ - ZAMJENA BRODA - Predviđeni datum ukrcaja robe, ako je

naznačen u dobroj vjeri, dopušta da se ukrcaj izvrši u

razboritom roku iza toga. Zamjena broda koji je naznačen u

CIF ugovoru dopuštena je u istom roku, a kupac nije ovlašten

da odbije preuzimanje dokumenata.




KLAUZULA UGOVORA O VIŠOJ SILI, ŠTRAJKOVIMA ITD -

167

-Krcatelj koji je bio spriječen ukrcati teret u odredjenoj

luci zbog štrajka lučkih radnika ovlašten je u skladu s

klauzulom ugovora o višoj sili, štrajkovima itd. zahtijevati

produženje roka ukrcaja. Kod toga nije odlučna okolnost što

nije dokazao nemogućnost pravovremenog ukrcaja u nekoj

drugoj luci u kojoj bi bio ovlašten ukrcati teret na temelju

klauzule ugovora.

br.50,str. 55-59, Engleski prvostepeni sud, 15. i 16. VI 1970.


NEISPRAVNOST CERTIFIKATA O KAKVOĆI PRODANE STVARI ZBOG

INSPEKTOROVE NEMARNOSTI - Ukoliko je u kupoprodajnom ugovoru

bilo ugovoreno da se kakvoća i stanje prodane stvari

utvrđuje službenim certifikatom pri ukrcaju i prodavalac je

bio u dobroj vjeri, kupac ne može uspjeti sa zahtjevom za

naknadu štete od prodavaoca zbog toga što je certifikat bio

neispravan radi konačnosti certifikata. Po američkom pravu

moguća je tužba za naknadu štete od nemarnog inspektora.

br.62, str. 67-69, Engleski Apelacioni sud, 20.VI 1973.

UGOVORNI FORMULAR GAFTA BR.100 - DJELOVANJE ZABRANE IZVOZA NA

ISPUNJENJE UGOVORA - Uzročnost zabrane izvoza za

neispunjenje ugovora ne mora se dokazivati sa strane

prodavaoca, jer “frustracija” (naknadno onemogućenje

izvršenja ugovora), a to je i zabrana izvoza, neposredno i

automatski briše ugovor ili njegov dio na koji se zabrana

odnosi.

br.80, str. 58-60, Kuća Lordova, 18.V 1978.


100

-Neisporuka uslijed više sile. Poplava rijeke Mississipi -

Zakašnjenje ukrcaja. Tužitelji izdali obavijest o produženju

roka ukrcaja. Pitanje dužnosti naknade štete tuženima od

strane tužitelja. Klauzule 9 i 22 iz formularnog ugovora

CAFTA 100. Točan datum mjerodavan za obračunavanje visine

štete,


-Pomorska kupoprodaja CIF. Kupoprodajni ugovori sklopljeni po

standardnim uvjetima FOSFA 12. Plačanje uz prijem

dokumenata. Klauzula plaćanja točno odredjuje datum kada

plačanje treba biti izvršeno. Prodavatelji predali dokumente

kupcima nakon vremena utvrdjenog u ugovoru. Kupci imaju

pravo na raskid ugovora nakon što su odbili prijem

168

dokumenata koji su im bili ponudjeni po isteku ugovorom

predvidjenog vremena,

br.86. str.59-63, Engleski Apelacioni sud, 25,26.27.i 30. IV

i 1.V.1978

-Kupoprodaja robe - Teret djelomično oštećen. Teretnica -

Bilješka na teretnici - Teretnica s bilješkom je “čista” u

punom smislu riječi - Kupci nemaju pravo odbiti primitak

takve teretnice - Pravila Refined Sugar Association,

klauzule br. 22 i 23.

br. 88, str. 50-52, Engleski Apelacioni sud,m 31. X i 1. XI.

1979.

-SKLAPANJE UGOVORA PUTEM TELEKSA -Kupoprodaja CIF -Teleks

spada u kategoriju sredstava za “neposredno saobračanje” -

Ugovor nije ni sklopljen niti raskinut na području engleske

sudbenosti -Ne primjenjuju se pravila R.S.C, 0. 11, r.l (1)

podstavci (f) i (g),

br.94, str.46-50, Kuća Lordova, 18. i 19. XI 1981.

KUPOPRODAJA FAS


-IZVOZNA DOZVOLA -Dužnost je FAS prodavaoca nabaviti izvoznu

dozvolu u stranoj zemlji.

br.3,str.;34-36, Apelacioni sud, London, 10 .i 11. II 1951.


KUPNJA PREKO KOMISIONARA - Komisionaru rok za izvršenje

ugovora počinje teći od časa od kojega je dobavljač

prihvatio ponudu za dobavu robe ako komisionar nije postupio

dužnom pažnjom u pogledu sklapanja ugovora sa dobavljačem,

rok također počinje teći od časa zaključenje ugovora sa

dobavljačem i da je komisionar dužan komitentu nadoknaditi

štetu. Komisionar mora osigurati brodski prostor, kad mu

bude poznato da će roba biti isporučena.

br.16, str.27-29, Prvostepeni sud Engleske /Trgovački odjel/,

29.I 1962.

KUPOPRODAJA FOB


169

-Prodavalac FOB ne može se osloboditi odgovornosti prema kupcu

za loš kvalitet robe, ako je kvalitet bio namjerno

prikriven, i ako se nije mogao otkriti običnim ispitivanjem.

br.1,str. 36, Apelacioni sud, Rabat, 15.II 1950.

-Kod kupoprodaje FOB kupac može valjano zapodjenuti

vještačenje protiv prodavaoca samo ako je prethodno isplatio

dokumente.

br.1,str. 36, Trgovački sud, Marseille, 30.V 1950.

-Kad kupoprodajni ugovor FOB predvidja odredjenl datum za

ukrcavanje robe nikakva opomena od strane kupca nije

potrebna da bi počeo teći rok za ukrcavanje.

br.1,str. 37, Apelacioni sud, Aix, 30.VI.1950.

-Trošak smještaja u brodsko skladište snosi kupac.

br.2,str. 44. Trgovački sud, Seine, 16.VI 1952.

-Kad se radi o kupoprodaji FOB, popust zbog nedostatka u

kvalitetu mora se izračunati na osnovi fakturne cijene, a ne

na osnovi vrijednosti robe u luci odredišta.

br.2,str. 44, Trgovački sud, Seine, 25.VI 1951.

-Kad je kupac ugovorio s brodarom da će brodar snositi

troškove prekrcaja prijevoza na temelju direktne teretnice,

pa te troškove brodaru predujmi prodavalac, ovaj zadnji nema

prava regresa cd kupca.

br.2,str.45, Apelacioni sud, Rabat, 3. VII 1951.

-Kupac koji prihvati zakašnjelo izvršenje ugovora /u

konkretnom slučaju zakašnjelo ukrcavanje/ , može tražiti

naknadu samo u slučaju ako dokaže štetu koja je neposredna i

izravna posljedica neizvršenka obveze, i koja je bila

predvidjena ili je mogla biti predvidjena u času zaključenja

ugovora.

br.3,str. 37-41, Arbitražna presuda, Paris, 20.II 1952.

-Ugovor FOB mora se raskinuti radi kupčeve krivnje i na štetu

kupca koji nije u ugovorenom roku otvorio neopozivi

akreditiv, na što je po ugovoru. bio obvezan, dok je

prodavalac izvršio sve obveze, koje je bio dužan izvršiti.

br.4,str. 19, Trgovačkj. sud, Seine, 15.,X 1952.

-Prodavalac je dužan na svoj trošak postaviti robu na palubu

broda, koji će vršiti prijevoz. Ne može se uzeti u obzir

prigovor prodavaoca da je prema lučkim običajima prodavalac

FOB dužan staviti robu na raspolaganje uz bok broda.

br.4,str. 20, Trgovački sud,. Dunquerque 17.XI 1952.

-Kad je prodavalac po klauzuli FOB pristao da na zahtjev kupca

od brodara traži teretnice sa oznakom da je vozarina

170

unaprijed plaćena, on je na prešutan način pretvorio svoju

prijašnju kupoprodaju po klauzuli FOB u prodaju po klauzuli

C & F ili CIF.

br.6,str. 48-52, Vrhovni privredni sud /presuda objavljena u

Medjunarodnom transportu br.l/60,str.45/.

-Roba prodana FOB putuje na rizik i opasnost onoga komu je

upućena, te je on dužan utvrditi stanje robe odmah nakon

njezina iskrcavanja. Fitosanitarni pregled prilikom

ukrcavanja stvara presumpciju dobrog stanja robe i pravilnog

pakovanja.

br.6,str. 67 Trgovački sud, Seine, 15.XI 1954.

-Prema običajima u luci Dunquerque, kupoprodaja FOB predviđa

dužnost prodavaocu da izvrši isporuku robe uz bok broda

/samo za strane luke gdje su troškovi ukrcaja uračunati u

vozarinu/, no kod ukrcaja s odredišnom lukom u Francuskoj

uniji trebalo bi precizirati "isporuka uz bok broda".

br.6,str.. 68, Trgovački sud, Dunquerque, 22.XI 1954.


Kod kupoprodaje FOB roba putuje na rizik kupca, ali prodavalac

ostaje odgovoran za oštećenja koja su posljedica mane na

robi.

br.16, str.46-47, Trgovački sud, Seine, 1.III 1956.

Kupac mora snositi štetne posljedice ako ne udovolji svojoj

obvezi da stavi brod na raspolaganje za ukrcaj. Povećane

troškove nastale radi otežanog ukrcaja mora snositi kupac.

br.20, str. 59, Trgovački sud, Seine, 12.VI 1962.

BRODAR - Brodari nisu u nikakvom pravnom odnosu s FOB

prodavaocem.

br.22, str. 44-46, Apelacioni sud, Aix, 21.XI 1963.

DJELOMIČNA ISPORUKA - Kao naknadu štete radi djelomične

isporuke kupac ima pravo tražiti samo razliku između cijene

ugovorene u neizvršenom ugovoru i one koju je on morao

platiti kod kupnje radi pokrića, a osim toga i naknadu štete

zbog trgovačke prevare.

br.14, str.36, Apelacioni sud, Rouen, 2.XII 1956.

KUPOVNINA - Kupac je dužan, ako je tako ugovoreno, platiti

kupovninu čim mu dokumenti budu predočeni, osim ako se u

kontradiktornom postupku ne utvrdi da roba u vrijeme ukrcaja

nije imala ugovoreni kvalitet, i ako u kratkom roku ne

podnese tužbu.


171

MANE ROBE - Kod kupoprodaje FOB, obaveze stranaka izvršavaju

se kod ukrcaja robe, koja putuje na rizik kupca, i on nema

prava da reklamira bilo što u pogledu vidljivih mana robe

koje su utvrđene nakon ukrcaja.

br.16, str.48, Trgovački sud, Seine, 11.XII 1957.

Ne može se tražiti razrješenje ugovora zbog mane robe, ako za

vrijeme sklapanja ugovora roba nije bila individualizirana

nego samo generički ugovorena.


OTEŽANI UKRCAJ - Ako kupac nije stavio brod na raspolaganje

radi otežanog ukrcaja tereta ne može se pozivati na tu

činjenicu kao na višu silu, ako otežanju prodavalac nije

ništa pridonio. Povećane troškove otežanog ukrcaja snosi

kupac.


PRIJELAZ RIZIKA - Prodavalac odgovara za štetu i nakon što

roba bude ukrcana ako je za štetu kriv.

br.14, str.38, Trgovački sud, Seine, 8.II 1956.

RASKID UGOVORA - Kupac, u svrhu raskida ugovora nije dužan

upozoriti prodavaoca da mu isporuči robu, ako bi takva

opomena bila bezuspješna.

br.14, str.36, Apelacioni sud, Rouen, 2.XII 1956.

Ugovor se raskida na štetu prodavaoca koji je isporučio robu

koja nije u skladu s običajima. Osim povraćaja kupovnine

mora nadoknaditi i štetu za trgovačku povredu.

br.17, str.54, Trgovački sud, Seine, 27.VI 1958.

STANJE TERETA - Prodavalac je dužan predati brodaru robu u

stanju koje odgovara njenom normalnom roku trajanja.



FOB prodavalac prilikom ukrcaja tereta na brod nastupa prema

brodaru kao kupčev punomoćnik.


Ukrcaj tereta na brod kod FOB kupoprodaje predstavlja

izvršenje dobave. Na tome ne mijenja ništa ugovorna klauzula

što će posjed robe prijeći na kupca tek nakon izvršene

isplate.


Zakašnjenja iza ukrcaja idu na teret kupčev, a ne na teret

prodavaočev.


172

Kad kupac u skladu s klauzulom ugovora koja mu daje pravo da

prilikom preuzimanja robe istu pregleda, preuzme robu bez

protesta, ne može naknadno prodavaocu prigovoriti da je roba

u času preuzimanja imala vlastitih mana, ako su te mane

mogle biti otkrivene uobičajenim pregledom.

br.33, str. 55-57, Apelacioni sud, Rennes, 15.VI 1966.

Kupac FOB kupoprodaje koji je osigurao robu na temelju ALL

RISKS klauzule ima osigurljiv interes od časa kada rizik za

štetu prelazi na njega, pa prema tome i kada roba prijeđe

ogradu maone ako u ovom času rizik prelazi na kupca.


DUŽNOST PRIBAVLJANJA UVOZNE DOZVOLE - Kupac ne odgovara za

štetu prouzrokovanu nepribavljanjem uvozne dozvole ako

dokaže da je upotrijebio dužnu pažnju u svrhu njenog

dobivanja.

br.35, str. 37-38, Engleski apelacioni sud, 14.VI 1967.

NADLEŽNOST SUDA - Za sporove iz kupoprodajnog ugovora “FOB

jedna engleska luka” zaključenog u Engleskoj i na engleskom

jeziku nadležni su engleski sudovi.

br.35, str. 37-38, Engleski apelacioni sud, 14.VI 1967.

PRIJELAZ RIZIKA - Kupac FOB kupoprodaje snosi rizik od časa

kad je roba prešla ogradu prvog pomorskog sredstva, pa tako

i kad je prešla ogradu maone kojom se roba prevozi do broda

na sidrištu. Jedino ako se u odnosnoj luci ukrcaj vrši

isključivo na sidrištu prijelaz rizika na kupca prelazi

časom prelaska tereta preko ograde broda, a ne ograde maone.



ZNAČENJE KLAUZULE "FOB UKRCANO U DOBROJ DANSKOJ LUCI" - Kad su

u ugovoru o kupoprodaji FOB za ukrcaj navedene luke

odredjenog područja, i ako ništa drugo nije ugovoreno, a ne

postoji niti trgovački običaj niti druge okolnosti koje

upućuju na namjeru stranaka, izbor odredjene luke pripada

kupcu. Ugovor nije ništav zbog neodredjenosti jer je riječ

FOB dopunjena riječima ''ukrcano u dobroj danskoj luci''.

br.58,str. 53-57, Engleski prvostepeni sud, 4.XII 1972.


SNAŠANJE RIZIKA ZA ŠTETU NA ROBI - Kupac kojem na odredištu

stigne pokvarena roba, da bi imao pravo odbiti preuzimanje

173

robe, i na eventualnu naknadu štete, mora dokazati da je

roba bila pokvarena za vrijeme ukrcaja na brod u ukrcajnoj

luci. Rizik za štetu na robi koju ova pretrpi nakon prelaska

brodske ograde u luci ukrcaja, pada na kupca.

br.79, str. 62, Apelacioni sud, Paris, 1.VII 1977.


100

-Imenovanje broda. Prodavatelji odbili imenovanje. Kupci

zahtijevaju produženje roka ukrcaja. Da li se primjenjuje

klauzula 7 iz formularnog ugovora GAFTA 64. Da li su u

suprotnosti klauzule 4,7 i 10 iz Anec FOB Contracta sa

klauzulom 7 iz formularnog ugovora GAFTA 64. “Klauzula

kruga”, klauzula 28a iz formularnog ugovora GAFTA 77 u ovom

slučaju ne može doći do primjene, jer je došlo do razbijanja

kruga,

br.84, str.48-54, Engleski Apelacioni sud, 6,7,8,9 i

12.III.1979.

KUPOPRODAJA I PRIJELAZ RIZIKA


-Ugovor se smatra izvršenim tek u trenutku kad je prodavalac

predao pošiljku željeznici tj. kad je s njom sklopio ugovor

o prijevozu. Sama predaja utovarenog vagona špediteru s

nalogom da ga otpremi kupcu, nije dovoljna da rizik prijedje

na kupca.

br.5,str. 37-41, Viši privredni sud NRH, 7.VII 1959.

-Ugovor o kupoprodaji robe, koja se u času njegova sklapanja

već nalazi u luci iskrcaja, ne može se smatrati CIF

kupoprodajom, i ako su stranke sklopile ugovor pod uvjetiina

CIF posla.

br.2,str. 40-42, Apelacioni sud, Aix, 22.II 1951.

-Kad se ne može dokazati da je namjera stranaka bila da

prodavalac preuzme rizik, treba rizik prijevoza, s obzirom

na ugovoreni moment plaćanja, prebaciti na kupca.

br.5,str.46, Trgovački sud Marseille, 12.XI 1957.

ROK PRIJEVOZA

-Brodar koji jamči da će brod predati teret na odredište, do

ugovorenog roka, preuzima na sebe rizik događaja koji su

174

prouzrokovali zakašnjenje, uključivši i predvidljive

slučajeve više sile.

br.8,str.30-32. Viši privredni sud NRH, 7.X 1960.


RIZIK - Kupac koji je na osnovu ugovora, dužan preuzeti robu u

prodavaočevom skladištu, snosi rizik za krivnju željeznice,

iako robu u skladištu nije preuzeo. Kupac mora dokazati da

je prodavalac robu predao na prijevoz u oštećenom stanju ili

da je šteta nastala zbog lošeg pakovanja robe.



ODGOVORNOST DOBAVLJAČA - Dobavljač je odgovoran prodavaocu za

skrivene mane robe. Ove se odgovornosti ne može osloboditi

dokazom da je roba bila pregledana prije ukrcaja i izdan

zdravstveni certifikat. Ako dobavljač dobavi robu koja ne

odgovara ugovorenom tipu, mora o tome obavijestiti svog

kupca upozoravajući ga na tretman robe za vrijeme prijevoza.



SNAŠANJE RIZIKA ZA ŠTETU NA ROBI - Kupac kojem na odredištu

stigne pokvarena roba, da bi imao pravo odbiti preuzimanje

robe, i na eventualnu naknadu štete, mora dokazati da je

roba bila pokvarena za vrijeme ukrcaja na brod u ukrcajnoj

luci. Rizik za štetu na robi koju ova pretrpi nakon prelaska

brodske ograde u luci ukrcaja, pada na kupca.

br.79, str. 62, Apelacioni sud, Paris, 1.VII 1977.

DISTANCIONA KUPOPRODAJA - PLAĆANJE I MOGUĆNOST UTUŽENJA U

STRANOJ VALUTI - Pred engleskim sudovima kupovnina se može

utužiti u stranoj valuti ako je ista bila ugovorena.

br.70, str. 58-63, Engleski Apelacioni sud, 10.II 1975.

Presude engleskih sudova mogu glasiti na stranu valutu.

br.71, str. 59-61, Kuća Lordova, 19, 20, 21. i 22.V 1975.

NEISPUNJENJE OBVEZE SA STRANE PRODAVAOCA - PRAVO KUPCA -

Ukoliko je prodavalac odgovoran zato što nije u ugovorenom

roku isporučio kupljenu stvar, kupac ima pravo zahtijevati

naknadu štete, a ne isporuku kupljene stvari. Isporuku može

zahtijevati samo onda ako se radi o stvari koja se inače ne

može nabaviti. Među ove stvari ne spadaju strojevi koji se

inače izrađuju. Kod utvrđivanja visine štete uzima se u

175

obzir i šteta koju je kupac pretrpio zbog zakašnjele nabave

stvari.

br.69, str. 63-67, Engleski Apelacioni sud, 22. i 23.I 1975.

ZNAČENJE PISMENIH IZJAVA - U odnosima privrednih organizacija

u poslovima kupoprodaje, napose ako se radi o poslovima

međunarodne trgovine, ponašanje stranaka ocjenjuje se prema

njihovim pismenim izjavama. Drugim riječima, u odnosima

stranaka mjerodavni su njihovi pismeni podnesci. Kod toga se

ne uzimaju u obzir motivi radi kojih su ti podnesci dati.


100

-Kupoprodaja teglenice -Prodaja teglenice radi kasiranja -

Izračunavanje težine mjerodavne za isplatu kupovnine -

Značenje formule “cca” u smislu Uzance br. 121 -Nadopuna

postupka radi utvrdjivanja visine kupovine i o sadržaju

zaključnica o kupoprodaji,

br.92, str.30-33, Viši privredni sud SR Hrvatske, 28. VII

1981.


121

-Odbijanje suradnje u krcanju robe koja se prevozi f.a.s.

predstavlja bitnu povredu ugovornih odredaba i daje

protustranci pravo na raskid ugovora - Ako je ugovor

sklopljen usmeno, mjerodavna je količina robe koja je na taj

način ugovorena, a ne ona koja se kasnije spominje u

teleksima,

br. 107-108, str. 473-478, Pravni odbor Tajnog savjeta,

London, 26, 27. i 28. XI. 1984 i 21. I. 1985.

-Rok isporuke robe određen od dana otvaranja akreditiva

počinje teći od dana kada je prodavaocu priopćeno otvaranje

akreditiva, jer je tek od tada banka obvezna prema kprisniku

- Aktivna legitimacija prema brodaru - Okolnost da je adresa

tužitelja navedena u teretnici kao >>notify adress<< ne

znači da je tužitelj stranka iz ugovora o prijevozu,

br. 113-114, str. 120-125, Viši privredni sud Hrvatske, 15. I.

1986.

OBUHVAĆA BR.. 149-152

-U slučaju samovoljnog odustanka od ugovora jedne ugovorne

strane, (engl. repudiation), druga strana može prihvatiti

taj odustanak te ugovor smatrati završenim ili potvrditi da

ugovor ostaje na snazi. Za čin prihvata odustanka nije

176

predviđena posebna forma. Dovoljno je da komunikacija ili

postupanje jasno i nedvosmisleno pokazuju strani koja je

odustala od ugovora da druga strana taj ugovor smatra

završenim. Strana koja prihvaća odustanak nije obavezna

uputiti posebnu obavijest drugoj strani da ugovor smatra

završenim, dovoljno je da strana koja je odustala od ugovora

sazna za takvu odluku,

br. 149-152, str. 168-170. House of Lords, 16, 17. i 20.

lipnja 1996

KUPOPRODAJA/DISTANCIONA/MEĐUNA

RODNA


-KLAUZULA FRANCO JUGOSLAVENSKA GRANICA - Ako je na temelju ove

klauzule sporazumom stranaka roba prevezena brodom, smatra

se da je prešla jugoslavensku granicu kad je vagon prešao

ogradjeno područje luke iskrcaja. Rizik za robu prelazi na

kupca u času predaje robe brodaru.

br.54,str. 19-20, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-890/71.-2,

21.XII 1971.

KVALITET ROBE


-Za odgovornost prodavaoca CIF u pogledu kvaliteta robe,

ukoliko ne postoji propisani certifikat ispitivanja

kvaliteta prilikom ukrcaja, mjerodavna je ocjena uvrđenja

sudskog vještaka prilikom prispjeća broda.

br.5,str. 50, Trgovački sud, Seine, 21.1 1954.

LIJEČNIK BRODSKI


Brodar odgovara načelno za rad liječnika, ali samo u okviru

onih djelatnosti za koje liječnik prima naređenje od

zapovjednika broda. Brodar ne odgovara, ako liječnik u

izvršavanju svoga zadatka ne pruži pomoć u skladu sa svim

zahtjevima suvremene medicinske nauke.

177

br.16, str.50-51, Trgovački sud, Marseille, 23.VI 1961.

LINIJSKI BROD


-VRIJEME UKRCAJA -Linijski brod nije dužan nastaviti operacije

ukrcaja preko roka utvrdjenog za njegov boravak u luci, ako

teret nije bio paralelno dopremljen pod čekrk broda.

br. 6, str.40-41, Viši privredni sud NRH, 11.XI 1959.

LUČKA OBALA


OŠTEĆENJE - Odredba ugovora o čarteru da se krcatelj koji je

ujedno vlasnik sidrišta i gata oslobađa odgovornosti za

svoju nemarnost i nemarnost svojih namještenika i agenata u

manevriranju brodom kod pristajanja i otiskivanja odnosi se

samo na štetu koja se dogodi na brodu. Štetu na gatu sam

snosi i brodar za nju ne odgovara.

br.16, str.34-35, Pomorski odjel Prvostepenog suda Engleske,

11.XII 1961.

LUČKE NAKNADE


Lučke naknade dužan je platiti brodar.

br. 40, str. 26-28, Viši privredni sud SRH, 20.VI 1968.

Poduzeće koje iskorišćuje luku ima pravo naplaćivati lučke

naknade samo ako se mjesto za koje se traži naplata nalazi u

luci koja se takvom smatra u smislu Osnovnog zakona o

iskorišćavanju luka i pristaništa.


Brod nije dužan platiti lučku naknadu ako ne koristi izgrađene

obale ili druge izgrađene lučke objekte.


Zastarni rok za plaćanje lučkih naknada iznosi tri godine.

br. 40, str. 30-32, Viši privredni sud SRH, 26.IX 1968.

178


TARIFE ZA LUČKE USLUGE

- Ove tarife su za korisnika obvezne ako su na uobičajeni

način objavljene. Ne moraju biti objavljene u službenom

glasniku općine ako općinski statut ne propisuje da se na

taj način objavljuju. Smatra se da su na uobičajeni način

objavljene ako su ih zainteresiranici mogli lako saznati.

br.54,str. 31-32, Viši privredni sud SRH, IV-P-2720/70, 21.X

1971.


PLAĆANJE LUČKE NAKNADE ZA ISKRCAJ TERETA IZ BRODA - Ovu je

naknadu dužan platiti brodar broda iz kojega je teret

iskrcan. Također i u slučaju kada je brodar, koji je ujedno

i prodavalac iskrcanog tereta, sa svojim kupcem ugovorio da

će lučku naknadu za iskrcaj tereta platiti kupac.


PLAĆANJE LUČKE NAKNADE ZA KORIŠTENJE LUKE NAKON SPASAVANJA -

Spasavatelj broda nije dužan platiti tu naknadu. Bio je

dužan platiti pod uvjetom da je on naredio zadržavanje broda

u luci. Činjenica da je zabranu odlaska broda iz luke

naredio sud, pa i na zahtjev spasavatelja, ne stvara

spasavateljevu obvezu za plaćanje naknade.

br.75, str. 54-56, Okružni privredni sud, Split, 30.VI 1976.

NAPLATA LUČKE LEŽARINE I OSTALIH TROŠKOVA ZA USLUGE UČINJENE

BRODU ZA VRIJEME NJEGOVOG BORAVKA U LUCI - Lučke naknade

navedene u Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i

pristaništima SR Hrvatske dužan je platiti brod pa i kada je

prisilno zaustavljen u luci na temelju sudske privremene

naredbe. Naknadu za učinjene usluge predviđene u tarifi OUR-

a koji eksploatira luku, dužan je platiti brod ako je te

usluge zatražio brodar, zapovjednik ili agent broda te ako

su izvršene na temelju rješenja nadležnih organa. Na dužnost

brodara da plati navedene usluge ne utječe okolnost da njih

prema ugovoru o prijevozu mora platiti primatelj.

br.67, str. 56-61, Viši privredni sud SR Hrvatske, 5.III 1975.

ZASTARA POTRAŽIVANJA ZA LUČKE USLUGE - Potraživanje lučke

radne organizacije prema inokosnom brodaru za izvršene lučke

usluge zastaruje za dvije godine.



179

100

-LUČKE NAKNADE U MEDJUNARODNOM JAVNOM PROMETU -Jednaki

tretman inozemnog i domaćeg brodara u pogledu visine cijena

lučkih naknada po odredbi st.3, čl.18 Zakona o pomorskoj i

unutrašnjoj plovidbi slijedi iz pravnog kontinuiteta

Jugoslavije i činjenice da je ta odredba preuzeta iz odredbe

čl.l. ratificirane i objavljene 1931. Konvencije i Statuta

o medjunarodnom režimu morskih luka, Ženeva 1923, a ima za

posljedicu da se režim o maksImiranju cijena unutar SFRJ

(Zakon o društvenoj kontroli cijena i odgovarajuce odluke o

najvišim cijenama proizvoda i usluga) ne odnosi na lučke

naknade u medjunarodnom javnom prometu, makar su korisnici

usluga domace brodarske tvrtke,

br.95, str.41-47, Viši privredni sud Hrvatske, 10. XI 1981.

-OBRAČUN ZA OBAVLJANJE LUČKE NAKNADE -Interni obračun iz-

medju domaćih osoba u pogledu objavljenih lučkih naknada u

medjunarodnom prometu vrši se u dinarima na temelju

konverzije strane valute u domaći novac po valutnoj klauzuli

iz čl.395 Zakona o obveznim odnosima, tj. po tečaju što je

važio na dan nastanka obveze,

br.95, str.41-47, Viši privredni sud Hrvatske, 10. XI 1981


121

-Naknadu za upotrebu luke pri obavljanju privredne djelatnosti

plaća subjekt koji upotrebljava luku pri obavljanju svoje

privredne djelatnosti - Privredna djelatnost plovidbenog

aganta jesu plovidbeni agencijski poslovi, tj. poslovi

pomaganja koji se pojavljuju u vezi s boravkom broda u luci

i poslovi posredovanja i zastupanja pri sklapanju ugovora o

iskorištavanju brodova i bilo da se radi o pomaganju,

posredovanju ili zastupanju uvijek su u pitanju radnje i

poslovi pravne prirode - Po prirodi same stvari, pravni

pošlovi i druge pravne radnje obavljaju se bez upotrebe

stvari koje čine proizvodna sredstva, pa se tako i pravni

poslovi i druge pravne radnje koji se odnose na plovidbu i

iskorištavanje broda, a koje obavlja plovidbeni agent,

obavljaju bez upotrebe luke, iz čega slijedi da plovidbeni

agent nije u obvezi platiti ovu lučku naknadu,


XII. 1984.

- Obveza plaćanja naknade nema pravnu prirodu općih uvjeta

poslovanja u tom smislu da bi obvezivala na plaćanje samo

sukontrahenta lučke organizacije - Lučku naknadu za upotrebu

luke dužni su plaćati svi subjekti koji upotrebljavaju luku

pri obavljanju svoje privredne djelatnosti = Pri definiranju

180

termina >>upotreba luke<< treba uzeti u obzir i odredbu čl.

1 Zakona o lukama koji u vezi s definicijom luke nabraja

djelatnosti kojima je luka namijenjena: a to su i privredne

djelatnosti koje su s osnovnim lučkim djelatnostima u

međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi -

Pojam upotreba luke treba shvatiti stoga u ekonomskom, a

ne fizičkom smislu,

br. 107-108, str. 415-424, Vrhovno sodišče SR Slovenije, 17.

IX. 1984.

LUČKI KONZORCIJ LUKA GENOVA


-

Predsjednik konzorcija luke Genova koji naredi prodaju

uskladištenog tereta radi kao organ državne uprave i

obvezuje državu a ne konzorcij.

br. 26, str. 30-31, Kasacioni sud Italije, 27.III 1962

LUČKI OBIČAJ


Lučka praksa, pa ma i trajala nekoliko godina, ne znači još i

lučki običaj.

br.14, str.32-33, Engleski trgovački sud, 26.I 1962.


Stranka koja se poziva na običaj strane luke mora taj običaj i

dokazati.

br. 41, str. 32-40, Viši privredni sud SRH, 6.XII 1968.




br. 28, str. 52-54, Apelacioni sud, Paris, 17.VI 1964.

LUKA


ZADRŽAVANJE BRODA PRED LUKOM

181

-Brodar nema prava tražiti od naručitelja naknadu štete za

prekomjerno zadržavanje broda pred lukom iskrcaja, ako na

brodu nije postojao radio uredjaj pomoću koga bi mogao od

naručitelja tražiti upute. Naručitelj je dužan kod primaoca

poduzeti mjere da se brod na vrijeme iskrca, ako može

pretpostaviti da će se brodu u tom pogledu činiti smetnje od

državnih organa. Ako se krivnja naručiteljeva i brodareva u

ovom pogledu ne može odrediti, stranke snose štetu na

jednake dijelove.

br.11,str. 26-27, Viši privredni sud NRH, 2.X 1961.


POJAM - Pomorsku luku sačinjava kopneni i vodeni prostor s

izgrađenim obalama, lukobranima, potrebnim slobodnim

prostorom, uređajima i postrojenjima i drugim objektima

namijenjenima pristajanju brodova, ukrcavanju i iskrcavanju

putnika i robe, kao i opskrbi, popravku i zaštiti brodova od

nevremena, a područje luke određuje se aktom o osnivanju

poduzeća luke.


LUČKI OBJEKT - U smislu čl.16. Uredbe o redu u lukama pod

lučkim objektom obuhvaća se svaki objekt koji sačinjava

osnovna sredstva luke i koji se nalazi na mjestu na kojem ga

brodovi, brodski čamci i drugi plovni i plutajući objekti u

službi broda mogu oštetiti.


OŠTEĆENJE LUČKIH OBJEKATA - Za oštećenje lučkih objekata

odgovara se na osnovi isključive činjenice da je šteta

prouzrokovana.


SIDRIŠTE - Ako iz registra privrednih organizacija ne

proizlazi drukčije, sidrište ne spada u područje luke.


ZAJEDNICA LUČKIH PODUZEĆA - Članstvo u Zajednici lučkih

poduzeća je obavezno. Visinu članarine utvrđuje organ

Zajednice ovlašćen prema statutu. Ova članarina je obavezna

za sve članove Zajednice. Okolnost da Zajednica ne izvršuje

svoje zadatke nije dovoljan razlog za istupanje iz njenog

članstva. Član Zajednice koji tvrdi da Zajednica ne

ispunjava svoje zadatke ima prvo posebnom tužbom ostvariti

svoje pravo, ali ne istupiti iz Zajednice.

br. 39, str. 24-26, Viši privredni sud SRH, 25.V 1968.


182

140

-ODRICANJE OD PRAVA POZIVANJA NA NESIGURNOST LUKE - Ako

vlasnici broda ne odbiju s brodom ući u luku koju odrede

naručitelji, time su se odrekli prava tvrditi da tako

određena luka nije sigurna u skladu s klauzulama ugovora.

Međutim, unatoč tomu, neće snositi štetu ako ne uđu u

određenu luku, ukoliko je to navedeno u ugovoru koji ih

ovlašćuje da u slučaju opasnosti odbiju ukrcaj u odnosnoj

luci.

br. 125.-126., str. 145.-148., Kuća Lordova, 6.,

7.,8.,9.,13.,14.,1989.

-SIGURNA LUKA - RATNI RIZICI - Za ocjenu ratnih rizika i

opasnosti ulaska u luku mjerodavne su odredbe ugovora o

najmu broda. Vlasnici broda po slobodnoj ocjeni prosuđuju je

li ulazak u luku opasan, ali ta ocjena mora biti razumna.

Glede opasnosti, bitno je je li ona utvrđena na temelju

rizika većih od onih koji su postojali u vrijeme

zaključivanja ugovora o najmu broda.

br. 137.-140., str. 193.-194., Engleski Apelacijski sud,

1.,2.,3. i 4.12.1992

MEĐUSKLADIŠNA IZDATNICA


TERET MANJAK - PRIMKA - Međuskladišna izdatnica nije sastavni

dio teretnice. Teret koji je primljen na prijevoz s

klauzulom u teretnici “razna roba” nije identificiran, ali

se to može učiniti na temelju međuskladišne izdatnice -

primke koju je potpisao zapovjednik. Ako zapovjednik ne

prihvati usmeni protest primaoca, primalac je dužan uložiti

pismeni protest o manjku tereta.


MORTGAGE VIDI HIPOTEKA


MORTGAGE - Mortgage se može ostvarivati zaustavljanjem i

prodajom broda tek ako postoji dospjela tražbina na određenu

svotu ili barem povreda ugovora o mortgageu uslijed koje se

prijevremeno može tako postupati.

br.24, str. 13-14, Sudski odbor tajnog savjeta Engleske, 5.X

1964.

183

KONFISKACIJA BRODA - Konfiskacija broda ne dira u mortgage.

br.20, str. 44-45, Okružni sud SAD, 6.XI 1961.


TROŠKOVI OSIGURANJA - Ukoliko nije izričito ugovoreno,

vjerovnik (mortgagee) nema prava troškove osiguranja

opterećenog broda uračunati u svoju tražbinu koja je

mortgageom osigurana.

br. 35, str. 42-43, Engleski pomorski sud, 6.VI 1967.

MULTIMODALNI PRIJEVOZ VIDI I

PRIJEVOZ


140

-MULTIMODALNI PRIJEVOZ - ODGOVORNOST ŠPEDITERA, BRODARA I

OSIGURATELJA - CESIJA NARUČITELJA ŠPEDITERSKOG POSLA - Ako

naručitelj špediterskog posla cedira svoju tražbinu trećoj

osobi samo za određene teretnice, ta se cesija ne odnosi na

ostale isprave koje se odnose na teret koji je brodar

prevozio. Cesija se odnosi samo na potraživanje prema

brodaru, a ne i prema trećim osobama koje su sudjelovale u

odnosnom poslu.


8.3.1989.

NADLEŽNOST SUDA


-Za rješavanje sporova o naknadi štete zbog smrti prouzročene

pomorskom nezgodom nadležni su sudovi, koji sude u pomorskim

sporovima.

br.2,str. 37-39, Vrhovni sud NRH, 30.IV 1958.

-Za rješenje spora o naknadi štete zbog smrti radi nesretnog

slučaja na brodu nadležan je redovni sud, ako sam uzrok

smrti nije specifično pomorske prirode.

br.4,str.18-19, Vrhovni sud NRH, 26.III 1959.

-Nadležnost suda u pomorskim sporovima ima prinudni značaj.

br.7,str. 30, Vrhovni privredni sud, 14.V 1960.

184


PROMJENA ORGANA UPRAVLJANJA - Privredni sudovi nisu nadležni

za rješavanje sporova o zahtjevu za upis promjene organa

upravljanja, nego ta nadležnost pripada pomorsko upravnim

organima.

br.17, str.34-37, Viši privredni sud NR Crna Gora, 31.XII

1962.

POMORSKI SUDOVI - Federalni sudovi SAD, kad sude kao pomorski

sudovi, nemaju nadležnost za primjenu equity sredstava.

br.24, str. 15-16, Apelacioni sud SAD, 4.V 1960.


140

-

-FORUM NON CONVENIENS - Prijedlog za odbacivanje tužbe kojom

je pokrenut postupak pred engleskim sudom neće biti usvojen,

ako bi se pred nekim drugim sudom, za koji tuženik smatra da

bi bio "prikladniji" (more convenient forum) za vođenje

postupka od engleskoga suda, u odnosu na pitanje ograničenja

odgovornosti brodara, primjenjivala kod stranog suda

Međunarodna konvencija za izjednačenje nekih pravila o

ograničenju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova iz 1956.

godine.

br. 129.-130., str. 159.-162., Engleski prvostepeni sud -

Pomorski odjel, 15. i 16.3.1990.

-NADLEŽNOST PRIVREDNOG SUDA ZA POMORSKE SPOROVE - POJAM

POMORSKOG SPORA - Ne smatra se pomorskim sporom spor između

zajmodavatelja i zajmoprimatelja, ako se taj spor odnosi na

vraćanje zajma. Pri tom nije odlučna okolnost da je brod

opterećen hipotekom. O pomorskom sporu bi se radilo samo kad

bi se spor vodio za realizaciju hipoteke ili u svezi s

postojanjem hipoteke. Prema tomu, za rješavanje spora za

vraćanje zajma nadležan je redovni sud, bez obzira što je

brod opterećen hipotekom za dati zajam.


3.11.1992.

NADVODJE


185

-Za primjenu povišene kazne za ukrcaj broda preko dozvoljenog

nadvodja potrebno je da je u konkretnom slučaju porasla

mogućnost zarade broda zbog većeg opterećenja.

br.12,str. 51-52, Engleski trgovački sud, lo.V 1961.

NAGODBA


ODNOS SPORAZUMA O ODGOVORNOSTI I SPORAZUMA O IZNOSU NAKNADE

ŠTETE - Nagodba stranaka u omjeru odgovornosti smatra se

mjerodavnom i kad nije utvrđena visina naknade štete.


NAUTIČKA GREŠKA / DJELATNOST


-Ispitivanje da li je na brodu prilikom nasukanja nastala

pukotina spada u nautičku djelatnost. Za nautičku djelatnost

kopnenih namještenika brodar ne odgovara, ako ti

namještenici nisu odgovorni službenici, koji stvaraju

konačne odluke.

br.9,str. 44-46, Kanadski pomorski sud, u okružju Quebec,

28.XII 1959.


Nedovoljno privezivanje broda, koje je prouzrokovalo kvar na

pumpama i curenje tereta, smatra se nautičkom greškom

zapovjednika. Za nautičku grešku ne odgovara samo osobama iz

prijevoznog ugovora.

br.17, str.48-50, Apelacini sud, Montpellier, 11.IV 1962.

Brodar ne odgovara za štetu na teretu, koja je nastala kao

posljedica nautičke greške prvog oficira, koji je greškom

pustio u vodu prednje tankove, gdje je bio krcan teret.

br.18, str.35, Okružni sud SAD, 1.I 1963.

Radi se o nautičkoj grešci kad zapovjednik, nakon što je na

palubu ukrcao veću količinu tereta, ne napuni brodske

tankove zbog stabiliteta, pa dođe do opasnog nagnuća broda i

štete na teretu.

br.20, str. 54-55, Apelacioni sud, Rouen, 7.XII 1962.

186

Brodar koji dokaže propust u rukovođenju brodom, ne treba da

dokazuje i stanje sposobnosti broda za plovidbu. Dokaz o

protivnom tereti oštećenog korisnika prijevoza.

br.23, str. 44-45, Apelacioni sud SAD, 20.XI 1963.

Brodar se smije oslanjati na zapovjednika u pogledu

upravljanja plovidbom i nije potrebno da mu u tom pogledu

daje posebna uputstva.

br.24, str. 16-17, Apelacioni sud SAD, 15.I 1964.

NOLEGGIO


-Talijansko pravo pod tim misli na ugovor o iskorišćavanju

broda, prema kojemu se osoba koja je dala brod /noleggiante/

obvezuje samo na vršenje navigacije, a ne preuzima obveze u

pogledu prijevoza tereta.

br.8,str. 45-46, Kasacion1 sud Italije, 26.1 1960.


Predmet ovog ugovora može biti samo brod sposoban za plovidbu.

Ako se ne radi o takvom brodu, ne radi se o noleggio-u,

premda su stranke svoj ugovor nazvale tim imenom i

upotrijebile formular na kome se takvi ugovori sklapaju.

br.19, str. 39-40, Apelacioni sud, Rim, 6.II 1960.


Ugovor o navlu (noleggio) može se dokazati samo pismenom

ispravom.

br.26, str. 61-64, Kasacioni sud Italije, 26.VI 1963.

Da li se brodar, koji je ugovorom o noleggiou prepustio

poslovanje brodom trećoj osobi, u ugovoru s naručiteljem

prijevoza stvari obavezao kao vozar, treba prosuditi na

osnovi obaveza koje je u tom ugovoru brodar preuzeo prema

naručitelju.

br. 44, str. 70-75, Okružni sud, Napoli, 27.V 1968.

OBAVJEST O SPREMNOSTI


U maloj obalnoj plovidbi postoji običaj da se obavijest o

spremnosti broda može dati i usmeno. Primanje na znanje

187

usmene obavijesti ne lišava imaoca prava da naknadno

dokazuje da brod u vrijeme obavijesti nije bio spreman.


OBIČAJ


Stranka koja se poziva na običaj strane luke mora taj običaj i

dokazati.

BR. 41, STR. 32-40, Viši privredni sud SRH, 6.XII 1968.




BR. 28, STR. 52-54, Apelacioni sud, Paris, 17.VI 1964.

OBJESNO PARNIČENJE


Da bi se radilo o objesnom parničenju potrebno je da stranka

postupa u zloj vjeri ili s takovom nemarnošću koja se može

izjednačiti s dolusom.

br. 46, str. 68-70, Apelacioni sud, Rennes, 17.II 1969.

Smatra se da se brodar objesno parniči, ako odbije udovoljiti

tužiteljevom zahtjevu, unatoč okolnosti da se njegovo

odbijanje protivi stalnoj sudskoj praksi mjesta njegovog

sjedišta, nadležnog apelacionog suda i običajima luke

njegovog sjedišta.

br. 36, str. 66-67, Trgovački sud, Sete, 21.III 1967.

ODGOVORNOST KRCATELJA ZA ŠTETU

NA TERETU I BRODU ZBOG

NEPRIJAVLJENOG I OPASNOG

TERETA

OBUHVAĆA BR. 150

LEGITIMACIJA PREMA BRODARU - Ako brodar protivno klauzuli

teretnice preda teret osobi koja mu ne prezentira teretnicu,

krcatelj je prema brodaru legitimiran na tužbu i bez

prezentacije teretnice.

188


OBUHVAĆA BR. 155

- Prijevoznik nije odgovoran za štetu koja je nastala zbog

ukrcaja neprijavljenog i opasnog tereta. ako je prijevoznik

upotrijebio dužnu pažnju pri skladištenju takvog tereta i

pritom razborito postupao, za nastalu štetu je odgovoran

krcatelj.

br. 155, str. 221.221, Court of Appeal, 03. ožujka 2000.

ODUSTANAK OD UGOVORA O

POMORSKOM PRIJEVOZU


-Do razvrgnuća ugovora došlo je konkludentnim djelom brodara

/otplovljenjem/, a prema ponudi naručitelja. Tim je brod

konkludentno odustao i od prava na pola vozarine, koja bi mu

inače pripadala da je došlo do jednostranog naručiteljevog

odustanka od ugovora.

br.6,str. 64-65, Hanseatski viši zemaljski sud, Bremen, 10.III

1959.

-Radi neopravdanog odustanka od ugovora, naručitelj mora

platiti čitavu ugovorenu vozarinu, ako je tako bilo

ugovoreno.

br.8,str. 42-44, Kasacioni sud Francuske, 9.VI 1960.

OTKAZ UGOVORA

-Kad naručitelj, koji radi povrede brodarevih ugovornih

dužnosti ima pravo otkazati ugovor - dade nalog brodu da

otputuje u jednu odredjenu luku, pa kad tamo stigne kroz

normalno vrijeme, smatra se da se odrekao svoga prava na

otkaz ugovora, i ne može se pozivati na činjenicu da je brod

u tu luku stigao poslije roka koji je utvrdjen u ugovoru.

br.9,str. 40, Engleski trgovački sud, 7.XI 1960.


ODUSTANAK - Naručitelj prijevoza, koji samovoljno odustane od

ugovora, dužan je brodaru platiti pola vozarine.


Ne smatra se da je vozar odustao od ugovora ako u ugovorenom

roku ne stavi brod na raspolaganje krcatelju. Ako naručitelj

ne odustane od ugovora mora platiti mrtvu vozarinu.


189

OPĆI UVJETI BRODARA - Ako krcatelj češće daje na prijevoz

istom brodaru jednaki teret, njega obvezuju uvjeti brodara

iako u konkretnom slučaju na te uvjete nije i formalno

pristao.

br.18, str.34-35, Drugostepeni sud Škotske, 7.XI 1962.

TERETNICA - Klauzule u teretnici na koje se ugovor poziva

dolaze, u odnosu između brodara i krcatelja, do primjene

samo ako nisu u suprotnosti s odredbama ugovora o prijevozu.


ZAKLJUČENJE - Ugovor o prijevozu stvari može biti zaključen i

usmeno. Naručitelj prijevoza koji je na osnovi pregovaranja

s brodarevim agentom, od agenta primio obavijest da smatra

ugovor zaključenim, dužan je, ako drži da ugovor nije

zaključio, o tome odmah pismeno obavijestiti agenta.


Ugovor je sklopljen kad krcatelj, na temelju dispozicije

ukrcaja, primi nalog za ukrcaj, ako iz ugovora ne proizlazi

da se ugovor smatra zaključenim kad brodar primi teret.




-Klauzula u teretnici da krcatelj želi osigurati robu do

odredjene svote, i da brodar kao mandatar osiguratelja

prima to osiguranje, predstavlja izjavu krcatelja o

vrijednosti robe i brodar odgovara do visine svote

osiguranja.


-Culpa lata ne isključuje primjenu ograničene odgovornosti po

jedinici tereta .

br.7, str.39-40 Kasacioni sud Francuske, 11. III 1960 .

-Brodar se ne može pozivati na ograničenje odgovornosti, ako

je šteta nastala grubom nepažnjom osoba s kojima se služi.

br. 10, str.47-48, Apelacioni sud, Genova 11.XII. 1958.

-Nepravilno smještanje robe u hladionicima smatra se velikom

nepažnjom i ne priznaje se pravo brodaru da ograniči svoju

odgovornost. I kad bi se priznalo pravo ograničenja

brodareve odgovornosti, to ne bi bilo po težinskoj toni već

po komadima, jer je i u teretnici tunjevina bila navedena

po broju komada s ukupnom težinom.

190

br.10, str. 46-50, Okružni sud, Genova, 29.VII 1959.

-Brodar nema prava ograničiti svoju odgovornost za smrt

članova posade nasukanog broda, ako je propustio dužnost

da obavijesti zapovjednika o novo-dobivenim kartografskim

podacima.

br.7, str. 34-35, Kuća Lordova, l. XII 1959.


140

-NAGRADA ZA SPAŠAVANJE KAO ŠTETA NA TERETU - Članak 3.

Konvencije iz 1976. o ograničenju odgovornosti brodara za

pomorske tražbine, koji izuzima tražbine s naslova

spašavanja od ograničenja odgovornosti, primjenjuje se samo

na spašavatelje. Dio nagrade za obavljene usluge spašavanja,

koji duguju vlasnici tereta, predstavlja štetu na teretu i

ulazi u okvir tražbina za koje brodar prema navedenoj

Konvenciji može ograničiti svoju odgovornost.

br. 135.-136., str. 313.-316., Engleski Prvostepeni sud, 13. i

14.9.1991.

-OGRANIČENJE BRODAREVE ODGOVORNOSTI - OSNIVANJE FONDA

ODGOVORNOSTI - Kada je osnovan fond ograničene odgovornosti,

postupak se provodi prema Zakonu o pomorskoj i unutrašnjoj

plovidbi, a ne prema Zakonu o izvršnom postupku. Fond se

smatra osnovanim kada se sudu podnese dokaz o polaganju

sredstava odobrenih za osnivanje fonda. Nakon osnivanja

fonda obustavlja se izvršni postupak i ukidaju se sve

prethodno obavljene radnje u izvršnom postupku. Ako je u

izvršnom postupku provedenom prije osnivanja fonda

ograničene odgovornosti, izvršena djelomična naplata

dugovanja, eventualni ostatak dugovanja prema odredbama o

brodarovoj ograničenoj odgovornosti odnosit će se samo na

dugovanje koje je preostalo nakon osnivanja fonda. Krajnja

granica te odgovornosti je svota s kojom je osnovan fond.


19.9.1989.

-PRIJEVOZ KONTEJNERA - ODGOVORNOST BRODARA I PODBRODARA PREMA

OSIGURATELJU KOJI JE OSIGURAO TERET - BRODAREVA OGRANIČENA

ODGOVORNOST - Kod osiguranog prijevoza s udjelom više

brodara, osiguratelju, koji je stupio na mjesto osiguranika,

odgovara brodar koji je izdao teretnicu za čitav put, koji

je osiguranjem pokrio osiguratelj. Podbrodar koji je izdao

teretnicu za jedan dio puta odgovara samo za osiguranjem

pokriveni sektor puta. Ukoliko je šteta nastala nakon

iskrcaja iz broda podvozara na dijelu puta koji osiguratelj

nije pokrio osiguranjem, podbrodar ne odgovara ukoliko

osiguratelju odgovara brodar koji je pokrio čitav sektor

191

puta. Ako je u teretnici navedeno da brodar ograničeno

odgovara za čitavo koleto, bez obzira na okolnost što je u

teretnici naveden broj komada koleta, jedinicom tereta se

smatra čitavo koleto.


7.7.1992.

- PRIJEVOZ STVARI MOREM - BRODAROVA ODGOVORNOST - CESIJA

OSIGURATELJU TERETA - Redoslijed iskrcaja tereta - Pravilno

slaganje tereta - Brodar je odgovoran za pravilno slaganje

tereta. Kod iskrcaja se najkasnije iskrcava oštećeni teret.

Očevidni propust u cesiji ne čini samo cesiju nevaljanom.

Prvostupanjski sud ne mora striktno postupiti prema uputi

drugostupanjskog suda ako iz provedenog dokaza jasno

proizlazi, i bez provođenja uputa drugostupanjskog suda, da

su relevantne činjenice nesporno dokazane.


21.3.1989.

-PRIJEVOZ STVARI MOREM - VISINA BRODAREVE ODGOVORNOSTI -

PARAMOUNT KLAUZULA - Ugovaranje Paramount klauzule ne znači da

se u pogledu visine brodareve odgovornosti moraju

primijeniti Haška pravila. Primijenit će se jugoslavensko

pravo ako za to postoje propisani uvjeti za primjenu toga

prava. Brodar ne odgovara neograničeno na temelju činjenice

da je za štetu osobno kriv, ako je on vlasnik ili nositelj

prava raspolaganja brodom. U granice brodarove odgovornosti

obuhvaćeni su i troškovi sanacije oštećenog tereta.


25.10.1988.

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI PREMA

KONVENCIJI OD 1957. -

OSNIVANJE FONDA OGRANIČENE

ODGOVORNOSTI


PRETVARANJE ZLATNE KLAUZULE (POINCARÈ FRANKA) U NACIONALNU

VALUTU - Paritet DM prema Poincarè franku treba izračunati

prema “orijentacionom tečaju” DM na dan osnivanja fonda, a

ne prema službenom paritetu marke iz 1969. godine.

br. 64, str. 70-75, Viši Hanzeatski zemaljski sud, Hamburg,

2.VII 1974.

192

OPĆI UVJETI BRODARA


Brodar može u svojim općim uvjetima predvidjeti rok unutar

kojega primalac mora podnijeti zahtjev za naknadu štete.

br. 31, str. 24-26, Viši privredni sud SRH, 28.II 1966.

OSIGURANJE VIDI I SVE

“OSIGURANJE”


-OSIGURANJE GRJEŠAKA I PROPUSTA NAMJEŠTENIKA -Propust

namješte- nika i mešetara osiguratelja da zaključče ugovor o

osiguranju broda, pokriven je policom osiguranja griješaka i

propusta namještenika i mešetara osiguratelja.

br. 9, str. 70, Vrhovni sud Novog Južnog Walesa, 27.V 1960.

-Osiguratelj ima pravo odlučiti da li će pristati na

produženje snašanja rizika, i može odbiti produženje police.

br. 11, str. 61-62, Engleski apelacioni sud, 13.II 1961.

-Zbog neistinitih odgovora na pitanje u formularu ponude za

osiguranje, osiguravajuće društvo nije dužno platiti

osigurninu za nastalu štetu.

br. 9, str. 71. Engleski trgovački sud, 28.XI 1960.

-KLAUZULE -Nejasnoće u polici i pravilima osiguranja moraju se

tumačiti na štetu osiguratelja.

br.12., str. 74-78 Viši privredni sud NRH, 28.X 1961.

-PRIGOVOR KOMPENZACIJE -Prigovor tuženikov da mu je tužitelj

iz ugovora o osiguranju dužan naknaditi utuženu svotu,

predstavlja prigovor kompenzacije koji se ne može prvi put

iznositi u žalbenom postupku.

br.12, str. 73-74, Viši privredni sud NRH, 3.X 1961.

-KLAUZULE -Posebne klauzule police pomorskog osiguranja imaju

prednost pred općim uvjetima. Stoga je osiguratelj robe,

čija polica ima klauzulu, koja pokriva "sve rizike

podrazumijevajući kradju, manjak i avarije proizašle iz bilo

kojeg razloga" odgovoran za oštećenja koja su posljedica

vlastite mane robe osigurane prije ukrcaja, premda opći

uvjeti isključuju takvo osiguranje.

br.5, str. 42 Trgovački sud, Seine, 3.III 1958.

193


CESIJA - Osiguratelj je aktivno legitimiran na tužbu na

temelju cesione isprave iako nije u punom iznosu isplatio

osigurninu.


DOKAZ O ŠTETI - Osiguranik koji i zajedno s osigurateljem

zapisnički ustanovi razlog oštećenja osigurane stvari, može

naknadno pobijati tako utvrđeno činjenično stanje.


JAVNA SKLADIŠTA - Klauzula kojom se javna skladišta

osiguravaju od “odgovornosti iz djelatnosti poduzeća za

štete prouzročene vlastitom krivnjom, krivnjom radnika i

namještenika”, obuhvaća sve štete iz djelatnosti poduzeća,

koje nastanu krivnjom poduzeća, ili njegovih namještenika,

odnosno radnika, pa tako i štete zbog manjka robe, koji je

nastao krivnjom osiguranikovih ljudi.


Javna skladišta, koja su presudom obvezna na naknadu štete

osiguratelju, i koja su taj iznos isplatila, imaju pravo, na

osnovu ugovora o osiguranju rizika tražiti povraćaj

isplaćenog iznosa.

br.18, str.55-56, Viši privredni sud SRH, 25.II 1963.

KLAUZULE - Naročito onerozne klauzule /veksatorne klauzule/

navedene u općim uvjetima osiguranja, moraju biti posebno

pismeno prihvaćene od osiguranika.

br.15, str.58-59, Kasacioni sud Italije, 15.II 1960.

Klauzule police osiguranja treba tumačiti u njihovom običnom

značenju kako ih može tumačiti osiguranik a ne na osnovi

kompliciranih osigurateljnih pravila.


Nejasne klauzule police moraju se tumačiti u vezi s tekstom

pravila o osiguranju na koje se polica izričito poziva.

br.18, str.54-55, Viši privredni sud SRH, 15.II 1963.

Posebne klauzule imaju prednost pred općim uvjetima tipskog

formulara police.

br.20, str. 70-74, Apelacioni sud, Bordeaux, 10.VII 1962.

POLICA - POTPIS AGENTA - Nije pravovaljana polica koju potpiše

agent osiguranika bez naznake da radi u svojstvu mandatara i

bez oznake osiguratelja.


194

POŠTENJE I SAVJESNOST - Na ugovor o osiguranju primjenuje se

načelo poštenja i savjesnosti.


POTVRDA - Potvrda o osiguranju može u prometu cirkulirati

nezavisno od police osiguranja, ali se sadržaj prava

određuje prema sadržaju police.

br.16, str.60-61, Kasacioni sud Italije, 24.IV 1961.

Ako se bon o osiguranju ne poziva na opće uvjete osiguranja,

ti se uvjeti među strankama ne mogu primijeniti, već dolaze

do primjene propisi zakona. Za bon o osiguranju je dovoljna

pismena forma ugovora.

br.22, str. 64-65, Okružni sud, Genova, 30.XII 1961.

PRETPOSTAVLJENI RIZIK - Ako je osiguranje sklopljeno za

pretpostavljeni rizik, osiguratelj odgovara samo za onu

štetu koja je nastala od časa od kada je rizik preuzeo.

br.16, str.60-61, Kasacioni sud Italije, 24.IV 1961.

PRIGOVOR - Prigovor iz ugovora o osiguranju ne može biti

iznesen osiguravajućem zavodu koji taj ugovor nije sklopio.


RIJEČNI PLOVNI OBJEKTI - Kad polica osiguranja riječnih

plovnih objekata predviđa da će štetu na brodu procijeniti

vještak, takvo vještačenje obvezuje osiguranika samo ako je

na to izričito i formalno pozvan, osobito u slučaju ako

vještak pretendira da djeluje kao jedini vještak.

br.22, str. 67-69, Okružni sud, Peronne, 21.II 1963.

SUBROGACIJA - Vozar odgovara osiguratelju za njegov regresni

zahtjev prema načelima ugovora o prijevozu, a ne samo u

slučajevima krivnje.


Osiguratelj koji nastupa mjesto osiguranika ne stječe

originalno pravo prema štetniku nego izvršava osiguranikovo

pravo. Rok osiguranikove zastare vrijedi i za osiguratelja.


UVJETI - Opći uvjeti osiguratelja o osiguranju primjenjuju se

samo onda ako se polica na njih poziva.


Kupac osiguranik ne može prigovarati da mu nisu bili poznati

uvjeti francuske police, ako se certifikat o osiguranju na

te uvjete poziva.

br.23, str. 67, Apelacioni sud, Paris, 27.XI 1963.

195

VJEŠTAČENJE - Vještačenje izvršeno u okviru ugovora o

osiguranju nije mjerodavno za odnose iz kupoprodajnog

ugovora.


VODEĆI OSIGURATELJ - Vodeći osiguratelj može biti tužen za

čitavu svotu osiguranja osim ako se osiguranik obveže da će

od njega zahtijevati samo dio osigurnine koju je on preuzeo.


ZASTARA - Osiguratelj koji sam iznosi pred sud svoj spor s

osiguranikom, samim time, prećutno i neminovno, odriče se

prava prigovora zastare predviđene u polici.



Ukoliko osiguratelj nije preuzeo na sebe svaki rizik,

osiguranik mora dokazati da je šteta prouzrokovana

osiguranim rizikom.

br.39, str. 68-71, Savezni sud SR Njemačke, 13.XI 1967.

Osiguranikova tužba na utvrđenje postojanja osigurateljeve

obaveze na isplatu osigurnine je nedopuštena, ako je prije

njenog podnošenja osigurateljeva obaveza dospjela.


Osiguranik ima dužnost da u zakonskom ili ugovorenom roku

prijavi osiguratelju nastanak osiguranog slučaja. Nehatno

propuštanje prijave u ovom roku ima za posljedicu da

osiguratelj može platiti manji iznos osigurnine, ako dokaže

da je zakašnjelom prijavom bilo onemogućeno utvrditi kolika

je šteta nastala osiguranim događajem.

br.30, str. 52-53, Talijanski kasacioni sud, 20.III 1964.

Ako je u polici navedeno da osiguranik prilikom nastupa

osiguranog slučaja mora poduzeti mjere u svrhu očuvanja

osigurateljevog prava regresa prema štetniku, a ne predviđa

se da će osiguranik, ukoliko tako ne postupi, izgubiti pravo

zahtjeva na isplatu osigurnine, osiguranik koji ne očuva

osiguratelju pravo regresa, ne gubi pravo na osigurninu, ali

je dužan osiguratelju nadoknaditi štetu koja je

prouzrokovana njegovim propustom.

br.33, str. 75-77, Apelacioni sud, Montpellier, 1.III 1966.

Osiguratelj na temelju obveze osiguranja prema jugoslavenskim

propisima ne pokriva štetu koja je nastala krivnjom imaoca

prava. (Kao krivnja imaoca prava smatra se i slabo stanje

ambalaže i njeno nedovoljno osiguranje u vagonu ako je

pošiljalac sam robu tovario).


196

OSIGURANJE ODGOVORNOSTI - Osiguratelj je dužan nadoknaditi

štetu prouzrokovanu slabim stanjem kamiona.


Osiguratelj je dužan na temelju uvjeta police, vozaru-

osiguraniku od odgovornosti nadoknaditi štetu ako je ona

nastala šoferovom krivnjom.


Osiguratelj nije dužan nadoknaditi štetu cestovnom vozaru ako

je šteta prouzrokovana vozarovom grubom nepažnjom. Ako je

šteta nastala grubom nepažnjom šofera, ne smatra se da je

nastala grubom nepažnjom vozara.


Osiguratelj koji je osiguranjem pokrio brodograditeljevu

odgovornost dužan je osiguraniku-brodogradilištu nadoknaditi

štetu koju prouzroči manevriranjem brod, koji se nalazi u

prostoru brodogradilišta, a manevriranje je izvršeno na

zahtjev brodogradilišta.


Kod osiguranja od odgovornosti osigurateljeva obaveza je u

svakom slučaju dospjela časom pravomoćnosti presude na

temelju koje je osiguranik obavezan isplatiti iznos koji je

osigurao. Nije odlučno da li je presuda dobrovoljno ili

prinudno izvršena.


OVLAŠTENJA LLOYD’SOVA AGENTA - Lloyd’sov agent nije generalni

zastupnik s pravom predstavljanja (zastupanja) u sudu u

smislu čl.77. cod. proc. civ.


Lloyd’sov agent nije predstavnik Lloyd’sovog brokera.


PRAVNA NARAV LLOYD’SOVE KORPORACIJE - Lloyds po svojoj pravnoj

naravi je samo asocijacija osiguratelja s organizacionim i

nadzornim funkcijama, a osiguratelji osobno odgovaraju za

preuzete rizike.


PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI - Ako je osiguratelj policom

osiguranja pokrio rizik za profesionalnu odgovornost

osiguranika, koja proizlazi iz njegove djelatnosti kao

lučkog slagača, ne odgovara za štetu koja nastane izvan te

djelatnosti.


197

OSIGURANJE PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI - Fizička ili pravna

osoba koja predstavlja osiguravajuće društvo i ovlaštena je

voditi, potpisivati i upravljati poslovima osiguranja toga

društva ne može se smatrati kao posrednik u vezi s primjenom

osiguranja profesionalne odgovornosti posrednika.

br.37, str. 59-61, Arbitražna odluka Gand (Belgija), 1967.

UTVRĐIVANJE OSIGURANIKOVE ODGOVORNOSTI - Za utvrđivanje

osiguranikove odgovornosti nije potrebna sudska presuda koja

ga proglašava odgovornim. Ta odgovornost može se utvrditi i

u parnici između osiguratelja i osiguranika iz naslova

osiguranja.


ZASTARA - Zastarni rok se obustavlja, u skladu s uvjetima

police osiguranja, kad osiguranik osiguratelju dostavi

zahtjev za naknadu štete s ispravama potrebnim za donošenje

odluke.


Ako je osiguratelj pokrio rizik krađe, osiguranik, da bi imao

pravo na naknadu štete, mora dokazati da postoje tragovi

krađe.



- PROVALA VODE U UNUTRAŠNJOST BRODA - Ako se na brodu dogodi

avarija zbog provale vode u unutrašnjost broda, a ne zbog

osiguranog rizika vremenskih nepogoda, nije nastupio

osigurani slučaj, pa osiguranik ne može od osiguratelja

tražiti isplatu osigurnine.

br.58, str. 69-72, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-1235/72,

18.I 1973.

- RASKID I SUSPENZIJA UGOVORA ZBOG NEPLAČANJA PREMIJE - FORMA

OBAVIJESTI O RASKIDU UGOVORA - Osiguratelj ima pravo

ugovoriti da će moći raskinuti ugovor ako mu premija o

dospjelosti ne bude plaćena. Za valjanost raskida ugovora od

osigurateljeve strane zbog neplaćene premije, potrebno je da

osiguratelj dokaže da je obavijest o raskidu ugovora primio,

a nije dovoljan samo dokaz da, je ta obavijest poslana.

Osiguratelj se ne može pozivati na suspenziju ugovora zbog

neplaćene premije ako, protivno uvjetima police, nije

osiguranika u navedenom roku u polici, obavijestio da će u

slučaju neplaćanja premije ugovor biti suspendiran. Kad

osiguratelj bez prigovora primi uplatu zakašnjele premije,

smatra se da je pristao na produženje ugovora o kojem se

stranke spore, pa makar iz naplate nije vidljivo na koju se

policu isplata odnosi.

br.54, str. 67-69, Apelacioni sud, Poitiers, 7.VII 1971.

198

- ROK ZA ODŠTETNI ZAHTJEV OD OSIGURATELJA - Rok za odštetni

zahtjev od osiguratelja predvidjen članom 20. Francuske

police za osiguranje ribarskih brodova iznosi 15 mjeseci od

dana nezgode.

br. 51, str. 75-77, Apelacioni sud, Rouen, 2.X 1969.

- VLASTITA MANA BRODA - RAZORNO DJELOVANJE ŠKOLJKI - Školjke

odnosno njihovo razorno djelovanje je elemenat eksteran

brodu, pa same po sebi ne predstavljaju slučaj vlastite mane

broda. Štete koje nastupe razornim djelovanjem školjki su

rizik plovidbe, naročito u južnim morima. Isključenje

crvotočine ne obuhvaća i isključenje razornog djelovanja

školjaka na trupu.

br. 51, str. 75-77, Apelacioni sud, Rouen, 2.X 1969.

ZNAČENJE UPUTE ZA POPUNJAVANJE PRIJAVE O OSIGURANJU KOJA JE

ODŠTAMPANA NA POLEDJINI POLICE - Ove upute nisu uvjet

osiguranja, ako te upute služe samo za objašnjenje kako se

ima popuniti prijava za pojedini rizik koji ugovarač želi

osigurati.

br.56, str. 75-78, Viši privredni sud SRH, IV-P-309/72,

8.VIII 1972.

INDEX BR.141-144/OBUHVAĆA.122-140

OSIGURANJE - PRESTANAK UGOVORA O OSIGURANJU - Ako se u

dispozitivu prvostupanjske presude navodi da osiguratelj ima

pravo na utuženi iznos iz naslova osiguranikova neopravdanog

raskidanja ugovora, a u obrazloženju se navodi da mu to

pravo pripada iz naslova akontacije premije osiguranja, tada

se radi o kontradikciji između dispozitiva i obrazloženja

presude, pa treba u ponovnom prvostupanjskom postupku ovu

kontradikciju ukloniti. Ukoliko osiguratelj navede da

utuženi iznos zahtijeva iz naslova naknade štete, potrebno

je da sud utvrdi koju bi on korist ostvario redovnim tijekom

stvari da do raskida ugovora nije došlo. Tužitelj je

osiguratelj, a tuženi osiguranik.


6.6.1989.

-UČINAK ODREDBE "PLATI DA BI BIO PLAĆEN" U PRAVILIMA P&I

KLUBA NA PRAVA TREĆIH - Odredba "plati da bi bio plaćen" u

pravilima nekog P&I kluba znači da se klub obvezuje da će

članu naknaditi štetu koju član kao vlasnik broda bude

odgovoran platiti trećemu i koju stvarno plati. Ako član

nije platio trećoj osobi, nije ovlašten tražiti naknadu od

kluba. Ovo pravilo vrijedi i u slučaju kad je došlo do

likvidacije člana koji zbog toga nije trećemu naknadio

štetu, pa ni klub nije obvezan platiti trećoj osobi.

br. 129.-130., str. 153.-158., Kuća lordova, 14.6.1990

199

OSIGURANJE AUTOMOBILA /

MOTORNOG VOZILA


ZASTARA - Početak toka zastarnog roka za regresni zahtjev

osigurateljev nastaje danom kada osiguratelj sazna, odnosno

kada je mogao i trebao saznati za štetu i njenog

počinitelja. Za početak toka zastare nije potrebno da

osiguratelj sazna za pravomoćnu krivičnu presudu kojom je

šofer bio proglašen krivim. Zastarni rok za regresni

osigurateljev zahtjev za naknadu štete u sudaru oštećenog

osiguranog automobila iznosi 3 godine. Petogodišnji zastarni

rok primjenjuje se na osiguranikov zahtjev prema

osiguratelju za plaćanje osigurnine.



TROŠKOVI IZVIDA I PROCJENE ŠTETE

- Osiguratelj u regresnom postupku nema prava zahtijevati od

tuženika da mu nadoknadi troškove izvida i procjene štete.

br.53,str. 71-73, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-897/71-2, 5.IV

1971.


OSIGURANJE MOTORNOG VOZILA PREKO OSIGURATELJEVOG POSREDNIKA -

ZAKLJUČENJE UGOVORA O OSIGURANJU NA NEFORMALAN NAČIN - ULOGA

(SVOJSTVO) OSIGURATELJEVOG POSREDNIKA - PRIJENOS OSIGURANJA

S JEDNOG VOZILA NA DRUGO - Osiguranik se ima pravo u

potpunosti osloniti na ono što mu izjavi posrednik

osiguranja, pa makar to bilo i u telefonskom razgovoru.

Izjava posrednika osiguranja da će biti izvršen prijenos

osiguranja s jednog vozila na drugo u smislu traženja

osiguranika, znači da je izvršen valjan prijenos osiguranja

uz uvjete osiguranika. Posrednik osiguranja zapravo

predstavlja punomoćnika (agenta) osiguratelja. Ugovor o

osiguranju može biti zaključen i usmenim putem, tj.

neformalno.


200

OSIGURANJE BRODA


-Rok o napuštanju koji osiguraniku stoji na raspolaganje za

izjavu o napuštanju, neprekoračiv je rok, koji se ne prekida

niti obustavlja.

br..7, str. 56-58, Francuski kasacioni sud, 16.VII 1958.


DOKAZ O ŠTETI - Ako osiguratelj u prijavi pomorske nezgode ne

prijavi udar broda smatra se da taj udar nije ni dokazao.

br.23, str. 68, Apelacioni sud, Paris, 31.I 1964.

KLAUZULA “FPA OSIM MOTORA” - Klauzula “FPA osim motora”

pokriva troškove tegljenja koji su posljedica događaja

plovidbe. Budući da je udar u pokretni objekt posljedica

plovidbe, to je osiguratelj dužan snositi troškove

tegljenja, koje je poduzeto radi kvara broda nastalog

sudarom.

br.20, str. 75-76, Trgovački sud, Seine, 19.VI 1962.

POPRAVAK - Osiguratelj je dužan nadoknaditi troškove ponovnog

popravka broda koji proizlaze iz tog rizika i ne može se

pozivati na okolnost da je šteta posljedica slabo izvedenih

ranijih radova popravaka, ako je za te ranije radove bio

upoznat od svojih eksperata i na njih nije stavio nikakvu

primjedbu niti kontrolirao izvedbu. Osiguratelj ne snosi

naknadu za popravak broda ako je radove izveo sam osiguranik

bez suglasnosti osiguratelja.

br.20, str. 75-76, Trgovački sud, Seine, 19.VI 1962.

Kad vlasnici nisu vršili popravke, već su brod napustili bez

brige i nadzora do tolike mjere da se pretvorio u podrtinu,

činili su to na svoj rizik i opasnost i zato za konačnu

propast broda ne odgovara osiguratelj.

br.23, str. 66-67, Apelacioni sud, Rennes, 29.VI 1963.

Osiguratelj ne odgovara za štete prouzrokovane nemarnošću

popravljača broda kao i za posljedice nedovoljnog popravka

izvršenog u osiguranikovom brodogradilištu.

br.23, str. 68, Apelacioni sud, Paris, 31.I 1964.

STANJE BRODA - Kada polica osiguranja broda izričito jamči za

štetu samo ako nezgoda u plovidbi proizlazi iz uzroka koji

su izvan osiguranog objekta, osiguranik nema prava na

201

odštetu iz osiguranja u slučaju kada je brod potonuo zbog

starosti i neodržavanja.


SVJEDODŽBA O KLASI - Brod mora imati svjedodžbu o klasi, ako

je takva svjedodžba predviđena u polici, premda se brod

nalazi u raspremi. Nije dovoljna samo sposobnost broda za

plovnost, već je potrebna i sposobnost za plovidbu.

br.19, str. 55-57, Kasacioni sud Italije, 18.IX 1961.

VALORIZACIJA - Iako je izvršena posebna valorizacija broda,

motora i opreme prilikom osiguranja broda, osiguratelj je

dužan nadoknaditi štetu prema Općim uvjetima prema kojima

vrijednost broda obuhvaća nepodijeljeno brod i motor.

br.14, str.55-56, Kasacioni sud Francuske, 14.XI 1961.


Osiguratelj koji je prepustio osiguraniku podrtinu nasukanog

broda uz isplatu smanjenog iznosa osiguranja, nema pravo

tražiti od osiguranika polaganje računa za isplaćeni iznos,

odnosno povrat realizirane koristi, kad je osiguranik

sticajem okolnosti odsukao podrtinu i osposobio ju za

plovidbu.

br.28, str. 77, Okružni sud, Morlaix, 21.X 1964.

Neplaćanje premije o dospijeću je uzrok automatske suspenzije

pokrića rizika po čl.14. francuske police za osiguranje

broda. Uplata akontacije nije dovoljna. Primitak akontacije

ne znači pristanak osiguratelja na izmjenu čl.14. police.


Avarija motora. Nasukanje. Odgovornost osiguratelja.

Neodgovarajuće mjere poduzete od strane agenta osiguratelja.

Napust broda. Primjena čl.22. Općih uvjeta francuske police

osiguranja broda.



GRANICE OSIGURATELJEVE ODGOVORNOSTI - Krajnja granica

osigurateljeve odgovornosti je svota osiguranja. U ovu svotu

ulaze i troškovi odsukivanja broda, ako odsukivanje nije

izvršeno iz razloga sigurnosti plovidbe ni na zahtjev

nadležnog organa, već da bi se utvrdilo da li je brod

sposoban za popravak.

br.46, str. 68-70, Apelacioni sud, Rennes, 17.II 1969.

PUTOVANJE OSIGURANIKA NA MJESTO BRODOLOMA - Osiguratelj koji

je likvidirao odštetu iz osiguranja u potpunosti ne snosi i

troškove putovanja osiguranika na mjesto brodoloma.

br.29, str. 82-83, Prvostepeni sud, Morlaix, 23.II 1965.

202


SKLAPANJE UGOVORA O OSIGURANJU - Ugovor o osiguranju je

sklopljen kad su se stranke sporazumjele o predmetu

osiguranja. Nije potrebno da se sporazume u vrijeme

sklapanja ugovora i o vrijednosti predmeta osiguranja i

premiji.


VRIJEDNOST OSIGURANOG PREDMETA - Ukoliko se drukčije ne

ugovori kao vrijednost osiguranog predmeta uzima se njegova

stvarna a ne knjigovodstvena vrijednost.


OSIGURANJE BRODA U TEGLJENJU - Osiguranik mora dokazati da je

brod koji se tegli nakon pretrpljene avarije imao svjedodžbu

o sposobnosti za tegljenje. Za brodove ovu svjedodžbu u nas

izdaje Jugoslavenski registar brodova, a za čamce Lučka

kapetanija. Dozvola Lučke kapetanije za vađenje potonulog

broda nije dozvola za tegljenje. Ukoliko brod ne posjeduje

navedenu svjedodžbu, osiguratelj nije dužan nadoknaditi

štetu nastalu potonućem broda za vrijeme tegljenja. Okolnost

da osiguratelj prilikom zaključenja ugovora nije zatražio

dokaz da brod posjeduje navedenu svjedodžbu, ne utječe na

osiguranikovu obvezu da tu svjedodžbu za brod pribavi.



100

-Ako je šteta na brodu prouzročena nepažnjom osiguranika, sud

mora ispitati da li je nepažnja pokrivena osiguranjem. Ako

je šteta prouzročena od više uzroka, ne može se zbog toga u

potpunosti osloboditi osiguratelja naknade štete koji i

dalje odgovara u okviru pokrivenih rizika,

br.83, str.66-67, Francuski Kasacioni sud, 9. I 1979.


121

- Osiguranje broda protiv opasnosti mora - Potonuće broda

uslijed prodora vode u unutrašnjost broda - Uzrok potonuća -

Da li je potonuće prouzročeno lošim stanjem broda ili jednom

od opasnosti mora u smislu pravila osiguranja - Pitanje

obračuna kamata na dosuđeni iznos - Od kada se kamate

203

priznaju, od dana nastanka štete (gubitka) ili od dana

podnošenja tužbe,

br. 103-104, st. 569-578, Engleski Ape1acijski sud, 3, 4. i 5.

VII. 1984.

- Kad zbog izlijevanja ulja i naftnih derivata s broda u

more dođe do onečišćenja mora, oštećenici imaju po čl. 847

ZPUP pravo neposredne tužbe na naknadu štete protiv

osiguratelja odgovornosti brodovlasnika odnosno brodara -

Pravo neposredne tužbe na naknadu štete protiv

osiguratelja odgovornosti brodovlasnika ne sprečava

oštećenika da istovremeno kao drugotuženika tuži

brodovlasnika odnosno brodara - 0 postojanju osnove

odgovornosti tuženika sud je odlučio međupresudom,

br. 107-108, str. 455-462, Okružni privredni sud Titograd, 12.

VI. 1985.

OSIGURANJE RIZIKA - DANGUBA


DANGUBNINA - Osiguranje dangubnine nije obuhvaćeno klauzulom

police kojom se osiguravaju štetne posljedice zbog smrti ili

povreda tijela ili zdravlja čovjekova, ili oštećenje odnosno

uništenje ili nestanak stvari. Ta dangubnina obuhvaćena je

osiguranjem štete nastale uslijed greške radnika i

službenika.br.18, str.54-55, Viši privredni sud SRH, 15.II

1963.

.

OSIGURANJE ROBE-TERETA I

PREBOJ


-Osiguratelj koji je u polici naveo da je prije ukrcaja

prilikom sklapanja ugovora izvršen strućni pregled i

utvrdjeno dobro stanje robe, ne može tu tvrdnju pobijati

svjedocima, već ju jedino može osporiti zbog zablude, sile

ili prijevare.

br.7,str. 58-59, Okružni sud, Genova, 17.III 1959.

OSIGURANJE ROBE U JAVNIM SKLADIŠTIMA

-Pravila za osiguranje od opasnosti /rizika/ odgovornosti DOZ-

a pokrivaju za javna skladišta i rizik za štete nastale

krivnjom namještenika.

204

br.12,str. 74-78, Viši privredni sud NRH 28.X 1961.

LEGITIMACIJA OSIGURATELJEVA

-Osiguratelj nema aktivne legitimacije prema vozaru i

špediteru na osnovi cesije osiguranika vlasnika tereta, ako

je vlasnik špediteru indosirao teretnicu punim indosamentom.

br.7,str. 54-56, Viši privredni sud NRH, 22.IV 1960.

-Osiguratelj koji je platio osigurninu ima prema brodaru

aktivnu legitimaciju silom zakona, i nije potrebno da pri-

malac robe, odnosno osiguranik, prenese na njega svoja prava

ustupom ili na bilo koji način.

br.8,str. 54-57, Viši privredni sud NRH, 16.IX 1960.

-Osiguratelj koji je platio vlasniku osigurninu nema aktivne

legitimacije prema brodaru. Tu legitimaciju ima prema

špediteru na osnovi cesije osiguranika vlasnika tereta.

br.9,str. 66-68, Vrhovni privredni, sud, 12.XII 1960.

-Osiguratelj nema aktivne legitimacije prema brodaru na

temelju cesije osiguranikove koji nije primalac po

teretnici. Prema brodaru može postaviti zahtjev primalac po

teretnici ili osoba kojoj taj primalac svoje pravo cedira.

br.12,str. 22-23, Viši privredni sud, NRH, 2.X 1961.

-NADLEŽNOST -Vlasnik broda mora se podvrći nadležnosti suda

koji je nadležan za rješavanje spora izmedju zakupoprimca

kao vozara i osiguratelja tereta, bez obzira na klauzule

nadležnosti koje sadrži ugovor o zakupu, ako ga zakupoprimac

pozove u parnicu koju vodi s osigurateljem.

br.10,str. 53-54, Apelacioni sud, Paris, 19.X 1960.

ROKOVI

-Pregovori izmedju osiguratelja i osiguranika o plačanju

osigurnine ne utječu na tok prekluzivnih rokova. Taj rok se

obustavlja za vrijeme za koje je osiguratelj zatražio priček

za odgovor. Prisustvovanje osigurateljeva pretstavnika

utvrdjenju avarije ne znači prećutno odricanje od prigovora

prekluzije.

br.8,str. 58-59, Apelacioni sud, Constantine, 25.XI 1959.

-Rok za ustanovljenje štete koji je naveden u polici ne teče

dok se roba nalazi u transportu za koji osiguratelj preuzima

rizik. Primalac koji nije potpisao policu osiguranja nije u

svakom slučaju dužan znati detaljne uvjete koji su u polici

navedeni.

br.11,str. 63-66, Trgovački sud, Seine, 25. IV 1960.

205

SUBROGACIJA

-Zakonska subrogacija podložna je zakonu ugovora o

osiguranju, a ne transportnog ugovora.

br.10,str.55-57, Švicarski savezni sud, 22. IX 1959.

VALUTA OSIGURNINE

-Osiguratelj koji tuži na temelju osiguranikove cesije, može

prema odgovornoj osobi postaviti tužbeni zahtjev u valuti

koja odgovara cediranorn zahtjevu, a ne ugovoru o osiguranju

s cedentom.


OSIGURNINA -ODBITAK ISPLATE

-Na temelju klauzule u polici osiguranja da će se prijevoz

izvršiti pomoću motornog jedrenjaka, osiguranik nema prava

ukrcati teret na maonu koju tegli remorker. Drugo prijevozno

sredstvo predstavlja za robu veći rizik i osiguratelj ima

pravo odbiti isplatu osigurnine

br.10,str. 54-55, Okružni sud Firence, 16.1 1959.


PREBOJ - Osiguranik ne može svoju tražbinu koju ima prema

Osiguravajućem zavodu kompenzirati s obvezama prema

Zajednici osiguranja.


DODIR S DRUGOM ROBOM - Osiguratelj koji je preuzeo rizik za

štete nastale dodirom s drugom robom dužan je u konkretnom

slučaju naknaditi štetu, do koje je došlo indirektnim

dodirom, tj. primanjem stranoga mirisa.

br.14, str.57-58, Trgovački sud, Venecija, 23.VI 1960.

DOKAZ O ŠTETI - Primalac zbog nemogućnosti dokaza da su se

štete, konstatirane po dolasku tereta prevezenog morem,

dogodile za vrijeme pomorskog prijevoza, ne može koristiti

pogodnosti ugovora o osiguranju, koji je zaključen protiv

rizika i opasnosti mora.

br.22, str. 48-50, Trgovački sud, Havre, 12.III 1963.

FLOTANTNA POLICA - Osiguranik mora dokazati da je prijavio

pojedinu pošiljku, inače gubi pravo na osigurninu za tu

pošiljku.


206

KLAUZULA WA - Klauzula WA pokriva štete nastale dodirom

osiguranog tereta s drugom robom, ako je taj dodir neminovna

posljedica nevremena. Nisu pokrivene komercijalne štete.


NAGODBA - Stivador koji sklopi nagodbu o naknadi štete s

osigurateljem koji je štetu nadoknadio primaocu tereta, ne

može od osiguratelja tražiti povraćaj na temelju nagodbe

isplaćene svote, pozivajući se na ugovor o osiguranju koji

je on sklopio s osigurateljem, a na temelju kojem ugovora je

pokrivena šteta koja je bila predmet nagodbe.


NAPUŠTAJ /DELAISSEMENT/ - Nema mjesta napuštaju tereta zbog

propasti broda bez vijesti kada se pouzdano znade da je brod

doista propao na određenoj poziciji. Za to se odšteta iz

osiguranja likvidira kao avarija.

br.19, str. 53-55, Trgovački sud, Seine, 7.I 1963.

OBAVIJEST O ŠTETI - Dužnost je osiguranikova da o oštećenju

ili gubitku tereta bez odlaganja obavijesti osiguratelja.

Propust u izvršenju ove obveze povlači za sobom gubitak

prava na osigurninu.

br.23, str. 43-44, Apelacioni sud SAD, 30.IV 1963.

PODOSIGURANJE - Osiguratelj je dužan, u slučaju podosiguranja,

nadoknaditi štetu u onom omjeru u kojem osigurana svota

stoji prema ukupnoj vrijednosti osigurane robe uključivši i

višak koji nije osiguran.


PREMIJE - Kada je u generalnoj polici navedeno da se

osiguranjem pokrivaju rizici prijevoza koje obavi

osiguranik, te da se premija plaća na osnovi vrijednosti

ulaznih i izlaznih faktura osiguranika, kao temelj za

obračun premije služe samo fakture koje se odnose na

osigurane prijevoze, a ne i na druge osiguranikove

djelatnosti.

br.18, str.51-53, Viši privredni sud SRH, 7.XII 1962.

ROBA U BALAMA - Kod osiguranja generične robe složene u

balama, ne smatra se, osim ako nije drukčije ugovoreno, da

je osigurana cijela količina tereta nedjeljivo, pa se šteta

proračunava prema pojedinoj bali oštećenog tereta.


SUBROGACIJA - Na regresni zahtjev osigurateljev prema brodaru

primjenjuje se jednogodišnji zastarni rok.


207

TRANSPORTNI RIZIK - Osiguratelj koji je osigurao teret protiv

transportnih rizika pokriva samo one štete koje su

svojstvene prijevozu. Nisu obuhvaćene štete koje se dogode

tokom prijevoza, ali su prouzrokovane događajima koji nisu

svojstveni transportu kao npr. atmosferska toplota i

vlažnost zraka.


UVJETI - Klauzula posebnih uvjeta osiguranja prema kojoj

osiguratelj pokriva sve rizike ne obuhvaća štete nastale

prirodnim svojstvom robe, ako je taj rizik isključen u općim

uvjetima osiguranja.


VISINA ŠTETE - Šteta se određuje prema komercijalnoj

vrijednosti oštećene robe u času predaje sa strane brodara

uzimajući u obzir mogućnost poboljšanja kvaliteta i

plasiranja na tržištu.

br.14, str.57-58, Trgovački sud, Venecija, 23.VI 1960.

VJEŠTAČENJE - Osiguranik koji ne zatraži novo vještačenje u

roku predviđenom u polici pristaje na činjenično stanje koje

je utvrđeno prvim vještačenjem.


ZASTARA - Francuska polica za osiguranje robe predviđa

zastarni rok od godine dana za zahtjeve iz naslova

partikularnih avarija. Taj rok teče od dana izdanja

certifikata o ekspertizi, a obustavlja se predajom

osigurateljima dokumenata za likvidaciju štete i dalje

nastavlja teći od dana kad se osiguratelji izjasne o

zahtjevu.


Izostanak prijave o količini ulova suspendira pokriće u polici

osiguranja. Posrednik u osiguranju odgovoran je zbog

nepodnesene prijave osigurateljima.


Kad teret koji je naveden u teretnici nije uopće ukrcan na

brod, osiguratelj koji je taj teret osigurao protiv rizika

pomorskog prijevoza nije uopće obavezan iz ugovora o

osiguranju, jer osigurana stvar nije bila podvrgnuta

pokrivenim rizicima.

br.42, str. 69-70, Okružni sud, Genova, 20.II 1967.

Ako je u teretnicu unesena klauzula kojom se brodar oslobađa

odgovornosti za štetu na teretu nastalu prije ukrcaja i

poslije iskrcaja, a šteta je nastala prije ukrcaja ili

poslije iskrcaja, osiguratelj ne može prigovoriti

208

osiguraniku da nije postupio protiv brodara i da je radi

toga brodar oslobođen odgovornosti, čime je osiguratelju

onemogućio regresni zahtjev prema brodaru. Brodar je

oslobođen odgovornosti temeljem same klauzule u teretnici.

Pod navedenim pretpostavkama osiguratelj je dužan

osiguraniku isplatiti osigurninu.

br.41, str. 73-75, Francuski kasacioni sud, 10.VII 1968.

Osiguratelja tereta ne obavezuju dokazna pravila teretnice

prema kojima brodaru može biti zabranjeno dokazivanje

protivno navodima teretnice. Osiguratelj svaki put može

dokazati koja je roba stvarno ukrcana, pa i kad je u

teretnici navedeno da je ukrcan drugi teret.


Opći njemački uvjeti o pomorskom osiguranju.


6.III 1969.

Osiguratelj koji je svom osiguraniku nadoknadio štetu za koju

je odgovoran lučki slagač, ima pravo od slagača zahtijevati

naknadu isplaćene osigurnine pod pretpostavkom da je roba

bila osigurana i za štetu za koju je odgovoran slagač.


Iako prema klauzuli police osiguranja nisu obuhvaćene štete

prouzrokovane običnim valjanjem broda, osiguranik, da bi

ostvario svoje pravo na naknadu štete od osiguratelja, ne

mora dokazati da se brod nenormalno valjao, ukoliko se iz

prirode štete na robi takvo valjanje može pretpostaviti. U

ovom slučaju osiguratelj mora dokazati da valjanje broda

nije bilo nenormalno. Ovo isto vrijedi i za trešnju kamiona

koji prevozi robu.


Ako je roba ambalažirana u skladu s ugovorom o osiguranju,

osiguratelj se ne može pozivati u svoju korist na okolnost

da je šteta prouzrokovana slabim pakovanjem.


Osiguratelj ne može prigovoriti osiguraniku da je njegov

špediter predao robu slagačkom poduzeću radi ukrcaja bez

posebnog upozorenja kako robu treba ambalažirati, ako je iz

prirode robe očito na koji način ona mora biti osigurana u

vozilu tokom prijevoza.


Osiguranik ne odgovara za slabo slaganje koje su izvršili

članovi brodske posade i brodski slagač.


209

Ako je osiguratelj isplatio primaocu na ime naknade štete

iznos osigurnine koji iscrpljuje svotu ograničenja brodarove

odgovornosti, primalac nema više nikakvog zahtjeva prema

brodaru, premda zahtijeva štetu koju mu osiguratelj nije

nadoknadio.


Brodar nije dužan osiguratelju nadoknaditi isplaćenu

osigurninu ako je šteta na teretu posljedica nevremena, a

koju činjenicu ocijenjuje sud na temelju svoga slobodnog

uvjerenja.


Primalac ima pravo od brodara zahtijevati štetu koju mu

osiguratelj nije nadoknadio ukoliko nije primanjem

osigurnine prenio sva svoja prava koja je imao prema brodaru

na osiguratelja.


Ako osiguratelj na temelju police osiguranja pokriva samo

rizike za vrijeme plovidbe, šteta na robi prouzrokovana

tokom ukrcaja ili iskrcaja nije pokrivena osiguranjem.

br.30, str. 50-52, Prvostepeni sud, Montbéliard, 15.VI 1965.

Osiguratelj ne odgovara osiguraniku za štetu koja nastane iz

razloga za koje brodar ne odgovara.


Osiguratelj koji u korist primaoca osigura teret protiv rizika

za štete koje nastanu tokom putovanja, ne može se pozivati

na krivnju posade koja je skrivila štetu, jer su članovi

posade, u odnosu na stranke ugovora o osiguranju strane

osobe. Pod ovom pretpostavkom osiguratelj je dužan

osiguraniku-primaocu nadoknaditi štetu.


Osiguranik mora dokazati da je šteta nastala iz rizika koje je

osiguratelj pokrio, a ne od isključenih rizika.

br.32, str. 79-80, Apelacioni sud, Milano, 29.IX 1964.

KLAUZULA “ALL RISKS” - Ova klauzula prema uvjetima Instituta

londonskih osiguratelja, pokriva rizike od skladišta do

skladišta i štete nastale za vrijeme prijevoza robe na

maoni.


KLAUZULA FAPS - Ovom klauzulom nije pokrivena šteta na robi

koja je pala u more. S njom je obuhvaćena samo ona šteta

koja nastane potonućem tereta prouzrokovanog potonućem

broda.

br.39, str. 67-68, Talijanski kasacioni sud, 15.VII 1967.

210

KLAUZULE INSTITUTA WA I “OD SKLADIŠTA DO SKLADIŠTA” - Ovim

klauzulama treba dati ono značenje koje im se daje u

inozemnom pravnom prometu, a ne ono koje proizlazi iz načela

njemačkog prava.


KOMBINIRANI PRIJEVOZ - Ako je osiguratelj osigurao teret u

kombiniranom prijevozu, osiguranik je dužan pregledati robu

nakon završetka putovanja, pa osiguratelj nema prava

prigovarati osiguraniku da nije pregledao teret prilikom

preuzimanja od brodara, ako brodar nije bio zadnji vozar.


NEMARNOST OSIGURANIKA PRILIKOM UKRCAJA - I laka nemarnost

osiguranika ili osobe koja radi u njegovo ime prilikom

ukrcaja, koja je skrivila štetu na robi, dovoljna je da

riješi osiguratelja dužnosti isplate osigurnine.


6.III 1969.

ODGOVORNOST AGENTA - Brodski agent ne odgovara primaočevom

osiguratelju tereta, jer on nije stranka ugovora o

prijevozu. Agent kojem je upućen zahtjev od osigurateljeve

strane za naknadu štete sa svim potrebnim dokumentima, neće

biti odgovoran za isplaćenu osigurninu, i ako uopće ne

odgovori na zahtjev i ne vrati isprave, ukoliko je

osiguratelj mogao i bez toga podnijeti tužbu sudu protiv

brodara u toku zastarnog roka.

br.35, str. 72, Apelacioni sud, Rouen, 6.V 1966.

PARTIKULARNI TROŠKOVI - Partikularni troškovi plativi su prema

polici “na sav rizik” neovisno o postojanju “Sue and labour

clause”.

br.27, str. 68-69, Vrhovni sud New-South-Wales, Australija,

2.XII 1963.

POŽAR - Ako je osiguratelj preuzeo rizik požara,

samozapaljenje tereta bit će isključeni rizik samo pod

pretpostavkom da je požar nastao iz razloga koji se ne mogu

pripisati normalnom stanju robe.


PRIJEVOZ KAMIONOM - Ako je osiguratelj ugovorom o osiguranju

preuzeo rizik vozareve odgovornosti “koja potječe iz ugovora

o prijevozu”, dužan je nadoknaditi štetu nastalu od časa kad

je vozar robu preuzeo, pa dok ju nije predao primaocu, bez

obzira da li se šteta dogodila tokom prijevoza i da li je

izdan tovarni list, ako se postojanje ugovora o prijevozu

može dokazati na koji drugi način.


211

PRIJEVOZ ŽELJEZNICOM - Osiguratelj koji je s pošiljaocem-

prodavaocem sklopio ugovor o osiguranju protiv transportnih

rizika robe koju prodaje pošiljalac, priznao je kao

korisnika osiguranja prodavaočevog kupca na koga, temeljem

ugovora o kupoprodaji, prelazi rizik transporta. Prema tome

osiguratelj nema prava od primaoca-kupca zahtijevati da mu

nadoknadi isplaćenu osigurninu, jer je primalac korisnik

osiguranja.


U koliko ugovorom o osiguranju robe u željezničkom prijevozu

nije drukčije određeno, osiguranik ima pravo protiv

osiguratelja podnijeti tužbu i bez prethodnog reklamacionog

postupka.


Na regresni zahtjev osigurateljev prema željeznici primjenjuju

se propisi Zakona o prijevozu na željeznicama, a ne Zakona o

zastari potraživanja.


Zastarni rok osigurateljeva potraživanja prema željeznici

iznosi godinu dana, a računa se od dana kad je osiguratelj

isplatio osigurninu svom osiguraniku, imaocu prava iz

ugovora o prijevozu na željeznici.


Zastarni rok za osiguratelja počinje teći od dana naknade

štete osiguraniku. Ovaj rok ne može prijeći tri godine od

dana izvršenog ugovora.


Zahtjev osiguratelja kojim traži da mu željeznica nadoknadi

štetu smatra se reklamacijom koja obustavlja tok zastarnog

roka. Zahtjev mora biti podnesen u roku od godine dana od

dana preuzimanja pošiljke od strane primaoca.


UGOVARANJE RIZIKA - Klauzula koja u općoj formi pokriva

određene rizike može biti sužena posebnom klauzulom iz koje

proizlazi da su neki pokriveni rizici opće klauzule

isključeni. Isto tako dispozitivni zakonski propisi, prema

kojima osiguratelj pokriva određene rizike, mogu biti

derogirani ugovornim klauzulama stranaka iz kojih proizlazi

da su neke zakonom predviđene rizike isključili.

br.39, str. 67-68, Talijanski kasacioni sud, 15.VII 1967.

VAGANJE - Kada u polici nije ništa navedeno glede načina

vaganja tereta, osiguranik može primijeniti postupak

baždarenja pomoću ovlaštenog mjerača.

212



- SKLADIŠTAR ima pravo i dužan je poduzeti potrebne mjere za

osiguranje tereta i kada takav nalog od komitenta nije

dobio, ako je o poduzimanju mjera komitenta prethodno

obavijestio.


5.XI 1970.

- KONTEJNER se ne može smatrati kao dio brodskog prostora u

kojem se nalazi teret, već kao način pakovanja, odnosno

ambalaža odredjene količine tereta. Osiguratelj nije dužan

naknaditi štetu iz osiguranja koja je nastala zbog

nedovoljnog pakovanja tereta u kontener.

br.53,str. 14-77, Savezni sud SR Njemačke .

- POMORSKI DIO Osiguratelj koji je osigurao teret za pomorski

dio puta ne odgovara za štetu koja nastane na produženom

putovanju broda kopnom, ako ta naknadna šteta nije

neposredna posljedica štete nastale na pomorskom dijelu

puta. Ne smatra se da je šteta neposredna posljedica

pomorskog dijela puta, premda je ona rezultat štete dok se

roba nalazila na brodu, ako se ta šteta mogla izbjeći

odvajanjem oštećenog od neoštećenog dijela robe.

br.52,str.str. 69-72, Trgovački sud, Marseille, 26.I 1971.

- ŠTRAJK Osiguratelj koji je pokrio rizik štrajka dužan je

isplatiti osigurninu za štetu na teretu koja je

prouzrokovana zagadjenjem od gamadi premda je otklonio

odgovornost za ovo zagadjenje, ako je zagadjenje direktna

posljedica štrajka. Zagadjenje je direktna posljedica

štrajka kad je brod zbog štrajka ležao u luci a u to vrijeme

se teret zagadjivao.


- AKTIVNA LEGITIMACIJA OSIGURATELJA PREMA BRODARU -

Osiguratelj je aktivno legitimiran prema brodaru ako

pridonese cesionu ispravu kojom mu primalac tereta koji nije

osiguranik prenese svoja prava koja ima prema brodaru.

br.56,str. 42-46, Viši privredni sud SRH, IV-P-1387/70, 20.VI

1972.

- ODGOVORNOST OSIGURATELJA ZA ODGOVORNOST CESTOVNOG VOZARA -

Tužitelj koji zahtijeva od osiguratelja naknadu štete na

robi koja je oštećena tokom prijevoza mora dokazati da je

štetu prouzrokovala treća osoba, pa makar ona bila

nepoznata. Pod ovim uvjetima za štetu je odgovoran

213

osiguravajući zavod koji ima sjedište najbliže mjestu

nastale štete.

br.58,str. 48-50, Viši privredni sud SRH, XII-P-45/73-14,

23.III 1973.

- KLAUZULA ''ALL RISKS" - Ova klauzula pokriva sve rizike

kojima je roba izložena tokom prijevoza osim onih koji su

izričito isključeni. Ako nije izričito isključeno, ova

klauzulu. pokriva i štetu na robi koja nastane tokom

premještanja u lučkom skladištu.

br.56,str. 75-78, Viši privredni sud SRH, IV-P-309/72, 8.VIII

1972.

- NESUGLASNOST IZMEDJU UNAPRIJED ODŠTAMPANIH UVJETA OSIGURANJA

I KLAUZULA UNESENIH U POLICU RUKOM ILI PISAĆIM STROJEM - U

takvom slučaju ovi zadnji uvjeti imaju prednost pred

unaprijed odštampanim uvjetima.osiguranja.


1972.

- PLAČANJE PREMIJE - Osiguratelj nije dužan platiti osigurninu

ako u vrijeme nastupa osiguranog slučaja premija za pomorsko

osiguranje robe nije bila plaćena. Na ovo ne utječe ni

okolnost da premiju nije platio ugovarač osiguranja koji je

zaključio ugovor u ime trećeg osiguranika.

br.53,str. 73-74, Talijanski Kasacioni sud, 22.V 1969.

- POLICA "ZA RAČUN ONOGA KOGA SE TIČE'' - Aktivno je

legitimiran na tužbu protiv osiguratelja samo vlasnik

tereta, tj. imalac interesa na osiguranoj stvari.

br.50,str. 73-74, Trgovački sud, Paris, 31.VII 1968.

- TROŠKOVI - Lučki slagač koji od svoga komitenta dobije nalog

da poduzme mjere potrebne za osiguranje tereta ima pravo i

dužan je poduzeti sve one mjere koje su potrebne u tu svrhu,

i nije potrebno da za pojedinu konkretnu mjeru od svog

komitenta dobije izričiti nalog. Troškove za poduzete mjere

slagač ima pravo naplatiti od svog komitenta - krcatelja,

bez obzira da li na temelju klauzule ugovora o prijevozu

odnosne mjere moraju bi ti izvršene na brodarov trošak.


5.XI 1970.

- ZNAČAJNE UPUTE ZA POPUNJAVANJE PRIJAVE O OSIGURANJU KOJA JE

ODŠTAMPANA NA POLEDJINI POLICE - Ove upute nisu uvjet

osiguranja, ako te upute služe samo za objašnjenje kako se

ima popuniti prijava za pojedini rizik koji ugovarač želi

osigurati.


1972.

214


AKTIVNA LEGITIMACIJA OSIGURATELJA - UTVRĐIVANJE MANJKA TERETA

- Osiguratelj je aktivno legitimiran prema brodaru ako je od

primaoca po teretnici dobio cesionu ispravu s kojom mu

ustupa prava koja ima prema brodaru. Smatra se da je manjak

tereta dokazan ako je kontradiktorno utvrđen između primaoca

i brodarovog agenta.


FRANCUSKA POLICA OSIGURANJA “FAP OSIM” - Prema francuskoj

polici osiguranja “FAP osim” osiguratelj pokriva rizike ne

samo za štetu koja je prouzročena vatrom, već i one koje su

nužna i neposredna posljedica gašenja požara.


PODUZIMANJE MJERA SA STRANE OSIGURANIKA U SVRHU OČUVANJA

OSIGURATELJEVOG PRAVA SUBROGACIJE - Osiguratelj se ne može

pozivati u svoju korist na činjenicu da osiguranik nije

ništa poduzeo u svrhu očuvanja prava regresa prema brodaru,

ako je brodar presuđen na naknadu štete koja je predmet

spora iz ugovora o osiguranju. Činjenica da je osiguranik

dobio presudu protiv štetnika, ne priječi ga da podnese

tužbu i protiv osiguratelja. Osiguranik ima interesa da

zahtijeva, pa makar i sudskim putem, isplatu osigurnine od

osiguratelja.

br.74, str. 70-72, Apelacioni sud, Paris, 7.VII 1976.

SUBROGACIJA OSIGURATELJA - Osiguratelj u postupku subrogacije

nema pravo od štetnika zahtijevati štetu, za koju se

osiguranik odrekao zahtijevati je.


SUBROGACIJA OSIGURATELJA - ISPRAVA O SUBROGACIJI - Da bi

isprava o subrogaciji bila valjana potrebno je da sadrži

podatke o osiguraniku, osiguratelju, predmetu osiguranja i

isplaćenoj osigurnini.

br.71, str. 74-76, Apelacioni sud, Aix, 16.V 1975.

SUBROGACIJA OSIGURATELJA - PRAVA I OBVEZE OSIGURATELJA IZ

UGOVORA O PRIJEVOZU - Osiguratelj koji je osigurao robu iz

ugovora o kupoprodaji, kad tuži brodara za naknadu štete,

ima prava i obveze iz ugovora o prijevozu.


OSIGURATELJEV REGRESNI ZAHTJEV PREMA ODGOVORNOJ OSOBI - Nije

opravdan osigurateljev subrogacioni zahtjev na temelju

činjenice da primalac nije brodaru uložio valjani protest i

da je time osiguratelj tereta lišen svoga zahtjeva od

brodara, jer nepodnašanje protesta ne prekludira zahtjev od

215

brodara. Pod ovim uvjetom osigurateljeva tužba prema

primaocu tereta je preuranjena dok se pravomoćno ne utvrdi

da tužba protiv brodara nije usvojena zbog nemogućnosti

dokaza koji je, nepodnašanjem protesta, prebačen na

primaoca.


1973.

ŠTETA NA ROBI USKLADIŠTENOJ U JAVNIM SKLADIŠTIMA - NALAZ

AVARIJSKOG KOMESARA OSIGURATELJA - Ovaj nalaz stvara oborivu

pretpostavku da su u njemu sadržani navodi istiniti i kada

nije sastavljen u prisutnosti protivne stranke.


1975.

OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU ŽELJEZNICOM - CESIONA ISPRAVA -

TKO JE MOŽE IZDATI - Cesionu ispravu može izdati samo

primatelj. Ako je tužitelj osiguratelj njemu cesionu ispravu

ne može izdati osiguranik koji nije primatelj robe, premda

je on njezin korisnik, odnosno vlasnik. Cesiona isprava može

biti izdana i na stranom jeziku. Može biti podnesena sudu i

u drugostepenom postupku.


OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU ŽELJEZNICOM - UTVRĐIVANJE ŠTETE I

OBVEZA OSIGURATELJA - Osiguratelj nije dužan nadoknaditi

štetu ako osiguranik nije na propisan način utvrdio štetu

prilikom preuzimanja robe i time željeznicu oslobodio od

odgovornosti.


OSIGURANJE TEKUĆEG GORIVA - Kad je u polici osiguranja

navedeno da osiguratelj pokriva rizik od časa ukrcaja tereta

u brod pa do njegovog ulaska u primaočev rezervar, a da će

se nadoknaditi manjak u količinskoj razlici koja se utvrdi

prema težini unesenoj u teretnicu nakon kontrole ukrcanog

tereta i onoj težini koja se ustanovi po dolasku broda u

luku odredišta, osiguratelj ne pokriva manjak koji je

ustanovljen nakon što je teret ušao u primaočev rezervar.

br.63, str. 87-88, Trgovački sud, Paris, 19.III 1973.

OSIGURANJE TEKUĆEG GORIVA - MANJAK NA UKRCANOM TERETU NAFTE -

TRAJANJE OSIGURANJA - Kad je prema općim uvjetima police za

osiguranje robe rizik pokriven do ulaska nafte u rezervare

primaoca, i kada u posebnim uvjetima stoji da će gubici koje

snosi osiguratelj biti određeni razlikom koja bi postojala

između kontrolirane težine u polasku, unijete u teretnicu, i

težine ustanovljene od strane uobičajenih organa kontrole po

dolasku - Osiguratelj ne odgovara za štetu ustanovljenu

nakon što je nafta ušla u rezervare osiguranika a da nikakav

216

manjak nije bio ustanovljen za vrijeme uobičajene kontrole

po dolasku, a prije istovara.

br.65, str. 73-75, Trgovački sud, Paris, 19.III 1973.


100

-OSIGURANJE TERETA. Osiguratelj subrogiran u prava primaoca

koji je ujedno i naručitelj u brodarskom ugovoru na putova

nje. Osiguratelj subrogiran u prava primaoca koji je ujedno

i naručitelj u brodarskom ugovoru na putovanje ne može imati

više prava nego njegov osiguranik, te mu se valjano može

suprotstaviti klauzula o nadležnosti sadržana u

zaključnici, iako osiguratelj , nije znao za postojanje te

klauzule,


-Osiguratelj koji je svom osiguraniku isplatio osigurninu ima

aktivnu legitimaciju prema brodaru i kada osiguranik je bio

primalac tereta,

br.88, str.29-33, Vrhovni sud SR Hrvatske, 11., IX 1979.

-OSIGURANJE TERETA ZA NAKNADNE OPASNOSTI -Naručitelj u

brodarskom ugovoru na vrijeme ili na putovanje nije osiguran

za sve opasnosti koje naknadno ugroze sigurnost broda,

br.95, str.61-64, Engleska Kuća Lordova, 2. VIII 1982.

-DODATNA KLAUZULA O RATNIM RIZICiMA -Kod frustracije

brodarskog ugovora na vrijeme zbog zadržavanja broda u

području rijeke Shatt, odgovornost naručitelja prijevoza

postoji prema dodatnoj klauzuli o ratnim rizicima,

br.95, str.73-76, Engleski Apelacioni sud, 24. XI 1981.

-OSIGURANJE TERETA NA BRODU -Osiguranje ne pokriva oduzimanje

tereta na moru ili u luci u kojem sudjeluje brodovlasnik.

Pronevjera tereta nafte iz Kuwaita za Južnu Afriku.

Potapljanje broda na moru kao najbliži uzrok štete spada u

okvir opasnosti mora,

br.98, str.53-57, Engleska Kuća Lordova, 17. II 1983.

-RIZICI POKRiVENI POMORSKOM POLICOM HSSC -Polica pomorskog

osiguranja, kad predvidja pokriće rizika zagrijavanja,

znojenja ili spontanog sagorijevanja tvari, može pokriti

istovremeno i rizik kvarenja robe koja se prevozi morem, ako

je to kvarenje prouzročeno prirodnim ponašanjem robe za

vrijeme uobičajenog tijeka putovanja,

br.98, str.61-63, Engleska Kuća Lordova, 9. XII 1982.

217

-KUMULACIJA OSIGURANJA -Kada vlasnik -primatelj osigura robu

policom pomorskog osiguranja, a skladištar te iste robe je

osigura protiv mogućih rizika za vrijeme uskladištenja u

skladištu, ne dolazi do primjene kumulacija osiguranja

predvidjena u francuskom “Code des assurances” ako ne

postoji identitet osiguranih interesa po obje police

osiguranja,

br.92, str.59-63, Francuski Kasacioni sud, 17. III 1981.

-PRIJEVOZ STVARI MOREM -OSIGURANJE TERETA -ZASTARA PREMA

BRODARU ZA ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETE NASTALE NA TERETU -Na

osigurateljev zahtjev prema brodaru ne primjenjuje se

odredba čl.728, st.2, t.3 Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj

plovidbi prema kojoj potraživanja iz ugovora o osiguranju

zastarijevaju za 5 godina, time da rok zastare počinje teći

od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je

nastalo potraživanje, jer se zahtjev ne temelji na ugovoru o

osiguranju, već na ugovoru o iskorištavanju brodova -Ugovori

o iskorištavanju brodova su samostalni i nezavisni od

ugovora o osiguranju i odnosa koji iz tih ugovora proizlaze

izmedju osiguratelja i osiguranika, time da u odnosu na

treće, na primjer prema brodaru, osiguratelj ne može imati

veće pravo nego što ga ima osiguranik - Kad se uspostavi

pravni odnos izmedju osiguratelja i brodara, onda

osiguratelj stupa u pravnu poziciju primatelja tereta i

stoga tražbina protiv brodara zbog štete na teretu

zastarijeva u roku od jedne godine iz čl.679, st.l, t.l cit.

Zakona, time da vrijeme zastare počinje teći od dana kad je

teret predan, odnosno od dana kada je trebao biti predan na

odredištu -Neosnovano se osiguratelj poziva na odredbu st.5,

t.6, čl.679. cit. Zakona jer se ona odnosi na medjusobne

regresne zahtjeve izmedju brodara,

br.94, str.40-43, Vrhovni sud SR Hrvatske, 10. XII 1981.


121

- Teret nafte otpremljen iz Irana na drugo odredište -

Osiguratelj zahtijeva premije - Brod zaustavljen - Da li su

osigurateljevi zahtjevi nastali iz ugovora koji se odnosi na

prijevoz stvari na bilo kojem brodu - Zakon o organizaciji

pravosuđa, 1956, član 47, st. 2, toč. e,

br. 105-106, str. 119-122, Kuća lordova, 29. X. 1984.

218

OSIGURANJE TRANSPORTNO


LEGITIMACIJA - Osiguratelj koji tuži zajedno s osiguranikom

koji nije dokazao da je isplatio osigurninu nema aktivne

legitimacije.


Protiv brodara i lučkog slagača koji je od brodara preuzeo i

uskladištio robu osiguratelj, koji je osiguraniku nadoknadio

štetu, ima aktivnu legitimaciju na temelju samoga zakona i

nije mu potrebna cesiona isprava izdana od osiguranika,

vlasnika robe.


Osiguratelj koji je osiguraniku-primaocu nadoknadio štetu

aktivno je legitimiran prema brodaru.


REGRES - Osiguratelj ima pravo na temelju isplaćene osigurnine

regresnom tužbom zahtijevati od štetnika naknadu štete i ne

mora dokazati da je šteta prouzrokovana grubom nepažnjom.


Osiguratelj koji je osiguraniku nadoknadio štetu za koju je

brodar odgovoran ima pravo od brodara zahtijevati da mu

nadoknadi isplaćenu osigurninu.


Osiguratelj ima pravo od brodara regresnim zahtjevom tražiti

naknadu za isplaćenu osigurninu samo pod pretpostavkom da je

primalac - njegov osiguranik pretrpio štetu. Ako primalac

štetu nije pretrpio, ili je sam kriv za štetu, ili je

osiguratelju dao krive pravno relevantne podatke osiguratelj

može od osiguranika tražiti povraćaj isplaćene osigurnine.


SUBROGACIJA - Osiguratelj ima pravo subrogacije u prava

osiguranika do visine isplaćenog iznosa odštete.


Osiguratelj ima pravo subrogacije u osiguranikovu pravnu

poziciju na osnovi same potvrde da je platio osigurninu.


Osigurateljeva subrogacija u prava osiguranika prema osobi

odgovornoj za štetu po talijanskom pravu ne nastaje

219

automatski isplatom odštete u smislu čl.1916. Code civile

već je potrebno da se osiguratelj, pozivajući se na

ovlaštenje iz toga člana, obrati odgovornoj osobi s

konkretnim zahtjevom za naknadu isplaćene odštete.



OSIGURANJE ODGOVORNOSTI - ZASTARA OSIGURATELJEVOG PRAVA

SUBROGACIJE - Osiguratelj u svom subrogacionom zahtjevu

prema osobi odgovornoj za prouzročenu štetu stupa u pravnu

poziciju svog osiguranika i ne vrši svoje originarno pravo.

Ovo se odnosi i na zastaru. Prema tome i za osigurateljev

subrogacioni zahtjev prema štetniku zastara počinje teći od

časa kad je oštećeni osigurateljev osiguranik saznao za

štetu i štetnika, a ne od časa kada je osiguratelj svom

osiguraniku isplatio osigurninu.


USTUPANJE TRAŽBINE OD STRANE OSIGURATELJA - Osiguratelj ima

pravo svoju tražbinu, koju je stekao na temelju svoga prava

subrogacije, ustupiti bilo kome pa i svom osiguraniku od

kojega je stekao tražbinu. Nije zabranjeno između

osiguratelja i osiguranika, kome je osiguratelj ustupio

svoju tražbinu iz subrogacionog zahtjeva, sklopiti ugovor na

temelju kojega stranke ugovaraju da će jedan dio svote

osiguranik na temelju ustupljene tražbine predati

osiguratelju.

br.74, str. 67, Viši privredni sud SR Hrvatske, 29.IX 1976.

OSIGURANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA


PRAVO OSIGURANIKA NA NAKNADU ŠTETE - PODUZIMANJE POTREBNIH

MJERA DA SE ŠTETA SMANJI - Osiguranik ne gubi pravo na

naknadu štete ako propusti obavijestiti osiguratelja o

nastaloj šteti, premda drukčije određuju pravila osiguranja.

Osiguratelj bi imao pravo na umanjenje osigurnine ako dokaže

da osiguranik nije poduzeo potrebne mjere da se šteta

smanji. Osiguranik ne može poduzeti bilo kakve mjere u svrhu

smanjenja štete ako je šteta prouzročena sudarom motornih

vozila.


220

OSIGURATELJ - SUBROGACIJA


SUBROGACIJA - Osiguratelj koji je stvarnom primaocu svom

osiguraniku nadoknadio štetu nema aktivne legitimacije prema

brodaru, ako je primalac po teretnici bila treća osoba koja

nije osiguranik.

br.19, str. 27, Kasacioni sud Francuske, 4.III 1963.

OSIGURATELJ -REGRES


-Osiguratelj nema prava regresa za naknadu štete od vozara,

ako vozar ili osobe za koje on odgovara nisu krivi za štete.

br.10,str. 52-53: Viši privredni sud NRH, l0..V 1961 kao i

br.12,str. 70-72, Vrhovni privredni sud, 27.X.1961.


Stranke mogu pravovaljano ugovoriti da osiguranje automatski

prestaje ako osiguranik u ugovornom roku ne prijavi količinu

ulova. Osiguranje prestaje i ako je ulov javljen

predstavniku osiguratelja, koji o tome osiguratelja nije

obavijestio. U ovom slučaju je za štetu odgovoran

predstavnik, a i osiguranik ako se nije interesirao da li je

posrednik obavijestio osiguratelja.


OSIGURNJE ULOVA RIBE


Stranke mogu pravovaljano ugovoriti da osiguranje automatski

prestaje ako osiguranik u ugovornom roku ne prijavi količinu

ulova. Osiguranje prestaje i ako je ulov javljen

predstavniku osiguratelja, koji o tome osiguratelja nije

obavijestio. U ovom slučaju je za štetu odgovoran

predstavnik, a i osiguranik ako se nije interesirao da li je

posrednik obavijestio osiguratelja.


OVRHA

221

OBUHVAĆA 145-148

-U skladu s odredbom čl. 882.st.1.toč(1) Pomorskog zakonika i

odredbom čl. 16. Zakona o izvršnom postupku, koji se

temeljem čl. 867.st.5. Pomorskog zakonika supsidijarno

primjenjuje u postupku osiguranja i izvršenja na brodu,

izvadak iz upisnika brodova ne predstavlja izvršnu ispravu

na temelju koje se može zahtijevati prodaja broda.

Isto tako, odredba čl. 86.st.2.toč.1. Zakona o mjenici prema

kojoj imatelj mjenice, na temelju mjenice i isprave o

zalaganju, može zahtijevati od nadležnog suda prodaju

zaloga, ne može se primijeniti u ovom slučaju, jer se odnosi

na zalog pokretnih stvari (čl. 966 Zakona o obveznim

odnosima), što znači na ručni zalog.

Brodovi i brodovi u gradnji jesu pokretne stvari na koje se

kao “lex specialis” u pogledu stvarnih prava (prava

vlasništva i založnih prava) isključivo primjenjuje Pomorski

zakonik.

br. 145-148, str. 437-444, Visoki trgovački sud R.H., VI-Pž-

3006/95-2, 3,

OBUHVAĆA 153-154

- Na temelju odredbe čl. 1.st.2. Ovršnog zakona isključena je

primjena općih ovršnih propisa na ovrhu i postupak

osiguranja reguliran posebnim zakonima. - Odredbama čl.

867.-988. dijela X. Pomorskog zakonika posebno je reguliran

postupak ovrhe i osiguranja na brodu, te isti ne predviđa

osiguranje prijenosom vlasništva kao mjeru osiguranja.

Sukladno navedeno, ista se može primijeniti na brodove.

br. 153-154, str. 164-173. Ministarstvo pomorstva, prometa i

veza Republike Hrvatske. Rješenje klasa: UPIII-342-01/97-

01/22. 13 kolovoza 1997.

PENALI


-Opasnost za plaćanje penala, koje bi brod morao platiti

željeznici radi zadržavanja vagona, koje bi zadržavanje

nastalo premještajem broda na drugi vez, nije razlog da

zapovjednik na zahtjev lučke kapetanije brod ne premjesti.

br.58,str. 20, Uprava pomorske oblasti srednjeg Jadrana,

Split, 21.IV 1960.

222

PISMO SPREMNOSTI


Pismo spremnosti potrebno je predati samo ako su to stranke

ugovorile.

br.36, str. 67-70, Francuska arbitraža, 25.XI 1966.

Prema angloameričkom pravu brod da bi mogao predati pismo

spremnosti mora doći u komercijalno područje luke, a ako je

ugovoren i gat, mora pristati uz odgovarajući gat. U prvom

slučaju radi se o “port charters”, a u drugom o “berth

charters”. Od ovih načela stranke mogu odustati ugovorom.


Predajom pisma spremnosti brodar ima ne samo pravo nego i

dužnost da prima teret te je dužan krcatelju nadoknaditi

štetu, ako teret nakon predaje pisma spremnosti nije mogao

biti ukrcan i prije početka toka stojnica.

br.32, str. 39-44, Spoljnotrgovinska arbitraža pri Saveznoj

privrednoj komori, Beograd, 28.XII 1965.


- Primanje pisma spremnosti bez prigovora ne sprečava primaoca

da naknadno dokaže da brod u vrijeme predaje pisma nije bio

spreman za iskrcaj tereta. Medju elemente spremnosti broda

spada i postavljanje broda na mjesto iz kojega se može

nesmetano iskrcavati teret.

br.57,str. 59-65, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-961/72-2, 6

XI 1972

- Za valjano predavanje pisma spremnosti nije potreban

slobodan saobraćaj, ako je sigurno da će ga brod dobiti.

52,str. 40-44, Engleski apelacioni sud, 4.IX 1971.

PLOVIDBENI AGENT VIDI I

AGENT


140

-

-ODGOVORNOST BRODSKOG AGENTA, NJEGOVA PODAGENTA I BRODARA ZA

IZDAVANJE NETOČNE I ANTIDATIRANE TERETNICE - Ako su agent

ili njegov podagent izdali ove teretnice po nalogu brodara,

223

oni za štetu koja je iz toga nastala ne odgovaraju. Nalog

mora dati sam brodar ili osoba koja je ovlaštena da ga

zastupa prema trećim osobama. U svim drugim slučajevima za

tu štetu agent i podagent odgovaraju osobno i njihove radnje

ne obvezuju brodara, jer su te radnje krivična djela. Za ta

djela, ako ne postoji nalog brodara ili njegovih navedenih

zastupnika, brodar ne odgovara. Odgovornost postoji prema

svim oštećenicima, uključivši brodara i treće osobe. Agenti

i podagenti odgovaraju neposredno i solidarno, pa i u

slučaju da je podagent izdao navedene teretnice na nalog

svoga agenta. Mora biti dokazana šteta, te uzročna veza

između štete i izdavanja navedenih teretnica.


22.12.1987.

-PLOVIDBENI AGENT - ODGOVORNOST ZA SKLAPANJE UGOVORA -

Plovidbeni agent ne odgovara brodaru za neizvršenje ugovora

koji nije sklopljen. Ako se po zakonu zahtijeva za ugovor

pismeni oblik, ugovor bez toga oblika nije sklopljen. Agent

ne odgovara za štetu koja nije prouzročena brodaru

neizvršenjem ugovora, ako je samo prenio teleksom obavijest

svog komitenta da je ugovor zaključen, premda do zaključenja

ugovora uopće nije došlo.


17.10.1989.

-PLOVIDBENI AGENT - ODNOS IZMEĐU PLOVIDBENOG AGENTA I OSOBE S

KOJOM JE ON ZAKLJUČIO UGOVOR U IME SVOG NALOGODAVATELJA -

Plovidbeni agent nastupa i zaključuje ugovore u ime i za

račun svog nalogodavatelja. Prema tomu ne odgovara za obveze

iz zaključenog posla koje padaju na agentova

nalogodavatelja, ukoliko se nije sam obvezao da će te obveze

ispuniti. Osnovna dužnost agenta iz zaključenoga agenturna

posla ja ta da se brine o interesima svog nalogodavatelja, a

ne i o interesima osobe s kojom je u ime i za račun

nalogodavatelja zaključio ugovor. Premda je uobičajeno da

plovidbeni agent od nalogodavatelja osigura ne samo predujam

potreban za troškove i nagradu plovidbenoga agenta, nego i

polog, radi namirenja potraživanja trećih osoba, to ne znači

da je plovidbeni agent obvezan osigurati ta sredstva. Ako

lučki skladištar , odnosno slagač, nisu namireni za svoja

potraživanja, njihova je dužnost, a ne agentova, da se

pobrinu za zaustavljanje broda. Agent bi odgovarao, pored

izričito preuzetih obveza da će sam naknaditi dugovanje svog

nalogodavatelja, i onda ako lučkom skladištaru, odnosno

slagaču, netočno izjavi da mu je njegov nalogodavatelj

položio svotu potrebnu za namirenje njegovih obveza.


19.3.1991

224

PLOVILO ZA PLAŽU


POJAM - Plovilo za plažu je čamac koji s obzirom na svoje

dimenzije ne mora biti upisan u upisnik.


ODGOVORNOST VLASNIKA - Za smrt prouzročenu utapljanjem iz

plovila za plažu vlasnik odnosno njegovi nasljednici ne mogu

ograničiti svoju odgovornost.


POČETAK PUTOVANJA


OTISKIVANJE BRODA OD OBALE -Brodar ne odgovara za štetu koja

je prouzrokovana na teretu ulaskom vode kroz pukotinu

brodske oplate, a koja je pukotina nastala udarom broda u

obalu prilikom manevra otiskivanja. Početkom toga manevra

putovanje je već započelo.

br.12,str. 58. Ape1acioni sud Sjedinjenih država /peti okrug/,

12.VIII 1959.

PODBRODARSKI UGOVOR


Treći imalac teretnice, koji primi teret na osnovi teretnice

koju je izdao naručitelj, ne stoji u ugovornom odnosu s

brodarom. Unatoč tome brodar je odgovoran ako je šteta

nastala deliktom ili kvazideliktom.



SKLAPANJE DRUGOG PODBRODARSKOG UGOVORA DOK JE RANIJE

SKLOPLJENI NA SNAZI - Ukoliko se izvršenjem drugog

podbrodarskog ugovora onemogućava izvršenje prvog, sud na

zahtjev zainteresiranika - naručitelja prvog podbrodarskog

ugovora izriče zabranu o izvršenju drugog podbrodarskog

ugovora.

br.69, str. 59-62, Engleski Apelacioni sud, 13. i 14.XI 1974.

225


100

-Neplaćanje vozarine kod brodarskog ugovora na putovanje -

Brodarski ugovor na putovanje i podbrodarski ugovor na

putovanje -Nesuglasnost odredaba brodarskog ugovora i

teretnice o plaćanju vozarine -Podnaručitelj, preuzimajući

naknadnim sporazumom s brodovlasnikom ulogu primatelja robe,

preuzima i obvezu plaćanja cjelokupne vozarine koja za

primatelja proizlazi iz teretnice, bez obzira što nije

stranka teretnice -ARBITRAŽNI POSTUPAK -Pitanje uvjeta za

dopustivost žalbe u slučaju sudskog rješavanja povodom

“special case” ,


-Šteta od nevremena u luci -ODGOVORNOST LUČKIH VLASTI za

sigurnost veza -NADLEŽNOST je REDOVNOG SUDA za takve rove,

jer se radi o trgovačkoj a ne upravnoj nadležnosti. Šteta

koju su nepovoljnim smještajem u luci pretrpjele teglenice

tužitelja tereti djelomice poduzeće koje ih je premještalo

unutar luke ne uzimajući u obzir njihovu sigurnost, a ostali

dio štete snosi brodovlasnik -Brodovlasniku pada na teret

propust brodskog agenta da dade odredjene upute poduzeću

koje je obavilo premještaj,

br.91, str.65-69, Apelacioni sud Aix-en-Provence, 15.X.1980

OBUHVAĆA BR.. 149-152

-Naručitelji, koji su nakon sklapanja ugovora o time-charteru

sklopili potprijevozni ugovor (voyage charter-party) s

podnaručiteljima, propustili su upotrijebiti dužnu pažnju

kako bi brod učinili sposobnim za plovidbu, a brodaska

skladišta pripravnima i sigurnima za preuzimanje, prijevoz i

čuvanje tereta. Uslijed nedovoljno dobro zatvorenih

poklopaca skladišnih grotlova došlo je do prodora morske

vode u skladište te je teret oštećen. Zbog navedenog

propusta naručitelji su obvezni nadoknaditi štetu koju su

pretrpili podnaručitelji.

br. 149-152, str. 192-194. Federalni sud Australije, 24.

travnja 1996.

-Za utvrđivanje identiteta prijevoznika kod time - chartera

bitan je sadržaj teretnice, a ne pravna priroda time-

chartera. Činjenice da se teretnica potpisana "za

zapovjednika" i da je u teretnici sadržana klauzula o

identitetu prijevoznika predstavljaju dovoljnu osnovu za

226

odluku da je vlasnik broda odgovoran kao prijevoznik iz

ugovora o prijevozu,

br. 149-152, str. 157-163, Žalbeni sud u Tokiju, 24. veljače

1993.

PODNARUČITELJ


-Kod brodarskog ugovora za putovanje brodar je direktno

odgovoran podnaručiteljima i bez obzira na klauzulu o

neodgovornosti sklopljenu izmedju njega i naručitelja.

br.12,str. 61-63, Kasacioni sud Francuske, 6.VII 1961.

PODRTINA - BRODOVLASNIK –

ODGO-VORNOST - UKLANJANJE

INDEX BR. 13/OBUHVAĆA BR.1-12

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI . Ograničenje odgovornosti može se

istaći i protiv tražbine tuženog vjerovnika radi naknade

vađenja podrtine. U postupku ograničenja dužnik nema prava

na naknadu parničnih troškova, ako mu vjerovnik nije

nerazborito osporio pravo na ograničenje.

br.12, str. 45-48, Pomorski odjel Prvostepenog suda Engleske,

27.III.1961


POJAM - O podrtini se radi kad je glavni objekt napušten od

posade i nesposoban za plovidbu.

br.35, str. 56, Trgovački sud, Marseille, 29.XI 1966.


-Brodovlasnik se ne može osloboditi svoje obaveze za

uklanjanje podrtine izjavom da je napuštena. Ako

brodovlasnik ne postupi po nalogu nadležnog organa da

podrtinu ukloni, to će učiniti nadležni organ na trošak

brodovlasnikov, podrtina se konfiscira u korist države, a

brodovlasnik je uz to dužan isplatiti novčanu kaznu. .


227

POMAGANJE I SPASAVANJE


Ako posada broda u opasnosti aktivno učestvuje u operacijama,

radi se o pomaganju. Kao aktivno učestvovanje smatra se i

popravak motora broda u opasnosti za vrijeme tegljenja.

br.22, str. 53-54, Okružni sud, Latina, 22.II 1961

POMORSKA PILOTAŽA


-Pilot u izvršavanju svojih funkcija predstavlja brodara.

Pilot mora znati za postojanje kablova na području na kojemu

pilotira brod.

br.50,str. 66-68, Trgovački sud, Sete, 4.l1 1969.


UTVRĐIVANJE ČINJENICE TKO JE PILOTIRAO - MALIČNI POSTUPAK -

Stajalište prvostepenog suda o tome da li je pilot tužitelja

koji zahtijeva naknadu za izvršenu pilotažu stvarno

pilotirao odnosni brod, spada u utvrđivanje činjeničnog

stanja, pa se u sporovima male vrijednosti ne može pobijati




100


sigurnost veza -NADLEŽNOST je REDOVNOG SUDA za takve

sporove, jer se radi o trgovačkoj a ne upravnoj nadležnosti

Šteta koju su nepovoljnim smještajem u luci pretrpjele

teglenice tužitelja tereti djelomice poduzeće koje ih je

premještalo unutar luke ne uzimajući u obzir njihovu

sigurnost, a ostali dio štete snosi brodovlasnik -

Brodovlasniku pada na teret propust brodskog agenta da dade

odredjene upute poduzeću koje je obavilo premještaj,

br.91, str.65-69, Apelacioni sud Aix-en-Provence, 15.X.1980

228

OBUHVAĆA BR.. 155

-Na osnovi čl. 299. st.2. Ovršnog zakona, sud može odrediti

privremenu mjeru kojom će naložiti peljaru da pruža usluge

obveznog peljarenja.

br. 155, str. 213-217, Visoki trgovački sud Republike

Hrvatske, XVII-Pž-4467/99-2 23 studenog 1999.

POMORSKA PRIJEVARA


100

-OSIGURANJE TERETA NA BRODU -Osiguranje ne pokriva oduzimanje

tereta na moru ili u luci u kojem sudjeluje brodovlasnik.

Pronevjera tereta nafte iz Kuwaita za Južnu Afriku.

Potapanje broda na moru kao najbliži uzrok štete spada u

okviru opasnosti mora,

br.98, str.53-57, Engleska Kuća Lordova, 17. II 1983.

POSADA BRODA


- Za odnose između brodara i posade normalno vrijedi zakon

zastave, no ako je ugovor o zaposlenju zaključen i za

povratak, ima se primijeniti pravo mjesta zaključenja.

br.2,str. 40, Nacionalna komora za rad /Radno vijeće suda/,

Buenos Aires, 17.III 1955.

-Padanje čovjeka u more za vrijeme oluje ne predstavlja višu

silu. S obzirom na prilike i okolnosti, da na brodu nisu

bile poduzete sve potrebne tehničke mjere koje bi za slučaj

nužde dale članovima posade mogućnost izbjegavanja najtežih

posljedića opasnosti, ako se nadju na palubi broda.

br.3,str. 19-20, Vrhovni privredni sud, 25.XI 1958.


POVREDA ČLANA POSADE - Brodar ne odgovara za tjelesnu povredu

koju je jedan član posade nanio udarcima drugom članu, a

koji nemaju nikakve veze s vršenjem službe.

br.17, str.42-43, Apelacioni sud SAD, 23.X 1962.

229

Ne smatra se da je povreda nastala u službi, ako je mornar

imao slobodan izlazak na kopno i mogao se po gradu kretati

po slobodnoj volji, a nije ostavio na brodu svoj itinerer.

br.21, str. 63-64, Kasacioni sud Francuske, 10.X 1963.

SPOR IZ RADNOG ODNOSA - Zahtjev stranog mornara na isplatu

plaće podložan je pravu zemlje u kojoj je pretežno vršena

služba, bez obzira na njegovo državljanstvo, na državnu

pripadnost broda, na državljanstvo odnosno državnu

pripadnost brodovlasnika, ili na mjesto zaključenja ugovora,

odnosno stupanja u službu.

br.14, str.50, Američki apelacioni sud, 1960.


BOLEST ČLANA POSADE - Ne može se smatrati da se član posade

razbolio na brodu ako je bio bolestan prije ukrcaja na brod,

a bolest mu se na brodu pogoršala.

br.37, str. 52, Francuski kasacioni sud, 6.VII 1967.

ISKRCAJ POMORCA - Pomorac iskrcan izvan luke Ujedinjenog

kraljevstva bez odobrenja nadležnog organa ima pravo naknade

za plaću nakon iskrcaja. Merchant Shipping Act 1906. Sects.

30.49.

br.29, str. 65-66, Općinski sud, London, 14.XII 1964.

NAUTIČKA DJELATNOST - Pod nautičkom djelatnošću podrazumijeva

se i nepravilni manevar za vrijeme ulaska broda u luku

pribježišta koji je ulazak bio potreban isključivo radi

broda, ako su sve mjere opreza u svrhu očuvanja tereta bile

poduzete. Pod nautičkom djelatnošću podrazumijeva se i

opskrbljivanje broda gorivom.


Nautička djelatnost je ona djelatnost zapovjednika i posade

broda koja se odnosi na upravljanje brodom tokom putovanja,

ili koja dovodi u pitanje sigurnost broda odnosno njegovo

održavanje. Nije nautička greška zapovjednikova krivnja koja

je prouzrokovala udar broda u obalu, ako je taj udar

predvidiva posljedica morske struje.


ODGOVORNOST ČLANA POSADE - Član posade koji je skrivio smrt

ili tjelesnu povredu pomorca u službi lučkog poduzeća

prilikom privezivanja broda, odgovara samo ako je postupao

namjerno ili neispričivom nemarnošću.

br.30, str. 48-50, Prvostepeni sud, Tarascon, 11.VI 1965.

POVREDA ČLANA POSADE - ODGOVORNOST BRODARA - Brodar odgovara

po načelu pretpostavljene krivnje. Brodar je odgovoran za

230

povredu prouzrokovanu slabim stanjem naprava za spuštanje

čamca za spasavanje.


Član posade koji je određen za upravljanje spuštanja čamca

mora znati na koji način se čamac spušta, pa je i on kriv za

pretrpljenu povredu, ako nije unatoč neispravnih naprava za

spuštanje čamca poduzeo moguće mjere koje bi spriječile

njegovu povredu.


Brodar odgovara po načelu pretpostavljene krivnje. Da bi se

oslobodio odgovornosti za člana posade, brodar mora dokazati

da povreda nije nastupila njegovom krivnjom ni krivnjom

osoba za koje on odgovara.


Brodar se ne može pozivati na višu silu kao uzrok potonuća

broda koji je doveo do povrede člana posade, ako se ustanovi

da su u vrijeme potonuća broda vladale takve meteorološke

prilike kojima je potonuli brod, da je bio pravilno nakrcan,

mogao odoljeti.


Brodar od svote koju na ime naknade mora platiti povrijeđenom

članu posade ima pravo odbiti iznos koji je član posade

primio iz osnove ugovora o osiguranju, koji je brodar

sklopio s osigurateljem za osiguranje svoje odgovornosti za

smrt i povrede članova posade svojih brodova. Član posade

nema prava na naknadu štete za tzv. dijetalnu prehranu,

ukoliko ne dokaže da je propisana hrana skuplja od

uobičajene.


Povrijeđeni član posade službe stroja koji se povrijedi

prilikom popravka kotla, mora dokazati krivnju brodara ili

njegovih ljudi. Zapovjednikov nalog da član posade obavi

posao koji spada u njegovu redovitu dužnost ne predstavlja

krivnju ni brodara ni njegovih ljudi.


SMRT ČLANA POSADE - ODGOVORNOST BRODARA - Brodar na čijem se

brodu nalazio poginuli član posade odgovara po načelu

dokazane krivnje, a ne kauzalitetom.


Brodar na čijem se brodu nalazio poginuli član posade odgovara

po načelu pretpostavljene krivnje analogno za smrt i

tjelesne povrede putnika. Roditelji poginulog člana posade

imaju pravo na naknadu za bol i štetu zbog izgubljenog

231

izdržavanja po pravilima obligacionog prava i Osnovnog

zakona o odnosima roditelja i djece.


Za štetu nastalu uslijed tjelesne povrede ili smrti člana

posade broda odgovara brodar po načelu pretpostavljene

krivnje.


SMRT ČLANA POSADE - NAKNADA ŠTETE - Visina bolnine ovisi o

intenzitetu boli za koju se pretpostavlja da ju je pojedini

član porodice pretrpio s obzirom na svoju dob i odnos prema

pokojniku, a treba voditi računa i o okolnosti da je mornar

po svojem zvanju izvrgnut povećanom riziku smrti odnosno

tjelesnoj povredi.


Iznos koji brodari običavaju dati porodici poginulog člana

posade povodom njegove smrti, ne smatra se darovanjem i

treba ga uračunati u iznos naknade koju je brodar dužan

nadoknaditi.


Ako se šteta prouzrokovana smrću člana posade ne može sa

sigurnošću utvrditi njenu visinu određuje sud po slobodnoj

ocjeni.


SMRT ILI TJELESNA POVREDA ČLANA POSADE - NADLEŽNOST SUDA - Za

rješavanje sporova o šteti uslijed smrti ili tjelesne

povrede člana posade pomorskog broda nadležni su redovni

sudovi.

br.34, str. 30-31, Vrhovi sud Hrvatske, 15.VII 1966.

Za rješavanje sporova o šteti uslijed smrti ili tjelesne

povrede člana posade pomorskog broda nadležni su privredni

sudovi.

br.34, str. 31-33, Vrhovni sud Jugoslavije, 9.II 1967.

Za rješenje spora između brodara kao tužitelja i korisnika

prijevoza, u kojemu sporu brodar u regresnom zahtjevu traži

od tuženika svotu isplaćenu za smrt člana posade, nadležan

je sud koji rješava pomorske sporove, ako rješenje spora

ovisi o primjeni pomorskog prava.


SPOROVI IZ RADNOG ODNOSA ČLANA POSADE - NADLEŽNOST SUDA - Za

sporove između člana posade i jamca za obveze iz radnog

odnosa nadležan je redovan sud jer se ne radi o pomorskom

sporu.


232

Klauzula o nadležnosti za rješavanje ovih sporova mora biti

određena. Nije određena klauzula koja se općenito poziva na

nadležnost konzularnih vlasti države čiju zastavu brod vije

ili neke određene države.


Ako stranke, brodar strani državljanin i član posade njegovog

broda jugoslavenski državljanin, nisu izričito u pismenoj

formi ugovorile nadležnost koga stranog suda, za rješenje

spora iz radnog odnosa nadležan je jugoslavenski sud, ako

tuženi brodar u Jugoslaviji ima svoju imovinu. Kao imovina u

ovom smislu dovoljna je i brodarova kaucija koju je on

položio u Jugoslaviji radi oslobađanja svoga zaplijenjenog

broda.


SPOROVI IZ RADNOG ODNOSA ČLANA POSADE - PRIMJENA PRAVA -

Brodar strani državljanin i član posade njegovog broda

jugoslavenski državljanin, za rješenje svojih odnosa iz

ugovora o radu mogu ugovoriti primjenu jugoslavenskog prava.

U nedostatku ugovora o primjeni prava prvostepeni sud

odlučuje da li će se na radni spor primjeniti pravo zastave

broda ili pravo države na čijem teritoriju je nastala

povreda člana posade koja je ozljeda predmet spora.


Ako se radi o brodaru stranom državljaninu i članu posade

stranog broda jugoslavenskom državljaninu, a ozljeda člana

posade nije nastala u Jugoslaviji za primjenu jugoslavenskog

prava potrebna je izričita ugovorna odredba stranaka.


Na radne odnose jugoslavenskih članova posade broda koji su

sklopili ugovor o radu u Jugoslaviji, ili su u Jugoslaviji

zasnovali stvarni radni odnos, primjenjuje se jugoslavensko

pravo o radnim odnosima. Da li su članovi posade zasnovali

stvarni radni odnos treba prosuđivati prema konkretnim

okolnostima.


SPOROVI IZ RADNOG ODNOSA ČLANA POSADE - PASIVNA LEGITIMACIJA

BRODARA - U sporu iz radnog odnosa člana posade pasivno je

legitimiran brodar broda u čije je ime zapovjednik sklopio

ugovor o radu.


TRAŽBINE IZ RADNOG ODNOSA - ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA -

Brodovlasnik može, i ako nije brodar, odgovarati na temelju

načela o privilegiranim tražbinama za tražbine iz radnog

odnosa člana posade.

233


Za obveze iz radnog odnosa posade broda odgovara i

brodovlasnik premda on nije sklopio ugovor o radu već

zakupnik ili brodar broda.


USMENI UGOVOR O ZAPOSLENJU - Ako su stranke sklopile usmeni

ugovor o zaposlenju sadržaj toga ugovora mora se dokazati

podobnim dokaznim sredstvima.



KOMERCIJALNA DJELATNOST

- Održavanje skladišta u stanju podesnom za čuvanje tereta je

komercijalna a ne nautička djelatnost posade.

br.51,str. 65-66, Apelacioni sud, Napulj, 26.V 1969.

NAUTIČKA DJELATNOST

- Nautička djelatnost posade je ona kojoj je neposredna svrha

održavanje sigurnosti broda sa statičkog i dinamičkog

stajališta. Medjutim nautičko - tehnička djelatnost oko

broda rutinske prirode koja može ugroziti teret smatra se

komercijalnom djelatnošcu. Na temelju toga šteta koja je

prouzrokovana teretu, kao prelijevanje vode povodom punjenja

dubinskih tankova, rezultat je komercijalne djelatnosti

posade.

br.56,str. 42-46, Viši privredni sud SRH, IV-P-15G7/70,

20.VI 1972.

NEPOKORAVANJE NAREDBI ORGANA

- Naredbe nadležnih organa da se brod zaustavi predstavlja

nautičku djelatnost posade za koje posljedice ne odgovara

brodar.


11.I 1972.

POVREDA ČLANA POSADE

- Kad član posade broda pretrpi tjelesnu povredu uslijed

neočekivano jakog udara dubinskog vala u bok broda, krivnja

brodara se pretpostavlja dok se protivno ne dokaže.

br.59,str. 36-33, Vrhovni privredni sud, Sl-2437/69, 10.II

1970

234

ŠTETA ČLANA POSADE

-Brodar je dužan naknaditi štetu članu posade broda koju je

pretrpio tjelesnom povredom koja je povreda prouzrokovana

njegovim radom obavljenim po nalogu zapovjednika broda.

Unatoč tomu i član posade je za svoju povredu kriv ako je

znao ili morao znati da je od zapovjednika naredjeni

postupak opasan. Pod ovom pretpostavkom brodar je dužan

nadoknaditi polovinu utužene štete.


1970

MOTORISTA

-Mora znati kada je opasno paliti brodski motor dok se u

prostoru motora osjeća prisutnost benzinske pare, te mora

prije paljenja motora poduzeti odgovarajuće sigurnosne mjere

i to unatoč okolnosti što je paljenje naredio zapovjednik

broda.


1970

ŠTETA ČLANA POSADE

-Član posade nema prava na ime naknade štete zajedno

zahtijevati naknadu štete jedno za umanjenje radne

sposobnosti i povećani napor, a drugo rentu za razliku

izmedju invalidske mirovine i osobnog dohotka koji je

ostvarivao prije odlaska u invalidsku mirovinu. Pripada mu

renta i to u punom iznosu razlike navedenih iznosa, bez

obzira na podijeljenu krivnju s brodarom.

br.54,str. 27-30, Viši privredni sud SRIH, IV-P-2819/70,

21.X 1971.

ŠTETA - POSEBAN FOND

-Ako je članu posade isplaćen iznos iz posebnog fonda koji je

osnovan povodom propasti broda za pomoć nastrada1im i

njihovim porodicama, brodar taj iznos ne može uračunati u

naknedu štete koju je on dužan nadoknaditi članu posade.

Brodar naprotiv ima pravo uračunati iznos koji je dao

dobrovoljno prije pokretanja spora za naknadu štete jer se

ne smatra da je taj iznos dao kao dar.


1971

MANEVRIRANJE POVREDA ČLANA POSADE

-Za povredu člana posade nastalu prilikom manevriranja broda u

svrhu zaštite broda od nevremena brodar odgovara ako je

zapovjednik broda prekasno naredio da se započne

235

manevriranje, a moralo mu je biti poznato da će nevrijeme

jačati i time je obavljanje manevra izvršeno pod težim

uvjetima. Povrijedjen član posade nije kriv za svoju povredu

ako je u toku manevriranja brodom poduzeo uobičajene radnje.

br.51,str. 22-25, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-1640/70, 6.1

1971.

KRIVNJA BRODARA

-Ako je tjelesna povreda prouzrokovana dogadjajem za koji sud

ocjenjuje da je mogao nastati isključivo krivnjom brodara

ili osobe za koju brodar odgovara, tužitelj ne mora posebno

dokazivati krivnju ovih osoba.

br. 52,str. 21-27, Viši privredni sud SRH, IV-P-347/69, 25.V

197l.

NADLEŽNOST SUDA

- Za sporove o tjelesnoj povredi jugoslavenskog člana posade

stranog broda nadležan je jugoslavenski sud ako je u

Jugoslaviji sklopljen ugovor o radu.

br.52,str. 21-27, Viši privredni sud SRH, IV-P-347/69, 25.V

1971.

PRIMJENA PRAVA

- Na spor zbog tjelesne povrede jugoslavenskog člana posade

stranog broda primjenjuje se jugoslavensko pravo ako je

ugovor o radu sklopljen u Jugoslaviji, ili ako su ugovorne

stranke imale u vidu primjenu jugoslavenskog prava prilikom

sklapanja ugovora, odnosno ako su ugovorile primjenu tog

prava. Smatra se da su stranke imale u vidu primjenu

jugoslavenskog prava za sporove zbog tjelesne povrede člana

posade, ako su u ugovoru navele da će se primijeniti

jugoslavensko pravo za ocjenu pitanja naknade zbog bolesti i

liječenja pomorca.

br.52,str. 21-27, Viši privredni sud SRH, IV-P-347/69, 25.V

1971.

POVREDA ZAPOVJEDNlKA BRODA

-Zapovjednik je dužan prije putovanja broda provjeriti da li

je brod sposoban za plovidbu. Ako propusti ovu dužnost ne

može od brodara zahtijevati naknadu štete za vlastitu

povredu koja je prouzrokovana kao posljedica propusta

njegove dužhosti. Zapovjednik je propustio svoju dužnost kad

je naredio da se upali brodski motor, unatoč upozorenju

motoriste da se u prostoru motora osjeca prisutnost

benzinske pare, jer mu je moralo biti poznato da je pod tim

okolnostima paljenje motora opasno. Brodar dakle ne odgovara

236

zapovjedniku za štetne posljedice tjelesne povrede koje iz

navedenog razloga prouzrokuje eksplozija benzina na brodu.


1971.

RADNI SPOROVI POMORACA - NADLEŽNOST SUDA

- Sporovi zbog isplate osobnih dohodaka iz radnih odnosa

pomoraca jesu radni sporovi, pa su za prosudjivanje takvih

sporova stvarno nadležni sudovi opće nadležnosti, a ne

privrednl sudovi. Ako je bila protiv inozemnog brodara u

vezi s podnošenjem tužbe radi isplate osobnog dohotka

iskrcanih pomoraca izdana privremena naredba sa zabranom

isplovljenja broda iz naše luke, pa je bila ta privremena

naredba zbog polaganja novčanog jamstva naknadno ukinuta, to

jamstvo predstavlja imovinu koja je osnova za mjesnu

nadležnost jugoslavenskog suda u smislu čl.52, st.l. ZPP.

br.51,str. 42-44, Višje gospodarsko sodišče SR Slovenije,

36/71- 3, 9.IV 1971.


POVREDA ČLANA POSADE - ODGOVORNOST - Za povredu prouzročenu

slabim stanjem uređaja za ukrcaj i iskrcaj tereta odgovoran

je brodar, premda je povrijeđeni član posade bio dužan

brinuti se o pravilnom funkcioniranju tih uređaja.


1973.

POVREDA ČLANA POSADE - ODGOVORNOST - Ako je tjelesna povreda

prouzročena za vrijeme dok je član posade pričvršćivao teret

smješten na palubi po olujnom vremenu, za naknadu štete od

brodara, brodaru se mora dokazati da je kriv što teret nije

bio pravilno pričvršćen.


POVREDA ČLANA POSADE - NAKNADA IZGUBLJENOG DEVIZNOG DOHOTKA -

NAKNADA ŠTETE NA IME PRETRPLJENOG STRAHA - Član posade nema

pravo na naknadu izgubljenog deviznog dohotka za vrijeme

bolovanja. Naknada za pretrpljeni strah dosuđuje se samo ako

je strah imao utjecaja na pogoršanje tjelesnog i duševnog

stanja.


POVREDA ČLANA POSADE - OPSEG I VISINA NAKNADE ŠTETE - NAKNADA

ŠTETE NA IME PRETRPLJENOG STRAHA - Povrijeđenom ne pripada

naknada za strah koji je pretrpio povodom nesreće na poslu,

ako taj strah nije ostavio trajnije posljedice. Isto tako mu

ne pripada ni naknada za neostvarenu zaradu u obliku

deviznog dohotka na koji član posade ima pravo za plovidbu u

237

inozemstvu. Tjelesno oštećenje i tjelesno nagrđenje dva su

različita oblika štete, pa naknada oštećenom pripada za

svaki od njih posebno.


POVREDA ČLANA POSADE - ODGOVORNOST BRODARA - NAKNADA

IZGUBLJENOG DEVIZNOG DOHOTKA - PRAVA ČLANA POSADE - NAKNADA

ZA PRETRPLJENE BOLOVE - Za tjelesnu povredu brodar odgovara

po načelu krivnje. Krivnja se mora dokazati osim u izričito

navedenim slučajevima. Po načelu pretpostavljene krivnje

brodar odgovara ako je šteta prouzrokovana slabim stanjem

broda. Brodar je kriv za tjelesnu povredu člana posade broda

koja je prouzrokovana morskim valom, ako je odnosni posao

članu posade bio potreban zbog slabog stanja broda koji je

ranije morao biti otklonjen i ako zapovjednik nije poduzeo

potrebne mjere opreza. Za poduzimanje potrebnih mjera opreza

odgovara zapovjednik broda, a pored njega za palubne poslove

i prvi oficir palube. Činjenica da je oštećeni vođa palube

ne znači da je on kriv što nije poduzeo odgovarajuće mjere.

Član posade broda ima pravo zahtijevati od brodara naknadu

štete u obliku umanjene zarade i ako tu razliku načelno

plaća socijalno osiguranje. Brodar koji je platio tu razliku

ima pravo zahtijevati naknadu od socijalnog osiguranja.

Visina naknade za pretrpljene bolove ovisi o njihovom

intenzitetu. Član posade nema pravo na naknadu deviznog

iznosa koji dobija za putovanje u inozemstvo ako nije

putovao, i to bez obzira da li brodar odgovara za njegovu

tjelesnu ozljedu.


BOLEST ČLANA POSADE - OTKAZ RADNOG ODNOSA - Članu posade se ne

može otkazati radni odnos dok se nalazi na bolovanju, pa

makar je poslodavac brodar strana osoba.


BOLEST ČLANA POSADE - PLAĆANJE TROŠKOVA BOLNIČKOG LIJEČENJA OD

STRANE AGENTA - POVRAT OVOG IZNOSA - Agent koji je izvršio

plaćanje u svojstvu agenta u okviru svoje punomoći, nema

pravo zahtijevati od člana posade povrat isplaćenog iznosa

navodeći da mu isplatu ne priznaje njegov nalogodavac. Ovo i

u slučaju kada je sporna isplata od strane brodara odbijena

s navodom da je ona izvršena kada je bolesnik prestao biti s

brodarom u radnom odnosu, jer se po jugoslavenskom pravu ne

može dati otkaz radnog odnosa dok se radnik nalazi na

bolovanju.


RADNI ODNOS ČLANA POSADE POMORSKOG BRODA - PRIMJENA PRAVA - Na

ugovor koji je zaključen u Jugoslaviji ne primjenjuje se

pravo ugovoreno ugovorom o radu ako se primjena toga prava

protivi jugoslavenskom javnom poretku. Ovom poretku protivi

238

se pravo države koje zakonodavstvo nije u skladu s MOR-

konvencijama. To je pravo države Liberije.


REPATRIJACIJA U SLUČAJU PREKIDA RADNOG ODNOSA - Pomorac ima

pravo na troškove repatrijacije ako nije kriv za prekid

radnog odnosa, pa i pod pretpostavkom da te troškove ne

priznaje pravo zastave broda kojega je primjena ugovorena

ugovorom o radu. Neopravdan je brodarov prigovor da je član

posade kriv za samovoljno raskidanje ugovora o radu iz

razloga što je postavljen na radno mjesto niže od onoga za

koje je zaključio ugovor, zbog nesposobnosti člana posade,

ako ta nesposobnost nije ničim dokazana.


“BONUS” - Po našem pravu brodar nema pravo prilikom prekida

radnog odnosa zadržati članu posade tzv. “bonus”, tj. dio

zarade koji brodar od plaće usteže prvih nekoliko mjeseci

trajanja radnog odnosa. Ovo utoliko prije što nije utvrđeno

da bi član posade učinio bilo kakvu štetu.


SMRT ČLANA POSADE POMORSKOG BRODA - VISINA NAKNADE ŠTETE -

Naknada štete roditeljima za pretrpljenu bol zbog gubitka

sina u iznosu od 15.000 dinara svakom roditelju nije

prevelika.



100

-Spor iz radnog odnosa člana posade pomorskog broda -

Nadležnost suda -Troškovi repatrijacije člana posade-

Zastara potraživanja brodara za naknadu troškova

repatrijacije člana posade,

br.87, str.61-65, Viši privredni sud Hrvatske, 26. VI 1979

-Zapovjednik i ostali članovi posade broda spašavatelja imaju

pravo na nagradu za spašavanje iako je spašavani brod

pripadao istom vlasniku (“sister ship”) ,

br.88, str.61-68, Okružni sud SAD za Južni okrug, New York 19.

II 1980.

-Brodar za djela posade broda odgovara ograničeno ako nije

kriv u izboru -Brodar nije kriv u izboru članova posade ako

oni imaju odgovarajuće kvalifikacije -Malo prekoračenje

tonaže broda, preko one predvidjene u ispravi o

kvalifikaciji člana posade ne znači da je brodar kriv u

izboru -Nedostatak formalnih kvalifikacija može se

239

nadoknaditi praksom -Izmedju pomanjkanja kvalifikacije člana

posade i sudara mora postojati uzročna veza da bi brodar

bio osobno kriv za štetu,

br.88, str.53-57, Apelacioni sud Rouen, 1. Vlll 1979.

-Za posjedovanje kvalifikacije nije dovoljna samo ćinjenica da

odnosni član posade posjeduje kvalifikaciju iste koja je

viša od one koju on obavlja na brodu, ako se za taj posao

traži posebno zvanje -Konkretno, časnik stroja nije

kvalificiran za poslove ložača kotla -Ozlijedjeni član

posade nema pravo na devizni dodatak koji se isplaćuje

pomorcima za vrijeme njihove plovidbe u inozemstvu, jer im

se on daje za namirenje troškova prilikom boravka u

inozemstvu, a taj dodatak nema ako ne plovi u inozemstvu,


RADNI ODNOSI ZAPOVJEDNIKA, POMORSKOG BRODA -Zakonitost odluke

o prestanku radnog odnosa zapovjednika broda singapurske

zastave ocjenjuje se po singapurskom pravu i to pravo

primjenjuje se onako kako ga tumači nadležni inozemni

organ,

br.96, str.58-60, Viši privredni sud Hrvatske, 19. X 1982.


121

- Spor između zapovjednika broda i brodara o zahtjevu za

isplatu osobnog dohotka pomorski je spor, jer se sporni

odnosi imaju raspraviti u uvjetima koji se tiču plovidbe na

moru, pa spor treba razriješiti - uz ostalo - i primjenom

propisa o posadama brodova, koji spadaju u pomorsko pravo,

br. 101-102, st. 335-337, Viši privredni sud Hrvatske, 7. III.

1979.


140

-POVREDA ČLANA POSADE BRODA - BRODAROVA ODGOVORNOST - Za

naknadu štete člana posade primjenjuje se Zakon o pomorskoj

i unutrašnjoj plovidbi, bez obzira što njegove odredbe nisu

u skladu s općim propisima o odgovornosti poslodavca za

tjelesne povrede svojih radnika. Kada član posade na temelju

zakona, mora raditi i prekovremeno, on ne može tvrditi da je

za posljedice povrede, koja je nastala u vrijeme

prekovremenoga rada, kriv brodar. Kvar stroja koji može

ugroziti sigurnost broda tako da dođe do brodoloma, ne

predstavlja samo brodolom. Član posade mora biti u takvoj

240

tjelesnoj i psihičkoj kondiciji da može, kada je to dužan,

izdržati napore prekovremenoga rada.


19.12.1989.

-POVREDA ČLANA POSADE - DEVIZNI DODATAK - Devizni dodatak

pripada članu posade u visini od 60% svote koja mu inače

pripada za vrijem radnog odnosa. Jugoslavensko pravo se

primjenjuje na visinu naknade štete za tjelesne povrede

člana posade bez obzira na svotu na koju brodar ima pravo iz

ove povrede na temelju osiguranja kod P&I kluba.


9.12.1986.

-PREKID RADNOG OONOSA ČLANA POSADE JUGOSLAVENSKOG

DRŽAVLJANINA NA STRANOM BRODU - Primjena prava - Naknada

štete - Zastara - Na sporove iz radnog odnosa članova posade

jugoslavenskih državljana na stranim brodovima primjenjuje

se pravo države zastave broda. Ne smatra se samovoljnim

prekid radnog odnosa člana posade jugoslavenskog

državljanina koji se iskrcao iz broda strane zastave jer je

bez svoje krivnje došao u sukob s ostalim članovima posade

na način da mu je ugrožen tjelesni integritet. Pod ovom

pretpostavkom član posade ima sva prava koja mu priznaje

zakon države zastave broda. Ako je prigovor zastare iznesen

prvi put u žalbi, prvostupanjsku presudu u ovom pogledu

treba ukinuti i vratiti spor da prvostupanjski sud utvrdi je

li prigovor zastare opravdan prema pravu države zastave

broda.


20.12.1988.


-Za rješavanje ovih (plaće posade) sporova nadležan je

trgovački sud.


Hrvatske, VI-Pž-3908/95-2, 13. veljače 1996

POŠTA PTT


Pošta odgovara za zakašnjelu dostavu brzojava po načelu

objektivne odgovornosti. Na odnose između jugoslavenskih

pravnih osoba primjenjuje se jugoslavensko pravo, pa i kad

je brzojav uputio stranac iz inozemstva.


241

Pošta ne odgovara za netačan sadržaj poslanog brzojava ako

stranka nije zahtijevala usporedbu njegovog sadržaja.


POTONULI BROD


140

-TROŠKOVI VAĐENJA POTONULOG BRODA - NADLEŽNOST SUDA ZA

UTVRĐIVANJE PRAVA OGRANIČENJA ODGOVORNOSTI - Prema

jugoslavenskom pravu postojanje litispendencije ima taj

učinak da se o istoj stvari ne može voditi drugi postupak,

pa makar se prvi postupak vodio pred stranim sudom. Pitanje

o pravnim učincima postupka koji se vodi pred stranim sudom

prosuđuje se prema pravu države suda. Ovo vrijedi i za

postupak utvrđivanja prava na ograničenje odgovornosti

odgovorne osobe. Za postojanje litispendencije nije odlučna

okolnost da se postupak prava na ograničenje odgovornosti

provodi u vanparničnom postupku, a onaj za utvrđivanje

odgovornosti u parničnom. Ovo se pitanje rješava prema pravu

države u kojoj se vodi postupak ograničenja odgovornosti.

Ako je potonuli brod u suvlasništvu, a postupak ograničenja

odgovornosti je pokrenut na zahtjev jednog od njih, pitanje

odnosi li se taj postupak i na suvlasnika, koji nije

zahtijevao pokretanje postupka, treba riješiti prema pravu

države suda. Troškove vađenja broda u suvlasništvu snose svi

suvlasnici prema veličini svojih udjela u vlasništvu broda.

Za primjenu materijalnog prava mjerodavno je jugoslavensko

pravo, ako je brod potonuo u jugoslavenskom obalnom moru,

bez obzira na državljanstvo vlasnika broda. Pravo na naknadu

štete pripada izvođaču radova vađenja. Izvođač ne mora sam,

vlastitim sredstvima, vaditi brod, nego to može učiniti i na

temelju naloga osobe ovlaštene i dužne da se stara o vađenju

broda. Je li vađenje bilo potrebno utvrđuje nadležno

pomorsko-upravno tijelo u upravnom postupku. Ovaj postupak

je za sud mjerodavan. Za sporove koji su u vezi s brodom

potonulim u jugoslavenskom obalnom moru, nadležan je

jugoslavenski sud, ali ta nadležnost nije isključiva. Ako se

radi o naknadi štete, nema pravnog odnosa između tužitelja i

osiguratelja, pa osiguratelj nije obvezan platiti utuženi

iznos troškova vađenja. Prilikom vađenja treba se pobrinuti

da se učine samo nužni troškovi. Troškovi u vezi s

upoznavanjem javnosti o postupku vađenja potonulog broda ne

spadaju u troškove vađenja i na njih izvođač radova nema

pravo.


14.2.1990.

242

POVREDE OSOBA KOJE NISU POSADA


POVREDA DIZALIČARA RADOM DIZALICE - KRIVNJA - ODGOVORNOST ZA

NAKNADU ŠTETE - Dizaličar kao kvalificirana osoba mora, kada

se kreće u blizini dizalice dok ona radi, upotrijebiti dužnu

pažnju da ne bude povrijeđen. Ukoliko nije bio pažljiv sam

je kriv za dobivenu tjelesnu povredu. Pored dizaličara za

povredu može biti kriv i član posade broda koji je nestručno

upravljao dizalicom.


POVREDA LUČKOG RADNIKA - PAD U BRODSKO SKLADIŠTE - ODGOVORNOST

- Za tu je povredu kriv i slagač čiji je radnik pao u

skladište, ako predradnik grupe radnika nije, kad je utvrdio

da brodar nije poduzeo propisane zaštitne mjere, obustavio

rad i od nadležnog člana posade zatražio da se primijene

propisane zaštitne mjere.


POVREDA CARINIKA NA BRODU - ODGOVORNOST BRODARA - Brodar nije

odgovoran za povredu carinika koji je prilikom carinskog

pregleda pao u brodsko skladište, ako je u skladište ušao

dok je ono bilo zamračeno, a brodar nije prekršio propise o

poduzimanju zaštitnih mjera. Brodar je dužan postaviti grede

na otvorima brodskih skladišta samo za vrijeme operacija

ukrcaja i iskrcaja tereta, a ne i za vrijeme vršenja

carinskog nadzora.



100

POVREDA NA RADU -Pravo na naknadu štete po Dopunama Zakona o

naknadi štete za povrede na radu lučkim i obalnim radnicma

iz 1972. Pravo na naknadu ima radnik koji je povrijedjen u

unutrašnjim vodama SAD-a dok je bio angažiran u pomorskom

zaposlenju. Pomorsko zaposlenje obuhvaća svakog radnika koji

sudjeluje u procesu rukovanja teretom izmedju broda i

kopnenog prijevoza,

br.97, str.37-40, Vrhovni sud SAD-a, 27. XI 1979.

243

POŽAR


-Brodar odgovara za štetu od požara, koji je nastao krivnjom

članova brodske posade, ako njegovi kopneni namještenici

nisu poduzeli potrebne mjere da se požar pogasi.

br.7,str. 37-38, Američki apelacioni sud, 19.VIII 1959.


ODGOVORNOST BRODARA - U francuskom pravu za štetu od požara

brodar ne odgovara jedino ako je požar nastao višom silom

ili slučajem. Ne može se smatrati da je požar nastao višom

silom ako je uzrok požara nepoznat. Isto tako ne smatra se

da je požar posljedica prirodnog svojstva robe, iako se radi

o lako zapaljivom teretu ukoliko nije dokazano da je požar

nastao spontano i da je prirodno svojstvo robe kod toga

imalo presudnu ulogu.


Kad je šteta prouzrokovana požarom brodar ne odgovara dok mu

tužitelj ne dokaže njegovu osobnu krivnju. Kao šteta

prouzrokovana požarom smatra se i šteta prouzrokovana

njegovim gašenjem.


Brodar ne odgovara za štete nastale požarom ako tužitelj ne

dokaže njegovu krivnju. Pod istim uvjetima ne odgovara ni za

štetu nastalu svojstvima tereta.



Vještakovo mišljenje o mogućnosti uzroka požara ne predstavlja

dokaz da je požar nastao iz uzroka koji vještak

pretpostavlja.


I unatoč isključenja odgovornosti prema trećima za slučajni

požar po Fires Prevention Actu od 1774. odgovara se kauzalno

po načelu iz presude Musgrove v. Pandilis (1919) ako se

steknu preduvjeti neprirodne upotrebe zemlje, a njihovo

postojanje zavisi od okolnosti u konkretnom slučaju.


244

Ako je osiguratelj preuzeo rizik požara, samozapaljenje tereta

bit će isključeni rizik samo pod pretpostavkom da je požar

nastao iz razloga koji se ne mogu pripisati normalnom stanju

robe.


ODGOVORNOST BRODARA - Za štetu na teretu prouzrokovanu požarom

brodar odgovara po načelu dokazane krivnje.


Za štetu na teretu koja je prouzrokovana požarom brodar ne

odgovara ukoliko se ne dokaže da je požar prouzrokovan

njegovom krivnjom ili krivnjom njegovih ljudi. Sud može

steći uvjerenje o tome i na temelju samih indicija.


Da bi brodar bio odgovoran za štetu prouzrokovanu požarom,

tužitelj mora dokazati da je požar prouzrokovan brodarovom

krivnjom.


Brodar odgovara za djela izvođača radova na brodu koji su

prouzrokovali požar.


Za štetu prouzrokovanu požarom na brodu brodar ne odgovara

osim ako je požar prouzrokovan njegovom vlastitom krivnjom.

Ne radi se o brodarovoj osobnoj krivnji ako je nalog za

popravak broda, koji je popravak prouzrokovao požar, dao

zapovjednik broda. Brodar će ipak biti odgovoran ako je

šteta prouzrokovana požarom posljedica propuštanja

zapovjednikove dužne pažnje, ili dužne pažnje drugoga

nadležnog člana posade, da se poduzmu potrebne mjere u svrhu

očuvanja tereta od požara.


ODGOVORNOST SLAGAČA - Šteta nastala požarom dok je roba bila

uskladištena, koji je prouzrokovan nepažnjom pušača nije

viša sila, i za tu štetu slagač odgovara unatoč okolnosti

što je postavio natpis s upozorenjem da je pušenje

zabranjeno, ako nije poduzeo druge mjere da se spriječi

neovlašteno pušenje.


ODGOVORNOST ZAKUPNIKA BRODA - Za štetu skrivljenu požarom

odgovara zakupnik broda, premda je radove na brodu koji su

prouzrokovali požar naručio brodovlasnik.


245


Za požar na brodu prouzrokovan paljbom (puščanom vatrom) izvan

broda brodar odgovara ako je osobno kriv.

br.53,str. 49-52, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-l397/71-2,

11.I 1972.

NEPOZNATI UZROK

Za štetu nastalu nepoznatim uzrokom požara odgovara

brodogradilište koje je preuzelo brod na čuvanje.

Brodogradilište se može oslobodti odgovornosti ako dokaže da

je požar nastao višom silom, slučajem ili s razloga za koje

brodogradilište nije krivo. Brodogradilište odgovara, iako

je požar nastao u zatvorenim prostorijama broda, ako su

ključevi tih prostorija bili na brodu i dostupni čuvaru

broda. Za povećanu požarnu štetu prouzrokovanu aktiviranjem

signalnih raketa koje su se nalazile na brodu odgovara

brodovlasnik, premda ne postoji pozitivni propis koji bi

naredjivao uklanjanje tih raketa s broda, jer potreba

njihovog uklanjanja proizlazi iz dužne pažnje urednog

brodovlasnika. Za ovakvu štetu odgovara i brodogradilište

koje se moglo uvjeriti da li se odnosne rakete nalaze na

brodu.

br.51,str. 63-65, Francuska arbitraža, 21.X 1969.

SKLADIŠTAR

-Odgovoran za štetu prouzrokovanu požarom ako mu se dokaže da

je on požar skrivio.

br.58,str. 60-61, Trgovački sud, Marseille, 31.VIII 1971.

TERET NA OBALI

-Za štetu prouzrokovanu požarom teretu koji je nakon iskrcaja

smješten na obali u luci ne odgovara agent broda. Za ovu

štetu solidarno odgovaraju brodar koji je naručio posao od

slagača i slagač, ako se dokaže da je slagač skrivio požar.

br.58,str. 64-66, Trgovački sud, Marseille, 14.1 1972.

-UPRAVA LUKE, kao naručitelj radova koji su prouzrokovali

požar, ne odgovara za nepoduzimanje sigurnosnih mjera

prilikom izvodjenja naručenih radova. Izvodjač radova je za

štetu odgovoran, ako se dokaže da je svojim radom skrivio

požar koji je prouzrokovao štetu.

Ovaj izvodjač kriv je ako nije za vrijeme radova poduzeo

propisane sigurnosne mjere, a taj je propust prouzrokovao

požar.



246

Za štetu prouzrokovanu požarom na brodu brodar ne odgovara ako

nije osobno kriv. Pod štetom prouzrokovanom požarom, pored

štete koju je prouzrokovala vatra, obuhvaća se i ona šteta

koja je neposredna posljedica gašenja požara. Neposredna

posljedica gašenja požara su i štete prouzrokovane

zatvaranjem dovoda zraka u skladišta u kojima nije nastupio

požar, ako je to zatvaranje bilo potrebno za sprečavanje

širenja požara.


PRECEDENT


Obavjest Kuće Lordova o sudskim precedentima od 26.VII 1966.

br.33, str. 47, Kuća Lordova, 26.VII 1966.

PREKOSTOJNICE


-Treći imalac teretnice nije dužan platiti naknade za

prekostojnice, ako iz teretnice ta dužnost ne proizlazi, pa

ma ni općenitim pozivanjem na uvjete charter-partije. Premda

je u charter-partiji navedeno da će krcatelj platiti naknadu

za prekostojnice kod iskrcaja samo ako se brodar ne može

naplatiti reteniranjem tereta, on tu naknadu mora platiti

ako u teretnici nije bilo naznačeno pravo brodara da

retenira teret.

br.6,str. 61-62, Ape1acioni sud, Rim, 7.X 1958.

-Na naknadu za prekostojnice primjenjuje se jednogodišnji

zastarni rok.

br.9,str. 25-26, Viši privredni sud NRH, 24.1 1961.

"CENTROCON"KLAUZULA O ŠTRAJKU

-Primalac tereta nije dužan platiti prekostojnice za one dane

kada je trajao štrajk.


KUPOPRODAJA CIF

-Prodavalac , koji se obveže kupcu na naknadu posebnih

troškova iskrcaja, nije dužan naknaditi pre kostojnice, koje

nastanu za vrijeme čekanja broda na sidrištu pred lukom.

br.11,str. 41-42, Engleski trgovački sud, 13.III 1961.

247

-Ako je ugovoreno da se vrijeme ne računa ako teret ne može

biti krcan zbog smetnji izvan kontrole čarterera, stojnice

ne teku dok je brod na sidrištu, ako naručitelj nije mogao

pod normalnim uvjetima osigurati vez brodu.

br.12,str. 43-44, Englesk1 apelacioni sud, 1. i 2.VI 1961.


SPOSOBNOST BRODA - Brodar je odgovoran za prekostojnice ako

brodske pumpe ne mogu izbacivati teret prema ugovorenim

uvjetima.


ZASTARA - Zastara za naknadu za prekostojnice počinje teći za

svaki dan prekostojnica posebno, bez obzira što su stranke

obračun izvršile nakon iskrcaja cijelog tereta.



Za prekostojnice u luci ukrcaja odgovara naručitelj prijevoza

kao ugovorna stranka a ne krcatelj.


Kad zapovjednik prekine ukrcaj tereta prekostojnice prestaju

teći, a naručitelj ima eventualno pravo na naknadu štete iz

nekog drugog razloga.


Klauzula ugovora prema kojoj naknadu za prekostojnice u luci

iskrcaja plaća primalac ne znači da će se primijeniti na

odnose koji nastaju iz prekostojnica običaji luke iskrcaja.

br.28, str. 63-65, Apelacioni sud, Genova, 2.VII 1965.

Brodar nije odgovoran za prekostojnice ako dokaže da je teret

bio uredno složen.

br.25, str., 75-76, Trgovački sud, Seine, 28.X 1964.

Prekostojnice se računaju po tekućim danima uključivši i

nedjelje.


Ugovorena naknada za prekostojnice ne odnosi se na naknadu

štete koju brodar duguje krcatelju za zakašnjeli ukrcaj koji

je brodar skrivio.



248

Ako naručitelj u roku prekostojnica ukrca ugovorenu količinu

tereta, brodar ima pravo samo na ugovorenu naknadu za

prekostojnice, a ne i na naknadu stvarne pretrpljene štete s

naslova zadržavanja broda.

br.26, str. 41-44, Prvostepeni sud Engleske, 11.I 1965.

Ukoliko je u teretnici navedeno da se vozarina i naknada za

prekostojnice plaćaju razmjerno, brodar ima pravo od svakog

imaoca teretnice zahtijevati isplatu samo onog iznosa koji

proizlazi iz teretnice.


Obveza na plaćanje naknade za prekostojnice postoji i kada

stojnice nisu ugovorene. Isto tako nije preduvjet za

plaćanje naknade za prekostojnice okolnost da je ta naknada

ugovorena u određenom iznosu.


Špediter koji prima teret bez teretnice i izda garantni list

da će nadoknaditi štetu ako ne pribavi teretnicu koja ga

ovlašćuje na primanje tereta, pasivno je legitimiran u sporu

o prekostojnicama u luci iskrcaja.


IZVANREDNE PREKOSTOJNICE - Izvanredne prekostojnice postoje

samo ako su izričito ugovorene ili ako se ostvare preduvjeti

Zakona o ugovorima o iskorištavanju pomorskih brodova.


Ako brodar dobrovoljno čeka preko vremena prekostojnica, ima

pravo naknade kao za vrijeme izvanrednih prekostojnica.


Ukoliko običaji luke ne predviđaju izvanredne prekostojnice,

na njih stranka nema prava ako nisu izričito ugovorene.


Prema Zakonu o ugovorima o iskorištavanju pomorskih brodova

izvanredne prekostojnice teku i onda kad je krcatelj na

jasan način pokazao namjeru da postavi teret pod brod. Ova

namjera postoji i kad se teret krca iz obalnog skladišta i

bez posebnog postavljanja uz bok broda.


Za zadržavanje broda nakon proteka prekostojnica brodar ima

pravo na naknadu pune štete.


TRAJANJE - Prema međunarodnoj praksi o značenju pojedinih

klauzula engleskih tipskih formulara za razliku od

talijanskog prava, ako nije ugovoreno trajanje

249

prekostojnica, brod mora stajati na raspolaganju sve dok se

ne završi ukrcaj odnosno iskrcaj. Prekostojnice će prestati

teći i brod će pasti u zadržavanje (detention) kada brodar

bude ovlašten odustati od ugovora. - Za vrijeme

prekostojnica plaća se ugovorena naknada, bez povećanja koje

predviđa talijansko pravo za izvanredne prekostojnice.


Vremenska tablica je mjerodavna i za obračun vremena stojnica

i prekostojnica.

br.27, str. 37-39, Okružni privredni sud, Split, 15.III 1965.

ZASTARA - Na potraživanja iz naslova naknade štete za

prekostojnice u lukama Ministarstva pomorske flote

primjenjuje se zastarni rok od 6 mjeseci.

br.29, str. 76, Državna arbitraža pri Izvršnom komitetu

Moskovskog savjeta poslanika trudbenika, Spis br. 10/1962.


ŠPEDITEROV KOMITENT

-Dužan je špediteru nadoknaditi iznos koji je špediter platio

vozaru na ime naknade za prekostojnice, ako je brodar

uvjetovao izdavanje teretnice ovom isplatom, premda je

visina prekostojnica bila sporna, a špediter je o tome

obavijestio svoga komitenta, a komitant je špediteru dao

nalog da poduzme sve što je potrebno da brodar

izdateretnicu.

br.53,str. 53-55, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-882/71, 11.I

1972.

OBVEZA ZA PLAČANJE

-Naknadu za prekostojnice brodaru je dužna platiti osoba koja

se na tu isplatu obvezala, bez obzira da li je ona

prouzrokovala prekostojnice.

br.53,str. 61-64, Okružni privredni sud, Split, II-P-1183/70,

l0.VI 1971.

ŠPEDITEROV KOMITENT

-Odgovoran je špediteru za naknadu prekostojnica koje je

špediter platio brodaru da dobije teretnice za ukrcani

teret, pa makar da kasnije bude ustanovljeno da visina

prekostojnica ne odgovara iznosu koji je placen.


11.I 1972.

LINIJSKI PRIJEVOZ

U linijskoj plovidbi odredbe o stojnicama i prekostojnicama

primjenjuju se samo ako stranke tako ugovore.

250

br.57,str. 59-65, Viši privrednisud SRH, IV-P-961/72-2, 6

.XI 1972 .


ODGOVORNOST - PASIVNA LEGITIMACIJA - Vlasnik - krajnji

korisnik tereta kao takav nije pasivno legitimiran prema

brodaru. On će biti pasivno legitimiran ako mu primalac

tereta ustupi svoja prava i obveze koje ima prema brodaru.


1975.

INDEX BR 101-102 OBUHVAĆA BR. 82-

100

-Ugovorni tečaj plaćanja vozarine ne obuhvača i plaćanje

prekostojnica. Obračunska valuta za prekostojnice je i

valuta plačanja za prekostojnice, ako nije za njih ništa

posebno ugovoreno za valutu plačanja,

br.82, str.73-74, Engleski Apelacioni sud, 10. V 1978.

-Kad je brodar umjesto razvrgnutog ugovora zaključio drugi,




br.86, str.70-74, Apelacioni sud, Torino, 15. XI 1978. .

-BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE -Zakašnjenje u dolasku broda na

sidrište za ukrcaj tereta -Pretrpanost luke ne oslobadja

naručitelja prijevoza odgovornosti za štetu zbog zadržavanja

broda, jer prema klauzuli 9 formulara Exxonvoy 1969. oni su

dužni odrediti i osigurati sigurno sidrište broda, raspolo-

živo u trenutku dolaska broda -Nakon dolaska broda u

predvidjenu luku i šest sati poslije predaje pisma

spremnosti, počinju teći stojnice, a za svako daljnje

zadržavanje vlasnici broda su ovlašteni na naknadu štete,

br.94, str.43-46, Kuća Lordova, 2. XI 1981.

-ISKRCAJ TERETA NAKON ISTEKA PREKOSTOJNICA -Nakon isteka

prekostojnica brod nije ovlašten odbiti iskrcaj zato što mu

primatelj nije platio naknadu za prekostojnice, nego je

dužan na trošak i rizik primatelja, iskrcati i uskladištiti

teret (čl.539 ZPUP-a), i za to zadržavanje broda, nastalo

radi podzimanja mjera iz čl. 539 ZPUP-a, pripada mu pravo na

naknadu (čl.540 ZPUP-a). Mjere iz čl.539 ZPUP-a brod je

dužan poduzeti i kad se u vrijeme isteka prekostojnica

nalazi na sidrištu ili mu luka ne može staviti na

raspolaganje sredstva za iskrcaj time što će u tom slučaju

251

teret iskrcati na maone, odnosno otploviti u drugu, prvu

odgovarajuću luku i tamo iskrcati sve na trošak i rizik

primatelja,

br.97, str.32-36, Viši privredni sud Hrvatske, 25. I 1983


121

Oslobađanje broda od balasta i izračunavanje prekostojnica

Kad je ugovoren početak stojnica, one počinju teći

ugovorenog dana iako je pismo spremnosti predano i primljeno

ranije - Ako stranke ugovore da će brodar ući u luku

iskrcaja ako mu naručitelj plati dugujući iznos

prekostojnica nastalih u luci ukrcaja, brodar ima pravo na

prekostojnice prouzročene čekanjem broda za ulazak u luku -

Nije opravdan razlog odgađanja plaćanja okolnost da brodar

unatoč ugovoru nije dostavio izvještaj o broju radnih sati

utovarnih radnika - Dodatni uglavci u formularu brodarskog

ugovora imaju prednost pred unaprijed odštampanim uglavcima

i onda kada su suprotnog sadržaja,

br. 101-102, str. 377-381, Arbitraţni sud London, 1. XI. 1982.

- Iskrcajem tereta, po prirodi same stvari presţaju teći

prekostojnice, a time i pravo na naknadu za prekostojnice

određene uguvorom - U trenutku kada je teret iskrcan i

predan primatelju, a brod zaustavljen na temelju privremene

mjere, nastupila je nova pravna osnova zadržavanja broda i

za slučaj da je privremena mjera neosnovana, suglasno

pravnim pravilima izvršnog postupka, uspostavlja se

izvanugovorni odnos odgovornosti za štetu - Ovlaštenik prava

na naknadu za prekostojnice iz potprijevoznog pomorsko-

vozarskog ugovora je naručitelj, a ne brodar, s obzirom da

se direktan pravni odnos između brodara i podnaručitelja

uspostavlja samo u pravcu brodarove obveze prema

podnaručitelju, a ne i u pravcu njegovih prava prema ovom

(arg. iz čl. 21, st. 2. 3. i 4. ZUIPB),


VI. 1983.

- U slučaju kada brodar izda teretnice čije su klauzule, na

njegovu štetu, u suprotnosti s klauzulama brodarskog ugovora

i rada narućitelj takve teretnice bezuvjetno prihvati,

izmijenjen je brodarski ugovor u dijelu u kojem su klauzule

teretnica u suprotnosti s klauzulama brodarskog ugovora -

Dosljedno tome, ako su u brodarskom ugovoru određene

stojnice i naknada za prekostojnice, a brodar je nakon toga

izdao >>linijske teretnice<<, koje je naručitelj bezuvjetno

252

prihvatio, brodar nema pravo na naknadu za prekostojtnice,

jer su izdavanjem i prihvaćanjem ovih teretnica, na

štetu brodara, izmijenjene odredbe brodarskog ugovora o

stojnicama i prekostojnicama, s obzirom da >>Liner

terms<< isključuje primjenu odredaba o stojnicama i

prekostojnicama (arg. iz ćl. 492 st. 1 ZPUP);


IV. 1984.

PRIJEVOZ OSOBA MOREM (KOJI

NISU PUTNICI)


- POVREDA OSOBE KOJA IZLAZI IZ POMORSKOG BRODA A NIJE PUTNIK -

Brodar je odgovoran za povredu koju pretrpi osoba koja

izlazi iz broda preko siza, ako siz nije bio dovoljno

pričvršćen. To i u slučaju da su konopi koji su

pričvršćivali siz bili opušteni radi otiskivanja broda.

Osoba koja pod ovim uvjetima skače sa siza na obalu ne čini

to na svoj rizik.

br. 58, str. 36-39, viši privredni sud, Split, VI-Sl-47/13-

2, 13.II 1973.

PRIJEVOZ PUTNIKA MOREM


Brodar ne odgovara za opasnosti koje su vezi s uobičajenim

instalacijama na brodu. Putnik prilikom kretanja po brodu

mora voditi računa kako se kreće. Dužnost roditelja da vode

brigu o kretanju svoje djece po brodu.



KRUŽNO PUTOVANJE - POJAM - Za pojam kružnog putovanja bitno je

da se ono priređuje za tačno određeno putovanje s putnicima

koji se na brod ukrcavaju i iz broda iskrcavaju u istoj

luci. Prema tome ne radi se o kružnom putovanju ako brod

plovi prema unaprijed objavljenom redu plovidbe u kojem

putovanju se putnici ukrcavaju ili iskrcavaju prema svojoj

volji. Za pojam kružnog putovanja nije odlučna ni svrha

253

putovanja pa ni okolnost da je redovita pruga uspostavljana

u turističke svrhe i da brod na putovanju pristaje u

turističke luke.


MJERODAVNO PRAVO - Za ugovor o prijevozu putnika mjerodavno

pravo je ono na koje upućuju najvažnije okolnosti odnosa

među strankama, a te su prvenstveno: mjesto sklapanja

ugovora, mjesto početka putovanja, i mjesto gdje se dogodila

povreda.

br.26, str. 67-68, Destriktualni sud Južnog distrikta, New

York, 1960.

ODGOVORNOST BRODARA - BESPLATNI PRIJEVOZ - Brodar na temelju

građanskog prava za smrt i povrede osoba koje besplatno

prevozi odgovara prema načelu pretpostavljene krivnje.

br.45, str. 71-72, Francuski kasacioni sud, 3.III 1969.

GUBITAK PRTLJAGE - Brodar ne odgovara za gubitak putnikovih

stvari nestalih prilikom nasukanja broda, ako zapovjednik

nije kriv za nasukanje.


KLAUZULA O NEMARNOSTI U PUTNOJ KARTI - Brodar se ne može

pozivati na klauzulu o nemarnosti u putnoj karti s kojom

otklanja odgovornost za štetu prouzrokovanu putniku krivnjom

posade broda, ako je šteta prouzrokovana grubom nepažnjom

člana posade.

br.29, str. 66-67, Francuski kasacioni sud, 19.X 1965.

PRIJEVOZ ČAMCEM - I povrijeđena osoba je odgovorna za svoju

povredu ako je propustila upotrijebiti dužnu pažnju da

otkrije grešku na mehanizmu čamca.

br.41, str. 66-67, Vrhovni sud Arizone, SAD.

Osoba koja se besplatno prevozi čamcem radi zabave, a koja je

u toj plovidbi povrijeđena, mora dokazati krivnju vlasnika

čamca. Može se raditi i o podijeljenoj krivnji između

vlasnika čamca i povrijeđene osobe.

br.31, str. 70-71, Prvostepeni sud, Marseille, 5.II 1966.

PRIJEVOZ NA TRAJEKTU - ODGOVORNOST ZA SMRT ILI TJELESNE

POVREDE PUTNIKA - Za dužnost naknade štete prouzrokovane

smrću ili tjelesnom povredom na trajektu odgovara se po

načelima odgovornosti vlasnika motornih vozila. Ne

primjenjuje se ZUIPB.

br.28, str. 20-22, Vrhovni sud SR Crne Gore, 5.V 1965.

ZAMJENA BRODA - PROMJENA ITINERERA - RASKID UGOVORA - Brodar

se ne može pozivati na klauzulu koja mu daje pravo da

mijenja brod i itinerer putovanja, ako dade brod bitno

254

lošijih svojstava od ugovorenog, odnosno ako promijeni

itinerer protivno glavnim svrhama ugovora i njegovim bitnim

sastojcima. Putnička agencija koja je sklopila ugovor može

pod navedenim uvjetima, pozivajući se na promjenu broda i

itinerera, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.

br.35, str. 35-37, Engleski apelacioni sud, 19.IV 1967.


- Brodar se ne može pozivati na štrajk brodske posade kao

razlog nemogućnosti isplovljenja broda iz luke ukrcaja

putnika, ako štrajk za njega nije viša sila. Štrajk za

brodara nije viša sila ako je bio predvidiv. Pod ovom

pretpostavkom brodar je dužan prevesti putnike do odredišta

drugim pogodnim sredstvom ako mu to nije moguće brodom.

Ukoliko to on ne učini, dužan je svom suugovaraču

nadoknaditi troškove koje je suugovarač imao za prijevoz

putnika drugim sredstvom.

br.51,str. 51-54, Francuski kasacioni sud, 12.XI 1969.

POVREDA PUTNIKA

- Brodar ne odgovara za štetu nastalu padom djeteta iz gornjeg

kabinskog kreveta ako su roditelji za taj pad krivi.

Roditelji su krivi kad su dijete na taj krevet smjestili i

ostavili ga bez nadzora, a brod se nije valjao. Brodar nije

dužan poduzeti sigurnosne mjere protiv valjanja i posrtanja

broda, ako područje u kojem se brod nalazi i vremenske

prilike to ne zahtijevaju.

br.51,str. 62-63, Prvostepeni sud, Paris, 6.XI 1.969.

TJELESNE POVREDE

-Brodarova odgovornost za tjelesne povrede putnika temelji se

na ugovornom a ne vanugovornom odnosu.

br.52,str. 16-17, Viši privredni sud SRII, IV-Sl-122/7l.,

23.II 1971.

- Za tjelesnu povredu putnika brodar je odgovoran ako ne

dokaže da je ona posljedica više sile ili putnikove krivnje.

Valovi koji su prelazili preko palube broda, i koji su

prouzrokovali putnikovu ozljedu nisu viša sila ako su bili

predvidiva pojava u danim okolnostima i ako nisu bili

neobične veličine. Nije dovoljno da zapovjednik broda samo

savjetuje putnicima da poduzmu sigurnosne mjere, već im to

mora narediti pa čak, u slučaju potrebe, i upotrijebiti

silu. Ako tako ne postupi, brodar je kriv za putnikovu

povredu. I putnik je za svoju povredu kriv ako ne postupi po

zapovjednikovom savjetu, ali je njegova krivnja manja i

ovisi o stupnju njegovog iskustva o opasnostima mora.

br.55,str. 59 - 62, Okružni sud, Brest, l7.VI 1970.

- Za prosudjivanje spora za naknadu štete prouzrokovane

tjelesnom povredom putnika na brodu nadležan je redovan sud.

255

Ovo i u slučaju ako je povreda prouzrokovana nepridržavanjem

propisanih sigurnosnih mjera na brodu.

br. 52, str. 16-17, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-122/71,

23.II 1971.

- Za tjelesnu povredu putnika brodar je isključivo odgovoran

ako je on tu povredu skrivio. Brodar je dužan povećati

propisani najmanji broj posade broda ako prevozi putnike za

koje se može očekivati da će se za vrijeme putovanja broda

nedisciplinirano ponašati. Takvo se pnašanje može očekivati

od izletnika. Ako tako ne postupi , kriv je za putnikovu

tjelesnu povredu, ukoliko se može pretpostaviti da do te

povrede ne bi došlo da je brod imao veći broj članova

posade. Putniku se ne može prigovori ti što je izišao iz

brodskog salona u kojemu je atmosfera, zbog putnika koji su

povraćali, bila neugodna. Brodar je odgovoran za povredu

koju putnik pretrpi udarom morskog vala izlazeći iz takvog

salona, ako ga brodar nije upozorio da ne ulazi u salon zbog

atmosfere koja tamo vlada, te da se umjesto u salon popne na

gornju palubu gdje će biti siguran od udarca valova.

br.55,str. 62-65, Apelacioni sud, Rennes, 3.V 1971.

PREKID PUTOVANJA

- U slučaju kvara na lebdjelici, koji kvar nije moguće

pripisati požaru, prema čl. 405. Zakona o plovidbi vozar ima

ovlaštenje, a ne i dužnost da nastavi putovanje. Prema čl.

408. cit. zakona vozara tereti odgovornost za zakašnjenje

onda kada uzrok toga zakašnjenja može biti njemu pripisan.

Vozar treba dokazati da takvog uzroka nema.

br.55,str. 65-66, Talijanski kasacioni sud, 7.II 1970.

RAZRJEŠENJE UGOVORA

- Koliko je u ugovoru o prijevozu, točno naveden dan kada brod

mora stići na odredište, a brodaru je bilo poznato da je

datum traženoga dolaska broda na odredište za njegovog

sukontrahenta važan, pa ukoliko taj datum ne može održati ,

ugovor se ne suspendira nego razrješava.

br.51,str. 51-54, Francuski kasacioni sud, 12.XI 1969.

PRIJEVOZ PUTNIKA ZRAKOM


Na temelju Varšavske konvencije nadležnost suda prosuđuje se i

prema mjestu i gdje je kupljena putna karta, ako u toj

državi vozar ima poslovnicu.

br.33, str. 69-71, Apelacioni sud, SAD (2. okrug), 19.X 1965.

256

Vozar odgovara za smrt putnika ako se ne može ustanoviti uzrok

pada. Na ovu okolnost ne utječe ni činjenica da je vozar

dokazao da su on i njegovi ljudi upotrebljavali dužnu pažnju

prije nesreće.

br.36, str. 76-78, Apelacioni sud, SAD (7. okrug), 16.V 1967.

Kod određivanja visine naknade štete za smrt putnika treba

odbiti iznos koji bi poginuli putnik pretpostavljeno morao

platiti na ime poreza.

br.36, str. 76-78, Apelacioni sud, SAD (7. okrug), 16.V 1967.

Uvjeti putne karte otisnuti previše sitnim slovima nemaju

pravnog učinka prema Varšavskoj konvenciji u SAD obzirom na

namjeru redaktora konvencije, i obzirom na razliku između

granice odgovornosti prema konvenciji i prema američkom

internom pravu.

br.33, str. 71-73, Apelacioni sud, SAD (2. okrug), 26.X 1966.

Uvjeti putne karte koji su otisnuti previše sitnim slovima

smatraju se nepostojećim.


York, 1.IV 1966.

PRIJEVOZ STVARI MOREM


ISKRCAVANJE

-Štampana klauzula u teretnici, koja brodaru daje pravo da

teret iskrca na mjestu u luci koje sam izabere, ne odnosi se

na teret za koje za iskrcavanje postoje u luci posebne

instalacije. Ako brodar iskrca teret na drugome mjestu, a

ne na onome gdje instalacija postoji, dužan je primaocu

nadoknaditi povećane troškove iskrcaja.

br.12,str. 64-65, Trgovački sud, Marseille, l0,II 1961.

-Nije dopuštena primjena čl.103 franc. trg. zak. o kopnenom

prijevozu na vozarevu djelatnost iza iskrcavanja do

izručenja tereta, i na klauzule u teretnici koja se na nju

odnosi.

br.8,str. 39-42, Kasacioni sud Francuske, 17.V 1960.


AM - Za određivanje pojma pomorskog prijevoza potrebno je da

plovni objekt bude, u izvršenju prijevoznog posla, podvrgnut

pomorskim rizicima.

257

br.18, str.36, Kasacioni sud Francuske, 8.X 1962.

KOMPLETIRANJE TERETA - Brodar ima pravo, ako je na to ovlašten

ugovorom o prijevozu, kompletirati teret i bez posebnog

odobrenja naručiteljeva.

br.21, str. 66-67, Apelacioni sud, Rennes, 10.I 1963.

KORISNIK PRIJEVOZA - Ugovor kojim se stranke sporazume da će

osobi koja nije zaključila ugovor, naručitelj platiti

vozarinu ne znači da je ta osoba postala stranka ugovora o

prijevozu.


NADLEŽNOST SUDA - Jugoslavenski sud je nadležan za sporove o

prijevozu stvari morem, ako se teret na temelju ugovora mora

iskrcati u Jugoslaviji.


PREKINUTO PUTOVANJE - Ako je brodar prekinuo putovanje, radi

više sile, i ne otpremi teret drugim brodom, nije dužan

imaocu prava nadoknaditi štetu, ali gubi pravo na vozarinu

prema korisno prevaljenom putu.

br.23, str. 55, Kasacioni sud Italije, 18.IX 1961.

PREKRCAJ TERETA - Klauzula o prekrcaju tereta može se odnositi

na direktni i kombinirani prijevoz. O kojem se prijevozu

radi, odlučuje volja stranaka, koju sud utvrđuje prema

konkretnim okolnostima.

br.17, str.55-56, Kasacioni sud Italije, 19.VII 1961.

Klauzula s kojom brodar rezervira sebi pravo da tokom

putovanja prekrca teret na drugi brod ne znači samo po sebi

da njegova obaveza prestaje prekrcajem robe. Da li se radi o

jednom poslu za čitav put ili samo do prekrcaja na drugi

brod odlučna je volja stranaka.


PRIJEVOZ U VREĆAMA - Brodar je dužan predati onoliki broj

vreća koliko proizlazi iz teretnice, bez obzira što je

predao težinski veću količinu robe od one navedene u

teretnici.


Brodar je dužan predati na odredištu robu u vrećama onako kako

je bila ukrcana i ne može se braniti da je robu prije

iskrcaja istresao iz vreća i iskrcao pomoću elevatora.

br.23, str. 45-46, Kasacioni sud Francuske, 28.IV 1964.

UKRCAJ DRUGOG TERETA - Brodar može, tokom putovanja, ukrcati

drugi teret, ako je na to ovlašten na osnovi prijevoznog

ugovora. Pod tom pretpostavkom on ne odgovara za štetu koju

258

je prouzrokovao kasnije ukrcani teret, ako je u pitanju viša

sila.

br.18, str.42-44, Trgovački sud, Nantes, 18.XII 1961.

ZAKAŠNJENJE - Brodar je dužan nadoknaditi štetu krcatelju, ako

u ugovoreno vrijeme ne stavi brod na raspolaganje za ukrcaj

tereta. Zakašnjelo postavljanje broda zbog carinskog

postupka, pa makar taj postupak bio i rigorozan, ne

predstavlja višu silu, te štetne posljedice zakašnjenja

snosi brodar.

br.17, str.29-31, Viši privredni sud NRH, 30.I 1963.

Brodar ne odgovara za kvar na teretu prouzrokovanim relativno

malim zakašnjenjem, ako je roba bila ukrcana u stanju izmaka

roka njenog trajanja.



Ako se teret krca pomoću lučkih dizalica pomorski prijevoz

počinje časom kada je roba postavljena na brod. Na ovo ne

utječe ni okolnost da je teret već prešao brodsku ogradu i

pao na palubu broda.


Ako su stranke za jedan prijevozni posao zaključile dva

ugovora s tim da se drugi primjenjuje od jedne usputne luke

do luke odredišta, klauzule pojedinog ugovora primjenjuju se

za onaj dio puta za koji se dotični ugovor odnosi.


BRODAR I VOZAR - Brodar i vozar ne mora biti ista osoba i

redovito to nisu iste osobe. Ako je brodar ujedno i vozar,

to mora biti vidljivo iz teretnice.

br.29, str. 70-72, Talijanski kasacioni sud, 15.I 1965.

DISPOZITIVNOST PROPISA ZUIPB-a - Stranke mogu dispozitivne

propise ZUIPB-a mijenjati samo u granicama moralnih

shvaćanja i načela poštenja i savjesnosti u prometu.


IZMJENA UGOVORA - ZAKAŠNJELI UKRCAJ - Ukoliko krcatelj bez

protesta, pristane na zakašnjeli ukrcaj, smatra se da su

stranke izmijenile ugovor i pristale na njegovo izvršenje

prema uvjetima koji su stvarno izvršeni.


IZVJEŠTAJ O POMORSKOJ NEZGODI - DOKAZNA SNAGA - Činjenice

navedene u izvještaju o pomorskoj nezgodi smatraju se tačne

dok se protivno ne dokaže.


259

KONZEKUTIVNA PUTOVANJA - Ako se jednom čarter-partijom ugovore

konzekutivna putovanja, radi se o jedinstvenom ugovoru, a ne

o toliko ugovora koliko ima putovanja. Ako broj putovanja za

vrijeme čartera nije ugovoren, brodar je dužan izvršiti

putovanje u primjerenom roku, a naručitelj ukrcati u toku

stojnica.

br.26, str. 41-44, Prvostepeni sud Engleske, 11.I 1965.

LINIJSKI PRIJEVOZ - Ako stranke ne ugovore uvjete linijskog

prijevoza, dolaze do primjene Lučke uzance, a u nedostatku

tih uzanca.

Prema našim Lučkim uzancama krcatelj je dužan na svoj trošak

dopremiti robu pod čekrk.

Zapovjednik određuje vrijeme ukrcaja pa troškovi čekanja robe

padaju na krcateljev teret. Ako su stranke ugovorile vrijeme

kad će roba biti ukrcana, brodar odgovara za troškove

čekanja robe preko ugovorenog vremena za ukrcaj. Uvjete

ukrcaja stranke mogu ugovoriti i pozivajući se na teretnicu.

Stranke mogu ugovorom odrediti tko će snositi rizik

nemogućnosti ukrcaja i iz kojih razloga.


Ako je ugovor sklopljen pod linijskim uvjetima, brodar, mjesto

ugovorenog broda, može staviti na raspolaganje drugi, ali u

isto vrijeme i pod istim uvjetima koji su predviđeni za

ugovoreni brod.


Ako se primalac u linijskom prijevozu ne javi na vrijeme za

preuzimanje tereta, vozar je ovlašćen predati teret na

čuvanje javnom skladištu.


Pod linijskim uvjetima primalac je dužan primati robu prema

uvjetima klauzule “onako brzo kako”. Kod linijskih uvjeta ne

radi se o naknadi za prekostojnice nego o naknadi za

zadržavanje broda.


NARUČITELJ I PODNARUČITELJ - Naručitelj koji na temelju

ugovora sklopljenoga s brodarom sklopi ugovor s

podnaručiteljem, ne odgovara podnaručitelju za štetu koja

nastane tokom prijevoza djelatnošću zapovjednika i posade

broda. Podnaručitelju direktno odgovara brodar.

br.32, str. 67-68, Okružni sud, Venecija, 5.VIII 1965.

260

NEOBIČNI TERET - Ako se radi o neobičnom teretu koji zahtijeva

posebnu pažnju, dužnost je krcatelja da od brodara traži

poduzimanje posebnih mjera u svrhu očuvanja tereta.

br.27, str. 42-48, Apelacioni sud Škotske, 23.III 1965.

ODGOVORNOST NARUČITELJA PRIJEVOZA - Klauzula čarter-partije

kojom naručitelj preuzima rizik za teret ukrcan na palubu

odnosi se samo na štete koje su u neposrednoj vezi sa

činjenicom da je teret složen na palubu.


Naručitelj prijevoza (čarterer) odgovara primaocu isto kao i

brodar za štetu na teretu prouzrokovanu požarom.


ODUSTANAK OD UGOVORA - Ako naručitelju ne odgovara kasniji

datum za stavljanje broda na raspolaganje za ukrcaj koji

predlaže brodar, naručitelj može odustati od ugovora.

Naručiteljevo pismo kojim samo protestira štetu koja mu je

prouzrokovana kasnijim stavljanjem broda na raspolaganje ne

smatra se odustankom od ugovora.


Činjenica odustanka od ugovora ne može se dokazivati

svjedocima, jer je uobičajeno da se od ugovora odustaje

pismeno, telegrafski ili na neki drugi sličan način.


Ako je u ugovoru navedeno da naručitelj ima pravo odustati od

ugovora kad ga brodar obavijesti da u ugovoreno vrijeme brod

neće moći stići u luku ukrcaja, naručitelj ima pravo, u

skladu s uvjetima ugovora od ugovora odustati, ne čekajući

da brod stigne u luku ukrcaja i da preda pismo spremnosti.


Naručitelj koji prije početka ukrcaja odustane od ugovora

dužan je platiti polovinu ugovorene vozarine ako među

strankama nije nešto drugo ugovoreno.


Ako brodar ne prihvaćajući naručiteljevu ponudu za raskid

ugovora bez štetnih posljedica za obje stranke, stavi svoju

protuponudu, ali ne čekajući naručiteljev odgovor da

raspolaže s brodom tako da ga ne može staviti na

raspolaganje naručitelju kada on odbije protuponudu i izjavi

da ostaje u ugovoru, smatra se da je brodar prihvatio raskid

ugovora prema naručiteljevim uvjetima. Da bi naručitelj imao

pravo odustati od ugovora plaćanjem pola vozarine, izjava o

odustanku mora biti jasna i određena. Ponuda pod kojim

uvjetima naručitelj želi odustati od ugovora, ne smatra se

261

sama po sebi izjavom o odustanku. Propisi Zakona primjenjuju

se ako stranke drukčije ne ugovore.


OPASNOST MORA - Prema belgijskoj i nizozemskoj judikaturi,

koja odgovara njemačkoj i engleskoj, šteta prouzrokovana

opasnošću mora je ona koja je prouzrokovana morskim rizikom

koji je “in concreto” neotklonjiv. Nasuprot tomu romanska

judikatura smatra da se mora raditi o objektivno

nepredvidivom i neotklonjivom događaju.


1968.

POTPRIJEVOZNI UGOVOR - Naručitelj koji sklopi potprijevozni

ugovor odgovara potkrcatelju direktno ako je naručitelj

izdao teretnicu. U ovom slučaju naručitelj ima pravo regresa

prema brodaru. Ako brodar potkrcatelju izda teretnicu a da

se ne pozove na ugovor o prijevozu, on odgovara direktno

potkrcatelju.


PRIJEVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA - Na temelju jugoslavenskih Lučkih

uzanci brod je dužan imati pregrade za smještaj stoke, a

ukoliko pregrade nabavi krcatelj, brodar mu je dužan

nadoknaditi troškove.



PRIMJENA COGSA - Primjena COGSA ne ovisi o okolnosti da li je

brodar koji je prevezao teret javni ili privatni vozar.

COGSA će se primijeniti kad je izdana negocijabilna

teretnica.

br.41, str. 70-71, Okružni sud, Texas (Južni distrikt).

PRIMJENA PRAVA - Odredbe Zakona o ugovorima o iskorištavanju

pomorskih brodova dolazi do primjene ako ugovorom ili

mjesnim običajem nije drukčije određeno.


Ako stranke nisu ugovorile pravo koje će se primjeniti na

ugovor o pomorskom prijevozu sud će na temelju svih

okolnosti odrediti mjerodavno pravo. Iz ugovorene

nadležnosti suda neke zemlje ne može se izvesti da postoji

sporazum o izboru prava zemlje suda.

br.26, str. 74-82, Apelacioni sud, Hag, 13.IV 1960.

Ako iz ugovora stranaka proizlazi da treba primijeniti jedno

određeno pravo, to se pravo primjenjuje i na odnose koji

nastanu u luci iskrcaja.


262

Ako stranke nisu ugovorile primjenu prava, na njihov odnos

primjenjuje se pravo koje je u najbližoj vezi s tim

odnosima.



Kad su stranke ugovorile u teretnici nadležnost jednog

određenog suda, a u pogledu primjene prava nisu ništa

odredile, smatra se da su ugovorile pravo države suda.


Na štete za zakašnjeli ukrcaj koji je brodar skrivio

primjenjuju se načela građanskog prava.



Ako bilo izričito bilo prećutno ne proizlazi da su stranke

sklopile sporazum da se nakon iskrcaja robe, koja se nalazi

na čuvanju u brodara, primjenjuju propisi nekog drugog posla

kao što je depozit, primjenjuju se propisi ugovora o

prijevozu.


Kad se na određeni prijevoz primjenjuje Konvencija o teretnici

od 1924. godine, ona ima prednost pred primjenom talijanskog

prava.


Ako stranke ugovore primjenu stranog prava, to će se pravo

primjeniti ukoliko ne dolazi u obzir obavezna primjena

francuskog prava, a ugovoreno pravo se ne protivi francuskom

javnom poretku. Francusko pravo ne dolazi do primjene kad je

teret ukrcan u stranoj luci na strani brod, a iskrcan u

Francuskoj.


Stranke mogu ugovoriti pravo koje će se primijeniti na njihov

ugovorni odnos. Ako to ne ugovore, primjenjuje se pravo

zastave broda.


Sud će i po službenoj dužnosti primijeniti strano pravo ako je

ono općenito poznato i pristupačno.


PRIMJENA PRECEDENATA IZ ODNOSA NA KOPNU - Na odnose iz

pomorskog prijevoza primjenjuju se i precedenti iz odnosa na

kopnu koji su u biti isti.

br.32, str. 49-51, Engleski apelacioni sud, 15.VII 1966.

263

TUMAČENJE UGOVORA - I kad sud primjenjuje strano pravo, u

pogledu tumačenja ugovornih odredaba stranaka mora

primijeniti načela vlastitog prava.


UGOVORNE I VANUGOVORNE OBVEZE - NAKNADA ŠTETE - Kod

vanugovornih obveza nadoknađuje se predvidiva, a kod

ugovornih obveza samo u određenoj mjeri vjerojatna šteta.

(Pojam ovih šteta dan je u rješidbi.) Za dužnost naknade

ovih šteta nema posebnog pravnog pravila za područje

pomorskog prava.

br.36, str. 56-60, Kuća Lordova, 17.X 1967.

UGOVOR O PRIJEVOZU I UGOVOR O NAJMU BRODSKOG SKLADIŠTA - Radi

se o ugovoru o prijevozu, a ne o ugovoru o najmu brodskih

skladišta, premda je korisnik prijevoza sam ukrcao teret,

zapečatio, otpečatio brodska skladišta, te iskrcao teret,

ako je brodar za ukrcani teret izdao teretnicu.


VOZARINA - Ako se mjesto ugovorenog tereta ukrca drugi kojega

je vozarina veća od dogovorene, brodar ima pravo na vozarinu

prema stvarno ukrcanom teretu, bez obzira na okolnost da li

je od svoga komitenta, prilikom zaključenja ugovora o

prijevozu dobio netačne podatke o teretu, pa je tako u

ugovor unesen jedan teret, a na prijevoz predan drugi teret.

Pod ovom pretpostavkom špediter ima pravo zahtijevati od

svoga komitenta da mu nadoknadi svotu koju je morao platiti

brodaru u ime povećane vozarine.


Ukoliko je u teretnici navedeno da se vozarina i naknada za

prekostojnice plaćaju razmjerno, brodar ima pravo od svakog

imaoca teretnice zahtijevati isplatu samo onog iznosa koji

proizlazi iz teretnice.


Krcatelj nema prava tražiti sniženje vozarine za manje ukrcani

teret pozivom da je kapacitet broda bio nedovoljan, ako na

licu mjesta to nije utvrdio, a dokaz svjedoka nije dovoljan

da se utvrdi relevantno činjenično stanje.



Primalac nije dužan brodaru platiti vozarinu ako se na to nije

obvezao njemu ili krcatelju.

br.39, str. 33-34, Viši privredni sud SR Crne Gore, 16.V 1968.

Vozarinu i ostale troškove prijevoza, koji se nisu mogli

naplatiti od krcatelja, dužan je platiti primalac čim primi

264

robu. Za naplatu tih troškova brodar može zadržati i prodati

praznu ambalažu.


Kada je teretnica izdana na formularu jednoga brodara,

primalac je dužan platiti vozarinu tome brodaru ukoliko iz

same teretnice ne proizlazi da ju je dužan platiti nekoj

trećoj osobi.


Brodar ne gubi založno pravo na naplatu vozarine ni nakon

predaje tereta primaocu, ako je poveo sudski postupak radi

naplate svog potraživanja iz svote postignute prodajom

tereta.

br.41, str. 68-69, Okružni sud Kalifornija (SAD).

Pod povećanjem vozarine “u omjeru prema prijeđenom putu” treba

odbiti troškove koje brodar, unatoč produženom putu, nije

imao a koji su troškovi uključeni u vozarinu, pa priznati

samo proporcionalni dio vozarine na stvarne troškove koje

je, s obzirom na produženo putovanje, brodar imao ili morao

imati. Za određivanje ovakve vozarine uzimaju se u obzir

postoci povećanja koje objavljuju brodarske konferencije. U

koliko je brod opravdano plovio dužim putem od onoga na koji

se odnosi opće povećanje vozarine brodarskih konferencija,

navedeni postotak razmjerno se povisuje.


Naručitelj prijevoza iz vozarskog ugovora koji nije ukrcao

ugovoreni teret, a nije dokazao da je brodar umjesto

neukrcanog tereta ukrcao drugi, dužan je platiti punu

ugovorenu vozarinu. Ne smatra se da je brodar umjesto

neukrcanog tereta ukrcao drugi teret, ako dokaže da je na

spornom putovanju njegov brod bio neiskorišten do kapaciteta

količine neukrcanog tereta.


Ako je plovidba kroz Sueski kanal prekinuta nakon ukrcaja,

odnosno nakon što je ukrcaj započet, brod može otploviti

kojim drugim pravcem, a vozarina će se uvećati u omjeru

prema dužini prevaljenog puta. Za određivanje iznosa

povećane vozarine u omjeru prema produženom putu ne uzimaju

se u obzir ukupni dnevni izdaci za brod za vrijeme trajanja

produženog putovanja, već se kao temelj uzima ugovorena

vozarina.


VRIJEME PRIJEVOZA - Brodar je dužan prevesti teret primjerenom

brzinom od ukrcaja do odredišta. Primjereno vrijeme

prijevoza računa se od dana kada je brod otputovao iz luke

ukrcaja.

265

br.36, str. 56-60, Kuća Lordova, 17.X 1967.

ZASTARA - ZUIPB odnosi se prema Zakonu o zastarjelosti

potraživanja kao posebni zakon prema općem. Odredbe Zakona o

zastarjelosti potraživanja primjenjuju se subsidijarno.

br.32, str. 26-28, Vrhovni sud Jugoslavije, 16.III 1966.

Prigovor zastare može se iznositi i nakon upuštanja u

meritorno raspravljanje, i u svakom stadiju postupka.


Zastara na temelju Konvencije o teretnici 1924. odnosi se samo

na materijalne gubitke i štete tereta, a ne i na zahtjeve

koji se brodaru postavljaju na temelju okolnosti da je teret

predan neovlaštenoj osobi. Na ovaj zadnji slučaj primjenjuju

se opći propisi građanskog prava o zastari potraživanja.


Rok zastare iz Konvencije o teretnici 1924. primjenjuje se od

dana kada je teret predan, ili kada je morao biti predan

primaocu, a ne od dana kada je oštećenik doznao za štetu.

Okolnost da oštećenik nije znao za štetu ne odgađa početak

toka zastarnog roka.


Jednogodišnji zastarni rok iz Konvencije o teretnici 1924.

predviđen je u brodarovu korist. Ovaj se rok ne može

obustaviti samom izjavom korisnika prijevoza da radi

pregovora o mirnom rješenju spora smatra da se rok zastare

obustavlja dok brodar ne dade svoj odgovor.

br.33, str. 59-60, Trgovački sud, Le Havre, 16.XI 1965.

Zastara zahtjeva protiv brodara, ako se primjenjuje Konvencija

o teretnici 1924. iznosi godinu dana, a počinje teći od dana

kada je teret predan ili kada je morao biti predan primaocu.

Zastaru prekida samo onaj zahtjev sudu koji ima svrhu

naknade štete.

br.33, str. 60-61, Trgovački sud, Le Havre, 16.XI 1965.

Jednogodišnji zastarni rok iz ugovora o prijevozu stvari morem

ne primjenjuje se na štete nastale prije ukrcaja i poslije

iskrcaja.


Kada među strankama u ugovoru o pomorskom prijevozu postoji

izričito ugovoren zastarni rok za podnošenje tužbe, ne

primjenjuje se zastarno pravilo koje bi inače bilo

primijenjeno.

br.26, str. 65-66, Federalni apelacioni sud Sjedinjenih Država

(2. okrug), 1955.

266

Brodar ima pravo pozivati se na jednogodišnji zastarni rok i u

slučaju kada je šteta na teretu prouzročena neizdavanjem

teretnice za koje je neizdavanje kriv lučki slagač.

br.46, str. 55-57, Trgovački sud, Marseille, 29.X 1968.

Zastara zahtjeva od brodara za štete na teretu počinje teći od

momenta predaje tereta. Predajom se smatra i uskladištenje

robe od strane brodara tako da je primaocu omogućeno da

preuzme robu.

br.35, str. 69-71, Prvostepeni sud Zapadne Australije, 4.III

1966.

Zastara potraživanja iz ugovora o prijevozu stvari morem, ako

se radi o gubitku tereta počinje teći od dana kada je na

odredištu brod iskrcao teret. Brodarova ponuda u kojoj

navodi pod kojim uvjetima je spreman sporazumno riješiti

spor, ne prekida tok zastarnog roka, ukoliko u samoj ponudi

nije navedeno priznanje duga.


U belgijskom pravu jednogodišnji rok u okviru kojega se može

podnijeti tužba protiv brodara zastarni je rok. Ukoliko

tuženik ne postavi prigovor zastare, sud zastaru ne

primjenjuje.


1968.

ZATVARANJE SUESKOG KANALA - Ako je krcatelj bez protesta

primio zakašnjeli brod, a brodar pristao na zakašnjeli

ukrcaj, čime je došlo do zakašnjenja odlaska broda iz luke,

a u međuvremenu je bio zatvoren Sueski kanal, produljenje

puta pogađa brodara i korisnika prijevoza.


Ako dođe do zatvaranja Sueskog kanala nakon ukrcaja tereta,

brodar može, u skladu s ugovornom Sueskom klauzulom, uputiti

brod na odredište i ima pravo, također na temelju ugovorne

klauzule, na povećanje vozarine “u omjeru prema prijeđenom

putu”.



AKTIVNA LEGITIMACIJA KORISNIKA PRIJEVOZA PREMA BRODARU -

-Za naknadu štete od brodara za oštećenje tereta tokom

prijevoza aktivno je legitimiran primalac, a ne naručitelj

prijevoza. Primalac je osoba koja je od brodara ovlaštena

zahtijevati teret na temelju teretnice. Ako teretnica

glasi po naredbi agencije p/c (per cura) druge osobe,

267

primalac je ona druga osoba a ne agencija, premda agencija

stvarno primi robu.

br.51,str. 34-37, Viši privredni sud SRH, IV-P-812/70, 3.III

1971.

CESIJA PRIMAOČEVIH PRAVA

- Pravo na naknadu štete koja je nastala na teretu tokom

prijevoza može ustupiti samo primalac, a ne naručitelj

prijevoza. Da bi ovaj ustup bio pravovaljan potrebno je da

bude izvršen u toku zastarnog roka. Nakon proteka ovog roka

ustup nema pravnog značenja ni pod pretpostavkom da je pravo

ustupljeno osobi koja je dotada bez legitimacije u toku

zastarnog roka tužila brodara za istu štetu.


1971.

DIREKTAN PRIJEVOZ

- Kad u direktnom prijevozu nije izdana direktna teretnica,

zadnji vozar je legitimiran prema primaocu kad je izdao

teretnicu za svoj sektor puta. Zadnji vozar koji je izdao

teretnicu za svoj sektor puta odgovoran je primaocu za štetu

na teretu ako je izdao čistu teretnicu a ne može dokazati u

kakvom je stanju primio teret na prijevoz od prethodnog

brodara.

br.58,str. 58-59, Apelacioni sud, Rouen, 14.IV 1972.

ISKRCAJ TERETA

- Brodar ima pravo iskrcati teret u drugoj - pogodnoj luci ako

mu je nemoguće iskrcati teret u luci odredišta. Druga

pogodna luka je ona koja se nalazi u blizini luke odredišta,

a koja nije zahvaćena štrajkom u ovom slučaju brodarova

odgovornost prestaje predajom tereta osobi u drugoj luci.

Kod predaje tereta pod ovom pretpostavkom brodar je dužan

uložiti dužnu pažnju, a ne odgovara za rezultat čuvanja

tereta.

br.55,str. 49-52, Apelacioni sud, Aix, 25.V 1971. " ..

NAČIN SKLAPANJA UGOVORA - TELEPRINTER

- Budući da u francuskom pravu nije propisan obavezan način

sklapanja ugovora o prijevozu stvari morem, taj se ugovor

može sklopiti i putem teleprintera. Iz istog razloga nije

potrebno da zaključnicu potpiše jedna od stranaka, ako se

ona prije izdavanja zaključnice sporazumjela o bitnin

elementima posla.

br.59,str. 63-65, Apelacioni sud, Aix, 2.III 1972.

268

- Teleks u kojem se navodi da se potvrdjuje sklapanje ugovora,

predstavlja prihvat ponude a ne njeno dostavljanje. Kad

stranke sporazumno odustanu od ugovora svaka snosi svoje

štetne posljedice.


ODGOVORNOST NARUČITELJA BRODA KOJI U SVOJE IME IZDA TERETNICU

- Ovaj naručitelj odgovoran je zakonitom imaocu teretnice ako

je teretnicu izdao na obrascu koji na zaglavku nosi njegovo

ime.

br.53,str. 70, Trgovački sud , Marseille , 6 .VII 1971.

OŠTEĆENJE TERETA - PREKLUZIJA ZAHTJEVJA

- Vozar se oslobadja svake odgovornosti za gubitak ili

oštecenje tereta ako zahtjev nije sudskim putem stavljen u

roku od godine dana nakon predaje robe, ili od časa kada je

roba trebala bi ti predana. Prekluzivni jednogodišnji rok

može se produžiti sporazumom stranaka, ali on treba biti

unesen u teretnicu. Arbitražna kluauzula ne znači sporazum

stranaka u pogledu produženja prekluzivnog roka.

br.50,str. 70-73, Savezni vrhovni sud SR Njemačke, 26.I

1970.

POTONUĆE MAONE S TERETOM

- Na maone u hamburškoj luci primjenjuju se odredbe Zakona o

unutrašnjoj plovidbi. Vozar ne odgovara za one štete koje

nastanu zbog lošeg stanja broda, a koje se nisu mogle

otkriti pažnjom urednog vozara. Teret dokaza o poduzimanju

potrebne pažnje leži na samom vozaru.

br.55,str. 66-68, Hanzeatski viši zemaljski sud, Hamburg,

25.IX 1969.

PREDAJA TERETA LUČKOM SLAGAČU

- Ako brodar na temelju klauzule u teretnici preda teret

lučkom slagaču, slagač nastupa u funkciji primaoca. Rok za

ulaganje protesta brodaru počinje teći od časa predaje

slagaču, a ne od časa kada je teret od slagača preuzeo

primalac. Ako se pravovremeno ne uloži protest, smatra se,

bez prava na protivno dokazivanje, da je brodar predao teret

onako kako je navedeno u teretnici .

br.50,str. 62-65, Francuski kasacioni sud, 11.III 1970.

269

PRIJEVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA

- Klauzula kojom brodar otklanja svoju odgovornost za štetu

koju pretrpe žive životinje, ne može doći do primjene ako je

šteta prouzrokovana zlom namjerom ili grubom brodarovom

nepažnjom. O takvoj krivnji radi se kad je brod bio

nepogodan za prijevoz ugovorenog tereta.


PRIMJENA PRAVA

- U sporu izmedju jugoslavenske stranke i stranke koje je

država potpisnica Medjunarodne konvencije o izjednačenju

nekih pravila o teretnici od 1924. godine, sud primjenjuje

tu Konvenciju.


1972.

- Ako je luka iskrcaja u SR Njemačkoj primjenjuju se za

prijevoz iz teretnice prinudno Haška pravila.

br.51,str. 67-69, Savezni sud SR Njemačke, 21.XII 1970.

SPORAZUMNI ODUSTANAK OD UGOVORA

- Kad stranke sporazumno odustanu od ugovora svaka snosi svoje

štetne posljedice.


VOZARINA

- Kompenzacija dugujuće vozarine s vozarovom odgovornošću u

obliku primaočeve protutužbe nije dopustiva ako vozarova

odgovornost nije sigurno utvrdjena.

br.50,str. 65-66, Francuski kasacioni sud, 18.III 1970.

- Nije ništava klauzula ugovora o iznosu vozarine u stranoj

valuti. Ugovoreni iznos u stranoj valuti služi kao temelj za

obračun plaćanja koji se mora izvršiti u dinarima.

Zabranjeno je ugovaranje plaćanja u stranoj valuti.

br.55,str. 43, Viši privredni sud SRH, IV-P-1094/7l, 3.III

1972.

- Izmedju jugoslavenskih osoba zabranjeno je ugovaranje u

devizama. Ako je vozarina ugovorena u devizama, sud će po

slobodnoj ocjeni odrediti iznos vozarine, uzimajući u obzir

okolnosti konkretnog slučaja.

br.59,str. 33-35, Vrhovni sud Jugoslavije, Gz-37/73, 20.III

1973.

- Ako je brodarov agent nepravilno izračunao iznos vozarine u

odnosu na brodarovu tarifu, brodar ima pravo naknadno

270

zahtijevati vozarinu u iznosu koji odgovara njegovoj tarifi,

premda je primalac platio vozarinu u iznosu navedenom u

teretnici.

br.56,str. 53-54, Okružni privredni sud, Rijeka, III-P-

532/72-7, 13.VI 1972.

- Brodar ima pravo tražiti naplatu vozarine od naručitelja

iako je propustio naplatiti ju od krcatelja prilikom

izdavanja teretnice s naznakom da je vozarina unaprijed

plaćena.

br.50,str. 68-70, Apelacioni sud, Genova, 21.I 1969.

ZASTARA

- Zastara za štetu prouzrokovanu teretu u toku prijevoza

iznosi godinu dana, a poćne teći danom iskrcaja tereta.

br.51,str. 34-37, Viši privredni sud SRH, IV-P-S12/70, 3.III

1971.


SKLAPANJE UGOVORA O PRIJEVOZU - ZAKLJUČNICA - Zaključnica nije

isprava o ugovoru o prijevozu već samo isprava o

predugovoru. Ugovor se sklapa predajom robe brodaru na

prijevoz i izdavanjem teretnice.

br.62, str. 47-48, Višje gospodarsko sodišče, 26.II 1973.

SKLAPANJE UGOVORA O PRIJEVOZU PUTEM AGENTA - Ukoliko ugovor o

prijevozu potpiše samo jedna osoba kao agent, sud mora

ispitati da li je ta osoba bila ovlaštena da potpiše ugovor

u ime tuženoga kao naručitelja prijevoza.


SKLAPANJE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI KOJE SE IZVOZE - Izvoznik

može zaključiti ugovor o prijevozu u vlastito ime i u ime

svog komitenta - krajnjeg korisnika.


JAMČEVNO PISMO - Jamstva i jamčevna pisma izdana za dobivanje

teretnice “ukrcano” i to prijevremeno, bez obzira da li su

dana u namjeri da se ošteti treći ili nisu, smatraju se

ništavnim. Jamčevno pismo izdano nakon obavljenog

fraudoloznog posla također je ništavno.

br.61, str. 71-75, Savezni sud SR Njemačke, 25.I 1973.

ODUSTANAK NARUČITELJA PRIJEVOZA OD UGOVORA - Naručitelj

prijevoza se ne može pozivati na višu silu kao razlog

nemogućnosti izvršenja ugovora, ako je zabrana izvoza robe,

koja je bila predmetom ugovora o prijevozu, nastupila nakon

što je brod po ugovoru morao doći u luku radi ukrcaja

271

tereta. Naručitelj ima pravo odustati plaćanjem polovine

vozarine sve dok teret nije ukrcan.


ODNOS IZMEĐU BRODARA I NARUČITELJA - UGOVOR O PRIJEVOZU I

TERETNICA - PRIMJENA - Između brodara i naručitelja, koji je

ujedno i primalac tereta, primjenjuju se klauzule ugovora o

prijevozu, a ne teretnice.


KRCANJE TERETA NA PALUBU - Na teret ukrcan na palubu broda ne

primjenjuje se Konvencija o teretnici od 1924, pa i kada

stranke ugovore njenu primjenu. Francusko pravo dozvoljava

ukrcaj tereta na palubu ako se radi o prijevozu u maloj

obalnoj plovidbi, pa i u slučaju da je prijevoz međunarodni.

Međunarodni prijevoz u maloj obalnoj plovidbi je prijevoz

između Le Havrea i Southamptona.


PREDAJA TERETA NEOVLAŠTENOJ OSOBI - Predaja tereta

neovlaštenoj osobi smatra se gubitkom tereta.

br.70, str. 68, Trgovački sud, Marseille, 9.IX 1975.

UTVRĐIVANJE ŠTETE NA TERETU NAKON ULOŽENOG ILI ODBIJENOG

PROTESTA - Ulagatelj protesta nije dužan nakon uloženog ili

odbijenog protesta pozvati brodara da sudjeluje u

ustanovljenju štete.


KONTROLA KVALITETE ODNOSNO KVANTITETA ROBE KOJA SE PREVOZI -

Ako kontrolu kvalitete odnosno kvantiteta vrši posebna

stručna organizacija, smatra se, do protivnog dokaza, da su

podaci navedeni u izvještaju te organizacije točni.


PRIMJENA PRAVA - Na ugovor o prijevozu stvari morem, koji je

zaključen između jugoslavenskog brodara i inozemnog

naručitelja prijevoza, primjenjuje se jugoslavensko pravo

ako je luka iskrcaja u Jugoslaviji, a primalac koji primat

teret na temelju indosirane teretnice po naredbi

jugoslavenska osoba. Pod ovim pretpostavkama primjena

jugoslavenskog prava je obavezna i ne dolazi do primjene

klauzula teretnice o primjeni stranog prava ili Konvencije o

teretnici imaju prednost pred unaprijed odštampanim

uglavcima.

br. 63, str. 72-78, Viši privredni sud SR Hrvatske, 28.II

1974.

Na međunarodne prijevoze kod kojih je luka ukrcaja ili

iskrcaja u Francuskoj, primjenjuje se francusko pravo na sve

one odnose koji nisu normirani međunarodnim ugovorom.

272

Francusko pravo primjenjuje se na odgovornost uzastopnog

vozara i slagača.


NADLEŽNOST SUDA - Za pomorske sporove kod kojih je tuženi sa

sjedištem na području SR Srbije mjesno je nadležan Okružni

privredni sud u Rijeci u okviru svoje stvarne nadležnosti.


NADLEŽNOST JUGOSLAVENSKOG SUDA ZA SPOROVE IZ PRIJEVOZA STVARI

MOREM - Kad je pored jugoslavenskog tuženika tužbeni zahtjev

alternativno postavljen i protiv inozemca, jugoslavenski sud

nije nadležan za rješavanje spora protiv inozemca ukoliko ne

postoji poseban razlog za takvu nadležnost predviđen u

zakonu. Jugoslavenski sud nije nadležan za rješavanje spora

između inozemnog tužitelja - brodara protiv inozemnog

naručitelja prijevoza i inozemnog krcatelja, premda je

ugovor, putem špeditera, zaključen u Jugoslaviji i teret u

Jugoslaviji ukrcan na brod.

br.62, str. 43-47, Vrhovni privredni sud, 28.XI 1973.

DIREKTNI PRIJEVOZ - ODGOVORNOST UZASTOPNIH VOZARA - Za štetu

na teretu koji se prevozi u direktnom prijevozu na temelju

teretnice odgovara samo onaj vozar koji je izdao teretnicu i

to osobi koja je na temelju teretnice legitimirana.


VOZARINA - PLAĆANJE VOZARINE BARIRANIM ČEKOM - TEČAJNA RAZLIKA

- GUBITAK ČEKA U BANKOVNOJ VEZI - Ukoliko bankovna veza

izgubi ček i on ne bude realiziran, dužnik je obvezan

platiti svoj dug. Pod ovom pretpostavkom vjerovniku

pripadaju zatezni kamati počevši od osmog dana kada je

vjerovnik upozorio dužnika da je ček izgubljen i zatražio

isplatu duga. Vozarina koja je bila ugovorena u stranoj

valuti obračunava se u dinarima prema tečaju na dan kada je

vjerovnik prvi put zatražio isplatu, a ne na dan kada je

dužnika upozorio da je ček izgubljen.


VOZARINA - PRAVO BRODARA NA VOZARINU - Da bi brodar imao pravo

na vozarinu mora dokazati da je teret predao na odredište.

Potpis primaoca na teretnici znači potvrdu primaoca da je

teret primio.


VOZARINA - ZARAČUNAVANJE VOZARINE PO IZBORU - Kad brodar ima

pravo zaračunati vozarinu po svom izboru prema težini ili

zapremnini tereta, on nema prava od jednog izabranog načina

računanja odustati i vozarinu zaračunati po drugom.


1974.

273

NAKNADA POVEĆANIH TROŠKOVA PROUZROKOVANIH NEMOGUĆNOŠĆU

ISKRCAJA TERETA ZBOG ODBIJANJA STIVADORA DA STAVI NA

RASPOLAGANJE POTREBNA SREDSTVA - Brodar koji od naručitelja

traži naknadu ovih troškova mora dokazati da je odbijanje

stivadora imalo karakter više sile, tj. da je bilo potpuno

nepredvidivo.

br.65, str. 52-53, Francuski Kasacioni sud, 15.X 1974.

PRIJEVOZ SMRZNUTOG TERETA - Oznaka “FROZEN” na robi označava i

duboko smrznute proizvode, pa je brodar dužan prevoziti je

na temperaturi nižoj od -18°C.

br.70, str. 63-65, Francuski Kasacioni sud, 27.V 1975.

PRIJEVOZ BRAŠNA - Brodar mora znati da se osjetljivi teret kao

što je brašno ne smije slagati na palete kojih je drvo mlađe

od tri mjeseca.

br.62, str. 72-74, Apelacioni sud, Aix, 7.XII 1973.

PRIJEVOZ SMRZNUTOG TERETA - Duboko smrznuta roba zahtijeva

održavanje temperature od najviše -18°C.

br.61, str. 70-71, Apelacini sud, Douai, 19.X 1973.

Kad je u teretnici navedeno da je teret “FROZEN” (engl.

smrznuto), specijalizirani brodar se mora interesirati da li

je teret smrznut ili duboko smrznut. Ukoliko tako ne

postupi, odgovara za štetu prouzročenu neodržavanjem

temperature propisane za duboko smrznutu robu.

br.61, str. 70-71, Apelacioni sud, Douai, 19.X 1973.

KRCANJE TERETA NA PALUBU - Potvrda brodarovog agenta da u luci

ukrcaja postoji običaj koji dopušta krcanje na palubu

određenog tereta ne može poslužiti kao vjerodostojan dokaz,

ako je ta potvrda izdana u brodarovu korist.


PRIJEVOZ KONTEJNERA NA PALUBI BRODA - Prijevoz kontejnera na

palubi uz izdanje čiste teretnice nije nerazborita

devijacija. Brod rekonstruiran za prijevoz kontejnera

opravdano prevozi kontejnere na palubi. Kontejneri krcani na

palubu nisu manje sigurni od kontejnera krcanih u

potpalublje. Brodar takvog broda može ograničiti svoju

odgovornost po jedinici tereta.


Država, 2. područje (Second Circuit), 1.X 1973.

KRAĐA KONTEJNERA - Za kontejner ukraden prije ukrcaja u brod,

a nakon što je predan brodaru na prijevoz, brodar odgovara

naručitelju. Za ovu štetu brodaru odgovara slagač kojemu je

brodar povjerio ukrcaj kontejnera, ako se krađa dogodila za

vrijeme dok je slagač morao čuvati kontejner.

274


PRIJEVOZ U KONTEJNERIMA - PRESLAGANJE TERETA - Brodar nije

ovlašten bez krcateljevog pristanka preslagati teret koji je

složen u kontejneru.

br.69, str. 70, Francuski Kasacioni sud, 11.III 1975.

PRIJEVOZ U KONTEJNERIMA - ODGOVORNOST BRODARA ZA ŠTETU U

UNUTRAŠNJOSTI KONTEJNERA - Brodar nije odgovoran za štetu u

unutrašnjosti kontejnera koja je nastala za vrijeme olujnog

vremena, ako ne postoje vanjski znakovi oštećenja kontejnera

koji bi ukazivali na to da su kontejneri bili slabo

učvršćeni u brodu i međusobno se sudarali.


PRIJEVOZ U KONTEJNERIMA - JEDINICA TERETA - Kad u teretnici

nije naveden broj koleta složenih u kontejner, kao jedinica

tereta (“package”) u smislu ograničenja brodarove

odgovornosti prema U.S. COGSA ima se smatrati kontejner.


Država, 13.VIII 1973.

Kontejner nije jedinica tereta (“package”) za potrebe

ograničenja brodarove odgovornosti ako je u teretnici

naveden broj koleta složenih u kontejner.

br.62, str. 77-79, Kanadski Savezni sud, 30.V 1973.

Kontejner ne predstavlja jednu jedinicu tereta, već su

jedinice tereta u njemu sadržana koleta pojedinačno.



100

-Manjak utvrdjen na odredištu. Protest u kojem se protestira

oštećenje tereta ne odnosi se i na manjak tereta,

br.82, str.64-66, Viši privredni sud SR Hrvatske, 19. IX.

1978.

-Utvrdjivanje štete na odredištu. -Na štete prije ukrcaja i

nakon iskrcaja iz broda, u medjunarodnom prijevozu ne

primjenjuju se odredbe Konvencije o teretnici od 1924, već

francusko pravo. Prema tome, brodar se ne može pozivati na

okolnost da je teret predao u skladu s navodima teretnice,

ako mu je slagač na vrijeme uložio protest za štetu na robi,

premda je zapisnik o šteti sačinjen naknadno,

br.83, str.61-62, Trgovački sud, Paris, 20. X 1977.

-Brodarova odgovornost za štetu na teretu. -Kada brodar izda

čistu teretnicu, smatra se da teret nije imao vidljivih

275

mana. To, medjutim, ne isključuje dokaz da je tijekom

prijevoza teret neprimjetno oštećen. Dovoljno je da iz

sadržaja isprave proizlazi njen meritum, tako da i “Potvrda

o primitku tereta” može biti smatrana valjanim

protestom,


-Zastara zahtjeva prema brodaru. -Prekluzija. Ako posljednji

dan zastarnog roka ističe na dan kad sud ne radi taj rok

ističe prvog narednog za sud ra dana. Tog dana se može

predati tužba i preporučenim pismom. Sve to vrijedi i za i

prekluzivne rokove,

br.85, str.52-56, Viši privredni sud SR Hrvatske, 18. XI .

1979

-Klauzula o nadležnosti u zaključnici. -Ako zaključnica koju

su potpisali brodar i naručiltelj broda na putovanje ima

sve odredbe koje treba imati brod ugovor, treba se smatrati

brodarskim ugovorom,


-Prijevoz robe morem iz Indije u Italiju -Primjenljivo pravo

na temelju klauzule teretnice o primjeni ozakonjenja Haških

pravila u zemlji ukrcaja, a ako takvog ozakonjenja nema,

onda odgovarajučeg ozakonjenja u državi odredišta, a ako ni

jednog ni drugog nema, onda teksta Konvencije od 1924 -

Indijsko pravo ne dolazi do primjene jer Indija nije

ratificirala Konvenciju od 1924 -Talijansko pravo ne dolazi

do primjene zbog toga što se ono primjenjuje samo na države

ugovornice Konvencije iz 1924. -Primjenjena je stoga zlatna

vrijednost ograničenja odgovornosti za jedinicu tereta iz

čl. IV, st.S Konvencije iz 1924,

br.89, str.65-68, Apelacioni sud Trst, 3. III 1978.

-Brodareva odgovornost -Šteta prouzročena pokvarljivom teretu

-Fumigacija tereta -Brodar mora postupati s teretom

profesionalnom stručnom pažnjom u svrhu otklanjanja štete i

bez upozorenja krcatelja -Za utvrdjivanje koje su mjere

potrebne za očuvanje tereta mjerodavni su običaji u prometu

-To isto vrijedi i za fumigiranje,


1979.

-OSIGURANJE TERETA -ZASTARA PREMA BRODARU ZA ZAHTJEV ZA

NAKNADU ŠTETE NASTALE NA TERETU -Na osigurateljev zahtjev

prema brodaru ne primjenjuje se odredba čl.728, st.2, t.3

Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi prema kojoj

potraživanja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za 5

godina, time da rok zastare počinje teći od prvog dana

poslije proteka kalendarske godine u kojoj je nastalo

potraživanje, jer se zahtjev ne temelji na ugovoru o

276

osiguranju, već na ugovoru o iskorištavanju brodova -Ugovori

o iskorištavanju brodova su samostalni i nezavisni od

ugovora o osiguranju i odnosa koji iz tih ugovora proizlaze

izmedju osiguratelja i osiguranika, time da u odnosu na

treće, na primjer prema brodaru, osiguratelj ne može imati

veće pravo nego što ga ima osiguranik - Kad se uspostavi

pravni odnos izmedju osiguratelja i brodara, onda

osiguratelj stupa u pravnu poziciju primatelja tereta i

stoga tražbina protiv brodara zbog štete na teretu

zastarijeva u roku od jedne godine iz čl.679, st.l, t.l cit.

Zakona, time da vrijeme zastare počinje teći od dana kad je

teret predan, odnosno od dana kada je trebao biti predan na

odredištu -Neosnovano se osiguratelj poziva na odredbu st.5,

t.6, čl.679. cit. Zakona jer se ona odnosi na medjusobne

regresne zahtjeve izmedju brodara,

br.94, str.40-43, Vrhovni sud SR Hrvatske, 10. XII 1981.

-BRODAREVA ODGOVORNOST ZA JEDINICU TERETA -Jedinica te-

reta, koleto, je odredjena količina tereta koja predstavlja

fizički kompaktnu cjelinu koja je individualizirana -Kad je

teret koža, pakiran u zavežljaje od po 12 komada, a

žavežljaji povezani u bale, i kad su bale individualizirane

(označene brojem), a ne zavežljaji povezani u bale, kao

jedinice tereta na temelju koje brodar ima pravo ograničiti

svoju odgovornost uzima se bala, a ne zavežljaj,

br.95, str.47-49, Viši privredni sud Hrvatske, 5. I 1982.


121

PRIJEVOZ AUTOMOBILA TRAJEKTOM. NAKNADA ŠTETE. Za štetu

zbog oštećenja automobila u sudaru pri iskrcaju iz trajekta

solidarno odgovaraju brodar i posjedovatelj automobila čijom

je krivnjom sudar nastao (član 206 st. 1 Z00) - Brodar

odgovara po osnovi ugovorne odgovornosti, zbog povrede

obveze čuvanja vozila za prijevoz, na temelju odredbe iz

člana 619 i 621 stav 2 ZPUP, a imatelj automobila po osnovi

izvanugovorne, deliktne odgovornosti, na temelju odredbe iz

člana 178 stav 1 Z0O,


VI. 1984.

- PRIJEVOZ VOZILA TRAJEKTOM, ZASTARA POTRAŽIVANJA - Vozilo

s prikolicom u slučaju da ga se preovozi trajektom u pravilu

se smatra prtljagom, pa je na brodaru teret dokaza da se

vozilo s prikolicom nije prevozilo kao prtljaga, nego na

temelju teretnice ili ugovora koji se u prvom redu odnosi na

prijevoz stvari - U slučaju da brodar takav dokaz ne pruži

277

kod ocjene prigovora zastare potraživanja treba poći od

odredbe čl. 679 st. 2 ZPUP, prema kojoj potraživanje iz

ugovora o prijevozu pubnika i prtljage zastarijeva dvije

godrne nakon proteka roka,


VI. 1985.

- RAZLIKA IZMEĐU UGOVORA 0 PRIJEVOZU I UGOVORA 0 OTPREMI

(ŠPEDICIJI) - U ugovoru o prijevozu vozar se obvezuje

prevesti robu ili osobe iz jednog mjesta u drugo,

preuzimajući na sebe rizik izvođenja posla, dok je po

ugovaru o špediciji otpremnik jedino dužan da u svoje ime a

za tuđi račun, s trećim osobama zaključi ugovor o prijevozu;

br. 105-106, str. 142-144, Talijanski Kasacijski sud, 23. VI,

1982.

INDEX BR. 141-144 OBUHVAĆA BR. 122-

140

-KLAUZULA "WIBON" U BERTH CHARTER UGOVORU - Klauzula "WIBON"

je skraćenica izraza "vez slobodan ili nije slobodan" i zbog

toga se ne može primjenjivati na situacije kad je vez bio

slobodan, ali nepristupačan zbog lošeg vremena.

br. 122,-124., str. 419.-422., Kuća Lordova, 20.10.1988.

-PRIJEVOZ STVARI MOREM - PRIMJENA PRAVA - Brodarova

odgovornost - Ograničenje odgovornosti - Ako je u teretnici

navedena klauzula o primjeni prava (Paramount klauzula)

prema kojoj će se primijeniti Haška pravila, ako su ona

prihvaćena od zemlje otpreme, a ako ta zemlja nije članica

konvencije na temelju koje se ta pravila primjenjuju,

primijenit će se zakonodavstvo zemlje odredišta, a ako se

radi o sporu koji nije normiran navedenom Konvencijom,

primijenit će se odgovarajuće zakonodavstvo. Ukoliko zemlje

otpreme i odredišta nisu članice navedene Konvencije, sud će

na temelju ugovorene klauzule, primijeniti jugoslavensko

pravo kao pravo zemlje brodara. Brodar odgovara za teret od

preuzimanja pa do predaje u luci ugovorenog odredišta. Na

ovu odgovornost ne utječe ni činjenica da se prevezeni teret

uobičajeno iskrcava u drugoj luci odakle se, na teret i

rizik brodara, prevozi kopnenim putom do ugovorene luke

predaje tereta. Ako je brod priznao ovu okolnost, i predao

teret u drugoj luci u kojoj se teret uobičajeno iskrcava,

odgovara ne samo za izbor skladištara, nego i za njegov rad.

Odgovoran je i za štetu nastalu zato što teret nije mogao

biti smješten u zatvoreno skladište. Primatelj nije dužan

znati da je teret stigao u odnosnu luku, nego ga je obvezan

primiti u ugovorenoj luci odredišta. Na ovu okolnost ne

utječe ni činjenica da je brodar u iskrcajnoj luci na

278

temelju "notify address" obavijestio određenu osobu o

dolasku broda. Ako se brodar nije pobrinuo da teret bude

sigurno uskladišten u iskrcajnoj luci, radi se o njegovoj

osobnoj gruboj nepažnji, te za štetu odgovara neograničeno.


30.9.1988.


-Krađa tereta nije za prijevoznika nepredvidiv događaj,

posebice u ratnom razdoblju. Okolnost da je prijevoznik

povjerio prijevoz trećoj osobi ne oslobađa ga odgovornosti

prema osiguratelju koji ga tuži na temelju svojeg prava

subrogacije,


Hrvatske, VI-Pž-4020/94-2. 6 v eljače 1996.

PRIJEVOZ STVARI UNUTRAŠNJIM I

RIJEČNIM PLOVNIM PUTEVIMA


ISKRCAVANJE -RIJEČNA PLOVIDBA

-Načelo pomorskog prava, da je za iskrcavanje i pravne

posljedice, koje iz njega proizlaze mjerodavno pravo

odredišta luke, ako drukčije nije predviđeno ugovorom, ima

se u dvojbi primijeniti i kod riječne plovidbe.

br.3,str. 31-34, Njemački savezni sud, Duseldorf, 14.IV.1953.


Riječni brodar, koji je primio teret od brodara koji je

prevezao teret morem, ne odgovara za štetu koja je nastala

za vrijeme prijevoza kod prvog brodara.


Brodar unutrašnje plovidbe će biti odgovoran za zakašnjenje

broda ako ne dokaže da je do prekida plovidbe došlo iz

razloga više sile.


NAKNADA ZA UŠTEĐENO VRIJEME I PREKOSTOJNICE - Zahtjev primaoca

za naknadu za ušteđeno vrijeme i brodara za prekostojnice

279

regulira se prema ugovoru koji je sklopio brodar koji je

prevezao robu. Ovo ne mijenja ništa ni okolnost što je

brodar, koji je sklopio ugovor o prijevozu, svoju obvezu

prijevoza posebnim ugovorom s drugim brodarom njemu

povjerio.


PREKOSTOJNICE - Brodar nema prava na naknadu za prekostojnice,

ako su prekostojnice nastale radi toga što je brod zakasnio

na odredište.


Okolnost da je u ugovoru o prijevozu brodar s naručiteljem

ugovorio da će brodar posebno ugovoriti s primaocem rok

iskrcaja, ne znači da je naručitelj pristao da će on

neposredno platiti naknadu za prekostojnice. Jedino ako se

brodar od primaoca ne bi mogao naplatiti, dugujuću svotu

dužan je platiti naručitelj. Ovo se ne odnosi ako bi se

naručitelj neplaćanjem naknade za prekostojnice neopravdano

obogatio na brodarov račun. Činjenica da je brodar samo

pismeno zahtijevao isplatu naknade za prekostojnice nije

sama po sebi dovoljna da bi se naručitelj obvezao da tu

naknadu plati.


PREKID PLOVIDBE - Ukoliko nije među strankama drukčije

ugovoreno, prekidi plovidbe, prouzrokovani brodarovim

interesima, idu na brodarovu štetu.


PRIJENOS IZVRŠENJA OBVEZE BRODARA IZ BRODARSKOG UGOVORA -

Brodar koji je sklopio ugovor o prijevozu s drugim brodarom

ne odgovara primaocu za prijevoz izvršen pomoću drugog

brodara prema ugovoru koji je on sklopio s korisnikom

prijevoza, nego na temelju ugovora koji je sklopio s drugim

brodarom.


PRIMJENA PRAVA - U pomanjkanju pozitivnih propisa na odnose

koji nastaju iz prijevoza robe unutrašnjim plovnim putovima

primjenjuju se odredbe Zakona o ugovorima o iskorištavanju

pomorskih brodova.


ZAKAŠNJENJE BRODA - Za prosuđivanje pitanja da li je brod

stigao sa zakašnjenjem, moraju se uzimati u obzir ugovorne

klauzule stranaka.


280


IZDAVANJE ČEKA ZA OSIGURANJE BRODAROVE TRAŽBINE - Kada je

naručitelj izdao brodaru ček za osiguranje njegove sporne

tražbine, brodar nema pravo, dok je tražbina sporna,

realizirati naplatu putem čeka.


1977.

ISKRCAJ TERETA - PISMO SPREMNOSTI - Na temelju Općih uvjeta

brodara za prijevoz tereta od 26.IX 1955. brodar je dužan u

luci iskrcaja primaocu ili njegovom agentu predati pismo

spremnosti i omogućiti iskrcaj tereta. Ukoliko to ne učini,

ne počinje teći vrijeme iskrcaja, te eventualna lučka

naknada pada na njegov teret. Brodar na temelju navedenih

uvjeta predaje i prima teret u teglenici.


LEŽARINA - POČETAK TOKA - Za početak toka ležarine potrebna je

predaja pisma spremnosti. Predaja pisma spremnosti i njegov

sadržaj ne mogu se dokazivati svjedocima ako nije utvrđeno

da je pismo spremnosti izgubljeno.


1977.

PRIMJENA PRAVA - UVJETI UGOVORA - Ukoliko stranke ne ugovore

posebne uvjete ugovora na prijevoze u dunavskom slivu,

primjenjuju se Opći uvjeti brodara za prijevoz tereta od

26.IX 1955.


PRIJEVOZ STVARI ZRAKOM


Na unutarnji prijevoz robe zrakom primjenjuju se propisi

Varšavske konvencije.


Na prijevoz robe zrakom koji ispunjava uvjete za primjenu

Varšavske konvencije i Haškog protokola primjenjuju se ovi

međunarodni ugovori, iako su stranke ugovora jugoslavenske

pravne ili fizičke osobe.


281

OBAVIJEST O PRISPJEĆU ROBE - Forma obavijesti nije propisana,

ali ako se izvrši telefonom, mora se na siguran način

utvrditi kada i kome je obavijest data.


Obična tvrdnja vozarovih službenika da su telefonski

obavijestili primaočeve ljude o prispjeću robe bez

konkretnih navoda kada i kome je ta obavijest data, ne može

gslužiti kao dokaz da je ona i izvršena.


ODGOVORNOST VOZARA - Vozar odgovara po načelu pretpostavljene

krivnje. Vozar mora znati tokom prijevoza manipulirati robom

koja se nalazi u redovitom trgovačkom prometu. Kao roba u

redovitom trgovačkom prometu smatraju se i jednodnevni

pilići. Vozar se ne može osloboditi odgovornosti za štetu na

robi koja se nalazi u redovitom trgovačkom prometu, a koja

je šteta nastala nepravilnom manipulacijom i slaganjem, i

ako dokaže da se pošiljalac nije odazvao njegovu pozivu da

nadzire i daje upute za slaganje robe.


Klauzula kojom vozar ne preuzima obavezu za održavanje reda

letenja vrijedi samo za relativno neznatna zakašnjenja.

Odgovornost vozara je ograničena prema težini robe predane

sa zakašnjenjem.


Vozar odgovara za štetu prouzrokovanu zakašnjenjem, ako ne

dokaže da su on ili njegovi ljudi poduzeli sve potrebne

mjere da se šteta izbjegne, ili da se takve mjere nisu mogle

poduzeti. Štetu prouzrokovanu zakašnjenjem ocjenjuje sud po

svom slobodnom uvjerenju.


Zračni vozar odgovara primaocu, ako ga pravovremeno ne

obavijesti o prispjeću robe, pa zbog toga roba bude predana

sa zakašnjenjem.


Vozar ne odgovara za štetu prouzrokovanu zakašnjenjem, ako mu

primalac u propisanom roku ovu štetu nije protestirao.


OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI VOZARA - Ako je izdan zrakoplovni

tovarni list u koji nisu uneseni podaci o zapremnini i

dimenzijama tereta, vozar nema prava pozivati se na

ograničenje odgovornosti prema Konvenciji za izjednačenje

određenih pravila o međunarodnom prijevozu zrakom (Varšavska

konvencija, 1929.) koja je recipirana u englesko pravo u

Zakonu o zračnom prijevozu (carriage by Air Act, 1932.).

282

br.40, str. 38-41, Engleski prvostepeni sud, 23.V 1968.

U koliko je vozar izdao zrakoplovni tovarni list u koji nisu

uneseni podaci o zapremnini i dimenzijama tereta već samo

podaci o težini pošiljke, vozar ima pravo da ograniči svoju

odgovornost.

br.41, str. 47-49, Engleski apelacioni sud, 9,10. i 11.X 1968.

Odgovornost vozara je ograničena prema težini robe predane sa

zakašnjenjem. Vrijednost jedinice zlata navedene u

Varšavskoj konvenciji za jugoslavenske osobe koje su u sporu

pretvara se u odgovarajući iznos dinara.


PRIJEVOZ U KOJEM UČESTVUJE VIŠE VOZARA - Ovaj posao smatra se

jedinstvenim prijevozom naročito ako se vrši na temelju

jednog tovarnog lista.


KLAUZULA COD - Prema ovoj klauzuli posljednji vozar mora od

primaoca naplatiti sve iznose koji su navedeni u tovarnom

listu kao iznose koji se duguju pošiljaocu.


POJAM PRVOG VOZARA - Za pojam prvog vozara u prijevozu u kojem

učestvuje više vozara odlučna je činjenica koji je vozar

izdao tovarni list a ne na čijem je formularu tovarni list

sastavljen.


ODGOVORNOST POSLJEDNJEG VOZARA - Kada u prijevozu u kojem

učestvuje više vozara posljednji vozar ne postupi prema

pošiljaočevim uputama, primalac je aktivno legitimiran da od

njega traži naknadu štete. Ovo se odnosi i na svotu pouzeća

koju po zahtjevu pošiljaoca, a na nalog prvog vozara,

posljednji vozar nije vratio primaocu.


PRIJEVOZ TRAJEKTOM


Ugovori o prijevozu stvari i putnika “motornim splavom” jesu

ugovori o plovidbenom poslu i spadaju u materiju koju

regulira ZUIPB.


283

PRIMALAC


-Prema brodaru i slagaru aktivno je legitimiran i stvarni

primalac, iako nije bio primalac i po teretnici na ime.

br.5,str. 44-46, Apelacionl sud, Tunis, 26.II 1958.


ODNOS PREMA BRODARU - Stvarni primalac tereta, koji nije

primalac po teretnici, ne stoji u odnosu prema brodaru, ako

iz teretnice ne proizlazi da je primalac po teretnici

punomoćnik stvarnog primaoca. Na ovo ne utječe ni okolnost

da je primalac po teretnici špediter.


PRIVILEGIJ NA BRODU


-Legitimaciju na prigovor ostvarenja privilegija /iako nije

izdana teretnica/ ima osoba koja ima pravo na teret, na

temelju ugovora o prijevozu ili time-chartera, a irelevantno

je pitanje vlasništva tereta.

br.8,str. 44, Kasacioni sud Italije, 23.X 1958.


SUKOB ZAKONA - I pored načela da su stvarna prava na brodu

načelno podređena zakonu državne pripadnosti, bit će za

postupak zapljene i prinudne prodaje stranog broda

mjerodavan lex fori, ako se radi o vjerovnicima različitog

državljanstva i o tražbinama koje su podložne različitim

statutima.


POMORSKI ZAJAM - Za utvrđivanje uvjeta za postojanje

privilegija za tražbine iz ugovora koji je zapovjednik

sklopio izvan zavičajne luke broda na osnovi svog zakonskog

ovlaštenja, treba primijeniti pravo onog poretka/države u

kojoj je privilegij nastao.

br.17, str.57-59, Zemaljski sud, Hamburg, 18.IV 1962.

POPRAVAK BRODA - Popravljač broda ima privilegij na tražbine

nastale iz ugovora sa zapovjednikom. Opseg popravka u odnosu

284

na vrijednost putovanja nije kriterij za opstojnost

privilegija.

br.22, str. 58-60, Savezni vrhovni sud SR Njemačke, 26.IX

1963.

PRIVILEGIJ NA SISTER SHIPU - Dobrovoljna isplata privilegirane

tražbine i subrogacija u privilegij u engleskom pravu.

br.23, str. 35-37, Prvostepeni sud Engleske, 6.V 1964.

RANG - Nepomorski privilegij nikada nema prednosti pred

pomorskim. Privilegirani vjerovnik nije dužan ispitivati da

li postoje i takvi privilegiji.

br.20, str. 45-46, Okružni sud SAD, New York, 7.III 1963.

Tražbina koja nema ranga pred hipotekom prema pravu zemlje

postanka tražbine, nema ranga pred hipotekom ni u Njemačkoj.

br.22, str. 57-58, Zemaljski sud, Hamburg, 3.IV 1963.

UTRNUĆE PROTEKOM VREMENA “LACHES” - Vrijeme, protekom kojega

utrnjuju privilegij, računa se za privilegije koji su

nastali prije upisa mortgage od dana nastanka mortgagea, a

za one koji nastanu iza upisa mortgagea vrijedi pravilo

kalendarske godine.

br.20, str. 47-50, Okružni sud Južnog okružja Texasa, 28.XII

1962.


Na postanak i postojanje privilegija na brodu primjenjuje se

pravo države koje je zastavu brod vijao u vrijeme postanka

privilegija.

br.33, str. 61-63, Talijanski kasacioni sud, 21.IV 1966.

Na privilegije koji terete brod iz radnog odnosa primjenjuje

se pravo zastave broda.


Privilegij iz čl.552, t.5. Zakona o plovidbi postoji za štete

na teretu i kad on nije fizički propao nego samo

komercijalno.

br.28, str. 56-57, Apelacioni sud, Trst, 8.VI 1963.

Za zaustavljanje broda dovoljna je pretpostavka postojanja

privilegirane tražbine, a ne i druge pretpostavke građanskog

postupka.

br.28, str. 56-57, Apelacioni sud, Trst, 8.VI 1963.

Za opterećenje broda privilegijem za bunkeriranje broda

potrebno je da zapovjednik zatraži odobrenje propisano u

talijanskom Zakoniku o plovidbi.

br.28, str. 58, Okružni sud, Rim, 18.I 1963.

285

Engleski sud priznaje samo one privilegije na brodu koje

poznaje englesko pravo. Talijanski privilegij tražbina

socijalnog osiguranja pomoraca nije privilegij engleskog

prava.

br.27, str. 39-42, Prvostepeni sud Engleske, 10.III 1965.

Brod je opterećen zakonskim privilegijem od časa podnošenja

tužbe “in rem”, a ne od časa njene dostave. Prema tome brod

je opterećen privilegijem ako je u času podnošenja tužbe “in

rem” bio u vlasništvu osobnog dužnika, pa makar do dostave

tužbe promijenio vlasnika.

br.35, str. 39-42, Engleski pomorski sud, 5.VI 1967.

Na privilegij na brodu dolazi do primjene Zakon zastave broda

onoga vremena kad je privilegij nastao.

br.36, str. 70-72, Apelacioni sud, Genova, 2.VIII 1966.


PRIMJENA PRAVA ZA RED PRVENSTVA - Za red prvenstva

privilegiranih tražbina primjenjuje se pravo zastave broda.


1975.

TRAŽBINA NAGRADE ZA SPASAVANJE - RED PRVENSTVA - Privilegij

tražbine nagrade za spasavanje ima prvenstvo pred zahtjevima

za naknadu štete nastalima prije njega. Isti privilegij ima

prvenstvo pred zahtjevima iz radnog odnosa zapovjednika i

posade bez obzira da li su nastali prije ili poslije

zahtjeva za nagradu za spasavanje.

br.79, str. 55-57, Engleski Prvostepeni sud (Pomorski odjel),

13.X 1977. i 11.I 1978.


100

-Prvenstvo pred mortgageom imaju samo oni privilegiji nastali

po stranom pravu koje priznaje i lex fori -Takvo se

stajallšte zasnlva na tome, da pomorski privilegijl

(“marltime liens”) daju pravo na postupak in rem (dakle

proceduralno pravo) -Brodopopravljačl lmaju prlvileglj po

američkom, ali ne po engleskom i singapurskom pravu,

br.89, str.49-53, Sudski odbor Tajnog savjeta, London, 24.VI

1980

286

PRIVILEGIJ NA TERETU


-Legitimaciju na prigovor ostvarenja privilegija (iako nije

izdana teretnica) ima osoba koja ima pravo na teret, na

temelju ugovora o prijevozu ili time-chartera, a irelevantno

je pitanje vlasništva tereta.

br.8,str. 44, Kasacioni sud Italije, 23.X.1958.


Brodarovo pravo retencije i privilegija na teretu prosuđuju se

prema pravu mjesta u kojem se nalazi teret u času postanka

toga prava.


PRIVREMENA NAREDBA


Za dozvolu privremene naredbe dovoljno je da se radi o

inozemnom dužniku i robi koja se nalazi u tranzitu.

Činjenica da je jedan predložnik jugoslavensko poduzeće koje

ima vlastite imovine u SFRJ ne čini da ne postoji opasnost

za naplatu tražbine, ako se tražbina mora ispuniti u stranim

sredstvima plaćanja.


Jugoslavenski sud nadležan je za izdavanje privremene naredbe

na teret stranog državljanina brodara za tražbine nastale u

inozemstvu u korist inozemnog predlagatelja.

br.22, str. 32-34, Okružni privredni sud, Split, 28.X 1963.


BRUXELLESKA KONVENCIJA 1952

- Tražitelj je ovlašten zaustaviti brod koji je u vezi s

tražbinom ili bilo koji drugi brod istog vlasnika, ali ne

više nego jedan brod. Sud može koristiti Konvenciju u

tumačenju zakona koji je donesen da uzakoni materiju iz te

Konvencije.

br.50,str. 59-62, Engleski prvostepeni sud, 14.VIII 1970.

287

- Tražitelj je ovlašten zaustaviti brod koji je u vezi s

tražbinom ili bilo koji drugi brod istog vlasnika, ali ne

više od jednog broda.

br.51,str. 45-49, Engleski apelacioni sud, 9.XII 1970.


121

- Rješenjem suda kojim je određena privremena mjera

zaustavljanjem broda pobija se žalbom, a ne prigovorom (čl.

993 ZPUP) - Prvostepeni sud nije obvezan održati račište

prije donošenja odluke o izdavanju privremene mjere - 0

prijedlogu za izdavanje privremene mjere sud odlučuje na

temelju same vjerojatnosti, a ne na temelju pune izvjesnosti

da vjerovnikovo pravo prema dužniku postoji - Prvostepeni

sud o jamstvu za štetu koja bi dužniku mogla biti nanesena

određivanjem i provođenjem privremene mjere odlučuje na

zahtjev dužnika, a ne po službenoj dužnosti,


III. 1985.

- Jamstvo za štetu koja bi mogla nastati protivniku

predlagaču - dužniku sprovođenjem privremene mjere

zaustavljanjem broda i zabranom odlaska iz luke - Sud može

naložiti predlagaču da u depozit suda položi novčani iznos u

ime jamstva u roku koji je kraći od roka za podnošenje žalbe

- Sud neće prihvatiti prijedlog dužnika i odrediti iznos kao

jamstvo za štetu koja bi dužniku mogla biti nanesena

određivanjem i sprovođenjem privremene mjere u slučaju ako

je privremena mjera dozvoljena radi osiguranja namirenja

potraživanja koje dužnik u cijelosti ili djelomično priznaje

- Prilikom određivanja jamstva na temelju čl. 270 st. 2 ZIP

na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 983 st, 1

ZPUP,


III. 1985.

- Zahtjev za izmjenom privremene naredbe tipa >>Marewa<< -

Prava treće strane - Drugotužena tvrdi da sredstva pripadaju

njoj - Sud je obvezan štititi pravo trećega - Magućnost

odstupanja od spomenutog pravila,

br. 107-108, str. 483-487, Engleski Apelacijski sud, 26, 27. i

28. III. 1985.

- Zahtjev za zaustavljanjem broda kao jamstvo namirenja

tražbine - Da li je sud nadležan da raspravlja o

postavljenom zahtjevu - Tumaćenje smisla ćl. 20 (2) (h)

Zakona Vrhovnog suda iz 1981. - Usporedba sa Zakonom o

288

organizaciji pravosuđa iz 1956. - Sud prihvaća šire

tumačenje zakonske odredbe iz Zakona 1981,

br. 105-106, str. 123-126, Kuća lordova, 14. I. 1985.

- Kupci propustili otplatiti zadnju ratu kredita

brodogradilištu - Brodogradilište odlučilo prodati brod

trećemu - Kupci ishodili privremenu zabranu prodaje broda u

trajanju od 10 dana - Arbitražni postupak o pitanju da li

brod ima ugovorena svojstva u času isporuke - Treba li

privremena mjera zabrane prodaje broda trajati do okončanja

arbitražnog postupka,

br. 115-116, str. 416-421, Engleski Apelacijski sud, 30. IX.

1986.


140

-PRETPOSTAVKE ZA PRIVREMENU MJERU ZAUSTAVLJANJA BRODA -

POSTOJANJE HIPOTEKE NA BRODU - Za postojanje hipoteke na

brodu potreban je njezin upis u upisnik brodova. Ako

hipoteka nije upisana, presuda koja je donesena na osnovi

hipotekarne tužbe je ništavna. Ako su predlagatelji stranci

koji zahtijevaju da sud odobri privremenu mjeru

zaustavljanja broda, primjenjuje se Međunarodna konvencija o

privremenom zaustavljanju pomorskih brodova od 10.5.1952.

Prema toj Konvenciji za zatraženu privremenu mjeru

zaustavljanja broda mora se raditi o pomorskom potraživanju.

Pomorsko potraživanje nije tražbina za isplatu cijene broda,

budući da se ne radi o pomorskom zajmu nego o ugovoru o

prodaji broda. Navedena se Konvencija ne primjenjuje ako je

cilj privremene mjere da se realizira dosuđeni iznos koji je

bio predmetom ranijeg spora. Daljnji preduvjet za primjenu

navedene Konvencije je opasnost da će bez te mjere naplata

biti onemogućena ili otežana. Te opasnosti nema ako se radi

o domaćem brodu upisanom u hrvatski upisnik brodova, te ako

dužnik ništa ne poduzima da oteža ili spriječi vjerovnikovu

tražbinu.


10.3.1992.

-PRIVREMENA MJERA ZABRANE OTUĐENJA BRODA - Ako je pravomoćnom

presudom utvrđeno da ne postoji zahtjev na temelju kojega je

ova privremena mjera dopuštena, ona prestaje pravomoćnošću

te presude, na što ne utječe ni okolnost da se između istih

stranaka vodi drugi spor na temelju iste pravne osnove.


19.11.1989.

289

-PRIVREMENA MJERA ZABRANE OTUĐENJA BRODA - Okolnost što

dužnik prema kojemu se zahtijeva privremena mjera zabrane

otuđenja broda od tog broda živi, nije dovoljan razlog da se

ne dopusti privremena mjera zabrane otuđenja broda.


19.9.1989.

-PRIVREMENA MJERA ZAUSTAVLJANJA BRODA - Ne može se dopustiti

privremena mjera zaustavljanja broda ako predlagatelj nije

predložio dokaz da mu predloženik duguje određenu svotu

novca. Ne postoji opasnost da će predloženik otežati ili

onemogućiti isplatu duga ako upiše brod u strani upisnik

brodova ako njegovo sjedište i nakon toga ostane u

Hrvatskoj.


14.2.1992.

-PRIVREMENA MJERA ZAUSTAVLJANJA BRODA RADI OSIGURANJA

POTRAŽIVANJA IZ UGOVORA O GRADNJI BRODA - Sama činjenica da

je na brod upisana hipoteka u korist jednog od vjerovnika ne

sprječava sud da dopusti privremenu mjeru zaustavljanja

istog broda na prijedlog drugog vjerovnika. Redoslijed

potraživanja "in rem" prema brodu određuje se tek onda kada

je pravomoćno odlučeno u pogledu istih.

br. 135.-136., str. 309.-312., Engleski Trgovački sud, 26. i

27.2.1991.

-PRIVREMENE MJERE NA BRODU - Ne može se zahtijevati

privremena mjera osiguranja potraživanja na način da

vjerovnik zahtijeva predaju stvari (broda) o kojemu teče s

dužnikom sudski spor. Za rješavanje o privremenim mjerama

prema brodovima nadležan je sud koji rješava plovidbene

sporove. Za privremenu mjeru osiguranja potraživanja

izdavanjem zabrane dužniku da otuđeni brod daje u zakup te

da obavlja i druga ograničenja raspolaganja osnovnim

sredstvima, zahtjev, da bi bio prihvaćen, mora biti određen

prije svega u pogledu predmeta na koji se zahtjev odnosi.

Osim toga, da bi zahtjev bio prihvaćen, potrebno je da

vjerovnik učini vjerojatnim postojanje svoga potraživanja i

dokaže vjerojatnim postojanje opasnosti da će mu, ako

privremena mjera osiguranja ne bude izdana, dužniku,

spriječiti ili znatno otežati naplatu svojega potraživanja.


14.2.1990.

-ZAUSTAVLJANJE BRODA KOJI NE PRIPADA DUŽNIKU POMORSKIH

TRAŽBINA - Ako je brod dat u zakup, a na temelju ugovora o

zakupu, zakupoprimac snosi troškove održavanja broda koji se

ne smatraju pomorskom tražbinama, a vjerovnik tih tražbina

ima pravo zahtijevati zaustavljanje broda, premda dužnik

tražbina nije vlasnik broda. Stranke su zaključile ugovor o

290

zakupu broda. Tim se ugovorom zakupoprimac obvezao snositi

razne troškove održavanja broda, koji potpadaju pod pomorske

tražbine. Budući da zakupoprimac svojim vjerovnicima nije

naknadio odnosne troškove, oni su zahtijevali zaustavljanje

broda kao privremenu mjeru.


29.5.1990.

- ZAUSTAVLJANJE BRODA RADI NAPLATE DUGOVANJA - Ne može se

zaustaviti vlastiti brod radi naplate duga koji vlasniku

duguje treća osoba. Dopušteno je zaustavljanje za ostvarenje

novčanih potraživanja ponajprije za osiguranje da će

vlasniku brod biti vraćen od zakupnika.

br. 122.-124., str 401.-404., Privredni sud Hrvatske,

3.9.1988.

-ZAUSTAVLJANJE BRODA RADI OSIGURANJA POTRAŽIVANJA S NASLOVA

PRODAJE BRODA - Za ovo zaustavljanje broda primjenjuju se

odredbe Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi. Ukoliko

se radi o objektima koji se ne smatraju brodovima,

primjenjuju se propisi općega izvršnoga postupka. Da bi

zahtjev za zaustavljanje broda bio opravdan, potrebno je da

predlagatelj pokrene parnični postupak radi opravdanja svoga

zahtjeva u roku od 15 dana, te da u istom roku dokaže da je

postupak pokrenut. Pored toga mora dokazati da bi bez

zaustavljanja broda nastala nenadoknadiva šteta. Ova se

opasnost pretpostavlja ako se potraživanja predlagatelja

imaju namiriti u inozemstvu. Ukoliko strana država čiju

zastavu brod vije, nije članica Konvencije o privremenom

zaustavljanju pomorskih brodova, Jugoslavija, na čijem je

teritoriju brod zaustavljen, nije vezana za zaustavljanje

broda, nego samo za pomorske tražbine. Eventualni problemi o

postojanju dugovanja predloženika moraju biti riješeni u

redovitom postupku.

br. 129.-130., str. 143.-146., Privredni sud Hrvatske

6.3.1990.


-Međunarodna konvencija za izjednačenje nekih pravila koja se

odnose na privremeno zaustavljanje pomorskih brodova

(Bruxelles, 1952) ne daje ovlaštenje sudskoj vlasti države

ugovornice te Konvencije da zaustavi tzv. "sister ship" koji

vije zastavu države neugovornice. Mogućnost takvog

zaustavljanja ne postoji ni prema irskom unutašnjem pravu,

br. 149-152, str. 174-178. Supreme Court of Ireland. 24.

studenog 1994.

-Potraživanje pomorskog agenta prema nalogodovacu nije

pomorsko potraživanje, pa se zbog osiguranja takvog

291

potraživanja ne može odrediti privremena mjera zaustavljanja

broda,


Hrvatske, VI-Pž-2957/96-2. 3. prosinca 1996.

-Sud nije dopustio putovanje brodu zaustavljenom u ovršnom

postupku do udaljenije luke gdje bi se teret koji se nalazio

na brodu u trenutku zaustavljanja sigurnije iskrcao, ali bi

brod za vrijeme putovanja bio izložen rizicima mora. Jamstva

inozemnog prijevoznika i domaće fizičke osobe sud je smatrao

nedostatnima s obzirom na prirodu tih jamstava i na iznos

nepodmirene pomorske tražbine,

br. 149-152, str. 186-189. Federal Court of Australia.


-Prvi postupak pred Međunarodnim sudom za pravo mora u

Hamburgu pokrenut je 13. studenog 1997. godine u slučaju

uzapćenja broda "SAIGA". Država zastave broda Sveti Vincent

i Grenadini podnijela je sudu zahtjev za hitno oslobođenje

broda i njegove posade, pozivajući se na čl. 292. Konvencije

UN o pravu mora iz 1982. godine. Svi suci, njih dvadeset i

jedan, donijeli su 4. prosinca 1997. godine jednoglasnu

odluku da je Sud nadležan za rješavanje toga predmeta.

Glasujući s 12 : 9 Sud je zaključio da je zahtjev

prihvatljiv i da se brod i njegova posada trebaju hitno

osloboditi uz uvjet polaganja razboritog pologa ili drugog

novčanog jamstva. Na zahtjev Svetog Vincenta i Grenadina Sud

je 1. ožujka 1998. godine donio i odluku o propisivanju

privremenih mjera temeljem čl. 290. Konvencije.

br. 153-154, str. 181-184. International Tribunal for the law

of sea. 4, prosinca 1997.

-Može se zaustaviti samo brod koji je u vlasništvu osobnog

dužnika. Ako je dužnik zakupac broda ili naručitelj koji sam

odgovara trećim osobama - može se zaustaviti taj brod ili

drugi brod koji je u vlasništvu zakupca ili naručitelja.


Hrvatske. XV-Pž-2766/98-2. 1. rujna 1998.

PROCESNA PITANJA


140

292

-PRIJEVOD PARNIČNIH SPISA - Ovaj prijevod može izvršiti sudski

tumač odnosnog jezika, koji je ujedno i zastupnik stranke,

pa to nije razlog da sud odbaci tužbu kao neurednu.

br. 135.-136., str. 299.-301.; Privredni sud Hrvatske,

8.1.1991.

-ROK ULAGANJA PRIGOVORA TREĆE OSOBE NA PLATNI NALOG - Treća

osoba može uložiti prigovor i nakon osam dana od dana

primitka platnog naloga sve dok izvršni postupak ne bude

završen.


8.1.1991.

PRODAJA BRODA VIDI I BROD


140

-PRODAJA BRODA - FORMA UGOVORA - Da bi ugovor o prodaji broda

bio pravovaljan potrebno je da bude zaključen u pismenom

obliku. Okolnost što je jedna od stranaka, kupac sam,

isposlovala u svoje ime carinsko rješenje za uvoz kupljenog

broda, ne utječe na sadržaj ugovora o kupoprodaji, posebno

na klauzulu s kojom ta ugovorna stranka priznaje pismenim

ugovorom polovicu vlasništva broda.


19.2.1991.

PROTEST


-Protest mora biti podnesen u odgovarajućem trodnevnom rok i

mora sadržati konkretne činjenice.

br.1,str.28-29, Pomorska arbitraža pri saveznoj vanjsko-

trgovinskoj komori FNRJ, 27.1 1958.

-Okolnost da je brodar odbio primiti protest, ne dokazuje

protivno od navoda iznesenih u protestu, već je to propust

brodara da na licu mjesta ustanovi tačnost sadržaja

protesta.

br.10,str. 32, Viši privredni sud NRH, 29.V 1961.

-Za valjanost protesta nije nužno imati teretnicu, već je

dovoljna druga isprava iz koje se može ustanovit1 manjak.

293

br.11,str. 29-31, Viši privredni sud NRH.,19.IX 1961.

-Obavijest primaočeva upučena brodaru da se ne moze ustanoviti

količina primljene robe po teretn1cama, jer se teret

iskrcava pomiješano, produžuje rok protesta kao i kod

skrivenih mana.

br.12,str. 27-28, Viši privredni sud NRH, 28.X 1961


Prigovor o oštećenju u kojem nije naveden opseg i visina štete

ne stvara pretpostavku o tim elementima. Primalac je dužan,

ako je učinio takav prigovor, pozvati brodara da zajednički

utvrde visinu i opseg štete, i to bez obzira na koji način

će se to utvrditi.


Ako zapovjednik ne prihvati usmeni protest primaoca, primalac

je dužan uložiti pismeni protest.


Zapovjednik ne može odbiti primanje protesta o oštećenju

tereta navodom da mu jezik na kojem je protest sastavljen

nije poznat, jer se može poslužiti tumačem.


Rok za protest i zastaru počinje teći samo onda od predaje

tereta skladištu ako je primalac bio u mogućnosti da izvrši

provjeravanje stvari predanih skladišnom poduzeću.

br.23, str. 58-60, Kasacioni sud Italije, 1.XII 1962.

Kada je brodar predao teret skladištaru za primaoca rok

protesta počinje teći od časa od kada je od skladištara

primio robu.

br.23, str. 49-50, Trgovački sud, Seine, 22.V 1964.

Protest nije potreban ako brojači broda i tereta na brojačkim

listićima utvrde oštećenje tereta. Kod vidljivih mana

protest se smatra zakašnjelim iako je podnesen jedan dan

nakon što je oštećeni dio robe primljen. Obavijest brodaru

da će primalac uputiti na brod avarijskog komesara radi

pregleda stanja tereta koji još nije iskrcan, ne smatra se

protestom.


Brodar unatoč zakašnjelom protestu odgovara za štetu ako je

vaganje izvršeno u roku protesta te ako iz isprave o vaganju

ne proizlazi da je vaganje izvršeno sa zakašnjenjem.

294


Ako brodar preda teret lučkom skladištaru, rok za ulaganje

protesta od primaočeve strane počinje teći od časa od kojega

je primalac mogao saznati stanje tereta.



Pravni propisi koji se odnose na protest dispozitivne su

prirode i dolaze do primjene ako stranke u ovom pogledu

nešto drugo ne ugovore.


Brodar može u svojim općim uvjetima predvidjeti i kraće

protestne rokove.

Ako je teret predan u carinarnici, carinarnica u pogledu

ulaganja protesta radi za primaoca.


Općeniti primaočev protest o šteti, koji sadrži stilske

klauzule, bez navađanja konkretnih podataka, nije

mjerodavan.

br.31, str. 69-70, Trgovački sud, Havre, 20.VIII 1965.

Općeniti protest ne može služiti kao sredstvo za prebacivanje

tereta dokaza o šteti s primaoca na brodara.


Protest mora biti određen. Nije određen protest u kojemu se

navodi da je roba primljena “u sumnji” s obzirom na

količinu.


Protest koji primalac upućuje brodaru mora biti jasan i

određen. Protest koji sadrži oznaku “u sumnji” koja se

odnosi na teret nije jasan i određen protest, pa zbog toga

ne proizvodi nikakve pravne posljedice.


Ako primalac pravodobno brodaru uloži protest o stanju

ambalaže, taj se protest ne odnosi na robu koja je u

ambalaži sadržana.


Ako je ambalaža oštećena, nije dovoljno u protestu navesti

samo da se radi o oštećenoj ambalaži već skladištar mora

odmah nakon primitka koleta kontrolirati njegov sadržaj.


295

Protest u kojem je navedeno da teret ima strani miris smatra

se dovoljno određenim.

Brodar nema prava prigovarati primaočevom protestu iz razloga

što primalac nije prirodu štete dao ustanoviti

laboratorijskim putem. Ovo ispitivanje mora provesti sam

brodar.

U slučaju zakašnjelog protesta primalac mora dokazati da je

šteta na teretu postojala u vrijeme preuzimanja robe od

brodara.


Ako primalac nije na vrijeme uložio protest, mora dokazati da

je robu od brodara primio onako kako on tvrdi.


Ako primalac u propisanom roku brodaru ne uloži protest o

stanju i količini robe, on mora dokazati da postoji manjak

ili oštećenje koje utužuje. Za dokaz ovih činjenica služe

isprave o utvrđivanju stanja i količine tereta sastavljene

prilikom iskrcaja tereta iz broda.


Kod vidljivih šteta pismeni protest treba primalac uložiti

odmah prilikom preuzimanja tereta od brodara. Kod

zakašnjelog protesta primalac mora dokazati štetu na teretu.


Ako primalac ne protestira nevidljive mane tereta u roku od

tri dana od primitka robe, mora dokazati da je šteta

postojala u vrijeme preuzimanja.


Kad se radi o skrivenoj mani robe, protest brodaru mora biti

podnesen najkasnije u roku od tri dana od dana predaje

tereta. Propuštanje ulaganja pravovremenog protesta ima za

posljedicu pretpostavku da je brodar predao teret bez

oštećenja.


Ako lučki skladištar, koji od brodara primi teret, ne

protestira brodaru da je roba oštećena, pretpostavlja se da

roba prilikom iskrcaja nije imala vanjskih mana.


Primalac tereta koji je zakasnio brodaru uložiti protest ne

gubi pravo na naknadu štete, ali on mora dokazati štetu za

koju tvrdi da mu ju je brodar prouzrokovao.


296

Ako je primalac uložio protest brodaru nakon izmaka propisanog

roka, on mora dokazati da je teret primio onako kako on

tvrdi u protestu. Ovo može dokazati i carinskim ispravama iz

kojih proizlazi koliko je tereta iskrcano iz broda.

br.42, str. 45-46, Francuski kasacioni sud, 4.XI 1968.

Ako protest o oštećenju tereta podnesen nakon propisanog roka,

primalac mora na siguran način dokazati da je šteta nastala

tokom prijevoza.


Protest primaoca nije potreban, ako je manjak utvrđen sa

strane carinarnice koja je kontrolirala preuzimanje tereta.


Primalac nije dužan uložiti protest za manjak robe, ako je na

njegov zahtjev skladištar vozio robu.


Činjenicu da je brodaru uložen pismeni protest sud ne može

uzeti kao dokazanu činjenicu na temelju same primaočeve

tvrdnje, da je takav protest uložen.


Protest koji špediter upućuje skladištaru nakon preuzimanja

robe ne stvara nikakvu pretpostavku o količini i stanju robe

koju je skladištar predao špediteru. Stanje i količina robe

može se ustanoviti bilo kojim dokaznim sredstvom i za to ne

postoje prekluzivni rokovi.

br.42, str. 46-48, Apelacioni sud, Paris, 15.V 1968.

Za odnos između brodara i skladištara o količini preuzetog

tereta skladištarova potvrda smatra se protestom.


Rok protesta za primaoca koji preuzima teret od skladištara

počinje teći časom preuzimanja robe od skladištara.



- Primalac je dužan uložiti pravovremeni protest brodaru i

kada je brodar na temelju klauzule ugovora o prijevozu

predao teret lučkom skladištaru u odsutnosti primaoca.

Protest ko ji je lučki skladištar uputio brodaru prilikom

ovako preuzetog tereta nije za primaoca mjerodavan.

br.51,str. 38-41, Opčinski sud, Rijeka, P-1153/68, 16.II

1970.

297

- Ako brodar ne može dokazati kad je predao robu, sud ne može

zaključiti da je protest prekasno podnesen, premda je od

dolaska broda u luku pa do predaje protesta prošlo više od

dva mjeseca. .


- Ako brodaru nije na vrijeme uložen protest, nastaje

pretpostavka da je on teret primaocu predao u neoštećenom

stanju. Ova pretpostavka može se oboriti odlučnim dokazima.


- Ako brodar na temelju klauzule o teretnici preda teret

lučkom slagaču, rok za ulaganje protesta brodaru počinje

teći od časa predaje slagaču, a ne od časa kada je teret od

slagača preuzeo primalac. Ako, se pravovremeno ne uloži

protest, smatra se, bez prava na protivno dokazivanje, da je

brodar predao teret onako kako je navedelno u teretnici.

br.50,str. 62-65, Francuski Kasacioni sud, 11.III 1970.


POJAM VALJANOG PROTESTA - Općenito pismo da je roba koja se

nalazila u skladištu oštećena, a bez konkretnih naznaka

oštećenja, nije valjani protest.


Da bi protest bio valjan mora biti određen, tj. u njemu moraju

biti navedeni podaci o broju i datumu teretnice te o

oznakama i količini oštećenih koleta i utvrđeni manjak u

njima. Brojački listići i izvještaj o iskrcanom teretu ne

smatraju se valjanim protestom.


Protest je valjan ako sadrži broj teretnice, oznake tereta i

manjak po količini koji se pokazao na kraju iskrcaja. Kod

toga je neodlučno da li je protestiran manjak u većoj

količini nego li je kasnije utvrđen.


POJAM VALJANOG PROTESTA - ODREĐENOST PROTESTA - Protest je

određen ako sadrži podatke o broju istovarenih oštećenih

vreća prema pojedinim teretnicama. Ukoliko slagačev komitent

smatra da protest koji je brodaru uložio stivador nije

određen, može na temelju slagačevog izvještaja brodaru

uložiti određeniji protest.


1973.

Protest nije neodređen ako je u njemu naveden broj teretnice,

vrsta robe, vrsta pakiranja, broj koleta koje je valjalo

298

iskrcati i težina tereta, te utvrđeni manjak. Na određenost

protesta ne utječe ni okolnost da je naknadno ustanovljeno

da u protestu unešeni manjak nije bio točan.


ULAGANJE PROTESTA - Smatra se da je protest uredno uložen i

ako ga je zapovjednik odnosno drugi član posade broda odbio

primiti. Ulagatelj protesta pod dužnom pretpostavkom nije

dužan uputiti protest putem pošte.


PODNOŠENJE PROTESTA - O DUŽNOSTI SLAGAČA - Slagač nije dužan

brodaru uložiti protest o količini i stanju robe koju je

iskrcao, već mora o tome obavijestiti svoga komitenta.


1973.

NEPODNAŠANJE PROTESTA - Nepodnašanje protesta ne prekludira

zahtjev od brodara. Ako brodaru nije pravovremeno stavljen

uredni protest, postoji samo pretpostavka da je brodar

predao teret u neoštećenom stanju.


1973.

Špediter odgovara svom komitentu za štetu na robi ako od njega

izabrani lučki slagač nije na vrijeme brodaru uložio

protest, a špediter nije prisustvovao primanju robe od

brodara.


Nepodnašanje protesta ne oduzima pravo primatelju da zahtijeva

naknadu štete, ali on mora tu štetu dokazati. Šteta se može

dokazati bilo kojim načinom a ne samo kontradiktorno i

komisijski.


Ako brodar preda robu a da mu lučki skladištar nije uložio

protest, pretpostavlja se da je robu predao u skladu s

navodima teretnice.


Propuštanje ulaganja protesta na vrijeme ne prekludira

primaoca da brodaru postavi zahtjev za naknadu štete. Kada

protest nije na vrijeme podnesen, tužitelj mora dokazati

štetu za koju tvrdi da je nastala tijekom prijevoza brodom.


POSLJEDICA NEPRAVOVREMENOG PODNAŠANJA PROTESTA - Ako primalac

pravovremeno ne uloži protest ne gubi pravo na tužbeni

zahtjev, ali mora dokazati činjenice štete na koje se

poziva. Ne gubi pravo na tužbu iako je protest podnešen

299

nakon 4 i pol mjeseca od dana preuzimanja tereta. Činjenicu

manjka utvrđuje sud na temelju dokaznog materijala po svom

slobodnom uvjerenju.


POSLJEDICA PRAVOVREMENOG PODNAŠANJA PROTESTA - Kada je protest

podnesen na vrijeme, pretpostavlja se da je šteta nastala

kako je u protestu navedeno i tu pretpostavku mora oboriti

brodar.


Kada je brodaru pravovremeno podnesen protest pretpostavlja

se, dok brodar ne dokaže protivno, da su navodi protesta o

manjku tereta istiniti. Pored protesta primalac nije dužan

pozvati brodara da pristupi kontradiktornom utvrđivanju

količine primljenog tereta.


1976.


100

-Protest u kojemu se protestira oštečenje tereta ne odnosi se

i na manjak tereta. Neulaganje protesta u propisanom roku ne

oslobadja brodara odgovornostl za štetu na teretu, več samo

prebacuje teret dokaza na primaoca koji mora dokazati štetu

koju protestira. Sud može ocijeniti kao točno mišljenje i

nalaz avarijskog komesara iako brodar nije sudjelovao u

pregledu

br.82, str.64-66, Viši privrednl sud SR Hrvatske, 19. IX 1978

-Valjanost protesta. -Potvrdjivanje uzroka i visine štete

poslije uloženog protesta, a nakon isteka rokova propisanih

za ulaganje protesta. Za valjanost protesta nije bitno da se

u ispravi navede da se radi o protestu, dovoljno je da to

slijedi iz samog sadržaja isprave. Tako se, pod ovim

uvjetom, protestom smatra i isprava koja se naziva “Potvrda

o primitku tereta”. Kada je pravovremeno uložen protest u

kojem se navodi broj oštečenih koleta, pa se naknadno utvrdi

uzrok i visina štete, to je utvrdjivanje mjerodavno za

brodara i ako nije prisustvovao toj naknadnoj ekspertizi.

Protest je valjan ako se naknadno utvrdi da je stvarno

oštečeno manje koleta negoli je to u protestu navedeno,

br.85, str.44-47, Viši privredni sud SR Hrvatske, 4. XII 1979

-Prigovor skladištara upučen brodaru za manjak tereta. -Da bi

protest upučen brodaru bio valjan, mora sadržavati konkretne

podatke o šteti. Takve podatke ne sadrži protest u kojem je

samo naveden broj teretnice i opaska da brod ne predaje

teret sortirano po teretnici. Isto tako, nije valjan

300

prigovor ako se u njemu navodi oštečenje, ali se ne navodi

teretnica na koju se oštećeni teret odnosi. Osoba koa ulaže

protest mora brodaru dati priliku da kontradiktorno ustanovi

stanje tereta. Ako fotokopija nije jasna, sud mora zatražiti

originalnu ispravu,

br.86, str.47-51, Viši privredni sud SR Hrvatske, 6. XI 1979.

NAKNADA ŠTETE ZBOG DJELOMIČNOG MANJKA TERETA KOD POMORSKOG

PRIJEVOZA -Isprava u kojoj je samo naveden broj teretnice uz

opasku da brod ne predaje teret odvojeno po toj teretnici,

več pomiješan po raznim teretnicama ne predstavlja uredan

PRO- TEST ZBOG MANJKA TERETA -Kada brod predaje teret

pomiješan, a ne odvojeno po teretnicama kao što je dužan, to

ne oslobadja primatelja, ni njegovog cesionara, dužnosti da

u zakonskom roku stavi prigovor da je teret oštečen ili

manjkav, a vrijeme potrebno za razvrstavanje tereta po

teretnicama i utvrdjenje manjka ili oštečenja ne produžuje

rok za prigovor -Ne može se smatrati da je prigovorom od

strane primatelja da je teret predan pomiješan po raznim

teretnicama, brodar pristao na produljenje roka za onoliko

koliko je potrebno za razvrstavanje tereta po svakoj

teretnici, ali to može imati utjecaja na odgovornost brodara

za troškove razvrstavanja tereta - Da bi se mogao prema

brodaru istači zahtjev za naknadu šteta zbog oštećenja ili

manjka tereta potrebno je uz ostalo da ga se pozove kako bi

prisustvovao kontradiktornom utvrdjenju nedostataka u

otvorenom roku za prigovor,

br.93, str.48-54, Viši privredni sud SR Hrvatske, 5. V 1981.

PTT PRETPLATA


- USLUGE PODUZEĆA PTT SAOBRAĆAJA - BRODSKE RADIO STANICE -

Poduzeće PTT saobraćaja nema prava naplaćivati pretplatu za

radio usluge za brodske radio stanice, ako za nju ne obavlja

nikakvu konkretnu uslugu. Brodar je dužan platiti naknadu

samo za svaki obavljeni prijenos vijesti. Pravo na PTT

pretplatu moglo bi se osnivati na ugovoru ili na činjenici

da je u samu pretplatu uključen odredjen broj prijenosa

vijesti.


1971.

301

PUTNICI


-Klauzule na poledjini putne karte obvezuju putnika.

br.2,str. 50—51 Apelacioni sud Sjedinjenih država /Drugo

okružje/, 17. II 1955.

-Klauzulom o neodgovornosti za prijevoz putnika isključuje se

svaka odgovornost brodara bez obzira na zakonska ili druga

jamstva koja bi brodar morao snositi.

br.10,str. 40-41 , Engleski trgovački sud, 20 .XII 1960.

ODGOVORNOST BRODARA

- Za tjelesne povrede putnIka. Brodar odgovara za tjelesne

povrede putnika, jer ih zapovjednik nije upozorio da se

sklone na sigurno mjesto na brodu.

br.11,str. 56-57, Okružni sud, Napoli, 19. XI 1959.


Brodar ne odgovara za opasnosti koje su vezi s uobičajenim

instalacijama na brodu. Putnik prilikom kretanja po brodu

mora voditi računa kako se kreće. Dužnost roditelja da vode

brigu o kretanju svoje djece po brodu.


RAČUN


Okolnost da je račun dostavljen nakon izmaka ugovorenog

vremena ne oslobađa dužnika da plati iznos naveden u računu,

ali on može zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala

zakašnjelom dostavom računa. Račun se može pravovaljano

dostaviti u toku zastarnog roka.


RADAR


302

-Zapovjednik je dužan u navigaciji upotrijebiti radar, ako ga

ima, bez obz1ra što pozitivnim propisima nije za brodove

trgovačke mornarice FNRJ radar obavezan.

br.2,str. 39, Lučka kapetanija, Hvar/br.02-214/4-58/ .

RADNIK LUČKI


POVREDA NA BRODU - Brodar odgovara za ozljedu radnika ako je

do nje došlo zbog nesigurnosti radnog mjesta i pod

pretpostavkom da je poduzeo uobičajene zaštitne mjere. Za

nesigurnost radnog mjesta brodar odgovara i ako je

prouzrokovana nemarnošću u radu ostalih slagačkih radnika.

br.41, str. 64-65, Apelacioni sud SAD (4. okrug).

Ako je do povrede lučkog radnika došlo zbog neispravnosti

brodske dizalice, za rješavanje spora nadležan je sud koji

rješava pomorske sporove.


SMRT NA BRODU - Slagačko poduzeće kojega je radnik poginuo na

brodu ima pravo regresirati se od brodovlasnika za svotu

koju je to poduzeće moralo platiti za radnikovu smrt,

ukoliko brodovlasnik nije uložio dužnu pažnju da omogući

radniku sigurno radno mjesto.

br.42, str. 63-64, Vrhovni sud SAD, 1.IV 1969.

RED PLOVIDBE


-Brodar je odgovoran za naknadu štete, ako ne dokaže da je

pravodobno i na uobičajeni način opozvao objavljeni red

plovidbe.

br.10,str. 20-22,Viši privredni sud NRH, 1. II 1961.

RETENCIJA


Pravo retencije u engleskom pravu ne sadrži pravo na prodaju

stvari i ne djeluje prema trećima nego samo u toliko što

sudska praksa daje tražbini, radi koje je došlo do

retencije, prednost pred kasnijim privilegijima i pred

303

hipotekom, jer se smatra da je tražbina nastala radi

povećanja vrijednosti stvari.


21.XII 1962.


RETENCIJA VLASNIKA MOTORA - Dobavljač motora koji je nakon

ugrađenja motora u brod predao motor i brod brodovlasniku

bez pridržavanja prava retencije gubi pravo retencije na

tražbine koje je imao u vezi s dobavljenim motorom do časa

predaje broda brodovlasniku.


SIDRIŠTE


-Kad se roba iskrcava na sidrištu, brodar odgovara za štetu

koja nastane na robi radi valjanja broda, koje se moglo

predvidjeti.

br.12, str. 69, Okružni sud, Genova 17.IV 1960.

SIGURNOST PLOVNIH PUTEVA


Pravna osoba koja se brine o sigurnosti plovnih putova i koja

je dužna označavati podrtine ne odgovara za štetu

prouzrokovanu udarom čamca u podrtinu iako podrtina nije

bila označena, ukoliko podrtina ne leži na označenom

sigurnom plovnom putu. Na odgovornost navedene osobe ne

utječe ni činjenica što je od strane upravnih organa

naređeno da se podrtina označi. Sigurni plovni putovi

određeni za brodove vrijede i za čamce, pa i čamci kada od

njih odstupaju preuzimaju rizik za opasnosti plovidbe.


Sidro izgubljeno na riječnom plovidbenom putu na maloj dubini

predstavlja stalnu opasnost za plovidbu. Brod koji je

prouzrokovao gubitak sidra mora sam otkloniti stvorenu

opasnost.

br.46, str. 62-65, Savezni vrhovni sud SR Njemačke, 6.II 1969.

304

SINDIKATI


OVLAŠTENJE FRANCUSKIH PROFESIONALNIH SINDIKATA DA SE UMIJEŠAJU U SPOR NEKOG OD SVOJIH ČLANOVA

- Ovo ovlaštenje postoji kad presudom mogu biti tangirani

kolektivni interesi članova sindikata. Kolektivni interes ne

postoji samo onda kada presuda neposredno zahvaća članove

sindikata, već i kad raspravlja neko načelno pitanje koje

može biti primjenjivo na buduće sporove u kojima mogu

sudjelovati članovi sindikata.

br.54,str. 54-55, Francuski kasacioni sud, 7.VII 1971.

SKLADIŠTAR


ODVAJANJE TERETA - Lučki skladištar, koji prima sličnu robu na

temelju raznih teretnica, a koja roba nije jasno označena,

mora poduzeti potrebne mjere za odvajanje robe prema

teretnicama. Jedan dio štete koji nastane radi nedovoljnih

oznaka na robi snosi i primalac.

br.17, str.46, Apelacioni sud, Alžir, 12.XII 1961.

POŽAR - Skladištar je kriv za štetu nastalu požarom na obali

na lako zapaljivom teretu prouzrokovanom pušenjem, iako je

postavio tablu na kojoj je pisalo da je pušenje zabranjeno.

br.24, str. 21-22, Kasacioni sud Francuske, 8.VI 1964.

PREDAJA TERETA - Lučki skladištar mora dokazati da je ukrcao

na brod onu količinu tereta koju je primio na uskladištenje

i ukrcaj. Teretnica u kojoj je navedena manja količina

tereta od one koju je skladištar primio na uskladištenje i

ukrcaj nije sama po sebi dokaz da je toliko tereta manje

ukrcano. Treba, u svrhu ustanovljenja stvarne količine

ukrcanog tereta, uzimati u obzir i druga dokazna sredstva na

koja se poziva skladištar.

br.18, str.12-13, Viši privredni sud SRH, 27.IX 1962.

Brodar koji na temelju klauzule u teretnici preda teret lučkom

skladištaru ne odgovara za štetu na robi nastalu u

skladištu, ali mora dokazati u kojem je stanju i količini

robu predao skladištaru. Skladištar ne mora raditi u ime

odsutnog primaoca i radi u ime brodara.


305

Predajom tereta u skladište u ime i na račun brodara nije

izvršena predaja robe primaocu.

br.18, str.32-34, Prvostepeni sud Engleske, 14.I 1963.

Ne pretpostavlja se da je skladištar primio robu bez vidljivih

mana, ako nije prilikom preuzimanja tereta stavio nikakvu

opasku u pogledu stanja robe.

br.18, str.49-50, Apelacioni sud, Genova, 30.IV 1962.

Predajom tereta javnom skladištu radi odbijanja primaoca da ga

primi i obavještavanjem naručitelja o tome, brodar je

izvršio svoju obvezu i ne odgovara za štetu koja je nastala

na robi na skladištu. Nije se dužan brinuti da se roba proda

na javnoj dražbi.


PROTEST - Prigovor skladištara da prima pomiješan teret

produžuje rok protesta kao kod skrivenih mana. Neulaganje

protesta sa strane skladištara brodaru ne predstavlja dokaz

da je brodar robu predao u ispravnom stanju.


ZASTARA - I skladištar kome je brodar predao teret da ga

izruči primaocu, ima pravo na jednogodišnju zastaru iz

prijevoznog ugovora.

br.23, str. 51-53, Trgovački sud, Havre, 11.VI 1963.


Skladištar je ovlašten na tovarnom listu svojim potpisom

potvrditi primitak robe od vozara.


Primaočev skladištar koji u skladištu potvrdi da je od vozara

preuzeo robu obavezuje primaoca prema vozaru.


ISKRCAJ TERETA - Lučki skladištar koji s primaocem sklopi

ugovor o iskrcaju robe mora ispuniti normu iskrcaja prema

ugovoru s primaocem, ili ako to nije ugovoreno, onda prema

lučkim običajima. Za odnos između skladištara i primaoca u

pogledu norme iskrcaja nisu odlučne klauzule ugovora o

prijevozu u koliko skladištar na njih nije pristao.

BR.25, STR., 50-52, Viši privredni sud SRH, 10.IX 1964.

IZGUBLJENA ROBA - Ako je skladištar nadoknadio štetu za

navodno izgubljenu uskladištenu robu, pa tu robu naknadno

pronađe, ima pravo dok nije prošao zastarni rok zahtijevati

da ostavilac preuzme robu i vrati iznos dobiven u ime

naknade štete za izgubljenu robu.


306

Osiguratelj koji je ostaviocu - svom osiguraniku nadoknadio

štetu za navodno izgubljenu robu, nema prava zahtijevati da

mu skladištar nadoknadi isplaćenu osigurninu, već mora

primiti naknadno pronađenu robu koju mu nudi skladištar.


OBAVEZNO PRIMANJE ROBE - Lučki skladištar koji obavezno prima

robu, radi u primaočevo ime.


ODGOVORNOST - Skladištar koji je od brodara primio robu

direktno odgovara primaocu.


Skladištar odgovara primaocu kojega brodar ovlasti da preuzme

robu na temelju ugovora o uskladištenju, jer primalac

nastupa u odnosu na skladištara kao brodarov cesionar.


Skladištar koji je primio teret na temelju teretnice odgovara

za robu prema stanju koje proizlazi iz teretnice.


Kad lučki skladištar iskrca iz broda lako pokvarljivu robu

koja zahtijeva održavanje niske temperature i smjesti ju,

bez pristanka primaoca, u skladište u kojemu je nemoguće

održavati propisanu temperaturu, dužan je nadoknaditi štetu

koja je radi toga prouzrokovana.

br.34, str. 65-66, Apelacioni sud, Aix, 3.III 1966.

Skladištar ima pravo otkloniti svaku odgovornost za štetu na

robi koja je uskladištena na otvorenom skladištu, ako stoga

šteta nastane.

br.33, str. 63-65, Apelacioni sud, Venecija, 27.IV 1966.

Lučki skladištar odgovara za štetu na robi ako ne dokaže da je

šteta prouzrokovana višom silom.

br.32, str. 55-57, Apelacioni sud, Aix, 20.I 1966.

Lučki skladištar odgovara za štetu na robi uskladištenoj na

obali, a koja je šteta prouzrokovana nevremenom, ako

nevrijeme nema značaja više sile.

br.31, str. 61-63, Apelacioni sud, Montpellier, 20.X 1965.

Izvještaj lučkog skladištara špediteru da je roba stigla, ne

znači da je skladištar predao robu i rizik za štetu prebacio

na špeditera.


307

Radi se o skladištarevoj gruboj nepažnji ako za zaštitu robe

upotrijebi porozne i stare pokrivače i u nedovoljnom broju,

a i tako da se na kupovima stvaraju lokve vode od kiše i

snijega.


Kad skladištar prima identičan teret iz više brodova, dužan je

uskladištiti robu svakog broda odvojeno, a naročito se ta

dužnost ističe kada prima robu ne po težini, nego po broju

koleta. Ako skladištar ne može dokazati da je primaocu

predao onu robu koju je za njega primio od brodara, ne može

se pozivati na okolnost da je robu primio po broju komada, i

da je predao onoliki broj komada koliko je primio od

brodara.


Skladištar kod kojega je roba bila uskladištena ne odgovara za

štetu prouzrokovanu slabom ambalažom.


TOVARNI PRIBOR - Lučki skladištar je dužan čuvati tovarni

pribor kojim je roba u vagonu osigurana, i bez obzira na

okolnost što nije od svog komitenta dobio nalog na koji

način će se tim priborom postupati. Skladištar mora znati da

li se radi o priboru-otpacima ili o priboru koji je još

upotrebljiv. Ako izgubi upotrebljivi pribor, mora svom

komitentu nadoknaditi njegovu protuvrijednost, bez obzira

što nije dobio od komitenta nalog na koji način će postupati

s tim priborom.


ULAGANJE PROTESTA - Skladištar koji od brodara primi robu

dužan je uložiti protest prema propisima ZUIPB-a.



ODGOVORNOST

- Skladištar ne odgovara za štetu na robi ako mu tužitelj ne

dokaže da je šteta nastala za vrijeme uskladištenja robe.

Činjenica da je utvrdjeno koji se predmeti nalaze u

oštećenom sanduku, koji je brodar na odredištu predao u

oštećenom stanju, ne znači da je utvrdjeno koji predmeti iz

sanduka nedostaju ako u sanduku nije priložen popis predmeta

koji su se u njemu nalazili.

br.51,str. 38-41, Općinski sud, Rijeka, P-1153/68, 16.II

1970.

308

- Skladištar je odgovoran za štetu prouzrokovanu požarom ako

mu se dokaže da je on požar skrivio.


- Lučki skladištar odgovara svom komitentu za manjak tereta

koji je, budući da ga je skladištar pogrešno predao brodaru,

morao biti vraćen u luku ukrcaja, jer je on taj manjak

skrivio nepravilnim izvršenjem dispozicije, a brodar za taj

manjak nije odgovoran.


5.Xl 1970.

- Skladištar koji protivno svojoj obvezi preda robu nepoznatoj

osobi koja na preuzimanje robe nije ovlaštena van ugovorno

je odgovoran vlasniku robe. Osiguratelj koji je pokrio

skladištarovu vanugovornu odgovornost, nije dužan isplatiti

osigurninu za štetu koju je skladištar pretrpio iz činjenice

da je robu predao neovlaštenoj nepoznatoj osobi.

br.52,str. 53-57, Trgovački sud , Marseille , 30.X 1970.

- Za štetu na teretu koji brodar preveze a skladištar primi na

uskladištenje na temelju primaočevog naloga nema solidarne

odgovornosti izmedju brodara i skladištara.

br.55,str. 53-38, Viši privredni sud SRH, IV-F-2454/70, 27.I

1972.

- Skladištar nije odgovoran za štetu koja je posljedica

topline ili vlage ako dokaže da je teret smješten u suha

skladišta s normalnom temperaturom.


1972.

OSIGURANJE TERETA

- Skladištar ima pravo i dužan je poduzeti mjere potrebne za

osiguranje tereta i kada takav nalog od komitenta nije

dobio, ako je o poduzimanju mjera komitenta prethodno

obavijestio.


5.Xl 1970.


ODGOVORNOST - USKLADIŠTENJE NA OTVORENOM - Prilikom

uskladištenja robe na otvorenom, skladištar je dužan

poduzimati mjere da se roba zaštiti od predvidivih

vremenskih nepogoda. Vjetar i kiša se ne mogu tretirati kao

viša sila, ako su česti u području gdje je roba uskladištena

309

na otvorenom, te ako se utvrdi da druga roba koja je u isto

vrijeme bila smještena na pristanu nije bila oštećena.


ODGOVORNOST - NETOČNO ISKLADIŠTENJE ROBE - Za troškove

prouzročene netočnim iskladištenjem robe sa strane

skladištara odgovara skladištar, ali i špediter koji je

primio robu jer je bio dužan kontrolirati koju robu prima

prilikom iskladištenja.


ODGOVORNOST - ŠTETA NA USKLADIŠTENOJ ROBI KONAČNO UTVRĐENA KOD

PRIMAOCA - Sama činjenica da je šteta na uskladištenoj robi

konačno utvrđena kod primaoca, ne oslobađa skladištara

odgovornosti za štetu, ako iz konkretnih okolnosti slijedi

da je šteta mogla nastati u samom skladištu. Ne može se bez

daljnjega odbiti nalaz avarijskog komesara koji je izvršen u

skladištu bez prisustva skladištarovih ljudi.


ODGOVORNOST - ŠTETA NA ROBI PROUZROČENA POPLAVOM - Skladištar

za ovu štetu ne odgovara ako nije mogao, po redovitom

slijedu okolnosti, pretpostaviti da će mu skladište biti

poplavljeno.


PREDAJA ROBE PRIMAOCU - OZNAKE O IDENTITETU ROBE U TERETNICI -

Skladištar mora predati robu primaocu točno prema klauzulama

u teretnici, jer se inače smatra da se ne radi o robi na

koju se teretnica odnosi, pa makar stvarni elementi robe kao

što su vrsta i količina odgovaraju navodima teretnice. Ne

smatra se da se radi o robi na koju se teretnica odnosi, ako

je na omotima navedena jedna zemlja sjedišta primaoca, a u

teretnici druga.



100

-Odgovornost luke za čuvanje uskladištenog tereta. Odgovorna

je i za djela osoba kojima se služi i onda ako ta djela nisu

bila unutar njihova radnog zadatka. Pravilnik luke, s

obzirom na isključenje i ograničenje odgovornosti, mora biti

u skladu sa Zakonom o lukama iz 1963. U Maleziji, tamo gdje

nema malezijskih pisanih propisa, vrijedi engleski common

law i equity law kakav je u Engleskoj vrijedio 7. IV 1956,

br.83, str.44-46, Sudski odbor Tajnog savjeta, 19. VI 1978.

310

-Qdgovornost brodara i skladištara. -Prijevoz stvari morem.

Odgovornost brodara i skladištara. Prigovor skladištara

upućen brodaru za manjak tereta. Ako se spor vodi s jedne

strane izmedju primaoca tereta a s druge strane brodara i

skladištara koji je preuzeo od brodara teret, sud mora

utvrditi odnose izmedju ovih stranaka, a naročito okolnost

od koga je skladištar dobio dispoziciju iskrcaja i

uskladištenja robe. Ako to nije utvrdjeno, postoji

nedostatak u postupku, jer od ovih navedenih odnosa zavisi

ishod spora. Da bi protest upućen brodaru bio valjan, mora

sadržavati konkretne podatke o šteti,


-Prema lučkom skladištaru aktivno je legitimiran špediter, a

ne njegov komitent, pa i onda kada se radi o uskladištenju

komitentove robe -Špediterov komitent bi bio aktivno le

gitimiran samo pod pretpostavkcm da od špeditera dobije

cesionu ispravu,

br.88, str.39-42, Viši privredni sud SR Hrvatske, 12. III.

1979


121

- Skladištar koji od brodara preuzme teret za račun

primatelja u manjkavom stanju i propusti brodaru staviti

prigovor prema odredbama iz člana 541 ZPUP odgavara za štetu

koju je primatelj uslijed toga pretrpio - Postojanje štete i

uzročne veze - >>štetu koju je uslijed toga pretrpio<< -

dokazuje primatelj - Šteta koju primatelj trpi uslijed

propusta skladištara da brodaru stavi prigovor zbog manjka,

sastoji se u neostvarivanju prava na naknadu štete od

brodara, pa primatelj mora dokazati da naknadu štete prema

brodaru nije ostvario, odnosno da je zahtjev za naknadu

štete prema brodaru odbijen - Uzročna veza između propusta

skladištara da brodaru stavi prigovor zbog manjka i

neostvarivanja prava na naknadu štete od brodara, odnosno

odbijanja zahtjeva prema brodaru postoji, ako je zahtjev

prema brodaru odbijen upravo iz razloga što primatelj nije

dokazao da je šteta nastala >>za prijevoza<<, jer je teret

dokaza da je šteta nastala >>za prijevoza<< bio na

primatelju upravo zbog propusta skladištara da brodaru stavi

uredan prigovor (arg. iz čl. 541 ZPUP) - Postojanje ovih

pretpostavaka odgovornosti za štetu može se dokazati samo

pravomoćnom presudom donesenoj u parnici protiv brodara,

kojom je zahtjev protiv brodara odbijen zato što primatelj

nije uspio dokazati da je šteta nastala >>za prijevoza<<,


VI. 1983.

311

SKLADIŠTE LUČKO


Lučko skladište mora biti tako izgrađeno da može odolijevati

svim vremenskim nepogodama koje su uobičajene na području

luke. Nisu isključene ni tropske oluje.

br.18, str.39-40, Kasacioni sud Francuske, 4.I 1963.

SKLADIŠTE OTVORENO


Skladištar ne odgovara za štetu koja je nastala višom silom,

ako je poduzeo sve što je razborito i po pravilima struke

bio dužan poduzeti. Za zaštitu uskladištene robe moraju biti

upotrijebljene cerade, koje po svojoj zaštitnoj sposobnosti

odgovaraju normalnim rizicima godišnje dobi.



OSIGURANJE ROBE U JAVNIM SKLADIŠTIMA

-Pravila za osiguranje od opasnosti /rizika/ odgovornosti DOZ-

a pokrivaju za javna skladišta i rizik za štete nastale

krivnjom namještenika.

br.12,str. 74-78, Viši privredni sud NRH 28.X 1961.

SKLADIŠTENJE


140

-UGOVOR O SKLADIŠTENJU - DUŽNOST NAKNADE TROŠKOVA - Troškove

uskladištenja i druge zavisne troškove dužan je naknaditi

skladištaru onaj tko mu je dao nalog za uskladištenje. Na

ovu dužnost ne utječe ni okolnost da je uskladištena roba za

vrijeme uskladištenja prodana trećoj osobi. Ta okolnost može

biti relevantna za odnos između kupca i prodavatelja s

obzirom na klauzule ugovora o kupoprodaji uskladištene robe.


23.10.1990.

312

-USKLADIŠTENJE ROBE - SNAŠANJE TROŠKOVA USKLADIŠTENJA -

Založno pravo ostavitelja - Troškovi čuvanja uskladištene

robe koje snosi carinarnica - Skladištarinu je dužan platiti

ostavitelj robe u skladištu, bez obzira je li ujedno i

vlasnik te robe. Sama činjenica da je jedna osoba vlasnik

uskladištene robe, ne stvara njezinu obvezu da plati

skladištarinu. Ni okolnost da se vlasnik obogatio ne utječe

na njegovu obvezu. Obveza ostavitelja da plati skladištarinu

prestaje u trenutku kada je robu predao carinarnici. Od tog

časa carinarnica snosi troškove uskladištenja. Ova obveza

carinarnice traje 45 dana od dana kada je robu preuzela pod

svojim nadzorom. Skladištaru pripada založno pravo na

uskladištenoj robi do trenutka dok je ne preda iz svojeg

posjeda.


6.6.1989.

SPAŠAVANJE NA MORU


TERET

-Brodar broda u opasnosti odgovara spasavatelju ne samo za

vrijednost spašenog broda nego i spašenog tereta. Vlasnik

tereta direktno je odgovoran spasavatelju za spašeni teret.

br.11,str. 27-29, Viši privredni sud NRH, 27.VI 1961.


NAGRADA - Ako se djelatnost tužiteljeva ne može smatrati

spasavanjem ne pripada mu nikakva nagrada iz naslova

spasavanja.


POJAM - Poduzimanje mjera opreznosti za brod koji je na

uobičajeni način vezan ili usidren, a kojemu ne prijeti

neposredna opasnost, ne može se smatrati spasavanjem.

Okolnost da na brodu nema posade ne znači da se nalazio u

neposrednoj opasnosti.


TEGLJENJE - Brod koji tegli kao spasilac ima pravo na nagradu

iako tegljeni brod nije dotegljen u luku nego u njenu

blizinu. Spaseni brod je dužan nadoknaditi štetu brodu koji

spasava, ako je šteta pretrpljena u operaciji spasavanja bez

obzira na krivnju broda u opasnosti.

br.22, str. 47-48, Trgovački sud, Dunquerque, 14.II 1963.

313


Brodom se u smislu propisa o spasavanju smatra i čamac.


Propis o spasavanju na moru primjenjuje se i na spasavanje

koje je spasilac - vlasnik čamca izvršio vlastitom pobudom

bez opravdanog protivljenja vlasnika čamca u opasnosti.


NAGRADA - Odmjeravanje nagrade mora se izreći u funtama.

Devalvacija funte ne utječe na visinu nagrade, koja se mora

odmjeriti prema odnosima vrijednosti na dan završenog

spasavanja. Neodlučno je to da su stranke sve inozemne

stranke.

br.44, str. 60-62, Engleski pomorski sud, 6.V 1969.

Nagrada se iz proceduralnih razloga mora odmjeriti u funtama.

Devalvacija, prema većini, ne utječe na visinu nagrade, koja

ostaje kakva bi bila bez devalvacije u nominalnim funtama.


Nagrada za spasavanje pripada brodu koji stoji uz brod u

opasnosti samo ako je to stajanje pridonijelo uspjehu.

br.40, str. 53-54, Talijanski kasacioni sud, 16.XI 1967.

Tegljač ima pravo na nagradu za spasavanje samo ako je pružio

usluge koje prelaze usluge tegljenja.

br.40, str. 53-54, Talijanski kasacioni sud, 16.XI 1967.

Ako stranke nisu ugovorile nagradu za spasavanje, nju utvrđuje

sud po slobodnoj ocjeni, a na temelju kriterija navedenih u

zakonu.



-Radi se o spasavanju a ne o tegljenju kad je brod spasavatelj

na znakove za pomoć broda u opasnosti došao do njega,

privezao ga i oteglio u luku. Pod ovim uvjetima o spasavanju

se radi i kad se brod koji je zatražio tegljenje nalazio u

mirnom moru. Za pojam spasavanja nije potrebno da stranke

sklope ugovor o spasavanju po uobičajenim uvjetima.

br.59,str. 50-5), Viši privredni sud SRH, IV-Sl-54/73, 19.II

1973.

ODSUKIVANJE BRODA

- Zapovjednik ne smije pristupiti odsukivanju broda ako zna da

će za kratko vrijeme nastupiti plima koja će bitno olakšati

314

odsukivanje, a ne postoji za nasukani brod neposredno

prijeteća opasnost.

br.55,str. 40-42, Viši privredni sud SRH, IV-P-942/71, 14.II

1972.

NAGRADA ZA SPAŠAVANJE

- Za utvrdjivanje iznosa ove nagrade uzima se u obzir

procjenbena vrijednost broda i stvari na njemu u času

spasavanja, a ne njihova knjigovodstvena vrijednost.


7.II 1972.


POJAM SPASAVANJA - TEGLJENJE ILI ODSUKAVANJE U LUCI - Zakon od

7.VII 1967. o pomorskim nezgodama nastoji što više

ograničiti pravo na nagradu za spasavanje i uvjetuje je

izvršenjem izvanrednih usluga tegljača, tj. usluga treba

biti izvršena u okolnostima koje izlažu tegljača teškim

rizicima i opasnostima, a brod kojemu se pruža pomoć mora se

nalaziti u opasnosti. Akcija odsukavanja ne spada u sadržaj

ugovora o tegljenju i tegljač ima pravo na posebnu naknadu.

br.67, str. 70-73, Trgovački sud, Nantes, 20.V 1974.

POJAM SPASAVANJA - RAZLIKA IZMEĐU TEGLJENJA I SPASAVANJA - Da

bi se radilo o spasavanju pomoću tegljača potrebno je da je

brod doveden u opasnost koja se razumno nije mogla

predvidjeti od strane stranaka u vrijeme sklapanja ugovora o

tegljenju, te da su postojali takvi rizici, dužnosti i

odgovornosti koji se razumno nisu mogli smatrati uključenim

u sklopljeni ugovor. Kad prestanu ove pretpostavke daljnje

usluge tegljača ulaze u okvir ugovora o tegljenju.


2. i 3.XII 1974.

KRITERIJI ZA KVALIFIKACIJU USLUGE SPASAVANJA - Opasnost ne

mora biti neposredna, ali je potrebno da okolnosti u

redovitom tijeku zbivanja upućuju na moguće ostvarenje

opasnosti od gubitka (propasti) imovine ili smrti osoba.

br.61, str. 59-61, Okružni privredni sud, Split, 24.IV 1973.

RAZLIKOVANJE TEGLJENJA I SPASAVANJA NA MORU - PRAVO NA NAGRADU

ZA SPASAVANJE - Nema pravo na nagradu za spasavanje tegljač

koji je pristupio odsukavanju tegljenog broda koji nije bio

u stvarnoj i ozbiljnoj opasnosti.

br.67, str. 68-70, Apelacioni sud, Rouen, 26.IX 1974.

NAGRADA ZA SPASAVANJE - ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI SPAŠENE ROBE -

Vrijednost spašene robe određuje se prema CIF cijeni u luci

gdje je spasavanje završeno.

315

br.68, str. 61-64, Apelacioni sud, Ancona, 28.XI 1974.

NAGRADA ZA SPASAVANJE BRODA - OBVEZNIK ISPLATE - Ovu nagradu

duguje brodar i nosilac prava raspolaganja spašenog broda.


PLAĆANJE LUČKE TAKSE ZA KORIŠTENJE LUKE NAKON SPASAVANJA -

Spasavatelj broda nije dužan platiti tu naknadu, pa ni kada

dovede brod nakon spasavanja u luku. Bio bi je dužan platiti

pod uvjetom da je on naredio zadržavanje broda u luci.

Činjenica da je zabranu odlaska broda iz luke naredio sud,

pa i na zahtjev spasavatelja, ne stvara spasavatelju obvezu

za plaćanje naknade.


NAGRADA ZA SPASAVANJE - LUČKA TAKSA ZA KORIŠTENJE LUKE - Lučka

taksa (naknada) nakon završenog spasavanja ne čini se

sastavni dio nagrade za spasavanje.


NAGRADA ZA SPASAVANJE I KAMATI - Spasavatelj ima pravo na

kamate na nagradu za spasavanje bez obzira da li je ta

nagrada ugovorena.


2. i 3.XII 1974.

NAGRADA ZA SPASAVANJE - SPASAVANJE OD STRANE DRŽAVNOG JAVNOG

BRODA - Državni javni brod je izjednačen u pravu na nagradu

s trgovačkim brodom.

br.77, str. 79-80, Kanadski Savezni sud, Ottawa, 16.V 1977.

TROŠKOVI TEGLJENJA KAO SASTAVNI DIO TROŠKOVA OKO ČUVANJA I

ODRŽAVANJA BRODA - Troškovi tegljenja spašenog broda u drugu

luku, koja nije posljednja luka spasavanja, sastavni su dio

troškova oko čuvanja i održavanja spašenog broda nakon

spasavanja, pa se ne mogu uvrstiti u troškove spasavanja.

br.73, str. 40-42, Vrhovni sud Hrvatske, 26.X 1976.

PRIVILEGIJ TRAŽBINE NAGRADE ZA SPASAVANJE - Privilegij

tražbine nagrade za spasavanje ima prvenstvo pred zahtjevima

za naknadu štete nastalima prije njega. Isti privilegij ima

prvenstvo pred zahtjevima iz radnog odnosa zapovjednika i

posade bez obzira da li su nastali prije ili poslije

zahtjeva za nagradu za spasavanje.


13.X 1977. i 11.I 1978.

SPASAVANJE LJUDSKIH ŽIVOTA - NAGRADA ZA SPASAVANJE - NAKNADA

TROŠKOVA I ŠTETE - Za spasavanje ljudskih života ne pripada

nagrada za spasavanje. Naknada troškova i štete brodu

316

spasavatelju ljudskih života pripada s naslova poslovodstva

bez naloga.

br.74, str. 65-67, Savezni vrhovni sud SR Njemačke, 27.XI

1976.


100

-Razlika izmedju spašavanja i vadjenja podrtine. Nagrada za

spašavanje. Upotreba sredstava za spašavanje. Ako je

djelomično potonuo, radi se o spašavanju, a ne o vadjenju

potonulih stvari. Spasavalac ima pravo kod odredjivanja

visine nagrade za spašavanje računati i upotrebu dizalice,

akc je bilo potrebno da se dizalicom podrtina nesposobna za

plutanje dovede do brodogradilišta gdje će biti izvršen

popravak. Vlasnik spašenog broda duguje nagradu za

spašavanje i kada je spašavanje poduzeto na poziv lučke

kapetanije, pogotovo kada vlasnik spašenog broda naknadno

prisustvovao spašavanju i davao upute. Nagrada za

spašavanje ne može priječi visinu vrijednosti spašene

stvari. Mjerodavna je vrijednost spašenih stvari u času

spašavanja,

br.82, str.67-70, Okružni privredni sud Split, 26. XI. 1976

-Lloydov standardni tip ugovora o spašavanju “nema uspjeha -

nema nagrade” -Uskrata spašavateljima da izvrše ugovor i

povjeravanje spašavanja drugom spašavatelju. Prava

spašavatelja iz ugovora. Razlika izmedju ugovornog i

izvanugovornog spašavanja. Spašavatelj iz ugovora kojemu je

uskračeno pravo daljnjeg spašavanja jedino ima pravo na

naknadu štete zbog povrede ugovora o spašavanju. Polazna

osnovica za izračunavanje visine štete je iznos nagrade za

spašavanje koju bi spašavatelj ostvario u slučaju provedbe

cijelog spašavanja. Za utvrdjivanje spašavateljeve štete

nije odlučna činjenica da vlasnici spašene imovine moraju

platiti nagradu za spašavanje onom spašavatelju koji je u

stvarnosti proveo potrebne radnje spašavanja kao i ovaj

iznos,

br.84, str.63-70, Engleski prvostepeni sud, 19,20 i 21.VII

1978.

-Stjecanje bez osnove. Karakteristično je da je institucijom

stjecanja bez osnove u engleskom pravu obuhvačena i obveza

davanja nagrade za spašavanje na moru,


-Da bi posada imala pravo na nagradu za spašavanje potrebno je

da se ostvare slijedeče pretpostavke: da se spašavani brod

nalazi u opasnosti, da spašavanje nije obvezno te da je

317

postignut koristan rezultat -Opasnost ne mora biti

neposredna ali mora biti razumna i predvidiva -Brod se

nalazi u opasnosti ako su mu pokvareni strojevi na način da

je nesposoban za plovidbu a nalazi se u ppdručju na kojemu

iznenada nastupaju nepovoljne vremenske prilike koje bi

mogle ugroziti sigurnost broda nesposobnog za plovidbu

vlastitim strojevima -koristan rezultat je postignut kad je

nesposobni brod otegljen iz područja u kojemu bi mogao biti

izložen opasnosti nasukavanja i bacanja na obalu, i ako nije

otegljen u neku luku, pa i pod pretpostavkom da je naknadno

tegljenje u luku obavio jedan drugi brod -Zapovjednik i

ostali članovi posade broda spašavatelja imaju pravo na

nagradu za spašavanje iako je spašavani brod pripadao istom

vlasniku (“sister ship”) ,

br.88, str.61-68, Okružni sud SAD za Južni Okrug, New York,

19. II 1980.


121

- Ako brodovi spašavatelji imaju pripadnost države SFRJ, a

spašeni brod Velike Britanije na spašavanje brodova na moru

primjenjuju se odredbe Međunarodne konvencije za

izjednačenje nekih pravila o pružanju pomoći i o spašavanju

na moru, Bruxelles, 1910, revidirana Protokolom u Bruxellesu

1967, a ne odrcdbe Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi

(čl. 15. st. 1. Konvencije),

br. 101-102, str. 339-346>, Viši privredni sud IHrvatske, 25.

1. 1983.

- RAZLIKA IZMEĐU PRUŽANJA POMOCI I SPAŠAVANJA - O pružanju

pomoći (assistenza) radi se samo u slučaju kad intervencija

dovede do uspješnog rezultata, ali uz nužnu suradnju broda

kojem se pomoć pruža - Aktivni subjekt koji pruža pomoć ne

mora biti brod, već može biti i zrakoplov ili osobe združene

zbog pomaganja, premda se ne služe pomorskim sredstvima -

Institut pružanja pomoći i spašavanja prožet je potrebom

osiguravanja spasa broda i osoba na njemu. Ne može se

primijeniti kad je brod djelomično potonuo, a vlasnik koji

ga ne koristi traži njegovo uništenje,

br. 103-104, str. 609-614, Talijanski Kasacijski sud, 22, VI.

19 2.


140

-NAGRADA ZA SPAŠAVANJE - POUKA O PRAVU NA PREINAČENJE

TUŽBENOG ZAHTJEVA - Ako tuženik nije ujedno i vlasnik

spašenog broda, nagradu za spašavanje duguje vlasnik,

318

odnosno korisnik broda. Ta obveza se temelji na

stvarnopravnom zahtjevu, a na propisima o privilegijama. To

konkretno znači da tužitelj (spašavatelj broda} ima pravo

zahtijevati naplatu prodajom broda, ukoliko još na temelju

toga naslova postoji privilegij na brod. Ukoliko tužitelj

zahtijeva od vlasnika broda nagradu iz cjelokupne njegove

imovine, tužbeni zahtjev mora biti odbijen. Međutim, u ovim

slučajevima sud je dužan upozoriti tužitelja da će njegova

tužba biti odbijena, ako je pravilno prinači. Propust suda

da na ovaj način upozori tužitelja, predstavlja bitnu

povredu postupka. Na ovo ne utječe ni okolnost da je

tužitelja zastupao odvjetnik.

br. 127.-128., str. 297.-300., Vrhovni sud Hrvatske,

20.6.1989.


-Posebna naknada na koju spašavatelj ima pravo pod uvjetima iz

čl. 14. Konvencije o spašavanju iz 1989 (Konvencija)

utvrđuje se u visini troškova kojima je spašavatelj bio

izložen tijekom operacija spašavanja. - Prema čl. 14.st.3.

Konvencije troškovi spašavatelja znače njegove razborite i

opravdane gotovinske izdatke, te pravičan dio za upotrebu

njegove opreme i ljudstva. - Pravičan dio znači pravičan dio

troškova, a ne pravičan dio naknade, te ne sadrži dobit. -

Prilikom procjene posebne naknade uzimaju se u obzir

troškovi koje je spAšavatelj imao tijekom cijele operacije

spašavanja, a ne samo za vrijeme dok je postojala prijetnja

morskom okolišu,

br.149-152, 164-167. House of Lords, 6. veljače 1997.

OBUHVAĆA BR.155

-Svaki član posade broda spašavatelja može podnijeti tužbu za

isplatu pripadajućeg mu dijela nagrade za spašavanje protiv

brodara spašenog broda, pod uvjetom da brodar spašavatelja

nije podnio tužbu za isplatu nagrade. Zahtjev člana posade

zastarijeva u roku od godine dana. Taj zastarni rok počinje

teći nakon isteka razdoblja od jedne godine od dana

dovršetka spašavanja, u kojem razdoblju brodar broda

spašavatelja nije podnio tužbu za isplatu nagrade. Ova

pravila se na odgovarajući način primjenjuju i u slučajevima

kada je brodar spašenog broda ujedno i brodar broda

spašavatelja.

Sud može smanjiti nagradu za spašavanje ili odlučiti da

spašavatelju ne pripada nagrada ako utvrdi da je spašavatelj

svojom krivnjom izazvao potrebu spašavanja.

br. 155, str.179-212, Trgovački sud Split, VI.P-3409/95 od

30.lipnja 1999. i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske,

VI.Pž-4236/99 od 19.prosinca 2000.

319

SPASAVANJE BRODA


-Službenik spasavateljev koji upravlja spasavanjem /salvage

master/ ima pravo na nagradu za spasavanje, ako je on takvu

nagradu ugovorio sa spasavateljem. Visina nagrade

prosudjuje se prema njegovom iskustvu, stručnoj spremi i

zalaganju.

br.6,str. 35-37, Viši privredni sud NRH, 28.III 1957.

-U sumnji da li se radi o ugovoru o spasavanju ili o ugovoru o

najmu sredstava za spasavanje, pitanje treba riješiti prema

svim konkretnim okolnostima, a naročito obzirom na ugovorne

obveze stranaka i činjenicu tko upravlja spasavanjem. Kod

ugovora o spasavanju spasavatelj nema prava na naknadu za

upotrebljena sredstva za spasavanje, ako spasavanje nije

uspjelo.

br.6,str.37-38, Visi privredni sud NRH, 27.XII 1958.

-Nagrada za spasavanje raspodijeljena je 50% brodovlasniku i

50% posadi. Elementi za tu raspodjelu.

br.8,str. 36-37, Engleski apelacijoni sud, 19.II 1960.

-Elementi za odredjivanje visine nagrade.

br.6,str. 33-34, Savezna državna arbitraža, 9.X 1953.


Ako posada broda u opasnosti aktivno učestvuje u operacijama,

radi se o pomaganju. Kao aktivno učestvovanje smatra se i

popravak motora broda u opasnosti za vrijeme tegljenja.

br.22, str. 53-54, Okružni sud, Latina, 22.II 1961.

ŠPEDITER


-Kad podšpediter postupa po nalogu svoga špeditera, on ne

odgovara za naknadu štete.

br.6,str.48-52, Vrhovni privredni sud /presuda objavljena u

Medjunarodnom transportu broj 1/60 str.45/

320

- Zaključujući ugovor o prijevozu u vlastito ime, špediter

premda je komisionar i premda radi za račun trećih, ima sva

prava koja iz ugovora izviru, pa i pravo na naknadu štete,

ako je do nje došlo tokom izvršenja ugovora.


OSIGURANJE TERETA

-Odnos izmedju vlasnika tereta i njegova špeditera nije

obuhvaćen ugovorom o osiguranju robe u transportu. Špediter

je dužan samo poduzeti mjere kojima se omogućava njegovom

komitentu ostvarivanje prava prema brodaru.

br.7,str. 54-56, Viši privrednji sud, NRH, 22.IV 1960.

-Špediter, koji je dao nalog drugom špediteru da osigura robu,

i koji primi policu osiguranja bez prigovora, ne može

naknadno tom špediteru staviti prigovor o osiguranim

rizicima. Ovaj sporazum o osiguranju. ne mora biti sklopljen

u pismenoj formi.

br.4,str. 68-69, Viši privredni sud NRH, 22.XII 1960.

-Špediter koji je osigurao robu u svoje ime ima sva prava i

dužnosti osiguranika, te osiguranik nije osoba za čiji račun

je špediter sklopio ugovor o osiguranju.

br.10,str. 22-24, Viši privredni sud NRH, 6. II 1961.

-Špediter ne odgovara za krivnju željeznice u pogledu

ocarinjena robe.


-Špediter koji je u teretnici naveden kao primalac tereta,

pasivno je legitimiran iz ugovora o prijevozu.

br.10,str. 28, Viši privredni sud NRH 31.III 1961.

-Špediter koji je od brodara primio teret samo u svojstvu

špeditera, ne može osiguratelju cedirati pravo iz ugovora o

prijevozu.

br.10,str.43-44, Apelacioni sud, Aix, 15..IIl 1960.


ISPUNJAVANJE TOVARNOG LISTA - Špediter je odgovoran svom

komitentu ako prepusti vozaru ispunjavanje tovarnog lista pa

ga ovaj krivo ispuni.


NAKNADA ŠTETE - Špediteri, osiguratelji i drugi, koji su

nadoknadili štetu vlasnicima tereta ne mogu od željeznice

tražiti veći iznos od onoga koga su platili vlasnicima, iako

je šteta na robi bila veća.

br.17, str.44-45, Kasacioni sud Francuske, 18.VI 1962.

321

ODGOVORNOST - Špediter odgovara i za rad vozara. Kod

kombiniranog prijevoza protest predan zadnjem vozaru smatra

se da je predan špediteru.

br.17, str.50-51, Trgovački sud, Seine, 20.VI 1961.

Špediter ne odgovara za štetu koju je vozar prouzrokovao

krcatelju, špediterovom komitentu.

br.22, str. 31-32, Okružni privredni sud, Split, 11.XII

1963.

Špediter se ne može osloboditi odgovornosti za štetu na robi,

iako je na vrijeme uložio protest vozaru od kojega je primio

teret, ukoliko nije ustanovio o kakvoj se šteti radi.


Špediter koji primi robu od vozara s nalogom da ju preda

daljnjem vozaru, ako nije sklopio ugovor o prijevozu ne

odgovara za opremu već samo za izvršenje onih poslova za

koje je dobio nalog.


ODNOS PREMA BRODARU - Prema brodaru je legitimiran špediter,

koji je primalac tereta po teretnici, a ne stvarni primalac,

ako iz teretnice ne proizlazi da je špediter punomoćnik

stvarnog primaoca.


Špediter koji primi teret pasivno je legitimiran prema

brodaru, ako nije dokazano da je brodara upozorio da ne radi

u vlastito ime.


ODNOS PREMA KRAJNJEM KORISNIKU - Špediter koji prihvati

dispoziciju krajnjeg korisnika, stupa s njim u ugovorni

odnos, bez obzira na svoj odnos prema uvozniku.


OSIGURANJE TERETA - Špediter nije dužan osigurati teret, ako

mu u tom pogledu komitent nije dao izričiti nalog.

br.16, str.26-27, Viši privredni sud NRH, 20.VIII 1962.

Špediter nije dužan bez posebnog naloga osigurati teret protiv

rizika, koji nisu specifični transportu.


PAKIRANJE - Špediter je dužan i bez posebnog naloga komitenta

zapakirati robu na način da se očuva od kvara tokom

prijevoza. Pripadaju mu troškovi pakiranja iako za pakiranje

nije dobio nalog.

br.24, str. 3, Viši privredni sud SRH, 28.I 1964.

322

PRIBAVLJANJE ISPRAVA - Špediterova je dužnost da se brine za

carinske dokumente kad robu, bez naloga svoga komitenta,

upućuje dalje nego li je ovlašten.

br.15, str.47, Kasacioni sud Francuske, 4.I 1962.

Špediter je dužan, ako je u dispoziciji primio takav nalog,

pribaviti sve isprave koje su potrebne za uvoz robe, i mora

poznavati propise o tome kakve su sve isprave potrebne.


VOZARINA - Primalac-špediter koji je od svojih komitenata

naplatio veći iznos vozarine nego li je platio brodaru, nije

se neopravdano obogatio na brodarov račun.



Špediter je u obveznom odnosu s osobom kojoj njegov komitent

ustupi svoje pravo iz špediterskog posla. Kao ustup smatra

se i okolnost da je komitent naložio špediteru da robu

otpremi po nalogu odnosne osobe.


Špediter koji krca teret na temelju ugovora koji je sklopio

naručitelj prijevoza radi u naručiteljevo ime. Ako je

špediter-krcatelj odobrio promjenu broda i naredio ukrcaj

drugog tereta uz onaj koji je ranije ugovoren, obvezuje

naručitelja.


Špediter koji je sklopio s vozarom ugovor o prijevozu ovlašćen

je na tužbu iz prijevoznog ugovora. Špediter ne mora

dokazati da je svom komitentu nadoknadio štetu za koju tuži

vozara.


Špediter koji je lučkom slagaču dao nalog za utovar robe u

vagon aktivno je legitimiran prema lučkom slagaču za štetu

koja je prouzrokovana nepravilnim osiguranjem robe rinfuza

uređajem, koje je osiguranje morao izvršiti lučki slagač,

iako je taj uređaj dao sam špediter.


Ako špediterov komitent, pa makar i u ugovorenim količinama,

šalje špediteru robu na uskladištenje i daljnju otpremu bez

prethodne najave pošiljke i špediterovog odobrenja dužan je

nadoknaditi kolsku dangubninu koja je nastala ovakvim

slanjem robe.

br.33, str. 34-35, Vrhovni privredni sud, 21.VII 1966.

323

Primalac koji je od vozara primio robu za plaćanje vozarine

jedino je u odnosu s vozarom, pa špediter-pošiljalac nema

pravo zahtijevati od njega naplatu troškova prijevoza.

br.44, str. 59-60, Viši privredni sud AP Vojvodine, 30.I 1968.

Špediter mora znati da li je roba koju predaje na prijevoz

morem spakovana u podesnoj ambalaži.


ODGOVORNOST - Špediter odgovara svom komitentu za nestanak

robe koja mu je povjerena na otpremu, ako ne dokaže da je

roba nestala višom silom, djelima komitenta ili prirodnim

svojstvom.


Špediter koji prima teret od skladištara ne odgovara za štetu

na robi nastalu za vrijeme uskladištenja, ako ga skladištar

nije upozorio da je roba podvrgnuta riziku oštećenja.


Špediter koji primi teret na osnovi teretnice ne navodeći da

radi u ime trećega, mora kontribuirati u zajedničkoj

avariji.


Za krađu stvari koja se nalazi na čuvanju kod špeditera, a

koju krađu počini njegov namještenik, odgovara špediter iako

je krađu namještenik počinio u svom vlastitom interesu i

izvan svog radnog vremena.


Špediter koji deklarira manju težinu koleta od stvarne

odgovara za naknadu štete koja bude radi toga prouzročena.


Špediter je odgovoran svom komitentu za naknadu štete, ako

traži da brodar navede u teretnici kao primaoca osobu koja

više ne postoji.


Špediter koji od svog komitenta dobije netačnu primaočevu

adresu i po tom nalogu postupi, dužan je primaocu

nadoknaditi štetu koju ovaj radi netačne adrese pretrpi.

Špediter mora znati da li je adresa špeditera koji prima

robu tačno navedena od strane komitenta.

br.35, str. 14-15, Viši privredni sud SR Slovenije, 7.II 1967.

Špediter koji je ujedno i primalac robe odgovara svom

komitentu, stvarnom primaocu robe, za štetu koju je vozar

prouzrokovao svojim zakašnjenjem, ako u propisanom roku

324

vozaru nije uložio protest i time komitentu onemogućio

zahtjev za naknadu štete od vozara.


Špediter koji dobije nalog od svog komitenta da preuzme robu

od lučkog skladištara dužan je, sudskim ili vansudskim

putem, ali u prisutnosti skladištara, prilikom preuzimanja

ustanoviti stanje robe koju prima. Ukoliko to propusti

učiniti, dužan je svom komitentu nadoknaditi štetu, pod

uvjetom da komitent dokaže da je zbog špediterovog propusta

izgubio pravo zahtijevati štetu od skladištara.

br.42, str. 46-48, Apelacioni sud, Paris, 15.V 1968.

Špediter koji je svjesno krivo naznačio teret odgovara svom

komitentu za štetu koja je time prouzrokovana.


ODGOVORNOST ZA RAD VOZARA - Špediter ne odgovara za vozarov

rad osim ako mu se može prigovoriti krivnja u izboru.

Špediter nije kriv u izboru vozara ako je izabrao

transportno poduzeće koje se bavi prijevozima kao svojim

predmetom poslovanja, i za koje nije poznato da postupa

neuredno pri izvršavanju svojih poslova. Na neodgovornost

špeditera za rad vozara ne utječe ni okolnost da špediterov

komitent nema prava direktne tužbe prema vozaru. U ovom

slučaju je špediter svom komitentu dužan izdati cesionu

ispravu s kojom mu prenosi svoja prava koja ima prema

vozaru. Na špediterovu neodgovornost ne utječe ni okolnost

da je špediter od osiguratelja tražio isprave u svrhu

naknade štete na robi koja je šteta nastala tokom prijevoza.


Špediter ne odgovara za vozarov rad ako mu se ne može

prigovoriti krivnja u njegovom izboru. Ne postoji krivnja u

izboru ako je izabran vozar koji se kamionskim prijevozom

bavi kao svojim predmetom poslovanja, i za koga nije poznato

da postupa nepažljivo i nemarno pri izvršavanju prijevoza.


Špediterov komitent ima pravo zahtijevati od špeditera da

traži naknadu štete od osiguratelja odnosno vozara.


POSLOVODSTVO BEZ NALOGA - O poslovodstvu bez naloga radi se

kad je netko bez ičijeg naloga vršio tuđi posao. Ne radi se

o poslovodstvu bez naloga ako je špediter platio troškove

prijevoza u korist treće osobe, a po nalogu svog komitenta.

Pod ovom pretpostavkom špediteru je za plaćeni iznos pasivno

legitimiran njegov komitent koji mu je dao nalog.


325

PRIMJENA PRAVA - Špediter koji je dobio nalog da otpremi robu

ne može se pozivati na primjenu prava o pomorskom prijevozu

koje se odnosi na ugovor na temelju čarter-partije ako se o

takvom ugovoru ne radi.


ŠPEDITERSKA PROVIZIJA - Špediter ima pravo zahtijevati

špeditersku proviziju od onoga tko mu je dao nalog za

otpremu, a ne od primaoca robe komu je roba po nalogu

špediterovog komitenta predana.

br.44, str. 59-60, Viši privredni sud AP Vojvodine, 30.I 1968.

Špediterska provizija nije uključena u prijevozne troškove.

br.47, str. 52, Okružni privredni sud, Novi Sad, 17.IX 1969.

TROŠKOVI - Špediterov komitent dužan je špediteru nadoknaditi

troškove koji su učinjeni za račun komitenta i u njegovom

interesu i kada snašanje tih troškova nije izričito

ugovoreno. Među ove troškove ne spadaju oni koje snosi

brodar.

br.30, str. 25-26, Viši privredni sud SR Srbije, 4.XII 1965.

Klauzula u fakturi o cijeni robe koju špediterov komitent

dostavi špediteru radi obavljanja carinskog postupka, i u

kojoj je navedena klauzula “plaćanje uz predočenje

dokumenata” znači da troškove otpreme špediteru plaća njegov

komitent, jer je u toj klauzuli sadržan zahtjev komitenta da

mu troškove otpreme nadoknadi kupac robe. Na ovo ne utječe

ni okolnost da je u fakturi navedena klauzula “predaja u

luci odredišta”.


ULAGANJE PROTESTA - Špediter koga je izabrao korisnik

prijevoza ili brodar na temelju njegovog naloga dužan je

brodaru uložiti protest za manjak robe. Ako takav protest

nije uložen, brodar ima pravo smatrati da mu protest nije

uložio primalac.


USKLADIŠTENJE ROBE - Ako je špediter u svom skladištu

uskladištio robu, odnos između njega i njegovog komitenta

prosuđuje se prema propisima o skladišnom poslu. Ako je

komitent, kojega je roba uskladištena, prodao robu i

špediteru dao nalog da ju preda kupcu, za zahtjev prema

špediteru radi manjka robe aktivno je legitimiran kupac.


VAGANJE ROBE - Špediter načelno, bez naloga komitenta nije

dužan vagati robu. Ipak to mora učiniti ako je razlika

između stvarne težine i deklarirane u ispravi toliko velika

da špediteru mora pasti u oči.

326


ZASTARA - Ako je šteta na stvari koju je špediter preuzeo u

svrhu otpreme nastala prije nego je stvar ukrcana na brod,

špediter se ne može pozivati na jednogodišnji zastarni rok

koji vrijedi za brodara.

br.42, str. 44-45, Francuski kasacioni sud, 9.X 1968.

ZASTARA ZA PLAĆENU VOZARINU - Špediterova tražbina prema

komitentu za plaćenu vozarinu zastaruje za tri godine. Na

ovu tražbinu ne primjenjuje se dvogodišnji zastarni rok

Zakona o zastari potraživanja koji se rok odnosi na usluge

prijevoza.



ŠPEDITER

- PRIMALAC - špediter koji primi od brodara teret na osnovi

teretnice aktivno je legitimiran prema brodaru iako nije

vlasnik tereta.


1972.

- Špediter koji prima teret od brodara na temelju teretnice

aktivno je legitimiran za štetu na teretu prema brodaru.

br.56 , 43-53 , Viši pri vredni sud SRH, IV -P-441/71, 26.IX

1972.

- Premda špediter nastupa u svom poslovanju u vlastito ime, on

kad radi za primaoca ne radi u vlastito već primaočevo ime,

ako mu primalac nije ustupio svoja prava iz ugovora o

prijevozu. U obavljanju carinskih poslova špediter nastupa

redovito kao agent, tj. u ime svoga nalogodavca.

br.59,str. 53-55 , Viši privredni sud SRH, VI-Sl-23/73-3,

22.II 1973.

- CESIJA ŠPEDITEROVIH PRAVA - Ako je špediter izvršio obračun

troškova sa svojim komitentom i predao mu isprave iz

odnosnog posla, on je samim tim cedirao svoja prava, koja

kao primalac - zakoniti imalac teretnice ima prema brodaru.

Za valjanost cesije nije potrebna nikakva forma.


1971.

- FAKTURA - Špediterov komitent ne može se pozivati na

neodredjenost sadržaja špediterove fakture ako je priznao da

je dužan platiti iznos koji je u fakturi naveden.


327

- ODGOVORNOST - Špediter koji je dobio nalog da robu ukrca na

prvi pogodan brod koji putuje u luku koja je najbliža mjestu

kupčevog prebivališta mora tako postupiti, i ne može se

osloboditi odgovornosti ukrcajem robe na brod koji prvi

putuje u zemlju kupca. Tako mora postupiti i kad ne dobije

izričiti nalog jer u tom smislu postoji običaj.


- Špediter se ne može u svoju korist pozivati na običaje ako

je dobio nalog da postupi protivno tim običajima. Tako se ne

može pozivati na običaj na temelju kojega se robne isprave

šalju putem banaka neposredno kupcu a on ih je poslao putem

banke. Špediter odgovara za rad banaka kojima je na ovaj

način predao isprave.


- Špediterov komitent nema prava zahtijevati od špeditera

naknadu štete prouzrokovanu kvarom robe, a koja je šteta

nastala slabim stanjem ambalaže koju je špediter nabavio,

ako komitent nije to stanje utvrdio i o tome sačuvao dokaz.


- Špediter je dužan na odredištu predati teret u stanju u

kojem ga je preuzeo. Ako špediter prilikom preuzimanja ne

prigovori stanju tereta, pretpostavlja se da ga je primio u

ispravnom stanju.


- Špediter odgovara i za vozarov rad.


- Špediter koji je postupio točno po nalogu svoga komitenta ne

odgovara za štetu koja je nastala na robi koju je špediter

otpremio. Špediterov komitent koji u teretnici nije naveden

ni kao krcatelj ni primalac ne stoji s brodarom u ugovornom

odnosu.


- ODGOVORNOST ŠPEDITEROVOG KOMITENTA PREMA ŠPEDITERU -

Špediterov komitent je odgovoran špediteru za naknadu

prekostojnica koje je špediter platio brodaru da dobije

teretnicu za ukrcani teret, pa makar da kasnije bude

ustanovljeno da visina prekostojnica ne odgovara iznosu koji

je plaćen.

br.54,str. 21-23, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-S82/71-2,

11.I 1972.

- ODNOS IZMEDJU LUČKOG ŠPEDITERA I NJEGOVOG KOMITENTA -

Špediterov komitent je dužan špediteru nadoknaditi iznos

koji je špediter platio vozaru na ime naknade za

prekostojnice, ako je brodar uvjetovao izdavanje teretnice

328

ovom isplatom, premda je visina prekostojnica bila sporna, a

špediter je o tome obavijestio svoga komitenta, a komitent

je špediteru dao nalog da poduzme sve što je potrebno da

brodar izda teretnicu.

br.53,str. 53-55, Viši privredni sud SRH, VI-S1-882/71, 11.I

1972.

- ŠPEDITERSKI POSAO I POSAO USKLADIŠTNJA KOJI ZAKLJUČI

ŠPEDITER U IZVRŠENJU ŠPEDITERSKOG POSLA - Ovo su dva potpuno

nezavisna posla. Špediterov zahtjev prema skladištaru kod

kojega je špediter uskladištio robu, a skladištar ju nije

vratio je neposredan, bez obzira na odnos špeditera i

njegovog lcomitenta.


26.X 1971.

- VELESAJAM - Velesajam nema pravo obavljanja špediterskih

poslova na svom prostoru povjeriti jednom špediteru tako da

druge špeditere iz toga isključi. To i pod pretpostavkom da

je velesajam registriran za obavljanje špediterskih poslova

na svom prostoru.

br.50,str. 52-54, Sud časti pri Saveznoj privrednoj komori,

Odluka S. I1/70, 23.IX 1970.


LUČKI ŠPEDITER - Lučki špediter je po svojoj funkciji uvijek

agent koji nastupa u ime i za račun svog nalogodavca.


ODGOVORNOST - GUBITAK ROBE - Špediter nije odgovoran za

gubitak robe ako mu njegov komitent nije dostavio teretnicu

na temelju koje bi se mogao legitimirati brodaru za

preuzimanje robe. Ovo i pod pretpostavkom da se i

špediterovu ponašanju može prigovoriti.


ODGOVORNOST - ŠTETA NA ROBI - Špediter ne odgovara za štetu

koja je navodno nastala na robi u skladištu ako je samo dao

nalog za iskladištenje i robu je neposredno od skladištara

preuzeo njegov komitent.


ODGOVORNOST - ŠTETA NA ROBI - NEULAGANJE PROTESTA - Špediter

odgovara svom komitentu za štetu na prevezenoj robi ako od

njega izabrani lučki slagač nije na vrijeme brodaru uložio

protest, a špediter nije prisustvovao primanju robe od

brodara.


329

ODGOVORNOST - ŠTETA NA TERETU - ULOŽEN PROTEST - Špediter nije

odgovoran za štetu na teretu ako je uredno brodaru uložio

protest i inače postupio prema nalazima svog komitenta.


ODGOVORNOST - MANJAK ROBE - Špediter ne odgovara prema svom

komitentu za manjak tereta koji je brodar predao na

odredištu, ako je brodaru pravovremeno uložio valjani

protest i time očuvao prava komitentu da od brodara traži

naknadu štete.


ODGOVORNOST - MANJAK ROBE - NEULAGANJE VALJANOG PROTESTA -

Špediter koji prilikom preuzimanja robe ne uloži skladištaru

valjani protest odgovoran je svom komitentu za manjak robe.


ODGOVORNOST ZA IZVRŠENJE DOBIVENE DISPOZICIJE I ZA BRODAROV

RAD - Špediter je dužan postupati po nalogu svog komitenta

vodeći računa o njegovim interesima. Ukoliko dođe do

poteškoća u izvršenju komitentove dispozicije, špediter je

dužan svog komitenta o tim poteškoćama obavijestiti i

zatražiti potrebne upute. Špediter je dužan s brodarom

zaključiti ugovor o prijevozu za onoliko brodskog prostora

za koliko to zahtijeva njegov komitent. Kad je špediter

zaključio takav ugovor, on ne odgovara svom komitentu ako

brodar ne ispuni svoju ugovornu obvezu i ukrca manje tereta

od ugovorenog. Pod ovim uvjetima špediter je dužan brodaru

uložiti protest, obavijestiti svoga komitenta i zatražiti od

njega potrebne upute. Špediter nije dužan postupiti po

komitentovom nalogu za izmjenu dispozicije koje je izvršenje

u toku.


ODGOVORNOST ZA IZDAVANJE NEISTINITE TERETNICE - Špediter ne

odgovara za štetu koju je njegov komitent pretrpio zbog toga

što je brodar na špediterov zahtjev izdao neistinitu

teretnicu u kojoj je navedeno da je ukrcano više tereta nego

što je stvarno ukrcano, ako je za izdavanje takve teretnice

špediterov komitent znao i na to pristao. Pod ovim uvjetima

komitent se u svoju korist ne može pozivati da je špediter

postupao protivno načelu poštenja i svjesnosti.


ODGOVORNOST - UKRCAJ OPASNOG TERETA - Špediter koji je samo na

temelju isprava dao nalog stivadoru da preuzme i ukrca robu

u brod, i koji s robom nije imao neposredne veze nije

odgovoran za štetu koja nastane prilikom njenog ukrcaja u

brod, a na robi nisu bile postavljene propisane naljepnice

da se radi o opasnoj robi.

br.67, str. 67-68, Apelacioni sud, Aix, 30.X 1972.

330

ODGOVORNOST - PREUZIMANJE ROBE OD SLAGAČA - ODGOVORNOST ZA

STANJE ŽELJEZNIČKIH VAGONA - Lučki špediter, kao stručna

organizacija za otpremu robe, dužan je prilikom preuzimanja

robe od slagača pregledati da li je roba pravilno složena i

da li su sva vrata na željezničkim vagonima pravilno

zatvorena, pa da tek nakon toga izvrši predaju vagona

željeznici na daljnji prijevoz. Ako to propusti učiniti nema

pravo tražiti naknadu štete od slagača, tvrdeći da je do

štete na robi došlo zato što vrata na krovu vagona

specijalne konstrukcije nisu bila pravilno zatvorena i

zaštitila robu od kiše.


ODGOVORNOST - NETOČNO ISKLADIŠTENJE ROBE - Za troškove

prouzročene netočnim iskladištenjem robe sa strane

skladištara odgovara i špediter koji je primio robu jer je

bio dužan kontrolirati koju robu prima prilikom

iskladištenja. Skladištarovi radnici kod ukrcaja

iskladištene robe u vozilo rade u ime špeditera koji od

skladištara prima robu.


PRAVO NA NAKNADU TROŠKOVA ZA IZVRŠENE POSLOVE - NUŽNI POSLOVI

- Špediter ima pravo na naknadu troškova za izvršene

poslove. Ako su poslovi nužni za dopremu robe pretpostavlja

se da ih je špediter izvršio dok komitent koji tvrdi

suprotno tu pretpostavku ne obori.


CESIJA ŠPEDITEROVIH PRAVA - Smatra se da je cesija izvršena

kada špediter preda obračunske dokumente zajedno s

teretnicom i nije potreban izričit prijenos prava.


NJEMAČKI OPĆI UVJETI ŠPEDICIJE - PRIMJENA - ODGOVORNOST

ŠPEDITERA - Njemački opći uvjeti špedicije dolaze do

primjene u pogledu isključenja odgovornosti na pošiljke koje

je strani špediter povjerio njemačkom špediteru znajući da

ovaj djeluje na temelju spomenutih općih uvjeta.

br.74, str. 63-64, Savezni vrhovni sud SR Njemačke, 12.VII

1974.


100

-Naknada potraživanja iz ugovora o špediciji. Nadležnost suda.

Redovni sudovi su nadležni za rješavanje sporova iz

špediterskog posla ako je jedna od stranaka fizička osoba.

331

Ne radi se o pomorskom sporu, ni kada se izmedju špeditera i

njegovog komitenta vodi spor o plačanju pomorske vozarine,

jer se pravni temelj obveze na plačanje vozarine nalazi u

špediterskom poslu,


-Špediterova odgovornost prema svom komitentu za štetu koju

prouzroči brodar tijekom prijevoza -Ako je špediter svom

komitentu kao primaocu prije isteka zastarnog roka predao

cesionu ispravu sa svim dokazima za podnošenje tužbe protiv

brodara i obrazloženje tužbenog zahtjeva s koje je isprave

špediter konkretnom slučaju bio dužan dobaviti, on ne

odgovara svom komitentu ako je ovaj propustio u toku

zastarnog roka tužiti brodara za naknadu štete,

br.87, str.65-70, Viši privredni sud SR Hrvatske,18.XII 1979.

-Špediterov komitent, a ne špediter je aktivno legitimiran

prema skladištaru, čiju robu je skladištar uskladištio ako

špediterov komitent stalni poslovni partner skladištara i

takav poznat kao uvoznik robe koja je predmet spora,

br.88, str.34-38, Vrhovni sud Hrvatske, 26. III 1980.

-Prema skladištaru je aktivno legitimiran špediter a ne njegov

komitent pa i pod pretpostavkom da je uskladištena

komitentova roba -Budući da špediter nastupa u vlastito

ime, njegov komitent bio bi aktivno legitimiran samo pod

pretpostavkom da od špeditera dobije cesionu ispravu,

br.88, str.39-42, Viši privredni sud SR Hrvatske,12.III.1979.

-Odgovornost špeditera i brodara kojeg izabere špediter -

Špediter odgovara za brodara kojeg izabere u izvršenju

špediterskog posla jednako kao i brodara,


-ODGQVORNOST ŠPEDITERA -Špediter a ne cestovni vozar je

odgovoran za oštečenje kamiona-poluprikolica ispunjenih

montažnim elementima za gradnju kuća, do kojeg je došlo za

vrije- pomorskog prijevoza uslijed nepravilnog ukrcaja na

brod - Špediter se ne može pozivati na ograničenje visine

odgovornosti predvidjeno njegovim Općim uvjetima

poslovanja, kad ne može dokazati da je s njima upoznao

cestovnog vozara prilikom panja ugovora -Špediter, koji nije

označio vrijednost kamiona - poluprikolica, iako se radi o

vozilima znatne vrijednosti kad je nužno deklarirati njihovu

vrijednost u teretnici, ne može se pozivati ni na

ograničenje odgovornosti za nastalu štetu, koje postoji u

korist pomorskog vozara,

br.92, str.64-67, Apelacioni sud Aix-en-Provence (2 Ch. 18. XI

1980.


332

121

- Kada špediter za račun svog komitenta preuzima teret od

brodara, dužan je, postupajući prema propisanom kriteriju

>>kako to zahtijevaju interesi nalogodavca i s pažnjom

dobrog privrednika<< (član 832 stav 1 Z00), pri preuzimanju

tereta od brodara utvrditi količinu i stanje tereta, te

dalje, ovisno o tom utvrđenju, poduzimati radnje propisane

stavom 2 člana 832 Z00 - Kada je u teretnici, na temelju

koje špediter prima teret od brodara, količina tereta

određena brojem komada i težinom, špediter je dužan,

postupajući po navedenom kriteriju, pri preuzimanju tereta

od brodara utvrditi da li predana količina tereta odgovara

količini naznačenoj u teretnici, a to znači i po broju

komada i po težini, što znači da je dužan brojiti i vagati

teret - Ako špţditer samo broji teret, a propusti vagati ga

i zbog tog propusta, ne utvrdi manjak u težini, odgovara

komitentu za štetu (član 262 stav 2 u vezi sa članom 832

Z00),

br. 105-106, str. 108-112, Viši privredni suci Hrvatske, 25.

VI. 1984.

- RAZLIKA IZMEĐU UGOVORA 0 PRIJEVOZU I UGOVORA O OT-

PREMI (ŠPEDICIJI) - U ugovoru o prijevozu vozar se obvezuje

prevesti robu ili osobe iz jednog mjesta u drugo,

preuzimajući na sebe rizik izvođenja posla, dok je po

ugovoru o špediciji otpremnik jedino dužan da u svoje ime a

za tuđi račun, s trećim osobama zaključi ugovor o prijevozu,

br. 105-106, str. 142-144, Talijanski Kasacijski sud, 23. VI.

1982.


-Izraz "opasan teret" iz čl. IV. st. 6. Haških pravila je

dobio šire značenje koje nije ograničeno samo na terete

eksplozivne ili upaljive prirode. Teret može biti opasan i

ako nije opasan samo za brod nego i ako je opasan za ostale

terete koji se nalaze na brodu.

br. 153-154, str. 185-188. House of Lords. 22 siječnja 1998.

-Za utvrđivanje odgovornsti osobe iz teretnice (brodovlasnik

ili naručitelj iz brodarskog ugovora) najveći značaj ima

navod u zaglavlju teretnice u kojem se označava prijevoznik.

Ta činjenica ima veću dokaznu snagu od činjenice da je

teretnice potpisana od zapovjednika kao službenika

brodovlasnika i od činjenice da teretnica sadrži klauzulu o

identitetu prijevoznika. - Teretnica potpisana od

zapovjednika obično obvezuje brodovlasnika, ali to ne mora

nužno biti tako. Klauzula o identitetu prijevoznika ostavlja

333

mogućnost da se, usprkos njenom sadržaju, netko drugi, osim

brodovlasnika, smatra prijevoznikom.

br. 153-154, str. 197-202. Queens bench Division (Commercial

Court), 10,11,13, i 16 ožujka 1998.

SPOSOBNOST BRODA


-Brodar nije dužan prilikom utvrdjivanja sposobnosti broda za

plovidbu voditi brigu i o stanju ambalaže tereta.

br.9,str. 55-56, Kasacioni sud Italije. 21.XI 1959.

ZAJEDNIČKA AVARIJA

-Brodar je uložio dužnu pažnju za utvrdjivanje sposobnosti

broda za plovidbu ako je unatoč konstrukcijskoj mani broda u

pogledu osovine, osovinu pregledao pažljivije nego što

traže pravila Lloyd's registra. Vlasnici tereta moraju

snositi dio štete prouzrokovane nesposobnošću broda po

načelima zajedničke avarije.

br.9,str. 43-44: Vrhovni sud Kanade, 13.VI 1960.


-Plovidbena nesposobnost je obilježje broda koje se odnosi na

njegovo unutrašnje, stvarno "urođeno" stanje. Odvijanje

aktivnosti na brodu koje eventualno mogu ugroziti teret

(npr. zavarivanje poklopaca skladišta tereta) ne znače nužno

i da je brod plovidbeno nesposoban. Ukoliko do oštečenja

tereta ipak dođe, takvo oštećenje nije posljedica navodne

nesposobnosti broda za plovidbu već izvođenja tih

aktivnosti,

br.149-152, str. 179-182. Court of Appeal, 16 svibnja 1997.

-Izraz "kvar" obuhvaća svaki zastoj u radu broda ili oštećenje

na brodu koje ometa ili Spriječava ugovorom predviđeno ili

uobičajeno iskorištavanje broda bez obzira u kojoj mjeri

kvar utječe nas izvršenja ugovora,

br.149-152,str. 195-196. District Court in New York.

334

ŠTETA - NAKNADA


-Štetnik odgovoran zbog nemarnosti odgovara samo za štetu

koju je razborito mogao predvidjeti.

br.9,str. 32-33, Sudski odbor Tajnog savjeta /Engleska/, 18.1

1961.

STIVADOR - SLAGAČ


-Primalac tereta je aktivno legitimiran za zahtjev na naknadu

štete prema lučkom stivadoru.


-Stivador je dužan dopremiti robu pod čekrk, bez obzira što se

ukrcaj ne može izvršiti bez dozvole zapovjednika.

br.5,str.33-36, Viši privredni sud NRH, 2.XII 1958.

-Primalac ima direktan zahtjev i prema slagaču, premda s njim

ne stoji u ugovornom odnosu. Za rad slagača solidarno

odgovara i brodar, koji je sa slagačem sklopio ugovor. Na

odnose iz ugovora sklopljenih sa slagačem ne primjenjuju se

propisi o zastari iz prijevoznog posla.

br.5,str. 44-46, Apelacioni sud, Tunis, 26.II.1958

-Stivador se ne može pozivati na ograničenje odgovornosti na

koju ima pravo brodar u čije ime stivador radi. On je

odgovoran za svu štetu koju je prouzrokovao nemarnošću, ako

nije u cijelosti ili djelomice oslobodjen te odgovornosti na

temelju pozitivnih propisa, ili na temelju valjanog ugovora,

koji veže oštećenu stranku.

br.5,str. 46-47, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih država,

26,.II 1959.

-Stivador je nakon isplate naknade štete pune vrijednosti

uskladištene robe postao njezin vlasnik, doplatom pune vri-

jednosti razriješen je i ugovor o uskladištenju, pa se

daljni troškovi robe ne tiču više prijašnjeg vlasnika.

br.6,str. 39, Viši privredni sud NRH, 5.XI 1959.

-Za štetne posljedice izvršenja nepotpune ili pogriješne

dispozicije špeditera ili vlasnika robe, ne odgovara

stivador.

br.6,str. 45-41 Viši privredni sud NRH, 24.II 1960.

335

-Stivador se ne može pokriti klauzulama teretnice, koje

brodara oslobadjaju odgovornosti.

br.6,str. 53-55, Vrhovni sud Viktorije /Australija/, 20.IV

1959.

-Lučki slagač ne može svomu suugovorniku nametati druge

dužnosti pored onih koje su predvidjene u njegovoj tarifi,

ako te dužnosti nisu izrično ugovorene.

br.8,str. 28.-30, Viši privredni sud NRH, 20.XII 1958.

-Odgovornost stivadora nije ograničena prema odredbama

teretnice.

br.8,str. 38-39, Engleski apelacioni sud, 5;,V 1960.

-Na skladišni posao ne primjenjuju se propisi o kupoprodaji

robe. Deponent ne može odbiti preuzimanja uskladištene robe

koja je naknadno pronadjena u skladištu depozitara, ali

zadržava pravo na naknadu štete.


-Stivador, koji bez prigovora primi dispoziciju "iskrcaj

tereta i uskladištenje na račun robe", radi u ime nepoznatog

primaoca, i dužan je uložiti protest brodaru. U pomanjkanju

dokumenata za ustanovljenje manjka, dužan je najaviti

protest.

br.11,str. 29-32, Viši privredni sud NRH, 19.IX 1961..

-Stivador koji sklopi ugovor s agentom brodara ne stupa u

ugovorni odnos s krcateljem. On odgovara krcatelju za manjak

koji nastane njegovom krivnjom, iako nije stupio s njime u

ugovorni odnos.

br.12,str. 52-54, Londonski gradski sud /pomorski odjel/, 3.V

1961.


DANGUBNINA KOLSKA - Slagač koji iskrcava brod mora tako raditi

da vagoni ne padnu u dangubu. Ako nije tako radio, odgovoran

je za dangubu, makar brod bio iskrcan u ugovornom vremenu.

Pomanjkanje radne snage nije viša sila.


LOCK OUT - Slagač koji je prisilno otpustio radnike, a koji

redovito obavlja poslove za jednog brodara, direktno je

odgovoran primaocu za naknadu štete, koja je prouzrokovana

zakašnjelim iskrcajem radi lock out-a.


336

ODGOVORNOST - Lučki slagač, koji ima monopol u luci i značaj

javne organizacije, direktno odgovara primaocu za teret koji

primi od brodara. Ova odgovornost ne proizlazi iz

prijevoznog posla.

br.14, str.33-34, Kasacioni sud Francuske, 13.XI 1961.

Brodar je odgovoran za sigurno slaganje tereta na obali.

Slagačko poduzeće je također odgovorno prema slagaču za

njegovu sigurnost.

br.15, str.44-45, Prvostepeni sud Engleske, 7.II 1962.

Slagač ne odgovara za štetu na teretu ako se ne utvrdi da su

njegovi ljudi nestručno postupali.

br.16, str.33, Prvostepeni sud Engleske /Trgovački odjel/,

14.XII 1961.

ODNOS PREMA BRODARU - Brod stupa u ugovorni odnos sa slagačem

samo ako od njega dobije nalog za rad. Činjenica što se

zapovjednik broda nije protivio radu slagača ne stvara

između njih ugovorni odnos. Slagač ne može prema brodaru

isticati zahtjev za naknadu troškova iskrcaja pozivajući se

na neopravdano obogaćenje brodara, ako je brodar sklopio

ugovor o prijevozu pod uvjetima klauzule FIO.


ODNOS PREMA PRIMAOCU - Slagač koji radi u ime brodara nije

pasivno legitimiran prema primaocu za naknadu štete koju

prouzrokuje prilikom iskrcaja tereta.


PRIMALAC - Primalac, koji je ujedno i slagač ima pravo na

naknadu štete koju je zapovjednik nautičkom greškom

prouzrokovao njegovim napravama, ali nema prava na naknadu

za gubitak tereta.

br.18, str.48-50, Apelacioni sud, Montpellier, 11.IV 1962.

OŠTEĆENJE AUTOMOBILA BEZ AMBALAŽE - Pomanjkanje ambalaže ne

oslobađa slagača odgovornosti za svaku štetu koja nastane na

automobilu prilikom ukrcaja odnosno iskrcaja. Slagač nije

odgovoran samo za one štete za koje dokaže da se nisu mogle

izbjeći dužnom pažnjom.

br.15, str.49, Apelacioni sud, Rouen, 24.IV 1961.

POŽAR - Slagač ne odgovara za štetu nastalu požarom tereta na

brodu, ako se ne može utvrditi uzrok požara.


PROTEST - Kad slagač nije u zakonskom roku uložio protest

brodaru može se, prema primaocu, za manjak tereta

ekskulpirati samo ako dokaže da je šteta nastala za vrijeme

337

dok se nalazila u njegovom skladištu iz razloga za koje nije

odgovoran.

br.16, str.45-46, Apelacioni sud, Rouen, 30.III 1962.

UGOVOR O UKRCAJU I ISKRCAJU - Ugovor o ukrcaju i iskrcaju po

svojoj pravnoj prirodi je ugovor o uslugama, pa i kada se

teret uskladištava na maone da bi bio prekrcan na drugi

brod.


UGOVORNO ISKLJUČENJE ODGOVORNOSTI - Slagač nije vezan

propisima koji brodaru zabranjuju isključenje njegove

odgovornosti. Međutim ne može isključiti svoju odgovornost

za dolus i culpu latu.


ZASTARA - Slagač se ne može pozivati na jednogodišnji zastarni

rok iz prijevoznog posla.

br.16, str.45-46, Apelacioni sud, Rouen, 30.III 1962.

Slagač se može uspješno pozvati na jednogodišnji zastarni rok

iz čl. 433 trg.zak. Međutim zastara iz toga propisa neće se

primijeniti na zahtjev iz mandatnog odnosa.

br.19, str. 30-31, Trgovački sud, Marseille, 10.VII 1962.

Slagač koji radi u ime brodara ima pravo pozivati se na

zastarne rokove iz prijevoznog posla.



Slagač koji je ujedno i agent broda može se pozivati na

klauzule teretnice.

br.26, str. 49-50, Kasacioni sud Francuske, 14.XII 1964.

Primalac nije dokazao da se šteta dogodila dok je roba bila

kod slagača, ako ju je primio od slagača bez prigovora, pa

makar naknadnim vještačenjem ustanovi količinu robe.


DUŽNOST USKLADIŠTENJA ROBE - Ako lučki slagač, koji je od svog

komitenta dobio nalog da robu iskrca iz broda i da ju pod

čekrk preda primaocu, ne može teret primaocu predati jer se

on nije javio, dužan je robu uskladištiti. U ovom slučaju

ima pravo na troškove manipulacije od čekrka do skladišta i

na skladištarinu.


LEGITIMACIJA - Lučki slagač je prema špediteru pasivno

legitimiran za štetu koju je on skrivio, a koja je nastala

338

tokom prijevoza željeznicom, za koju štetu željeznica ne

odgovara.


Slagač je odgovoran osobi s kojom sklopi ugovor o slagačkom

poslu.


Primalac nema aktivne legitimacije prema lučkom slagaču koji

je ukrcao teret, u postupku naknade štete zbog oštećenja

tereta, jer mu teretnica na temelju koje tuži ne daje to

pravo.


Prema slagaču je aktivno legitimirana osoba koja je s njim

sklopila ugovor o slagačkom poslu.


Lučki slagač je pasivno legitimiran prema primaocu za štetu

koja nastane na robi za vrijeme njenog uskladištenja ako je

ugovor o uskladištenju sklopio s brodarom, a brodar je taj

ugovor sklopio u ime primaoca i primalac je na to pristao.

br.43, str. 60-61, Apelacioni sud, Aix, 11.VI 1968.

Slagač odgovara vlasniku robe za štetu na robi kojom

manipulira, ako nastupa kao samostalni poduzetnik, a ne

brodarov namještenik. Njegova odgovornost pod ovom

pretpostavkom temelji se na građanskom pravu, što znači da

će biti odgovoran ako je štetu prouzrokovao dolozno ili

kvazi dolozno.

br.47, str. 57-58, Francuski kasacioni sud, 4.XII 1968.

Lučki slagač koji je izvršio ukrcaj ne odgovara za manjak

tereta primaocu s kojim ne stoji u nikakvom ugovornom

odnosu.


ODGOVORNOST - Dok brodar i naručitelj iz brodarskog ugovora na

vrijeme mogu po COGSA ograničiti svoju odgovornost za teret

na 500 $ po jedinici tereta, slagatelj i tesarska zadruga ne

mogu ograničiti svoju odgovornost za posljedice nepravilnog

slaganja i osiguranja tereta.


York, 21.VI 1965.

Slagač koji je s brodskim agentom sklopio ugovor o ukrcaju

robe odgovoran je za štetu, koja je nastala slabim slaganjem

tereta, do granice brodarove odgovornosti.


339

Slagač je odgovoran brodskom agentu s kojim je sklopio ugovor

o ukrcaju robe za štetu koja je nastala slabim slaganjem

tereta. Slagač je za štetu odgovoran i ako se nije moglo

tačno utvrditi u čemu se sastojala nepravilnost slaganja,

ako je inače utvrđeno da se šteta mogla dogoditi samo radi

toga što je teret bio nepravilno složen.


Budući da se propisi o pomorskom prijevozu prestaju

primjenjivati čim je roba predana primaocu ispod čekrka,

slagač se ne može, u svoju korist, pozivati na odredbe o

ograničenju brodarove odgovornosti za štetu koja je nastala

nakon što je robu primio ispod čekrka.


Slagač koji je s brodarom sklopio ugovor o iskrcaju tereta u

ime primaoca, odgovara iz ugovornog odnosa, prema propisima

koji vrijede za slagački posao, i ne može se pozivati na

klauzule teretnice koje brodara oslobađaju odgovornosti.


U singapurskoj luci prema propisima koji vrijede za tu luku

slagač ne odgovara za štetu koja kod njega nastane ako je

djelovao kao brodarov punomoćnik, bez obzira na činjenicu da

li je brodar za tu štetu odgovoran.

br.37, str. 49-51, Prvostepeni sud, Singapur, 23.VI 1967.

Kad slagač pretpostavlja da nije primio onu količinu tereta

koja proizlazi iz teretnice, dužan je utvrditi stvarno

primljenu količinu robe.


Slagač nije odgovoran kad prilikom preuzimanja tereta od

brodara utvrdi u kakvom je stanju i količini robu primio.


Slagač ne odgovara za štetu prouzrokovanu slabom ambalažom.


Činjenica da je pristup robi onemogućen zakrčenjem odnosnog

dijela obale ne oslobađa slagača odgovornosti za štetu.


Osiguratelj koji je svom osiguraniku nadoknadio štetu za koju

je odgovoran lučki slagač, ima pravo od slagača zahtijevati

naknadu isplaćene osigurnine pod pretpostavkom da je roba

bila osigurana i za štetu za koju je odgovoran slagač.


Slagač odgovara za štetu na robi od časa preuzimanja pa do

predaje. Oslobađa se odgovornosti ako dokaže da je šteta

340

prouzrokovana višom silom, slučajem, ili djelima trećih koja

se djela mogu izjednačiti s višom silom.


Slagač luke ukrcaja odgovara za djela slagača luke iskrcaja

ako ovaj drugi slagač drži teret u ime prvog slagača


Lučki slagač odgovara za pravilno postavljanje rinfuza

uređaja, iako je taj uređaj dao špediter i nije prigovorio

postavljanju rinfuza uređaja.


Lučki slagač mora o eventualnim manjkavostima rinfuza uređaja

upozoriti špeditera. Ako ga nije upozorio, odgovara za

prouzrokovanu štetu premda je uređaj dao špediter.


Lučki slagač odgovara špediteru za štetu za koju je

željezničkim zapisnikom izviđaja na siguran način utvrđeno

da ju je on skrivio.


Lučki slagač za štetu koja nastane na robi u toku operacije

ukrcaja odgovara neograničeno. Vlasnik dizalice koji

iznajmljuje dizalice lučkom slagaču odgovara sa slagačem

solidarno.



odgovaraju solidarno brodar i slagač. Brodar i slagač

odgovaraju ograničeno za štetu prouzrokovanu teretu tokom

ukrcaja.



odgovaraju solidarno brodar i slagač. Slagač je dužan

brodaru nadoknaditi iznos koji je brodar isplatio krcatelju.


Brodar nema pravo naknade štete od lučkog slagača na osnovi

ugovora o ukrcaju tereta, ako je slagač ukrcao onoliki broj

neoštećenih koleta za koji je dobio nalog od brodara i ako

je brodar za ukrcana koleta izdao čistu teretnicu.


Lučki slagač ne odgovara ako dokaže da je s teretom

manipulirao dužnom pažnjom.


341

Primalac tereta koji prima teret na temelju teretnice ima

pravo tražiti naknadu štete nastale prilikom iskrcaja

izravno od slagača.


Kad lučki slagač sa špediterom-primaocem sklopi ugovor o

iskrcaju tereta, i u tom ugovoru bude naveden dan kad će

brod stići u luku, naknadni krivi podatak brodskog agenta o

dolasku broda u luku, a na koji se podatak poziva slagač da

bi opravdao zakašnjenje iskrcaja, nije mjerodavan za

špeditera.


Ako je roba ukradena iz slagačeva skladišta zbog njegove

nedovoljne brige o čuvanju robe, radi se o slagačevoj gruboj

nepažnji.


Za štetu koja se dogodi na robi za vrijeme uskladištenja

slagač odgovara kao skladištar. To znači da će se osloboditi

odgovornosti ako dokaže da je šteta prouzrokovana višom

silom, ili djelom treće osobe koja ima značaj više sile. Za

štetu koja nastane za vrijeme uskladištenja robe skladištar

odgovara neograničeno.


Da bi se oslobodio odgovornosti za štetu koju pretrpi roba za

vrijeme uskladištenja, slagač mora dokazati da je šteta

nastala iz razloga za koje on ne odgovara. Među razloge

ekskulpacije spada i viša sila. Ako se ne može utvrditi

uzrok štete, slagač za štetu odgovara.


Okolnost da je slagač samo zakupnik skladišta ne ublažuje

njegovu odgovornost ako on nad skladišnim prostorom vrši

nadzor.


Šteta nastala požarom dok je roba bila uskladištena, koji je

prouzrokovan nepažnjom pušača nije viša sila, i za tu štetu

slagač odgovara unatoč okolnosti da je postavio natpis s

upozorenjem da je pušenje zabranjeno, ako nije poduzeo druge

mjere da se spriječi neovlašteno pušenje.


Slagač odgovara za štetu na robi ako ne dokaže da je šteta

prouzrokovana višom silom. Nepoznati uzrok požara ne može se

smatrati višom silom.


342

Požar kao razlog brodarove ekskulpacije ne odnosi se na

slagača. Slagač koji je uskladištio robu odgovara kao

skladištar.


Lučki slagač za štetu na robi kojom manipulira odgovara po

građanskom pravu. Može se osloboditi odgovornosti za štetu

samo dokazom da je šteta prouzrokovana višom silom.


Lučki slagač koji od primaoca primi dispoziciju za iskrcaj

tereta iz broda dužan je brodaru uložiti protest o manjku

robe. Ukoliko to ne učini, mora primaocu - svom komitentu

nadoknaditi štetu koju je pretrpio zbog neulaganja protesta.

Slagač se ne oslobađa dužnosti ulaganja protesta ako je o

mogućnosti manjka obavijestio svog komitenta.


Slagač koji ima monopolistički položaj u luci odgovara

primaocu ako brodaru u propisanom roku ne protestira

vidljivu manu tereta.


Lučki slagač koji radi u ime primaoca, i koji prilikom

preuzimanja robe brodaru uloži protest za manjak tereta, ne

odgovara primaocu za štetu, ukoliko primalac ne dokaže da je

šteta nastala za vrijeme dok se roba nalazila kod slagača.


Slagač koji radi u ime primaoca dužan je pravovremeno uložiti

protest brodaru. Međutim bez posebnog primaočevog naloga

slagač nije dužan u svrhu ulaganja pravovremenog protesta

otvarati sanduke, kako bi ustanovio eventualnu skrivenu manu

tereta.


SLAGAČKI POSAO - Prema svojoj pravnoj prirodi slagački posao

je ugovor o djelu, a ne o radu.


Ugovor o slagačkom poslu je ugovor o djelu građanskog prava.


Slagački posao je konsenzualni, a skladišni realni ugovor.

Slagački posao je sklopljen kad slagač bez prigovora primi

dispoziciju svoga komitenta. Ako slagač smatra da ne može

izvršiti koji nalog dispozicije mora o tome obavijestiti

komitenta. Ukoliko ga ne obavijesti, dužan je nadoknaditi

štetu prouzrokovanu neizvršenjem naloga dispozicije.


343

Slagački posao nije prijevozni posao, pa se na njega ne

primjenjuju odredbe ugovora o prijevozu.


Pod operacijom rukovanja teretom koje operacije obavlja slagač

podrazumijevaju se ne samo radnje ukrcaja i iskrcaja već i

one radnje koje tome prethode ili iza njih slijede.


Slagač je u izvršenju slagačkog posla dužan obaviti sve radnje

ukrcaja i iskrcaja, uključivši slaganje i odnašanje robe iz

zatvorenog ili otvorenog skladišta, te radnje koje nužno

prethode ili slijede ovim operacijama.



- Slagačeva dužnost sastoji se samo u obavljanju onih radnji

koje su navedene u ugovoru s naručiteljem slagačkog posla.

Slagač nije dužan uskladištiti nezaštićeni teret u zatvorene

prostori,je ako nije za to dobio nalog od naručitelja i

primio višu naknadu za takove usluge.

br.56, str. 67-69, Okružni sud Sjedinjenih Američkih Država

(Južno okružje New York), 31.VII 1969.

- ODGOVORNOST - Kad se ne može utvrditi da li je šteta nastala

na brodu ili u lučkom skladištu, za nju su solidarno

odgovorni brodar i slagač.

br. 59, str. 69-70, Trgovački sud, Paris, 14.VI 1972.

- Slagač kojem je brodar na odredištu ovlašteno povjerio teret

odgovara primaocu bez obzira na njegov ugovor s brodarom.

Slagačeva odgovornost nastaje na temelju preuzimanja posjeda

stvari. Slagač se ne može pozvati na ograničenje vozarove

odgovornosti.

br. 51, str. 49-51, Sudski odbor Tajnog savjeta (kao Vrhovni

sud za Australiju), 1.V11 1970.

- Slagač za štetu na teretu odgovara samo onome s kim je

sklopio ugovor.

br. 54, str. 62-64, Trgovački sud, Marseille, 8.IV 1971.

- Ukoliko se ne može utvrditi točan uzrok pomicanja teškog

tereta tokom plovidbe, smatra se da je do njega došlo

slagačevim nemarnim slaganjem. Iako je slagačko poduzeće

"potpuni stranac" u prijevoznom ugovoru koji se ne može

pozvati na ograničenje odgovornosti prema teretnici, ipak

ono odgovara za sve štetne posljedice koje se dese

na.složenom teretu zbog propuštanja osiguranja.

br.56, 69-74, Kanadski vrhovni sud, 11.III 1970.

344

- Stivador (slagač) kao stručna orgahizacija načelno odgovara

za svaku štetu nastalu nepravilnim slaganjem ili nepravilnom

zaštitom robe.

br.58,str. 33-34, Viši privredni sud SRH, VI-S1-209/72, 4.X1

1972.

ODNOS SLAGAČ - ŠPEDITER

-U odnosu špediter - slagač mjerodavan je sadržaj naloga

(dispozicija) slagaču. Za štete nastale na zaštitnim

sredstvima robe ne odgovara slagač, ako je u nalogu špediter

pridržao pravo da odredi način rada slagača, odnosno

slagačevih radnika i neposredno nadzirao radnu operaciju.

br.58,str. 33-34, Viši privredni sud SRH, VI-Sl-209/72, 4.Xl

1972.

TROŠKOVI OSIGURANJA TERETA NA BRODU KOJE JE OSIGURANJE IZVEO

LUČKI SLAGAČ

- Slagač koji od svog komitenta dobije nalog da poduzme mjere

potrebne za osiguranje tereta ima pravo i dužan je poduzeti

sve one mjere koje su potrebne u tu svrhu, i nije potrebno

da za pojedinu konkretnu mjeru od svoga komitenta dobije

izričiti nalog. Troškove za poduzete mjere slagač ima pravo

naplatiti od svoga komitenta - krcatelja, bez obzira da li

na temelju klauzule ugovora o prijevozu odnosne mjere moraju

biti izvršene na brodarov trošak.


5.XI 1970.


UKRCAJ TERETA - Ukoliko iz ugovora između brodara i slagača ne

proizlazi da slagač u ime brodara prima teret od krcatelja u

svom skladištu, slagač od skladišta do čekrka radi u ime

krcatelja, a od čekrka dalje u ime brodara.


ISKRCAJ TERETA - ULAGANJE PROTESTA - Slagač nije dužan brodaru

uložiti protest o količini i stanju robe koju je iskrcao,

već mora o tome obavijestiti svog komitenta.


1973.

ODGOVORNOST - OPĆENITO - Lučki slagač odgovara ugovorno samo

za štete prouzročene teretu na koji se odnosi ugovor o

manipulaciji ukrcaja odnosno iskrcaja. Za štete drugom

teretu na brodu, odnosno osobama na brodu i izvan broda, kao

i za štete prouzročene samom brodu, slagač odgovara

vanugovorno.


345

ODGOVORNOST - KOME ODGOVARA - Slagač odgovara samo onome tko

je s njime zaključio ugovor o ukrcaju ili iskrcaju tereta.


SLAGAČKI POSAO - KAMATI - Slagač ima pravo na kamate navedene

u njegovim općim uvjetima i kada su oni viši od zakonskih.

br.69, str. 58, Viši privredni sud SR Hrvatske, 18.II 1976.

ODGOVORNOST - NEULAGANJE VALJANOG PROTESTA - Slagač koji

prilikom preuzimanja robe od brodara ovome ne uloži valjan

protest odgovoran je svom komitentu za naknadu štete.


ODGOVORNOST - ŠTETA NA TERETU PRILIKOM ISKRCAJA - Slagač je

odgovoran za štetu koju pretrpi teret prilikom iskrcaja ako

sud dođe do zaključka da iskrcavanje nije izvršeno na

pravilan način. Ukoliko se ne može točno utvrditi količina

štete za koju je slagač odgovoran, sud tu količinu određuje

po slobodnoj ocjeni.


ODGOVORNOST - KOPNENI I POMORSKI SLAGAČKI POSAO - Slagač za

pomorski slagački posao odgovara ograničeno, a za kopneni

neograničeno.

br.72, str. 68-70, Francuski Kasacioni sud, 19.I 1976,

ODGOVORNOST - KRAĐA KONTEJNERA - Slagač odgovara brodaru koji

mu je povjerio ukrcaj kontejnera, ako se krađa kontejnera

dogodila za vrijeme dok je slagač morao čuvati kontejner.


ODGOVORNOST - ŠTETA KOJU SKRIVI LUČKI SLAGAČ PRILIKOM ISKRCAJA

TERETA IZ KAMIONA - Lučki slagač i cestovni vozar solidarno

odgovaraju za štetu koju skrivi lučki slagač prilikom

iskrcaja tereta iz kamiona na obalu. Ako se slagač priznao

odgovornim za štetu, za tu istu štetu vozar ne odgovara.


ODGOVORNOST - PRIMJENA PRAVA - Slagač se ne može u svoju

korist pozivati na propise o svojoj odgovornosti koji se

odnose na manipulacije ukrcaja ili iskrcaja u pomorskom

prijevozu, ako je teret oštećen prilikom iskrcaja iz

kamiona, premda je taj teret bio određen za daljnji prijevoz

brodom.


POMORSKI SLAGAČKI POSAO - POJAM - Pod pomorskim slagačkim

poslom obuhvaćaju se pored operacija ukrcaja tereta u brod i

njegovog iskrcaja iz broda, i operacije koje nužno prethode

ili slijede. Ne smatra se da tim operacijama nužno prethode

346

operacije istovara tereta iz kamiona na obalu ako je ukrcaj

na brod nakon toga izvršio drugi slagač. Takav istovar čini

dio kopnenog slagačkog posla.

br.72, str. 68-70, Francuski Kasacioni sud, 19.I 1976,


100

-Nedostaci uočeni prilikom iskrcaja tereta. Prijevoz stvari

morem. Smatra se da je do gubitka tereta došlo za vrijeme

prijevoza ako slagač obavijesti primatelja o nedostacima

uočenim prilikom iskrcaja tereta,


-Odgovornost slagačkog poduzeća -Kad slagačko poduzeče po

nalogu špeditera istovari robu dopremljenu kamionom u luku

operacija iskrcaja robe nadovezuje se na cestovni prijevoz,

a prethodna radnja nije u okviru pomorskog prijevoza, pa se

zato slagačko poduzeće za pričinjenu štetu prilikom iskrcaja

robe iz kamiona ne može pozivati na odredbe francuskog

Zakona od 18.6.1966. o ograničenju odgovornosti pomorskog

vozara,

br.87, str.77-79, Francuski Kasacioni sud, 28. IV 1978.

-Stivador odgovara za naknadu štete koja je prouzročena

zakašnjelim ukrcajem tereta -U svoju korist se ne može

pozivati na okolnost da je brodar izdao čistu teretnicu i za

teret koji nije ukrcan, pa da prema tome za tu štetu

odgovara brodar -Ovakav stivadorov postupak protivi se

načelu savjesti i poštenja u prometu,

br.90, str.27-29, Viši privredni sud SR Hrvatske, 14. X. 1980.

INDEX BR.141-144/OBUHVAĆA BR.122-

140

-LUČKI SLAGAČ - LEGITIMACIJA ZA NAKNADU ŠTETE KOJU SLAGAČ

UZROKUJE PRILIKOM ISKRCAJA TERETA - Ako je šteta prouzročena

brodovima brodara, za nju odgovara primatelj s kojim je

slagač zaključio ugovor o iskrcaju tereta, a ne slagač.

Primatelj ima eventualno pravo regresa od svog suugovarača -

skladištara.


16.1.1991.

347

STOJNICE


-Klauzula po kojoj se "vrijeme čekanja na vez ima računati

kao vrijeme krcanja" proizvodi svoje učinke od časa kada je

brod dobio slobodan saobraćaj u luci /pod uvjetom da je sam

bio spreman za krcanje/, bez obzira na to da li je uručeno

pismo spremnosti ili nije.

br.8,str. 32-34, Engleski apelacioni sud, 24.XI 1955.

GENCON UGOVOR

-Vrijeme izgubljeno u čekanju na red treba računati kao vrjeme

za iskrcavanje, i treba ga dodati na kraju stojnica.

br.9,str. 37-39 Engleski trgovački sud , l0.X 1960.

-Propust dužnosti najave broda od strane brodara ne utječe na

tok stojnica, ako je primalac bez protesta primio pismo

spremnosti. Ako je u teretnici navedeno da je uvjet za

predaju pisma spremnosti činjenica da je brod u slobodnom

saobračaju, stojnice počinju teći bez obzira da li je brod

privezan uz obalu ili ne.

br.10,str.28, Viši privredni sud NRH, 31.III 1961. .


Vrijeme upotrijebljeno za ukrcaj ili iskrcaj prije početka

toka stojnica, bilo prije ili poslije predaje pisma

spremnosti, računa se u stojnice samo onda ako to stranke

izričito ugovore. Značenje klauzula “unless used” i “free od

demurrage and despatch”.

br.18, str.44-45, Trgovački sud, Bordeaux, 21.XII 1961.

“WORKING DAYS” - Ne iznosi cijela 24 sata radnog dana, već

samo onoliki broj sati, kad se radi uz redovnu nadnicu.

br.14, str.32-33, Engleski trgovački sud, 26.I 1962.


Izraz “vrijeme izgubljeno u čekanju na vez računat će se kao

vrijeme krcanja” odnosi se na samostalni odsjek vremena koji

je potpuno nezavisan od načina računanja stojnica, a teče

neprekidno sve dane u tjednu.


KLAUZULA O SUBOTI PO PODNE - Kada kod računanja stojnica

postoji klauzula o “suboti po podne”, treba uzeti da su

348

stranke uvrstile klauzulu radi toga da isključe mogućnost,

da se subota računa kao čitavi radni dan.

br.25, str. 83-84, Zemaljski sud, Hamburg, 17.VII 1964.

KLAUZULA “WHETHER IN BERTH OR NOT” - Vrijeme počinje teći od

dolaska broda na sidrište pred luku, ako je ugovorena ova

klauzula i predano pismo spremnosti. Carinski pregled nije

pretpostavka da vrijeme počinje teći.


PREDAH - Vrijeme predaha pripada uvijek krcatelju.


Za vrijeme predaha krcatelj ima ne samo pravo nego i dužnost

pregledati brod u svrhu ustanovljenja da li je brod sposoban

za ukrcaj tereta. Ako krcatelj nije za vrijeme predaha

pregledao brod, za osposobljenje broda za ukrcaj tereta

odbija se onoliko vremena koliko proteče od prestanka

predaha pa do izjave krcatelja da brod nije sposoban za

ukrcaj.



POČETAK TOKA - Stojnice počinju teći, ukoliko nije drukčije

ugovoreno, početkom slijedećeg radnog vremena, pod uvjetom

da je brod bio spreman za rad, odnosno da je predao pismo

spremnosti u prethodnom radnom vremenu. Okolnost da je

zapovjednik prije vremena, od kojega se računa tok stojnica,

dopustio rad brodu, ne utječe na računanje početka toka

stojnica.


Ako je ugovoreno da stojnice počinju teći slijedećeg radnog

dana u 8 sati, ukoliko je pismom spremnosti predano za

vrijeme uredovnih sati prijašnjeg dana, stojnice počinju

teći prema ovom ugovoru nakon što protekne vrijeme predaha.

Prema tome sud griješi ako u ovom slučaju ne prizna vrijeme

predaha.


REVERZIBILNE STOJNICE - Obračun utrošenog vremena kod

reverzibilnih stojnica vrši se posebno za svaku luku, pa se

na temelju toga izvrši kompenzacija ušteđenog odnosno

produženog vremena.


Za pitanje koji će se mogući način računanja reverzibilnih

stojnica primjeniti odlučne su ugovorne klauzule stranaka.


349

ŠTRAJK - Štrajk ne prekida tok stojnica, osim ako korisnik

prijevoza dokaže da je štrajk bio nepredvidiv i neotklonjiv.


TRAJANJE - Ako stranke nisu ništa ugovorile u pogledu trajanja

stojnica vrijeme trajanja određuje lučki organ (čl.43.

ZUIPB-a).


Za računanje vremena ukrcaja i iskrcaja primjenjuje se ZUIPB.


Stojnice ne teku za vrijeme kad se nije moglo krcati odnosno

iskrcavati iz razloga koji se ne mogu pripisati krcatelju

ili primaocu.


Ako je ugovorena norma ukrcaja odnosno iskrcaja prema radnom

grotlu, vrijeme trajanja stojnica računa se prema najvećem

radnom grotlu. Kao radno grotlo smatra se ono na kojemu se

može raditi. Prema tome nije radno grotlo ono koje je kod

ukrcaja već ukrcano, a kod iskrcaja iskrcano.


Kada je ugovoreno vrijeme iskrcaja po radnom grotlu, broj

takvih grotla je mjerodavan za izračunavanje dnevne norme

broda. Kod toga nije odlučna okolnost da li je jedan dio

ukrcan na palubu, a drugi u duboke tankove.


Ako se vrijeme stojnica prema ugovoru određuje na bazi

količine tereta po pojedinom radnom mjestu, kao temelj

računanja za brod, kojega su grotla podijeljena na dva

dijela, računaju se za svako grotlo dva radna mjesta. Za

određivanje stojnica na bazi količine tereta mjerodavno je

ono skladište u kojemu ima najviše tereta.

br.33, str. 67-68, Talijanska arbitražna odluka od 4.V 1966.

Posebnim ugovaranjem dnevne norme ukrcaja ili iskrcaja između

korisnika prijevoza i lučkog slagača nije isključena

primjena klauzule prijevoznog ugovora o početku toka

stojnica.


VREMENSKE TABLICE - Vremenska tablica je mjerodavna i za

obračun vremena stojnica i prekostojnica.



350

LINIJSKI PRIJEVOZ

U linijskoj plovidbi odredbe o stojnicama i prekostojnicama

priimjenjuju se samo ako stranke tako ugovore .


6.XI 1972.

OBRAČUN

- Iako naručitelj protivno svojoj obavezi nije pribavio brodu

sigurno mjesto za vez, brodar kod obračuna vremena čekanja

mora priznati naručitelju vrijeme stojnica. Stojnice su

plaćene u vozarini.

br.52,str. 40-44, Engleski apelacioni sud, 4.IX 1971.

POČETAK TOKA

– Stojnice ne počinju teći dok se sporni teret zbog drugog

tereta na brodu nije mogao uopće ili nije mogao bez veće

štete iskrcavati.

br.57 ,59-65 , Viši privredni sud SRH, IV-S1-961/72-2 , 6.XI

1972.

STOJNICE I UŠTEDJENO VRIJEME

-Vrijeme ukrcaja računa se kao jedinstvena cjelina od početka

računanja toka stojnica pa dok ukrcaj ne bude.završen, ili

dok krcatelj ne izjavi da neće više krcati. Za rok računanja

nije odlučno vrijeme kad se ni je radilo, ukoliko se to

vrijeme inače računa u stojnice. Prema tome ako je brod u

efektivnom radnom vremenu bio ukrcan s prebačenim normama,

nema uštedjenog vremena, ako je, uzevši u obzir i vrijeme

kad se nije radilo, isteklo ili prekoračeno vrijeme

stojnica. Dosljedno tome, u jednom te istom ukrcaju ne može

istovremeno biti prekoračenja vremena stojnica i uštedjenog

vremena. Stranke, medjutim, mogu ugovoriti da se i za

uštedjeno vrijeme računa samo vrijeme efektivnog ukrcaja.

Ovaj ugovor ne obvezuje trećega.

br.53,str. 61-64 , Okružni privredni sud , Spli t , II-P-

1183/70, l0.VI 1971


POČETAK TOKA - Ako zbog više sile koja priječi dolazak broda u

ugovoreni dio luke, a koja je sila postojala prije nego je

brod stigao u luku odredišta, brod nije u mogućnosti doći u

ugovoreni dio luke, stojnice počinju teći danom dolaska

broda u ugovoreni dio luke. Međutim ako je primalac bez

prigovora prihvatio teret u dijelu luke u koji je brod

351

stigao, stojnice se počinju računati danom dolaska broda u

odnosni dio luke.



100

-Kad je brodar umjesto razvrgnutog ugovora zaključio drugi,





-VRIJEME ISKRCAJA i STOJNICE -Kad je vrijeme stojnica

odredjeno za dvije iuke iskrcaja, stojnice se računaju

jedinstveno, pa ako se u prvoj luci iskrcaja iskrcaj izvrši

u vremenu prije nego što su stojnice počele teči (u vremenu

koje se prema ugovoru ne računa), svo ugovoreno vrijeme

stojnica je za iskrcaj u drugoj luci. Kad je ugovorom

odredjeno da se u vrijeme stojnica ne računaju kišni dani,

onda se oni ne čunaju ni onda kad se prije njih nije radilo.

Nakon iste prekostojnica, brod nije ovlašten odbiti iskrcaj

zato što mu primatelj nije platio naknadu za prekostojnice,

nego je dužan na trošak i rizik primatelja, iskrcati i

uskladištiti teret (ćl. 539 ZPUP-a), i za to zadržavanje

broda, nastalo radi poduzimanja mjera iz čl.539 ZPUP-a

pripada mu pravo na naknadu ( 540 ZPUP-a). Mjere iz čl. 539

ZPUP-a brod je dužan poduz kad se u vrijeme isteka

prekostojnica nalazi na sidrištu ili mu luka ne može

staviti na raspolaganje sredstva za iskrcaj s time što če u

tom slučaju teret iskrcati na maone, odn otploviti u drugu,

prvu odgovarajucu luku i tamo iskrcati teret, sve na trošak

i rizik primatelja,

br.97, str.32-36, Viši privredni sud Hrvatske, 25. I 1983

ŠTRAJK


-Ako je ugovorom predvidjeno da se u slučaju štrajka rok

ukrcaja produžuje za dva mjeseca, prodavalac koji je

pridoneo dokaz o štrajku ispunjava obavezu, ako u produženom

roku izvrši ukrcaj robe.

br.7,str. 47, Trovački sud, Seine, 1.III 1956.

352


Prema francuskoj polici osiguranja u rizik štrajka nisu

obuhvaćene štete na robi prouzrokovane čekanjem broda na red

zbog štrajka.

br.24, str. 25-26, Trgovački sud, Sete, 26.XI 1963.

SUD - NADLEŽNOST I POSTUPAK


-Ako su istovremeno dva suda /gradj. i kriv./ angažirana u

postupcima u kojims je osnovno pitanje izmedju istih

stranaka jednako, treba nastojati da samo jedan sud

raspravlja to pitanje bez obzira na to da li možda koji

postupak obuhvaća i neka druga i šira pitanja.

br.9,str. 34, Sudski odjel lorda kancelara, 29.XI 1960.


Ako tuženik prizna svoju odgovornost u visini utužene svote ne

može se pozivati na klauzulu o nadležnosti nekoga drugog

suda.

br.40, str. 52, Trgovački sud, Paris, 1.III 1968.

Opstojnost ugovora je pretpostavka za valjanost klauzule o

nadležnosti suda.


Propisi o nadležnosti suda prema kojima nadležnost jednoga od

tuženika vrijedi i za sve ostale ne dolazi do primjene, ako

je tužba protiv jednoga od tuženika podnesena isključivo za

ostvarenje sudske nadležnosti, a inače je jasno da tuženik

za utuženu svotu ne može biti odgovoran.


Tužba protiv osobe prema kojoj tužitelj nema aktivne

legitimacije ne može služiti kao podloga za stvaranje sudske

nadležnosti.


Ugovorena nadležnost suda zemlje u kojoj je vozarovo

(brodarovo) sjedište valjana je po njemačkom pravu i ako

naziv i sjedište suda nije izričito navedeno

br.39, str. 65-67, Savezni sud SR Njemačke, 8.II 1968.

353

Prinudne odredbe o nadležnosti sudova iste su u nizozemskom i

njemačkom pravu.


Nadležnost suda u sporu protiv brodara ne može se osnivati po

mjestu sjedišta brodarovog agenta.


Osiguratelj koji je primaocu nadoknadio štetu ima prema

brodaru ona prava i obaveze koje je imao osiguranik-

primalac. Prema tome je za osiguratelja mjerodavna i

klauzula o nadležnosti suda koja obavezuje primaoca.


Za osiguratelja tereta u odnosu na brodara mjerodavna je

klauzula u teretnici o nadležnosti suda.

br.25, str. 85, Apelacioni sud, Paris, 13.XI 1963.

Za određivanje nadležnosti suda u sporu između osiguratelja

koji je stupio u pravni položaj osiguranika i tuženika

štetnika mjerodavni su elementi osigurateljevi, a ne osobe u

čiji je odnos osiguratelj stupio.


Za umorstvo i pokušaj umorstva, tj. krivična djela izvršena na

brodu koji vije zastavu SAD, nadležan je Savezni

distriktualni sud SAD, bez obzira na to da li je krivično

djelo izvršeno na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama

Meksika.

br.32, str. 70, Apelacioni sud SAD (5. okrug), 18.X 1965.

Stranke iz ugovora o prijevozu stvari morem mogu ugovoriti

nadležnost stranog suda. Klauzula u teretnici o nadležnosti

suda obvezuje i primaoca.


Ako je ugovoreno rješavanje sporova putem arbitraže, ne dolaze

do primjene odredbe francuskog prava na temelju kojih

tužitelj, ako ima više tuženika, može birati sud koji je

nadležan za bilo kojeg tuženika.



- Da bi klauzula o nadležnosti suda bila valjana, potrebno je

da ju potpišu obje parnične stranke. Tom zahtjevu ne

udovoljava klauzula unesena u teretnicu.

br.59,str. 47-49, Viši privredni sud SRH-IV, S1-121/73-2,

19.II 1973.

354

- Klauzula ugovora o prijevozu stvari morem o nadležnosti suda

ne obavezuje primaoca koji prima teret na osnovi teretnice,

premda se teretnica poziva na klauzule ugovora o prijevozu.

Za valjanost te klauzule potrebno je da primalac potpiše

sporazum o nadležnosti suda.


1972.

- Dopušteno je s klauzulom u teretnici ugovaranje stranog

suda, ali da bi ta klauzula bila valjana, potrebno ja da

teretnica, u roku od 24 sata nakon ukrcaja tereta potpiše

krcatelj. Pod ovom pretpostavkom klauzula obavezuje ne samo

krcatelja već i svakog onoga koji od krcatelja izvodi pravo

prema brodaru.


- Klauzula teretnice o nadležnosti suda valjana je ako se može

očekivati da će strani sud na koji se klauzula odnosi

primijeniti Haška pravila.

br.51,str. 67-69, Savezni sud SR Njemačke, 21.XII 1970.

- Uvjet za valjanost ugovorene nadležnosti stranog suda je da

po ocjeni suda postoje razlozi koji to opravdavaju prema

kriterijima koje su sudovi postavili. Teret dokaza da ti

kriteriji postoje je na tuženom koji se na tu klauzulu

poziva.

br.51,str. 70-74, Vrhovni sud Pakistana, 22.XII 1969.

- Klauzula koja se općenito poziva na nadležnost suda jedne

države je valjana za medjunarodni prijevoz i prema primaocu

ako ima ozbiljan karakter bez obzira što u njoj nije točno

naveden sud koji će bi ti nadležan za rješenje odnosnog

spora.

br.52,str. 44-46, Apelacioni sud, Douai, 5.II 1971.

- Za primaoca tereta koji preuzima teret na temelju teretnice

nije mjerodavna arbitražna klauzula navedena u brodarskom

ugovoru, premda se sama teretnica poziva na uvjete toga

ugovora. Pod istom pretpostavkom jugoslavenski sud odlučuje

o svojoj nadležnosti na temelju propisa jugoslavenskog

prava. Pod istom pretpostavkom jugoslavenski sud je nadležan

u sporu izmedju primaoca -jugoslavenske osobe, i stranog

brodara, za manjak tereta koji je iskrcan u jugoslavenskoj

luci .


1972.

- Talijanski sud je prema čl. 2. Zakona o parničnom postupku

isključivo nadležan kad nema izuzetih slučajeva, ali je

konkurentno nadležan kad postoji arbitražna klauzula koju

treba poštivati u smislu Ženevskog protokola od 1923.

355

Nad1ežnost talijanskog suda postoji ako bilo koja ugovorna

činidba mora biti izvršena u Italiji, pa makar to i ne bila

ona o kojoj se vodi spor.

br.52,str. 65-68, Talijanski kasacioni sud, 27.II 1971.

- Stranka koja se poziva na klauzulu o nadležnosti suda mora

taj prigovor istaći prije upuštanja u raspravljanje o

glavnoj stvari. Ako prigovor postavi kasnije, sud ga odbija.


- Klauzula ugovora o prijevozu o nadležnosti suda ne može doći

do primjene ako se iz nje ne može odrediti koji je sud

konkretno nadležan. Isto tako klauzula ne dolazi do primjene

ako se odnosi na stranku koja je uvučena u spor kao

tuženikov jamac.


OŠTEČENJE TEGLJAČA - UGOVORENA NADLEŽNOST SUDA –

Takav uglavak je valjan ako stranka koja ga pobija ne dokaže

da je za nju vrlo nepravičan i tegotan, a da to kod

zaključivanja ugovora nije znala. Samo vrlo jaki razlog

javnog poretka može isključiti primjenu takvog uglavka o

stranoj sudskoj nadležnosti .

br.56,str. 64-67, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država,

12.VI 1972.

INDEX BR.81/OBUHVAĆA BR.61-80

NADLEŽNOST JUGOSLAVENSKOG SUDA ZA SPOROVE IZ PRIJEVOZA STVARI

MOREM - Kad je pored jugoslavenskog tuženika tužbeni zahtjev

alternativno postavljen i protiv inozemca, jugoslavenski sud

nije nadležan za rješavanje spora protiv inozemca ukoliko ne

postoji poseban razlog za takvu nadležnost predviđen u

zakonu. Jugoslavenski sud nije nadležan za rješavanje spora

između inozemnog tužitelja - brodara protiv inozemnog

naručitelja prijevoza i inozemnog krcatelja, premda je

ugovor, putem špeditera, zaključen u Jugoslaviji i teret u

Jugoslaviji ukrcan na brod.


MJESNA NADLEŽNOST ZA POMORSKE SPOROVE - Za pomorske sporove

kod kojih je tuženi sa sjedištem na području SR Srbije

mjesno je nadležan Okružni privredni sud u Rijeci u okviru

svoje stvarne nadležnosti.


KLAUZULA UGOVORA O PRIJEVOZU O NADLEŽNOSTI SUDA - Klauzula

ugovora o prijevozu o nadležnosti suda koji zaključi brodar

s naručiteljem prijevoza ne obvezuje primaoca.


356

NADLEŽNOST SUDA KOD SUBROGACIJE OSIGURATELJA - Za nadležnost

suda relevantna je pravna pozicija osiguratelja, a ne

osiguranika u odnose kojih su osiguratelji stupili.

br.65, str. 72-73, Francuski Kasacioni sud, 16.I 1973.

SUD NADLEŽAN ZA DOZVOLU UPISA HIPOTEKE NA BROD U GRADNJI - Za

dozvolu upisa hipoteke na brod u gradnji nadležan je okružni

privredni sud na čijem području se nalazi brodogradilište

gdje se brod gradi.


SPOR IZMEĐU STRANIH DRŽAVLJANA - PRIMJENA PRAVA - Za

prosuđivanje pitanja nadležnosti jugoslavenskog suda u sporu

između stranih državljana primjenjuje se jugoslavenskog

pravo.


SPOR IZMEĐU STRANIH DRŽAVLJANA - NADLEŽNOST JUGOSLAVENSKOG

SUDA - Prema jugoslavenskom pravu jugoslavenski sudovi su

nadležni u sporovima između talijanskih državljana koji se

sporovi odnose na izvršenje ugovora u Jugoslaviji


IMUNITET STRANOG SUVERENA - Suveren, imatelj teretnice ne

potpada pod sudbenost engleskih sudova kada se ništa u

konkretnom poslu nije odvijalo na području te sudbenosti.

Slučajevi u kojima je moguće stranog suverena utužiti

nabrojeni su u Evropskoj konvenciji o imunitetu suverena od

1972.

br.72, str. 64-65, Engleski Apelacioni sud, 15.VII 1975.

KLAUZULA O NADLEŽNOSTI STRANOG SUDA - Takav se uglavak mora

poštivati, ako ne postoje vrlo jaki i izvanredni razlozi za

to da se ne primjeni pred engleskim sudom.

br.72, str. 66-68, Engleski Apelacioni sud, 25.III 1976.

PODNOŠENJE TUŽBE PRED DRUGIM SUDOM OD ONOGA NAVEDENOG U

KLAUZULI O NADLEŽNOSTI SUDA - Ako se unatoč klauzuli o

nadležnosti suda tužba može podnijeti pred nekim drugim

sudom, s obzirom da su tužene i osobe koje nisu zaključile

ugovor u kojem je navedena klauzula o nadležnosti suda, te

osobe ne smiju biti samo formalno tužene, za koje je očito

da ne mogu biti odgovorne.


IZVRŠENJE PRESUDA IZ POMORSKIH SUDOVA - SUD DOZVOLE IZVRŠENJA

- Za donošenje rješenja o izvršenju presuda iz pomorskih

sporova nadležan je okružni privredni sud koji je donio

prvostepenu presudu.

357


1977.

BITNA POVREDA POSTUPKA - Postoji bitna povreda postupka ako

prvostepeni sud na zahtjev jedne od stranaka nije pozvao u

spor sporednog umješača.


Ne radi se o bitnoj povredi postupka kada sud odbije prijedlog

da se za utvrđivanje određenih činjenica saslušaju vještaci.


1976.

TRAŽBINA U STRANOJ VALUTI - Prema Rimskim ugovorima o

zajedničkom tržištu može se utužiti u stranoj valuti. Strana

valuta pretvorit će se u funte prema tečaju na dan plaćanja.

Sud smatra da bi tako trebalo postupati i kod valuta zemalja

izvan Zajedničkog tržišta.

br.65, str. 50-52, Engleski Apelacioni sud, 26.XI 1974.

Engleski sudovi mogu donositi presude koje ne glase u

engleskim funtama.

br.80, str. 67-70, Engleski Apelacioni sud, 8. i 9.II 1978.

MALIČNI POSTUPAK - POBIJANJE PRVOSTEPENE ODLUKE - PROTEST -

Odluke prvostepenog suda u sporovima male vrijednosti mogu

se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog

postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava

(čl.467, st.1. ZPP-a). Pitanje koje se okolnosti mogu

utvrditi iz uloženog protesta spada u činjenično pitanje i u

maličnom postupku se ne može pobijati stajalište

prvostepenog suda.


MALIČNI POSTUPAK - DUŽNOST PLAĆANJA VOZARINE JE STVARNA

ČINJENICA - Pitanje da li je neka osoba naručila prijevoz i

time obvezala na plaćanje vozarine, spada u stvarne

činjenice, i presuda suda, kada se radi o sporu male

vrijednosti, ne može se pobijati navodom da je sud netočno

utvrdio to činjenično stanje.

br.72, str. 34, Viši privredni sud SR Hrvatske, 23.V 1976.

MALIČNI POSTUPAK - UVJERENJE SUDA ZASNOVANO NA VJEROVANJU SAMO

JEDNOM SVJEDOKU - ŽALBENI RAZLOZI - Ako se radi o sporu o

manjku tereta male vrijednosti ne može se žalbom pobijati

stajalište prvostepenog suda koji je svoju presudu donio

vjerujući jednom svjedoku, jer takvo slobodno uvjerenje suda

ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka.


358

MALIČNI POSTUPAK - POMORSKA PILOTAŽA - UTVRĐIVANJE ČINJENICE

TKO JE PILOTIRAO - Stajalište prvostepenog suda o tome da li

je pilot tužitelja koji zahtijeva od tuženoga naknadu za

izvršenu pilotažu stvarno pilotirao odnosni brod, spada u

utvrđivanje činjeničnog stanja pa se u sporovima male

vrijednosti ne može pobijati u drugostepenom postupku.


URUČENJE TUŽBE - Tužba se ne može uručiti zapovjedniku broda u

istom vlasništvu za zahtjeve prema drugim brodovima.

br.77, str. 63, Okružni privredni sud, Rijeka, 24.XII 1976.

Zapovjednik broda je ovlašten primiti tužbu u postupku protiv

brodara samo u slučajevima ako su pravne radnje potrebne za

izvršenje putovanja. Ne smatra se pravnom radnjom potrebnom

za izvršenje putovanja tužba koja se odnosi na naknadu štete

na teretu, pa i u slučaju da je šteta mogla nastati za

vrijeme prijevoza brodom na koji se odnosi dostava tužbe,

ali prilikom ranijeg putovanja. Ova tužba bi se mogla

dostaviti zapovjedniku samo u slučaju ako bi sud istovremeno

na tužiteljev prijedlog izdao i privremenu mjeru

zaustavljanja broda.


1977.

PODNOŠENJE TUŽBE - PRAVOVREMENOST - SUBROGACIJA OSIGURATELJA U

PRAVA OSIGURANIKA - Tužba osiguratelja subrogiranog u prava

primatelja protiv brodara je pravovremena sve dok tužba

osiguranika protiv brodara nije zastarjela i osiguratelju se

ne može valjano prigovoriti da nije utužio neposredno nakon

isplate osiguraniku.

br.79, str. 67-68, Apelacioni sud, Rouen, 13.X 1977.

TRGOVAČKI BROD - VLASNIK DRŽAVA - Država koja je vlasnik

trgovačkog broda može biti tužena iz poslovanja brodom i in

rem i in personam. Državni akti (acta iure imperii) suverena

jednako djeluju na odgovornost iz poslovanja brodovima

kojima je on vlasnik, kao i na druge brodove kojima nije

vlasnik.

br.76, str. 65-66, Engleski Prvostepeni sud, 23.I 1977.

IMUNITET - Prigovor suverenog imuniteta Centralne nigerijske

banke nije uvažen, jer strana država može biti tužena iz

svog trgovačkog poslovanja. Nije međutim dokazano da je

Centralna nigerijska banka državni organ, a kada bi to i

bila morala bi to objaviti da se vidi da nije poslovna

banka.

br.76, str. 62-64, Engleski Apelacioni sud, 13.I 1977.

PRIVREMENA NAREDBA ZABRANE RASPOLAGANJA USKLADIŠTENOM ROBOM -

Ova se naredba može izdati ako predlagatelj dokaže da će bez

359

nje biti osujećen u ostvarivanju svog prava. Te opasnosti

nema ako protivnik predlagatelja odbija preuzeti

uskladištenu robu.

br.75, str. 56-58, Okružni privredni sud, Split, 19.I 1977.

ODLUČIVANJE IZVAN TUŽBENOG ZAHTJEVA - Treba ukinuti

prvostepenu presudu u dijelu koji se odnosi na iznos koji

nije bio do konca zaključenja prvostepene rasprave formalno

postavljen kao tužbeni zahtjev.


MANJAK TERETA - UTVRĐIVANJE KOLIČINE TERETA - PODACI IZ

TERETNICE - Ako se spor vodi između brodara i korisnika

prijevoza koji je bio krcatelj i primatelj, sud nije

povrijedio odredbe postupka kad je za utvrđivanje količine

tereta predanog na prijevoz uzeo u obzir i onu koja u

teretnici nije navedena.


PRESUDA ZBOG IZOSTANKA - Sud je pravilno postupio kada je

donio presudu zbog izostanka ako je špediter svoj pripremni

podnesak uputio sudu običnim pismom prije održavanja

rasprave, ali je sud taj podnesak primio nakon što je

rasprava održana.


IZNOŠENJE NOVIH ČINJENICA U ŽALBI - Tuženi, koji je u

prvostepenom postupku izgubio spor, jer je sud na temelju

raspoloživih dokaza ocijenio da je tužiteljev zahtjev

osnovan, ima pravo u žalbi iznositi nove činjenice. O ovim

činjenicama će prvostepeni sud raspravljati i na temelju

njihove ocjene donijeti presudu.


NADOPUNA ŽALBE - Navodi uneseni u nadopunu žalbe ne mogu se

uzeti u obzir ako su podneseni sudu nakon isteka roka

propisanog za podnošenje žalbe.


IZVRŠNOST STRANE PRESUDE U ENGLESKOJ - Presuda koja se temelji

na zastari ne može služiti kao valjani prigovor da je spor

konačno riješen u inozemstvu.

br.68, str. 53-55, Kuća Lordova, 5.III 1975.


100

-Legitimacija za pokretanje arbitražnog spora. Razlika

pojmova “vlasnik” (“owner”) i “raspolažući vlasnik”

360

(“disponent owner”).Značenje svakog od tih pojmova zavisi i

od teksta u kojem je upotrebljen,

br.84, str.45-46, Engleski Apelacioni sud, 26. 11 1979.

-Privremene naredbe u engleskom pravu. Privremene naredbe nad

imovinom tuženog u Engleskoj. Imovina postoji i onda ako je

bankovni račun tuženog pasivan. Privremena naredba će se

izdati ako tužitelj dade potpuni prikaz odlučnih okolnosti

sucu, zatim ako navede sve relevantne okolnosti ali i

prigovore tuženoga, ako učini vjerovatnim da postoji imovina

tuženog kao 1 kada navede razloge zbog kojih misli da

postoji rizik da će imovina biti uklonjena u inozemstvo, i

konačno, ako je sa svoje strane spreman pružiti sigurnost za

štetu koja mogla nastati tuženome izdavanjem privremene

naredbe,

br.84, str.56-59, Engleski Apelacioni sud, 24. V 1979.

-Tužba in rem kod sudara brodova. Pasivna legitimacija kod

tužbe in rem zbog sudara brodova. Dopustivost takve tužbe

protiv vlasnika broda kad je brod dan u zakup. Značenje

“beneficially owned” u čl.3, st.4 Zakona o pravosudju iz

1956. Dopustivost tužbe in rem i onda kada je brod u rukama

trećeg,

br.85, str.60-61, Engleski prvostepeni sud (Pomorski odjel,

30. III 1979.

-Primjena prava. Prijevoz stvari morem: odgovornost brodara i

skladištara. Prigovor skladištara upučen brodaru za manjak

tereta. Odluka suda i primjena prava. Postoji bitna povreda

postupka ako sud ne zauzme stajalište koje če se pravo

primijeniti medju strankama ako postoje elementi

inozemnosti. Ako se spor vodi s jedne strane izmedju

primaoca tereta a sa druge strane brodara i skladištara,

koji je preuzeo od brodara sud mora utvrditi odnose izmedju

ovih stranaka, a naročito okolnost od koga je skladištar

dobio dispoziciju iskrcaja i uskladištenja robe. Ako to nije

utvrdjeno, postoji nedostatak u postupku, jer od ovih

navedenih odnosa zavisi ishod spora,

br.86, str.47-51, Viši privredni sud SR Hrvatske,6.XI.1979

-Medjupresuda. Dužnost vračanja nekretnina. Nemogućnost

vračanja zbog izvršenih preinaka i promjena. Pitanje pravne

osnove tužbenog zahtjeva za vračanjem vrijednosti polučene

prodajom predmetnih nekretnina od strane tuženoga trečoj

osobi. Stjecanje bez osnove ili naknade štete.

Medjupresuda. Pravna osnova zahtjeva za vračanjem iznosa

koji je polučen kupoprodajom predmetnih nekretnina izmedju

tuženoga i treče osobe nije naknada štete več bezrazložno

obogačenje na strani tuženoga. Iz razloga svrsishodnosti sud

u toku postupka može donijeti medjupresudu kojom odlučuje

samo o pravnoj osnovi tužbenog zahtjeva ako je u pogledu

361

osnove stvar sazrela za presudjenje. (Kararakteritično je da

je institucijom stjecanja bez osnova u engleskom pravu

obuhvačena i obveza davanja nagrade za spašavanje na moru),


-Dokazne isprave u parnici odnose se na medjudržavne činjenice

- Spor se ne može meritorno presuditi bez rasudjivanja o

dometu tih isprava koje se odnose na pitanja teritorijalnog

razgraničenja medju državama -Sud se suzdržava da se o tim

ispravama izjasni, jer ne može prosudjivati medjudržavne

sporove,

br.92, str.46-48, Kuča Lordova, 29. X 1981.

-Klauzula o nadležnosti u teretnici. Klauzula u teretnici

kojom se za slučaj spora predvidja nadležnost suda zemlje u

kojoj brodar ima glavno poslovno sjedište valjana je i ako

ziv i sjedište suda nije izričito navedeno. Za valjanost

klauzule je dovoljno da se nadležnost može lako odred1ti,

br.83, str.59-61, Apelac1oni sud, Rouen, 14. XI 1978.

-Klauzula nadležnosti suda unesena u brodarski ugovor na

vrijeme. Klauzula o nadležnosti suda unesena u brodarski

ugovor ne odnosi se na slagača, ukoliko on na nju izričito

ne pristane. Zastara zahtjeva prema slagaču iznosi godinu

dana prema francuskom pravu. U slučaju da ima više tuženih,

tužba se može podnijeti prema volji tužitelja sudu koji je

nadležan za bilo kojeg tuženoga,

br.83, str.64-66, Trgovački sud, Paris, 13. IX 1978.

-Naknada potraživanja iz ugovora o špediciji. Redovni sudovi

su nadležni za rješavanje sporova iz špediterskog ako je

jedna od stranaka fizička osoba. Ne radi se o pomorskom

sporu, ni kada se izmedju špeditera i njegovog komitenta

vodi spor o plačanju pomorske vozarine, jer se pravni temelj

oodnosi na plačanje vozarine nalazi u špediterskom poslu,

br.84, str.38-39, Viši privredni sud SR Hrvatske, 12. VI 1879

-Postojanje spora pred drugim sudom. Sporovi u vezi s

kupoprodajom broda. Ako se, pa makar i u inozemstvu, vodi

postupak o istom sporu, jugoslavenski sudovi taj spor ne

mogu rješavati. Spor, prema našem pravu, počinje dostavom

tužbe tuženom, a ne danom podnošenja prijedloga za izdavanje

privremene mjere zaustavljanja broda. Radi se o istom

sporu, ako se sporovi vode kod raznih sudova ali o istom

ugovoru, pa i kada se mijenja temelj tužbenog zahtjeva, i u

slučaju da se u jednom sporu jedna od stranaka javlja kao

tužitelj a u drugom kao tuženi,


1979

362

-Za sporove iz radnog odnosa člana posade pomorskog broda

nadležan je sud koji sudi o pomorskim sporovima, a ne

općinski sud ni sud udruženog rada,

br.87, str.61-65, Viši privredni sud Hrvatske, 26. VI 197!

-Francuski sud je nadležan i za sporedne zahtjeve, ako je

nadležan za glavni zahtjev -Medju sporedne zahtjeve spada i

zahtjev za jamstvo kojim jamče sporedni tuženi glavnom

tuženom


,

-IMUNlTET DRŽAVE OD GRADJANSKE SUDBENOSTI -Imunitet države od

gradjanske sudbenosti ne dolazi do primjene kada se je

država sama dobrovoljno podvrgla sudbenosti po svojoj

inicijativi

br.98, str.39-52, Viši pr1vredn1 sud Hrvatske, 12. IV 1983.

-UGOVORENA INOZEMNA PODSUDNOST -Ugovorena podsudnost suda u

Amsterdamu,

br 99, str.62-64, Engleska Kuća Lordova, 25. XI 1982.

-DOPUSTIVOST ŽALBE NA REDOVNI SUD OD ODLUKE ARBITRA PREMA

čl.1. ZAKONA O ARBITRAŽI IZ 1979. -Načelno se takve žalbe

moraju dopustiti kada se radi o standardnim klauzulama o

kojima još konačnog suda -Stav suca mora biti in favorem

arbitarske odluke, tako da zapravo treba riješiti pitanje da

li je arbitar pogriješio u pravu ili je donio odluku koju

nijedan razboriti arbitar ne bi donio -POJAM FRUSTRACIJE,

br 91, str.46-51, Kuća Lordova, 16. VII 1981.


sigurnost veza -NADLEŽNOST je REDOVNOG SUDA za takve sporo-

jer se radi o trgovačkoj a ne upravnoj nadležnosti -Šteta

koju su nepovoljnim smještajem u luci pretprjele teglenice

tužitelja tereti djelomice poduzeće koje ih je premještalo

unutar luke ne uzimajući u obzir njihovu sigurnost, a

ostali dio štete snosi brodovlasnik -Brodovlasniku pada na

teret propust brodskog agenta da dade odredjene upute

poduzeću koje je obavilo premještaj,

br.91, str.65-69, Apelacion1 sud A1x-en-Provence, 15. X 1980.

-Nadležnost suda -Sjedište protutuženoga je mjerodavno za

odredjivanje opće mjesne nadležnosti - Čl.442. ZPP-a daje

tužitelju MOGUĆNOST IZBORA NADLEŽNOSTI -u slučaju da je više

tuženih,

br. 92, str.26-27, Viši privredni sud SR Hrvatske, 28. IV

1981.

-Nadležnost engleskog suda -Šteta pričinjena lučkim uređajima

prilikom manevra pristajanja uz obalu -Za nehat remorkera

odgovara vlasnik broda koji koristi remorker -Ugovori

sklopljeni prema standardnim oblicima na engleskom jeziku i

363

prema engleskom pravu -Iako je do nesreće došlo u Kuwaitu,

za nastali spor nadležni su engleski sudovi,

br.93, str.59-63, Engleski Apelacioni sud, 25. i 26. lll 1981.

-UGOVORENA INOZEMNA PODSUDNOST -Ugovorena podsudnost su- u

Amsterdamu -Visina odgovornosti po nizozemskom pravu od one

po Visbyjskim pravilima i engleskom Zakonu iz 1971. kogentna

snaga granice odgovornosti iz Zakona o prijevozu robe iz

1971. -Uloga luke ukrcaja i teretnice izdane u toj luci 1.5

Protokola iz 1968. (modificirani čl. X Haških pravila),

94, str.50-52, Engleski Apelacioni sud, 13. l 1982.


121

- Spor između zapovjednika broda i brodara o zahtjevu

za isplatu osobnog dohotka pomorski je spor, jer se sporni

odnosi imaju raspraviti u uvjetima koji se tiču plovidbe na

moru, pa spor treba razriješiti - uz ostalo - i primjenam

propisa o posadama brodova, koji spadaju u pomorsko pravo,


III. 1979.


-Pri donošenju odluke glede mjesta vođenja postupka i izbora

prava koje će se primjeniti u određenom sporu, sud

prvenstveno nastoji zadovoljiti načelo pravenosti kako bi

šteta koju je oštećenik pretrpio bila nadoknađena u najvećoj

mogućoj mjeri. Načelo pravednosti je superiorno u odnosu na

načelo ekonomičnosti u vođenju postupka,

br.149-152, str. 197-199. Queen's Bench Division (Admiralty

Court). 11. travnja 1995.

SUDAR BRODOVA


-U odredjivanju naknade štete kod sudara primjenjuje se

dvogodišnji zastarni rok iz pravnih pravila Zakona o sudaru

brodova na moru i spasavanju i pomaganju na moru od 29. VII

1912.

br.1,str. 21-28, Viši privredni sud NRH, 24. VII 1951.

364

SUDAR BRODOVA

-Kod sudara njemačkog i britanskog broda u kanadskim

teritorijalnim vodama primjenjuje se kanadsko pravo /lex

loci delicti commissi/.

br.7,str.45-46, Savezni vrhovni sud SR Nje-mačke, 29.I. 1959.

- Na sudar u uskom kanalu primjenjuju se opći propisi za iz-

bjegavanje sudara, a ne primjenjuju se propisi Naredbe o

izbjegavanju sudara na moru u lukama i morskim predjelima

unutrašnjih morskih voda FNRJ u kojima je plovidba otežana,

ako se sudar nije dogodio u vodama koje ta naredba izričito

spominje.

br.8,str. 20-21, Uprava pomorske oblasti srednjeg Jadrana

Split, 6. VI 1960.

-Izmakla dobit prouzročena sudarom ne utvrdjuje se na osnovi

prosječne godišnje zarade broda, nego na osnovi ugovora koji

je oštećeni u času sudara ispunjavao, a prema rezultatima

triju prethodnih putovanja, izvršenih na temelju istog

ugovora.

br.9,str. 24-25, Viši privrednti sud NRH, 9. V 1958.

-Rok zastare tužbe za naknadu štete ne obustavlja se zbog si-

romaštva tužitelja i teškoće u primjenjivanju stranih

zakona, koji su priječili da se tužba pravovremeno podnese.

br.9,str.35, Pomorski odjel prvostepenog suda Engleske, lo.X

1960.

-Dužnost je nekrivog oštećenog vlasnika broda paziti na

umjerenost troškova popravka.

br.9,str. 36-37, Pomorski odjel prvostepenog suda Engleske, 4.

XI 1960.

-Brodar nema prava ograničiti svoju odgovornost, ako prije

početka putovanja nije uložio dužnu pažnju da osposobi brod

za plovidbu.

br.11,str. 44-46, Apelacioni sud SAD; 6. III. 1961.

-Kod križanja kurseva dužan je i brod koji ima prednost na

vrijeme poduzeti mjere da se spriječi sudar, te je obvezan i

davati propisane signale.

br.12,str. 48-49i Pomorski odjel prvostepenog suda Engleske.

31. V. 1961.


LUKA - Brod koji ulazi u luku ne smije, u okolnostima opasnim

za sudar, započeti manevar ulaska, dok drugi brod ne završi

manevar izlaska.


365

Brod koji ulazi u luku dužan je dati prednost brodu koji

izlazi iz luke. Prilikom ulaska u luku zapovjednik broda

dužan je, osobito ako nema dobar pregled luke, pretpostaviti

da ima brodova koji u tom času izlaze iz luke, pa pod tom

pretpostavkom manevrirati brodom.


MANE BRODA - Brodar broda koji je udario u drugi brod odgovara

za skrivene mane svoga broda. Na odgovornost brodova u

sudaru ne primjenjuju se propisi o prijevozu stvari. Kod

pristajanja mora voditi računa o privezanim brodovima

pretpostavljajući da s brodom neće moći na vrijeme izvesti

namjeravani manevar.


NAKNADA ŠTETE - Brodovlasnik u sudaru potopljenog broda ne

mora, radi umanjenja štete, dati brod na slobodno kasiranje.

Ako se radi o totalnom gubitku broda, vlasnik nema prava

tražiti izmaklu dobit. Šteta je uključena u isplatu

vrijednosti broda, koju je brod imao u času potonuća s

eventualnim zateznim kamatima.


PRIMJENA PRAVA - “Pravila građanskog prava” obuhvaćaju i

pomorsko pravo koje dolazi do primjene na sudar.

br.19, str. 28, Apelacioni sud, Paris, 25.II 1963.

RADAR - Pri određivanju brzine broda treba uzeti u obzir i

podatke do kojih je brod došao pomoću radara, pa treba

smanjiti brzinu i prije nego što bi to brod bio dužan

učiniti da je plovio bez radara.


16.I 1962.

SUKOB ZAKONA - Načelno se primjenjuje lex loci delicti

commissi, no ako su krivac i oštećeni njemački državljani,

vrijedit će pred njemačkim sudom njemačko pravo.

br.14, str.46-47, Savezni sud SR Njemačke, 2.II 1961.

Sudar u teritorijalnim vodama podložan je pravu obalne države.

br.14, str.47, Američki apelacioni sud, 1961.

Povodom sudara njemačkog i norveškog broda u norveškim

teritorijalnim vodama pitanje odgovornosti za štetu i

njezinu visinu prosuđuje se po “lex loci” a pitanje

ograničenja odgovornosti brodovlasnika prema pravu zastave.

br.22, str. 61-63, Vrhovni sud Norveške, 18.II 1958.

ZASTARA - Zastarni rok za tjelesne povrede prouzrokovane

sudarom iznosi dvije godine.

366



Brod “plovi” u smislu Pravila za izbjegavanje sudara na moru,

premda je zaustavljen na mjestu, ako mu strojevi rade, pa

makar i na prazno, a nije usidren, privezan uz obalu ili

nasukan.


Za utvrđivanje činjeničnog stanja o okolnostima sudara

mjerodavan je izvještaj o pomorskoj nezgodi koji je podnesen

najkasnije 24 sata nakon dolaska broda u luku.


Uzimalac broda u naval na vrijeme ne može tužiti brod koji je

skrivio sudar za štetu koja mu je nastala nemogućnošću da

brod iskorištava čitavo ugovoreno vrijeme.


Zapovjednik koji započne manevrom otiskivanja od obale,

preuzima na sebe rizik za štetu koja bude prouzrokovana

atmosferskim prilikama koje su zapovjedniku bile ili trebale

biti poznate. Ovaj zapovjednik se ne može pozivati ni na

okolnost da su brodovi s kojima se sudario bili nepravilno

privezani ako je to znao i unatoč tome poduzeo manevar

otiskivanja.


U slučaju obostrane krivnje za sudar, svaki brod odgovara za

štetu u razmjeru svoje krivnje, a ako se taj razmjer ne može

utvrditi, odgovornost obaju brodova za štetu dijeli se na

jednake dijelove.

br.32, str. 75-76, Distriktualni sud Sjevernog distrikta

Kalifornije (Južni odjel), 29.XI 1965.

Za štetu prouzrokovanu sudarom brodova u unutrašnjoj plovidbi

odgovara se po načelu dokazane krivnje. Sama činjenica da su

na oštećenom brodu pronađeni otvori nakon sudara ne znači da

je tuženi brod kriv za sudar. Za rješavanje ovih sporova

nadležni su sudovi opće nadležnosti.

br.43, str. 34-39, Vrhovni sud SR Hrvatske, 7.V 1969.

Prema Merchant Shipping Actu od 1958. vlasnik koji je ujedno i

zapovjednik broda u času sudara i koji je skrivio sudar ima

pravo na ograničenje odgovornosti. U postupku za ograničenje

odgovornosti sve troškove snosi podnosilac zahtjeva za

ograničenje ako se protustranka “razborito” upustila u spor.

br.38, str. 57-60, Engleski prvostepeni sud (Pomorski odjel),

20. i 21.XI 1967.

367

Tražbine koje su nastale u vezi sa sudarom mogu se ostvarivati

direktno protiv štetnikovog osiguratelja.


Zakon koji se primjenjuje na odgovornost za štetu i

ograničenje te odgovornosti, koja je nastala sudarom broda u

tuđem teritorijalnom moru je zakon države u čijem

teritorijalnom moru se događaj zbio.

br.28, str. 72-74, Kasacioni sud Belgije, 23.XI 1962.

Za određivanje odgovornosti za sudar na moru mjerodavan je lex

fori. U predmetu vanugovorne odgovornosti za naknadu štete

kao posljedicu odgovornosti mjerodavno je pravo koje uređuje

tu odgovornost.



- Brodovlasnik je dužan osobno se pobrinuti da na brodu budu

podzakonski propisi luke London, a ako to ne učini, tereti

ga osobna krivnja za posljedice. Zbog toga se ne može

pozvati na ograničenje odgovornosti za sudar do kojega je

došlo na tom području.

br.59,str. 58-61, Engleskci apelacioni sud, 28.III 1973

- Za sudar je kriv ratni brod koji naredi brodu trgovačke

mornarice da se udalji iz zabranjene zone, pa bez istaknutih

brodskih svjetala stane na položaj gdje je mogao očekivati

da će skrenuti brod trgovačke mornarice, pokoravajući se

nalogu ratnog broda. Okolnost da je kormilar trgovačkog

broda od strane pomorsko- upravnih organa proglašen krivim

što je trgovački brod ušao u zabranjenu zonu, ne utječe na

krivnju ratnog broda za sudar u gore navedenom smislu.


1970.

POJAM BRODA U SUDARU

- U smislu Zakona o naknadi štete zbog sudara brodova brodom

se smatra i čamac .


4.II 1972.

SUMNJIVI SUDAR

- O ovom sudaru radi se kad nisu utvrdjene važne okolnosti pod

kojima se sudar dogodio kao što su mjesto sudara, brzina

brodova i kut sudara, a krivac u sudaru nije mogao biti

ustanovljen. Kod ovog sudara. svaka stranka snosi vlastitu

štetu.

br.55,str. 47-49, Apelacioni sud, Rouen, 23.IV 1971.

368

ZASTARA

- Za naknadu štete prouzrokovane sudarom brodova primjenjuje

se Zakon o naknadi štete zbog sudara brodova kojega je

zastarni rok dvije godine, a ne Zakon o radnim odnosima.

br.54,str. 24-25 , Viši privredni sud SRH, IV-Sl-136/72-2,

4.II 1972.


KRIVNJA - NEISTICANJE SVJETALA - Nije za sudar kriv brod

usidren pred lukom, premda nema istaknuta svjetla, ako ta

svjetla ne mora imati istaknuta. I prema ovom brodu za sudar

je kriv brod koji ga je udario, ako je vidljivost bila takva

da se usidreni brod mogao opaziti na vrijeme i bez

istaknutih svjetala.

br.74, str. 58-59, Apelacioni sud, Poitiers, 23.VI 1976.

NAKNADA ŠTETE PRI PODIJELJENOJ KRIVNJI - Dosadašnje pravilo u

SAD prema kojem su za štete na stvarima kod obostrano

skrivljenog pomorskog sudara odgovorne obje strane na

jednake dijelove (50:50), bez obzira na omjer njihove

krivnje, zamjenjuje se pravilom prema kojem se u takvom

slučaju uvodi opće prihvaćeno pravilo da svaka od stranaka

plaća naknadu prema omjeru svoje vlastite krivnje.

br.67, str. 75-79, Savezni sud Sjedinjenih Američkih Država,

19.V 1975.

SUDAR BRODOVA NA POPRAVKU - ODGOVORNOST - ZASTARA -

OTKLANJANJE ŠTETE - Za štetu prouzročenu sudarom brodova na

popravku solidarno odgovaraju brodar broda u sudaru i

brodopopravljač. Temelj odgovornosti brodopopravljača osniva

se na ugovoru o popravku broda, a brodova u sudaru na

vanugovornom odnosu na temelju krivnje. Zastara za brod u

sudaru prosuđuje se prema institutu sudara brodova, a za

brodopopravljača na temelju ugovora o popravku broda.

Udareni brod ima pravo otkloniti štetu prouzročenu sudarom

kako i gdje hoće, ali ima pravo samo na naknadu visine

troškova koji bi bili nastali da je popravio brod upotrebom

dužne pažnje čuvajući opravdane interese dužnika.



100

-Naknada vanugovorne štete i štete iz ugovora. Šteta se

naknadjuje u valuti u kojoj je nastala ili u valuti u kojoj

oštečeni posluje prema okolnostima slučaja. Nema više

pravila da presuda engleskog suda mora glasiti na funte, pa

369

če za tečaj strane valute na koju glasi presuda prema funti

biti mjerodavan dan kada se vrši plačanje,

br.82, str.70-73, Kuča Lordova, 19. X 1978.

-Naknada štete prouzročene sudarom. -Za štetu nastalu sudarom

brodova odgovara vlasnik odnosno brodar broda čijom je

krivnjom šteta prouzročena. Krivnja zapovjednika obvezuje

brodara. Krivnja pilota za sudar ne može osloboditi brodara

za naknade štete. Prilikom pristajanja u svrhu izbjegavanja

sudara manevar mora biti poduzet pravodobno i onako kako to

mora učiniti dobar pomorac. Lučka kapetanija nije odgovorna

za sudar zbog toga što je odredila brodu mjesto pristajanja

koje je opasno za pristajanje. Oštečeni ima pravo na naknadu

s naslova gubitka broda u visini prometne vrijednosti broda

prema stanju neposredno prije sudara. Ako je od sudara pa do

isplate naknade štete cijena brodovima porasla, vlasnik ima

pravo na povečanu prometnu vrijednost broda. Ako je brod

osiguran od naknade za vrijednost broda odbija se svota

dobivena iz naslova osiguranja. Za utvrdjivanje vrijednosti

broda nije mjerodavna cijena iz ugovora o osiguranju.

Vlasnik oštečenog broda ima pravo i na naknadu agenturnih

troškova Koji su nastali u vezi sa sudarom. Ako je vlasnik

stanovao na brodu, pripada mu i pravo na naknadu za

stanovanje u visini najamnine za jedan komforan stan

srednje kvalitete. Vlasnik ima pravo na nagradu za

spašavanje koja mu je priznata sa strane suda. Ako u

vrijeme sudara nije bio na brodu ili u njegovoj neposrednoj

blizini, vlasnik nema pravo na troškove liječenja zbog

psihičkih patnji uslijed gubitka jahte,

br.83, str.25-43, Viši privredni sud SR Hrvatske, 30. I 1979

-Aktivna legitimacija za naknadu štete. -Za naknadu štete koju

pretrpi brod u sudaru aktivno je legitimiran njegov vlasnik.

Ne smatra se vlasnikom broda osoba koja nije uvedena u

upisnik brodova, ako se o vlasništvu vodi spor izmedju

tužitelja koji od tuženog brodara zahtijeva naknadu štete.

Sud o aktivnoj legitimaciji može odlučivati tek kada se

riješi spor o vlasništvu broda. Ovo pitanje ne može

rješavati sud koji rješava pitanje naknade štete, ako se

spor o vlasništvu vodi u posebnom postupku,

br.84, str.35-37, Viši privredni sud SR Hrvatske,12.III 1979.

-Tužba in rem zbog sudara. Pasivna legitimacija kod tužbe in

rem zbog sudara. Dopustivost takve tužbe protiv vlasnika

broda kad je brod dan u zakup. Značenje riječi “beneficially

owner” u čl.3, st.4 Zakona o pravosudju iz 1956. Dopustivost

tužbe in rem i onda kada je brod u rukama trećeg,

br.85, str.60-61, Engleski prvostepeni sud (Pomorski odjel)

30. III 1979.

370

-Kada je kod sudara brodova utvrdjena odgovornost samo jednog

od brodova, moguće je utvrdjivati osobnu krivnju brodara

koja bi bila takve prirode da mu oduzme pravo na ograničenje

odgovornosti predvidjeno Bruxellskom konvencijom od 10. X

1957. -Izmedju pomanjkanja kvalifikacije člana posade i

sudara mora postojati uzročna veza da bi brodar bio osobno

kriv za štetu,

br.88, str.53-57, Apelacioni sud Rouen, 1. VIII 1979.

-KRIVNJA BRODA ZA SUDAR -Krivnja broda za sudar prosudjuje se

prema krivnji osoba kojima se brodar u svom poslovanju

služi, tj. prema krivnji zapovjednika i ostalih članova

posade koji neposredno upravljaju plovidbom i izvršavaju

odredjene poslove u vezi s plovidbom i manevriranjem broda.

Za štetu nastalu sudarom brodova odgovara brod čijom je

krivnjom došlo do sudara (čl.755 ZPUP-a),

br.95, str.50-54, Viši privredni sud Hrvatske, 24. II 1982.

-POSTUPANJE ZAPOVJEDNIKA U SKLADU S KRITERIJEM “DOBROG

POMORCA” -Zapovjednik broda dužan je postupati u skladu s

kriterijem ponašanja “dobrog pomorca” definiranog u odredbi

čl.8 st.l Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru. Ako su

sudari brodova u luci nastali prilikom uplovljavanja i

izvodjenja manevra pristajanja iz uzroka “zatajivanja

stroja” relativno česti, zapovjednik broda, postupajući kao

“dobar pomorac” mora uzeti u obzir tu okolnost i uploviti u

luku i manevar pristajanja izvesti tako, da do sudara ne

dodje ni u slučaju “zatajivanja stroja”. Ako zapovjednik,

suprotno “dobroj pomorskoj praksi” koja mu nalaže da

uplovljavanje u luku i manevar pristajanja izvede pomoću dva

tegljača, ovaj manevar izvede pomoću jednog tegljača i

drugog koristi samo za tzv. boksanje, jer je to u toj luci

tako “uobičajeno”, pa u toku izvodjenja manevra dodje do

“zatajivanja stroja” i “pucanja užadi za tegljenje”, te

sudara, sudar nije nastao ni zbog “zatajivanja stroja” ni

“pucanja užadi za tegljenje”, odnosno više sile ili slučaja,

nego krivnjom zapovjednika, zbog njegovog propusta da

manevar izvede onako kako mu je to nalagala “dobra pomorska

praksa” odnosno kriterij postupanja “dobrog pomorca”,

br.95, str.50-54, Viši privredni sud Hrvatske,24.II 1982


121

- NAKNADA ŠTETE U SUDARU BRODOVA - Sudar Brodova - Adekvatnost

kriterija za ocjenu veličine naknade štete koju je pretrpio

vlasnik tereta, a koju predviđa pomorsko izvanugovorno pravo

- Da li se pod pojmom >>ukrcaja<< tereta treba uzeti u obzir

mjesto ukrcaja označeno u teretnici, ili neko drugo mjesto

371

gdje je kasnije vršen prekrcaj tereta na brod koji je

involviran u sudaru - Da li se valjanost >>Both-to-Blame

Collision Clause<< odnosi na ugovore o >>private carriage<<

u američkom pravu,

br. 101-102, str. 365-375, Okružni sud SAD-a, Južni okrug

Texasa, 31. X. 1983.

- SUDAR DVIJU DASAKA ZA JEDRENJE - Da li se daska za

jedrenje smatra >>brodom na jedra<< (navire a voile) u

smislu francuskog Zakona od 7. srpnja 1967. o događajima na

moru i u smislu Londonske konvencije o spriječavanju sudara

na moru od 20. listopada 1972, a unesene u francusko pravo

Dekretom od 6. srpnja 1977, ili se smatra >>plutajućom

napravom za sportskc potrebe<< (engin flottant a usage

sportif) u smislu čl. 1384 al. 1. francuskog Code civile -

Ako se daska za jedrenje smatra >>brodom<<, primjenjuju li

se za jedrenje na dasci pravni propisi o plovidbi na moru,

te propisi o odgovornasti za štetu nastalu prilikom sudara

brodova,

br. 103-104, str. 579-589, Apelacioni sud Renncs, 4. V. 1982,

SUDAR BRODOVA - OSIGURANJE ODGOVORNOSTI

- Aktivna legitimacija oštećenog prema osiguratelju kod kojeg

je tuženik-vlasnik broda osiguran za štetu nanesenu trećim

osobama - Za štetu nastalu u slučaju sudara odgovara brod

čijom je krivnjom Šteta uzrokovana - Osoba koja upravlja

brodom mora prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja;

odvezivanja i sidrenja broda odnosno čamca u luci tako

postupati da tim radnjama ne ugrozi ljudske živote ili ne

nanese štetu svom brodu, drugim brodovima i čamcima, obali,

napravama, uređajima i postrojenjima u luci sudara, udarom

ili nasukanjem - Sud ne vrijeđa pravila o neposrednosti kada

čita izjave osoba o relevantnim činjenicama jer njih ne

treba tretirati kao iskaze svjedoka već kao dokazna sredstva

podobna da omoguće relevantni zaključak,


IX. 1985.

SUEZ - KLAUZULA


- Ako dodatak na vozarinu prodavalac nije isplatio na temelju

te klauzule, nema prava zahtijevati od kupca da mu ju

naknadi.


372

SUKCESIVNI PRIJEVOZI


Kad je ugovoreno da će brodar stavljati brodove na

raspolaganje za ukrcaj “otprilike svakih 30-40 dana”

dozvoljena je tolerancija 5 dana prije ili kasnije. Brodove

dostavljene u ovom roku naručitelj je dužan krcati.

br.16, str.54-56, Apelacioni sud, Genova, 9.III 1961.

SUKOB ZAKONA


-KUPOPRODAJA CIF -Narodnost punomoćnika kupca treba /u

dvoumici/ uzeti u obzir kod odredjivanja prava, kojemu su

stranke namjeravale podvrgnuti ugovor o prijevozu.

br.4,str. 30, Apelacioni sud , Bruxelles , 11.VI 1930 .

-Kako su brodar i naručitelj Nizozemci, brod ima nizozemsku

državnu pripadnost, a u charter-partiji spomenut je propis

Nizozemskog trgovačkog prava, danski sud smatra da na ugovor

treba primijeniti nizozemsko pravo.

br.8,str. 47-48, Pomorski i trgovački sud Danske, 12,II 1957.

-Zakon mjesta zaključenja ugovora primjenjuje se kao opći

supsidijarni statut za ugovore iz područja vanjske trgovine,

ako stranke nisu što drugo ugovorile, odnosno u zemljama

Istočnog bloka, ako u bilateralnim medjunarodnim ugovorima

nema posebnih odredaba o sukobu zakona.

br.8,str. 48-53, Vanjskotrgovinska arbitražna komisija,

Moskva, 4.V 1957.

-Za odnos izmedju poduzeća i njegovoga trgovačkog predstav-

nika u inozemstvu vrijedi autonomija stranaka, i on ne mora

biti podložan zakonu mjesta gdje je rad vršio.

br.9,str. 47-49, Kasacioni sud Francuske, 9.V.1959.

-Na odgovornost brodara za sudar primjenjuje se lex fori, a

zbog toga i na sva pitanja odgovornosti i njenog

ograničenja.

br.10,str. 45-47, Apelacioni sud, Rennes, 13.III 1961.

-Ugovor je podložan pravu koje stranke izaberu. Ako one nisu

izričito izjavile što hoće, sudac nora utvrditi namjeru

stranaka primijenivši objektivni kriterij, presumptivnu

odluku ozbiljna i razumna čovjeka.

br.12,str. 38-39, Engleski apelacioni sud, 17.XII 1953.

373

-Na razne sporove članova posade primjenjuje se ono pravo koje

je s tim sporom u najužoj vezi.

br.12,str.54-55, Apelacioni sud Sjedinjenih država /Ćetvrti

okrug/, 28.XII 1960.


PRIJEVOZ STVARI MOREM - Ako se na spor načelno može

primijeniti više pravnih sistema koji su identični sud se ne

mora upuštati u ispitivanje koje će pravo doći do primjene.

br.20, str. 54-55, Apelacioni sud, Rouen, 7.XII 1962.

U slučaju kad sadržaj stranog prava, mjerodavan za odnosni

posao, nije dokazan, pretpostavlja se da je on jednak

sadržaju domaćeg prava.

br.23, str. 63-65, Vrhovni sud Izraela, 25.IX 1955.

PRIVILEGIJ - Na privilegij se primjenjuje pravo zastave broda.

br.20, str. 43, Okružni sud SAD, Kalifornija, 25.II 1963.

SUDAR AUTOMOBILA - Na pitanje postojanja delikta i granica

odgovornosti primjenjuje se lex loci delicti commissi. Za

pravne posljedice delikta mjerodavno je zajedničko

domovinsko pravo.

br.24, str. 34, Prizivni sud, Amsterdam, 13.I 1960.


Lex fori je mjerodavan za naslov s kojega se naknada štete kod

vanugovorne odgovornosti može tražiti, kada se radi o sporu

engleskih državljana, domiciliranih u Engleskoj.

Protupravnost mora postojati i po lex loci delicti.

br.45, str. 61-66, Engleska Kuća Lordova, 25.VI 1969.

STRANO PRAVO

Kada njemački sud primjenjuje strano pravo, kod njegovog

tumačenja uzima u obzir literaturu i judikaturu zemlje

primjenjivanog prava.


1968.

Za primjenu norme stranog prava potrebno je da stranka koja se

poziva na strano pravo dokaže da je ono po svojem sadržaju

različito od talijanskog prava u spornoj stvari.


Strano pravo smatra se činjenicom koja se mora dokazivati pred

sudom.

374


York, 1960.

Procesno pravo države New York dopušta sudu da uzme do znanja

sadržaj stranog prava, iako ga stranke nisu pred sudom

dokazivale kao činjenicu.

br.26, str. 65-66, Federalni apelacioni sud SAD (2. okrug),

1955.

Talijansko pravo, kao strano pravo, mora se dokazivati pred

sudom kao činjenica.


York, 1963.

Sadržaj stranog prava mora sudu dokazati stranka koja se

poziva na njegovu primjenu, a ako je strani propis u

originalu napisan na vanevropskom jeziku, mora biti preveden

na jedan od evropskih jezika, a odredbe propisa koje dolaze

do primjene na sporni odnos moraju biti prevedene i na naš

jezik.


Ako stranke ne upoznaju sud sa sadržajem stranog prava, sud će

primijeniti talijansko pravo, i u slučaju kad bi se načelno

trebalo primijeniti strano pravo.


Zahtjev za sumarnom presudom ne može se osnivati na stranom

pravu zbog toga što se strano pravo smatra činjenicom.


York, 1963.

Sumarna presuda koja se osniva na odredbama stranog prava može

se tražiti tek nakon što se utvrdi sadržaj tog prava.


York, 1960.

SUVLASNIŠTVO BRODA


Suvlasnik ima pravo na prihode postignute iskorišćivanjem

broda samo ako svojim radom učestvuje u iskorišćivanju

broda. Inače mu za njegov suvlasnički dio pripada naknada u

visini uobičajene zakupnine.

br.18, str.21-24, Viši privredni sud SRH, 27.V 1963.


375

-Spor o razvrgnuću suvlasništva nad brodom ne spada u pomorske

tražbine, pa se prema odnosnom brodu ne može izreći

privremena mjera zaustavljanja,

br.149-152,str. 129-130. Visoki trgovački sud Republike

Hrvatske. VI-Pž-3259/95-2. 31. listopada 1995.

TANKERSKI PRIJEVOZ VIDI

PRIJEVOZ

INDEX BR.141-144/OBUHVAĆA BR122-140

-PITANJE SUBROGACIJE U SLUČAJU NAKNADE ŠTETE BRODARA ČLANA

TOVALOP-a - TOVALOP je bio i ostao sporazum vlasnika tankera

o naknadi za prouzročena naftna zagađenja, bez obzira na

odgovornost i štetu samoga broda. U slučaju subrogacije

naknaditelj može tužiti treću osobu kao štetnika, samo u ime

oštećenih i uz njihov pristanak. Vlasnik broda je odgovoran

trećima za rad pilota, bez obzira radi li se o dobrovoljnoj

ili obveznoj pilotaži.

br. 122.-124., str. 423.-426., Kuća Lordova, 6.11.1988.

-TEGLJENJE


-Tegljenje zatraženo samo radi dobitka na vremenu tegljenog

broda ne predstavlja spasavanje. Tegljač ima pravo samo na

naknadu štete i izmaklu dobit, a ne i na posebnu nagradu za

tegljenje.

br.11,str. 48-50, Apelacioni sud, Poitiers, 15.II 1961.


Na osnovu ugovora o tegljenju prebačena je odgovornost za

djela zapovjednika za vrijeme tegljenja na brodara tegljenog

broda.

br.15, str.45-46, Vrhovni sud Viktorije, 3.X 1961.

Unatoč izričnoj klauzuli u ugovoru o tegljenju, prema kojoj

brodar tegljača prepušta upravu tegljenja tegljenom brodu i

ne preuzima odgovornost za štete, brodar tegljača može ipak

biti odgovoran trećima.

br.18, str.38-39, Kasacioni sud Francuske, 24.X 1962.

376


Ukoliko među stranka nije izričito ugovoreno, brodar tegljača

nije dužan ugovoreni objekt tegliti u dva samostalna komada.

Okolnost što brodar tegljenog objekta ne može pribaviti za

tegljeni objekt dozvolu radi nesposobnosti objekta za

tegljenje, nije viša sila.

Ako su stranke ugovorile da brodar tegljača ima pravo na

određeni iznos u ime naknade štete za odgađanje tegljenja,

njemu ugovoreni iznos pripada i ako do tegljenja nije došlo.

Na naknadu štete za prekostojnice iz odnosa o tegljenju

primjenjuju se propisi ZUIPB-a.


Zapovjednik tegljača koji je pretrpio tjelesne štete uslijed

nepravilnog sidrenja tegljenog broda ima pravo na naknadu,

ako nije kriv.

br.32, str. 73-74, Distriktualni sud Srednjeg distrikta

Floride, (Odjel Jacksonville), 26.VI 1964.


-Radi se o spasavanju a ne o tegljenju kad je brod spasavatelj

na znakove za pomoć broda u opasnosti došao do njega,

privezao ga i oteglio u luku. Pod ovim uvjetima o spasavanju

se radi i kad se brod koji je zatražio tegljenje nalazio u

mirnom moru. Za pojam spasavanja nije potrebno da stranke

sklope ugovor o spasavanju po uobičajenim uvjetima.

br.59,str. 50-53, Viši privredni sud SRH, IV-Sl-54/73, 19.II

1973.

OŠTEČENJE TEGLJAČA – UGOVORENA NADLEŽNOST ENGLESKOG SUDA

- Takav uglavak je valjan ako stranka koja ga pobija ne dokaže

da je za nju vrlo nepravičan i tegotan, a da to kod

zaključivanja ugovora nije znala. Samo vrlo jaki razlog

javnog poretka može isključiti primjenu takvog uglavka o

stranoj sudskoj nadležnosti.

br.56,str. 64-67, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država,

12.VI 1972.


OBVEZE TEGLJAČA NA OSNOVI UGOVORA O TEGLJENJU - Akcija

odsukavanja ne spada u sadržaj ugovora o tegljenju i tegljač

ima pravo na posebnu naknadu.

br.67, str. 70-73, Trgovački sud, Nantes, 20.V 1974.

377

ŠTETA NA LUČKOM OBJEKTU PROUZROČENA TEGLJENJEM - PRIMJENA

PRAVA - Za prosuđivanje odgovornosti za navedenu štetu

primjenjuju se propisi Zakona o ugovorima o iskorištavanju

pomorskih brodova, a ne Pravilnik o tegljenju brodova u

pomorskim lukama SFRJ.



100

-Odgovornost kod nesreće na tegljaču. Nesreća na tegljaču.

Početak tegljenja. Kod tegljenja potrebno je znati ne

tegljenje, već i sve neophodne manevre za uspješno

tegljenje. Prema čl.26. Zakona od 3.I 1969. kapetan

tegljenog broda je taj koji vodi operaciju tegljenja. U

slučaju nesreća na radu čl.ll. Zakona od 23. IV 1898. daje

pravo oštećenome da podigne tužbu protiv odgovornih osoba

koje su postupale namjerno ili grubom nepažnjom,

br.86, str.63-65, Apelacioni sud, Bordeaux, 3. IV 1979.

TERET


“PACKAGE”

-Okolnost da se radi o ambalaži nije isključivo mjerodavna za

element pojma “package” već u pojam moraju ući i elementi

obujma stvari i njena težina s gledišta mogućnosti normalnog

rukovanja,

br.9,str. 57-59,Okružni sud, Genova, 22-1 1958.

SLAGANJE ROBE

-Brodar je odgovoran za pravilno slaganje tereta i u slučaju

kada troškovi ukrcaja padaju na krcatelja.

br.9,str. 5l-52, Trgovački sud, Seine, 28.1 1960.

SLAGANJE TERETA

-Prilikom utvrdjivanja da li je teret na brodu uredno složen,

sud je dužan voditi računa kako o prirodi tereta i o

načinju. slaganja s obzirom na sigurnost plovidbe tako i o

pomorsko slagačkim običajima.


TERET MANJAK

-Unatoč opasci da je teret brojen, brodar ima pravo dokazati

da je primio manji broj komada nego što je to navedeno u

teretnici. Brodar se ne može osloboditi odgovornosti za

378

manjak robe navodom da je predao svu robu koju je primio i

da nije vjerojatno da je roba nestala u toku putovanja.

Pretpostavlja se da je manjkajući teret istog sadržaja kao i

onaj koji je predat.

br.12,str. 36-38, Sudski odbor Tajnog savjeta /Engleska/ 24,

25. i 26. VII 1961.

TERET OŠTEĆENJE

-Brodar ne odgovara za oštećenje ili gubitak robe preuzete na

prijevoz, ako je do oštećenja tereta došlo zbog prirodnih

svojstava tereta.

br.6,str. 30-32, Viši privredni sud NRH, 24.II 1960.

UKRCAJ TERETA

-Obavijest stranci o datumu kada će brod biti spreman za

ukrcaj tereta ne predstavlja izmjenu ugovora.

br.12,str. 65-66 Kasacioni sud Italije, 7.1V 1960.

UNIT

-Uobičajena jedinica obračuna vozarine je 40 kubnih stopa, pa

se na toj osnovi obraćunava granica brodareve odgovornosti,

po načelu jedinice.

br.9,str. 57-59, Okružni sud, Genova, 22.II 1958.

VLAŽNOST ROBE

-Brodar odgovara za štetu koja je nastala vlagom skladišta, i

unatoč ulaganja nužne pažnje u pogledu vjetrenja, ako je

teret složio u isto skladište s drugim vlažnim tereton, a

nije poduzeo mjere da zaštiti prostor od vlage u kojem se

nalazi oštećena roba.

br.12,str. 58—59. Distriktualni sud sjevernog Distrikta

Kalifornije, Južni odjel, 8.I.1960.


Kad iskrcajem tereta upravlja agent broda kojega je imenovao

brodar, treba držati da se jedino brodar brine o prijevozu

od ukrcaja pa do iskrcaja robe u carinsko skladište.


Troškovi iskrcaja tereta padaju na brodarov teret, ako stranke

drukčije ne ugovore. Klauzula u teretnici koja se poziva na

običaje luke može, u skladu s tim običajima, potpuno ili

djelomično prebaciti troškove iskrcaja na primaoca.

br.20, str. 51-52, Apelacioni sud Bordeaux, 20.XI 1962.

Kad se teret iskrca na temelju ugovorne klauzule da se iskrcaj

vrši “slobodno od rizika i tereta na brod”, primalac je

dužan dokazati da su vreće u kojima je teret uvrećan bile

poderane prije iskrcaja.


379

ISPRAVA O ŠTETI - Brodar ne može prigovoriti tačnosti

utvrđenog manjka preuzetog tereta, navodeći da on nije bio

pozvan da prisustvuje tom utvrđivanju, kad njegov agent nije

prigovorio nalazu koji mu je bio dostavljen.


Producirana isprava brodareva kojoj protivna stranka ne

prigovori predstavlja dovoljan dokaz o činjenicama koje su i

u ispravi navedene.


Stranke mogu pobijati mišljenje vještaka kojega su same

izabrale da ustanovi visinu štete.


Za brodara mjerodavan je nalaz avarijskog komesara sastavljen

u prisustvu osiguratelja i osiguranika i u odsutnosti

brodara, ako je brodaru na vrijeme bilo javljeno kada će se

izvršiti pregled tereta.

br.19, str. 38-39, Kasacioni sud Italije, 22.III 1963.

Osigurateljeva isprava kojom se utvrđuje šteta na teretu može

poslužiti i kao dokaz protiv brodara, ako je brodar bio

obaviješten da će se teret pregledati te ako je šteta

dokazana i drugim dokaznim sredstvima.


Zapisnik o manjku tereta sastavljen na primaočevom skladištu

nakon što je brod otplovio iz luke ne može protiv brodara

služiti kao dokaz o stanju tereta predanog primaocu.


Zapisnik o utvrđenju štete na teretu sastavljen u brodarevoj

odsutnosti ne može protiv njega poslužiti kao dokaz, ali

može poslužiti sudu za informiranje o činjeničnom stanju.


Brodar ne može prigovarati da teret na odredištu nije vagan u

njegovom prisustvu, ako nije tražio takav način utvrđivanja

štete.


Brodar se ne može pozivati da je manjak utvrđen u njegovoj

odsutnosti ako je imao mogućnost kontrole vaganja.


Ispravu o stanju tereta sastavljenu za svrhe ugovora o

osiguranju u brodarevoj odsutnosti može sud upotrijebiti za

konstataciju činjeničnog stanja o stanju tereta.

br.23, str. 56, Kasacioni sud Italije, 16.V 1962.

380

Ekspertiza o šteti na teretu izvršena nakon preuzimanja robe

od strane primaoca ne obvezuje brodara ako primalac ne

dokaže da je šteta nastala za vrijeme prijevoza.


KRCANJE NA PALUBU - Klauzula kojom krcatelj pristaje da se

teret krca na palubu ima svojstvo prebacivanja dokaza od

brodara na primaoca o krivnji za štetu.

br.15, str.55-56, Apelacioni sud, Genova, 31.XII 1959.

Nepravilno slaganje automobila na palubi predstavlja nautičku

grešku.


Klauzula u teretnici kojom se odobrava krcanje na palubu nema

značaj veksatorne klauzule. Ta klauzula sama po sebi ne

oslobađa brodara zakonske odgovornosti za teret.

br.18, str.47-48, Apelacioni sud, Trst, 2.V 1960.

Ako je brodar ovlašten naknadno ukrcati drugi teret može ga

smjestiti na palubu i bez pristanka glavnog naručitelja.

Kamioni se mogu krcati na palubu za vrijeme zimske sezone za

putovanje preko Atlantika. Brodar ne odgovara za štetu koju

višom silom prouzroči teret smješten na palubu.


Klauzulu, kojom brodar za teret složen na palubi ugovara blaže

uvjete odgovornosti, mora krcatelj posebno pismeno

prihvatiti. Taj prihvat mora biti potpisan na

zapovjednikovom primjerku teretnice.


NESTANAK - U nemogućnosti dokaza da je teret nestao prije

ukrcaja brodar odgovara za nastalu štetu, pa makar se u

ugovoru i ogradio za nestanak tereta na obali.


OŠTEĆENJE - Ako je šteta na teretu nastala djelomično slabim

slaganjem a djelomično slabom ambalažom štetu prema omjeru

krivnje snose brodar i korisnik prijevoza.

br.15, str.51, Apelacioni sud, Aix, 11.X 1960.

Pretpostavlja se da je šteta nastala prirodnim svojstvom robe,

ako tužitelj ne može dokazati krivnju brodara, ili njegovih

ljudi u manipuliranju s teretom.

br.16, str.53-54, Apelacioni sud, Rouen, 28.X 1961.

Kad se lako lomljivi teret koji se prevozi u rasutom stanju

iskrcava na sidrištu predpostavlja se da je šteta nastala

zbog prirodnog svojstva robe.

381


Brodar odgovara za oštećenje tereta od stranog mirisa ako je u

isto skladište smjestio teret koji takav miris širi, i ne

može se osloboditi odgovornosti dokazom o urednoj ambalaži i

činjenicom da je šteta nastala zbog nevremena.

br.17, str.59-60, Međ. arbitražni sud, Gdinja.

Činjenično stanje koje utvrdi sanitarna inspekcija po

službenoj dužnosti mjerodavno je i za ugovorne stranke, iako

tom utvrđenju nisu prisustvovale niti bile pozvane da

prisustvuju.


NEVRIJEME - Iz dokazane činjenice da je brod prošao kroz oluju

i prirodnog svojstva tereta može se zaključiti da je šteta

posljedica nevremena i zato je primalac dužan dokazati

brodaru krivnju za nastalu štetu.

br.16, str.15-17, Viši privredni sud NRH, 30.IV 1962.

UKRCAJ - Brodar je odgovoran za štetu prouzrokovanu kišom za

vrijeme ukrcaja ako nije imao na raspolaganju dovoljan broj

zaštitnih tendi.

br.24, str. 23-24, Apelacioni sud, Rouen, 5.VI 1964.

OŠTEĆENJEM SKLADIŠNOM VLAGOM - Brodar ako mu se ne dokaže

krivnja ne odgovara za štetu na teretu prouzrokovanu

skladišnom vagom ukoliko se radi o higroskopnoj robi.

br.16, str.49-50, Trgovački sud L’Havre, 20.VI 1961.

PREDAJA - Ako je u teretnici navedena klauzula “predati u

jednako dobrom stanju i uvjetima u luci odredišta po nalogu

primaoca”, brodarova obveza ne prestaje iskrcajem tereta

ispod čekrka, već njegovom predajom primaocu.


PREDAJA SKLADIŠTU - Ako je brodar predao teret na

uskladištenje zato što se primalac nije na vrijeme prijavio,

radi se o ugovoru o depozitu u korist treće osobe,


PRIMANJE TEKUĆEG TERETA - Primalac mora postaviti takove

cijevi koje mogu normalno propuštati teret. Savjet

brodarevog službenika u vezi s konstruiranjem cijevi ne

obavezuje brodara.


SLAGANJE - Brodar uvijek odgovara za pogrešno slaganje tereta,

bez obzira na čiji je trošak slaganje izvršeno i tko ga je

stvarno izvršio. Kod ugovora o prijevozu na putovanje

zapovjednik radi u ime brodara a ne u ime naručitelja pa je

382

prema tome za štetu uslijed pogrešno složenog tereta

odgovoran brodar. Ako je šteta nastala dijelom slabim

slaganjem a dijelom višom silom brodar snosi štetu razmjerno

svojoj krivnji.

br.14, str.37, Apelacioni sud, Paris, 10.XI 1961.

Budući da šteta nastala slaganjem tereta spada među tzv.

izuzetne slučajeve, vozar ima pravo dokazati da je slaganje

izvršio krcatelj, te u koliko u tom dokazu uspije, ne

odgovara za štetu nastalu lošim slaganjem. Da bi brodar bio

odgovoran za nastalu štetu, primalac mora dokazati da je

brodar kriv.

br.14, str.41-43, Apelacioni sud, Genova, 28.VI 1960.

Ako brodar dokaže da je slaganje vršio krcatelj ne odgovara za

štetu koja je nastala slabim slaganjem tereta.


Dužnost brodara da uredno složi teret nameće mu obvezu da u

tom pogledu poduzme samo one mjere koje traži pomorska

praksa. Brodar, ako nije drukčije ugovoreno, nije dužan

izvršiti specijalno slaganje koje zahtijeva priroda tereta,

pogotovo ako krcatelj nije dao posebna sredstva potrebna za

slaganje tereta.

br.14, str.44, Kasacioni sud Belgije, 11.XII 1959.

Slaganje tereta ulazi u okvir komercijalne djelatnosti

zapovjednika za koju brodar odgovara.


VIŠAK - Višak tereta iz ranijeg ugovora ne može se kombinirati

s manjkom koji je nastao na putovanju na temelju kasnijih

ugovora.

br.15, str.52-53, Trgovački sud, Havre, 7.XII 1961.

ZAPLJENA - Za zapljenu tereta prilikom ukrcaja a povodom

krivičnog postupka brodar ne odgovara.

br.23, str. 61-62, Okružni sud, Genova, 28.XII 1961.


Krcatelj je dužan bolje poznavati svojstva svoje robe koju

predaje na prijevoz nego brodar.


Propise o pakovanju robe koji vrijede u državi luke iskrcaja

mora poznavati naručitelj prijevoza odnosno krcatelj.


ADMINISTRATIVNI ISKRCAJ - Ako se u luci teret mora predati

samo određenom skladištaru, tada se, sa stajališta stranaka

383

iz ugovora o prijevozu, radi o administrativnom iskrcaju. U

slučaju administrativnog iskrcaja nastaje između brodara i

skladištara ugovor o depozitu u korist treće osobe. Odnos

između brodara i primaoca iz ugovora o prijevozu ostaje

netaknut.

br.33, str. 63-65, Apelacioni sud, Venecija, 27.IV 1966.

DOKAZ O KOLIČINI TERETA - Ako u roku koji je odredio sud jedna

stranka ne stavi prigovor na dokaz o vaganju tereta i

količini izvagane robe, smatra se da su navodi te stranke

tačni.


DOKAZ O ŠTETI - Zapisnik o šteti koji sastavi sam primalac

nije dovoljan dokaz da je brodar predao robu u oštećenom

stanju, ako ta okolnost nije izričito navedena u zapisniku.


Ako u teretnici nije opisano stanje robe primljene na prijevoz

teretnica ne može poslužiti ni kao (prima facie) dokaz o

stanju robe u času prijema na prijevoz.

br.41, str. 69-70, Okružni sud Kalifornije (SAD).

Da li je šteta prouzrokovana tokom prijevoza ili za vrijeme

iskrcaja ocjenjuje sud po svom slobodnom uvjerenju.


Iz okolnosti da je jedan teret koji je ukrcan u čitav brod

pokvaren samo u jednom skladištu, proizlazi da šteta nije

prouzrokovana prirodnim svojstvom te robe.


Brodar nije dokazao da teret nije primio miris naftalina od

drugog tereta koji je bio složen na brodu, ako utvrdi da

mirisom oštećeni teret nije bio u neposrednom dodiru s

teretom iz kojega je miris proizlazio.


Primalac nije dokazao da je šteta na teretu postojala u

vrijeme preuzimanja robe od brodara, premda je utvrđeno da

su druge partije iste robe bile oštećene jednakim mirisom,

ako ne dokaže da je njegova roba bila u neposrednom dodiru s

robom koja je izvor mirisa od kojega je njegova roba

oštećena.


Primalac nije dokazao da je teret poprimio miris druge robe

koja se prevozila zajedno s mirisom oštećenim teretom, ako

iz plana krcanja proizlazi da je oštećeni teret bio

uskladišten u drugom skladištu, a ne u onom u kojem je bila

384

smještena roba od koje je načelno mogao prijeći miris na

oštećeni teret.


Brojački listići s kojima se preuzima teret iz broda, a koji

ne sadrže opaske o oštećenju robe, stvaraju oborivu

pretpostavku da teret u času preuzimanja nije imao vidljivih

oštećenja.


Jednostrano utvrđenje stanja robe u skladištu od strane

organizacije koja vrši kontrolu robe nije samo po sebi

neupotrebljiv dokaz. Ako se ovaj dokaz ospori, sud mora

ispitati pod kojim uvjetima je uvjerenje izdano, i na

temelju toga po svom slobodnom uvjerenju ocijeniti da li je

roba oštećena u skladištu ili prije, odnosno nakon

uskladištenja.


Okolnost da brodar upakovanu robu ne mora pregledati, ne znači

da korisnik prijevoza ne može dokazati da je roba oštećena

tokom prijevoza.


Činjenica da je primalac odbio preuzimanje tereta stvara

pretpostavku da je šteta u času odbijanja postojala, ali ta

pretpostavka nije sama po sebi dovoljan dokaz da je roba

stvarno i bila oštećena.


Izvještaj vještaka o stanju robe na dan pregleda nije dovoljan

dokaz da je šteta postojala u času preuzimanja, ako vještaci

nisu dobili nalog da i ovu činjenicu utvrde.


Isprave o utvrđivanju stanja i količine tereta sastavljene

prilikom iskrcaja tereta iz broda ne moraju biti javne

isprave.


Za brodara nisu mjerodavni dokazi kojima se utvrđuje stanje i

količina tereta duže vremena iza iskrcaja tereta iz broda,

pa makar činjenično stanje utvrdili državni organi i njihove

isprave bile javne isprave.


JEDINICA TERETA - Prema belgijskom pravu jedinica tereta

smatra se jedan transformator.


1968.

385

U smislu Konvencije o teretnici 1924. kao komad ne

podrazumijeva se samo malo koleto već svaki

individualizirani komad koji se kao jedinstvena cjelina

predaje na prijevoz i s njime manipulira, bez obzira na

njegovu težinu i zapremninu.


Ako se radi o koletu jedinica tereta je koleto. Ako se ne radi

o koletu jedinica tereta je težina ili obujam prema tome

kako je ugovorena vozarina. Kontejner je koleto pa je prema

tome i jedinica tereta i u slučaju da je u njemu oštećeno

više komada robe.


Kao jedinica tereta za određivanje granice brodarove

odgovornosti smatraju se palete u kojima su smješteni

sanduci a ne svaki sanduk posebno.

br.35, str. 61-63, Apelacioni sud SAD (2. okrug), 19.IV 1967.

KOLETO - Smatra se kao koleto i bala u kojoj je sadržana

odjeća.


KRIVA NAZNAKA - Smatra se da je teret krivo naznačen ako ne

odgovara nazivima uobičajenim u trgovačkom prometu i u

brodarovim tarifama koje krcatelju moraju biti poznate.

Generično naznačavanje robe krivo je naznačavanje premda ono

obuhvaća vrstu ukrcanog tereta.

Teret je svjesno krivo naznačen ako je krcatelju na temelju

faktura moralo biti poznato o kojoj se robi radi.


ODGOVORNOST ZA ŠTETU - Primalac ima pravo tužiti i krcatelja,

kad je njegovom krivnjom došlo do oštećenja tereta.


Za štetu na robi prouzrokovanu slabim stanjem pasca kod

ukrcaja ili iskrcaja tereta odgovara brodar i slagač, ako je

šteta rezultat zajedničkog djelovanja brodara i slagača.


PREUZIMANJE - Ako je primalac potpisao bez opaske ispravu “bez

zapreke” prilikom preuzimanja tereta od brodara,

pretpostavlja se da je brodar predao onu količinu robe koja

je u toj ispravi navedena.

br.40, str. 50-51, Trgovački sud, Marseille, 17.I 1967.

Krcatelj nije dužan upozoriti primaoca da se lako pokvarljiva

roba mora preuzeti neposredno nakon iskrcaja.


386

PRIRODNO SVOJSTVO - Pod uvjetom da je roba pravilno složena,

treba pretpostavljati da je lom nastao prirodnim svojstvom

tereta, ako se radi o velikom postotku oštećenja.


SKRIVENA MANA - O skrivenoj mani tereta radi se kad je teret

smješten u sanduk, pa se roba može pregledati tek nakon što

se sanduk otvori.


O nevidljivoj mani se radi kad se mana prilikom preuzimanja

nije mogla ustanoviti uobičajenim ispitivanjem. Uobičajeno

ispitivanje ne obuhvaća pregled pomoću vještaka.

br.28, str. 67-68, Hanzeatski apelacioni sud, Hamburg, 25.II

1965.

SLAGANJE - Kod slaganja tereta treba voditi računa i o

veličini broda s obzirom na njegovu mogućnost valjanja i

posrtanja.


Slaganje tereta na palubu mora biti izvršeno u skladu s

uobičajenom praksom koju nalaže prosječna razboritost uzevši

u obzir rizike, kojima će brod na putovanju biti podvrgnut.

br.28, str. 70-72, Prvostepeni pomorski sud Kanade, Quebec,

8.II 1965.

O nepravilnom slaganju radi se kad su dva tereta, koji mogu

šteti jedan drugome, smještena u istom skladištu, a nisu

dovoljno odvojena tako da se prilikom iskrcavanja potpuno

onemogući njihovo miješanje. Ovakva separacija je potrebna i

pod pretpostavkom da je ambalaža jednog i drugog tereta bila

u ispravnom stanju prilikom preuzimanja na prijevoz.


SNAŠANJE RIZIKA ŠTETE - Krcatelj je izložen riziku za štete na

robi kojima je roba bila izložena za vrijeme dok se nalazila

u obalnim skladištima luke krcanja, a zatim u brodskom

skladišnom prostoru tokom putovanja, ako nije ugovorio

rashlađivanje skladišnih prostora, iako je to mogao.


York, 23.I 1964.

TERET DOKAZA O ŠTETI - Primalac mora dokazati da je šteta na

teretu nastala tokom prijevoza. Brodar je dužan dokazati

uzrok štete koju upotrebom dužne pažnje nije mogao

otkloniti.

br.28, str. 67-68, Hanzeatski apelacioni sud, Hamburg, 25.II

1965.

387

Ovlaštenik tereta mora prima facie dokazati da je do štete

došlo za vrijeme prijevoza. Vozar mora protudokazati da je

šteta nastala od prirode tereta ili zbog izuzetnih razloga.

Visinu štete mora dokazati ovlaštenik tereta. Kad ne dokaže

visinu štete, dopituje mu se samo opća šteta.

br.39, str. 74-75, Prvostepeni pomorski sud, Quebec-Kanada,

11.V 1965.

Primalac mora dokazati stanje tereta kod ukrcaja i iskrcaja.


Primalac mora dokazati da brodsko skladište u kojemu se

nalazila oštećena roba nije bilo u stanju sposobnom da očuva

robu od kvara.


VIDLJIVA MANA - Miris naftalina na teretu nije vidljiva mana,

pa i kad je taj miris veoma jakog intenziteta.


VIDLJIVA ŠTETA - Radi se o vidljivoj šteti kad se ona može

ustanoviti prostim pregledom bez demontiranja stvari i

njenog specijalnog ispitivanja.


Manjak od 53.50 hektolitara vina od ukupne količine od 1.800

hektolitara predstavlja vidljivu štetu.


VLASTITA MANA - Šteta nastala vlastitom manom robe je samo ona

koja je posljedica unutarnje greške normalnih svojstava

robe, ili je nastala promjenom prirodnih svojstava robe pod

uvjetom da šteta nije nastala u cijelosti ili djelomično

brodarovom krivnjom.


Radi se o vlastitoj mani robe kad ona ne može izdržati teškoće

i rizike putovanja vodeći računa o atmosferskim prilikama, a

posebno o jakoj vrućini kojoj je roba izložena tokom

putovanja.


Vlastita mana robe predstavlja patološke uvjete koji proizlaze

iz same prirode robe ili izmjenom njenih prirodnih

svojstava.


VLASTITO SVOJSTVO - O vlastitom svojstvu robe radi se svaki

put kad šteta bude prouzrokovana prirodom i stanjem tereta

što ga čini nesposobnim da izdrži nepogode i rizike kojima

je podvrgnut tokom putovanja.

388


UKRCAJ - Stranke mogu ugovorom odrediti tko će snositi rizik

nemogućnosti ukrcaja i iz kojih razloga.


Krcatelj koji radi nespremnosti broda za ukrcaj stoke nije

mogao pravovremeno ukrcati teret, ima pravo na naknadu štete

za produženo uskladištenje tereta u lučkom skladištu i pravo

na naknadu troškova prouzrokovanih pregledom broda, ako se

utvrdi da brod u vrijeme predaje pisma spremnosti nije bio

spreman za ukrcaj.



Izraz “ukrcaj tereta” ne odnosi se samo na period nakon

prelaska tereta preko brodske ograde, nego obuhvaća čitavu

pomorsku operaciju ukrcaja.


UKRCAJ I ISKRCAJ - Ugovor o ukrcaju i iskrcaju tereta što ga

sklopi korisnik prijevoza s lučkim slagačem mora se izvršiti

prema odredbama ugovora o prijevozu temeljem kojega treba

izvršiti ukrcaj odnosno iskrcaj, osim ako je ugovor o

prijevozu izričitom odredbom isključen od primjene.


Ako nije drukčije ugovoreno ili mjesnim običajem predviđeno

teret se prima i predaje pod čekrkom. Pod ovim uvjetima

troškovi ukrcaja i iskrcaja padaju na brodara pa i kad je

upotrijebljena kopnena dizalica.


Povećane troškove prouzrokovane nedostatkom pakovanja snosi

brodar, ako on inače snosi troškove ukrcaja i iskrcaja.


UKRCAJ I ISKRCAJ - IZMJENA TARIFE - Cirkularni dopis slagača

poslan sukontrahentu, kojim ga obavješćuje da se povećanje

tarifa odnosi i na međusobne ugovore koji su sklopljeni na

bazi forfaitnih stavova ne mijenja ugovorene forfaitne

stavove.

br.30, str. 22-23, Vrhovni privredni sud, 9.III 1966.

UKRCAJ, ISKRCAJ, SLAGANJE - Nepravilne manipulacije ukrcaja,

slaganja i iskrcaja, ne mogu se kvalificirati kao zla

namjera ili gruba nepažnja.


389


- Da li je roba teret u smislu pomorskog prijevoza, ovisno je

o tome što je s robom učinjeno do trenutka o kojem se

pitanje postavlja.

br.59,str. 61-65, Engleski prvostepeni sud, 7.XII 1972.

- PRONALAZAK TERETA NAKON DUŽEG VREMENA - Imalac prava ne mora

preuzeti teret koji je bio izgubljen i poslije je nakog

dužeg vremena pronadjen.

br.58,str. 66-68, Trgovački sud , Marseille , 4.II 1972 .


UKRCAJ TERETA - PLAĆANJE TROŠKOVA UKRCAJA - Brodar koji prema

ugovoru ima pravo na naknadu troškova ukrcaja, to svoje

pravo ne gubi i kad u obračunu troškova, koji je podnio

naručitelju, te troškove nije naveo. Može ih zatražiti i

naknadno sve do isteka zastarnog roka.


1975.

UKRCAJ TERETA - ZNAČENJE RIJEČI “OTPRILIKE” (“ABOUT”) U

POGLEDU DATUMA DOLASKA BRODA U LUKU - Ako stranke ugovore da

će brod biti stavljen otprilike oko određenog datuma mora

biti stavljen na raspolaganje najranije pet dana prije i

najkasnije pet dana poslije navedenog datuma.


UKRCAJ TERETA - NAKNADA ŠTETE ZA ZAKAŠNJELO STAVLJANJE BRODA

NA RASPOLAGANJE - Brodar je dužan nadoknaditi štetu za

zakašnjelo stavljanje broda na raspolaganje za ukrcaj tereta

ako je za zakašnjenje kriv. Krivnja se prosuđuje i za

zakašnjeli iskrcaj ranije ukrcanog tereta.


UKRCAJ OPASNOG TERETA - ODGOVORNOST ZA ŠTETU - Za štetu koju

opasna roba prouzročuje brodu prilikom njenog ukrcaja u

brod, a na njenoj ambalaži nisu bile postavljene propisane

naljepnice, odgovara krcatelj i stivador koji je znao da se

radi o opasnoj robi i koji o tome nije obavijestio svoje

radnike koji su ukrcavali robu.

br.67, str. 67-68, Apelacioni sud, Aix, 30.X 1972.

UKRCAJ - ZNAČENJE IZRAZA “POD ČEKRK” - Teret se nalazi “pod

čekrkom” ako je smješten 30 metara daleko od boka broda u

lučkom skladištu.


390

UKRCAJ - UKRCAJ TERETA “PO LINIJSKIM UVJETIMA” - Kad se ukrcaj

vrši po linijskim uvjetima, brodar određuje redoslijed

krcanja u brod.


UKRCAJ - LUČKI SLAGAČ - ODGOVORNOST ZA NEUKRCAVANJE TERETA -

Ukoliko iz ugovora između brodara i slagača ne proizlazi da

slagač u ime brodara prima teret od krcatelja u svom

skladištu, slagač od skladišta do čekrka radi u ime

krcatelja, a od čekrka dalje u ime brodara. Za neukrcavanje

tereta slagačevom krivnjom brodar odgovara ako je slagač

radio u njegov ime.


SLAGANJE - Kad zapovjednik broda krcateljima preda plan

slaganja tereta s redoslijedom ukrcaja, svi su se krcatelji

dužni pridržavati tog redoslijeda.


ISKRCAJ - POVEĆANI TROŠKOVI ZBOG NEMOGUĆNOSTI STIVADORA DA

STAVI NA RASPOLAGANJE POTREBNA SREDSTVA - Brodar koji od

naručitelja traži naknadu ovih troškova iskrcaja mora

dokazati da je odbijanje stivadora imalo karakter više sile,

tj. da je bilo potpuno nepredvidivo.

br.65, str. 52-53, Francuski Kasacioni sud, 15.X 1974.

ISKRCAJ TERETA POD UVJETIMA KLAUZULE “FIO” - Klauzula FIO se

odnosi samo na troškove iskrcaja, a ne i na snašanje rizika.

Prema tome, i kada se teret iskrcava pod uvjetima ove

klauzule protest brodaru se može uložiti i kada se teret

primi ispod čekrka.


ISKRCAJ TERETA - UTVRĐIVANJE KOLIČINE ISKRCANOG TERETA -

Brodar čiji je zapovjednik odbio poziv da prisustvuje

utvrđivanju količine iskrcanog tereta, ne može pobijati

količinu koja je utvrđena sa strane vještaka.


ISKRCAJ TERETA - MANJAK TERETA - UTVRĐIVANJE ČINJENICE -

Smatra se da je manjak tereta dokazan ako je utvrđen

kontradiktorno između primaoca i brodarovog agenta.


GUBITAK TERETA - AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA NAKNADU STVARNE ŠTETE

OD BRODARA - IZDAVANJE TERETNICE - Kad je za prijevoz robe

izdana teretnica, a prijenosom nje vlasništvo prešlo na

primatelja, legitimacija za naknadu stvarne štete zbog

gubitka tereta pripada zakonitom posjedniku teretnice, a ne

naručitelju prijevoza. Vlasništvo prelazi na primatelja

391

danom kada mu je (na njega) indosirana teretnica upućena

poštom.

br.73, str. 60-67, Kuća Lordova, 15-24.VI 1976.

PREDAJA TERETA NEOVLAŠTENOJ OSOBI - Predaja tereta

neovlaštenoj osobi smatra se gubitkom tereta.



100

-PRIVREMENA NAREDBA U POGLEDU TERETA NA BRODU (Marewa

injunction) -Teret trećih osoba na brodu ne može se

zaustaviti, ali bi se mogao zaustaviti u skladištu. Načelo

vrijedi za teret na brodu ugovorenome na putovanje. Ostaje

neodlučno da li se to odnosi i na brod ugovoren na vrijeme,

br.96, str.64-65, Engleski Apelacioni sud, 18. XII 1981.

TERETNICA


CHARTER-PARTIJA I TERETNICA

-Njihov medjusobni odnos. Kad krcatelj primi teretnicu bez

prigovora, pristaje na njene uvjete, pa kad oni i nisu u

skladu s charter-partijom. Trećega na koji se teretnica ne

poziva, ne obavezuju uvjeti ugovora.

br.6,str. 61-62, Apelacioni sud, Rim, 7.X 1958.

PREDAJA TERETA BEZ TERETNICE

-Brodar, koji je predao teret, a nije predao teretnicu,

odnosno ispravu "bez zapreke", dužan je da na apsolutno

pouzdani način dokaže, da je unatoč tome smio predati teret

onako kako ga je predao. U ocjeni takvog brodareva postupka

potrebno je primijeniti maksimalnu stručnost.

-br.6,str. 41-42, Viši privredni sud NRH, 18.II 1960.

TERETNICA

-Njezin odnos s ispravom "bez zapreke". Kad se teret izdaje na

temelju isprave "bez zapreke", odnosi koji proizlaze iz

teretnice ostaju i dalje na snazi sve dok brodar ne preda

teret.

br.7,str. 54-561 Viši privredni sud NRH, 22. IV 1960 .

DOKAZNA SNAGA I DATUM UKRCAJA -KUPOPRODAJA CIF

392

-U odnosu kupca i prodavnoca kod kupoprodaje CIF, navodi u

teretnici u pogledu datuma ukrcaja tereta vrijede jedino do

dokaza o protivnom.

br.9,str. 65, Viši sud Kalifornije, 1938.

KLAUZULE O MANAMA TERETA

-Brodar koji u teretnicu ne stavi opasku o vidljivim manama

tereta, ne može, prema trećem imaocu teretnice, dokazivati

da je roba prilikom ukrcaja imala vidljive mane.

br.12,str. 63, Trgovački sud, Dunkerque, 23.1 1961.

MANJAK TERETA

-Kad brodar izda krcatelju više teretnica, primaoci primaju

čitavu količinu tereta kao jednu cjelinu i svi zajedno

moraju dokazati koliko su ukupno tereta primili.

br.7,str. 42-44, Apelacioni sud, Genova, 6,IV 1959.

ODNOS TERETNICE PREMA POSEBNlM OBVEZAMA BRODARA

-Kad brodar posebno jamči za rok prijevoza, pa nakon toga izda

teretnicu koja tu obvezu ne sadrži, ne znači da se

naručitelj, primanjem teretnice bez prigovora, odrekao te

garancije.


“PER INCASSO"

-Krcatelj indosiranjem teretnice "per incasso” nije na

indosatora prenio samostalno pravo iz teretnice, te

primalac nastupa kao zastupnik indosatora.

br.7,str. 44-45, Okružni sud, Genova, l0.XI 1957.

PISANE I ŠTAMPANE KLAUZULE

-Primalac se ne može pozivati na klauzulu koja je bila

štampana na formularu teretnice, a iz koje proizlazi da je

teret primljen u prividno dobrom stanju, ako teretnica

sadrži pisanu klauzulu koja upućuje na mogućnost da se roba

može oštetiti,

br.8,str. 46-47, Okružni sud, Genova, 9.VIII 1958.

“PRIMLJENO ZA UKRCAJ”

-Brodar je odgovoran ako je njegov agent dao krcatelju

obećanje da će se krcanje izvršiti u određenom roku, ako se

krcanje u tom roku ne izvrši.

br.4,str. 20-23, Trgovački sud, Marseille, l0.VII 1953.


ARBITRAŽNA KLAUZULA - Krcatelj nije obvezan arbitražnom

klauzulom u teretnici ako se na njoj nalazi samo jedan

njegov potpis.

br.23, str. 57-58, Kasacioni sud Italije, 7.VIII 1962.

393

BITNI ELEMENTI - Bitni elementi teretnice, kao kreditnog

dokumenta jesu: datum izdanja, vrst, kvalitet i kvantitet

tereta, te potpis zapovjednika ili vozara. Pomanjkanje

ostalih podataka, koji se u zakonu spominju, ne čini

teretnicu ništavnom.


FORMULAR - Upotreba određenog formulara/teretnice ne obvezuje

sama po sebi osobu o čijem se formularu radi.


INDOSAMENT - I ako teretnica nije prenesena indosamentom per

inkasso ili sličnom klauzulom dopušten je dokaz da naleđem

nije preneseno pravo raspolaganja teretom i da je indosatar

aktivno legitimiran prema brodaru.

br.23, str. 57-58, Kasacioni sud Italije, 7.VIII 1962.

KLAUZULA BEZ ODGOVORNOSTI ZA SADRŽAJ - Klauzula “bez

odgovornosti za sadržaj i težinu vreće, nemoguće provjeriti”

ima isti značaj kao i klauzula “said to weight”, što znači

da se ne može prebaciti teret dokaza od brodara na primaoca,

jer se ne smatra obrazloženim.

br.22, str. 39-40, Kasacioni sud Francuske, 2.XII 1963.

KLAUZULA FIO - Klauzula FIO obuhvaća osim oslobođenja od

snašanja troškova od strane brodara i njegovo oslobođenje od

rizika za operacije koje se izvrše na račun krcatelja

odnosno primaoca i dosljedno tome i neodgovornost

zapovjednika i brodara za operacije koje prethode

postavljanju tereta u skladište broda i koje slijede nakon

njegovog opasivanja za iskrcaj.

br.23, str. 60-61, Apelacioni sud, Trst, 13.IX 1963.

KLAUZULA KVALITET I TEŽINA NEPOZNATI - Unaprijed odštampana

klauzula, kojom se brodar ograđuje u pogledu stanja,

količine i kvaliteta tereta, nema pravnog učinka.

br.15, str.52-53, Trgovački sud, Havre, 7.XII 1961.

Ova klauzula nema nikakvog pravnog značenja. Međutim se

naručitelj za plaćanje vozarine ne može u svoju korist

pozivati na ovu klauzulu.


KLAUZULA O ISKLJUČENJU ODGOVORNOSTI - Klauzula kojom se brodar

oslobađa odgovornosti za zakašnjenje je veksatorna i zato

mora biti posebno pismeno prihvaćena, pa i u slučaju kada se

ugovor o prijevozu regulira prema stranom pravu.

br.19, str. 37-38, Kasacioni sud Italije, 24.II 1962.

394

Klauzula u teretnici s kojom brodar isključuje svoju

odgovornost i u slučaju dolusa i grube nepažnje, protivna je

ne samo talijanskom nego i međunarodnom pravu uopće.

br.24, str. 28-30, Kasacioni sud Italije, 24.IV 1962.

KLAUZULA O NADLEŽNOSTI - Pravovaljana klauzula teretnice o

nadležnosti suda mora sadržavati tačnu naznaku suda kojemu

se stranke moraju obratiti. Nije dovoljno navesti samo

državu u kojoj će se spor raspraviti.

br.16, str.40-41, Apelacioni sud, Rouen, 30.IX 1961.

Klauzula o nadležnosti da bi bila pravomoćna mora sadržavati

tačno određenu odredbu o izabranom sudu.


Klauzula u teretnici o nadležnosti suda obvezuje i trećeg

imaoca teretnice. Za valjanost forme ove klauzule vrijede

propisi mjesta gdje je teretnica izdana.


KLAUZULA O PRIMJENI PRAVA - Stranke mogu klauzulama u

teretnici ugovarati primjenu Konvencije o teretnici u obliku

u kakvom je inkorporirana u nekom internom pravu.

br.22, str. 54, Okružni sud, Livorno, 3.I 1963.

KLAUZULA O STANJU TERETA - Klauzula u teretnici koja se odnosi

na prirodu a ne na stanje tereta ne oslobađa brodara

odgovornosti.

br.24, str. 23-24, Apelacioni sud, Rouen, 5.VI 1964.

KLAUZULA “UPOTREBLJENA BURAD itd.” - Klauzula u teretnici, da

je teret smješten u upotrebljenim bačvama koje se nalaze u

stanju da postoji mogućnost gubitka i razbijanja, stvara

pretpostavku da je do štete na teretu došlo uslijed stanja

ambalaže.

br.15, str.55-56, Apelacioni sud, Genova, 31.XII 1959.

KLAUZULA “UPOTREBLJENE VREĆE” - Ova klauzula ne znači da su

vreće prilikom ukrcaja bile poderane.


KLAUZULE - Ograde u teretnici odnose se samo na podatke koje

teretnica izričito sadrži. Ograda brodareva u pogledu broja

i količine tereta ne odnosi se i na njegovo stanje.


KLAUZULE NEJASNE - Nejasne klauzule u teretnici treba tumačiti

na račun brodara.


395

KLAUZULE PISANE RUKOM - Klauzula “količina i kakvoća

nepoznate, nemoguće provjeriti” je bez učinka i kad je u

teretnicu unesena rukom.


ODNOS PREMA CHARTER PARTIJI - Teretnica je kauzalni a ne

apstraktni vrijednosni papir i kao takav vezan je s

odredbama ugovora o prijevozu. Teretnica može sadržavati i

uvjete ugovora o prijevozu koje obvezuje brodara prema

krcatelju.


Ako se teretnica poziva na klauzule Charter partije

primjenjuju se i klauzule adenduma Charter partije koji je

sastavljen prije izdavanja teretnice.

br.20, str. 40-43, Apelacioni sud Engleske, 29.VII 1963.

Klauzule u teretnici na koje se ugovor poziva dolaze, u odnosu

između brodara i krcatelja, do primjene samo ako nisu u

suprotnosti s odredbama ugovora o prijevozu.


POTPIS ZAPOVJEDNIKA - Potpis zapovjednika obvezuje brodara ako

izričito ne navede da je potpisao teretnicu u ime čarterera.


PRIJEPIS - Za reguliranje odnosa među parničnim strankama može

služiti i prijepis teretnice, ako su stranke suglasne da

prijepis u svemu odgovara originalu.


ROK TRAJANJA - Teretnica zadržava pravnu snagu sve dok brodar

ne preda teret primaocu.

br.18, str.32-34, Prvostepeni sud Engleske, 14.I 1963.

VEKSATORNE KLAUZULE - Kod otegotnih /veksatornih/ klauzula

zahtijeva se da stranka, protiv koje takva klauzula po svom

sadržaju govori, mora na nju pristati na poseban pismeni

način, da bi se otklonila svaka sumnja, da za nju nije znala

ili na nju pristala. Običan potpis teretnice, u kojoj je

takva klauzula navedena ne smatra se dovoljnim.


Klauzula s kojom jedna od stranaka preuzima na sebe naročito

otegotne uvjete, mora biti u teretnici na poseban način

prihvaćena, pa i onda kada se na ugovor ne primjenjuje

talijansko pravo.



396

Ukoliko zapovjednik broda ne navede da je teretnicu potpisao u

ime određene osobe različite od brodara treba smatrati da ju

je potpisao u ime brodara.


Uvjeti teretnice dolaze do primjene i na odnose koji su

nastali prije njenog izdavanja, ako se može utvrditi na koji

su formular stranke mislile prilikom ugovaranja.


Ako su stranke prilikom sklapanja ugovora imale u vidu

izdavanje jedne određene teretnice, klauzule te teretnice

primjenjuju se među strankama i ako teretnica nije izdana.

br.35, str. 69-71, Prvostepeni sud Zapadne Australije, 4.III

1966.

“ADRESA ZA OBAVIJEST” - Činjenica da je neka osoba u teretnici

navedena kao “adresa za obavijest” ne čini je legitimiranim

primaocem na osnovi te teretnice.


IZDAVANJE - Brodski agent je ovlašćen na izdavanje teretnice.


Za izdavanje teretnice brodar nije ovlašćen od krcatelja

tražiti bilo kakvu naknadu. Brodar nema prava na troškove

izdavanja teretnice iako je prethodno bila izdana neuredna

potvrda o ukrcaju, zbog čega je agent brodara tražio da mu

zapovjednik potvrdi u kakvom stanju je teret primio na brod,

jer brodarova dužnost da izda krcatelju teretnicu ne zavisi

o tome da li je bila izdana posebna potvrda o ukrcaju. Stoga

i okolnost da je bila izdana neuredna potvrda o ukrcaju ne

utječe na brodarovu dužnost izdavanja teretnice i pravo na

naknadu troškova koji su u vezi s izdavanjem nastali za

brodara.


Ako je agent koji izdaje teretnicu prekoračio punomoć, to

prekoračenje ne čini teretnicu falsifikatom i ona je

mjerodavna za trećeg poštenog zakonitog imaoca teretnice.


Ako je teretnicu izdao agent u ime zapovjednika, treba

smatrati da ju je izdao za brodara, a brodar je obvezan

direktno zakonitom imaocu teretnice.

br.32, str. 67-68, Okružni sud, Venecija, 5.VIII 1965.

IZDATNIK - Činjenica da je na formularu teretnice unaprijed

odštampan naslov poduzeća određene osobe kao izdatnika

formulara, ne znači samo po sebi da je ta osoba i izdatnik

397

teretnice. Pitanje izdatnika teretnice treba riješiti prema

drugim relevantnim okolnostima.


IZVADAK TERETNICE (SHORT FORM) I POTPUNA TERETNICA (LONG FORM)

- Ako se izvadak teretnice poziva na brodarovu potpunu

teretnicu, klauzule potpune teretnice obvezuju korisnika

prijevoza samo ako su te klauzule bile, odnosno morale biti

poznate korisniku. Da li su klauzule morale biti poznate

prosuđuje se prema stručnosti stranke na koju se klauzula

odnosi, uobičajene odnose između stranaka, kao i prema

okolnostima da li su stranke protiv kojih se klauzule iznose

te klauzule mogle proučiti prije zaključenja ugovora.


“CONSTRUCTION CLAUSE” - Naslov klauzule “Construction clause”

ima se razumjeti kao klauzula o primjenjivom pravu.


“IDENTITY OF CARRIER CLAUSE” - Ako je u teretnicu unesena

“identity of carrier clause” prema kojoj se zakonitom imaocu

teretnice priznaje direktan odnos prema brodovlasniku,

zakoniti imalac teretnice može naknadu štete zahtijevati i

od brodovlasnika.


KLAUZULA O NADLEŽNOSTI SUDA - Važnost klauzule o nadležnosti

suda treba prosuđivati prema zakonu mjesta u kojem je

teretnica izdana. Ova klauzula obvezuje primaoca iako

teretnicu nije potpisao krcatelj, ako se njegov potpis ne

traži prema zakonu mjesta u kojem je teretnica izdana.

Klauzula o nadležnosti suda vrijedi i kada ima više

tuženika.

br.34, str. 72-74, Trgovački sud, Rouen, 27.V 1966.

Ako teretnica koju su potpisali brodar, krcatelj i primalac

sadrži klauzulu o nadležnosti suda, ta klauzula obvezuje

brodara i primaoca, a krcatelja koji je ujedno i prodavalac,

ako je tužen u svojstvu krcatelja.


Klauzula teretnice o nadležnosti suda obvezuje i primaoca i

osiguratelja tereta.


Klauzula u teretnici o nadležnosti suda obvezuje i primaoca.


Klauzula teretnice o nadležnosti suda valjana je i u odnosu na

primaoca.


398

Klauzula teretnice o nadležnosti suda prema mjestu brodarovog

poslovnog nastana je valjana ako iz teretnice proizlazi tko

je brodar. Ova klauzula odnosi se i na primaoca.


Klauzula u teretnici o nadležnosti inozemnog suda je

pravovaljana.


Klauzula u teretnici o nadležnosti stranog suda nije dopuštena

na temelju COGSA, 1936.

br.35, str. 63-66, Apelacioni sud SAD (2. okrug), 25.IV 1967.

Klauzula u teretnici koja daje vozaru pravo izbora suda u

slučaju spora isključuje opću nadležnost suda. Vozar na

temelju ove klauzule ima pravo izabrati sud i kada je on

tužena stranka. Izbor suda može izvršiti i nakon podizanja

tužbe.

br.38, str. 67-68, Hanzeatski viši zemaljski sud, Bremen,

16.XI 1967.

Klauzula teretnice koja predviđa nadležnost stranog suda

obvezuje primaoca tereta - indosatara teretnice kada je

teretnicu supotpisao krcatelj.

br.44, str. 32-33, Višje gospodarsko sodišče, Ljubljana, 4.VI

1969.

Klauzula teretnice o nadležnosti suda koja predviđa nadležnost

stranog suda ne obvezuje primaoca tereta - indosatara

teretnice pa i kada je teretnicu supotpisao krcatelj.

br.44, str. 33-39, Vrhovni privredni sud, Beograd, 6.XII 1969.

KLAUZULE O ODGOVORNOSTI BRODARA - Valjana je klauzula kojom se

brodar oslobađa odgovornosti za štetu na teretu nastalu

prije ukrcaja i poslije iskrcaja.


Valjana je klauzula teretnice kojom brodar otklanja svoju

odgovornost od časa predaje robe lučkom skladištaru.

br.31, str. 69-70, Trgovački sud, Havre, 20.VIII 1965.

Klauzula u teretnici kojom brodar otklanja svoju odgovornost

za štetu na lako lomljivoj robi, koja je predana bez

ambalaže, ima potpuni pravni učinak.


KLAUZULA O PRAVU BRODARA DA SLOŽI TERET NA PALUBU - Klauzula

redovitog formulara teretnice o pravu brodara da složi teret

na palubu obavezuje i imaoca skraćenog formulara teretnice

399

ako je ukrcaj izvršio krcateljev agent, ukoliko mu moraju

biti poznate klauzule redovitog formulara.

br.43, str. 70-72, Okružni sud, Južnog okružja New Yorka,

21.III 1969.

KLAUZULA O PREDAJI TERETA - Kada je u teretnici uvedena

klauzula koja brodaru daje pravo da, po svom izboru, preda

robu ispod čekrka ili na kojem drugom mjestu, brodar je

ovlašten predati teret lučkom skladištaru i od toga časa

rizik za robu prelazi na primaoca, a skladištar radi u

njegovo ime i na njegov rizik.


KLAUZULA O TERETU - Klauzula teretnice “bez odgovornosti za

broj, težinu i stanje koleta” nema pravni značaj jer je

općenita i neobrazložena.


KLAUZULA “teret nezaštićen” znači da teret nije zaštićen na

uobičajeni način.


KLAUZULA O VIDLJIVIM MANAMA - Primjenjiva je unaprijed

odštampana klauzula u teretnici u kojoj brodar zadržava sebi

pravo da, i bez posebne opaske, dokaže da je teret prilikom

preuzimanja na prijevoz imao vidljivih mana. Ovo radi toga

jer brodar ne može sebe, preko zakonskih propisa, osloboditi

odgovornosti za štetu nastalu za vrijeme prijevoza.

br.41, str. 69-70, Okružni sud Kalifornija, SAD.

KLAUZULA O ZASTARI - Valjana je klauzula u teretnici na osnovi

koje se zastara prekida samo podnošenjem tužbe nakon dolaska

broda u luku u koju je roba iskrcana ili je morala biti

iskrcana.


KLAUZULA “UGOVOR ISPUNJEN” - Ako je primalac prilikom

preuzimanja tereta unio u teretnicu klauzulu da je ugovor

ispunjen, pretpostavlja se da se prije toga uvjerio da je

roba iskrcana iz broda i da se nalazi u dobrom stanju.


KLAUZULA “UPOTRIJEBLJENE VREĆE” - Klauzula u teretnici

“upotrijebljene vreće” ne znači da vreće nisu bile u dobrom

stanju.


NAPOMENA “U PRIVIDNO ISPRAVNOM STANJU” - U teretnici sadržana

napomena “u prividno ispravnom stanju” odnosi se isključivo

na vanjski izgled tereta odnosno njegovog omota, a ne na

njegovo unutarnje stanje.

400


York, 23.I 1964.

ODNOS PREMA ČARTER-PARTIJI - Klauzula teretnice koja se

općenito poziva na klauzule čarter-partije obuhvaća sve

klauzule unesene u čarter-partiju uključivši i one o

stojnicama i prekostojnicama. Ova klauzula teretnice se ne

odnosi na klauzulu o nadležnosti suda.


Ako je na temelju jednog ugovora o prijevozu izdano više

teretnica koje se općenito pozivaju na ugovor, svaki imalac

teretnice odgovoran je brodaru za čitavu vozarinu i naknadu

za prekostojnice.


Općenito pozivanje teretnice na ugovor obuhvaća samo one

klauzule ugovora koje su u neposrednoj vezi s izvršavanjem

ugovora.


Ako se teretnica općenito poziva na odredbe ugovora o

prijevozu, trećeg imaoca teretnice ne obvezuje klauzula FIOS

koja je teža od uobičajenih uvjeta.


Ako se teretnica pa ma i općenito poziva na klauzule čarter-

partije, mjerodavna je za stranke iz teretnice i arbitražna

klauzula čarter-partije, koja obuhvaća i sporove iz

teretnica izdanih na temelju čarter-partije.


ODNOS PREMA ČARTER-PARTIJI - NADLEŽNOST SUDA - Ako se

teretnica općenito poziva na ugovor o prijevozu koji sadrži

klauzulu o nadležnosti suda, za trećeg imaoca teretnice ta

klauzula kao neuobičajena nije mjerodavna.


Ako se teretnica samo općenito poziva na klauzule ugovora o

prijevozu, na trećeg zakonitog imaoca teretnice ne odnose se

klauzule ugovora o nadležnosti suda ni onda kad je na njega

teretnica indosirana. Da bi se klauzula ugovora o

nadležnosti suda odnosila i na trećeg zakonitog imaoca

teretnice, potrebno je da se teretnica izričito na tu

klauzulu poziva.


Ako se teretnica poziva na klauzule ugovora o prijevozu,

klauzula o nadležnosti sud unesena u čarter-partiju obvezuje

i primaoca koji prima teret na osnovi teretnice.


401

Ako teretnica sadrži klauzulu koja se u pogledu nadležnosti

suda izričito poziva na klauzule ugovora o prijevozu, u

ugovoru određena nadležnost suda obavezuje i primaoca koji

prima teret na temelju teretnice kao i osiguratelja koji je

isplatom osigurnine stupio na mjesto primaoca.


Ako se klauzule teretnice izričito pozivaju na odredbe ugovora

o prijevozu koje se odnose na nadležnosti suda, za trećeg

imaoca teretnice mjerodavne su klauzule ugovora o sudskoj

nadležnosti.


POTPIS KRCATELJA - Ako teretnicu potpiše zapovjednik broda,

supotpis krcateljev na teretnici nema nikakvog pravnog

učinka.


PRESUMPCIJA O BRODARU - Upotrijebljeni formular teretnice

jedne osobe ne znači sam po sebi da je ta osoba vozar

(odnosno po našem pravu brodar) posla za koji je izdana

teretnica. Međutim ako je u teretnici odštampano ime osobe o

čijem se formularu radi i za koju je poznato da se bavi

brodarskom djelatnošću, te ako je otisnut pečat s njenim

imenom, treba tu osobu smatrati vozarom.


PASIVNA LEGITIMACIJA ZA MANJAK TERETA - Pasivno legitimiran je

brodar u čije ime je izdana teretnica, bez obzira što je

teret, na koji se teretnica odnosi, prevezen brodom za koji

je brodar u čije je ime izdana teretnica bio samo

naručitelj.


SASTAVNI DIJELOVI - Među nužne sastavne dijelove teretnice

spada i naznaka vozara.

br.29, str. 70-72, Talijanski kasacioni sud, 15.I 1965.

TERETNICE ZA POJEDINE DIJELOVE PUTA - Kad se teretnice izdaju

za pojedine dijelove puta, brodar se ne može pozivati na

klauzule koje sadrži teretnica izdana za prethodni dio puta.

br.41, str. 60-61, Trgovački sud, Le Havre, 11.VII 1967.

Kad se teretnice izdaju za pojedine dijelove puta, one

međusobno nemaju nikakve veze, pa primalac stoji u pravnom

odnosu isključivo s brodarom koji je njemu predao teret.

Ovaj se brodar ne može pozivati na klauzule koje sadrži

teretnica izdana za prethodni dio puta.


402

UNAPRIJED ODŠTAMPANO IME (NAZIV) BRODARA U FORMULARU TERETNICE

- Činjenica da je u formularu teretnice navedeno ime ili

naziv brodara ne znači da je taj brodar i stvarno preuzeo

robu. Koji je brodar preuzeo robu može se dokazati na neki

drugi način.


VOZARINA PLAĆENA UNAPRIJED - Ako teretnica sadrži podatak da

je vozarina plaćena unaprijed, brodar mora predati teret

primaocu bez obzira što mu vozarina u cijelosti ili dijelom

nije bila plaćena.



AKTIVNA LEGITIMACIJA

- Prema brodaru je kao primalac legitimirana osoba koja je,

kao zakoniti imalac teretnice, zadnji indosatar. Osoba koju

je zadnji indosatar ovlastio, bez indosiranja teretnice, da

od brodara preuzme teret, radi u ime indosatara, i nije

prema brodaru aktivno legitimirana kao primalac.

br.54,str. 59-61, Trgovački sud , Marseille, 26.III 1971.

KLAUZULA KOJA OVLAŠČUJE BRODARA DA ČIM BROD STIGNE NA

ODREDIŠTE IMA PRAVO ISKRCATI TERET

- Premda u teretnici postoji navedena klauzula brodar je dužan

nakon dolaska broda na odredište pozvati primaoca da preuzme

robu. U nedostatku brodarova poziva primaocu da on preuzme

teret brodar odgovara za štetu koja na teretu nastane dok se

nalazi na obali.


KLAUZULA ''KVALITET I KVANTITET TERETA NEPOZNAT''

- Kad brodar unese u teretnicu opasku da mu je nepoznat

kvalitet i kvantitet tereta, time je on na protivnu stranu

prebacio teret dokaza o tome u kakvom je stanju i količini

brodar primio teret na prijevoz.

br.56,str. 59-61, Apelacioni sud, Bordeaux, 19.I 1972.

PARAMOUNT KLAUZULA

- Ako je u teretnici navedena Paramount klauzula na visinu

brodarove odgovornosti, primjenjuje se Konvencija o

teretnici od 1924. Prema toj Konvenciji kao jedinica tereta

smatra se koleto ili komad, i nije odlučno da li je vozarina

izračunata na temelju komada, tone ili kubnog metra, ako je

teret u koletima.

br.54,str. 37-40,Viši privredni sud SRH, IV-P-904/71, 9.XII

1971.

PRAVNI ZNAČAJ TERETNICE KOJU NIJE POTPISAO KRCATELJ

403

-Teretnica koju krcatelj nije potpisao u roku od 24 sata od

časa ukrcaja tereta ima samo značaj potvrde kojom brodar

potvrdjuje da je primio robu na prijevoz i njene klauzule ne

mogu služiti kao dokaz o uvjetima zaključenog posla.


INDOSIRANJE TERETNICE - LEGITIMACIJA PRIMAOCA PREMA BRODARU NA

TEMELJU INDOSIRANJA TERETNICE

- Ako na teretnici postoji blanko indosament, prema brodaru

je, kao primalac, legitimiran imalac teretnice. Tužitelj

koji u sporu protiv brodara prezentira sudu teretnicu s

blanko indosamentom prema brodaru je aktivno legitimiran kao

imalac teretnice .

br.52,str. 13-15, Vrhovni privredni sud, SL-2689/70-3, 4.IX

1971.


IZDAVANJE TERETNICE “UKRCANO” A NA TEMELJU KRCATELJEVOG

JAMSTVA - Izdavanje teretnice “ukrcano” od brodarove strane

prije stvarnog ukrcavanja tereta, a na temelju krcateljeva

jamstva predstavlja fraudolozni posao.

br.61, str. 71-75, Savezni sud SR Njemačke, 25.I 1973.

IZDAVANJE NEISTINITE TERETNICE - Špediter ne odgovara za štetu

koju je njegov komitent pretrpio zbog toga što je brodar na

špediterov zahtjev izdao neistinitu teretnicu u kojoj je

navedeno da je ukrcano više tereta nego što je stvarno

ukrcano, ako je za izdavanje takve teretnice špediterov

komitent znao i na to pristao.


POTPIS PRIMAOCA NA TERETNICI - ZNAČENJE - Potpis primaoca na

teretnici znači potvrdu primaoca da je primio teret.


AKTIVNA LEGITIMACIJA OSOBE NAVEDENE U “NOTIFY” ADRESI - Osoba

navedena u “notify” adresi (osoba kojoj se mora javiti

dolazak broda u luku) je stranka ugovora i kao takva je

aktivno legitimirana prema brodaru.


INDOSIRANJE TERETNICE - BIANCO INDOSAMENT - ZAKONITI IMALAC

TERETNICE - Ako je teretnica indosirana bianco indosamentom,

zakoniti imalac teretnice je svaki pošteni donosilac

teretnice.


1975.

404

NETOČNOST IZJAVA U TERETNICI - POZIVANJE NA OVE IZJAVE U

KORIST BRODARA - Pravilo da se brodar može pozivati na

netočnost izjava u teretnici jedino prema krcatelju,

primjenjuje se samo ako se izjava odnosi na oznake, broj,

količinu ili težinu robe.


OPASKA U TERETNICI “SADRŽAJ I TEŽINA TERETA NEPOZNATI” - Ova

opaska ne odnosi se na broj koleta.


1976.

“PARAMOUNT” KLAUZULA - Ova klauzula, pa makar bila unaprijed

odštampana, ima prednost i pred naknadno unesenom klauzulom

koja se poziva na uvjete ugovora o prijevozu.


KLAUZULA U TERETNICI DA JE TEŽINA UNESENA PREMA NAVODIMA

KRCATELJA I DA JE AMBALAŽA U SLABOM STANJU I DA BRODAR NE

ODGOVARA ZA KOLIČINU - MANJAK TERETA - Klauzule u teretnici

s kojima brodar navodi da ne odgovara za količinu, da je

težina unesena prema navodima krcatelja i da je ambalaža u

slabom stanju ne odnose se na manjak broja vreća tereta.


ODNOS KLAUZULA UGOVORA O PRIJEVOZU I KLAUZULA TERETNICE KADA

SE TERETNICA POZIVA NA KLAUZULE UGOVORA - Ako se teretnica

samo općenito poziva na klauzule ugovora o prijevozu, za

zakonitog imaoca teretnice ne vrijede one klauzule o

stojnicama koje su protivne običajima luke.


1975.

ODNOS KLAUZULA UGOVORA O PRIJEVOZU I KLAUZULA TERETNICE -

Prema trećem zakonitom imaocu teretnice ne vrijede klauzule

ugovora o prijevozu.


ODNOS IZMEĐU BRODARA I NARUČITELJA PRIJEVOZA - UGOVOR O

PRIJEVOZU I TERETNICA - PRIMJENA - Između brodara i

naručitelja, koji je ujedno i primalac tereta, primjenjuju

se klauzule ugovora o prijevozu, a ne teretnice.


ODGOVORNOST ZAKONITOM IMAOCU TERETNICE ZA ŠTETU NA ROBI -

Trećem zakonitom imaocu teretnice odgovara brodar, a ne

naručitelj prijevoza, ako je teretnicu potpisao zapovjednik

broda, a u kojoj je naveden brodar, a ne naručitelj

prijevoza.


405

ODGOVORNOST ZAKONITOM IMAOCU TERETNICE ZA ŠTETU NA ROBI -

Prema trećem zakonitom imaocu teretnice odgovoran je brodar

čiji je zapovjednik potpisao teretnicu.


OBVEZATNOST KLAUZULA UGOVORA O PRIJEVOZU PREMA TREĆEM

ZAKONITOM IMAOCU TERETNICE - Za trećeg zakonitog imaoca

teretnice nisu mjerodavne klauzule ugovora o prijevozu kad

su one suprotne prisilnim propisima zakona i u ostalim

slučajevima kad one imaocu teretnice nisu poznate i kad na

njih nije pristao.



100

-Klauzula o nadležnosti u teretnici. Klauzula u teretnici

kojom se za slučaj spora predvidja nadležnost suda zemlje u

kojoj brodar ima glavno poslovno sjedište valjana je i ako

naziv i sjedište suda nije izričito navedeno. Za valjanost

klauzule je dovoljno da se nadležnost može lako odrediti,

br.83, str.59-61, Apelacioni sud, Rouen, 14. XI 1978.

-Štete prije ukrcaja i nakon iskrcaja broda. Utvrdjivanje

šteta na odredištu. Štete prije ukrcaja i nakon iskrcaja iz

broda -na ove štete u medjunarodnom prijevozu ne primjnjuju

se odredbe Konvencije o teretnici od 1924, već francusko

pravo. Prema tom pravu brodar se ne može pozivati na

okolnost da je teret predao u skladu s navodima teretnice,

ako mu je slagač na vrijeme uložio protest za štetu na robi,

premda je zapisnik o šteti sačinjen naknadno,

br.83, str.61-62, Trgovački sud, Paris, 20. X 1977.

-Dokazna snaga čiste teretnice. Kada brodar izda čistu

teretnicu smatra se da teret nije imao vidljivih mana. To,

međutim, ne isključuje dokaz da je tijekom prijevoza teret

neprimjetno oštečen,

br.85, str.44-47, Viši privredni sud SR Hrvatske, 4.Xll 1979.

-Unošenje klauzule Paramount. Prijevoz stvari morem.

Ograničenje visine odgovornosti brodara javnim poretkom

francuskog Zakona kad ne dolazi do primjene nijedna

medjunarodna konvencija koju je Francuska prihvatila.

Iznimka od tog pravila moguća je unošenjem u teretnicu

Paramount klauzule koja predvidja višu granicu odgovornosti

za teret od francuskog Zakona. Viša granica odgovornosti iz

Haških pravila računa se u zlatnim funtama sterlinga,


406

-Klauzula o nadležnosti u zaključnici. Prijevoz stvari morem.

Klauzula o nadležnosti u zaključnici. Ako zaključnica koju

su potpisali brodar i naručitelj broda na putovanje ima sve

odredbe koje treba imati brodarski ugovor, treba se smatrati

brodarskim ugovorom. Klauzula o nadležnosti koja je u njoj

inkorporirana treba se primijeniti unatoč postojanju

teretnica koje se na nju ne pozivaju. Teretnice koje se

izdaju u okviru brodarskog ugovora na putovanje smatraju se

jednostavnom potvrdom o primitku tereta od strane brodara

dokle god se nalaze u posjedu naručitelja.


-Teretnica s bilješkom je “čista” u punom smislu riječi -

Kupci nemaju pravo odbiti primitak takve teretnice,

br.88, str.SQ-52, Engleski Apelacioni sud, 31. X i 1. XII

1979.

-Antidatirana teretnica -Jamčevno pismo krcatelja izdano

vozaru o naknadi štete koja bi mu nastala zbog izdanja takve

teretnice -Ovakvo jamčevno pismo je valjano u odnosu vozara

prema krcatelju -Vozar i krcatelj odgovaraju trećima

solidarno za štetu koja nastane izdanjem antidatirane

teretnice,

br.88, str.68-69,Talijanski Kasacioni sud (1 odjel),25.II.1979

-NAKNADA ŠTETE ZBOG DJELOMIČNOG MANJKA TERETA KOD POMORSKOG




PROTEST ZBOG MANJKA TERETA -Kada brod predaje teret
















br.93, str.48-54, Viši privredni sud SR Hrvatske, 5. V 1981

407


121

- Otisnuta klauzula u teretnici, koja predviđa pozivanje

na charter--party i sadrži nepopunjeni prostor za

individualizaciju charter-partyja (datum i mjesto sklapanja

ugovora), nema efekt inkorporacije charter-partyja u

teretnicu, ako navedeni elementi nisu uvršteni u teretnicu,

br. 105-106, str. 145-146, Talijanski Prvostepeni sud, Napulj,

19. II. 1982.

- Teretnica po naredbi - Potpis osobe po čijoj naredbi se

teretnica prenosi, na poleđini teretnice, znači obični

indosament iz čega slijedi da osoba na koju su prenijeta

prava preuzima teret od brodara u svoje ime - Ukoliko želi

takvu osobu samo opunomoćiti da preuzme teret u ime osobe po

čijoj je naredbi teretnica izdana, tada to mora izričito

proizlaziti iz teksta indosamenta,

br. 109-112, str. 321-325, Viši privredni sud Hrvatške, 1. X.

1985.


-Izraz "opasan teret" iz čl. IV. st. 6. Haških pravila je

dobio šire značenje koje nije ograničeno samo na terete

eksplozivne ili upaljive prirode. Teret može biti opasan i

ako nije opasan samo za brod nego i ako je opasan za ostale

terete koji se nalaze na brodu.

br. 153-154, str. 185-188. House of Lords. 22 siječnja 1998.

-Za utvrđivanje odgovornsti osobe iz teretnice (brodovlasnik

ili naručitelj iz brodarskog ugovora) najveći značaj ima

navod u zaglavlju teretnice u kojem se označava prijevoznik.

Ta činjenica ima veću dokaznu snagu od činjenice da je

teretnice potpisana od zapovjednika kao službenika

brodovlasnika i od činjenice da teretnica sadrži klauzulu o

identitetu prijevoznika. - Teretnica potpisana od

zapovjednika obično obvezuje brodovlasnika, ali to ne mora

nužno biti tako. Klauzula o identitetu prijevoznika ostavlja

mogućnost da se, usprkos njenom sadržaju, netko drugi, osim

brodovlasnika, smatra prijevoznikom.

br. 153-154, str. 197-202. Queens bench Division (Commercial

Court), 10,11,13, i 16 ožujka 1998.

408

TERETNICA ČISTA


Čista teretnica predstavlja predmnjevu da je teret ukrcan

uredno. Navodna tvrdnja brodskog oficira, koja nije dana

pred sudom, nego samo reproducirana u izjavi primaoca

tereta, ne može se smatrati dokazom, koji bi bio dovoljan da

pobije sadržaj teretnice.


Čista teretnica stvara samo pretpostavku da je teret predan u

ispravnom stanju. Ovu pretpostavku brodar može pobijati svim

dokaznim sredstvima.


Čista teretnica stvara pretpostavku da je brodar odgovoran za

manjak i oštećenje tereta, ako ne dokaže jedan od razloga

koji ga oslobađaju odgovornosti.


Brodar ima pravo dokazivati da je roba imala mana prilikom

ukrcaja i ako u teretnicu nije unio nikakvu opasku, pa i pod

pretpostavkom da su mane bile vidljive.



Ako roba nema vidljivih mana, brodar ima pravo izdati čistu

teretnicu. Na ovo ne utječe ni okolnost da je primio

jamčevno pismo.

br.25, str. 63-67, Apelacioni sud, Bordeaux, 25.V 1964.

Kad je brodar izdao čistu teretnicu, on odgovara za manjak i

ne može se pozivati na okolnost da je lučki slagač izvršio

ukrcaj.


Brodar odgovara primaocu za štetu koju je ovaj pretrpio

povjeravajući se u navode čiste teretnice, te se ne može

osloboditi odgovornosti dokazom da je robu primio u stanju u

kakvom ju je predao.


Činjenica što je brodar izdao čistu teretnicu ne sprečava ga

da dokaže da je roba prilikom ukrcaja bila pokvarena.


409

Brodar odgovara primaocu za onu količinu tereta koja je u

čistoj teretnici navedena i koju je primio na prijevoz. Ne

može se osloboditi ove odgovornosti dokazom putem zapisnika

sastavljenog između njega, slagača i agenta da je ukrcao

onoliku količinu tereta koju je predao.


Kad je brodar izdao čistu teretnicu, smatra se da je primio

onoliko tereta koliko je u njoj navedeno. Ovu količinu ne

može pobijati ni prema primaocu koji je ujedno bio i

krcatelj.


Brodar koji je izdao čistu teretnicu ne može se pozivati na

okolnost da je ambalaža u času preuzimanja na prijevoz bila

manjkava.


Brodar koji je izdao čistu teretnicu i koji primaocu predaje

teret pomiješan, nesortiran prema oznakama na teretnicama,

dužan je primaocu nadoknaditi štetu i unatoč okolnosti tko

je krcao i pomiješao teret na brodu, pa i ako se brodar u

prijevoznom ugovoru ogradio od ove odgovornosti.


Brodar koji je izdao čistu teretnicu dužan je teret predati na

odredište u stanju u kojem ga je primio, ukoliko ne dokaže

da je šteta nastala iz uzroka koji nije mogao izbjeći

pažnjom uredna brodara. Od ove odgovornosti može se

ugovornim klauzulama osloboditi samo u slučajevima

predviđenim u čl.58. ZUIPB-a.



- Ako brodar izdao čistu teretnicu, ta ga okolnost ne lišava

prava da dokaže da je šteta nastala iz razloga za koje on ne

odgovara.

br.56,str. 62-64, Apelacioni sud, Paris, 11.II 1972.

- JAMČEVNO PISMO - Sud ne priznaje brodarovu tužbu protiv

izdatnika jamčevnog pisma, ako je to pismo dobio za

izdavanje čiste teretnice, znajući da podaci u teretnici ne

odgovaraju činjeničnom stanju. To je slučaj kad je izdao

teretnicu "ukrcano” za teret koji nije ukrcao na brod, a ni

primio na ukrcaj. Jamčevno pismo se priznaje kad brodaru

nije bilo moguće utvrditi da li je izjava krcateljeva, koja

se unosi u teretnicu točna.


23.V 1972.

410

TERETNICA DIREKTNA


Na temelju samostalno izdane teretnice brodar, koji je takvu

teretnicu izdao, ne stupa u odnosu s imaocem direktne

teretnice, a činjenica da je u samostalnoj teretnici

navedeno da se radi o prekrcaju robe ne čini samostalnu

teretnicu direktnom.



Da bi se radilo o direktnoj teretnici potrebno je da u njoj

kao mjesto iskrcaja bude navedena krajnja luka odredišta

tereta. Ne radi se o direktnoj teretnici kad je u njoj

navedena kao luka odredišta luka u kojoj će se roba samo

prekrcati na drugi brod koji će ju prevesti do konačnog

odredišta. Radi se o direktnoj teretnici kad je uz krajnju

luku odredišta navedena jedna usputna luka u kojoj će se

izvršiti prekrcaj.


Direktna teretnica izdata od špeditera nije teretnica.

br.42, str. 58-59, Trgovački sud, Antwerpen (4. vijeće).

Klauzula o nadležnosti ne može se primijeniti na daljnje

vozare.

br.42, str. 58-59, Trgovački sud, Antwerpen (4. vijeće).

TERETNICA NA IME


Kad je izdana teretnica na ime, aktivnu legitimaciju protiv

brodara za tužbu radi naknade štete iz prijevoza, na koji se

primjenjuje Konvencija o teretnici 1924, ima osoba koja je

navedena u teretnici. Ako se na prijevoz ne primjenjuje

navedena konvencija, aktivna legitimacija kod teretnice na

ime prosuđuje se prema zakonu mjesta gdje je zaključen

ugovor.


411


- Kad je izdana teretnica na ime odredjene osobe, prema

brodaru aktivno je legitimirana osoba koja je zakoniti

imalac teretnice, a ne krcatelj pa bio on i naručitelj

prijevoza.


TERETNICA PO NAREDBI


Prava iz teretnice po naredbi mogu se prenijeti i prema općim

pravilima obveznog prava. Prava iz teretnice samostalna su i

ne obuhvaćaju i prava iz ugovora o prijevozu.

br.26, str. 63-64, Kasacioni sud Italije, 26.VI 1963.

Ako teretnica po naredbi ne sadrži podatak tko ju je ovlašten

indosirati, ovlašten ju je indosirati krcatelj.


Tuženi brodar ne može ustati protiv tužitelja kao primaoca iz

teretnice protutužbom kojom zahtijeva naknadu štete

prouzrokovane ostalom teretu na brodu zbog nedovoljnog

pakovanja tužiteljevog tereta, ako tužitelj s ukrcavanjem

tereta, koji je on stekao putem indosamenta tek nakon što je

roba bila ukrcana na brod, nije imao nikakve veze, a pravo

na izručenje tereta je stekao tek u toku transporta tog

tereta morem.

br.32, str. 71-72, Distriktualni sud Sjevernog distrikta

Kalifornije (Južni odjel), 21.IX 1962.

TIME CHARTER VIDI I BRODARSKI

UGOVOR NA VRIJEME


Kod brodarskog ugovora na vrijeme naručitelj ne odgovara za

tjelesne štete koje pretrpe lučki radnici zbog nesposobnosti

broda za plovidbu ili zbog nepažnje brodske posade.

Odgovornost tereti isključivo samo brodara, budući da se

brodarskim ugovorom na vrijeme na naručitelja ne prenosi

pravo nadzora nad brodom i posadom, već se kod tih ugovora

412

radi samo o uzimanju pod “najam” brodskog skladišnog

prostora.

br.23, str. 42-43, Kotarski sud SAD, 7.VI 1963.

ITALIJA - Prema talijanskom pravu za ugovor o prijevozu

cijelim brodom, i za ugovor na vrijeme za cijeli brod

/contratto di noleggio/ traži se pismena forma. Za ovu formu

je bitno da postoji potpis onoga protiv kojega se iznosi

određena činjenica navedena u ispravi.

br.14, str.40-41, Okružni sud, Genova, 7.XII 1959.

ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA - Brodovlasnik koji je dao brod u

Time charter ne odgovara za izvršenje ugovora o prijevozu

kad je zapovjednik potpisao teretnicu u ime time charterera

bez obzira da li je bio namještenik brodovlasnikov.


ODGOVORNOST TIME CHARTERERA - Time charterer, koji je izdao

teretnicu u svojstvu vozara, odgovara zakonitom imaocu

teretnice za štete koje nastanu radi slabog stanja broda i

ne može se pozivati na okolnost da bi za tu štetu bio

odgovoran brodar.

br.15, str.52, Trgovački sud, Seine, 21.XI 1961.

Time charter nije ugovor o zakupu broda. Ugovor sklopljen na

tipskom formularu “Baltime Uniform Time charter” odgovara

brodarskom ugovoru na vrijeme za cijeli brod našeg Zakona o

ugovorima o iskorištavanju pomorskih brodova.


Time charterer odgovara na osnovi teretnice ako zapovjednik

potpiše teretnicu u njegovo ime. Pod ovom pretpostavkom

brodovlasnik odnosno brodar ne odgovaraju.

br.24, str. 25-26, Trgovački sud, Sete, 26.XI 1963.

TORPEDO


UDAR U BROD - Osoba koja lansira torpedo za štetu

prouzrokovanu udarom torpeda u brod odgovara po načelu

uzročnosti.


Okolnost da je udareni brod bio usidren u zabranjenom

području, pa i pod pretpostavkom da je zabrana donesena radi

otklanjanja opasnosti udara torpeda, ne oslobađa osobu koja

lansira torpedo dužnosti naknade štete, ali pod uvjetom da

413

je toj osobi usidreni brod u vrijeme lansiranja torpeda bio

odnosno morao biti vidljiv.


Za prosuđivanje sporova o šteti koja je prouzrokovana udarom

torpeda u brod nadležni su sudovi.


Zastara za štetu nastalu udarom torpeda u brod prosuđuje se po

Zakonu o zastari potraživanja, a ne po odredbi o sudaru

brodova, jer se torpedo ne može smatrati brodom.


TRAJEKT


Splav kojom se prevoze automobili preko morskih tjesnaca ne

smatra se brodom u pravnom pogledu. Potvrda lučkog organa da

je splav upisana u upisnike brodova nije relevantna za

prosuđivanje pravne prirode splavi.

br.28, str. 20-22, Vrhovni sud SR Crne Gore, 5.V 1965.

TURISTIČKO PUTOVANJE


POMORSKO TURISTIČKO PUTOVANJE - POJAM - U okvir ovog putovanja

ulaze i uobičajeni kraći izleti na kopno. Takvim se ne mogu

smatrati izleti koji traju u odnosu na putovanje brodom

nerazmjerno dugo. Nerazmjerno dugo traje putovanje na kopnu

od 12 dana, ako je boravak na brodu trajao ukupno 24 dana. U

okvir turističkog putovanja spadaju usluge koje su u skladu

s brodarovim prospektom, ali ne i one usluge koje se na

zahtjev osiguranika posebno ugovore.


POMORSKO TURISTIČKO PUTOVANJE - ODGOVORNOST BRODARA KAO

ORGANIZATORA PUTOVANJA - Brodar koji je organizirao

turističko putovanje, i koji, na zahtjev zainteresiranog

putnika u ime posebnog agenta koji organizira zatražene

usluge, zaključi s putnikom ugovor, ne odgovara putniku za

štetu koja nastane za vrijeme putovanja obuhvaćenog tim

posebno ugovorenim uslugama. Smatra se da je brodar nastupao

u ime trećega kad je te posebne usluge fakturirao odvojeno

414

od usluga koje je obvezan ispuniti na temelju svog prospekta

o organiziranju turističkog putovanja.


TUŽBA IN REM


DOSTAVA - Tužbe in rem, tj. takve koje su upravljene protiv

svih stvarnopravnih interesenata na brodu, na temelju

njihove odgovornosti s brodom, dostavljaju se pribijanjem

tužbe na nadgradnji broda.

br.28, str. 45-46, Pomorski sud Engleske, 29.VII 1965.


-Uređaji i oprema koji se nalaze na brodu dio su broda za

potrebe postupka "in rem" i podložni su prinudnoj prodaji

radi naplate vjerovnikove tražbine,

br. 149-152, str. 190-191. Federal Court of Australia.

TUŽENIK SOLIDARNA ODGOVORNOST


SOLIDARNA ODGOVORNOST - Sud ne može više tuženika solidarno

obvezati na naknadu štete ako tužitelj u tužbi nije postavio

zahtjev za solidarnu odgovornost tuženika.


UDAR BRODA U FIKSNO

POSTAVLJENI OBJEKT NA MORU

- Brodar je odgovoran za štetu prouzrokovanu udarom broda u

jedan fiksno postavljeni objekt na moru, ako je taj objekt

mogao vidjeti ili izbjeći. Na brodarovu odgovornost ne

utječe činjenica da je odnosni objekt postavljen bez

ovlaštenja nadležnog organa.


415

UDAR BRODA U OBALU


Brodar se ne može u svoju korist pozivati na trošnost obale

koju je njegov brod udarom oštetio, ako je zapovjednik bio

upozoren na trošnost obale i pozvan da, zbog prijeteće

oluje, privremeno napusti vez. Brodar je dužan nadoknaditi

štetu prouzrokovanu obali u omjeru prema njenoj trošnosti, a

ostalu sporednu štetu u punom iznosu.



ODGOVORNOST ZA OŠTEĆENJE OBALE - Prema dosadanjem

australijskom pravu brodovlasnik odgovara na temelju

dokazane krivnje. Načelo engleskog prava o objektivnoj

odgovornosti nije primjenjivo na australijsko pravo.

br.63, str. 84-88, Sudski odbor Tajnog savjeta, London, 4.II

1974.

UNUTRAŠNJA PLOVIDBA


PRIMJENA POMORSKOG PRAVA - Na prijevoz u unutrašnjoj plovidbi

shodno se primjenjuju propisi pomorskog prava. Međutim

brodar odgovara i za nautičku grešku svoje posade.



OŠTEĆENJE UŽETA PREVODNICE ZA SKELU SA STRANE BRODA - Brodar

broda koji je oštetio uže prevodnice odgovara po načelu

uzročnosti. Prema tome, odgovara i za štetu prouzročenu

slučajnom neispravnošću broda. Ne odgovara ako je šteta

prouzročena krivnjom oštećenoga ili ako je stanje oštećene

stvari bilo potpuno dotrajalo. Okolnost da su nadležni

organi izdali dozvolu za upotrebu užeta prevodnice ne znači

da je prevodnica bila u odnosu na štetnika u dobrom stanju.

Ako brodar ne odgovara, tada nije odgovoran ne samo za štetu

na prevodnici, već ni za izmaklu dobit prouzročenu

neupotrebom prevodnice.



416

100

-UTVRDJIVANJE PRAVIČNE NAKNADE ZA SPAŠAVANJE U UNUTRAŠNJOJ

PLOVIDBI -Tužitelj ne snosi odgovornost za nasukanje broda

tuženika, bez obzira na to što je instrukcije

tijekomplovidbe davao radnik tužitelja u svojstvu peljara.

Spašavatelju se ne priznaje posebna nagrada, već samo

troškovi spašavanja. Nagrada za spašavanje nije uobičajena

u unutrašnjoj plovidbi. Poslovanje i opstanak tuženika bili

bi dovedeni u pitanje kada bi se nagrada za spašavanje

obračunavala striktno na način kako to predvidja Zakon o

pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi,

br.99, str.57-60, Vrhovni sud Vojvodine, 25. VIII 1983.

VAĐENJE POTONULIH STVARI IZ

MORA


SNAŠANJE TROŠKOVA VAĐENJA - Troškove vađenja je dužan snositi

korisnik potonulog objekta. Ako objekt leži u moru više od

10 godina njegov korisnik je općina na čijem području se

objekt nalazi, pa je ona dužna snositi troškove vađenja.


TROŠKOVI VAĐENJA - RENTABILNOST VAĐENJA - Naručitelj vađenja

se ne može u svoju korist pozivati na okolnost da mu je

vađenje bilo nerentabilno, ako je mogao pretpostaviti da

pored oštećenja, koja su utvrđena pregledom na potonulom

brodu, mogu postojati i druga, jer je bio dužan, ako nije

raspolagao potrebnim znanjem u pogledu rentabilnosti

vađenja, zatražiti savjet vještaka.


1976.

ODGOVORNOST PODUZEĆA KOJE PREGLEDAVA STANJE POTONULOG BRODA -

Poduzeće koje pregledava potonuli brod u svrhu ustanovljenja

njegovog stanja, ne odgovara naručitelju posla za štete koje

u izvještaju o izvršenom pregledu nisu bile navedene, ako je

naručitelj iz samog izvještaja mogao pretpostaviti da pred

utvrđenih šteta mogu postojati i druge. To je slučaj kada je

u izvještaju navedeno da na brodu ima tereta.


1976.

ODGOVORNOST PODUZEĆA KOJE VRŠI VAĐENJE - IZVRŠENJE OBVEZE DA

SE POTONULI BROD DOVEDE U PLOVNO STANJE - Poduzeće koje vadi

417

brod i koje se obvezalo da će izvađeni brod dovesti u plovno

stanje, udovoljilo je svojoj obvezi premda brod nije doveden

u plovno stanje, ako je o svom trošku pomoću dizalice brod

dovelo u brodogradilište gdje se mora izvršiti popravak.


1976.


100

-OGRANIČENJE DUGA -Ograničenje po čl.275 Codice della

navigazione ima pravnu prirodu ograničenja duga, a ne

ograničenja odgovornosti. Dug radi odstranjenja podrtine

tereti vlasnika, ali vlasnik-brodar može se koristiti

povlasticom ograničenja duga. Obveza naknade troškova

odstranjenja podrtine nastale uslijed eksplozije tijekom

krcanja tereta u lucl uzročno je vezana i nastaje iz djela

počinjenih za vrijeme putovanja. Odbijanje vlasnika-brodara

odstraniti podrtinu ne predstavlja dolozno postupanje

vlasnika po čl.275 Codice della navigazione. Po talijanskom

pravu, ako postoji nesklad izmedju vrijednosti broda na

početku putovanja i vrijednosti procjene koja proizlazi iz

police osiguranja, vrijedi posljednja. Utvrđenje prihoda

putovanja koji obrazuju granični iznos vrši se osnovi

ekonomskog pojma putovanja,

br.98, str.68-72, Apelacioni sud Venecija, 10. IX 1978.

VALUTA


Francuski franak je jedina valuta na koju može glasiti presuda

u Francuskoj.


VINO TRANSPORTNI KALO


TRANSPORTNI KALO - Transportni kalo za vino iznosi 0,50%.


418

VIŠA SILA


-Jačina vjetra 7-8 po Beaufortu za brod od 5.000 tona ne

predstavlja višu silu.

br.11,str. 50-52, Apelacioni sud, Douai, 23.II 1961.


LOCK OUT - Brodar se ne može pozivati na lock-out kao višu

silu, ako je mogao za iskrcaj angažirati drugog slagača.


ODGOVORNOST BRODARA - Kada brodar dokaže da je brod prošao

kroz oluju, smatra se da je neznatno oštećenje papirnatih

vreća nastalo djelovanjem oluje za koje on ne odgovara.

br.15, str.34-35, Viši privredni sud NRH, 30.IV 1962.

Brodar ne odgovara za štetu nastalu višom silom ako šteta nije

posljedica propusta njegove dužne pažnje da prije početka

putovanja osposobi brod za plovidbu.


Brodar se ne može pozivati na nevrijeme kao uzrok štete ako je

utvrđeno da je kriv za neispunjenje ugovornih obveza koje su

u uzročnoj vezi sa štetom.


POJAM - Suša sama po sebi ne mora biti viša sila koja priječi

ukrcaj ugovorene količine tereta. Naručitelj mora dokazati

uzročnu vezu između suše i nemogućnosti ukrcaja.

br.14, str.38-40, Trgovački sud, Seine, 2.XII 1960.

Među normalne rizike, pa ni tokom zime ne ubraja se jačina

vjetra od 8-10 Beauforta. Ova jačina predstavlja višu silu.


Jačina vjetra od 90-100 čvorova na sat predstavlja višu silu i

za Sjeverni Atlantik zimi.


Vjetar jačine 54 km/h zimi u Biskajskom zaljevu nije viša

sila.


Južni vjetar jačine 8 Beauforta za brodove naše male obalne

plovidbe predstavlja višu silu.

419


Radi se o višoj sili samo onda kada se događaj nije mogao

predvidjeti, ili kada bi mjere osiguranja bile nekorisne.


Oluja jačine 4,5 Beauforta u studenom mjesecu na Atlantiku ne

može se smatrati višom silom.


Šteta prouzrokovana predvidljivom gužvom u luci nije ni slučaj

ni viša sila.


TERET DOKAZA - Teret dokaza da li se radilo o višoj sili, leži

na onom tko se poziva na tu okolnost. Preplavljenje obale o

čemu je unaprijed postojalo obavještenje nije viša sila.


UKRCAJ - Brodar se ne može pozivati na višu silu ako su

atmosferske prilike bile jednake u vrijeme ukrcaja tereta na

maone i u času nastale štete.

br.18, str.37-38, Kasacioni sud Francuske, 11.XII 1962.

ZAKAŠNJENJE - Brodar ne odgovara za zakašnjenje dolaska broda

u luku ukrcaja ako je do zakašnjenja došlo višom silom. U

višu silu ubrajaju se i oni izvanredni i nepredvidljivi

uzorci koji unatoč poduzimanja razboritih mjera izlažu

velikoj opasnosti brod i brodsku posadu.

br.18, str.41-42, Apelacioni sud, Aix, 3.IV 1962.

IDEX BR. 48-49/OBUHVAĆA BR. 25-47

Da bi se radilo o višoj sili, događaj mora biti nepredvidljiv

i takove snage da mu ne mogu odoljeti mjere koje se

poduzimaju protiv normalnih pomorskih rizika.


Vjetar jačine 6-7 Beauforta nema karakter više sile.


Vjetar jačine 7-8 Beauforta i jaka kiša osobito ako je

nevrijeme trajalo duže vremena i uobičajeno za luku u

odnosnoj sezoni nije viša sila.


Jačina vjetra 6-8 Beauforta u La Manchu nije viša sila.


420

Vjetar od 10 Beauforta ne može se smatrati višom silom s

obzirom na današnja tehnička svojstva teretnog broda.


Nije viša sila vjetar 7-8 Beauforta, ni velika kiša koja ne

stvara izvanredne poteškoće.


Vjetar jačine 8 po Beaufortovoj skali ne predstavlja

izvanrednu pojavu u Sjevernom Atlantiku u mjesecu siječnju.


York, 21.VI 1965.

Navodi u brodskom dnevniku ne mogu poslužiti kao dokaz o višoj

sili, ako zapovjednik nije 24 sata nakon dolaska broda u

luku te navode dao potvrditi od strane konzula ili suda.


Ne radi se o višoj sili na moru, premda su more i vjetar bili

velike jačine, ako je bilo moguće poduzeti mjere za očuvanje

tereta.


Nevrijeme praćeno kišom i snijegom, pa makar bilo i

izvanredno, nije viša sila, ako se moglo predvidjeti u

odnosnoj godišnjoj dobi.


Okolnost što brodar tegljenog objekta ne može pribaviti

dozvolu za tegljenje, nije viša sila.


Nepoznati uzrok požara ne može se smatrati višom silom.


Predvidivo loše vrijeme nije “pomorska opasnost”.

br.30, str. 65-66, Kanadski vrhovni sud, 14.XII 1965.


OLUJA

- Oluja jačine 11 Beauforta nije viša sila. Zapovjednik broda

ne može se pozivati na oluju kao višu silu, koja je oluja

prouzrokovala oštecenje tereta ako je prije izlaska broda iz

luke zapovjednik znao da će brod naići na oluju, i ako oluja

nije bila tolike jačine da je bila nesavladiva.

br.58,str. 62-64 , Trgovački sud, Marseille , 7 .IX 1971.

421


MJERA VLADE - Mjera vlade je i prema državnom poduzeću viša

sila.


PREDVIDIVO NEVRIJEME - Predvidivo nevrijeme nije viša sila.


ZABRANA IZVOZA - Zabrana izvoza robe, koja je bila predmetom

ugovora o prijevozu, a nastupila je nakon što je brod po

ugovoru morao doći u luku radi ukrcaja tereta, ne smatra se

višom silom.


VALJANO POZIVANJE NA KLAUZULU O VIŠOJ SILI - Valjano pozivanje

na klauzulu o višoj sili zahtijeva striktno ispunjavanje

svih uvjeta iz navedene klauzule.

br.76, str. 66-70, Engleski Apelacioni sud, 12.XI 1976.


100

-Poplava rijeke Mississippi kao viša sila. Klauzula “više

sile” iz formularnog ugovora GAFTA 100. Viša sila - razlog

za produženje vremena ukrcaja robe,


-Prometna nesreća pri kamionskom prijevozu. Šteta prouzročena

prometnom nesrećom nije viša sila, pa za na taj način

prouzročenu štetu vozar odgovara. Za pojam više sile

zahtjeva se uz nepredvidljivost, neizbježnost i

neuklonjivost uzroka, takodjer i atipičnost, tj.

izvanrednost uzroka. Prometna nesreća u kamionskom prijevozu

nije atipična pojava,

br.85, str.42-44, Vrhovni sud Hrvatske, 25. VII 1979.

-Viša sila -Štrajk lučkih radnika -Višom silom se smatra svaki

štrajk koji je prouzročio štetu -Ako je štrajk prouzročio

sam brodar on će za njega biti odgovoran i neće se moći

pozivati na zakonske propise,

br.90, str.65-67, Apelacioni sud Rouen, 6. III 1980.

OBUHVAĆA BR..155

-Izuzeti slučaj ”pogibelji mora” obuhvaća i takove događaje

koji nisu potpuno nepredvidivi i neotklonjivi. Odnosno,

predvidivost pogibelji same po sebi ne priječi prijevoznika

422

da se oslobodi odgovornosti na temelju izuzetog slučaja

“pogibelji mora”.

br.155, str. 219-220, Australski Visoki sud, 22. listopada

1998.

VOZAR


TUMAČENJE OPĆIH UVJETA POSLOVANJA - Prikladnije je da opće

uvjete tumače sudovi zemlje u kojoj su oni nastali.


VOZARINA


-Unatoč klauzuli “2% manje bez vaganja”, stranke imaju pravo

dokazivati, radi određivanja visine vozarine, da je ukrcano

više ili manje tereta od one količine koja proizlazi iz

teretnice.

br.2,str. 67-68, Apelacioni sud, Genova 27.XI 1959.

-Zahtjev za povrat dva puta plaćene vozarine predstavlja

zahtjev zbog kondikcije, te se na njega ne primjenjuje

zastarni rok iz pomorskih prijevoza, već opći propisi

Zakona o zastari potraživanja.


KOLIČINA TERETA

-U koliko stranke drugačije ne ugovore, vozarina se plaća

prema količini iskrcanog tereta. Brodar se ne može pozivati

da je količina tereta u teretnici tačno navedena, ako je

naveo da je ta količina u teretnicu unesena po nalogu

krcatelja. Potvrda primaoca da je terot primljen iz broda

prema čarter-partiji, ne znači da je primalac potvrdio i

činjenicu da je brodar predao onoliku količinu tereta koja

je navedena u teretnici.

br.10,str. 32-33, Viši privredni sud NRH, 18. I, 1961.

KUPOPRODAJA CIF

-Prodavalac ne može opravdati neizvršenje ugovora izgovorom da

je bio prisiljen platiti izuzetno visoku pomorsku

vozarinu.

br.1,str. 42-43, Apelacioni sud Sjedinjenih Država, 1929.

423


KLAUZULA U TERETNICI - Brodar ima pravo na vozarinu u skladu s

uvjetima teretnice prema količini tereta koji je dužan

predati na odredištu. Naručitelj se za plaćanje vozarine ne

može u svoju korist pozivati na klauzulu u teretnici da je

težina nepoznata.


MRTVA VOZARINA - Da bi očuvao pravo na plaćanje mrtve vozarine

brodar ne mora uložiti protest da nije ukrcana ugovorena

količina tereta.


Naručitelj mora, radi sniženja mrtve vozarine, dokazati da je

brodar mjesto neukrcanog tereta ukrcao drugi.


POVIŠENJE VOZARINE - Ne može se smatrati da je krcatelj

prostim prihvatom teretnice bez prigovora pristao na

povišenu vozarinu koja je u teretnici navedena a koja je

veća od one u prevoznom ugovoru.


PRIMALAC - Preuzimanjem tereta primalac je dužan platiti

vozarinu koja je navedena u teretnici, bez obzira da li je

teretnica kod primaoca ili kod brodara.


PRODAJA TERETA - Ako brodar ne proda teret na javnoj dražbi

ili prema običajima zemlje gdje se vrši prodaja, nema prava

na naplatu od naručitelja nenamirenog dijela vozarine.



121

- Naručitelj prijevoza je obavezan platiti vozarinu za

čitavu ugovorenu količinu ukoliko se utvrdi da je ukrcano

manje tereta nego što je ugovoreno - Obveza plaćanja

vozarine neće postojati ukoliko je do nemogućnosti ukr-caja

došlo iz razloga za koje brodar odgovara ili ako se bez

obzira na njegovu odgovornost razlozi nalaze na strani broda

- Kada je prijevoz ugovoren pod linijskim uvjetima brod je

dužan čekati preko vremena određenog za odlazak broda ako je

krcatelj bio stalno na dispoziciji zapovjedniku broda i

radio onom brzinom kojom se to od njega tražilo - Odredba

člana 582 st. I ZPUP primjenjuje se samo onda ako se teret

424

ukrcava na temelju odredaba brodarskog a ne i vozarskog

ugovora,

br. 109-112, str. 326-331, Viši privredni sud Hrvatske, 22. X.

1985.


-Ugovorom o prijevozu stvari naručitelj se obvezuje platiti

prevozninu. Krcatelj je obvezan platiti prevozninu samo ako

je on istovremeno i naručitelj.

br. 153-154, str.159-163. Trgovački sud u Rijeci. IX-P-600/93-

13. 21 svibnja 1996.

VREMENSKA TABLICA


Brodar ima pravo ne priznati obračun vremena u vremenskoj

tablici, premda je tablicu sastavio zapovjednik i potpisao

zapovjednik i korisnik prijevoza, ako je obračun protivan

ugovoru odnosno propisima zakona.


Ako postoje dvije vremenske tablice od kojih je jednu potpisao

samo zapovjednik broda, a drugu zapovjednik i primalac, kao

mjerodavnu treba uzeti onu koju su potpisale obadvije

stranke.


Unatoč okolnosti da su stranke potpisale vremensku tablicu bez

prigovora svaka od njih može dokazati da je tablica

nepravilno postavljena.


Podatke koje sadrži vremenska tablica sud mora utvrditi na

temelju kontradiktorne rasprave.


Vremenska tablica je mjerodavna i za obračun vremena stojnica

i prekostojnica.


425

ZAGAĐIVANJE MORA NAFTOM


POJAM - ZAGAĐENJE NAFTOM LUKE RIJEKE - Okolnost što je riječka

luka zagađenja izljevima iz kanalizacije, ne isključuje

mogućnost oštećenja flore i faune izljevom nafte iz broda.


AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA NAKNADU ŠTETE - Za naknadu štete

prouzrokovane flori i fauni u luci aktivno je legitimirana

općina. Okolnost što je poduzeće koje je očistilo luku od

zagađenja naftom podnijelo račun brodaru broda iz kojeg je

nafta izlivena, ne isključuje aktivnu legitimaciju općine

koja je naručila radove čišćenja.


Turističko društvo je legitimirano za naknadu štete

prouzročene zagađivanjem obale. Ima pravo na naknadu štete i

izmakle dobiti, koja se sastoji u smanjenju broda turista

zbog zagađenja obale, ako jednu i drugu štetu dokaže.

br.75, str. 50-54, Okružni privredni sud, Split, 14.IV 1976.

ODGOVORNOST - Za zagađivanje mora (luke) naftom odgovara

brodar broda iz kojega je nafta izlivena.


ODGOVORNOST - TUMAČENJE ČLANA III MEĐUNARODNE KONVENCIJE O

SPRIJEČAVANJU ZAGAĐIVANJA MORA UGLJIKOVODICIMA OD 1954.

GODINE - ZAKON O IZLJEVU UGLJIKOVODIKA U PLOVNIM PUTOVIMA

(OIL IN NAVIGABLE WATERS ACT, 1955 - S.1 (1)) - Za

zagađivanje mora u zabranjenim područjima ispuštanjem

tekućeg pogonskog goriva u more odgovorni su i brodovlasnik

i zapovjednik broda.


Za zagađivanje mora ugljikovodicima u zabranjenom području

odgovorni su brodovlasnik i zapovjednik broda.

br.64, str. 54-61, Kuća Lordova, 1,4,5,6.II 1974.

PASIVNA LEGITIMACIJA BRODARA - Tuženi se ne može pozivati u

svoju korist da on nije brodar ni brodovlasnik broda, već

samo njegov agent, ako se u toku postupka i prije njega

prikazivao, već prema situaciji koja mu je bila korisna, čas

kao agent, čas kao brodar, a čas kao brodovlasnik broda.


ODGOVORNOST AGENTA BRODA - Agent nije odgovoran za štete koje

prouzroči brod izljevom goriva.

br.69, str. 69, Francuski Državni savjet, 25.VII 1975.

426

ZAJEDNIČKA HAVARIJA


-Brodar je uložio dužnu pažnju za utvrdjivanje sposobnosti

broda za plovidbu ako je unatoč konstrukcijskoj mani broda u

pogledu osovine, osovinu pregledao pažljivije nego što

traže pravila Lloyd's registra. Vlasnici tereta moraju

snositi dio štete prouzrokovane nesposobnošću broda po

načelima zajedničke avarije.

br.9,str. 43-44: Vrhovni sud Kanade, 13.VI 1960.


KLAUZULA U TERETNICI - Brodar ima pravo na vozarinu u skladu s

uvjetima teretnice prema količini tereta koji je dužan

predati na odredištu. Naručitelj se za plaćanje vozarine ne

može u svoju korist pozivati na klauzulu u teretnici da je

težina nepoznata.


MRTVA VOZARINA - Da bi očuvao pravo na plaćanje mrtve vozarine

brodar ne mora uložiti protest da nije ukrcana ugovorena

količina tereta.


Naručitelj mora, radi sniženja mrtve vozarine, dokazati da je

brodar mjesto neukrcanog tereta ukrcao drugi.


POVIŠENJE VOZARINE - Ne može se smatrati da je krcatelj

prostim prihvatom teretnice bez prigovora pristao na

povišenu vozarinu koja je u teretnici navedena a koja je

veća od one u prevoznom ugovoru.


PRIMALAC - Preuzimanjem tereta primalac je dužan platiti

vozarinu koja je navedena u teretnici, bez obzira da li je

teretnica kod primaoca ili kod brodara.


PRODAJA TERETA - Ako brodar ne proda teret na javnoj dražbi

ili prema običajima zemlje gdje se vrši prodaja, nema prava

na naplatu od naručitelja nenamirenog dijela vozarine.


427


DOPRINOS U ZAJEDNIČKU AVARIJU - Na zahtjeve za doprinos u

zajedničkoj avariji, koja nastane tijekom izvršavanja

ugovora, pored odredbe o zajedničkoj avariji iz ugovora,

primjenjuje se i arbitražna klauzula sadržana u ugovoru, a u

kojoj se, između ostalog, određuje rok zastare potraživanja.

Obveza naručitelja iz brodarskog ugovora da će platiti

doprinos strane tereta u zajedničkoj avariji i prihvat ove

obveze od strane brodara s oslobađanjem tereta njegovom

predajom primaocima, predstavlja novi ugovor različit od

brodarskog ugovora.

br.65, str. 43-49, Kuća Lordova, 25-28.III 1974.

Pravo na tužbu za isplatu obveznice za doprinos u zajedničku

avariju može utrnuti na temelju doktrine “laches”.

br.66, str. 65-67, Okružni sud Južnog okružja New Yorka (SAD),

29.V 1974.


100

-VISINA ODGOVORNOSTI PO NIZOZEMSKOM PRAVU -Visina odgovornosti

po nizozemskom pravu manja je od one po Visbyjskim

pravilima i po engleskom Zakonu od 1971. Član 5 Protokola od

1968. (modificirani čl. X Haških pravila),

br.99, str.62-64, Engleska Kuća Lordova, 25. XI 1982.


121

Slučaj zasebne havarije zbog nasukavanja broda koji je

prerastao u zajedničku havariju zbog radnji zapovjednika za

spašavanje broda i imovine na brodu - Solidarna odgovornost

svih OOUR-a udruženih u radnu organizaciju za obveze koje je

preuzela radna organizacija izdavanjem jamstva (average

bonds) za štete uslijed zajedničke havarije - Ako je iznos

doprinosa tereta za zajedničku havariju izražen u stranoj

valuti, zatezna kamata na takav iznos je 8 % i na nju se ne

primjenjuje povišenje predviđeno u Odluci SIV-a o visini

stope zatezne kamate,

br. 115-116, str. 498-408, Okružni privredni sud u Beogradu,

23. II. 1987.

ZAJEDNIČKO ISKORIŠTAVANJE

428

BRODA


Na odnose ugovora o zajedničkom iskorišćivanju broda između

privatnika primjenjuju se propisi o zanatskim radnjama. Za

rješavanje ovih sporova nadležan je privredni sud. Zastarni

rok iznosi 2 godine.


ZAKLJUČNICA


TIPSKI UGOVOR - Odredbe zaključnice imaju prednost pred

odredbama tipskog ugovora na koji se zaključnica poziva.


ZAKUP BRODA


ZAKUPNINA - Za utvrđivanje visine zateznih kamata primjenjuju

se “Opće uzance za promet robom”.

br.22, str. 34, Spoljnotrgovinska arbitraža, Beograd, 14.V

1962.


Premda su stranke u ugovoru navele da sklapaju ugovor o zakupu

broda, ipak je sud ovlašten ulaziti u njegov sadržaj i na

temelju toga zaključiti da se radi o nekom drugom poslu.


U sumnji da li je sklopljen brodarski ugovor na vrijeme ili

ugovor o zakupu broda, treba uzeti da je sklopljen brodarski

ugovor na vrijeme.


Pravo prvokupa ugovoreno u ugovoru o zakupu vrijedi dok ugovor

o zakupu traje.


429

U koliko vlasnik broda pod čarterom popuni brod posadom,

opskrbi ga pogonskim gorivom i živežnim namirnicama, te

sudjeluje u zajedničkoj avariji, tada se ne može govoriti o

zakupu broda, ni o zakupu broda sa posadom, a niti o zakupu

broda bez posade, budući da se vlasnik nije odrekao

upravljanja brodom, a niti posjeda toga broda.


Yorka, 28.VI 1966.

Kad su stranke, nakon prestanka ugovora o zakupu, izvršile

primopredaju broda i o tome sastavile zapisnik, smatra se da

su se sporazumjele da je ugovor uredno ispunjen u okviru

onoga što iz zapisnika ne proizlazi kao sporno.


Zakupoprimac koji je ugovorom o zakupu bio dužan u brod

ugraditi motor ugovorenih svojstava, a koji umjesto toga

motora ugradi drugi pa makar i kvalitetniji od ugovorenog,

nema na temelju ove okolnosti prava postavljati zakupodavcu

bilo kakav zahtjev, ako je brod predao bez prigovora.


Zakupoprimac je dužan zakupodavcu vratiti čamac u stanju u

kakvom ga je primio.


ZAKUP I PODZAKUP BRODA - Ako teretnica nije potpisana u ime

brodovlasnika - zakupodavca i zakupoprimca koji je dao brod

u podzakup, oni ne odgovaraju za štetu prouzrokovanu na

teretu u toku prijevoza već podzakupac.



POJAM - Ne radi se o ugovoru o zakupu broda kada korisnik

broda ugovori sa svojim sukontrahentom da on popunjava brod

posadom i da ga opskrbljuje, te da snosi troškove korištenja

broda, ako je korisnik zadržao sebi pravo upotrebe broda,

posebno pravo davanja naloga posadi. Pod ovom pretpostavkom

korisnik broda i dalje ostaje brodar.


SUMNJA DA LI JE ZAKLJUČEN UGOVOR O ZAKUPU - U slučaju sumnje

da li je zaključen ugovor o zakupu ili neki drugi ugovor o

iskorištavanju brodova, smatra se da ugovor o zakupu nije

zaključen.


ZAKUP JARUŽALA (BAGERA) - NAKNADA ZA KORIŠTENJE - Ako je

ugovorom o zakupu (“bare - boat charter”) ugovoreno

430

dvokratno korištenje zakupljenog jaružala i isti je bio

korišten u minimalnom periodu određenom ugovorom, za

preostalo vrijeme zakupodavcu pripada samo nominalna

naknada.

br.67, str. 65-66, Engleski Apelacioni sud, 9-10.X 1974.


100

-Sklapanje ugovora o zakupu broda -Ako su svi ugovori fiktivni

ne proizvode nikakav pravni učinak,

br.89, str.38-49, Viši privredni sud SR Hrvatske, 18.12.1979.

ZAPOVJEDNIK


-Zapovjednik broda, po svom položaju i funkciji na brodu,

odgovoran je za sve povrede propisa koje učini posada broda

u vršenju svoje funkcije, ako se ne dokaže osobna

odgovornost kojeg drugog člana posade.

br.8,str. 21, Uprava pomorske oblasti Srednjeg Jadrana, Split,

5.XII 1959.

-Zapovjednik koji u izvanrednim okolnostima za vrijeme

putovanja poduzima mjere potrebne radi zaštite interesa

osoba zainteresiranih na teretu, radi kao punomoćnik tih

osoba.


-Zapovjednik je dužan za vrijeme nevremena, u granicama

mogućnosti, voditi računa ne samo o spasu broda, nego i o

očuvanju tereta.

br.11,str. 50-52, Apelacioni sud Douai, 23..II 1961.

-Zapovjednik ne može mijenjati uvjete zaključenog ugovora.

Obavijest stranci o datumu kad će brod biti spreman za

ukrcaj tereta, ne predstavlja izmjenu ugovora. Zapovjednik

ne može raditi u ime ovlaštenika tereta sve dok teret ne

primi na brod.

br.12,str. 65-66, Kasacioni sud Italije, 7. IV 1960 .


ČLAN POSADE - Zapovjednik nije član posade po liberijskom

pravu.

br.20, str. 43, Okružni sud SAD, Kalifornija, 25.II 1963.

431

ODGOVORNOST - Zapovjednik u odnosima iz prijevoznog ugovora ne

odgovara osobno za svoju nautičku krivnju.


Na materijalnu odgovornost zapovjednika prema brodaru za štetu

nastalu nestručnim upravljanjem broda primjenjuje se, dok se

ne donesu posebni propisi, odredbe Zakona o radnim odnosima.

Ne može se pozivati u svoju korist na nesposobnost broda za

plovidbu koja je postojala u vrijeme kada je preuzeo

zapovjedništvo.


ODGOVORNOST BRODARA - Brodar ne odgovara za zapovjednikova

djela koja ovaj učini u vršenju svoje funkcije predstavnika

organa državne uprave.


ZNANJE O RUKOVANJU TERETOM - Zapovjednik broda dužan je znati

da teretu koji prima na brod, a koji se inače nalazi u

prometu, šteti toplota, te je dužan u svrhu njegove zaštite

poduzeti potrebne mjere izolacije.

br.14, str.40, Kasacioni sud Italije, 22.III 1960.

Zapovjednik mora poznavati propise o rukovanju kožom.

br.14, str.44-45, Apelacioni sud, Bruxelles, 23.VI 1960.

Zapovjednik mora znati i poduzimati mjere za zaštitu tereta od

vrućine.



Zapovjednik odgovara primaocu samo za svoju nautičku

djelatnost a ne i za komercijalnu djelatnost, budući da u

pogledu komercijalne djelatnosti mora slušati naloge svoga

brodara.


Zapovjednik je u pogledu komercijalne djelatnosti podređen

time-chartereru, pa ga u ovim granicama i obavezuje prema

ovlaštenicima tereta.


Štetu nastalu miješanjem raznih vrsta tereta koji su bili

složeni jedan uz drugi treba pripisati komercijalnoj

djelatnosti zapovjednikovoj.


Zapovjednik broda je dužan poznavati propise o ukrcaju i

slaganju opasnih tereta.

432

br.37, str. 18-20, Vrhovni privredni sud, 8.II 1968.

Kada je ugovorena klauzula “FIOST pod nadzorom zapovjednika”

zapovjednik je dužan nadzirati slaganje tereta. Za

nepravilno slaganje odgovara brodar.


Zapovjednik broda je dužan nadzirati da li su prilikom ukrcaja

ili iskrcaja poduzete zaštitne mjere, i na koji način se rad

obavlja.


Za razliku od drugih članova posade kod kojih se redovito

nesreća na radu mora smatrati samo ono što se dogodi u

vršenju službene dužnosti na brodu, za zapovjednika,

isključivši slučaj samoubojstva, nesreća na radu je ono što

se dogodi zbog specifičnih pomorskih rizika, bez obzira da

li je u času događaja zapovjednik vršio stražu.


Štetne posljedice bolesti koju je zapovjednik zadobio

nepropisnim slaganjem opasnih tereta mora sam snositi, jer

je on kriv za zadobivenu bolest, budući da teret nije

propisno složio. Na ovu okolnost ne utječe ni činjenica da

brodar nije zapovjednika upozorio na način kako teret mora

biti složen na brod.

br.37, str. 18-20, Vrhovni privredni sud, 8.II 1968.


NAUTIČKA DJELATNOST

- Slabo pričvršćenje tereta samo onda spada u nautičku

djelatnost zapovjednikovu, ako je zbog pomicanja tereta bila

ugrožena sigurnost broda .

br.58,str. 62-64, Trgovački sud, Marseille, 7.IX 1971.

OVLAŠTENJE ZA PRIMANJE TUŽBE PROTIV BRODARA

- Zapovjednik pomorskog broda je ovlašten primati tužbe

upućene protiv brodara, ako se ne radi o poslovima za koje

se za zastupanje traži posebna brodarova punomoć. Ovo

vrijedi i za zapovjednika stranog broda koji se nalazi u

jugoslavenskoj luci.


19.II 1973.

INDEX BR. 122-140/OBUHVAĆA BR.

101-121

433

-PRAVO ZAPOVJEDNIKA DA ZAKLJUČI UGOVOR O SPAŠAVANJU U IME

VLASNIKA TERETA - Zapovjednik broda može zaključiti ugovor o

spašavanju u ime vlasnika tereta samo u slučaju nužnosti,

kada zbog hitnosti postupanja radi otklanjanja opasnosti za

brod i teret nije bio u mogućnosti stupiti u vezu s

vlasnikom tereta i dobiti potrebno ovlaštenje. U takvim

slučajevima on postaje "nenamjerni zastupnik" (involuntary

agent} vlasnika tereta.

br. 131.-132., str. 385.-388., Engleski apelacijski sud, 5.,

6., 8. i 9.2.1990.

ZASTARA


-Netačna obavijest brodareva agenta, upućena cesionaru

primaoca o datumu dolaska broda, ne utječe na početak toga

zastarnog roka, ako je primaocu bio poznat tačan datum kad

brod stigao u luku.

br.12,str. 29, Viši privredni sud NRH, 28.X 1961.


ZUIPB odnosi se prema Zakonu o zastarjelosti potraživanja kao

posebni zakon prema općem. Odredbe Zakona o zastarjelosti

potraživanja primjenjuju se subsidijarno.


Na zahtjeve koji nastaju iz transportnih poslova zastara

iznosi dvije godine.

br.47, str. 51, Okružni privredni sud, Zagreb, 20.VIII 1969.

Prigovor zastare može se iznositi i nakon upuštanja u

meritorno raspravljanje, i u svakom stadiju postupka.



Zastara je dio materijalnopravnih propisa. Na zastaru dolazi

do primjene pravo koje dolazi do primjene na ugovor.

Propisi o zastari su u talijanskom pravu dio unutarnjeg javnog

poretka, a ne medjunarodnog javnog poretka.

br.50,str. 68-70, Apelacioni sud, Genova, 21.I 1969.

- Zastara za štetu prouzrokovanu teretu u toku prijevoza morem

iznosi godinu dana, a počinje teći danom iskrcaja tereta.

434


1971.

- Na medjusobna potraživanja izmedju privrednih organizacija

iz kamionskog prijevoza robe primjenjuju se zastani rokovi

propisanim Zakonom o zastarjelosti potraživanja, a ne rokovi

predvidjeni ratificiranom Konvencijom o ugovoru za

medjunarodni prijevoz robe cestom (CMR). Odredbe ove

Konvencije primjenjuju se analogno u domaćem cestovnom

saobraćaju samo u onim slučajevima gdje nedostaju

odgovarajuci pozitivni zakonski propisi.


5.IX 1972.

- Na osnovi Haških pravila zakonski rok zastare za podnošenje

tužbe za naknadu štete zbog oštećenja tereta iznosi godinu

dana od časa predaje robe ili datuma kada je roba trebala

biti predana. Ovaj period ne počinje teći od časa iskrcaja

robe iz broda. Iskrcaj i predaja robe ne moraju se dogoditi

istovremeno.

br.55,str. 69-73, Okružni sud Sjedinjenih Američkih Država

(Okružje Južne Karoline), 11.IX 1970.


ZASTARA TUŽBE ZA NAKNADU ŠTETE ZA GUBITAK TERETA - Kada je

brodar obavijestio primatelja da se teret nalazi u carinskom

skladištu, navodeći o tome konkretne podatke, zastara za

tužbu za naknadu štete za gubitak počinje teći od dana

dostavljene obavijesti. Zastara se obustavlja za vrijeme za

koje je primatelj na temelju brodarovog ponašanja i njegovih

obavijesti imao pravo smatrati da teret nije izgubljen.


ZASTARA TUŽBE ZA MANJAK TERETA PO POJEDINIM TERETNICAMA -

Zastarni rok za manjak tereta koji se prima po pojedinim

teretnicama počinje teći od dana kada je teret iskrcan na

temelju odnosne teretnice a ne nakon iskrcaja sveukupnog

tereta iz broda.


1975.

ZASTARA TRAŽBINE ZA PLAĆANJE VOZARINE - KAMIONSKI PRIJEVOZ - I

kada se prijevoz vrši na temelju okvirnog ugovora o

prijevozu, zastarni rok za vozarinu svakog pojedinog

međunarodnog prijevoza počinje teći po isteku triju mjeseca

od dana zaključenja ugovora o prijevozu.


435

PREKID TOKA ZASTARNOG ROKA - Brodarovo priznanje da nije

predao teret koji je primio na prijevoz, ne znači priznanje

duga i ne prekida tok zastarnog roka. Da bi zastarni rok

prestao teći potrebno je da brodar prizna da je odgovoran za

gubitak tereta navodeći visinu svote za koju se smatra

odgovornim.

br.69, str. 71-72, Francuski Apelacioni sud, 11.VII 1975.

Zastara se prekida pozivom na miješanje u parnicu, pa i kada

se pozvani tom miješanju nije odazvao.


1977.

OBUSTAVA TOKA ZASTARNOG ROKA - Tok zastare se obustavlja i

kada je tužba podnesena nenadležnom sudu, a traje sve dok se

taj sud nije proglasio nenadležnim.


PRODUŽENJE ZASTARNOG ROKA - Ne protivi se javnom poretku

klauzula stranaka s kojom ove, nakon nastanka štete,

sporazumno ugovaraju produženje zastarnog roka. Zastarni rok

se produžuje za onoliko vremena za koliko se dužnik obvezao

vjerovniku da neće podići prigovor isteka zastare.


Stranke ne mogu produljiti sporazumno zastarne rokove

predviđene zakonom.


1977.

ZASTARA POTRAŽIVANJA LUČKE RADNE ORGANIZACIJE PREMA BRODARU ZA

IZVRŠENE LUČKE USLUGE - Potraživanje lučke radne

organizacije prema inokosnom brodaru za izvršene lučke

usluge zastaruje za dvije godine.


ZASTARA OSIGURATELJEVOG REGRESNOG ZAHTJEVA PREMA BRODARU - Rok

zastare prema brodaru za naknadu štete prouzročene teretu

počinje teći od časa preuzimanja robe sa strane primaoca, a

ne od časa kada je primalac osiguratelju ustupio svoje

pravo.


ZASTARNI ROK - OSIGURANJE TERETA - Kad osiguranik podnosi

tužbeni zahtjev prema osiguratelju, ne na temelju ugovora o

prijevozu, već na osnovi police koja utvrđuje zastarni rok

od dvije godine, jednogodišnji zastarni rok ne dolazi do

primjene između osiguratelja i osiguranika.


436

ZASTARA ZAHTJEVA PREMA BRODARU ZA NAKNADU ŠTETE NA TERETU -

OSIGURATELJEVO PRAVO SUBROGACIJE - Ovo pravo osiguratelja

zastaruje istovremeno sa zastarom osiguranikovog zahtjeva

kojemu je osiguratelj nadoknadio štetu.


ZASTARA POTRAŽIVANJA ZA VANUGOVORNE ŠTETE OD SLAGAČA -

Zastarni rok za vanugovorne štete za koje je odgovoran

slagač, prosuđuje se prema propisima građanskog prava, a ne

na temelju odredaba o slagačkom poslu.


ZASTARA IZ UGOVORA O PRIJEVOZU - ZASTARA IZ ŠPEDITERSKOG POSLA

- Zastara iz ugovora o prijevozu stvari iznosi godinu dana,

a ona iz špediterskog posla tri godine.


1977.

ZASTARA U SLUČAJU PREDAJE TERETA NEOVLAŠTENOJ OSOBI - POČETAK

TOKA - Predaja tereta od strane brodara neovlaštenoj osobi

smatra se gubitkom tereta. Zastara za naknadu štete

prouzročene predajom tereta neovlaštenoj osobi počinje teći

od dana kada je taj teret predan.


PRIMITAK CESIONE ISPRAVE NAKON ISTEKA ZASTARNOG ROKA - Kad

tužitelj - osiguratelj tuži brodara u zastarnom roku nakon

što je isplatio osigurninu krajnjem korisniku na kojeg su

prenesena prava iz ugovora o prijevozu, zastara nije

nastupila premda je osiguratelj cesionu ispravu dobio nakon

isteka zastarnog roka.



100

-Zastara zahtjeva prema brodaru. Prekluzija. Ako posljednji

dan zastarnog roka ističe na dan kada sud ne radi, taj rok

ističe prvog narednog za sud radnog dana. Tog dana se može

predati tužba i preporučenim pismom. Sve to vrijedi i za

prekluzivne rokove,

br.85, str.52-56, Viši privredni sud SR Hrvatske,18.XII 1979.

-Na osigurateljev zahtjev, koji svoje pravo prema brodaru

temelji na svom subrogacionom zahtjevu, primjenjuje se

odredbe člana 128 st.4 Zakona o ugovorima o iskorištavanju

pomorskih brodova (odnosno sada čl.679 ZPUP) prema kojima

zastarni rok za regresne zahtjeve počinje teći od dana kada

je izvršena radnja koja daje pravo na regres. Kod

osigurateljevih zahtjeva na temelju činjenice da je on svom

437

osiguraniku isplatio osiguraninu, zastara počinje teći od

dana kada je osiguratelj osiguraniku isplatio osiguraninu,

br.88, str.29-33, Vrhovni sud SR Hrvatske, 11. IX 1979.

-POMORSKA ARBITRAŽA -Sklopljen je brodarski ugovor na vrijeme

(Time charter-party), ali je došlo do spora oko razdoblja

njegovog trajanja -Da li se zbog zatezanja u vodjenju

arbitražnog postupka povodom nastalog spora može smatrati da

je došlo do frustracije arbitraže -Primjenjuje li se u

arbitražnom postupku na zahtjeve protiv naručitelja

prijevoza, a kod ugovora na vrijeme (charter-party time)

ZAKONSKI PREKLUZIVNI ROK predvidjen Limitation Act-om iz

1939. -Uzrokuje li zatezanje u vodjenju arbitražnog postupka

štetu za drugu stranku - Da li je o predmetu o kojem je

vodjen arbitražni postupak dopuštena tužba sudu,

br.91, str.57-64, Engleski Trgovački sud, 7. i 16. VII. 1980

-Šestomjesečni zastarni rok ne primjenjuje se na zahtjev

brodara za naknadu troškova repatrijacije,

br.87, str.61-65, Viši privredni sud Hrvatske, 26. VI.1979

-ZASTARA U CESTOVNOM.PRIJEVOZU -Na zastaru kod prijevoza

izvršenog 1965. godine primjenjuje se jednogodišnji rok na

temelju pravnog pravila § 390. Hrvatskog trgovačkog zakona-

Dopuštena je i analogna primjena zastarnog roka iz CMR-a

koji je jednak, a stupio je na snagu za medjunarodni

cestovni prijevoz 1963. godine,

br. 92 , str. 38-39 , Viši privredni sud SR Hrvatske

-ZASTARA IZ UGOVORA O PRIJEVOZU ROBE -Zastara teče i za

tražbinu prema špediteru za povratak primljenih iznosa kao i

za ostale tražbine iz ugovora o prijevozu -Sud koji je

smatrao da se zastara za tražbine iz ugovora o prijevozu

odnosi samo na zahtjeve radi oštećenja, manjka ili

zakašnjenja pogriješio je.

br.93, str.64, Francuski Kasacioni sud, 30. X 1979.

-NAKNADA ŠTETE ZBOG DJELOMIČNOG MANJKA TERETA KOD POMORSKOG




PROTEST ZBOG MANJKA TERETA -Kada brod predaje teret










438







br.93, str.48-54, Viši privredni sud SR Hrvatske, 5. V 1981

INDEX BR.141-144/OBUHVAĆA BR.122-

140

-AGENCIJSKI POSAO - ROK ZASTARE PREMA BRODARU ZA ZAHTJEVE

BRODARA PREMA AGENTU IZ TOG POSLA - Za zastaru iz ovih

odnosa primjenjuju se propisi Zakona o obveznim odnosima,

jer Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi nema za

agencijski posao posebnih propisa što se tiče roka zastare.

Brodarov zahtjev iz ovoga odnosa osniva se na ugovoru o

agenciji, a ne na regresnom pravu brodara. Zastara iznosi

tri godine, jer se radi o međusobnim potraživanjima

društveno-pravnih osoba iz ugovora o prometu usluga. Za

početak tijeka zastare nije potrebno da oštećenik, u ovom

slučaju ,brodar, sazna za agentov propust pri sklapanju

ugovora na temelju ovlaštenja koja ima iz agenturnog posla.

Budući da se radi o zastari na temelju zaključenog ugovora,

zastarni rok iznosi onoliko vremena koliko je propisano za

zastaru iz odnosnog posla. Kod agencijskog posla zastara

počinje teći od dana kada je agent zaključio ugovor s

naručiteljem prijevoza u ime brodara.


5.12.1989.

-PRIJEVOZ STVARI MOREM - ZASTARA PLAĆANJA VOZARINE - Na

zastaru plaćanja vozarine primjenjuju se odredbe iz ugovora

o iskorištavanju brodova, premda je pri tomu povrijeđen

propis o deviznom poslovanju.


21.3.1989.

-PRIJEVOZ STVARI MOREM - ZASTARA - PRIMJENA PRAVA - Na

zastaru potraživanja iz ugovora o prijevozu stvari morem

primjenjuju se odredbe Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj

plovidbi, a ne propisi koji vrijede za zastaru iz deviznog

poslovanja, pa i kada se ta vozarina duguje u devizama.


13.04.1988.

-ŠPEDITERSKI POSAO - ZASTARA TRAŽBINE IZ OVOG POSLA - Ugovor

s kojim se jedna stranka obvezuje da će za svog komitenta

zaključiti s trećom osobom ugovor o prijevozu, predstavlja

439

ugovor o špediciji. Špediterski posao spada među poslove

potraživanja društvenih pravnih osoba, na koje se

primjenjuje zastarni rok od tri godine predviđen u članku

374. Zakona o obveznim odnosima. Cediranje tražbine ne može

utjecati na pravnu prirodu zastare. Na tijek zastarnog roka

ne primjenjuju se propisi o bezrazložnom bogaćenju.

Potraživanje špeditera prema svom komintentu za naknadu od

njega vozaru isplaćene vozarine, temelji se na ugovoru o

špediterskom, a ne vozarskom poslu, i kao takvo na to

potraživanje ne dolazi do primjene propisa o zastarijevanju

iz vozarskog posla.

br. 125.-126., str 123.-127., Privredni sud Hrvatske,

20.6.1989.

-ZASTARA TUŽBE PROTIV BRODARA - GODINU DANA ILI ŠEST MJESECI?

- Kada se u istom brodarskom ugovoru na putovanje poziva na

jedan nacionalni zakon koji inkorporira odredbe Konvencije o

teretnici iz 1924. godine (Paramount klauzula), a osim toga

se predviđa rok od šest mjeseci za imenovanje arbitra, u

slučaju štete na prevezenoj robi, primjenjuje se

jednogodišnji zastarni rok iz Konvencije o teretnici.

br. 127.-128., str. 307.-309., Engleski apelacijski sud,

29.01.1988.

ZAUSTAVLJANJE BRODA

/PRIVREMENA MJERA


-Predlagač koji je ishodio zaustavljanje broda kao privremenu

naredbu, dužan je nadoknaditi štetu brodaru, ako ne podnese

tužbu za opravdanje naredbe u predviđenom roku. Za

promašenje ovog roka odgovara se po načelima kauzaliteta.

br.12,str. 35-36, Viši privredni sud, NRH. 16.XII 1961.


100

-Marewa injunction u engleskom pravu znači privremenu naredbu

kojom se onemogućava iznošenje imovine lz Engleske u neku

stranu zemlju -Ranija praksa engleskih sudova dopuštala je

primjenu ove privremene naredbe samo za strance čija je

imovina u Engleskoj, a sami se nalaze u inozemstvu; sada

medjutim, zbog olakšanog medjunarodnog prometa, dopušta se

izricanje privremenih mjera i za osobe koje imaju stalno

boravište u Engleskoj,

br.90, str.58-62, Engleski Apelacioni sud, 12. XI 1980.

440

ZRAČNI PRIJEVOZ


ODGOVORNOST ZA PUTNIKE - Prema čl.20. Varšavske konvencije od

1929. vozar ne odgovara za svaku nezgodu koja se mogla

izbjeći, nego samo ako je došlo do nezgode kad vozar nije

primijenio razboritu pažnju.

br.21, str. 62-63, Prvostepeni sud, Manchester, 22.III 1963.


Poduzeće za aerodromske usluge dužno se je brinuti o

sigurnosti zrakoplova dok se zrakoplov nalazi na poletno-

sletnoj stazi.



140

-PRIJEVOZ ROBE ZRAKOM - ODGOVORNOST PODUZEĆA ZA AERODROMSKE

USLUGE I ZRAČNOG VOZARA - OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI - Za

štetu prouzročenu nestankom robe koju je prevozio zračni

vozar odgovara vozar, premda je roba predana poduzeću za

aerodromske usluge. To vrijedi i u slučaju da je to poduzeće

primilo i potvrdilo da je robu preuzelo radi prijevoza.

Vozar se ne može pozivati na ograničenje svoje odgovornosti

ako je šteta prouzročena namjerom ili grubom nepažnjom, bilo

samog vozara, ili osobe za koju on odgovara. Poduzeće za

aerodromske usluge je odgovorno samo za štete koje je

prouzročilo vlastitom grubom nepažnjom ili namjerno ili ako

je prekoračilo okvir svoje dužnosti.


19.12.1990.

ZRAKOPLOV

IINDEX BR. 24/OBUHVAĆA BR. 14-24

ŠTETE NA OTVORENOM MORU - Prilikom propasti zrakoplova

nizozemskog poduzeća, na otvorenom moru, koji je bio

registriran u Nizozemskoj, američki sud je primijenio

441

nizozemsko pravo, ma da su naknadu štete tražili državljani

i stanovnici Sjedinjenih država.

br.14, str.48-49, Okružni sud za Južno okružje New Yorka,

1960.


STVARNA PRAVA NA ZRAKOPLOVU- NADLEŽNOST SUDA- Za prosudjivanje

sporova o stranom zrakoplovu koji se nalazi zadržan na

teritoriji Jugoslavije nadležan je jugoslavenski sud. Za

prosudjivanje sporova o stvarnim pravima na zrakoplov

primjenjuje se pravo države upisa zrakoplova.


1972.

ŽELJEZNIČKA PRUGA


PRIJELAZ

-Osoba koja prelazi preko otvorene željezničke pruge, koja na

prijelazu nema znakova za upozorenje vlaka, dužna je

uvjeriti se da li se prijelazu približava vlak. Ako to ne

učini, sama snosi dio krivnje za nesreću.

br.11,str. 26-27, Vrhovni sud NRH 12.VII 1960.


Ako je saobraćaj na prijelazu preko pruge intenzivan,

željeznica je dužna osigurati prijelaz ne samo zvučnim, nego

i svjetlosnim signalima.

br. 37, str. 30-31, Viši privredni sud SRH, 28.II 1968.

Za nepoduzimanje HTZ mjera prilikom manevriranja kompozicija

vlakova na stanici odgovorno je ono ŽTP o čijoj stanici se

radi i ŽTP čije osoblje nije poduzelo propisane HTZ mjere.


442

ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ


ZAKAŠNJENJE ISPORUKE

-Pošiljalac ima pravo na naknadu štete od vozara zbog

zakašnjenja isporuke i nakon što je primalac iskupio tovarni

list od željeznice.

br.8,str. 24-25 , Viši privredni sud NRH, 30 .XI 1959

ISTOVAR

-Razlog za obustavu toka istovarnog roka može biti i kiša koja

nije velika, ako se radi o robi koju bi takva kiša očito

mogla ozbiljno ugroziti ili oštetiti.

br.8,str. 21-22, Viši privredni sud NRH, l0.VI 1960.

VOZARINA U MEDJUNARODNOM PRIJEVOZU

-Kod lomljenog transporta i domaća relacija smatra se

produženom inozemnom relacijom, za koju se vrijednost

izvršenih prijevoznih usluga u robnom prometu od domaćih

privrednih organizacija ima naplaćivati u dinarima po

obračunskom tj. disparitetnom tečaju.

br.11, str. 24-25, Vrhovni privredni sud FNRJ, 21.VI 1961.

TARIFE

-Kad je za odredjivnje tarifne stavke vrstu robe potrebno

utvrdit1 kemijskom analizom mjerodavna je ona vrsta robe

koju su stranke navele u tovarnom listu.

br.12,str. 33, Viši privredni sud NRH 4.X 196l.


IMALAC PRAVA - Imaoca prava obvezuje potpis njegovog

namještenika proviđen pečatom u željezničkoj knjizi, bez

obzira da li je taj namještenik ovlašten za takvo

potpisivanje.

br.19, str. 24, Viši privredni sud SRH, 19.IX 1963.

ISKUP TOVARNOG LISTA - Kad je primalac iskupio tovarni list,

pošiljalac nije u nikakvom odnosu sa željeznicom i zato je

ležarinu dužan platiti primalac.


KONTROLNO VAGANJE - Željeznica nije dužna izvršiti kontrolno

vaganje, ako to imalac prava izričito ne traži. Viša sila

koja je onemogućila da pošiljalac na vrijeme sazna rezultat

službenog vaganja pada na njega. Između propusta željeznice

443

da izvrši kontrolno vaganje i štete koju radi toga pretrpi

pošiljalac mora postojati uzročna veza.


LAKO POKVARLJIVA ROBA - Kad željeznica preda lako pokvarljivu

robu u pokvarenom stanju nakon roka isporuke, predpostavlja

se, ako je roba predana na prijevoz u zdravom stanju, da je

kvar nastao radi zakašnjenja.


LEŽARINA - Pošiljalac robe, koji je od željeznice obaviješten

da se primalac ne može pronaći, dužan je poduzeti potrebne

mjere da se smanji kolska ležarina.


Ne može se pretpostaviti da je imalac prava ugovorom pristao

na plaćanje ležarine ako njegova kola na vrijeme nisu mogla

biti istovarena radi zakrčenosti luke kolima trećih osoba.


Ako su vagoni pali u ležarinu zbog toga što potrebne isprave

nisu bile priložene tovarnom listu, pošiljalac je dužan

platiti čitavu ležarinu, iako je željeznica tražila nadopunu

isprava u više navrata.


MRTVAC - I kod prijevoza mrtvaca pošiljalac je dužan

priključiti tovarnom listu sve potrebne isprave. Željeznica

nije dužna kontrolirati da li su sve isprave priložene.


NAVOD POŠILJAOCA U TOVARNOM LISTU - U tovarnom listu može biti

kao pošiljalac navedena samo jedna osoba, a nije dopušteno

unositi ni dodatke koji bi upućivali na bilo kakav pravni

ili stvarni odnos između osobe označene kao pošiljaoca ili

neke druge osobe.


PAKIRANJE - Željeznica mora dokazati da je šteta nastala

slabim pakiranjem.


PRIMANJE ROBE - Primalac nije dužan primiti robu ni nakon

iskupa tovarnog lista, ako je teret oštećen a željeznica ne

sastavi zapisnik o oštećenju. Nakon sastavljanja zapisnika o

kome je primalac bio obaviješten teče rok istovara.


PUNOMOĆ - Za punomoć u željezničkom prijevozu dolaze do

primjene posebni željeznički propisi, a ne načela građanskog

prava.

444


ROKOVI ISPORUKE - Za željeznički prijevoz, na temelju

prijevoznice, rokovi isporuke računaju se prema propisima

koji vrijede za prtljagu, a ne za brzovoznu robu.


SKLADIŠTE - Za štetu nastalu u skladištu željeznice nakon

prijevoza, a prije predaje tereta, željeznica odgovara po

načelima vanugovorne odgovornosti.

br.17, str.44-45, Kasacioni sud Francuske, 18.VI 1962.

TARIFE - Općeniti navod o vrsti robe kojim je obuhvaćena jedna

tarifna stavka nije nepotpuni navod i ako nema posebne

specifikacije o sadržaju koleta. Čl.63. ZPŽ-a odnosi se na

naknadu štete koju pretrpi željeznica radi nepotpune ili

krive deklaracije robe u tovarnom listu, a ne na obračun

tarifnih stavaka. Željeznica ima pravo ispraviti vozarinsku

stavku u tovarnom listu samo ako je kontrolirala sadržaj

pošiljke.


TARIFE POVLAŠTENE - Povlaštena tarifa za robu uvezenu iz

inozemstva, a koja je u zemlji reekspedirana, primjenjuje se

kada je primalac na temelju međunarodnog tovarnog lista

ujedno i pošiljalac po domaćem tovarnom listu.


UDAR VAGONA - Željeznica odgovara za štetu koju imalac prava

pretrpi udarom u vagon prilikom manevriranja manevarske

lokomotive.


ZAPISNIK IZVIĐAJA - U zapisniku, kojim se utvrđuje činjenično

stanje o šteti, nije potrebno navesti i uzrok štete, ali

treba tačno navesti činjenično stanje i prirodu oštećenja.


ZASTARA - Tužba podnesena protiv Zajednice jugoslavenskih

željeznica radi prijevoza, koji je izvršilo željezničko

transportno poduzeće, ne prekida tok zastarnog roka prema

željezničkom transportnom poduzeću.



Za odnose koji nastaju iz ugovora o prijevozu željeznica prema

korisniku prijevoza nastupa kao cjelina, bez obzira kod

kojeg ŽTP-a je nastao događaj koji je povod potraživanju.


445

Za obveze iz ugovora o međunarodnom prijevozu pasivno je

legitimirano ŽTP, a ne Zajednica jugoslavenskih željeznica.


Imalac prava može tužbeni zahtjev za naknadu štete podnijeti

protiv osiguratelja i ŽTP-a. Prema ŽTP-u aktivno je

legitimiran imalac prava, a ne vlasnik robe.


CARINJENJE ROBE - ŽTP na čijem se teritoriju moralo vršiti

usputno carinjenje robe, nije dužno voditi brigu da se roba

carini u određenoj stanici, ako vagon nije od drugog ŽTP-a

upućen preko te stanice.


CESIJA - Ako cesiona isprava kojom primalac ustupa svoje pravo

pošiljaocu nema datuma, smatra se da je sastavljena onoga

dana kad je primalac od željeznice primio robu, pod

pretpostavkom da je cesionoj ispravi priložen tovarni list u

kojem je naveden datum primitka robe.


Valjana je cesiona isprava kojom primalac ustupa svoje pravo

pošiljaocu premda na ispravi potpis primaoca nije jasan, ako

je na ispravi utisnut primaočev pečat, koji je bio utisnut i

na zapisniku o šteti sastavljenom na uputnoj stanici.


EKSPRESNI LIST - Ekspresni list i željezničke službene

evidencije jesu javne isprave. U slučaju neslaganja sadržaja

između pojedinih željezničkih isprava i evidencija sud po

slobodnoj ocjeni potvrđuje koji su podaci tačni. U koliziji

sadržaja između ekspresnog lista i knjige opravdanja podaci

u ovoj knjizi imaju prednost.


IZVJEŠTAJ O PRISPIJEĆU - Željeznica mora izvještaj o

prispijeću dostaviti na kućnu adresu koja je navedena u

tovarnom listu.


KOLSKA DANGUBNINA - Željeznica ima pravo na naknadu kolske

dangubnine prouzrokovane nepropisnim ispunjenjem tovarnog

lista.


Imalac prava može biti odgovoran za kolsku dangubninu nastalu

zaustavljanjem kola na usputnim stanicama, zbog zakrčenosti

luke tuđim kolima, ako se na to posebnim ugovorom obvezao.


446

Rok odnošenja počinje predajom izvještaja o prispijeću, a ne

kada je pokušana predaja.


NEPRAVILNO TOVARENJE - Ako iz željezničkog zapisnika, kojim se

utvrđuje da je tovarenje robe u vagon nepravilno izvršeno,

ne proizlazi jasno tko je za to kriv, odgovorna osoba se

mora utvrditi svjedocima.


NOVACIJA UGOVORA - Radi se o novaciji ugovora o prijevozu kad

se za štetu nastalu tokom puta, u sporazumu s pošiljaocem,

sastavi zapisnik o šteti i neoštećena roba nastavi

putovanje. Novacija se odnosi na količinu robe.


Na temelju novacije ugovora o prijevozu koja se odnosi na

količinu robe, za naknadu štete na robi koja je oštećena

tokom puta legitimiran je pošiljalac, a ne primalac. Ovo i

pod pretpostavkom da u tovarnom listu nije ispravljena

količina robe koja se dalje prevozi, ako tu količinu

primalac može doznati iz zapisnika o šteti koji mu je predan

s tovarnim listom.


ODGOVORNOST ŽELJEZNICE - Željeznica se ne može pozivati u

svrhu oslobođenja svoje odgovornosti na institut posebnih

opasnosti ako se utvrdi da je pakovanje bilo ispravno i da

je u paketima bilo tvrdo staklo.


Željeznica ne odgovara ako je šteta na teretu nastala slabim

stanjem ambalaže.


Željeznica odgovara samo za štetu na robi. Za daljnju štetu

odgovara u slučaju zle namjere ili grube nepažnje.

Postojanje zle namjere ili grube nepažnje mora dokazati imalac

prava.


Pošiljalac je dužan prilikom preuzimanja vagona radi utovara,

prosuđivati podesnost vagona za prijevoz tereta s obzirom na

njegov vanjski izgled. Ako teret bude oštećen nečistoćom

vagona, a štetnost nečistoće nije pošiljaocu na prvi pogled

uočljiva, željeznica je dužna nadoknaditi štetu.


447

Željeznica je dužna pošiljaocu staviti na raspolaganje kola

koja su sposobna očuvati utovareni teret. Ako ne dostavi

takva kola odgovorna je imaocu prava za štetu na robi

prouzrokovanu slabim stanjem kola. Ako su mane kola očite, a

pošiljalac u tom smislu ne stavi nikakav prigovor i ne

odbije kola, željeznica ne odgovara za štetu prouzrokovanu

slabim stanjem kola.


Kad željeznica primi robu bez prigovora u pogledu pakovanja,

ne smatra se da je preuzela na sebe odgovornost za

nepravilno pakovanje. Željeznica može, ali ne mora, odbiti

primiti na prijevoz pošiljku koja nije pravilno pakovana.


Željeznica ne odgovara za štetu prouzrokovanu slabim

pakovanjem robe.


Ne može se smatrati da se radi o nepravilnom pakovanju, ako je

pakovanje izvršeno na uobičajeni način. Ako je roba pakovana

na uobičajeni način, željeznica odgovara za štetu koja je

nastala nepravilnim slaganjem koje je sama izvršila, premda

je šteti pridonio i način pakovanja.


Željeznica koja se u svrhu isključenja svoje odgovornosti za

štetu na robi poziva na slabo stanje ambalaže, mora dokazati

da ambalaža nije bila pravilna. Ako u zapisniku o

utvrđivanju štete nije navedeno da je ambalaža nepravilna,

pretpostavlja se da je ambalaža bila pravilna dok željeznica

ne dokaže suprotno.


OŠTEĆENJE POKRIVAČA VAGONA - Ako iz zapisnika o preuzimanju

pokrivača od pošiljaočeve strane proizlazi da on nije

prigovorio njihovom stanju, a na uputnoj stanici je utvrđeno

da su pokrivači oštećeni, pretpostavlja se dok se ne dokaže

protivno, da su pokrivači prilikom preuzimanja od

pošiljaočeve strane bili neoštećeni.


OŠTEĆENJE VAGONSKOG PRIBORA - Željeznica je dužna dokazati da

je vagonski pribor, s kojim je manipulirao pošiljalac, bio

oštećen prilikom dolaska vagona u uputnu stanicu. Nije

dovoljan dokaz zapisnik izviđaja koji je sastavila

željeznica bez prisutnosti imaoca prava, ako to imalac prava

prigovara. Za oštećenje pribora odgovara pošiljalac koji je

nepravilno pribor postavio na vagon. Činjenica da je

pošiljalac povjerio postavljanje pribora stručnom poduzeću,

ne oslobađa ga dužnosti naknade štete.

448


PRETEG VAGONA - Željeznica ima pravo naplate troškova i

vozarinskog dodatka zbog pretega vagona i ako granica

tovarenja vagona nije unesena u tovarni list pod

pretpostavkom da pošiljalac nije zatražio od željeznice

podatke o dopuštenoj granici tovarenja. Prilikom istovara

dijela pošiljke u druga kola radi pretega, željeznica mora

voditi računa i o interesima imaoca prava.


PREUZIMANJE ROBE NA INDUSTRIJSKOM KOLOSIJEKU - Kad se roba ima

predati na industrijski kolosijek primaoca, smatra se da je

predana kad vagon preuzme primaočeva lokomotiva. Ako do tog

časa ne bude pravilno utvrđena vidljiva šteta, željeznica za

štetu ne odgovara.


PREUZIMANJE ROBE - SUMNJA O ŠTETI - Primalac nije dužan

preuzeti i odnijeti robu u rokovima predviđenim za

odnošenje, iako je primio tovarni list i platio prijevozne

troškove, ako posumnja da postoji oštećenje ili gubitak

robe, a željeznica na njegov zahtjev ne sastavi zapisnik o

izviđaju i utvrdi stanje pošiljke. Rok za odnošenje počinje

teći kada željeznica udovolji njegovom zahtjevu.


PRIVATNA KOLA - ZAKAŠNJENJE U ISPORUCI - Korisnik kola ima

pravo na naknadu za zakašnjenje u isporuci privatnih kola

prema odredbama Međunarodnog pravilnika o prijevozu

privatnih kola. Naknada obuhvaća svaku štetu koja je u

uzročnoj vezi s zakašnjenjem postavljanja kola, uključivši i

prekostojnice broda, ako su one nastale zbog zakašnjelog

postavljanja kola.


ROK ISPORUKE - PREKORAČENJE - Željeznica se ne može pozivati

na prekoračenje roka isporuke koje je navodno nastalo

pošiljaočevim zahtjevom da se roba važe, ako činjenica

vaganja nije unesena u tovarni list.


Na naknadu štete pasivno je legitimirano i ono ŽTP na čijem se

području nalazi uputna stanica, bez obzira gdje je nastao

razlog prekoračenja roka isporuke.


ROK ODNOŠENJA - Kada je obavijest o prispijeću pošiljke

poslana brzojavno, početak roka odnošenja računa se od časa

kada je željeznica predala brzojav na poštu. Na tok ovoga

449

roka ne utječe okolnost da je brzojav poslan u nedjelju kad

prijemna pošta ne radi.


TOVARNI LIST - ISPUNJAVANJE - Pošiljalac mora navesti podatke

u tovarnom listu u rubrikama koje su za odnosne podatke

propisane. Željeznica nije dužna kontrolirati da li se

podaci nalaze navedeni u drugim rubrikama i ne odgovara za

štetu nastalu radi nepropisno popunjenog tovarnog lista.


UČESTVOVANJE VIŠE ŽTP-a U JEDNOM PRIJEVOZU - Za naknadu štete

kod prijevoza stvari željeznicom odgovorno je pored ŽTP-a

koje primilo pošiljku na prijevoz i ono ŽTP koje je primaocu

izdalo tovarni list.


Ako u jednom prijevozu učestvuje više ŽTP-a imaocu prava, u

smislu propisa Zakona o prijevozu na željeznicama, za

naknadu štete odgovara ŽTP koje je primilo robu na prijevoz,

ili ono kojemu pripada uputna stanica, ako je ta stanica

izdala primaocu tovarni list. Treće ŽTP koje je robu

prevozilo odgovara onom ŽTP-u koje je nadoknadilo štetu, ako

se šteta dogodila na njegovom dijelu puta.


ŽTP koje dokaže da je daljnjem ŽTP-u predalo robu bez

prigovora, ne odgovara za štetu koju roba pretrpi tokom

prijevoza.


UTVRĐIVANJE KOLIČINE ROBE VAGANJEM - Da bi se količina robe

utvrđena vaganjem smatrala mjerodavnom, potrebno je da vaga

bude valjano baždarena.


VOZARINA - PRIJEVOZNI PUT - Željeznica je ovlaštena zaračunati

visinu vozarine prema putu kojim je roba prevezena i to za

put koji je naveden u putokazu. Ovo vrijedi i pod

pretpostavkom da postoji kraći put od otpravne do uputne

stanice.


ZAKUP CISTERNE - Da bi zakupnik bio oslobođen plaćanja

zakupnine za cisternu, koja se izgubila na željeznici, mora

dokazati da je cisternu predao zakupodavcu - ŽTP-u, ili

nekom drugom ŽTP-u kao vozaru s nalogom da je otpremi

zakupodavcu.


450

ZAPISNIK O ŠTETI - Komisijski zapisnik o šteti koji sastavi

sam primalac na uputnoj stanici ne obavezuje željeznicu.

Nakon što je roba preuzeta na temelju ovakvog zapisnika,

željeznica za štetu ne odgovara.


ZASTARA - Zastara za troškove pretovara tokom prijevoza i

druge sporedne usluge iznosi 6 mjeseci, a računa se od dana

kad je nastao događaj na koji se odnosi tražbina, a ne od

časa kada je ŽTP koje utužuje dobilo fakturu onoga ŽTP-a

koje je pretovar izvršilo.


PRIMANJE ROBE

-Primalac je dužan na zahtjev pošiljaoca, kao pošten i

savjestan privrednik /OU br.3/, pravodobno izvršiti ponovno

vaganje robe prilikom njena prispijeća. Ako se težina ima

utvrditi s vozarom i1i špediterom, a oni odbiju, ili odbiju

izdati ispravu o utvrdjenoj ko1ičini, količina robe mora se

utvrditi komisijskim zapisnikom. br.6,str. 43-45, Viši

privredni sud NRH, 24.II 1960.


EKSPRESNI PRIJEVOZ

- Željeznica je dužna ekspresnu pošiljku prevesti vlakom koji

je u ekspresnom listu naznačio pošiljalac ako se na to

posebno obvezala. Smatra se da se željeznica u tom smislu

posebno obvezala ako je od pošiljaoca naplatila povećanu

vozarinu upravo zbog toga da se pošiljka preveze odredjenim

vlakom. Pod ovom pretpostavkom željeznica se ne može u svoju

korist pozivati na tarifne odredbe koje joj daju pravo da,

pod odredjenim uvjetima, pošiljku preveze drugiml vlakom, a

ne onim navedenim u ekspresnom listu. Pored ugovorenog vlaka

pogodni vlak za prijevoz ekspresne pošiljke je onaj kojim bi

pošiljka stigla istovremeno kao da je prevezena i vlakom

navedenim u ekspresnom listu.


10.X 1972.

KOLSKA DANGUBNINA PROUZROKOVANA NEPODUZIMANJEM CARINSKIH

RADNJI

- Za ovu štetu željeznici odgovara primalac naveden u tovarnom

listu. Primalac je odgovoran i u slučaju kad izvršenje

carinskih radnji povjeri špedi teru.

br.59,str. 53-55 , Viši privredni sud SRH, Vl-S1-23/73-3,

22.II 1973.

KRIŽANJE CESTE S PRUGOM

451

- Željeznica nije dužna na križanju postaviti brklje na

cestama koje nemaju svojstvo javnog puta. Ovo je dužan

učiniti korisnik javnog puta. Ako dodje do sudara izmedju

lokomotive i kamiona na križanju na kojem željeznica nije

dužna postaviti brklje, a dokaže se da je šofer kamiona

nepropisno prelazio preko pruge, željeznica ima pravo na

naknadu štete koja je prouzrokovana lokomotivi takvim

sudarom.

br.50,str. 40-42, Viši privredni sud SRH, Vl-S1-358/70-2,

26.XI 1970.

ODGOVORNOST ŽELJEZNICE

- Željezničko transportno poduzeće prije preuzimanja robe na

prijevoz mora provjeriti dali su vagonska vrata propisno

zatvorena. U koliko dodje do gubitka robe iz razloga što

vrata vagona nisu bila dobro zatvorena, dužno je da naknadi

štetu imaocu prava. Ne eskulpira ga ni posebna izjava

pošiljaočeva navedena u tovarnom listu o tome da je robu

''Stranka sama tovarila i jamči za težinu''.

br.55,str. 25-27 , Viši pri vredni sud SRH, VI-Sl-203/72-2 ,

24.IV 1972.

LAKO POKVARLJIVA ROBA

- Željeznica je dužna lako pokvarljivu robu, osjetljivu na

nisku temperaturu, prevesti, je to moguće, kolima koja se

griju. To je moguće za komadne pošiljke koje se mogu

smjestiti u prtljažna kola. Željeznica koja nije tako

postupila odgovara za naknadu štete koja na robi nastane,

premda je inače održala rok isporuke.


3.X 1972.

OSIGURANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA

- Osiguratelj koji je jednom ŽTP-u nadoknadio štetu

prouzrokovanu saobracajnom nesrećom ima pravo regresa za

isplaćenu osigurninu od onog ŽTP-a koji je za štetu

odgovoran. Osiguratelj ima pravo regresa i kad šteta nije

posljedica nenamjere druge nepažnje.


1972.

POŽAR UZ PRUGU

- Za požar koji prouzrokuje uz prugu željeznica odgovara na

temelju uzročnosti. Dokaz o postojanju uzročne veze izmedju

prolaska vlaka i požara ocjenjuje sud po svom slobodnom

uvjerenju na temelju rezultata postupka. Kod toga nije

potrebno da ova uzročna veza bude potpuno sigurno utvrdjena.

Sud svoje uvjerenje može utemeljiti i na odredjenom stupnju

vjerojatnosti.


24.VI 1971.

452

ŠTETA PROUZROKOVANA SLABIM PAKOVANJEM

- Okolnost da se roba prevozi u tipiziranoj ambalaži koja

štiti robu od prijevoznih rizika ne znači da je ambalaža u

konkretnom slučaju ispravna. Stanje ambalaže može se

dokazati zapisnikom izvidjaja koji su potpisali primalac i

željeznica.

br.51,str. 25-26, Viši privredni sud SRH, IV-S1-1547/70, 6.I

1971.

VOZARINA

- Primalac je dužan željeznici doplatiti manje naplaćenu

vozarinu za upotrebu kola odredjene nosivosti koja je kola

naručio pošiljalac. Ovo i pod pretpostavkom da tako velika

kola nisu bila potrebna za prijevoz robe. Željeznica nije

dužna ispitivati da li su naručena kola zaista bila

potrebna. Primaočev prigovor na zahtjev željeznice da se

doplati manje naplaćena vozarina ne može se smatrati

reklamacijom.

br.59,str. 55-56, Viši privredni sud SRH, VI-S1-185/73-2,

9.III 1973.


VOZAROVA ODGOVORNOST - ŠTETA PROUZROČENA SLABOM AMBALAŽOM I

NEDOVOLJNIM UČVRŠĆENJEM POŠILJKE - Željeznica nije odgovorna

za štetu prouzročenu slabom ambalažom i nedovoljnim

učvršćenjem pošiljke ako je robu tovario pošiljalac.

Željeznica nije dužan tokom prijevoza radi umanjenja štete

vršiti pretovar preslaganja ili prelijevanja robe.


VOZAROVA ODGOVORNOST - ŠTETA PROUZROČENA NEPRAVILNIM SLAGANJEM

POŠILJKE - Željeznica ne odgovara za štetu prouzročenu

nepravilnim slaganjem robe u vagon i nije dužna odbiti

prijevoz robe koja je nepravilno složena.


VOZAROVA ODGOVORNOST - NEPRAVILNO SLAGANJE POŠILJKE - Kada

pošiljatelj vrši utovar mora tako složiti robu da može

odoljeti normalnoj trešnji vagona i željeznica ne odgovara

za naknadu štete koja je nastala nepropisnim slaganjem.


VOZAROVA ODGOVORNOST - ŠTETA NA LAKO LOMLJIVOJ ROBI -

Željeznica ne odgovara za štetu na robi koja je naročito

lomljiva, ako učini vjerojatnim da je do loma došlo zbog

neodgovarajućeg pakiranja, a tužitelj tu vjerojatnost ne

obori. Kao roba koja je naročito lako lomljiva smatraju se

keramičke pločice.

453


VOZAROVA ODGOVORNOST - ŠTETA PROUZROČENA VLAGOM IZAZVANOM

KIŠOM - Ako željeznica učini vjerojatnim da je šteta na robi

prouzročena kišom, koja ima značaj više sile, ne odgovara za

štetu dok imalac prava ne dokaže da viša sila nije bila

uzrok šteti.


VOZAROVA ODGOVORNOST - MANJAK ROBE - Primalac gubi pravo na

tužbu prema željeznici za manjak robe ako vidljivi manjak

nije utvrdio zajedno s predstavnikom željeznice prije nego

je robu preuzeo. Ne gubi pravo na tužbu unatoč okolnosti što

manjak s predstavnikom željeznice nije utvrdio ako dokaže da

za vrijeme preuzimanja robe nije bilo predstavnika

željeznice nadležnog za utvrđivanje manjka.


UTVRĐIVANJE ŠTETE NA POŠILJCI - Za utvrđivanje uzroka štete

mjerodavan je zapisnik sastavljen na željeznici, a ne onaj

koji sastavi prodavalac dvadeset dana nakon preuzimanja robe

na željeznici.


AKTIVNA LEGITIMACIJA - CESIONA ISPRAVA - Pravo na tužbu iz

ugovora o međunarodnom transportu robe, prema članu 42. CIM-

a, pripada primatelju od trenutka kada je iskupio tovarni

list. Prema tome, cesionu ispravu može izdati samo

primatelj. Ako je tužitelj osiguratelj njemu cesionu ispravu

ne može izdati osiguranik koji nije primatelj robe, premda

je on njezin korisnik, odnosno vlasnik. Cesiona isprava može

biti izdana i na stranom jeziku. Može biti podnesena sudu i



KOLSKA DANGUBNINA - Primalac je dužan platiti kolsku

dangubninu ako roba nije istovarena u roku koji je ugovorio

sa željeznicom. Kod toga se ne može pozivati na pomanjkanje

kapaciteta za istovar kao uzroka za prekoračenje istovarnog

roka. Pošiljalac nema prava na nikakvu naknadu za kola

istovarena prije ugovorenog roka.


ISTOVAR TERETA IZ VAGONA I USKLADIŠTENJE - Dispozicija upućena

slagaču i skladištaru da istovari iz vagona robu i

uskladišti je, obuhvaća i sve radnje potrebne da se vagon i

vagonski pribor vrati željeznici. Slagač je odgovoran ako na

vrijeme ne vrati željeznici pokrivače s kojima je teret u

vagonu bio zaštićen.


454

PLAĆANJE LEŽARINE ZA KOLSKI TOVARNI PRIBOR - Slagač koji na

vrijeme ne istovari kola i ne vrati željeznici tovarni

pribor dužan je snositi ležarinu za zakašnjelo vraćanje tog

pribora. Ne može se u svoju korist pozivati na okolnost da

ga špediter - tužitelj nije obavijestio da se za zakašnjelo

vraćanje pribora plaća ležarina.


TOVARNI LIST - O DUŽNOSTI UNOŠENJA OPASKE O SLABOM STANJU

AMBALAŽE - Željeznica nije dužna u tovarni list unijeti

opasku o slabom stanju ambalaže, ako to stanje nije toliko

loše da na prvi pogled pada u oči.



100

-Premda po svom sadržaju tovarni list i tovarna karta moraju

biti identični, ipak u praksi to ne mora svaki put biti

slučaj -Zbog toga se dokazivanje spornih činjenica za koje

je odlučan sadržaj tovarnog lista nije dovoljan dokaz

tovarnom kartom -Primalac tereta u odnosu na željeznicu je

osoba koja je kao takva navedena u tovarnom listu -Ako su u

tovarnom listu kao primaoci navedene dvije ili više osoba,

kao primalac smatra se ona osoba koja je prva navedena -

Nije primalac osoba kojoj je teret namjenjen -Primalac je

osoba koja je u tovarnom listu navedena da prima teret u ime

druge osobe,

br.89, str.29-34, Viši privredni sud SR Hrvatske, 25. IX 1979.

-Prijevoz kontejnera željeznicom -Popust na vozarini - Za

prijevoz kontejnera na željeznici na popust vozarine nemaju

pravo prijevozi novih kontejnera -Taj popust uživaju samo

upotrebljeni prazni kontejneri,

br.90, str.33-35, Viši privredni sud SR HI;vatske,11.XI 1980.

-Prijevoz željeznicom -VOZAROVA ODGOVORNOST -SLUČAJEVI

POSEBNIH OPASNOSTI -Ako je utvrdjeno da su sanduci stakla

bili pravilno složeni a staklo u sanducima pravilno

osigurano, lom stakla treba pripisati slučaju posebnih

opasnosti, pa željeznica za taj lom ne odgovara jer je

učinila vjerojatnim da je šteta nastala prirodnim svojstvom

(lomljivošču) stakla,


-ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA MANJAK TERETA U ŽELJEZNIČKOM

PRIJEVOZU -U sporovima male vrijednosti ne može se

prvostepena presuda pobijati zbog pogrešno i nepotpuno

utvrdjenog činjeničnog stanja -Prethodna reklamacija nije

uvjet za dopustivost tužbe protiv željeznice,

br.93, str.55-56, Viši privredni sud SR Hrvatske, 22. IX 1981

455

INDEX BR. 141-144/OBUHVAĆA BR.122-

140

-KOLSKA DANGUBNINA IZ ŽELJEZNIČKOG PRIJEVOZA - Kolsku

dangubninu iz željezničkog prijevoza dužan je platiti

primatelj za zaustavljanje vagona u usputnim stanicama ako

je kriv za to zaustavljanje. Pretpostavlja se da je kriv za

takvo zaustavljanje dok ne dokaže suprotno.


23.1.1990.

-ODGOVORNOST ŽELJEZNICE ZBOG POGREŠNOG OZNAČAVANJA KONTEJNERA

- Tuženi-željeznica pogrešno je označio kontejnere koje je

prevozio od Titova Užica do Kopra, gdje ih je preuzeo

špediter i uputio u SAD onako kako su označeni. Tužitelj

traži naknadu štete od tuženog. Tužba nije preuranjena jer

tuženi nije priznao svoju obavezu, nego ju je osporavao.

Odgovornost špeditera ne postoji jer je on primio robu od

tuženog i dalje je prosljedio onako kako je označena i

upućena. Šteta za tužitelja je nastala radnjom radnika

tuženog koji je pogrešno označio kontejnere i bez važnosti

su navodi tuženog da se šteta nije desila na putu od Titova

Užica do Kopra. Prilikom utovara robe u Titovu Užicu radnici

tužitelja nisu imali obvezu da budu nazočni etiketiranju

kontejnera i vagona, nego je to bila obaveza tuženog.

Zatezna kamata na glavni dug dosuđena je od dana

dospjelosti. Kamata od dana presuđenja se utvrđuje samo onda

kada je u parnici neizvjesno koliki je opseg štete i kada se

on presudom treba utvrditi.

br. 122.-124., str. 391.-394., Vrhovni sud Srbije, 19.9.1988.

-ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ - PLAĆANJE DANGUBNINE - OVLAŠTENJE

REVIZIJSKOG SUDA - POJAM PRIMATELJA - Kolsku dangubninu

dužan je platiti primatelj ako ne dokaže da nije kriv za

prekoračenje roka odnošenja. Do primateljevoga protivnog

dokaza pretpostavlja se da je za prekoračenje roka

odnošenja, kao i za prekovremeno zadržavanje vagona na

usputnim postajama, kriv primatelj. Primatelj je osoba koja

je primila i potpisala primitak tovarnog lista, bez obzira

je li ona robu i stvarno primila. Osoba koja stvarno prima

robu, radi u ime primatelja koji je potpisao primitak

tovarnog lista, pa ta osoba i dalje ima sve obveze

primatelja iz ugovora o prijevozu željeznicama. Za pravilno

tumačenje primjene prava koje omogućuje razumijevanje

presude dovoljno je pozvati se na obrazloženje presude i na

željezničke tarife koje se osnivaju na Zakonu o

željeznicama. Revizijski sud nije ovlašten ulaziti u

ispitivanje činjenica do kojih je došao nižestupanjski sud.

456

br. 137.-140., str. 151.-155., Vrhovni sud Hrvatske,

24.12.1992.

-ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ – PRIMJENA PREUZETOG ZAKONA O UGOVORIMA

O PRIJEVOZU U ŽELJEZNIČKOM PROMETU - Unatoč okolnosti da je

bivši preuzeti zakon, u slučaju da je više željeznica

obavilo suugovoreni promet, sve njih činio solidarno

odgovornim za naknadu štete, na ugovore zaključene prije

stupanja na snagu preuzetog zakona primjenjuje se prijašnji

zakon, konkretno čl. 1006. ZOO, iz čega proizlazi da

odgovara ona željeznica na čijem je teritoriju nastala

šteta. Ako su plombe vagona bile skinute, a manjak tereta je

pravilno utvrđen, za naknadu štete odgovara željeznica na

čijem su teritoriju plombe skinute.

br. 137.-140., str. 183.-185., Privredni sud Hrvatske;

14.9.1993.

C:\Documents and Settings\Ivkovic\My Documents\Dodo\STARI

RADOVI\INDEX-INTERNET\Ind995\Red.br.14 i 15-Skupni indeks

odluka br-1. i br.2.-452 str