Slavonija i Baranja

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 68, godina XI, veljača/ožujak 2016.

issn

: 184

8-29

37

tema brojaEU fondovi

posebni prilozi

intervjuKrešimir Jung

Financijske uslugeAvioprijevozniciKongresni turizamEnergija i zaštita okoliša

32 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Sadržaj

11 tema broja: EU fondovi

U fokusu trenutačno otvorenih EU natječaja: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, kultu-ra, infrastruktura, promet, zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, poljoprivreda i šumarstvo.

38 Avioprijevoznici

58 Energija i zaštita okoliša

24 Financijske usluge

44 Kongresni turizam

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Krešimir Jung, osnivač i direktor tvrtke Jung Sky

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Maroko

Investicijski vodičBuđenje poduzetništva iz ulagačke hibernacije

Strateško upravljanje prodajomMetamorfoza prodajnog procesa u suvremenom svijetu

Transport i logistikaIntermodalnost je prioritet

Mobilno poslovanje Tehnologija ruši granice mobilnosti

Poslovna edukacijaPolaznici od dodatnih edukacija očekuju praktično znanje

Poslovni kalendar


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Koliki vam je rok trajanja?

Ubrzane tehnološke promjene kojima smo svjedočili posljednjih dvadesetak godina, od početka masovnijeg korištenja Interneta, bile su samo uvod u poslovne promjene i nove poslovne modele koji još drastičnije mijenjaju svijet oko nas i nepovratno utječu na način kako živimo. I dok je tehnologija, ma koliko jednima otežala život zbog novih znanja i vještina koje su morali steći, značajno unaprijedila živote većine ljudi, među kojima i većine poduzetnika, poslovna revolucija koja se upravo događa prijeti da će istim tim poduzetnicima zagorčati život. Naime, nove tehnologije bile su namijenjene svi-ma, i pomoću njih je svoje poslovanje mogao unaprijediti kako poduzetnik u Americi, tako i poduzetnik u Hrvatskoj ili Bosni. Jedina razlika bila je u eventualnim različitim brzinama pristupa Internetu, izostanku lokaliziranih po-slovnih aplikacija i sl., ali to u pravilu nije činilo veliku razliku u konkurentnosti poduzetnika u različito razvije-nim državama. Međutim, novi poslovni modeli, poput Google usluga, Facebooka i ostalih društvenih mreža, Bookinga i Airbnba, Ubera, Netflixa te nekih najnovijih, strahovito globaliziraju svijet te, iako određenim skupi-nama poduzetnika pomažu, negativno utječu na doslovce milijune malih poduzetnika i obrtnika (medija, agencija, taksi prijevoznika, videotekara i sl.), pa čak i na neke vrlo velike (Viber i WhatsApp nanose veliku štetu telekomima, koji se zahvaljujući svojoj veličini ipak nekako uspijevaju boriti s njima kroz lobiranje na najvišim razinama). Na taj se način ogromna financijska moć koncentrira na vrlo uski krug novih tehnoloških giganata, u većem omjeru i većom brzinom nego ikada ranije.

Naravno da nove usluge nama, krajnjim potrošačima, značajno olakšavaju život, i da je npr. rezervacija smještaja ili naručivanje taksija postalo daleko ugodnije i jeftinije nego ikada prije, ali je ujedno mnogima zadalo velike gla-vobolje. A uskoro će im zadati još i više. Što mislite kako će Google Translate usluge, kada se kroz nekoliko godina dovedu do savršenstva, utjecati na tisuće prevoditeljskih tvrtaka po svijetu? Što će se dogoditi s taxi vozačima kad kroz desetak godina autonomna vožnja postane posve uobičajena? Kakve će promjene u građevinsku industriju unijeti 3D strojevi koji već danas mogu „isprintati“ kuće i zgrade? Što kad kućni 3D printeri budu u mogućnosti printati igračke jednake kvalitete kao kupovne? Ili pripre-mati hranu prema receptima najboljih svjetskih kuhara – kako će to utjecati na restorane i, posebice, dostavu hrane? Promjene u svim segmentima poslovanja veće su i brže nego ikada, i ako se još niste počeli prilagođavati, sada bi moglo biti krajnje vrijeme. A za sve buduće poduzetni-ke koji još uvijek razmišljaju ili testiraju svoju poslovnu ideju, savjet je da prvo istraže što nas sve čeka u bližoj budućnosti, i onda prilagode svoju ponudu tome. Na primjer, 3D pisači za hranu trebat će neku vrstu tonera, što netko treba proizvesti i dostaviti, zar ne?


BIZ vijesti BIZ vijesti

naći neki od lokalnih brandova na ljestvici najsnažnijih, u onim kategorijama za koje je značajno da njima domi-niraju upravo nacionalni brandovi, poput kategorija piva, kave, mineralne vode, mliječnih proizvoda, sladoleda...

Smještajni objekti iz Hrvatske među najboljima u svijetu na Booking.com-u

Booking.com, globalni lider u povezivanju putnika s najširim izborom nevjerojatnih mjesta za boravak diljem svijeta, krajem siječnja objavio je rezultate „2015 Guest Review Award“ - godišnjeg priznanja za partnere kojim se potiče važnost pružanja izvrsnog iskustva gostima i putni-cima diljem svijeta. U sklopu „2015 Guest Review Award“ priznanja, Booking.com je odao posebno priznanje za 10 vodećih svjetskih smještajnih objekata koji nude iznimno iskustvo borav-ka u pet kategorija – „Doručak šampiona“, „Dome slatki dome“, „Izvanredna vrijednost“, „Najbolji domaćin“ i „Najtoplija dobrodošlica“. Među ovim smještajnim objektima, tri partnera portala Booking.com iz Hrvatske osvojila su priznanje. Aparthotel Bellevue Trogir nagrađen je u kategoriji „Najtoplija dobrodošlica“, apartmani Villa Harmonie u kategoriji „Doručak šampiona“, a kuća za od-mor Ankora u kategoriji „Najbolji domaćin“, što ih čini jednima od najatraktivnijih smještajnih objekata za sve svjetske putnike.

Vipnet nastavlja s Vip alumni programom

Nakon uspješno provedenog prvog izdanja programa Vip alumni, koji je za većinu od 11 polaznika rezultirao za-poslenjem u Vipnetu i drugim kompanijama, Vipnet je pokrenuo natječaj za drugu generaciju. Ove godine tako će čak 24 mladih visokoobrazovanih kandidata koji su di-plomirali u 2015. dobiti priliku steći prvo radno iskustvo kroz dodatno proširen jednogodišnji program plaćenog profesionalnog i poslovnog razvoja u Vipnetu.Koliko je ovo pitanje i dalje važno za mlade, ali i gospo-darstvo Hrvatske i EU u cjelini, potvrđuju podatci Eu-rostata za studeni 2015. godine objavljeni u siječnju ove godine, koji pokazuju da je nezaposlenost mladih u Hr-vatskoj i dalje među najvišima u Europskoj uniji. Hrvatska s 45,1% drži treće mjesto u EU po nezaposlenosti mladih, na razini EU stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosi 20%, dok se, primjerice, u Njemačkoj, Danskoj i Austriji kreću u rasponu od 7 do 10,9%.

U Zagrebu održan Startup Europe Week

U Zagrebu je početkom veljače u Kući Europe održan Startup Europe Week, inicijativa pokrenuta od strane Eu-ropske komisije te organizacije Startup Europe koja u cilju ima promoviranje startup kulture širom Europe. Okupile su se brojne hrvatske i europske organizacije i institucije koje pomažu razvoju poduzetništva i nastupu poduzetnika u EU, kao i brojni hrvatski poduzetnici kojima je Europa ciljano tržište. Dan prije zagrebačke inačice održala su se okupljanja u Šibeniku i Rijeci. Inicijator ovog projekta, Europska komisija, nastoji kroz 200 lokalnih događanja u 40 europskih zemalja pokazati da u Europi postoji ekosu-stav za poticanje tehnološkog poduzetništva.

Kreditna linija EBRD-a Privrednoj banci Zagreb d.d. za podršku ženama poduzetnicama

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zaključila je u siječnju s Privrednom bankom Zagreb d.d. (PBZ) kreditnu liniju u iznosu od 10 milijuna eura, namijenjenu podu-piranju mikro, malih i srednjih poduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena. Linija je podržana EBRD-ovim programom „Žene u poduzetništvu“ (Women in Business Programme) koji promovira poduzetništvo žena, kao i sudjelovanje žena u gospodarstvu.Uz financiranje poslovanja tvrtaka, pod programom se nude i usluge savjetovanja. S obzirom da mikro, mala i srednja poduzeća čine temelj hrvatskog gospodarstva, osi-guravanje financiranja, kao i profesionalna savjetodavna podrška od iznimne su važnosti za poticanje ponovnog rasta tog sektora.

Valicon TOP25 regionalna lista brandova za 2015. godinu

Već 13. godinu zaredom Valicon prati snagu brandova u regiji: Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji. Prva tri mjesta ostaju ista: Milka, Coca Cola i Vegeta. Slijede Cedevita, Smoki i Argeta, brandovi Atlantic grupe, pa Orbit, Cockta i Nivea. Nastavljen je rast srpskih brando-va (Smoki i Plazma), govorimo o trendu koji je prvi put primijećen 2013. godine i ponovni rast Jane, koja je ušla u top 10.Iz liste se može prepoznati određeno „pravilo“ po kojem neki brand može naći svoje mjesto na Valicon TOP25 re-gionalnoj listi brandova. Radi se o brandovima prisutnima u pet najvećih tržišta regije. Na taj se način teško može

PRINT.Fest 2016. u ožujku

Ovogodišnji PRINT.Fest, središnje regionalno okupljanje tiskarske industrije, održat će se 3. i 4. ožujka, u Hotelu Sheraton u Zagrebu. Posjetitelje očekuju međunarodni stručni skup „Tisak novog doba“ te regionalni tiskarski forum „Tisak novog doba - primjenjivost u regiji“. Tu je i dodjela nagrada za najbolji tiskarski proizvod u Hrvatskoj CROprint, kao i dodjela nagrada za najbolji tiskarski proizvod u regiji REGprint, te nezaobilazni after party.PRINT.Fest će i ove godine pružiti jedinstvenu priliku za nove spoznaje, druženje i razmjenu iskustava sa svima onima kojima je kvalitetni tiskarski proizvod na prvom mjestu – tiskarima, ponuđačima opreme, dizajnerima te krajnjim korisnicima.

PwC-ova godišnja konferencija „Trendovi u telekomunikacijama u 2016. godini - Snaga digitalizacije“

Početkom veljače održana je, šesta po redu, konferencija „Trendovi u telekomunikacijama u 2016. godini – Snaga digitalizacije“. Stručnjaci PwC-a predstavili su očekivane trendove u telekomunikacijama u 2016. godini i promjene koje digitalizacija svakodnevno donosi u svim sektorima poslovanja. Dejan Ljuština, član Uprave i partner za usluge poslovnog savjetovanja u PwC Hrvatska te lider za savjetodavne usluge u sektoru telekomunikacija i energetike u regiji jugoistočne Europe, koji je ujedno i glavni nositelj kon-ferencije, u svojoj uvodnoj prezentaciji je predstavljajući i analizirajući nove trende istaknuo da će samo oni teleko-mi koji se digitaliziraju preživjeti na tržištu te da mediji više nego ikad do sada u fokus trebaju staviti svog kori-snika s kojim će razviti i njegovati besprijekorne odnose pružajući im vrhunsku uslugu bilo kada, bilo gdje i na bilo kojem mediju. Digitalna transformacija se širi u valovima i obuhvaća sve industrije i vrijednosne lance: tako smo od 2000. do 2005. svjedočili digitalizaciji procesa (Amazon), od 2005. do 2010. digitalizaciji distribucije (booking.com), od 2010. do 2015. digitalizaciji usluga (Uber, Airbnb), a od 2015. do 2020. bit ćemo svjedoci digitalizacije proizvodnje.Digitalno oglašavanje će stoga u 2016. godini posta-ti dominantna platforma, dok bi glavni pokretači rasta elektronskog kućnog videa trebali biti OTT igrači pr-

venstveno s TVOD – videom na zahtjev. Digitalni strea-ming glazbe će preuzeti primat od digitalnog preuzimanja u 2017.Medijsku scenu obilježavaju sljedeći trendovi: tradicio-nalni mediji pomalo gube bitku sa streaming uslugama; mobilni i digitalni mediji preuzimaju primat; korisnici žele usluge prilagođene njihovim potrebama i željama; programski paketi nisu uvijek percipirani kao visoka vrijednost; korisnici su spremni gledati reklame na be-splatnim platformama; a prihvatljiva cijena i jednosta-van pristup sadržaju pomažu u naporima smanjivanja piratstva.

HT pokrenuo program za ICT Premium Business partnere

Hrvatski Telekom predstavio je partnerski program ICT Premium Business Partner, namijenjen poslovnim kori-snicima svih veličina, iz svih industrija i iz svih područja Hrvatske. Osnova je programa da partneri Hrvatskog Te-lekoma pružaju profesionalnu podršku za HT ICT usluge prema sistemu „ključ u ruke“.Hrvatski Telekom putem partnerske mreže nudi podršku za pasivnu i aktivnu mrežu, desktop usluge, virtualiza-cijske usluge, cloud usluge, sistemske usluge i sigurnost. Upravo će ta podrška korisnicima olakšati korištenje po-najprije cloud usluga.Hrvatski Telekom je model partnerskog programa posta-vio na način da se obje strane bave onim što najbolje rade te zajedničkim nastupom kreiraju najbolju zaokruženu ponudu za poslovne korisnike.

Financial Industry Day 2016 - financijske institucije postaju digitalne

Kompanija Microsoft Hrvatska održala je 3. veljače u Zagrebu poslovnu konferenciju Financial Industry Day, na kojoj su sudionici iz financijske industrije iz Hrvats-ke, Slovenije i BiH mogli od međunarodnih i domaćih stručnjaka doznati o svjetskim trendovima u finan-cijskoj industriji, korištenjem tehnoloških rješenja za građenje kvalitetnijih odnosa s klijentima te općenito za unaprjeđenje poslovanja. Digitalna tehnologija zaslužna je za svojevrsnu revoluciju u financijskim uslugama; danas korisnici imaju sve veća očekivanja, a transparentnost, brzina i efikasna usluga po-stali su primarni faktori u osvajanju i zadržavanju njihove lojalnosti. Čak 43% financijskih institucija povećat će ulaganja u IT i poslovnu mobilnost do sredine 2016., dok bi do tada udio „mobilnih zaposlenika“ u financijskoj industriji trebao porasti od 35% do 46%. Istraživanje koje je pro-vedeno u 114 europskih financijskih institucija, između ostalog je pokazalo i kako je najveći trend u financijskim organizacijama upravo poslovna mobilnost, a kao najveće pogodnosti od nje 18% ispitanika navodi povećanje pro-duktivnosti, a njih 15% veću prodaju i dobit.


Intervju mjeseca

Naši napori da upoznamo hrvatsko tržište s prednostima poslovne avijacije daju dobre rezultateUvidjeli smo da se pozitivnim pristupom, temeljitim poznavanjem problematike kojom se bavite te konstruktivnim razgovorima većina zapreka u poslovanju može riješiti bez većih problema. Kod nas su klijent i sigurnost uvijek na prvom mjestu, a naglasak je na kvaliteti usluge koja kontinuirano raste.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Samo je nebo granica. Krilatica koja se u poduzetnič-kom svijetu često koristi, za Jung Sky vrijedi dvostru-ko - u doslovnom i u prenesenom smislu. Krešimir Jung, jedan od osnivača i suvlasnik aviokom-panije Jung Sky, iskusni pilot i poduzetnik s više od 5.000 sati leta i 15 godina iskustva kao profesionalni pilot, kroz razgovor nam je otkrio sve prednosti po-slovne avijacije i trendove koje Jung Sky postavlja na domaćem tržištu. Vežite se, polijećemo.

Velik je izazov bio od nove i nepoznate aviokompanije steći status pouzdanog i sigurnog operatora.

Kako je započela uspješna poduzetnička priča tvrtke Jung Sky d.o.o.?Nakon godina rada u drugim zrakoplovnim kompani-jama, kao instruktor letenja i kapetan putničkih avi-ona, osjetio sam da je vrijeme da napravim vlastitu kompaniju, koja će biti u skladu s mojim viđenjem avijacije. To smo i ostvarili prije šest godina kada sam s bratom Vedranom osnovao Jung Sky.

Kako ste došli na ideju osnovati privatnu aviokompani-ju, što je, priznat ćete, vrlo hrabar potez s obzirom na naše/europsko turbulentno poslovno okruženje?Od malih sam nogu zaokupljen avijacijom - oduvijek sam volio avione i sanjao o tome da postanem pilot. S obzirom na moje dugogodišnje iskustvo, te brojna istraživanja tržišta koja smo proveli, smatrali smo da je pravo vrijeme za taj potez. Danas se u poslovnom svijetu živi i radi vrlo brzo, a takav tempo života nije lišen stresa. Sve više poslovnih ljudi uviđa prednost putovanja u skladu s vlastitim potrebama, te u ugod-noj i opuštenoj atmosferi.

Kada ste shvatili da postoji velik potencijal europskog tržišta poslovne avijacije?Do 2009. godine poslovna avijacija imala je izraziti rast, zbog čega su mnoge aviokompanije imale strelo-vit i nerealan uspon. Dolaskom svjetske krize mnoge su od tih kompanija upale u velike teškoće u svom poslovanju te se našao velik broj kvalitetnih aviona po povoljnim cijenama na svjetskom tržištu. Godine 2010. bili smo uvjerenja da je kriza dosegla dno te da će poslovna avijacija ponovo ući u pozitivan trend. Srećom, bili smo u pravu.

U kojoj Vam je mjeri dugogodišnje iskustvo dobiveno radom u zrakoplovnoj industriji pomoglo u ovom po-duzetničkom pothvatu? Ako se želite kvalitetno baviti zrakoplovstvom, morate ga jako dobro poznavati. Iskustva stečena dugogodiš-njim radom u toj branši omogućila su nam da usposta-vimo sustav koji udovoljava svim najrigoroznijim avi-jacijskim propisima. Uz to, poseban naglasak stavljamo na pažljivi odabir posada i svih zaposlenika naše firme

kako bismo okupili tim iskusnih i stručnih ljudi. Sve to omogućilo je da stvorimo zrakoplovnu kompaniju vr-hunske sigurnosti i kvalitete koju su prepoznali mnogi ugledni klijenti širom Europe i svijeta.

Koji su bili najveći problemi s kojima ste se susretali u samom početku poslovanja? Kao startup kompaniji bilo nam je izuzetno teško dobiti inicijalno financiranje za kupovinu i stavlja-nje u operaciju prvog mlažnjaka, zbog relativno ve-likog iznosa koji je potrebno uložiti da bi se sustav pokrenuo. Zahvaljujući izuzetno stručno izrađenom i obrazloženom poslovnom planu te spremnosti da preuzmemo mnoge rizike tog financiranja, uspjeli smo ishoditi financiranje i staviti u pogon naš prvi mla-žnjak. Također, velik je izazov bio od nove i nepoznate aviokompanije steći status pouzdanog i sigurnog ope-ratora.

Jung Sky u studenom bilježi šest godina poslovanja. Osjetite li napredak proteklih godina?Napredak je svakako osjetan i postupno širimo poslo-vanje, a posebno smo ponosni na rast u 2015. godini, pri čemu su nam prihodi u 2015. više nego dvostruko veći u odnosu na godinu ranije.

Kod nas je klijent uvijek na prvom mjestu, a naglasak je na sigurnosti i kvaliteti usluge koja kontinuirano raste. Unatoč činjenici da najvećim dijelom poslujemo s inozemstvom, svjedoci smo da i u Hrvatskoj ima sve više firmi koje napreduju i imaju pozitivan stav prema poslovanju s Europom i svijetom te da se poštenim i kvalitetnim radom dugoročno mogu ostvariti dobri re-zultati. Raduje nas što u Hrvatskoj sve više ljudi shva-ća da nema zarade na brzinu, površnim poznavanjem posla, te da je sve više onih koji, unatoč krizi koja nas je sve pogodila na ovaj ili onaj način, gledaju pozitivno u budućnost i, ulažući velike napore i znanje, s entuzi-jazmom obavljaju svoj posao. S takvim stavom uspjeh teško može izostati te se nadamo da će takav pozitivan trend biti sve izraženiji.

Tijekom vašeg postupnog, ali sigurnog uspona sigur-no ste se susretali s brojnim zaprekama. Jeste li ikad razmišljali o preseljenju poslovanja u inozemstvo?Istina, susretali smo se s brojnim zaprekama, pogotovo zbog toga što je naša usluga u doba njenog pokretanja bila relativno nova na našem tržištu. Ipak, uvidjeli smo i da se pozitivnim pristupom, temeljitim poznavanjem problematike kojom se bavite te konstruktivnim raz-govorima većina zapreka može riješiti bez većih pro-blema.

O preseljenju u inozemstvo nismo nikada razmišljali, a obzirom na to da jako puno radimo po gotovo svim zemljama Europe, uvidjeli smo da se i tamo tvrtke su-sreću s brojnim administrativnim i financijskim zapre-

kama te da ni tamo nije jednostavno pokrenuti vlastito poslovanje i da treba uložiti barem istu, ako ne i veću, količinu truda da se to postigne.

Tko su danas Vaši najveći i najčešći klijenti? Osim poslovnih ljudi, naše prednosti prepoznali su i ljudi iz javnog života, politike, sporta i showbusinessa, poput Bena Stillera i Josea Carrerasa. Ponosni smo na činjenicu da većina onih koji iskuse našu uslugu po-staju stalni klijenti i preporučuju je drugima - poslov-na avijacija više nije dostupna samo eliti, nego svima koji često putuju, poslovno ili privatno.

Koliko su zastupljeni klijenti iz Hrvatske i regije? Ko-liko radite na razvoju poslovne avijacije u Hrvatskoj?Na području Hrvatske i regije imamo određene stalne klijente, ali većinu poslovanja obavljamo s inozemnim firmama i pojedincima. Kod nas još uvijek vlada odre-đena predrasuda o ovakvoj vrsti putovanja, dok su u inozemstvu općenito puno bolje prepoznate prednosti poslovne avijacije. Raduje nas činjenica da uspijevamo kontinuirano povećavati broj hrvatskih klijenata, što znači da naši napori da upoznamo hrvatsko tržište s prednostima poslovne avijacije daju dobre rezultate.

Brojna poduzeća u sklopu smanjenja troškova tijekom krize srezali su ulaganja u marketing. Ulažete li u mar-keting? Ako ulažete, je li vam se to ulaganje do sada pokazalo uspješnim? U marketing ulažemo od samih početaka poslovanja, kako bismo što bolje upoznali tržište s našom firmom i prednostima koje nudimo, a ulažemo na način da uvi-jek tražimo najpovoljniji omjer uloženog u odnosu na rezultate, što nam se, s obzirom na količinu posla koju danas imamo, pokazalo vrlo uspješnim. Smatramo da kriza sama po sebi ne bi trebala biti razlog rezanja ulaganja u marketing, ako se pronađe dobar model. Osim klasičnih kanala oglašavanja, dosta smo ulagali i u online marketing, što je također dalo dobre rezul-tate, a bili smo prepoznati čak i od strane Googlea koji nas je više puta uvrstio u vlastito promoviranje svojih AdWords i Growth Engine kampanja. Upravo počinje-mo i postupni redizajn naših web stranica, s ciljem da što bolje predstavimo prednosti naše aviokompanije i poslovne avijacije općenito.

Korištenje poslovnih aviona u svijetu u stalnom je po-rastu. Koje su glavne prednosti ovakvog načina puto-vanja?Prednost ovakvog načina putovanja je daleko produk-tivnije i racionalnije korištenje vremenskih i novčanih resursa, što i tržište uviđa u sve većoj mjeri. Naša je velika prednost što možemo sletjeti na kraće piste te pokriti odredišta za koja nema redovnih letova, klijent se ne mora prilagođavati redu letenja, mi se prilago-đavamo njemu. Poslovni ljudi oduševljeni su time što nam od inicijalnog poziva klijenta do polijetanja avio-

Poslovna avijacija više nije dostupna samo eliti, nego svima koji često putuju, poslovno ili privatno.

Krešimir Jung, osnivač i direktor tvrtke Jung Sky


Intervju mjeseca

Kao kompanija uvijek postavljamo

sigurnosne standarde iznad propisanih zahtjeva i ažurno

pratimo najviše standarde koji se stalno mijenjaju.

ona treba manje od dva sata, dok se na let dolazi tek desetak minuta ranije. Ušteda vremena je osigurana jer nema presjedanja, check-ina, čekanja u redovima u zračnoj luci i rizika od gubitka prtljage. Sve poslov-ne obaveze u inozemstvu moguće je obaviti u istom danu, čak i na nekoliko odredišta, te time izbjeći nepo-trebne troškove smještaja.

Koji avioni čine flotu Jung Skya? Koliki su im kapaci-teti? Naša flota sastoji se od dva aviona - Cessna 525A CJ2 i Cessna 525 CJ. Letimo na većim visinama od komer-cijalnih putničkih aviona te su turbulencije i zvuk mo-tora, suprotno svim očekivanjima, znatno smanjeni u odnosu na veće avione, što putnicima omogućuje tiho i udobno putovanje bez stresa. Broj od 5-7 putnič-kih mjesta također doprinosi opuštenoj i prijateljskoj atmosferi na letu.

Uz poslovne letove nudite turističke letove i aranžma-ne. Koja destinacije pritom pokrivate? Što se tiče turističkih letova, pokrivamo većinu desti-nacija u Europi i sjevernoj Africi. Većina takvih letova odvija se ljeti, kada mnogi ljudi iz cijelog svijeta dola-ze u Europu na odmor te ne žele provoditi dragocjeno vrijeme u čekaonicama na aerodromima, već efikasno iskorištavaju mogućnost posjećivanja većeg broja in-teresantnih lokacija i događaja bez zamornih check-inova i presjedanja.

Nudite li još neke usluge prijevoza uz poslovne i turi-stičke letove?Povremeno obavljamo žurne medicinske usluge poput prijevoza organa. Osim toga, ukoliko se nekoj većoj

aviokompaniji pokvari avion, angažiraju nas za prije-voz avio dijelova, čime izbjegavaju milijunske štete.Nadalje, nekoliko puta su se naši avioni i posade ko-ristili kao 'statisti' prilikom snimanja filmova, serija, promotivnih materijala, za modne časopise, itd.

Zračni prijevoz najsigurniji je oblik prometa. Koliko je zahtjevno ispunjavanje propisanih sigurnosnih stan-darda?Zračni je prijevoz najsigurniji oblik prometa upravo zato što se ne temelji na pokušajima i slučajnostima, nego na čvrstim znanstvenim osnovama, visokoj i provjerenoj tehnologiji te vrhunskoj naobrazbi svih koji sudjeluju u provođenju i podršci svakog pojedi-nog leta. Kao kompanija uvijek postavljamo sigur-nosne standarde iznad propisanih zahtjeva i ažurno pratimo najviše standarde koji se stalno mijenjaju. Od svih regulativa, Europska regulativa zračnog prometa najrigoroznija je po pitanju sigurnosti, što je vrlo za-htjevno, no svjesni toga od samog smo početka uspo-stavili sustav koji je to u stanju na efikasan način pra-titi i implementirati. Kako bi standard kompanije bio na maksimalnoj razini, svi naši mlažnjaci održavaju se isključivo u pažljivo odabranim ovlaštenim servisnim organizacijama diljem Europe. Osim toga, Jung Sky, kao komercijalni operator, poštuje najviše zrakoplov-ne standarde, što je uz vrhunsku edukaciju i iskustvo osoblja, ključ za postizanje najviše razine sigurnosti.

Koji su Vaši dugoročni planovi i vidite li potencijal u širenju poslovanja na područje jugoistočne Europe?Dugoročni planovi su nam postupno i kontinuirano širenje, zbog toga što bi prebrzi rast negativno utje-cao na kvalitetu naše usluge, što ne želimo dopustiti. Apsolutno ćemo se prilagođavati kretanjima na tržištu i nastojati što racionalnije i kvalitetnije poslovati jer ažurno i efikasno pratimo sve nove trendove u europ-skim i svjetskim avijacijskim kretanjima. Naša strate-gija je visoka kvaliteta usluge uz konkurentnu cijenu i što veći promet, što je samo po sebi vrlo uspješan vid marketinga i sveobuhvatne prisutnosti na širokom po-dručju, te odlična osnova za financijsku stabilnost jer je na taj način osiguran kontinuitet prihoda i smanje-nje pojedinih troškova.

Već i sada dosta radimo po jugoistočnoj Europi, gdje pojedine zemlje pokazuju pozitivne pomake te su nam vrlo zanimljiva tržišta. Naša iskustva pokazuju da se u tim zemljama budi želja dostizanja standarda zapadne Europe, što postupno podiže razinu kvalitete usluge, i dalje s relativno niskim troškovima poslovanja, što se odlično uklapa u našu poslovnu politiku.Na kraju bih dodao da se od osnivanja Jung Skya čvrsto držimo načela: ako ne budemo u stanju držati najvišu razinu sigurnosti i kvalitete, nećemo se bavi-ti ovim poslom. Ponosni smo što smo već šest godina svake godine sve kvalitetniji i prihvaćeniji.

Tema broja

EU fondovi U fokusu trenutačno otvorenih EU natječaja: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, kultura, infrastruktura, promet, zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost,

obnovljivi izvori energije, poljoprivreda i šumarstvo.

Pripremila: Marija Slijepčević


Tema broja

EU fondovi već su godinama u samoj srži gospodarskog razvoja Hrvatske i, zahvaljujući brojnim projektima i akumuliranom iskustvu, i treću godinu zaredom u pro-račun Europske unije uplaćeno je manje sredstava nego što nam je dodijeljeno. U 2015. Republika Hrvatska upla-tila je nešto više od 3 milijarde kuna, dok su istodobno Hrvatskoj iz EU proračuna doznačena sredstva u iznosu višem od 4 milijarde kuna, objavilo je na kraju godine Mi-nistarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Strategijski plan je okretanje Europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima, tj. bespovratnim sredstvima za financi-ranje investicijskih i gospodarskih aktivnost. U planu su i projekti iz energetskog sektora i digitalne infrastrukture za Europski fond za strateška ulaganja (EFSU).

-Smatramo kako će se u 2016. godini zasigurno pove-ćati broj prijavitelja na nacionalne i europske natječaje, posebice jer je u proteklim godinama puno energije bilo uloženo u informiranje šire javnosti o mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava - smatra Tea Marko-tić, voditeljica projekata u konzultantskoj tvrtki Tiko pro, specijaliziranoj za EU projekte. -Hrvatska je mlada članica Europske unije te stoga nudi puno opcija za infrastruktur-ne greenfield investicije. Sličan se trend očekuje i u 2016. godini. Do iskorištenja sredstava otvoreni će biti natječaji u sklopu programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za izgradnju novih objekata i nabavu nove opreme. Uz to, očekujemo nekoliko natječaja za razvojno-istraživačke aktivnosti. Kao i obično, Fond za energetsku učinkovitost poticat će energetske projekte - obnove, rekonstrukcije, preglede i certificiranje - zaključuje Markotić.

-EU fondovi za Hrvatsku su se udvostručili nakon pri-stupanja, a dodjela ERDF i CF za razdoblje 2014.-2020. pomnožila se s devet i to predstavlja velik izazov za na-cionalna tijela u smislu kapaciteta za pripremu dobrih projekata i upravljanje programima. U tom smislu, službe Europske komisije spremne su pomoći, kako bi se osnažili kapaciteti za upravljanje EU projektima. Do kraja 2016. godine, Hrvatska ima vremena implementirati sredstva iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. i tek će se tada moći napraviti kvalitetna usporedba s drugim državama članicama u pogledu iskorištavanja sredstava iz fondova Europske unije u tom razdoblju - kazala nam je Rima Joujou-Deljkić u ime Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Najveće prilike za razvoj hrvatskoga gospodarstva kroz aktualne EU natječaje-Kroz aktualne natječaje u 2016. godini hrvatsko gospodarstvo ima priliku iskoristiti bespovratna EU sredstva u područjima poboljšanja infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije, promicanja po-duzetništva, poboljšanja inovativnosti, poticanja stva-ranja novih poduzeća i poslovnih inkubatora, podupi-ranja rasta malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima, promicanja energetske učinkovi-

tosti i obnovljivih izvora energije, razvoja prometne infrastrukture, zaštite kulturne i prirodne baštine, izgradnje prometne infrastrukture te potporama ra-zvoju turističke ponude - istaknula je glasnogovornica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ana Odak.

Rast hrvatskoga gospodarstva očekuju i u delegaciji Eu-ropske komisije: -Očekuje se da će u narednom razdoblju operativni programi ostvariti potencijal rasta hrvatskoga gospodarstva te unaprijediti socio-ekonomsko okruženje kroz različite investicije i ciljeve u poduzetništvu, istra-živanju i razvoju, ICT sektoru, prometu, energiji, zaštiti okoliša. Očekuje se i razvoj socijalnih investicija u zdrav-stvu i obrazovanju - ističe Rima Joujou-Deljkić te dodaje: -Cilj je ostvariti načelo dodane vrijednosti prema kojem će se dodijeljena projektna sredstva koristiti za poticanje gospodarske aktivnosti, a efekti projekata financiranih iz fondova Europske unije disperzirati, ne samo na direktne korisnike projekata, već i na druge aktere koji mogu imati koristi od pojedinog projekta.

Za očekivanja od EU natječaja u 2016. pitali smo i rav-natelje razvojnih agencija. Tomislav Petric, ravnatelj VIDRA-Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, istaknuo je da su im očekivanja izuzetno velika: -Planiramo prijaviti projekte u javnom sektoru, tj. za Županiju u ukupnom iznosu od 250 mili-juna kuna. Veliki projekti planirani za prijavu i početak realizacije u 2016. su Tehnološko-inovacijski centar u Virovitici, Centar za razvoj mliječnih proizvoda, Mreža inkubatora, Geoinfo centar u PP Papuk i Centar zdravlja Cabuni. Projekte Studentski dom, u vrijednost od 20 mi-lijuna kuna, i Centar posjetitelja Janković u Suhopolju, od 40 milijuna kuna, prijavili smo u posljednja dva mjeseca.

Direktor Razvojne agencije Zagreb - TPZ Frano Šesnić potvrdio je da su očekivanja za iskorištavanje sredstava velika, s obzirom na to da je Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014-2020. iz ESI fondova na raspolaganju 10 milijardi eura: -Od trenutno aktualnih poziva za prijavu projekata izdvojio bih Poziv u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija - Hrvatska i Program transnacio-nalne suradnje Interreg ADRION 2014. -2020. S aspekta Razvojne agencije Zagreb kao prijavitelja projekata, ove godine bit ćemo fokusirani na dva natječaja usmjerena na razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija u sklo-pu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Riječ je o natječajima usmjerenim na pružanje boljeg pristupa visokokvalitetnim uslugama poslovne podrške za MSP-e koji teže razvoju, inovativnosti i rastu.

Projekti iz područja poduzetništva i inovativnih ideja - temelj strateškog razvojaHrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG-BICRO) zadužena je za prioritete ulaganja koji su vezani uz promicanje poduzetništva. -Isto se odnosi

Operativni programi unaprijedit će socio-

ekonomsko okruženje kroz različite

investicije i ciljeve u poduzetništvu,

istraživanju i razvoju, ICT sektoru...

Tema broja

U fokusu većine natječaja je poduzetništvo, dok je fokus ESF-a poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva.

na poticanje poslovnih ulaganja u inovacije i istraži-vanje, poticanje stvaranja novih poduzeća, provođenje inovacijskih procesa te podupiranje kapaciteta malih i srednjih poduzeća za rast na regionalnom, nacional-nom i međunarodnom tržištu - pojasnio je zamjenik predsjednika Uprave Boris Guina, opisujući aktivnosti Agencije: -U okviru Poduzetničkog impulsa, vrijednog 4,37 milijardi kuna, HAMAG-BICRO proveo je mjere Jačanja konkurentnosti prerađivačke industrije i Jača-nja konkurentnosti uslužnih djelatnosti. U sklopu na-vedenih mjera dodijeljeno je 177 potpora ukupne vri-jednosti gotovo 37 milijuna kuna. Ukupna vrijednost financiranih projekata je 53 milijuna kuna, a očekivani broj novih radnih mjesta je 472. Boris Guina podsjetio je i kako je u okviru Drugog projekta tehnologijskog razvoja Ministarstva znanosti, obrazovanja i spor-ta kroz zajam Svjetske banke osigurano 48 milijuna kuna potpore za programe RAZUM, IRCRO i UTT, a za Program Provjere inovativnog programa (PoC6) 16 milijuna kuna.

U Zagrebu je razvijen projekt Postani/ostani poduzetnik, koji se bavi senzibiliziranjem javnosti i start-up poduzet-nika iz programa samozapošljavanja te potencijalnih po-duzetnika unutar studentske populacije o mogućnostima za ulazak i ostanak u poduzetništvu, istaknuo je Šesnić, podsjećajući i na inicijativu Living lab-ova kojima je cilj kreiranje Smart City rješenja, projekata usmjerenih na razvoj društvenog poduzetništva i novih mehanizama za povezivanje investitora i poduzetnika.

U konzultantskoj kući Sense Consulting kažu kako su po-nosni na infrastrukturne natječaje za poduzetnike iz EU fondova: -S klijentima se aktivno pripremamo na natječaj u najavi „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“, gdje će po-duzetnici moći dobiti i do 57 milijuna kuna potpore. Riječ je o visoko inovativnim, kompleksnim i povjerljivim pro-jektima koji će imati značajan utjecaj na poslovanje naših klijenata - istaknula je izvršna direktorica Dragana Raić.Dobra iskustva s nama je podijelio i direktor osječkog BIOS-a Jean-Pierre Maričić, koji iza sebe ima niz pro-jekata izgradnje i adaptacije poduzetničkih zona i po-slovnih inkubatora.

-Dvije zgrade Inkubatora izgradili smo sredstvima koja su sufinancirana iz EU fondova, a zadnji projekt bio je adaptacija prostora u jednoj zgradi Inkubatora. Kao partneri i suradnici sudjelovali smo u projektima poslovne infrastrukture drugih potpornih institucija (Poduzetnički inkubator Virovitica, Co-working Zadar, Poljoprivredni inkubator Drenovci). U ovim projek-tima uz aktivnosti izgradnje i/ili adaptacija prostora postoje i aktivnosti koje su vezane uz pomoć malim i srednjim poduzetnicima, kao što su priprema i odr-žavanje radionica i edukacija vezanih uz teme koje su poduzetnicima zanimljive, umrežavanje poduzetnika i

sl. - ističe Maričić i dodaje: -U zadnjem projektu koji smo provodili, nekoliko IT tvrtaka iz inkubatora, ali i IT tvrtke koje nisu stanari inkubatora, sudjelovali su kao izlagači na najvećem IT sajmu u Europi - CeBit 2015 u Hannoveru i na start-up konferenciji Heureka 2015 Berlin. Svi troškovi sudjelovanja ovih tvrtaka bili su podmireni iz proračuna projekta.

Direktor konzultantske tvrtke Ravecon, Robert Ra-venšćak, na pitanje koji projekt iz područja poduzet-ništva i inovativnih ideja bi izdvojio iz vlastitog dje-lokruga, odgovara: -Svaki projekt i svako ulaganje za poduzetnika ima dimenziju inovativnosti. Izdvojio bih projekt u kojem je inovativnim pristupom poboljšana procedura korištenja recikliranog asfalta kod rekon-strukcije cesta.

Na isto pitanje Tea Markotić odgovara: -Izdvojili bi je-dan zanimljivi projekt iz sektora izolacijskih materijala koji se prijavljivao na EU natječaj. Naš klijent zapa-zio je tržišnu nišu i iskoristio ju je ne samo u vlastitu korist, nego i u korist naše prirode, veće učinkovitosti hladnjaka i smanjenja potrošnje električne energije u kućanstvima. Ovaj produkt je trenutačno jedinstven na svijetu, a uz to je i zaštićen europskim patentom.

Koji su sektori u fokusu natječaja otvorenih u 2016. godini? Razvoj poduzetništva, turizma, promet, poljoprivreda, energetika… sektori su koji imaju sve više prilika u

Ciljevi u financijskoj perspektivi 2014. - 2020.

U financijskoj perspektivi 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukup-no 10.742.121.414 eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a navedena sredstva planiraju se iskoristiti, između ostalog, za ostvarenje sljedećih ciljeva:

1. Bespovratne potpore iz EU fondova dobit će 6.880 poduzeća.2. Objekte prirodne i kulturne baštine koji će se izgraditi, obnoviti ili unaprijediti

kroz EU fondove posjetit će 310.000 novih posjetitelja godišnje.3. Pristup širokopojasnoj mreži s brzinom od najmanje 30 Mbps imat će dodatnih

315.000 kućanstava.4. Obnovit će se 78 kilometara željezničke pruge.5. Izgradit će se 72 kilometra novih cesta.6. Unaprijedit će se ili izgraditi ukupno 247 kilometara unutarnjih plovnih puteva.7. Kapacitet za recikliranje otpada povećat će se za dodatnih 30.000 tona godišnje.8. Poboljšat će se sustav vodoopskrbe za 1.000.000 korisnika.9. Poboljšat će se sustav odvodnje otpadnih voda za 1.000.000 korisnika.10. Ulaganja u mjere smanjenja rizika i zaštite od poplava obuhvatit će najmanje

10.000 stanovnika.11. Višu kategoriju energetske učinkovitosti kroz ulaganja u povećanje energetske

učinkovitosti ostvarit će 10.451 kućanstvo.12. Potrošnja energije u javnim zgradama kroz ulaganja u poboljšanje energetske

učinkovitosti u javnim zgradama smanjit će se za 55.100.000 kWh/godišnje.13. Obnovit će se školske zgrade i infrastruktura za ukupno 61.000 učenika.

Izvor: Ana Odak, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije


Tema broja

Za većinu EU projekata posebice

je bitna inovativnost, ako proizvod

prijavitelja nije inovativan, nikada ne

zaintrigira europske ocjenjivače.

aktualnim natječajima. -U fokusu natječaja Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda za sada je poduzetništvo, dok je fokus ESF-a poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva - istaknula nam je Rima Joujou-Deljkić iz Europske komisije.

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europ-ske unije ističu: -U fokusu trenutačno otvorenih EU natječaja su: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, kultura, infrastruktura, promet, zaštita priro-de i okoliša, energetska učinkovitost, obnovljivi izvo-ri energije, poljoprivreda i šumarstvo - kazala je Ana Odak.

Do kraja godine aktualna su i sredstva Europskog fon-da za regionalni razvoj u području podrške razvoja MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponu-de hotela, namijenjen malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, za što su rezervirana bespovratna sred-stva u vrijednosti 304 milijuna kuna. Cilj je poticanje investicija u početna ulaganja povezana s izgradnjom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvali-tete postojećih hotela.

Tea Markotić podsjeća i na natječaje koji potiču part-nerske suradnje među različitim europskim zemljama, u sklopu programa Horizon 2020 i Interreg: -Za ve-ćinu EU projekata posebice je bitna inovativnost, ako proizvod prijavitelja nije inovativan, nikada ne zaintri-gira europske ocjenjivače.

Iskustva i pogreške kod pripreme i provedbe projekta iz programa razvoja poduzetničke infrastrukturePorazni su podatci o količini projekata koji ne prolaze natječaje, a koji su razlozi i što se može učiniti bolje pitali smo Borisa Guinu: -Osim čestih nezadovolje-nih uvjeta administrativne provjere, kod prijavitelja je vidljivo i nedovoljno razumijevanje pravila i uvjeta natječaja te traženje prevelikog intenziteta potpore. S obzirom na isto, HAMAG-BICRO će u provedbi ESIF natječaja, zajedno s ostalim institucijama, organizira-ti brojne edukacije za poduzetnike koje će im pomo-ći bolje pripremiti projekte prijedloge. Određeni EU natječaji za dostavu projektnih prijedloga, u kojem je HAMAG-BICRO odgovoran za provođenje admini-

strativne provjere, imaju ‘otvorene’ javne pozive. To znači da će odbijeni prijavitelji manje čekati na povrat-nu informaciju o statusu prijave. Po primitku obavije-sti, prijavitelji će moći doraditi svoj projektni prijedlog i, čim nedostatci budu uklonjeni, ponovo ga prijaviti.Konzultantska iskustva i probleme s kojima su suoče-ni prokomentirao je i Robert Ravenšćak iz Ravecona: -Pravo je zadovoljstvo i poštovanje raditi s poduzetni-cima. Ako govorimo o poduzetničkoj strukturi koja je u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samoupra-ve, situacija je manje ružičasta. Gradonačelnici i načel-nici imaju drugi fokus. Čim je politika u igri, posao je manje važan.

-Proces pripreme projekata je izazovan jer je doku-mentacija vrlo kompleksna. Prijava se sastoji od in-vesticijske studije, marketinške strategije i popratne dokumentacije, tako da iza svake prijave stoji 500 sati rada stručnog tima različitih kompeticija u segmentu potpora, financija, marketinga, a po potrebi i građe-vine. Klijentima također pomažemo da ishode pismo namjere banke, koje je najčešće potrebno za zatvara-nje financijske konstrukcije. Po odobrenju sredstava pružamo podršku u provedbi projekata, koja uključu-je i provođenje postupaka nabave, što poduzetnicima predstavlja poseban izazov. Provedba zahtijeva speci-fične kompetencije, tako da je podrška konzultanata neophodna i poduzetnicima i institucijama kako bi se povukla dostupna EU sredstva - opisuje proces Dra-gana Raić.

Do sredstava iz fondova učinkovitije uz konzultantske uslugeOvisno o natječaju, 30-50% prijava pada zbog admini-strativnih provjera, dok ostatak često ne prolazi zbog krivog pristupa, kvalitete i kvantitete dokumentacije. S druge pak strane, preko 95% svih projekata koji su prošli, radili su konzultanti.

Mali i srednji poduzetnici koji se žele prijaviti na ove natječaje, a nemaju iskustva u pripremi i provedbi projekata, vrlo će teško sami pripremiti natječajnu dokumentaciju i sami provesti projekt, smatra Jean-Pierre Maričić. -Potrebno je imati praktična znanja o pripremi projekata kako bi se formulari koji se nala-ze u natječajnoj dokumentaciji pravilno popunili, ali i određena stručna znanja kako bi se pravilno pripremile investicijske studije, proračuni projekata i druga natje-čajna dokumentacija. Kod provedbe projekata mali i srednji poduzetnici koji nisu provodili slične projek-te prvi se put susreću s metodologijom javne nabave, procedurama vidljivosti i drugim aktivnostima u pro-vedbi, i vrlo je važno sve ove procedure pravilno pro-vesti kako bi troškovi bili prihvatljivi, jer u suprotnom može doći do djelomične ili potpune obustave sufinan-ciranja projekta bespovratnim sredstvima. Zbog toga je u određenim situacijama sigurnije angažirati konzul-

ESI fond Alokacija (EUR)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) 4.321.588

Kohezijski fond 2.559.545.971

Europski socijalni fond (ESF) 1.516.033.073

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) 2.026.222.500

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) 252.643.138

UKUPNO 10.675.944.270

Izvor: https://razvoj.gov.hr/istaknute-teme/hrvatskoj-na-raspolaganju-10-7-milijardi-eura-iz-eu-fondova/1917


Tema broja

tante, stručnjake u određenim područjima, i sigurno provesti prijavu i sam projekt, nego na kraju provedbe saznati da određene aktivnosti nisu provedene isprav-no i ostati bez planiranih bespovratnih sredstava - za-ključuje Maričić.

-Natječajna procedura nije ista u svim natječajima. Postoje specifičnosti, koje su često i nelogične. Mi konzultanti smo upoznati s njima. Natječajna se do-kumentacija, osim toga, često mijenja, pa su potenci-jalni prijavitelji u opasnosti iz neznanja koristiti do-kumentaciju i obrasce koji više ne vrijede. U takvim se slučajevima prijave odbacuju - napominje Ravenšćak. On smatra i da je temelj uspjeha činjenica da u kon-zultantskim kućama na projektima rade cijeli timovi stručnjaka: -Prije nego što se projekt predaje, naša kuća inzistira na formiranju projektnog tima. To znači da se u samoj proceduri izrade projekta konzultiraju svi članovi tima, što doprinosi kvaliteti projekta.Slični su stavovi i Dragane Raić: -Uspješna prijava na EU fondove podrazumijeva duboko i široko razumije-vanje potpora na nacionalnoj i EU razini. I najmanja greška, krivi dokument, pečat na krivom mjestu, mi-nimalni porezni dug ili neusklađenost podataka, mogu rezultirati padom prijave. Prije slanja ponude klijentu napravimo detaljnu analizu prihvatljivosti projekta na natječaj, a s pripremom projekta, odnosno prijave, započinjemo tek kada procijenimo da klijent ima real-nu mogućnost da ostvari potporu. Svojim klijentima garantiramo administrativnu prolaznost prijave te u svaku prijavu ulažemo puno truda. Ovisno o komplek-snosti dokumentacije, za prijavu je potrebno između 50 i 500 radnih sati.

Tea Markotić još dodaje: -Podatci u prijavnim obras-cima moraju biti usklađeni s godišnjim financijskim izvještajima i javno dostupnim podatcima o poduzeću. Sastavnica svake prijave je i poslovni plan, odnosno in-vesticijska studija. Ovaj dokument mora biti privlačan ne samo sadržajno, nego i vizualno, što znači da mora nuditi relevantne informacije o prijavitelju, glavnim proizvodima, rezultatima poslovanja u proteklim godi-nama i sl. Projekt treba predstaviti; u što će investirati, kako će financirati investiciju, kako će investicija po-boljšati poslovanje poduzeća i kako će pozitivno utje-cati na cijelo poduzetničko okruženje. Smatramo kako je, posebice u posljednje vrijeme, sve važnija i komerci-jalna održivost projekta, potrebno je pripremiti analizu tržišta, kupaca i konkurencije te marketinšku strategi-ju provedbe projekta. Prema našem iskustvu, poduze-ćima obično nedostaju osobe koje bi vodile cijeli proces prijave na natječaje, a upravo to je naša specijalnost. Naše iskustvo ubrzava proces prijave, jer znamo dobro definirati terminski plan aktivnosti u sklopu same pri-jave na natječaj, provedbe aktivnosti nakon dobivanja pozitivnog odgovara sa strane nadležnog tijela i izrade konačnih izvještaja. Svaka prijava na natječaj znači da

Tema broja

prijavitelj mora, uz sve redovne aktivnosti poslovanja, pripremati i prijavu. Kao konzultanti, umjesto klijena-ta ispunimo sve prijavne obrasce, personalizirano na-pišemo cjelokupni poslovni plan, investicijsku studiju i marketinšku strategiju te izradimo kvalitetne finan-cijske projekcije.

Projektni know how - kako iskoristiti iskustva najboljih hrvatskih projekataSvi koji su uspješno realizirali projekte iz fondova osjećaju veliku dozu osobnog ponosa. A kako i ne bi, kada svaki projekt obogati znanjima i iskustvima te ohrabruje na nove poslovne iskorake.EU projekti sa sobom nose veliku i zahtjevnu admi-nistraciju, napominje Frano Šesnić: -Svaki uspješno proveden projekt nas motivira i ohrabrenje je za da-lje. Iskustva iz prethodnih EU projekta koristimo kao multiplikacijsku matricu za prijenos ekspertize u pri-javi i provedbi EU projekta na MSP-ove i opću jav-nost. Do sada smo uspješno proveli preko 15 projekata sufinanciranih iz EU fondova, što nam daje potvrdu da radimo dobar posao.

Tomislav Petric iz VIDRA-e ističe kako svaki realizira-ni projekt donosi novo iskustvo: -Upravo je naše iskustvo proteklih godina i doprini-jelo da smo među prvima prijavili i kapitalni projekt izgradnje studentskog doma i obnove dvorca Janković u Suhopolju. Također, na iskustvu Drvnog centra pri-premili smo Centar za razvoj mliječnih proizvoda te širimo usluge za poduzetništvo kroz izgradnju mreže inkubatora koju ćemo prijaviti na najavljen natječaj.-Iz svakog projekta, pa i onog koji nije prošao, može se naučiti nešto novo. Ako me pitate za preporuke bu-dućim korisnicima, jedna od prvih je da se priprema projekta ne može kvalitetno odraditi za tjedan dana - napominje Robert Ravenšćak.

Potpore za mala i srednja poduzeća i obrtnike S obzirom na to da se nekada čini kako postoji nepre-gledna količina podataka i natječaja te da je možda i teško shvatiti što odabrati, naše sugovornike upitali smo koje bi oni potpore za mala i srednja poduzeća i obrtnike preporučili svojim korisnicima.

Ravnatelj VIDRA-e Petric detaljno analizira „što se isplati“: -Kada govorimo o MSP, preporučio bih Struk-turni fond za izgradnju i opremanje u kojem uistinu ima dovoljno novca. To je po meni jedini poziv u ko-jem ima realno sredstava i šanse za prolazak su veli-ke. Dosta je zahtjevniji natječaj, ali kad se uzme što se može dobiti, isplati se. Bespovratna sredstva su prema modelu regionalnih potpora, odnosno potpora je 35-45%. Također, natječaj za obnovu hotela je za pohvalu. Ostale male natječaje, tipa IKT tehnologije, gdje ima novca za 25 projekata, a prijaviti će se 300 iz cijele RH, za zaborav je ili za poništenje. Nastavno na MSP, u

Ovisno o natječaju, 30-50% prijava pada

zbog administrativnih provjera, a preko 95%

svih projekata koji su prošli, radili su

konzultanti.

poljoprivredi se svakako vrijedi prijaviti na Mjere ru-ralnog razvoja 4.1.i 4.2. jer se tu otvaraju nova radna mjesta.

Jean-Pierre Maričić dodaje: -Ove godine otvoreno je nekoliko programa za sufinanciranje projekata malih i srednjih poduzetnika (Izgradnja proizvodnih kapaci-teta MSP i ulaganje u opremu; Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP; Povećanje konkurentnosti i učin-kovitosti kroz IKT; Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatna ponude hotela). Osim toga u najavi je i otvaranje drugih programa (istraži-vanje i razvoj i sl.).

Potencijalnim klijentima Tiko pro bi savjetovao da, s jedne strane vizionarski, a s druge strane realno, ocijene planove za naredne godine te razmisle načinima diver-sifikacije postojećeg programa. -Svakako bismo svim malim i srednjim poduzećima htjeli skrenuti pažnju na Program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Program nudi puno prilika za dobivanje bespovratnih sredstava na svim područjima poslovanja te je postao važni dio mno-gih hrvatskih poduzeća. A za velike investicije koje imaju snažan pozitivni utjecaj na okolinu i koje bitno pridonose poboljšanju hrvatske gospodarske situacije (putem ino-vacija, razvoja, zapošljavanja velikog broja radnika) pred-ložili bismo prijavu za dobivanje poticaja putem Zakona za poticanje ulaganja. Ovaj je Zakon prikladan i za velika poduzeća koja su izuzeta u većini natječaja - ističe Tea Markotić.Frano Šesnić podsjeća i na nezaposlene: -Od potpora koje su namijenjene malim i srednjim poduzećima te obrtima istaknuo bih potporu za samozapošljavanje, namijenjenu nezaposlenim osobama koje su odlučile osnovati svoje poslovne subjekte i zaposliti se u njima. Sredstva je mo-guće dobiti za registraciju obrta, trgovačkog društva ili

samostalne djelatnosti, a radi se o bespovratnoj potpori od 25.000 kuna namijenjenoj pokretanju vlastitog posla.

Bankarske novosti u financiranju EU projekataNovi sporazum o suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) Hrvatska banka za obnovu i razvoj potpi-sala je u siječnju, s ciljem podržavanja procesa provođenja mjera za povećanje zaposlenosti, rasta i investicija, u okvi-ru Plana ulaganja za Europu. Sporazum podrazumijeva osiguravanje pristupa širokom nizu savjetodavnih usluga Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU) koji svoje usluge pruža na razini EU i lokalnoj razini kroz ra-zvojne banke.

Glavna je svrha ESCU-a pružanje savjeta ulagačima, pri-vatnim i javnim nositeljima projekata s ciljem pripreme i praćenja projekata. Sporazumom se predviđa da HBOR zajedno s EIB-om i Europskom komisijom sudjeluje u ini-cijativama za dijeljenje znanja i najboljih praksi u okviru ESCU-ovog opsega djelovanja kako bi uspješno primijenio njegove savjetodavne usluge na lokalnoj razini, priopćili su iz HBOR-a.

A kreditne programe HBOR-a nudi i PBZ, koji uspostav-lja i usluge pripreme projekata (informativno-tehnička pomoć u pripremi investicijskih studija i prijavi), financi-ranje i međufinanciranje (ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava u pravilu zahtijevaju da prijavitelj sudjeluje u financiranju projekta; iznosi sufinanciranja definiraju se u svakom pojedinom pozivu za dostavu projektnih prijedlo-ga, a kreću se 10-25% za npr. nevladine organizacije, do 50% za npr. malo i srednje poduzetništvo) te pomoć pri provedbi projekta (izdavanje bankarskih garancija, pisma namjere, potvrde o stanju na računu potrebnih za dokazi-vanje da je osigurano financiranje projekta, savjete o pro-vođenju javne nabave i sl.).

Za prijavu projekta potrebno je između 50 i 500 radnih sati.

POKAZATElJ OpIS

Privatna ulaganja koja odgovaraju javnoj potpori u projektima inovacije ili istraživanja i razvoja (I&R) (CO27)

Iznos privatnog ulaganja kao dopuna javnoj potpori poduzećima u projektima inovacije ili istraživanja i razvoja (I&R)

Broj novih poduzeća koja primaju potporu (CO 05) Broj potpomognutih novoosnovanih poduzeća koja posluju manje od tri godine (MSP-ovi)

Poduzeća primaju potporu kako bi uvela proizvode koji su novost na tržištu (CO28)

Broj potpomognutih novoosnovanih poduzeća koja uvode proizvode koji su novost na tržištu. Proizvod je novi na tržištu ukoliko na tržištu nema drugog proizvoda koji nudi istu funkcionalnost ili ukoliko je tehnologija koju novi proizvod koristi fundamentalno različita od tehnologije postojećeg proizvoda.

Poduzeća primaju potporu kako bi uvela proizvode koji su novost u ponudi poduzeća (CO 29)

Broj potpomognutih novoosnovanih poduzeća koja uvode proizvode koji su novost u ponudi poduzeća. Proizvod je novost u ponudi poduzeća ukoliko isto nije proizvelo proizvod koji nudi istu funkcionalnost ili ukoliko je tehnologija proizvodnje fundamentalno različita od tehnologije postojećeg proizvoda.

Izvor: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=2506#_Toc439076547

Pokazatelji za „Inovacije novoosnovanih MSP“


Tema broja Tema broja

Erasmus+ i Obzor 2020. - mogućnosti programa EU za tvrtke, jedinice lokalne i regionalne samouprave te javne ustanoveAgencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) u Republici Hrvatskoj zadužena je za najveće programe Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta (Erasmus+) te istraživanja i znanosti (Obzor 2020.).

Program Erasmus+ potiče projekte mobilnosti u svrhu učenja i osposobljavanja, te aktivnosti partnerstava, kroz suradnju odgojno-obrazovnih ustanova, organizacija mladih, poslovnog i javnog sektora, a u svrhu modernizacije sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih, razvoja vještina i kompetencija su-dionika te posljedično povećanje zapošljivosti.

Program Obzor 2020. potiče projekte u području istraživanja i znanosti, prema trima prioritetima: Izvrsna znanost, Indu-strijsko vodstvo i Društveni izazovi te kroz dvije horizontal-ne aktivnosti: Širenje izvrsnosti i sudjelovanja te Znanost za društvo i u društvu.

Mogućnosti sudjelovanja u programu Erasmus+ • Predavanja/podučavanja stručnjaka iz poduzeća/znanstve-

nih instituta na visokim učilištima u inozemstvu te sudje-lovanje stručnjaka iz poduzeća i javnog sektora u aktivno-stima mobilnosti i podučavanja u organizaciji vezanoj za strukovno obrazovanje u inozemstvu.

• Primanje inozemnih studenata ili vježbenika na stručnu praksu; primanje nastavnog i nenastavnog osoblja iz ino-zemstva na usavršavanje u bilo koju javnu ili privatnu or-ganizaciju aktivnu na tržištu rada.

• Sudjelovanje jedinica lokalne i regionalne samouprave nadležnih za škole kao koordinatora konzorcija u aktivno-stima mobilnosti školskog osoblja i stručnjaka u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

• Uključivanje predstavnika tržišta rada u konzorcije visokih učilišta u okviru Erasmus Mundus združenih diplomskih studija.

• Sudjelovanje obrazovnih ustanova te jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih ustanova te poduzeća u Strateškim partnerstvima u svrhu modernizacije obra-zovanja, osposobljavanja i sektora mladih, povezivanja s tržištem rada te priznavanja neformalnog učenja.

• Sudjelovanje poduzeća u aktivnosti Udruživanje znanja (Knowledge Alliances) usmjerenoj na suradnju između visokog obrazovanja i poduzeća, odnosno Udruživanje sektorskih vještina (Sector Skills Alliances) za suradnju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poduzeća.

• Sudjelovanje javnih ili privatnih organizacija aktivnih na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih u projektima Jačanje kapaciteta u području visokog obrazovanja (suradnja s trećim zemljama) i području mla-dih radi poboljšanja veza s društvom i poslovnim sektorom

te jačanja sustavnog učinka projekata.• Sudjelovanje neprofitnih organizacija, udruga, nevladinih

udruga i javnih tijela na lokalnoj ili regionalnoj razini u aktivnosti Strukturiranog dijalog za interakcije mladih i donositelja odluka.

Mogućnosti sudjelovanja u programu Obzor 2020. • Poduzeća mogu sudjelovati u projektima u okviru priori-

teta Društveni izazov. • Sveučilišta, istraživačke institucije, kompanije, javne usta-

nove i druge pravne osobe mogu sudjelovati u kolabora-tivnim projektima, zajedno s poduzećima kao projektnim partnerima.

• Mala i srednja poduzeća mogu se također samostalno prijaviti na Instrument za mala i srednja poduzeća (dio prioriteta Industrijsko vodstvo).

• Mogućnost mobilnosti istraživača, administrativnog, tehničkog i upravljačkog osoblja te povezivanje aka-demskog i neakademskog sektora postoji u sklopu akcije Marie Sklodowska Curie.

Više o EU programima Erasmus+ i Obzor 2020. potražite na: www.mobilnost.hr.

Program Erasmus+u 2016. godini narazini cijele Europeosigurava više od1,8 milijardi eura, odkojih se za Hrvatskupredviđa više od15 milijuna eura.

Osijek - kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020.Europska prijestolnica kulture najveći je kulturni projekt na svijetu. Započeo je na inicijativu grčke ministrice kulture Meline Mercouri prije trideset godina. Iako su u početku projekta prijestolnicama kulture proglašavani glavni gradovi europskih zemalja, danas je to rijetka iznimka. Projekt se danas smatra ujedno i prilikom za poticanje sveobuhvatnog razvoja regije u kojoj se grad, koji je u toj godini prijestolnica kulture, nalazi.

S Vladimirom Hamom, dogradonačelnikom grada Osije-ka, razgovarali smo upravo o važnosti kandidature Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture te o prilikama koje se otvaraju.

Koji su gradovi, uz Osijek, kandidati iz Hrvatske?Svake godine dvije su zemlje 'domaćini' prijestolnice kulture, pa je tako Hrvatska prvi put na redu 2020. go-dine u paru s Irskom, koja je domaćin već treći put. U prvom krugu izbora za prijestolnicu kulture u Hrvatskoj se kandidiralo ukupno devet gradova: Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. U svibnju je dvanaesteročlani panel nezavisnih stručnjaka odlučio da gradovi Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka za-dovoljavaju uvjete za ulazak u drugu fazu natjecanja, te će se konačna odluka donijeti 24. ožujka ove godine. To gradu koji ponese ovu laskavu titulu ostavlja nešto manje od četiri godine za pripremu projekta.

Ukoliko bude došlo do pripreme projekta, što bi to donijelo Osijeku?Iskustva dosadašnjih prijestolnica kulture pokazala su da, ukoliko se projekt odradi mudro, gospodarski efekti mogu potrajati i godinama nakon projekta, te kultura u ovom smislu doista može biti zamašnjak sveobuhvatnog razvitka. To se osobito odnosi na gradove koji velik po-tencijal imaju u kreativnom sektoru - što je slučaj Osije-ka. Rastuća ICT industrija svakako svoju priliku može pronaći u projektu poput Europske prijestolnice kulture, a

da ne govorimo o potencijalima turističkog sektora, koji se i proteklih godina u našem kraju počeo razvijati u smjeru kulturnog turizma.

Što zapravo podrazumijeva projekt 'Europska prijestolnica kulture'? Kulturu u ovome treba promatrati u najširem mogućem smislu kao kulturu življenja, kao spoj svih tradicija, znanja i životnih navika. Pri tome je važan aspekt upozna-vanja Europe s domicilnom kulturom, ali i domaćeg stanovništva sa zajedničkom europskom kulturom, kao i svim kulturama koje ju pomažu tkati. Vjerujem kako je Osijek tu u velikoj prednosti, s obzirom na činjenicu da se nalazi na tisućljetnom sjecištu puteva, kultura i re-ligija. Sve to učinilo je Osijek Europom u malom. Naša kultura mira i suživota, urbani život u ruralnoj regiji, sinergija s prirodom (u smislu ekologije, poljoprivrede i prehrambene industrije), rastući ICT sektor, kao i tradicija visokoškolskog obrazovanja, važan su adut u ovom na-stojanju da na godinu dana budemo prijestolnica kulture u Europi.U financijskom smislu, projekt je težak 39 milijuna eura, što se ne odnosi na infrastrukturna ulaganja, već samo na programske i operativne troškove projekta kroz ukupno pet godina (pripreme i izvedbe). U osječkoj kandidaturi, na kojoj su radili desetci domaćih stručnjaka, a inspirira-noj razgovorima s više stotina kulturnih dionika, nema izgradnje novih velebnih zdanja koje bi potencijalno ugro-zili financijsku stabilnost i likvidnost Grada u narednom razdoblju, već obnove postojeće infrastrukture i pre-namjena industrijske arhitektonske baštine za kulturne namjene. Zasigurno će jedan od 'highlighta' u ovom smi-slu biti planirani 'kreativni kvart' na području areala HŽ infrastrukture istočno od glavnog kolodvora, a koji je grad od istoimene državne tvrtke dobio na upravljanje na dva-deset godina. U tom su području planirani sadržaji poput IT inkubatora, off kazališne scene, prostori za udruge u kulturi i sl. Vjerujem kako će se kroz nekoliko godina ovaj dio grada, smješten uz budući studentski dom u bivšem Hotelu Mursa, pretvoriti u najživlji i najživopisniji dio grada.Tijekom posjeta članova spomenutog panela Osijeku 17. ožujka, te prezentacije 23. ožujka, važno je dokazati da Osijek zamišljeno doista može i provesti u djelo. Ja u to ne sumnjam!

Vladimir Ham, dogradonačelnik Grada Osijeka i voditelj projekta 'Osijek - Europska prijestolnica kulture 2020.'


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Kraljevina MarokoGlavni grad:

Rabatpovršina:

446.550 km²Stanovništvo:

33.000.000Službeni jezik:

arapski, berberski, poslovni francuski

Valuta:

marokanski dirham (1 EUR =10,8 MAD)

Robna razmjena s Marokom (2014.)

Izvoz Hrvatske u Maroko Uvoz Hrvatske iz Maroka

Drvo, jednostavno obrađeno 49% Gnojiva (osim sirovih) 71%

El. pogonski strojevi i dijelovi 30% Ribe, pripremljena ili konzervirana 24%

Oprema za el. krugove 4,33% Parfumerijski i kozmetički pripravci 3,68%

Riba, sušena, soljena ili dimljena 4,16% Nerazvrstana roba 0,37%

UKUpNI IZVOZ13,9

milijuna EUR

UKUpNI UVOZ6,7

milijuna EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VElEPOSlANSTVO REPUBlIKE HRVATSKE U KRAlJEVINI MAROKU

Izvanredni i opunomoćeni velepo-slanik: Zvonimir Frka PetešićAdresa: 73, rue Marnissa, Rabat (Souissi), Morocco Tel: 00 212 537 63 88 Fax: 00 212 537 63 88 27E-mail: [email protected]; http://ma.mvep.hr/

VElEPOSlANSTVO KRAlJEVINEMAROKO U REPUBlICI HRVATSKOJ

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: Nj.E.g. MoulayAbbés el KadiriAdresa: Frana Kršinića 5, 10000 ZagrebTel:+385 1 457 82 89Fax: +385 1 457 82 67E-mail: [email protected]

Maroko - zemlja koja je uspješno pružila otpor kriziMaroko je dobro iskoristio blizinu Europe, te ima izrazito otvoreno i tržišno orijentirano gospodarstvo. Imaju poljoprivrednu tradiciju, izvozno su orijentirani, te sve veći naglasak stavljaju na turizam zbog blage klime, što dodatno utječe na ekonomski rast.

Jamaa el Fna – glavni trg u Marrakechu

Važni linkoviUlaganje u Maroko

www.invest.gov.maMinistarstvo vanjskih poslova i suradnje

www.diplomatie.maMinistarstvo industrije, trgovine, ulaganja i digital-ne ekonomije

www.mcinet.gov.maGospodarska komora Maroka

www.iccmaroc.ma

Maroko je zemlja koja pripada kategoriji zemalja u razvoju te je peto najveće gospodarstvo Afrike. Ma-roko je dobro iskoristio blizinu Europe i ima izrazito otvoreno i tržišno orijentirano gospodarstvo. Još 1980. godine Maroko je bio jako zadužen, no uz mjere šted-nje, a i nakon dolaska kralja, gospodarstvo bilježi pad nezaposlenosti, nisku inflaciju te stalni rast i stabilnost gospodarstva. Unatoč gospodarskom napretku, zemlja ipak pati od visoke nezaposlenosti, posebno u ruralnim područjima. Maroko je politički stabilna zemlja, što može zahvaliti činjenici da nema naftu. Imaju poljo-privrednu tradiciju, izvozno su orijentirani, te sve veći naglasak stavljaju na turizam zbog blage klime, što do-datno utječe na ekonomski rast. Prednosti ove zemlje su relativno jeftina radna snaga i niska razina vanjskog duga (23% BDP-a). Ključni gospodarski izazovi za Maroko uključuju reformu obrazovnog sustava i pra-vosuđa, veću konkurentnost privatnog sektora, borbu protiv korupcije te Vladine programe subvencije.

Struktura gospodarstvaMaroko ovisi o poljoprivredi. S obzirom na to da je zemlja koja ima stepsku klimu, teško je kontinuirano

osigurati dostatne poljoprivredne proizvode. U godi-nama s normalnim padalinama, proizvodnja žitarica, poput ječma, pšenice i kukuruza, može zadovoljiti 2/3 domaće potrošnje. Poljoprivredni sektor zapo-šljava oko 45% marokanske populacije, a čini samo 15% BDP-a. S oko 85.000 km² obradivog zemljišta Maroko je jedna od rijetkih arapskih zemalja koje imaju potencijal da budu samodostatne u proizvodnji hrane. Maroko također nastoji proširiti svoje kapa-citete obnovljivih izvora energije s ciljem stvaranja više od 40% proizvodnje električne energije do 2020. godine. Ključni sektori gospodarstva su poljoprivreda, turizam, zrakoplovna i tekstilna industrija, odjeća i proizvodnja fosfata (treći su proizvođači i izvoznici fosfata u svijetu). Tekstilna industrija je razvijena, u kojoj je zaposlena čak trećina stanovništva. Sve se više ulaže u infrastrukturu (luke i slobodne trgovin-ske zone), što im osigurava dodatnu konkurentnost.

Mogućnosti poslovne suradnjeMaroko ima dug i tradicionalan odnos s Europskom unijom, te su upoznati sa svim regulativama i stan-dardima koje je postavila Europska unija. Ulaskom

Hrvatske u Europsku uniju olakšava se i otvara put ka boljoj i intenzivnijoj suradnji. Kraljevina Maroko priznala je Hrvatsku 27. travnja 1992., a diplomatski odnosi uspostavljeni su 26. lipnja 1992. godine. Hr-vatska je otvorila Veleposlanstvo u Rabatu 1996., dok je Maroko otvorio veleposlanstvo u Zagrebu 2013. godine. Početkom 2011. godine potpisan je sporazum o suradnji u području morskog ribarstva. Marokanci su zainteresirani za motore za manje ribarske brodo-ve, a kako Hrvatsku i Maroko povezuje Sredozemno more, što olakšava pomorski promet, stvara se dodat-ni razlog za ovu suradnju. Suradnja se još ogleda u zdravstvu, tehnologiji, obnovljivim izvorima energi-je, kulturi i znanosti.

Postupak uvoza roba i usluga u MarokoMarokansko carinsko tijelo regulira svu robu uveze-nu u Maroko. Prilikom uvoza robe u Maroko za robu koja podliježe uvoznim dozvolama uvoznik treba pot-pisati Obvezu za uvoz koja sadržava jediničnu cijenu, FOB, FAS, količinu i trgovački opis robe. Uvozne do-zvole vrijede najviše šest mjeseci. Porezne stope ovise o brojnim čimbenicima, uključujući i vrstu robe i ze-mlju porijekla. Većina proizvoda može se uvoziti bez uvozne dozvole. Porez na dodanu vrijednost je 20% (stopa od 7% i 14% primjenjuje se na određene proizvo-de i usluge). Carinske uvozne tarife mogu se smanji-ti ukoliko se uvozi iz zemalja s kojima su potpisani

Rabat


je konkurentska platforma za izvoz s obzirom na jeftinu radnu snagu i niske porezne stope. Maroko ima snažnu i stabilnu makroekonomsku performan-su, pružili su otpor krizi, kontroliraju inflaciju, te je reduciran vanjski dug. U zadnjem desetljeću kre-nuli su s velikim infrastrukturnim projektima pre-ma međunarodnim standardima. Iako imaju jeftinu radnu snagu, ljudski resursi su im kompetentni i konkurentni svjetskom tržištu. Pokrenuli su broje strateške sektorske planove koji osiguravaju snažan i održiv gospodarski rast te unapređuju ostale stra-teške sektore.

Poslovni običajiMarokanci radije posluju s onima koje poznaju i po-štuju, stoga je vrlo bitno provesti neko vrijeme nje-gujući odnos prije nego se prione na posao. Poslovna praksa im je pod francuskim utjecajem, što se vidi kroz njihovu ljubaznost i formalnost. Sastanak se tre-ba dogovoriti unaprijed, te potvrditi dan ili dva prije. Izbjegavajte sastanke tijekom ramazana ili u vrijeme molitve i pokušajte doći na vrijeme, ali budite spremni čekati jer je to dio njihove kulture. Marokanci imaju politiku otvorenih vrata, čak i tijekom sastanka, što znači da može doći do čestih prekida. Jezik poslova-nja uglavnom je francuski, iako se u nekim poslovnim subjektima koristi i engleski. Očekujte dosta cjenka-nja, odluke se donose hijerarhijski i sporo, društvo je vrlo birokratsko te se nemojte iznenaditi - Marokanci znaju biti izrazito tvrdi pregovarači. Poslovna odjeća je formalna i konzervativna.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Maroka

BDp: 109,2 mlrd USD

BDp per capita: 7.600 USD

Stopa rasta BDp-a: 2,9%

BDp prema sektorima: usluge (53,2%), industrija (31,7%), poljoprivreda (15,1%)

Izvoz (2014.): 19,56 mlrd USD

Izvozni proizvodi: odjeća i tekstil, el. komponente, anorganske kemikalije, minerali,

gnojiva

Zemlje izvoza: Španjolska (22%), Francuska (20,7%), Brazil (4,6%), Italija (4,3%)

Uvoz (2014.): 40,04 mlrd USD

Uvozni proizvodi: sirova nafta, tekstilna tkanina, telekomunikacijska oprema,

pšenica

Zemlje uvoza: Španjolska (13,4%), Francuska (13,3%), Kina (7,6%), SAD (7%)

Nezaposlenost: 9,1%

Inflacija: 0,6%

Internetski kod zemlje: .ma

Pozivni broj: +212

Maroko se smjestio samo 14 km južno

od Europe, što mu omogućuje

izvrsnu povezanost i velike potencijalne

mogućnosti europskih ulaganja.

Casablanca

sporazumi o slobodnoj trgovini ili drugi bilateralni i multilateralni sporazumi koji reduciraju carinske uvozne stope.

UlaganjaMaroko se smjestio samo 14 km južno od Europe, što mu omogućuje izvrsnu povezanost i velike po-tencijalne mogućnosti europskih ulaganja. Izvrsna

Posebna ponuda za BMW serije 3Tijekom dosadašnjih legendarnih šest generacija modela, BMW serije 3 postavio je standard za dinamičku izvrsnost, učinkovitost i dizajn, stvarajući emocionalno bogatu poveznicu između sportskog iskustva vožnje i nenadmašne svakodnevne praktičnosti. Otprilike jedan od svaka četiri prodana BMW-ova modela upravo je BMW serije 3 Sedan ili BMW serije 3 Touring, što ovaj model čini najuspješnijim automobilom u BMW-ovoj ponudi.

Oštrije linije dizajna, dodatno unaprijeđena tehnologija i najsuvremeniji motori čine BMW serije 3 Sedan i BMW serije 3 Touring još atraktivnijima nego prije. Aktualni modeli BMW serije 3 dostupni su sa širokom ponudom motora - četiri benzinska i sedam dizelskih motora, uz klasični stražnji pogon ili BMW xDrive inteligentni pogon na sve kotače, ovisno o modelu.

Dizajn BMW-a serije 3 ističe se još većom preciznošću i raznim poboljšanjima detalja. Prednji branik s dorađenim otvorima za zrak naglašava dojam širine, dok je senzor za opcijski aktivni tempomat skladno uklopljen u središnji otvor za zrak. Istesan oblik stražnjeg branika, uz detalj specifičan za odabranu liniju opreme i standardna LED stražnja svjetla također naglašavaju širinu vozila i njegov sportski karakter. Unutrašnjost ostavlja još profinjeniji dojam zahvaljujući vrhunskim materijalima i dodatnim kromiranim detaljima na kontrolama, otvorima za zrak i središnjoj kontrolnoj ploči te novo-oblikovanoj središnjoj konzoli. Svi motori temelje se na novo-razvijenoj platformi mo-dularnih BMW EfficientDynamics motora. Detalji po-put dorađenog turbopunjača omogućuju izvrsnim četverocilindričnim dizelskim motorima još oštriju reakci-ju na gas, dok je trocilindrični benzinski motor novost u BMW-u serije 3 i cijelom segmentu. Unatoč povećanoj snazi novih motora, dodatna poboljšanja načinjena su i u učinkovitosti motora - potrošnja goriva i emisija CO2 smanjeni su za 11 posto. Povećanoj učinkovitosti svih do-stupnih modela svakako pridonose i novi mjenjači.

BMW je vodeći proizvođač u povezivanju vozača, vozila i okoline. BMW-ov ConnectedDrive raspon proizvoda i usluga nudi jedinstven izbor internetskih usluga i inova-tivnih sustava za pomoć u vožnji razvijenih za povećanje udobnosti i sigurnosti. Primjerice, BMW Head-up zaslon u boji omogućuje da sve važne informacije budu prikaza-ne u vozačevom vidnom polju, što vozaču dopušta da se potpuno koncentrira na vožnju. Uz to, važno je istaknu-

ti i navigacijski sustav Professional te Parking Assistant, koji sada omogućuje automatsko paralelno parkiranje, dok funkcija Auto PDC omogućuje automatsko aktiviranje prednjih parkirnih senzora pri manevriranju.

Ključ u ruke za 1/3 cijene - odvezite novi BMW 318d već za 12.051€Ponuda uključuje model BMW 318d u bogato opremljenim izvedbama Unique, Unique Sport, Unique Luxury i Unique M. Posebna pogodnost kupnje ističe se putem financijskog leasinga kroz opciju da 1/3 cijene vozila platite odmah, trećinu cijene nakon 12 mjeseci, a preostali iznos nakon 24 mjeseca.Osnovni paket opreme UNIQUE za BMW 318d sadrži: tkaninu Move, uni boju, paket Advantage (paket za odlaganje, parkirni senzori stražnji, tempomat s funkcijom kočenja), servotronic, sportski kožni upravljač, runflat gume, naplatke od lake legure V-Spoke 390, indikator tlaka u gumama, podne prostirke od velura, trokut i prvu pomoć, paket za pušače, pojedinačno preklapanje stražnjeg naslona, podesivi naslon za ruku sprije-da, uređaj za pranje farova, senzor za kišu i automatsko uključenje svjetala, automatski 2-zonski klima uređaj, dodatnu utičnicu od 12V, LED svjetla za maglu, LED prednja svjetla, hands-free uređaj s USB priključkom, BSI te instrumentalnu ploču s proširenim sadržajem.

Novi BMW X1Druga generacija ovog uspješnog modela, koji je dosad prodan u više od 730.000 primjeraka širom svije-ta, izlazi na pozornicu s dizajnom karoserije BMW-ova modela X. Unutrašnjost novog BMW-a X1 sada nudi puno više mjesta za putnike i prtljagu, uz najmodernije, luksuzno uređenje te funkcionalnost koja se temelji na pouzdanom inženjeringu i tehnologiji. Motori s četiri cilindra najnovije BMW-ove generacije, verzija BMW-ovog xDrivea, inteligentnog sustava za pogon na sve kotače, opti-mizirana za efikasnu potrošnju goriva te tek razvijena, nova tehnologija podvozja, zajedno doprinose osjetnom povećanju sportskih performansi te udobnosti u vožnji u usporedbi s modelom na odlasku. Više informacija o BMW-u X1, ali i svim ostalim atraktivnim modelima, možete naći na web stranici www.tomic.hr.

Automobili

BMW X1 - Roadshow Generation X u Zagrebu


Financijski savjetnici kao pomoć u svim fazama poslovanjaKako se poduzetnici ne bi izgubili u moru novih propisa, u nastavku vas upoznajemo s brojnim financijskim uslugama koje poduzetnicima mogu olakšati poslovanje i uštedjeti im dragocjeno vrijeme za fokusiranje na glavnu djelatnost.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Financijske usluge

Uz postojeće kategorije

poduzetnika, novi ZOR uvodi i novu

kategoriju poduzetnika - mikro poduzetnike.

Početkom nove godine na snagu je stupilo niz pro-mjena; tako se od 2016. uvodi oporezivanje kapitalne dobiti stopom od 12% (uvećano za prirez), uvedena je obaveza posjedovanja energetskog certifikata za sve zgrade stambene i poslovne namjene ukupne površi-ne veće od 50m2 ili njezinog posebnog dijela koji se iznajmljuje, daje u najam ili u leasing. Temeljem iz-mjena Zakona o porezu na dohodak ukidaju se pore-zne prijave, odnosno građani koji primaju dohodak od nesamostalne djelatnosti više ih neće morati ispunja-vati sami, već će to za njih vršiti Porezna uprava, dok obaveza predaje i dalje ostaje za osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti. Na snagu je stu-pio i Zakon o stečaju potrošača, poznatiji kao Zakon

o osobnom bankrotu, koji bi prezaduženim građanima mogao omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova i potraživanja. Stupio je na snagu i novi Zakon o osiguranju, koji propisuje nova pravila solventnosti, nadzora i upravljanja rizikom te uvodi novosti u izvještavanje. Ipak, jedna od najznačajnijih novina za poduzetnike je novi Zakon o računovodstvu.

Novi Zakon o računovodstvu (ZOR) - na što obratiti pažnju?Novi Zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine posljedica je dodatnog usklađivanja Hrvatske regulative s pravilima EU. Uz postojeće kategorije poduzetnika, novi ZOR uvodi i novu kategoriju po-duzetnika – mikro poduzetnike. Novim Zakonom poduzetnik je dužan odrediti odgovornu osobu za kontrolu vjerodostojnosti isprava, tzv. Likvidato-ra, koja će prije unosa podataka iz knjigovodstve-ne isprave u poslovne knjige provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisati, odnosno odobriti na način iz kojega se jednoznačno može utvrditi njezin identitet. Ujedno je odredbom čl. 9. st.3 novog ZOR-a ukinuta i obaveza potpisi-vanja računa od strane poduzetnika, ako je isprava sastavljena na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. Novost novoga ZOR-a je ta da financijske izvještaje potpisuju svi članovi uprave (odnosno direktori i izvršni direktori poduzetni-ka), a uz članove uprave i članovi nadzornog odbora odgovorni su u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti, dužne pažnje i odgovornosti za finan-cijske izvještaje poduzetnika. Prvim prijedlogom novog ZOR-a bila je predviđena primjena novog propisanog kontnog plana od 1.1.2016. godine, ali je nakon pritiska poduzetnika primjena odgođena do 1.1.2017. godine. U članku 20 novog ZOR-a propi-sani su i obveznici revizije, čime prestaje vrijediti članak 6.a Zakona o reviziji.

Novi ZOR nalaže da se dnevnik, glavne i pomoćne knjige, kao i knjigovodstvene isprave čuvaju najmanje 11 godina (u prethodnom ZOR-u rok je bio 7 godina), a isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi - čuvaju se trajno.

Financijsko savjetovanje kao podrška investitorimaDa bi uspješno realizirali projekt te na vrijeme de-tektirali potencijalne probleme koji mogu nastati tije-kom procesa, poduzetnicima se prilikom investiranja preporučuje angažirati financijske savjetnike. Savjet-nici pomažu tvrtkama u svim fazama poslovanja, od razvoja i pripreme ideje do pronalaska sredstava za financiranje. Ovisno o kojoj se vrsti investicije radi, je li riječ o privlačenju svježeg vanjskog kapitala, do-kapitalizaciji tvrtke, promjeni vlasničke strukture ili investiranju u novi projekt, savjetnici sagledavaju efekte svake promjene te su u mogućnosti izraditi ra-zne studije isplativosti, predinvesticijske i investicij-ske studije, analize troškova i koristi, evaluaciju idej-ne ili projektne dokumentacije, istražiti i analizirati tržišta za investitore, razmotriti koji poticaji stoje na raspolaganju investicijama, izraditi plan financijskog restrukturiranja i konsolidacije, provesti ili organizi-rati dubinsko snimanje, izvršiti procjene vrijednosti tvrtke te niz drugih usluga.

Kako porezni savjetnici mogu pomoći tvrtkama?Prema dostupnim podatcima Hrvatske komore po-reznih savjetnika, u Republici Hrvatskoj registri-rana su 47 porezna savjetnika. Prednost korištenja usluge poreznog savjetnika, pogotovo onog s kojim je sklopljen ugovor o pružanju kontinuiranih usluga poreznog savjetništva je u tome što se koriste uslu-ge stručne osobe koja je specijalizirana u svom po-dručju te posljedično dobro informirana o svim ope-rativnim detaljima, radu poreznog tijela i suda po navedenom području, što teško da može znati osoba koja se time bavi sporadično u društvu, navodi Dia-na Antičić, porezna savjetnica, koja uslugu poreznog savjetovanja pruža kroz tvrtku Antičić-Jakovljević-Kušeta, te direktorica tvrtke Forenzika prima. Na taj način porezni savjetnik ulazi u sve poslovne procese, prati rad društava i signalizira porezno rizična po-dručja. Na taj način društvo se može usmjeriti na rast i razvoj poslovanja, ne opterećujući se stalnom promjenom zakonodavstva u poreznom području, uvođenja novih poreznih oblika, poreznoj optimi-zaciji i ostalim dijelovima posla koji čine svakod-nevnicu rada poreznog savjetnika. Usluge poreznog savjetovanja trebaju društva svih veličina, pri čemu su kontinuirani korisnici upravo velika društva, a zbog velike dinamike poslovanja i složenosti tran-sakcija. Vrlo važan aspekt našeg poslovanja upravo je porezno savjetovanje stranih društava koja u RH obavljaju svoje poslovanje putem stalnih poslovnih jedinica, jer je njima naš porezni sustav još složeniji i nejasniji, naglašava Antičić.

Računovodstvene usluge za male i srednje poduzetnikeMikro, mali i srednji poduzetnici često računovod-stvene poslove odlučuju prepustiti vanjskim tvrtka-ma. Na taj način ne moraju zapošljavati knjigovođu

Najzastupljenije konzultantske usluge u financijskom sektoruNajčešće korištene konzultantske usluge među poduzetnicima su: izrada projektne dokumentacije kod prijave na natječaje, izrada studije izvedivosti, financijsko savje-tovanje, edukacije, pravno savjetovanje, tehnička pomoć pri provedbi projekta i pri vođenju postupaka javne nabave te analiza tržišta i izrada poslovnog plana, navode iz Službe za komunikacije Hrvatske gospodarske komore.


Financijske usluge Financijske usluge

s potrebnim znanjem za obavljanje računovodstve-nih poslova, nemaju troškove opremanja i održava-nja radnog mjesta, kao ni troškove plaća. Nedostatci angažiranja vanjskog servisa mogu biti ti što podu-zetnici nemaju direktan uvid u knjigovodstvene po-datke (ali to ovisi od programa koji knjigovodstveni ured koristi) i podatci nisu ažurni ukoliko doku-menti nisu ažurno dostavljeni knjigovođi, mišljenja je Agneš Šeregi Danić, direktorica tvrtke Exclusive Konto d.o.o., koja klijentima pruža cjelokupne ra-čunovodstveno-knjigovodstvene usluge, sastav-ljanje izvještaja, obračun plaća i kadrovske usluge, poslovno i porezno savjetovanje, korporativne uslu-ge (osnivanje poduzeća, administrativne usluge), a zakonske promjene prate na dnevnoj bazi i o tome pismeno obavještavaju svoje klijente.

Knjigovodstveni programi - koji odabrati?Na tržištu je mnoštvo knjigovodstvenih progra-ma. Mali poduzetnik ili poduzetnik početnik često se nađe u zabludi i pita se koji program odabrati. Čime se voditi, cijenom, preporukom ili nečim dru-gim? Kemil Kujundžić, direktor tvrtke IPOS d.o.o., smatra da korisnik treba pronaći program koji mu najviše odgovara, čak i da dobije program za 1 kn to može biti pogrešna odluka ako program nije pri-mjeren njegovom poslovanju. U odabiru kupac treba biti strpljiv i rezervirati za to primjereno vrijeme. Bez mogućnosti isprobavanja programa ne treba kupovati program. Svakako treba provjeriti refe-rentnu listu korisnika na webu. Program „Ipos knji-govodstvo“ ima velike mogućnosti prilagođavanja rada pojedinim korisnicima. U programu postoje automatizacije, ali korisnik može u bilo kojem ko-raku ručno intervenirati, kao da se radi u excelu za knjigovodstvo. Program prati školski udžbenik raču-novodstva i koristi se u preko 40 škola u nastavi, pa je samim time lako razumljiv svima iz struke.

ERP PANTHEON je moderni poslovni softver koji pokriva sve segmente poslovanja, bez obzira na ve-ličinu poduzeća. Veliki izbor funkcionalnosti omo-gućava da sustav koriste svi dijelovi organizacije i različiti zaposlenici - od vodstva, preko financija i kadrovske do nabave i logistike. Uz mogućnost vo-đenja računovodstvenog i financijskog poslovanja, kompletne proizvodnje, servisa, administriranja kadrova i evidencije o zaposlenicima, evidencije skladišta i zaliha , na raspolaganju su i sve predno-sti poslovne inteligencije (nadzorne ploče, analize i izvještaji, budgeiranje, planiranje), a ERP PANTHE-ON je zbog redovnih ažuriranja uvijek u skladu sa zakonodavstvom. Datalab korisnicima uz standar-dne verzije programa također nudi i veliki broj ver-tikalnih - personaliziranih rješenja kojima dodatno mogu nadograđivati svoj PANTHEON na području prodaje, upravljanja dokumentima, logistike, po-

slovnih procesa, odnosa sa strankama itd., sukladno specifičnim potrebama poslovanja.

Korisnici PANTHEON-a mogu koristiti usluge Da-talabov odjel podrške, kao i najveće partnerske mreže stručnih konzultanata u Hrvatskoj i regiji .Svakog mjeseca u Datalabu pripremaju i program ak-tualnog i stručnog PANTHEON educiranja provođe-njem Datalab Akademije. Tečajevi, radionice, certifici-ranja i konferencije organiziraju se na klasičan način i putem online educiranja (webinar).

Prednosti integriranih poslovnih informacijskih sustava Integrirani poslovni informacijski sustavi, popular-ni ERP-ovi (Enterprise Resource Planning Systems) korisnicima osiguravaju učinkovitije, kvalitetnije i jeftinije poslovanje, a samoj tvrtki bolju tržišnu pozi-ciju i veće povjerenje poslovnih partnera. Integrirani poslovni sustav označava sustav u kojemu su sve po-jedinačne aplikacije, odnosno različiti poslovni procesi unutar tvrtke, povezani u jedinstveni sustav. ERP po-najviše služi upravi za donošenje odluka i izvještava-nje, a jednom kada se uvede u tvrtku postaje dio kultu-re poduzeća i standarda rada, stoga prilikom odluke o kupovini ERP rješenja treba dobro analizirati ponudu na tržištu, ali i stvarne potrebe tvrtke i odlučiti se za

ono što tvrtki uistinu treba. Kvaliteta ERP rješenja ovisi i o kvaliteti implementatora, te prilikom odabira ERP sustava nije na odmet angažirati konzultante koji se profesionalno bave tim područjem, jer tvrtke često zbog neznanja odaberu ili naprave pogreške u počet-nim koracima uvođenja poslovnog sustava.

Dubinske analize Dubinsko snimanje ili due diligence detaljan je i in-tenzivan postupak provjere određenog poslovanja, obično prilikom kupoprodaje tvrtke. Dubinsko sni-manje provodi se interdisciplinarno od strane raznih stručnjaka (financijskih, pravnih, komercijalnih, teh-ničkih) koji za cilj imaju prikupiti što više relevan-tnih informacija o ciljanoj tvrtki sa svrhom što boljeg uvida u razne aspekte tvrtke prije njezine prodaje ili akvizicije, te radi izbjegavanja neizvjesnih stanja i eventualnih sudskih sporova.

Kako se pripremiti za javne natječaje?Budući da pripremu i provedbu postupka javne nabave smiju obavljati ovlašteni predstavnici naručitelja, od kojih najmanje jedan mora posjedovati važeći certifi-kat u području javne nabave, mnoge kuće organiziraju programe izobrazbe iz područja javne nabave. E-nabava sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave

Prilikom apliciranja na određene projekte za dobivanje potpora, bespovratnih pomoći, kredita i sličnoga, poduzetnici često moraju izraditi elaborate, poslovne planove te analize poslovanja.

Datalab: vrhunac uspješne godine - izlazak PANTHEONA-a X

U novi PANTHEON X (deset) uključena su mno-ga ubrzanja i poboljšanja koja će tijekom 2016. izlaziti postupno u razdoblju do lipanjske nado-gradnje. Prva službena verzija PANTHEON-a X izašla je 24. 12. 2015.

Datalab, vodeća tvrtka za poslovno-informacijske sustave u jugoistočnoj Europi, završila je 2015. godinu vrhuncem poslovanja - izlaskom PANTHEON-a X, nove verzije svog poslovno-informacijskog sustava.

PANTHEON je ERP poslovni informacijski sustav za brzorastuća poduzeća, s na-glaskom na stabilnost, napredne funkcionalnosti i prilagodljivost sustava. Širok izbor funkcionalnosti omogućava da sustav koriste svi u poduzeću, od vodstva do nabave i računovodstva.

Uz poboljšanja koja pruža nova verzija, PANTHEON X, poslovanje poduzeća po-staje još učinkovitije i jednostavnije. PANTHEON X poslovnim korisnicima do-nosi brojne novosti i poboljšanja dosadašnjih funkcionalnosti, a pritom također treba naglasiti prilagođenije i ugodnije korisničko sučelje te bitna unaprjeđenja performansi. Sve to značajno ubrzava svakodnevni rad i cjelokupnu potporu do-kumentnom poslovanju i poslovnim procesima.

U suradnji s korisnicima sustava PANTHEON tvrtka Datalab je u zadnjih pet godina uvela 8.951 poboljšanja i na taj način pridonijela još većoj učinkovitosti njihovog poslovanja. Unazad godinu dana broj članova PANTHEON zajednice povećao se za gotovo 8.000 članova, pa je tako u regiji trenutno preko 47.000 korisnika ovog suvremenog ERP-a.

U Hrvatskoj Datalab po prihodima nastavlja rasti po stopi većoj od 30% godišnje, broji 20 partnerskih tvrtki i gotovo 7.000 korisnika, a od prošle je godine ponuda poslovnih programa dodatno proširena i na segment Android rješenja.

Također, tvrtka je sklopila partnerstvo s Hrvatskim Telekomom na području pru-žanja poslovnih usluga PANTHEON „u oblaku“ te su tako baze podataka pro-grama PANTHEON odsada još sigurnije i dostupne bilo kada i bilo gdje. Ovim udruživanjem najsnažnije Internet mreže i datacentra te najsnažnijeg developera poslovnog softvera u regiji, Datalab pruža najkvalitetniju uslugu na ovom iznimno kompetitivnom tržištu.

PANTHEON X - opća poboljšanja

• brže otvaranje obrazaca (najveći učinak kod sporih veza i pri pristupu „oblaku“, • ubrzanje pojedinih vremenski zahtjevnih operacija poboljšanja na modulu do-

kumentacija koja omogućavaju skeniranje u PANTHEON-u i bez vanjskih apli-kacija,

• u sve licence ugrađen vlastiti dokumentno-arhivski sustav koji je posebno po-godan za usko povezivanje poduzeća s računovodstvenim servisom ili internim računovodstvom,

• novi moderni dizajn prilagođen novom operativnom sustavu (Windows 10) i pogodan pri korištenju tablica,

• obnovljeno korisničko sučelje i sustav autorizacija za lakše postavke prava ko-risnika i bržu provjeru tih prava te sukladno tome manje poteškoća prilikom nadogradnji.


Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) malim i srednjim poduzetnicima nudi idealno rje-šenje - RBA fiskalnu blagajnu integriranu u RBA POS terminale – koja objedinjuje iz-davanje fiskalnih računa te naplatu karticama, za prodajna mjesta ili mobilnu prodaju.

RBA fiskalna blagajna novost je na tržištu mobilnih rješenja za male i srednje podu-zetnike, a radi se o suvremenom tehnološkom rješenju iz RBA, temeljenom na GPRS tehnologiji. Zbog vrhunske izrade i jednostavnoga korištenja te funkcionalnosti, RBA fiskalna blagajna osigurava poduzetnicima apsolutnu fleksibilnost u primjeni te po-uzdanost rada u svim vremenskim i lokacijskim uvjetima.

Ovo jedinstveno rješenje za sve male i srednje poduzetnike i trgovce pokazalo se izuzetno korisnim za raznovrsna prodajna mjesta poput ambulantne i/ili mobilne prodaje proizvoda i usluga za sve trgovce koji u svojoj ponudi imaju do 100 artikala. RBA fiskalna blagajna objedinjuje složena tržišna aplikativna rješenja fiskalne blagaj-ne u jednostavnom rješenju „u oblaku“ za administraciju i fiskalizaciju, uključujući i aplikaciju za prihvat kartica na POS uređajima.

Kako bi služila poduzetnicima ili trgovcima kao „jedinstveno mjesto za sve“, RBA fiskalna blagajna nudi i administraciju na samim prodajnim mjestima, pa je tako pri-stup podatcima o djelatnicima i cjenicima, kao i arhivi ranije izdanih računa, moguć na samom uređaju te na web sučelju za trgovce, dostupno 24/7.

RBA fiskalna blagajna idealno je rješenje za sve prepreke s kojima se susreću mali i srednji poduzetnici te u ovom trenutku jedino RBA pruža mogućnost ugovaranja fiskalne blagajne i prihvata kartica istovremeno. Detaljnije informacije o ugovaranju nove usluge dostupne su u poslovnicama Raiffeisen banke.

Više informacija o RBA fiskalnoj blagajni moguće je pronaći na RBA službenim web stranicama, a web aplikacija za trgovce s RBA fiskalnom blagajnom, odnosno fiskal-na blagajna „u oblaku“, nalazi se na sljedećoj adresi https://www.rba.hr/fiskalna-blagajna-integrirana-u-rba-pos-terminal

RBA fiskalna blagajna - integrirano rješenje za prihvat kartica i fiskalizaciju računa u jednom uređaju

koji se, umjesto na papiru, temelji na primjeni elektro-ničkih sredstava komunikacije u postupcima javne na-bave i uključuje uvođenje elektroničkih alata kao pot-pore različitim fazama procesa javne nabave. E-nabava kao sustav sastoji se od nekoliko povezanih modula, i to: e-objava, e-dokumentacija, e-dostava, e-dražba, e-katalog, e-ocjena, e-narudžba, e-račun i e-plaćanje. Od 01.01.2012. godine u Republici Hrvatskoj u potpunosti je u primjeni modul e-objava i e-dokumentacija.

Elektronička dostava ponuda (e-dostava) je modul koji omogućava dostavu zahtjeva za sudjelovanje, ponuda, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i proje-kata elektroničkim putem. Ovaj modul razvija se od 1. siječnja 2014. godine, a od 1. srpnja 2016. u pot-punosti će ga morati primjenjivati svi naručitelji u provedbi otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom ili natjecateljskog dijaloga.

Naručitelj je dokumentaciju za nadmetanje sukladno zahtjevima e-nabave obvezan izraditi sukladno članku 78. Zakona, a tehničke specifikacije sukladno članku 81. Zakona o javnoj nabavi. Odredbe Glave II (članci 2. do 9.) Uredbe o načinu izrade i postupanju s doku-mentacijom za nadmetanje i ponudama (NN br. 10/12) detaljno uređuju pitanja izrade dokumentacije za nad-metanje i troškovnika, navodi Vesna Bilandžija, načel-nica sektora Uprava za sustav javne nabave pri Mini-starstvu gospodarstva. Osim toga skreću pozornost da u pripremi postupaka s e-dostavom naručitelji mogu koristiti standardizirane troškovnike ili nestandardizi-rane troškovnike.

Nove direktive o javnoj nabavi koje su stupile na snagu 18. travnja 2014. godine:- Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2014/24/EU, od 26. veljače 2014., o javnoj nabavi i stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ;- Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2014/25/EU, od 26. veljače 2014., o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energet-skom sektoru i prometnom sektoru te sektoru poštan-skih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ.

Sve države članice EU, pa tako i Republika Hrvatska, trebaju donijeti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s novim direktivama, uz mogućnost od-gode prenošenja nekih odredbi direktiva. U tom smi-slu Republika Hrvatska donijet će novi Zakon o javnoj nabavi i provedbene propise istoga Zakona, radi pre-nošenja odredbi rečenih direktiva u nacionalno zako-nodavstvo. Nove direktive donose smanjenje admini-strativnih troškova i administrativnog opterećenja za naručitelje i gospodarske subjekte u postupcima javne nabave, povećanje transparentnosti, pri čemu napo-

Financijske usluge

minjemo da je Republika Hrvatska sve institute koje donose nove direktive već ugradila u postojeći Zakon, kao i ubrzanje provedbe postupaka javne nabave ko-rištenjem sredstava informacijske tehnologije, navodi Vesna Bilandžija, načelnica sektora, Uprava za sustav javne nabave, Ministarstvo gospodarstva.

Prednosti leasinga za poduzetnikePrilikom odluke o financiranju leasingom poduzetnici se mogu odučiti za operativni ili financijski leasing. Opera-tivni leasing ima obilježja najma, a financijski obilježja kupoprodaje. Leasing ima niz prednosti, od poreznih olakšica (iskoristivost porezno priznatog rashoda), rate leasinga plaćaju se iz prihoda, može se smanjiti porez na dobit, PDV se priznaje kao pretporez te se brže realizi-ra financiranje. Značajna prednost je što objekt leasinga nije u vlasništvu primatelja leasinga i ne pojavljuje se u njegovoj bilanci, leasing ne opterećuje kreditnu sposob-nost korisnika leasinga, a isto tako poduzetnik ne ulaže financijska sredstva u nabavu odjednom.

Financijske usluge pri izradi elaborata, poslovnih planova i analiza poslovanjaPrilikom apliciranja na određene projekte za dobivanje potpora, bespovratnih pomoći, kredita i sličnoga, po-duzetnici često moraju izraditi elaborate, poslovne pla-nove te analize poslovanja. Pomoć u tome pružaju im tvrtke specijalizirane za izradu projektne dokumentacije. Hrvatska gospodarska komora je u 2015. godini predsta-vila novu uslugu pod imenom vaučer „Moj EU projekt“, kojim za poduzetnike izdvaja milijun kuna izravne fi-nancijske potpore za izradu prijavne dokumentacije za EU projekte. Na natječaje u okviru usluge mogu se prija-viti članice HGK s najmanje jednim zaposlenim te s pod-mirenim poreznim obvezama i obvezama prema zapo-slenicima te tvrtke koje nisu u poteškoćama, u postupku stečaja ili u procesu predstečajne nagodbe. Vaučeri se isključivo mogu iskoristiti za izradu poslovnog plana, pripremu prijavne i prikupljanje popratne dokumenta-cije propisane pravilnicima i natječajima raspisanima za dodjelu sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Prijavitelj je dužan ispuniti prijavni obrazac, koji HGK objavljuje uz svaki pojedini natječaj. Uslugu izrade prijavne doku-mentacije treba pružiti isključivo pravna osoba regi-strirana za savjetovanje u svezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, što znači da oni jedino mogu biti prihvat-ljivi pružatelji usluga. Dodatni kriterij je registracija pružatelja usluga u Bazi EU projekata poslovnih savjet-nika pri HGK, gdje pružatelj usluge mora imati evi-dentiran najmanje jedan ugovoreni projekt. Vrijednost vaučera po tvrtki je 10.000 kuna. HGK je do sada objavi-la tri natječaja te dodijelila ukupno 33 vaučera. Trenutno je otvoren natječaj za dodjelu vaučera za izradu projekt-ne dokumentacije za projekte sufinancirane iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.


Jasno je kako je proteklih godina kriza činila svoje. Po-duzetnici oprezni u investiranju, uglavnom su ulagali u strojeve i opremu, a rijetko u nove pogone. Racio-nalizacija troškova i manja potražnja za obrtnim sred-stvima bile su realnost velikog broja poduzeća. Tvrtke su mahom „životarile“ i čekale neka bolja vremena. No čini se kako se u posljednje vrijeme situacija po-lako mijenja, a poduzetništvo lagano budi iz ulagačke hibernacije.

Ulagačke aktualnosti - ključni ulagači i najbolji investicijski projekti u regiji Ako je suditi prema podatcima Hrvatske narodne ban-ke za posljednje dvije godine, vezano uz direktna stra-na ulaganja u Hrvatsku, postoji povećan interes inve-stitora za ulaganjem u Hrvatsku. Pa iako prema trenutno dostupnim preliminarnim po-datcima HNB-a direktna strana ulaganja u Hrvatsku u prva tri kvartala 2015. iznose 666,1 milijun eura i bi-lježe vidljiv pad u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne (2014.), to nikako ne bi trebalo biti zabrinjavajuće, imajući u vidu činjenicu da je 2014. godine zabilježen jedan od rekordnih iznosa izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku, a koja su u odnosu na 2013. godinu poveća-na za gotovo 4 puta. Kada je riječ o trenutno ključnim investicijama u Hrvatskoj, iz Agencija za investicije i konkurentnost (AIK) ističu kako je iz njihovog iskustva fokus na in-

Pripremila: Anita Zelić

I dok je svaki pomak koji će nas učiniti malo manje sku pom, neefikasnom i previše birokratiziranom državom u odnosu na usporedive zemlje vrijedan napora za poboljša njem, nikako se ne smije zanemariti ni važnost osiguranja.

Buđenje poduzetništva iz ulagačke hibernacije

Investicijski vodič

vesticije u proizvodnju, turizam i usluge.-Ovdje bismo ponajprije željeli istaknuti investicije u farmaceutsku industriju, koja se u posljednjih nekoli-ko godina nalazi u značajnom investicijskom ciklusu. Radi se o investicijskim projektima tvrtaka kao što su Pliva, Jadran galenski laboratorij, ili investicija tvrtke Belupo u vrijednosti od 380 milijuna kuna. Nadalje, turizam također bilježi znatna nova ulaganja i nove hotele visoke kategorije, kao što su Dogus hotel u Ši-beniku, HUP-ov hotel Sheraton u Dubrovniku. Tako-đer, Maistra je pokrenula značajan investicijski ciklus u izgradnju novih hotela, od kojih će uskoro jedan biti i realiziran. Radi se o hotelu Amarin u Rovinju, vri-jednosti oko 300 milijuna kuna - istaknuo je Damir Novinić, ravnatelj Agencije.Što se investicija u proizvodno-prerađivačku industri-ju tiče, ovdje bismo svakako željeli istaknuti investicije poljske tvrtke Pressglass (izgradnja tvornice za obradu stakla), austrijske tvrtke Wollsdorf (izgradnja tvornice za šivanje kožnih proizvoda za interijer u automobil-skoj i avionskoj industriji) te hrvatske tvrtke Atlantic koja je otvorila novi pogon za proizvodnju energetskih pločica branda Multipower u Novoj Gradiški.

Brojke koje ilustriraju domaću investicijsku klimuU prilog tezi o poboljšanoj investicijskoj klimi govore i nedavni podatci Svjetske banke.-Kada govorimo o investicijskoj klimi, možda je najbolje

Jedan od važnijihprojekata u regijipredstavlja hrvatskatvrtka Atlantic, koja jeotvorila novi pogon zaproizvodnju energetskihpločica brandaMultipower u NovojGradiški.


Investicijski vodičInvesticijski vodič

da se osvrnemo na rang listu Svjetske banke Doing bu-siness, koja mjeri lakoću poslovanja u 189 zemalja svi-jeta. Upravo na toj ljestvici u posljednje dvije godine, od kad se Agencija aktivno bavi tim projektom, Hrvatska je ostvarila izuzetan napredak, a to je rast u ukupnom ran-gu za čak 49 mjesta. Tako se u ovogodišnjem izvještaju Hrvatska nalazi na 40. mjestu zemalja po lakoći poslo-vanja - istaknuo je Novinić. Četrdesetim mjestom od ukupno 189 zemalja RH dostiže Češku (36) i Japan (34), dok je iza sebe ostavila Mađarsku (42), Belgiju (43), Ita-liju (45), a napravljen je i značajniji odmak od zemalja regije (Crna Gora 46, Srbija 59, Kosovo 66, BiH 79.).

Bankarske usluge - optimalno financiranje prilagođeno potrebama klijenataHrvatska narodna banka stoga je nedavno s tim u vezi iznijela pregled reformskih poteza koji bi nas po „lako-ći poslovanja“ (Doing business) mogli približiti najbo-lje pozicioniranima u krugu zemalja Srednje i Istočne Europe. U HNB-u smatraju kako zahvaljujući upravo tim određenim parametrima „odlikaši“ sa spomenute rang liste uspijevaju privući više investicija, povećava-ti udjel u globalnom izvozu, otvarati više radnih mje-sta te povećavati produktivnost gospodarstva osjetno više od Hrvatske. Značajnu ulogu u svemu tome svakako igraju i banke, čija se likvidnost na našim prostorima dodatno pode-bljala. Ipak, unatoč nizu pozitivnih signala i kada su tvrtke u pitanju, čini se da se polako promijenila ulo-ga komercijalnih banaka u smislu načina kako banka može biti partner u projektu.Naime, uz već dugo suzdržane građane u pogledu pre-uzimanja novih kreditnih obveza i manjak kvalitetne potražnje u poslovnom sektoru, dio dodatne likvidno-sti banaka redovito je završavao u sektoru države.-I dalje želimo biti prisutni u radu s građanstvom, s naglaskom na male i srednje poduzetnike, ali svakako ćemo održavati dobre odnose i s velikim poduzetnici-ma, odnosno javnim sektorom, jer ih vidimo kao per-spektivne partnere - istaknula je krajem prošle godi-ne Marijana Jajčević, izvršna direktorica Poslovanja s javnim institucijama iz Hypo Alpe-Adria-Banke. Ista-knula je i kako pokrivaju cijeli spektar usluga koje su potrebne jednom gradu ili općini, a sve kako bi zado-voljili vrlo specifične potrebe klijenata javnog sektora. -Osim transakcijskog poslovanja, uključujući cash pooling, tu je i depozitno poslovanje, financiranje, lea-sing, ulaganje u investicijske fondove, te bih posebno istaknula usluge EU Deska - dodala je Jajčević.A upravo najveći efekti u kontekstu oblikovanja bu-dućih financijskih usluga očekuju se kroz prilagodbu bankovnih usluga kao rezultat prisutnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova EU. Banke sa svojim iskustvom i specifičnim znanjima mogu biti važan partner javnom sektoru u složenom procesu ap-sorpcije EU fondova.-Zahvaljujući velikom interesu za povlačenjem bes-

povratnih sredstava iz EU fondova, omogućili smo klijentima da se pravodobno i kvalitetno pripreme za prijavu na natječaje za dodjelu tih sredstava te im osi-gurali po mjeri prilagođene proizvode - istaknuli su u Hypu.

Krediti za investicijska ulaganjaUsko vezano uz ranije navedeno, iz banaka redovito naglašavaju kako u narednom razdoblju očekuju rast kreditne aktivnosti, kako zbog strukture financiranja EU projekata, tako i zbog dinamike isplate EU sredsta-va. Očekuju da će od ove godine natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova EU imati velikog utjecaja na potražnju za kreditnim sredstvima. No, pravim investicijskim kreditiranjem danas se uglav-nom bave posebne, specijalizirane banke, ali i sve više međunarodne financijske institucije.Prema dostupnim podatcima s početka godine, članice grupe Europske investicijske banke (EIB) odobrile su u 2015. rekordan iznos kredita od preko 84 milijarde eura kako bi poduprle ulaganja u ključnu infrastruk-turu i olakšale pristup financiranju, a značajno su bile izložene i u Hrvatskoj.Za stratešku infrastrukturu EIB je odobrio gotovo 19 milijardi eura, kojima je poduprta gradnja novih, odnosno osuvremenjivanje postojećih bolnica, škola, sveučilišta, socijalnih stanova, luka, cesta i željeznič-kih pruga, kao i ulaganja u vodnu, energetsku i ko-munikacijsku infrastrukturu. Za projekte vezane uz klimu izdvojili su prošle godine gotovo 21 milijardu. U Hrvatskoj je EIB-ovo kreditiranje u 2015. dosegnulo 1.007 eura po stanovniku mjereno ukupnom razinom poduprtih ulaganja.

HBOR i HAMAG-BICRO - vaši partneri u investicijskom projektuDio spomenutih sredstava koje je odobrio EIB „oti-šao“ je HBOR-u, iz kojeg redovito napominju kako osluškuju promjene na tržištu te fleksibilno adaptiraju uvjete poslovanja kako bi poduzetnicima pomogli u sa-vladavanju prepreka.

Snižene kamate za kreditiranje investicija u industriji, poljoprivredi, turizmu i zaštiti okoliša, u rasponu od dva do pet posto; novost za osiguranje mikrokredita obrtnicima i malim poduzetnicima gdje dijele rizik s poslovnim bankama u omjeru 70 posto HBOR - 30 po-sto banka, a instrumenti osiguranja su samo mjenice i zadužnice te poduzetnici neće morati založiti nekret-nine - sve su to neke od pogodnosti koje je u posljed-njem razdoblju uveo HBOR kako bi olakšao ulaganja malih poduzeća.Sličan tip garancija u ovome trenutku mogao bi uči-niti više za rast kredita malim i srednjim poduzećima nego bilo kakvo dodavanje likvidnosti koje već ionako ima previše, mišljenje je stručnjaka. U tom kontekstu kao bitan partner i suradnik malim i srednjim podu-

zetnicima pozicionirao se HAMAG-BICRO koji nudi jamstvene programe te tako poduzetnicima uvelike olakšava pregovore s bankama i ostvarivanje financij-ske podrške. HAMAG-BICRO izdao je u proteklih par godina preko 1.150 jamstava, čime je potaknuto više od 4 milijarde kuna investicija.

Mirovinski fondovi i strateški projekti zanimljivi za jači ulagački angažmanPozivajući se na izjavu premijera Tihomira Oreškovi-ća kako mirovinske fondove treba bolje iskoristiti za investiranje u neke strateške programe, očito se računa da bi oni već u kratkom roku milijarde kuna imovine mogli umjesto u državne dužničke papire skrenuti u vlasnička ulaganja u projekte nove Vlade. Mirovinski bi fondovi tako bez problema mogli udjel državnih ob-veznica svesti sa 70 na 50 posto i 15-ak milijardi kuna relativno brzo skrenuti u vlasnička ulaganja. A čini se i kako dobar dio stručnjaka misli kako bi gore navedene investicije mogle poboljšati rast BDP-a i tako dopri-nijeti smanjenju javnog duga. No, sigurno je da je za njihov jači ulagački angažman ključno pitanje ponude investicijskih projekata. Do sada se spekuliralo o ne-koliko energetskih i infrastrukturnih projekata kao potencijalnih investicija koje bi mogle biti zanimljive mirovinskim fondovima.

32

U Hrvatskoj jeEIB-ovo kreditiranjeu 2015. dosegnulo1.007 eura postanovniku, mjerenoukupnom razinompoduprtih ulaganja.

Malim uplatama do državnih poticajnih sredstavaO tome kad je pravo vrijeme za donošenje odluke o ulaganju u buduću mirovinu, predno-stima ulaganja u III. mirovinski stup te kako se s malim iznosima ulaganja može znat-no povećati mirovina u budućnosti, otkrili su nam u Erste Plavom društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Kako funkcionira mirovinski sustav?Imajmo na umu kako prosječna mirovina u Hrvatskoj, ostvarena iz Zakona o mirovinskom osiguranju, iznosi oko 2.300 kuna, dok prosječni staž primatelja mirovina iznosi 30 godina. Svaki mjesec za mirovinsko osiguranje izdvajate 20% bruto plaće. Za I. stup koji posluje na temelju međugeneracijske solidarnosti izdvajate 15%, a 5% ulažete u svoju mirovinu (II. stup – vaš obvezni mirovinski fond). Dobrovoljna mirovinska štednja nije obvezno izdvajanje i predstavlja III. stup. Sama svrha dobrovoljne mirovinske štednje je da se i u mirovini pokuša zadržati standard potrošnje koji može biti smanjen zbog nižih primanja u odnosu na plaću.

Postoje li prednosti ulaganja u III. mirovinski stup dobrovoljne mirovinske štednje u odnosu na neke druge oblike štednje? Najveća prednost svakako je što, uz redovite prinose u iznosu od prosječno gotovo 6%, država dobrovoljnoj mirovinskoj štednji dodaje još 15% iznosa godišnjih uplata, a najviše 750 kuna godišnje, u vidu državnih poticajnih sredstava. Uz godišnju uplatu od 5.000 kn ili mjesečno oko 417 kuna može se doći do najvišeg iznosa državnih poticajnih sredstava. Osim toga, sredstva u fondu su nasljedna i u slučaju smrti isplaćuju se u cjelokupnom iznosu nasljedniku. Mirovina se može početi koristiti s navršenih 50 godina, bez obzira jeste li u radnom odnosu ili ne. Ako pak pogledamo iz perspektive poslodavaca koji žele nagrađivati djelatnike uz niže troškove i povećati zadovoljstvo svojih djelatnika kroz male iznose nagrada od 100 do 500 kuna, dobrovoljna mirovinska štednja, uz pristup poticajnim sredstvima za-poslenicima, poslodavcu omogućuje i korištenje porezne olakšice do 6.000 kn godišnje po zaposlenom. Sam proces ugovaranja je jednostavan, a poslodavac samostalno može mijenja-ti iznose i dinamiku uplata. Više informacija možete saznati na redizajniranoj internetskoj stranici Erste Plavi mirovinskih fondova.



Od participiranja u Plominu C, preko novih hidroelek-trana, dionica Hrvatske elektroprivrede, kao i projekta monetizacije javnog duga vezanog uz autoceste, raču-nalo se na mirovinske fondove kao na neke od glavnih investitora. Da je riječ o krajnje ozbiljnim akterima domaćeg tr-žišta kapitala, jasno se vidi i iz podataka o njihovoj financijskoj snazi. Imovina hrvatskih mirovinskih fon-dova u 2014. je dosegnula 20 posto BDP-a. Gledajući prema tom kriteriju, domaći mirovinski fondovi među jačima su u europskim okvirima.

Mjere i poticaji za brzo privlačenje investicija-Brzo privlačenje investicija kao termin u praksi nema baš osnovu, s obzirom na to da investitori s kojima mi radimo vrlo dobro znaju i prate prednosti koje svaka zemlja nudi za realizaciju njihove investicije. Osim toga nužno je razumjeti da investicijski ciklus od ideje do početka proizvodnje traje u prosjeku 2-3 godine, a u nekim slučajevima i značajno duže. Stoga je bitno za-držati kontinuitet mjera koje pozicioniraju Republiku Hrvatsku kao poželjnu investicijsku destinaciju - tvrdi Novinić, ravnatelj AIK-a.Ipak, on skreće pozornost na tri važne karike kojima bi, prema njegovom mišljenju, povećali konkurentske pred-nosti Republike Hrvatske u privlačenju novih investicija. To je, prije svega, stabilno poslovno okruženje s nagla-skom na pravnu sigurnost. Ovdje prije svega misli na zakonsku regulativu koja investitorima omogućava pred-vidivost propisa i pravnih procedura. Druga mjera koja je već na snazi odnosi se na poticaje koje investitor može ostvariti u Hrvatskoj na temelju Zakona o poticanju ula-ganja. I treća mjera koja bi doprinijela novim ulaganjima u Hrvatsku je promocija Hrvatske kao poslovne destina-cije na ključnim, tj. ciljanim tržištima. Pri tome misli na sustavne kampanje koje će Hrvatskoj osigurati značajnu pojavnost na ciljanim događajima, kao i u ciljanim poslov-nim medijima. Novinić ističe i kako su dosadašnja iskustva AIK-a pokazala da navedeni alati predstavljanja Hrvatske na ciljanim tržištima uvelike doprinose povećanom inte-resu investitora koji razmatraju Hrvatsku kao svoju novu investicijsku destinaciju.

Osiguranje kao pametna investicijaI dok je svaki pomak koji će nas učiniti malo manje sku pom, neefikasnom i previše birokratiziranom drža-vom u odnosu na usporedive zemlje vrijedan napora za poboljša njem, nikako se ne smije zanemariti ni važ-nost osiguranja.A upravo je osiguranje da u slučaju neželjenog do-gađaja (štete) novčana isplata omogući da događaj ne utječe na poslovanje naše tvrtke ili obrta jedna od vrlo važnih „in vesticija“ koje možemo učiniti. Ivan Me-štrović, glavni koordinator voditelja savjetnika u Cro-atia osiguranju, prošle je godine je za Poslovni dnevnik istaknuo kako su kreirali kvalitetan podu zetnički pa-

ket, osmišljen na način da se prilagođava specifičnim potrebama svakog poduzetnika.-Pomoći će im na način da će realno procijeniti sebe, znati što tražiti od osiguratelja, uvidjeti rizike koji su im zaista potrebni, način ugovaranja polica prema nji-hovim potrebama, možda uključiti nove vrste osigura-nja te izbaciti nepotrebne, paketiranje polica u jednu cjelinu, što u konačnici dovodi do uštede i do onoga njima jednako važnog, uštede vremena – ističe Me-štrović.

EU fondovi u Hrvatskoj - s njima ili bez njih do nove investicije?Svaka kuna koja se iz središnjeg i lokalnog proračuna po-troši na financiranje javnih projekata na neki je način iz-gubljena ako je financiranje moguće iz europskih fondova, nerijetko ističu stručnjaci. U skladu s tim, mjera uspješno-sti Hrvatske u izvlačenju koristi od članstva u Uniji upra-vo je u stupnju iskorištenosti fondova EU-a. Uz pomoć tih fondova, Hrvatska bi prema nekim projekcijama mogla 2020. godine imati 40 posto produktivnije malo i srednje poduzetništvo nego što je danas.Najveći dio od ukupno dostupnih sredstava od 2014. do 2020. za projekte je javnog sektora i lokalne sa-mouprave. No, oko milijardu eura bit će i izravno za privatni sektor, od bespovratnih potpora do stvaranja bolje poduzetničke infrastrukture, za klastere, inovaci-je, nove tehnologije itd. Pristupanjem u Europsku uniju Hrvatskoj su stavlje-ne na raspolaganje brojne mogućnosti za financiranje projekata iz javnog i privatnog sektora iz Europskih fondova. Dostupna sredstva iz strukturnih i Kohezij-skog fonda koja su na raspolaganju Hrvatskoj u finan-cijskom razdoblju Europske unije od 2014. do 2020. godine iznose oko 81 milijardu kuna.

Prisutnost domaćih start up projekata na stranim crowdfunding platformamaJoš otkad se, ne tako davno, na domaćoj društveno-poslovnoj sceni pojavila Visia Croatica, tvrtka koju je osnovala grupa građana s ciljem da spasi Imunološki zavod, sve se češće u široj javnosti počelo raspravljati i o mogućnosti ovakvog oblika financiranja. I dok spomenuti primjer ima sve elemente crowdfun-ding kampanje - jasna projektna ideja, zacrtan financij-ski cilj te ograničen vremenski rok - puno češća je si-tuacija da se ovakav način grupnog financiranja odnosi na posve nove, start up tehnološke projekte.Iako u Hrvatskoj ne postoji poseban zakon kojim se re-gulira grupno financiranje (crowdfunding), u posljed-nje vrijeme sve je veća prisutnost domaćih projekata na različitim crowdfunding platformama kao što su GoFundMe, Kickstarter, Indiegogo i sl. Primjeri domaćih projekata na crowdfunding platfor-mama su zagrebački rokeri Sane, video igre Legends of Dawn, web stranice za osobe s invaliditetom Travabled, ali i đakovačka TV aura Simavision koja je u tijeku.

Imovina hrvatskih mirovinskih fondova u 2014. je dosegnula

20 posto BDP-a.



AZ obvezni mirovinski fond predstavio besplatnu mobilnu aplikacijuAZ-ova aplikacija razvijena je u suradnji s renomiranim informatičkim tvrtkama i prva je lokalna aplikacija koja koristi BlinkID, hrvatski softver koji je uspješno plasiran na inozemna tržišta.

AZ obvezni mirovinski fond predstavio je besplatnu mobilnu aplikaciju koja za više od 600 tisuća njego-vih članova omogućava jednostavno praćenje stanja na osobnom računu putem mobilnog telefona.-Velik broj članova obveznih mirovinskih fondova ne pra-ti redovno stanje na svojim računima i rad fonda kojega su izabrali. Često i zaboravlja na tu obveznu štednju, iako se radi o njihovom novcu koji je, štoviše, i nasljedan, i koji je namijenjen baš njihovoj mirovini. Stoga smo, prateći isto-dobno promjenu životnih navika i sve veću upotrebu mo-bilnih telefona u svakodnevnom životu, odlučili uvesti još jedan kanal komuniciranja s našim članovima. Besplatnom aplikacijom želimo povećati broj članova koji redovito prate uplate, stanje na svojim osobnim računima u miro-vinskom fondu i zaradu na osobnom računu koju im fond ostvaruje - izjavila je Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica odjela marketinga, odnosa s javnošću i odnosa s članovima AZ obveznog mirovinskog fonda.

Aplikacija je razvijena u suradnji s tvrtkom Globaldizajn, a u nju je, prvi put u Hrvatskoj, ugrađen softver BlinkID, koje-ga je razvila hrvatska tvrtka MicroBLINK. BlinkID mobilne telefone i tablete pretvara u skenere osobnih dokumenata, zbog čega je pristup osobnom računu putem AZ-ove apli-kacije iznimno jednostavan i brz. BlinkID podatke obrađuje lokalno, na mobilnom uređaju, što rezultira visokom sigurnošću osobnih podataka korisnika.

BlinkID softver koristi se već u različitim industrijama diljem svijeta za unos osobnih podataka putem mobilnih uređaja. Neke od njegovih primjena su provjera osobnih dokumenata od strane službenih osoba, online kupovina, ho-

tel check-in i sl., a softver će biti korišten i na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD-u za registraciju birača.-Ponosni smo na suradnju s AZ mirovinskim fondom, koji je prvi u Hrvatskoj ugradio naš BlinkID softver u mobilnu aplikaciju. S BlinkID softverom bilježimo najveći rast priho-da te vjerujemo da će ova uspješna suradnja rezultirati i ne-kim novim projektima u Hrvatskoj - kazao je Damir Sabol, osnivač i direktor MicroBLINK-a.Jedan od problema koji AZ fond želi riješiti aplikacijom je neažurnost članova u promjeni osobnih podataka. -Aplikacija korisnike podsjeća na redovito ažuriranje poda-taka koje je moguće napraviti brzo i jednostavno. Također, veliki broj članova nije samoinicijativno birao model štednje A,B ili C u obveznom mirovinskom fondu, već su slijedom zakona raspoređeni u obvezni mirovinski fond kategorije B. Zato aplikacija članove podsjeća i na mogućnost izbora, odnosno promjene modela štednje, i sadržava informaciju o tome kada je moguće ponovno o tome odlučivati, a to je sva-ke treće godine u mjesecu rođenja. To je još jedan naš poticaj članovima da na vrijeme počnu aktivno razmišljati o svojoj mirovini iz II. stupa - naglasila je Nataša Hrabar Kaštelan.

Članovi AZ obveznih mirovinskih fondova po preuzi-manju aplikacije i uspješno obavljenoj registraciji, dobi-vaju mogućnost uvida u: • ukupno stanje sredstava na svom osobnom računu u

Fondu,• ukupno uplaćena sredstva na osobni račun u Fondu,• ukupno ostvarenu zaradu na osobnom računu u Fondu,• detaljni pregled uplata i obavijest o posljednjoj uplati u

Fond,• aktualnu vrijednost obračunske jedinice Fonda,• informaciju o mjesecu i godini moguće promjene kate-

gorije Fonda,• uvid u osobne i kontakt podatke i način izmjene podataka.

-Kada govorimo o prinosima, ljudima to često zna biti ap-straktno, no aplikacija će jasno pokazati što to konkretno znači za osobnu štednju svakog našeg člana. Pri ulasku u aplikaciju prvo što će korisnici vidjeti jesu podatci u stvar-nom vremenu o ukupno uplaćenim sredstvima, ukupnom stanju na računu i zaradi na osobnom računu koju je fond ostvario ulažući novac svojih članova - napomenula je Nataša Hrabar Kaštelan.

AZ-ovu aplikaciju članovi fonda mogu besplatno preuzeti na Apple Storeu i Google Playu, a vrlo brzo bit će dostupna i u verziji za Windows telefone.

AZ-ovu aplikaciju članovi fonda mogu

besplatno preuzeti na Apple Storeu i Google

Playu, a vrlo brzo bit će dostupna i u verziji za

Windows telefone.

Damir Sabol i Nataša Hrabar Kaštelan


Kontinuiran rast prometa, nove linije i novi prijevoznici u HrvatskojDostupna je analiza prometa za 2015. godinu, koja ukazuje na porast operacija zrakoplova od 7,42% u usporedbi s 2014. godinom, te porast prevezenih putnika od 7,18%. Povećani su i tranziti, prijevoz robe i pošte. Najveći porast operacija zrakoplova od čak 76,32% bilježi Zl Rijeka, a porast broja prevezenih putnika od 147% ZP Mali lošinj.

Pripremila: Marija Slijepčević

Avioprijevoznici

Brojne su najave za nove linije u

hrvatskom zračnom prometu koje se

uglavnom odnose na sezonske letove

manjih zračnih luka.

S osam zračnih luka u Hrvatskoj: Zagreb, Split, Du-brovnik, Pula, Zadar, Osijek, Rijeka, zračno pristanište Mali Lošinj i aerodromom Brač, Hrvatska već godina-ma ima intenzivan zračni promet. Po kontinuiranim ulascima novih aviokompanija, novim linijama i po-rastom sezonalnih letova, aviopromet nikada nije bio intenzivniji, a ponude nikada bogatije.

Podatci o prometu na hrvatskim aerodromima na mjesečnoj razini objavljuju se na stranicama Hr-vatske agencije za civilno zrakoplovstvo i prema dostupnim podatcima možemo zaključiti da je po-rast prometa u kontinuiranom rastu. U siječnju ove godine ukupno je prevezeno 3,7% više putni-ka u odnosu na isti mjesec prošle godine, a ukupan broj operacija zrakoplova (polijetanja i slijetanja) također je blago porastao.

Aviopromet u regiji-Hrvatska nema veliku konkurenciju u regiji jer nema puno aerodroma koji imaju značajno veće kapacitete od naših. Kao i Zagreb, i aerodromi susjednih država su feeder aerodromi, transferni aerodromi s kojih put-nici odlaze na druge destinacije. Ovakvi aerodromi slu-že za punjenje linija, primjerice, Air Franceu za Pariz, Lufthansi za Frankfurt, KLM-u za Amsterdam, British Airwaysu za London, destinacije s kojih putnici na-stavljaju za druge destinacije, kao što let Zagreb-Doha služi za transfere za Bliski Istok - kazao nam je Josip Bohutinski, novinar Večernjeg lista koji izvještava o zračnom prometu već 15 godina.

- Beograd i Air Serbia od ulaska UAE-ova Etihada u 49-postotno vlasništvo tadašnjeg JAT-a bilježe ve-liki porast prometa, a nude i velike popuste na sve

Etihadove linije. Najveća novost u regiji je uvođe-nje direktne linije Beograd-New York, što je jedina interkontinentalna linija za SAD u našoj regiji. I drugi avioprijevoznici poput naše Croatie Airlines i slovenskog Adria Airwaysa traže ovakva strateš-ka partnerstva, ali ih ograničava zajednička politika Europske unije, o čemu se u Srbiji za sada ne moraju brinuti - zaključuje Bohatinski.

Nove linije u hrvatskom zračnom prometuBrojne su najave za nove linije u hrvatskom zrač-nom prometu i uglavnom se odnose na sezonske letove manjih zračnih luka. U ljetnoj sezoni će čak četiri puta tjedno letjeti zrakoplovi na relaciji Du-brovnik-Istambul, objavljuje Turkish Airlines. Au-strijski NIKI uvodi linije Beč-Split i Beč-Dubrovnik, a Easyjet će povezivati Pulu i Pariz, i to tri puta tjedno. Poljski LOT je nakon Zagreba Varšavu pove-zao i sa Splitom i Zadrom, a nizozemska Transavia Dubrovnik s Münchenom.

U Croatia Airlinesu najavljuju: -U ljetnom redu lete-nja, koji počinje 25. ožujka, u planu je širenje mreže europskih odredišta, a tijekom godine putnicima će se ponuditi još kvalitetniji izbor putovanja u suradnji s aviokompanijama u članstvu Star Alliancea. U doma-ćem redovitom prometu novost je izravna linija Du-brovnik - Pula.

Iz Qatar Airwaysa, nacionalnog prijevoznika države Katar, poručuju da od uspostavljanja izravnih letova između Zagreba i Dohe 2012. godine, pozorno prate potrebe putnika te kontinuirano rade na poboljšavanju povezanosti Zagreba s ostalim odredištima u svojoj mreži. -Ponosni smo što možemo najaviti uvođenje tri dodatna leta na liniji Zagreb - Doha od 3. travnja 2016., čime će ukupni broj tjednih letova porasti na deset - ističe Barbara Iva Šelendić, Commercial Mana-ger Quatar Airwaysa za Hrvatsku.

-S ljetnim redom letenja Lufthansa uvodi novi jutarnji let za Frankfurt. Letom koji iz Zagreba kreće u 6.35 omogućena je najbolja moguća povezanost s osta-lim europskim odredištima te gradovima u Sjevernoj Americi. Od ostalih direktnih letova tu su letovi za Beč, München, Zurich i Bruxelles - kazala nam je San-dra Ratajc Brekalo iz marketinga Lufthanse.

Poboljšanja u ekonomskoj i poslovnoj klasi uz nove tehnologijeOno o čemu se već dugo priča u avioindustriji, ko-načno postaje stvarnost: mogućnost bezgraničnog surfanja uz brzu internetsku vezu. Prva zrakoplovna tvrtka koja je ponudila ovu uslugu je Lufthansa, ali to je samo jedan od noviteta: -Željela bih istaknuti našu Lufthansa Premium Economy klasu, koja se od jeseni 2015. nalazi na svim Lufthansinim zrako-

plovima na interkonitentalnim rutama. Ova sasvim zasebna klasa daje dodatnu udobnost putovanju. Razmak između sjedala je 20-ak centimetara duži od onog u ekonomskoj klasi, nagib sjedala je znat-no veći, a samo sjedalo šire. Kao najveću pogodnost navela bih 2 komada prtljage do 23 kg - kaže Sandra Ratajc Brekalo iz Lufthanse.Barbara Iva Šelendić ističe pogodnosti Qatar Airway-sa: -Nedavno smo pokrenuli Oryx One, poboljšano sučelje zabavnih programa tijekom leta, povećavajući time broj filmskih i TV sadržaja s 950 na 2.000. Isto tako, putnici koji lete Qatar Airwaysom na letovima zrakoplovima B787, A350, A380, A319, kao i odabra-nim zrakoplovima A320 i A330, mogu ostati u kon-taktu sa svojim prijateljima i obitelji koristeći Wifi i GSM uslugu.

U nacionalnom avioprijevozniku, Croatia Airlinesu, ističu izgradnju vlastitog online check-ina. -Odsad se putnici, osim registracije za let preko računala, mogu koristiti i uslugom mobile check-ina, koja im omogu-

Najatraktivnija odredišta lufthanse su ona u Sjevernoj Americi, poput New Yorka i Miamija te „sunčana“ odredišta kao što su Maldivi, Mauricijus, Cancun i Tampa.

Avioprijevoznici

PartnerPlusBenefit - učinkovitije upravljanje putnim troškovima

PartnerPlusBenefit je besplatan poticajni program za srednje i male tvrtke. Nositelj programa je Lufthansa uz koju još devet zrakoplovnih prijevoznika sudjeluje u pro-gramu. Zaposlenici koji putuju na zajednički račun sakupljaju bodove, a mogu ih iskoristiti za brojne pogodnosti kao što su besplatni letovi, nadoplata u višu klasu prijevoza, plaćanje viška prtljage ili jednostavno isplata na bankovni račun tvrtke. Odaberite one koje najbolje odgovaraju potrebama tvrtke ili jednostavno motivirajte svoje zaposlenike neočekivanim poklonom. Iskoristite globalnu mrežu letova za više od 500 odredišta diljem svijeta.

Ispunite zahtjev na www.ppbenefit.hr, upišite kôd akcije: BIZdirekt i ostvarite 500 bo-dova dobrodošlice na računu.


Avioprijevoznici

ćuje jednostavnu registraciju za let preko mobilnog uređaja na koji se zatim dobiva poruka s ukrcajnom propusnicom u obliku bar koda. Na svim letovima put-nicima se nudi besplatan servis hrane i pića. A za po-sebne prigode, kao što su rođendani ili proslave vjen-čanja, našim putnicima nudimo mogućnost kupnje torte i pjenušca, koje poslužujemo na letu - poručuju iz Croatia Airlinesa.

Pogodnosti za putnike - detalji čine razlikuIz Qatar Airwaysa od brojnih pogodnosti u ponudi po-sebno ističu članstvo u Privilege Club programu pri-lagođenom potrebama individualnih putnika. Neke od povlastica članstva uključuju mogućnost pristupa salo-nima poslovnog razreda, povećanje ograničenja za do-puštenu težinu prtljage te upgrade u poslovni razred. Srednjim i manjim tvrtkama kroz Qbiz program omo-gućuju da kroz skupljanje nagradnih Qmilja ostvare pravo na besplatne karte ili upgrade u poslovni razred. Iz Lufthanse naglašavaju kako su pogodnosti, tj. pred-nosti korištenja Lufthansa grupacije letova vrlo širo-ka mreža povezanosti, koja preko njihovih čvorišta u Frankfurtu, Münchenu, Beču, Bruxellesu i Zürichu omogućuje dolazak do više od 320 odredišta u 103 dr-žave svijeta. Također navode i njihovu flotu u koju se neprestano ulaže, zbog čega je jedna od najvećih (600 zrakoplova), ali i najmodernijih flota u svijetu. Do 2025. planira se stavljanje u promet 263 nova zrakoplova.

luksuzni saloni zračnih lukaZračne luke uvijek na umu imaju poslovne modele namijenjene svojim najimućnijim korisnicima, a sa-loni zračnih luka katkad su mjesta neviđenog luksu-za, vrhunskih gastronomskih delicija i raznih usluga

opuštanja. Selekciju najatraktivnijih salona nedavno je napravila američka tvrtka koja se bavi putovanji-ma, Hipmink, a prenijeli su ju brojni svjetski mediji.

Najboljim salonom zračne luke na svijetu proglašen je Qantas First Class u Sydneyu, koji je uređen s 8.400 biljaka, ima vrhunske kuhare i besplatne spe-cijalizirane spa tretmane. Slijedi ga Malaysia Air-lines Business Class Golden na londonskom Heat-hrowu, koji ima odvojene prostorije za putnike koji žele privatnost te bogati švedski stol. Na treće mje-sto putnici su stavili Thai Airways Royal First Class u Bangkoku i to zbog VIP soba, švedskoga stola i apar-tmana s tuševima. Na Heathrowu je i četvrti naj-bolji salon na svijetu, i to Qatar Airways Premium, u kojemu vlada ugođaj luksuznog hotela. Na petom mjestu je Oman Air Business Class u Muscatu koji, između ostaloga, nudi igraonice za djecu te 15-mi-nutne masaže za svakoga gosta. Qatar Airways Al Mourjan Business Class u Dohi već je proslavljen svojim „vodenim“ uređenjem, a futurističkim diza-jnom ističe se Virgin Atlantic Clubhouse na Heat-hrowu. U Keflavikovu Icelandair Saga Business Cla-ss putnici se mogu opuštati uz kamin, a u velikom izboru šampanjaca i hrane uživaju na londonskom British Airways First Class Concorde Roomu. Qan-tas Business Class u Hong Kongu podijeljen je u ra-zličite zone; za rad, ručanje ili opuštanje.

Programi nagrađivanja lojalnih putnikaNositelj najvećeg programa lojalnosti u Europi Miles&More je Lufthansa, a pridružile su joj se brojne druge zrakoplovne kompanije, i same članice Lufthan-sa grupacije, Austrian Airlines, Swiss te Brussels Airli-nes. -Članovi prikupljaju milje letenjem, odsjedanjem u hotelima partnerima, unajmljivanjem vozila te co branded karticama. Za naše poslovne korisnike tu je program PartnerPlusBenefit, koji omogućuje tvrtkama sakupljanje bodova na zajednički račun - napominje Sandra Ratajc Brekalo.

U Qatar Airwaysu nedavno su predstavili novi slogan „Going Places Together“: -Nastojimo svakom putniku, kako poslovnom, tako i onom u potrazi za idealnim odmorom, uz najvišu ra-zinu sigurnosti, ponuditi i najbolji omjer cijene, pove-zanosti, dodatnih usluga i raspoloživih odredišta, te na taj način stvoriti ponudu skrojenu upravo prema njihovim potrebama. Qatar Airways potiče svoje po-stojeće putnike na ostvarivanje svojih ambicija, a nove privlači na istraživanje - ističe Barbara Iva Šelendić.

Najatraktivnije destinacije prema odabiru avioprijevoznikaAviokompanije s kojima smo razgovarali za potrebe ovoga teksta zamolili smo i da definiraju koje su, prema njihovim iskustvima, najatraktivnije destinacije u nji-hovim ponudama.

Iz Qatar Airwaysa od brojnih pogodnosti u

ponudi posebno ističu članstvo u Privilege Club programu prilagođenom potrebama individualnih

putnika.

Qatar Airways Al Mourjan Business lounge, Hamad International Airport


nagrade koje su prozvane „Oscarima avioindustrije“. Prestižna su to priznanja kvalitete svjetske zrakoplov-ne industrije i globalno mjerilo zrakoplovne izvrsnosti. Na prvih deset mjesta po kvaliteti u 2015. godini su redom: Qatar Airways, Singapore Airlines, Cathay Pacific Airways, Turkish Airlines, Emirates, Etihad Airways, ANA All Nippon Airways, Garuda Indonesia, EVA Air i Qantas Airways.

Gotovo istovremeno AirlineRatings.com, međuna-rodni specijalizirani internetski portal, u analizi 407 avioprijevoznika birao je najsigurnije avioprijevo-znike. Treću godinu zaredom Qantas je proglašen najsigurnijom aviokompanijom na svijetu, a među prvih dvadeset nalaze se i American Airlines, Emira-tes, Lufthansa, Swiss Air, Finnair, Hawaiian Airlines, Japan Airlines, KLM, United Airlines, Virgin Atlantic. Croatiji Airlines dodijeljeno je šest od maksimalnih sedam zvjezdica.

Na poslovne letove najmom avionaNekoliko tvrtaka u Hrvatskoj bavi se i iznajmlji-vanjem zrakoplova za poslovne ili privatne svrhe. Tvrtka specijalizirana za najam zrakoplova za po-slovna putovanja, Jung Sky, ističe sljedeće prednosti poslovnih letova: dolazak na aerodrom desetak mi-nuta prije dogovorenog leta, pristup avionu prola-skom kroz izdvojeni, često VIP prolaz, izbjegavanje check-ina, čekanja na ulazak u avion i gubitka prt-ljage, slijetanje na aerodrome koje redovni prijevo-znici ne koriste, a najbliži su krajnjem odredištu, le-tenje prvom klasom, bez presjedanja, na visinama na kojima nema turbulencija, što omogućuje nesmetan rad za vrijeme leta.

Turistička agencija Luxuria Adria nudi pristup „ne-brojenim privatnim zrakoplovima, turbo-propelercima i helikopterima“, a na njihovim stranicama mogu se izabrati i rezervirati mnogobrojni modeli aviona. Akcijske ponude aviokarata - kako do željenih destinacija uz ograničen budžetS ograničenim budžetima, putnici se najčešće okreću low cost aviokompanijama, uz kompromise korište-nja udaljenijih i manjih aerodroma, manju udobnost i često dodatne naplate prtljage. Ponude cijena i linija te akcijska putovanja objavljuju se na mrežnim strani-cama samih aviokompanija, a one najveće koje lete iz Hrvatske su: Germanwings, Ryanair, Wizzair, EasyJet, Norwegian, AirBerlin, Smartwings, TUIfly, Aer Lin-gus, Vueling, Transavia, Jet2...

S druge strane, na internetskim stranicama www.cro-atiaairlines.hr od siječnja do svibnja kontinuirano se objavljuju akcijske ponude za sezonske letove iz naj-važnijih emitivnih tržišta kao što su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Austrija i druga.

Avioprijevoznici

-Najatraktivnija odredišta su ona u Sjevernoj Americi, poput New Yorka i Miamija, te naša „sunčana“ odre-dišta kao što su Maldivi, Mauricijus, Cancun i Tampa - kažu u Lufthansi.Zbog direktnih linija s najpoznatijim europskim me-tropolama najtraženija odredišta Croatia Airlinesa su London, Pariz, Rim i Amsterdam. Među sezonskim le-tovima najviše je zanimanja za putovanja u Barcelonu. Pritom kompanija najviše letova obavlja u Frankfurtu, jednom od najvažnijih europskih regionalnih čvorišta, u kojemu putnici imaju izvrsne mogućnosti transfer-nih letova u mnoga svjetska odredišta.U Qatar Airwaysu naglašavaju kako imaju više od 150 ključnih poslovnih odredišta i odredišta za od-mor: -Bez obzira odaberu li Singapur, Tokio, Hong Kong, Seoul, Shanghai ili Peking za svoje poslovno putovanje ili pak planiraju odmor u Bangkoku, Du-baiju, Baliju, Maldivima ili Australiji, Qatar Airways omogućuje svojim putnicima vrhunski doživljaj pu-tovanja. Rastuću mrežu ove godine obogaćujemo i letovima u Sydney (27.3.) i Adelaide (2.5.), čime na-šim putnicima pružamo jedinstvenu mogućnost tre-nutno najkraćeg leta iz Hrvatske u četiri australska grada uz samo jedno presjedanje kroz zračnu luku u Dohi - ističe Barbara Iva Šelendić.

Oscari avioindustrije - najbolje svjetske aviokompanije 2015. godineNajveće svjetsko istraživanje o zadovoljstvu putnika ponovno je dodijelilo Skytrax World Airline Awards,

Zbog direktnih linija s najpoznatijim

europskim metropolama

najtraženija odredišta Croatia Airlinesa su

london, Pariz, Rim i Amsterdam.

Najveći putnički zrakoplovi na svijetuPoznato je da već desetljećima traje duopol na tržištu mlaznih zrakoplova između američkog Boeinga i europskog Airbusa. Boeing 474 tako je bio prvi zrakoplov na kat i najveći proizveden, dok ga s trona nije skinuo Airbus A380, koji je prvi napravio u potpunosti iskoristivu dodatnu palubu cijelom dužinom zrakoplova.

-Ne zna se hoće li aviokompanije nastaviti s proizvodnjom sve većih aviona jer mož-da dolazi do rekonceptualizacije zračnog prometa. Treba vidjeti hoće li prevladati koncepti hubova, velikih čvorišta za linije poput New York-London, za koje su po-trebni veliki prekooceanski zrakoplovi, ili će rast potreba za prijevoz point-to-point (P2P) i zračne luke koje mogu primiti samo manje zrakoplove - kazao nam je Josip Bohutinski. Airbus predviđa da će dominantan biti koncept putova preko velikih čvo-rišta (hub-and-spokes model) i zato su proizveli svoj mega-avion A380, da pobijede Boeing većim zrakoplovom.

U Boingu su, očito, skloniji razvoju P2P modela koji minimalizira linije, vrijeme pu-tovanja i transfere prtljage te nema međuovisnosti o velikim čvorištima (zakašnjeli letovi, zatvoreni aerodromi, štrajkovi aviokompanija...). Stoga im se fokus okreće k manjim, uglađenijim zrakoplovima manje potrošnje.

Prema podatcima koje oba proizvođača redovito objavljuju, povijesno gledano Boe-ing je do kraja 2015. prodao 1.519 modela 747, a A380-ica je prodano 179 od kada se proizvode. Međutim, prema podatcima narudžbi i isporuka u prethodnoj godini, za-ključno s 31.12.2015., Boeing je isporučio 18 modela 747, a Airbus 27 novih A380-ica.


Organizacija događanja u sigurnim destinacijama globalni je trendSlijedom svjetske gospodarske situacije, klijenti postaju sve više svjesni maksime „vrijednost za novac“ i nastoje smanjiti troškove istovremeno optimizirajući svoj očekivani rezultat.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Streloviti razvoj tehnologije svakako je nešto što već obilježava kongresnu industriju, a u budućnosti će toga biti i više. To će omogućiti još veći doseg u razvoju kongresne industrije pa će stoga kvalitetan sadržaj biti presudan za uspjeh nekog skupa. Zbog opće gospodarske situacije, klijenti će, osim maksi-malnih ušteda, zahtijevati istinsku vrijednost za ulo-ženi novac, smatra Ranko Filipović, dopredsjednik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT).-Ako izmuzemo pitanje sigurnosti, u samoj bismo struci mogli izdvojiti trendove koji će nas pratiti u narednom razdoblju. Slijedom svjetske gospodarske situacije, klijenti postaju sve više svjesni maksime „vrijednost za novac“ i nastoje smanjiti troškove istovremeno optimizirajući svoj očekivani rezultat. Streloviti razvoj tehnologije, sveprisutne društvene mreže i pojednostavnjena komunikacija s jedne stra-ne olakšavaju čitav posao, ali ga, s druge strane, i ote-žavaju jer se očekuje da sve bude odmah i sada - kaže Ranko Filipović.

-Ključni je trend globalno, nažalost, postao organi-zacija događanja u sigurnim destinacijama. Osijek to zasigurno jest. Sve veća važnost i nužnost novih tehnologija i društvenih mreža također je jedan od

Zagreb se isprofilirao kao značajno središte

za održavanje različitih vrsta

poslovnih skupova, prvenstveno

zahvaljujući svojoj odličnoj vrijednosti

za novac, kvaliteti usluge i sve boljoj

dostupnosti.

Kongresni turizamKongresni turizam

www.mirakul.hr

trendova i u kongresnom turizmu, a svakako je za izdvojiti i trend održivih skupova jer održivost je do-bro došla u svemu, pa tako i u organizaciji skupova. To smo na vrijeme prepoznali i Hotel Osijek je 2015. godine certificiran kao održivi hotel - navodi Sandra Đurđević, direktorica Hotela Osijek.

Kongresi i poslovni skupovi u 2016. godiniKakva su očekivanja vezano uz najave za organiza-ciju konferencija i poslovnih skupova tijekom 2016. godine? Zlatan Muftić, direktor Sektora turističkog proizvoda - voditelj Kongresnog ureda pri Turističkoj zajednici grada Zagreba, rekao je:

-Zagreb se isprofilirao kao značajno središte za odr-žavanje različitih vrsta poslovnih skupova, prven-stveno zahvaljujući svojoj odličnoj vrijednosti za no-vac, kvaliteti usluge i sve boljoj dostupnosti. Tijekom 2016. godine očekujemo nekoliko vrlo važnih i zani-mljivih međunarodnih konferencija, od kojih bih po-sebno izdvojio 20. kongres Europskog antropološkog društva i Svjetski kongres socijalnog turizma, koji ne samo što će donijeti korist u vidu broja sudionika, već će i zbog važnosti tema koje obrađuju pozitivno utjecati na pozicioniranje Zagreba kao jednog od eu-ropskih znanstvenih središta.

Goran Pavlović, manager za kongresni i ostale obli-ke turizma, Turistička zajednica grada Opatije kaže kako za 2016. godinu očekuju da će se nastaviti trend rasta domaćih gostiju, tj. domaćih skupova, koji su od 2009. do 2014. godine bili u konstantnom padu. Razlog tome su svakako investicije u posljednje dvi-je godine, a koje se nastavljaju i ove godine. Također, tome pridonosi i oporavak gospodarstva u Hrvatskoj. Uz domaće skupove imaju najavljeno i nekoliko važ-nih međunarodnih skupova, pa očekuju da će opet biti uvršteni na ICCA-inu rang listu destinacija.

-Najave za 2016. su odlične. Svibanj je već sada u potpunosti popunjen kongresima, konferencijama i raznim korporativnim skupovima u trajanju od dva do četiri dana. Nastavlja se i trend povećanja broja jednodnevnih poslovnih skupova. Prema svim do sada najavljenim događanjima očekujemo još jednu izvrsnu poslovnu godinu - kaže Sandra Đurđević, te dodaje da Hotel nudi izvrstan smještaj u centru grada s fascinantnim pogledom na rijeku Dravu. Gostima je to velika dodana vrijednost, a to su obilježja rijetkih gradskih kongresnih hotela. S druge strane, vrhun-ski je opremljen za održavanje konferencija na naj-višoj razini. Osijek je grad bogat kulturom, okružen mnogim mjestima koja su izvrsna destinacija za izlet sudionika skupa, a sve to popraćeno izvrsnom ponu-

dom hrane i toplom slavonskom dobrodošlicom koju gosti uvijek iznova ističu kao najveću prednost.

Gdje je nestao Akcijski plan razvoja kongresnog turizma u Hrvatskoj?Zbog čega je važno što prije donijeti Akcijski plan ra-zvoja kongresnog turizma u Hrvatskoj, upitali smo Ranka Filipovića.

-Akcijski plan razvoja kongresnog turizma izradio je Institut za turizam u prosincu 2013. na zahtjev Ministarstva turizma, a slijedom Strategije razvoja turizma RH do 2020. Kao jedina strukovna udruga te vrste, Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) sudjelovala je u izradi plana. Ko-liko nam je poznato, Ministarstvo turizma do danas – preko dvije godine – nije predstavilo plan zainte-resiranoj javnosti. Taj plan je izuzetno važan za dalj-nji razvoj kongresnog turizma u Hrvatskoj koji ima ogromne a neiskorištene potencijale. Jedna od sastav-nica plana jest i edukacija kolega u struci, a HUPKT to radi kontinuirano od svog osnivanja 2011. Tako je upravo završen prvi ciklus certificiranja profesiona-laca u kongresno-incentive-event turizmu i, prvi put u povijesti, Hrvatska je dobila prvih 39 certificiranih kolega s naslovom Certified Croatian Meetings and Events Professional - zaključuje Filipović.

Kongresna industrija bazirana je prije svega na osobnom kontaktu, koji je u tom pogledu nezamjenjiv.


Društvene mreže su postale nezamjenjivi

alat tijekom održavanja samih

konferencija, jer potiču raspravu,

sudjelovanje i omogućavaju

trenutnu interakciju i komentare sudionika.

Najbolje opremljeni kongresni centri u regijiPo pitanju najbolje opremljenih kongresnih centara, Miona Milić, glavna urednica SEE business travel & meetings magazina, izdvaja one koji se nalaze u sklo-pu vodećih kongresnih hotela.

-Kongresni centar Master u Novom Sadu renoviran je i dobro opremljen, najvećeg kapaciteta 4.000, s je-danaest dvorana. Na tržištu je značajan broj hotela s odličnim kongresnim sadržajima, naročito u Beogra-du, gdje bih izdvojila hotel Holiday Inn sa sedam dvo-rana, koji zajedno s Belexpocentrom s kojim je fizički povezan, ali po potrebi i izdvojen, može primiti 1.700 u teatar postavci, odnosno 3.000 posjetitelja sajmova - kaže Miona Milić.

Nakon nedavno završenog kongresnog centra u sklo-pu novog bloka hotela Grand, Kopaonik ponovno ra-ste kao kongresna destinacija. Kongresni centar MK Mountain resorta raspolaže s osam dvorana i multi-funkcionalnom salom kapaciteta do 1.300 sudionika. Izdvaja se i kongresni hotel Galleria u Subotici, s de-vet dvorana, kapaciteta 1.000.-Hotel Splendid Conference & Spa u Bečićima hotel je koji se u svakom smislu, pa i kongresnom, izdvaja u Crnoj Gori. Posjeduje šest dvorana, od kojih je najveća kapaciteta 780 sudionika u teatar postavci, dok ih do-datni, odlični sadržaji, kao i činjenica da rade tijekom cijele godine, čine najbolje opremljenim kongresnim centrom u Crnoj Gori. Također, bilo bi dobro da u kon-gresnom turizmu određene grupe nemaju restrikcije korištenja objekata s pet zvjezdica - zaključuje Miona Milić.

Cankarjev dom u središtu Ljubljane najveći je slo-venski kongresni i kulturni centar te jedan od najvećih u regiji. Cijeli centar prima ukupno 5.000 posjetitelja u 22 višenamjenske dvorane, od čega je u najvećoj dvorani 2.000 sjedećih mjesta.

U Makedoniji, Kongresni centar sastavni je dio Skop-skog sajma. Suvremeno tehnološki opremljene dvora-

Kongresni turizam

ne fleksibilne su, a Kongresni centar planiran je kao multifunkcionalni prostor i može podržati organizaci-ju različitih događaja.

Hotel Hollywood u Sarajevu broji petnaest konferen-cijskih dvorana, a kapacitet najveće je 800 mjesta.

Važnost društvenih mreža u kongresnoj industriji i event managementu-Kongresna industrija bazirana je prije svega na osobnom kontaktu, koji je u tom pogledu nezamje-njiv. Naravno, društvene mreže od velike su važno-sti, te zauzimaju sve značajniji udio kada se radi o marketingu, pa s tim u vezi marketingu i kongresnih destinacija. Osim toga, društvene mreže su postale nezamjenjivi alat tijekom održavanja samih konfe-rencija, jer potiču raspravu, sudjelovanje i omogu-ćavaju trenutnu interakciju i komentare sudionika. Smatram da se najveće promjene zbivaju u transfor-maciji kongresa u događanja gdje sudionici maksi-malno sudjeluju - rekao je Zlatan Muftić.

Prema riječima Gorana Pavlovića, društvene mreže imaju bitno značenje jer su koristan alat kako za or-ganizatore, tako i za sudionike. Organizatorima omo-gućuju promociju događanja, gdje vrlo lako i brzo mogu doći do širokog kruga potencijalnih sudionika. Također im omogućuju komunikaciju s tržištem u ci-lju kreiranja kvalitetnog sadržaja. Za sudionike doga-đanja društvene mreže omogućuju kvalitetnije isku-stvo i veću korisnost od događanja, jer sudjelovanje nije ograničeno samo na dane održavanja događanja, već na ovaj način započinje prije samog početka, te se nastavlja i nakon održanog događanja. Od druš-tvenih mreža koje se koriste u kongresnoj industriji najpopularniji su Twitter i LinkedIn, te Facebook, za-ključuje Pavlović.

Izdvojeni trendovi IMEX-a koji nas očekuju kroz 2016. godinu

Personalizacija Ljudi vole biti tretirani kao pojedinci, ali i kao zapo-slenici i potrošači. Sukladno tome, IMEX je proširio mogućnosti i fleksibilnost programa za gostujuće kupce, koji im pruža više prilika za stvaranje njiho-vog iskustva na sajmu kroz ispunjenje njihovih po-treba i interesa.

podatci i analitika Prikupljanje podataka i analitika ponašanja pojedina-ca i grupa preduvjet su za razvoj strategije persona-lizacije, pa će kao posljedica rasta personalizacije biti povećan fokus na ove segmente.

Biti čovjek (F2F) Stalni rast kongresne industrije u vremenu kada su Sky-

Holiday Inn-Belexpocentar, Beograd


Kongresni turizamKongresni turizam

ACE of M.I.C.E. Exhibition treći

će put spojiti brojne izlagače s nacionalnim i međunarodnim

kupcima, stručnjacima iz

kongresne industrije te predstavnicima

korporativnih tvrtaka i udruga.

pe i video konferencije uobičajene, reflektira esencijalnu važnost i potrebu za sastancima lice u lice (F2F).

Zajednička ekonomija PwC predviđa da će globalna zajednička ekonomija porasti s 15 milijardi dolara u 2013. godini na 335 milijardi u 2025. godini. Vidjet ćemo kako će se kon-gresna industrija prilagoditi ovom trendu.

Zajednica – uzvraćanje Prema godišnjoj Community Life anketi koja se vrši u Velikoj Britaniji, u 2014./2015. godini došlo je do značajnog povećanja broja ljudi koji sudjeluju u gra-đanskim aktivnostima najmanje jednom mjesečno (5%) u odnosu na 2013./2014. godinu (3%).

Azija – potencijalna ključna oblast razvoja Na IMEX-u u Frankfurtu 2015. godine postotak za-uzetih štandova od strane zemalja Azijsko-pacifičke regije povećan je za 16%.

The Meetings Industry Fund Trendovi poput The Meetings Industry Fund-a ima-

ju misiju pružiti financijsku pomoć u vrijeme krize pojedincima koji su izravno uključeni u planiranje, izvršenje, isporuku i podršku događanjima.Prijava je jednostavna - potrebno je popuniti obrazac, nakon čega će vas kontaktirati u roku 24 sata te dati odgovor ubrzo nakon toga. Koliko novaca možete tražiti? Nema ograničenja. Dodijeljene iznose odre-dit će Upravni odbor na temelju svake pojedinačne situacije i raspoloživih resursa.

Međunarodni sajmovi kongresne industrije u 2016.ACE of M.I.C.E. Exhibition treći će put spojiti broj-ne izlagače s nacionalnim i međunarodnim kupcima, stručnjacima iz kongresne industrije te predstavnici-ma korporativnih tvrtaka i udruga, a održat će se od 16. do 18. ožujka 2016. godine. AME je vodeći skup kongresne industrije, a obuhvaća tri dana B2B sasta-naka na kojima će sudjelovati više od 2.500 profesio-nalaca iz kongresne industrije.IMEX Frankfurt održat će se od 19. do 21. travnja, a predstavlja one-stop-shop događaj za organizatore koji žele rezervirati i organizirati sastanke, događaje i poticajna putovanja širom svijeta.

Ponuda novih dvorana za kongrese i poslovna događanjaProšlu su turističku godinu obilježile najveće inve-sticije u zadnjih desetak godina. Kako donosi Poslov-niTurizam.com, Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel, drugi Sheratonov hotel u Hrvatskoj, uz 250 smje-štajnih jedinica u ponudi će imati jedan od najvećih hotelskih kongresnih centara u Hrvatskoj, s velikom dvoranom kapaciteta od 900 sjedećih mjesta te četiri manje dvorane.Luksuzni Rixos Libertas u Dubrovniku najviše je uložio u modernizaciju svojih 190 soba, a veliki kon-gresni centar opremljen je najnovijim tehnološkim dostignućima. Hotel Neptun, u sklopu Importanne Resorta na Babinom kuku, nakon izgradnje luk-suznog Royal Princess hotela, na raspolaganju ima ukupno 14 multifunkcionalnih konferencijskih dvo-rana.

Hotel Kompas postao je hotel s četiri zvjezdice, a uz 173 smještajne jedinice poslovnim gostima će raspolaganju biti dvorana za 400 osoba s dnevnim svjetlom. Hotel Liburna na Korčuli također je dobio četvrtu zvjezdicu, a broji 112 potpuno preuređenih soba u modernom stilu te raspolaže konferencijskom dvoranom za sto osoba i dvjema manjim dvoranama za sastanke u susjednom hotelu Marko Polo.Nakon HUP-a Zagreb, najveća ovogodišnja investici-ja u turizmu s 250 milijuna kuna je Valamarov novi kompleks na otočiću sv. Nikola preko puta Poreča - Valamar Isabella Island Resort. U dvije godine rado-va cijeli je otok revitaliziran novom infrastrukturom, kao i stari hotel Fortuna te pripadajući plemićki dvo-

Certified Croatian Meetings and Events Professional (CCMEP) - prvi hrvatski certifikat u kongresnom turizmuProgrami certificiranja profesionalaca u kongresnoj industriji nisu ništa novo. U svijetu najpoznatiji - CMP (Certified Meeting Professional) i CMM (Certified Mee-ting Manager) - vrlo su zahtjevni i mogu vam donijeti određene prednosti ukoliko ste orijentirani na međunarodno tržište. U Hrvatskoj još nema pojedinaca nositelja ovih certifikata jer lokalni certifikacijski program do sada nije postojao, što se upravo mijenja. Naime, Hrvatska udruga profesionalaca u kongresnom turizmu (HUPKT) od prošle godine razvija vlastiti program certificiranja pod nazivom CCMEP (Certified Croatian Meetings and Events Professional). Predstavljen je na prošlogodišnjem Fo-rumu hrvatske kongresne industrije, a njegova je realizacija krenula u prosincu 2015. i završila je koncem siječnja 2016. kada smo dobili prve certificirane profesionalce u kongresnom turizmu u Hrvatskoj. Za certificiranje se mogu prijaviti isključivo fizičke osobe, sudionici iz kongresno-incentive-event industrije, s minimalno dvije godine iskustva u MICE sektoru. Certifikat vrijedi pet godina, nakon čega se radi recertifi-ciranje temeljem sakupljenih edukacijskih bodova, sudjelovanjem na edukacijskim događanjima u organizaciji HUPKT-a.

Certificiranost donosi dodatnu konkurentnost i određenu garanciju kupcima da im je pružatelj usluge profesionalac, koji svakom projektu pristupa prema pravilima stru-ke. Prepoznat je i prihvaćen te poduprt od strane Ekonomskog fakulteta Zagreb - Katedre za turizam, Hrvatske gospodarske komore - Sektora za turizam i Europske federacije kongresnih organizatora - EFAPCO. HUPKT provodi aktivnosti odnosa s javnošću, kojima će se pozicionirati i posebna kvaliteta koju donosi budući certifikat, a na svakom će članu biti mogućnost da pojedinačno kapitalizira posjedovanje certifi-kata, prije svega stručnim radom i izvrsnošću u poslovanju te direktnim aktivnostima tržišnog komuniciranja. HUPKT je ujedno i Preferred Provider za Convention Industry Council (CIC), koji je prepoznao vrijednost programa i dodijelio mu 8 bodova (8 CE Hours), a sakupljanje bodova jedan je od koraka prema CMP certifikatu.


Kongresni turizam

rac Isabella. U resortu je još i apartmanski objekt Mi-ramare te nekoliko vila, bazeni, wellness, sportski te-reni, uređene plaže, restorani, barovi i drugi sadržaji, a sveukupni smještajni kapacitet je 334 jedinice. Od ukupno četiri konferencijske dvorane, najveća prima 400 osoba, a resort nudi i zanimljive insentiv i team-building mogućnosti. U Crikvenici je preuređeni ho-tel Omorika - sada raspolaže sa 115 smještajnih jedi-nica, te novom kongresnom dvoranom za 250 osoba.Potpuno nov D-Resorta u šibenskoj marini Man-dalina sastoji se od 69 luksuznih soba i tri eksklu-zivne vile, a dio sadržaja je i kongresna dvorana za 160 osoba, djeljiva u tri manja prostora. Hotel Park u Splitu postao je hotel s pet zvjezdica, a obnovom i do-gradnjom dobiva 73 luksuzne sobe, veliku kongresnu dvoranu za 250 osoba.

Odabrane Top meeting destinacijeOsma po redu regionalna kongresna burza Conven-ta održana je od 19. do 21. siječnja u Ljubljani, te je postigla rekordnu posjećenost inozemnih organiza-tora događanja (tzv. hosted buyera - kupaca) kojih je bilo čak 174 iz 33 zemlje i više od 100 organizatora iz Slovenije i regije. Kao novitete osme po redu Con-vente, organizatori ističu održavanje SITE Incentive Summit-a koji je u Ljubljanu doveo 160 sudionika iz

Prošlu su turističku godinu obilježile

najveće investicije u zadnjih desetak

godina.

više od 80 zemalja, dodjelu nove nagrade 'Best Event' za najbolje održano događanje te digitalnu prisutnost putem Twitter walla.

Časopis Kongres magazine i ove je godine dodije-lio Meeting Star priznanja za posebna dostignuća u kongresnoj industriji u nekoliko kategorija. Titulu najbolje nacionalne kongresne destinacije ponio je Istambul, dok je Zagreb zauzeo šesto mjesto. Du-brovnik je proglašen najboljom regionalnom kongre-snom destinacijom, a na listi deset najboljih našli su se i Pula, Zadar i Rijeka. Bled je proglašen najboljom malom turističkom destinacijom u regiji, a drugo mjesto u toj kategoriji osvojila je Opatija. Park Hyatt Vienna hotel iz Beča proglašen je najboljim gradskim hotelom, Regent Porto Montenegro najboljim resort hotelom, Spirit Hotel iz Sarvara u Mađarskoj najbo-ljim spa kongresnim hotelom, a Villa Meneghetti iz Bala u Istri ponijela je nagradu za najbolji boutique hotel. Kongresni centar u Krakowu, Ice Krakow Con-gress Centre, ponio je titulu najboljeg kongresnog centra. Prvi je put dodijeljena i nagrada za najbolje održano događanje 'Best Event', a osvojio ju je TEDx Ljubljana: Salon v zraku. Stella Ariadni Constanti-nou, koja je ove godine dovela 21 kupca iz Europe, proglašena je ambasadoricom Convente.

[email protected]

Kongresni turizam

Nastavit ćemo razvijati koncepte vlastitih događanja te povećavati broj klijenata U sferi organizacije događanja sve prisutnija je tehnologija jer može pojednostaviti organizaciju i podići kvalitetu. Sve je više rješenja koja se razvijaju specifično za event industriju, od inovativnih video projekcija i digitalnih instalacija, do nosive tehnologije i mobilnih aplikacija.

Naš tim ima veliku širinu jer smo imali prilike raditi na događanjima različitih tematika i profila.

O iskustvima iz proteklih godina, novostima i trendovi-ma u kongresnoj industriji te event managementu, kao i planovima, razgovarali smo s Teom Krpan, direktoricom Mozaik grupe.

Od 2011. godine Mozaik grupa preuzela je upravljanje nad Hypo kongresnim centrom. S obzirom na dosadašnja iskustva, kakvo je stanje u kongresnoj indu-striji u Hrvatskoj?Godina 2015. bila je izvrsna za Mozaik grupu. Značajno se povećao broj događanja koje smo ugostili u Hypo kongresnom centru, ali i onih koje smo organizirali sami. Kongresna industrija definitivno se oporavlja, pa očekujem da 2016. bude još bolja. Zagreb se sve više pro-filira kao kvalitetan kongresni centar, no tu su svakako i Dubrovnik te Istra, koji ugošćuju velik broj događanja. Ipak, puno je prostora za napredak jer u Hrvatskoj ne postoji velik broj kongresnih centara koji u potpunosti zadovoljavaju potrebe velikih konferencija i kongresa. Vrlo je malo prostora s odgovarajućim kapacitetom, po-gotovo kada je riječ o događanjima koja okupljaju velik broj sudionika.

Osim što pružate usluge najma prostora, i samostalno organizirate različite evente. Koje biste izdvojili kao po-sebno uspješne?Tako je, naša specifičnost je što se ne bavimo isključivo iznajmljivanjem prostora, već nam je primarna dje-latnost organizacija evenata. Sve smo aktivniji u osmišljavanju i lansiranju vlastitih projekata, kao što su Whisky sajam koji je 26. i 27. veljače imao svoje dru-go izdanje, a jedini je sajam te vrste u regiji, te RSVP, prvi regionalni event festival. Također organiziramo i događanja za klijente, kao što je, na primjer, Hospital Days konferencija, najveća regionalna zdravstveno-tehnološka konferencija tvrtke IN2, a sve je više situacija u kojima nam klijenti prepuštaju kompletnu ili neke ele-mente organizacije događanja.

Krajem prošle godine bili ste suorganizator prvog hr-vatskog festivala posvećenog event industriji. Koji nas trendovi očekuju tijekom 2016. godine, vezano uz event management?Krajem 2015., u studenom, prvi put organizirali smo RSVP event festival. Primijetili smo da, unatoč velikom broju event stručnjaka i agencija, u Hrvatskoj, a niti u regiji ne postoji festival koji je specijaliziran za evente

pa smo to odlučili ispraviti. No, idemo i korak dalje pa smo osmislili i predstavili ATTEND, nagradu za najbolje evente, koja će se dodjeljivati od ove godine. Želimo ju pozicionirati kao najugledniju stručnu nagradu u regiji. U sferi organizacije događanja sve prisutnija je tehnologi-ja jer može pojednostaviti organizaciju i podići kvalitetu. Sve je više rješenja koja se razvijaju specifično za event industriju, od inovativnih video projekcija i digitalnih in-stalacija, do nosive tehnologije i mobilnih aplikacija. Zato je primijenjena tehnologija za evente bila jedna od tema prvog RSVP festivala, a sigurno će biti značajno zastu-pljena i na drugom. Mislim da ćemo ubuduće sve rjeđe viđati registraciju na konferenciji koja uključuje hostese s listama imena jer je na tržištu dostupno nekoliko kvali-tetnih sustava za online registraciju koji daju znatno bolju kontrolu i širok raspon mogućnosti upravljanja konferen-cijom i njenim sadržajem. Za evente generalno sve važniji postaju svi oni alati koji sudionicima omogućavaju inte-rakciju i brz pristup informacijama, od kvalitetnog weba do mobilne aplikacije, te dodatni sadržaji koji će animirati i zabaviti sudionike.

Koji su ključni faktori koji utječu na kvalitetu usluge koju pružate svojim klijentima?Naša glavna prednost je svakako bogato iskustvo i stručnost u organizaciji događanja. Naš tim ima ve-liku širinu jer smo imali prilike raditi na događanjima različitih tematika i profila. Naši klijenti nam se jako često vraćaju jer su zadovoljni uslugom i znaju da nam se mogu obratiti za pomoć u rješavanju bilo koje situa-cije, bez obzira koliko kompleksna bila. Naravno, velika nam je prednost i kvalitetan prostor Hypo kongresnog centra s dvoranom Kornati, koja ovisno o postavu može primiti do 1.800 osoba, što ju čini jednom od dvorana s najvećim kapacitetom u Hrvatskoj.

Kakvi su planovi Mozaik grupe za ovu godinu?2016. je naša godina! Imamo puno planova na koji-ma već radimo punom parom. Prvenstveno nam je cilj nastaviti razvijati i implementirati koncepte vla-stitih događanja te povećavati broj klijenata koji nam prepuštaju organizaciju svojih događanja. Naravno, neprekidno radimo i na povećanju kvalitete prostora i tehničke opremljenosti kako bi u svakom trenutku bili najkonkurentniji. Po trenutnim najavama rezervacije prostora, ovo bi trebala biti rekordna godina za centar pa ćemo se potruditi nadmašiti i vlastita očekivanja.

Tea Krpan, direktorica Mozaik grupe


D-Resort Šibenik - novo omiljeno odredište i za najzahtjevnije gosteOtvoren usred sezone prošle godine, D-Resort Šibenik u kratkom je vremenu postao mjesto okupljanja gostiju više platežne moći, te pripadnika svjetske gospodarske i društvene elite.

Transport i logistika

Više o ponudi D-Resorta, dojmovima nakon prve radne se-zone te pripremi i planovima za ovogodišnju sezonu rekao nam je Nenad Tatarinov, generalni direktor D-Resorta Šibenik.

U kojoj ste mjeri zadovoljni prvom turističkom sezo-nom D-Resort Šibenika?D-Resort Šibenik otvoren je krajem srpnja 2015. godine, odnosno u špici turističke sezone. Poznavatelji hotelske in-dustrije reći će kako je to bio prilično rizičan potez, no nakon 16 mjeseci intenzivnog rada na izgradnji i opremanju Resor-ta, ali i obuci naših ljudi, koji većinom dolaze iz šibenskog kraja, željeli smo što prije započeti s radom. Ponudili smo jedinstveni koncept - vrhunski proizvod i najvišu razinu usluge – kako bismo u Šibenik privukli goste više platežne moći. Prosječna popunjenost hotela već je u kolovozu bila vrlo visoka, a ugostili smo i pripadnike svjetske gospodars-ke i društvene elite. Izuzetno smo ponosni što smo nakon svega pet mjeseci poslovanja primili nekoliko međunarodnih priznanja. Visoka razina zadovoljstva gostiju smještajem i uslugom donijela nam je nagradu Booking.com-a, najvećeg svjetskog online servisa za rezervaciju smještaja. Također, britanski Luxury Travel Guide odabrao je D-Resort Šibenik za najbolji privatni luksuzni resort 2015. godine, a na dodjeli Meetings Star Awards 2015 u Ljubljani proglašeni smo za jedan smo od tri najbolja Luxury Resort Meeting hotela.

Kakva je struktura gostiju D-Resorta te kakve su njiho-ve reakcije?Prošle sezone turisti iz stranih zemalja činili su nešto više od polovice ukupnog broja gostiju, a prema dosadašnjim rezer-vacijama takav omjer očekujemo i ove godine. Osim gostiju koji nam dolaze iz Velike Britanije, Njemačke i drugih tra-dicionalnih tržišta Europske unije, prošle smo godine imali i priličan broj gostiju iz SAD-a, Brazila, Južnoafričke Re-publike i nekoliko azijskih zemalja. Budući da se D-Resort Šibenik nalazi u D-Marini Mandalina, jedinoj hrvatskoj ma-rini za superjahte, usmjerili smo se i na vlasnike jahti kako bismo ponudom dodatnih sadržaja, poput restorana, bazena, welness centra i boutiquea koji nudi odjeću i modne dodat-ke neke od vodećih svjetskih luksuznih brandova, produžili njihov boravak na destinaciji. Za ovaj segment gostiju, ovakva vrsta sadržaja je izuzetno važna, a Šibenik postaje prepoznat kao atraktivna destinacija.

Što sve D-Resort Šibenik ima u ponudi i hoćete li ove godine gostima ponuditi nešto novo?Resort je koncipiran tako da gostima može ponuditi različite

mogućnosti zabave i opuštanja, ali i organizirati različite vr-ste privatnih i poslovnih događanja. Već sada mogu najaviti da će se ove godine u D-Resortu Šibenik održati nekoliko ekskluzivnih događaja namijenjenih široj publici. Naši à la carte restorani nude specijalitete međunarodne i medite-ranske kuhinje te velik izbor najboljih hrvatskih i svjetskih vina. Za ovu sezonu pripremamo novu gastronomsku ponu-du u Art restoranu koja će dodatno učvrstiti njegovu pozici-ju kao jednog od najboljih restorana u Šibeniku. Gosti mogu birati između četiri bara, od kojih svaki nudi jedinstveni koncept hrane i pića, uz različite oblike zabave. Uz gastro-nomsku, obogatit ćemo i ponudu našeg D-Spa centra novim tretmanima. Cjelokupan dojam zaokružit će i novo uređenje okoliša, gdje ćemo naglasak staviti na mediteransko bilje koje će dodatno naglasiti arhitekturu Resorta.

Kongresnim turizmom moguće je značajno produljiti sezonu. Što D-Resort može ponuditi svojim budućim klijentima u ovom segmentu turizma?Naš moderno opremljeni konferencijski centar može se podijeliti u tri manje dvorane i na taj način prilagoditi za različite poslovne i društvene događaje. Zahvaljujući ino-vativnom dizajnu Resorta, možemo organizirati i različite događaje u našem amfiteatru na otvorenom, na krovu hotela ili jednog od barova. Mogućnosti su brojne, a ovise o mašti naših klijenata i rezultatima koje žele postići. Naš tim spre-man je na sve izazove i rado će predložiti brojne kreativne načine kako organizirati sastanak, brainstorming ili popratni sadržaj kongresa.

Kongresni turizam

Moderno opremljeni konferencijski centar

može se podijeliti u tri manje dvorane i na

taj način prilagoditi za različite poslovne i društvene događaje.

Nenad Tatarinov, generalni direktor D-Resorta Šibenik

Prodaja je osnovni element svakog profitno usmjerenog poslovanja pa je stoga od neprocjenjive važnosti za zdravo poslovanje optimalno razraditi i provesti prodajnu strate-giju. U osnovnim crtama, prodaja se svodi na planiranje, implementaciju i kontrolu. Svaki od tih koraka izuzetno je važan, a uz to se naslanjaju međusobno jedan na drugi.

Prirodna veza između prodaje i marketinga Osim tri faktora bez kojih ne bi bilo prodaje – ponuđača, kupca i robe ili usluge, nezaobilazna poveznica je komuni-kacija koja se svodi na razne marketinške metode pomoću kojih se informacija o proizvodu ili usluzi prenosi od pro-davača do kupca.

O ovoj temi razgovarali smo s Kamilom Antolovićem, vo-diteljem i kreativnim direktorom agencije K&K Promoti-on, koji više od 25 godina radi na različitim marketinškim i managerskim poslovima u Hrvatskoj i regiji te je jedan od predavača Mirakulove Prodajne Akademije. Puno puta imao je priliku voditi raspravu o tome kako oglašavanje, komunikacija pa i marketing u cjelini moraju postići određeni prodajni cilj (kvotu prodaje, rast prodaje, tržišni udjel…) u nekoj akciji ili kampanji. Ta rasprava nije specifična samo za Hrvatsku, nego je česta i na svim razvi-jenim tržištima svijeta, kazao je. Naime, za razumijevanje odnosa i međusobnog utjecaja oglašavanja i prodaje potrebno je jasno definirati cilj i sa-držaj svake od ovih poslovnih aktivnosti: oglašavanje kao sustav razmjene poruka na tržištu, a prodaju kao sustav razmjene robe za novac. Iz ova dva ključna sadržaja može se zaključiti kako je predmet interesa oglašavanja poruka, smisao je odašiljanje poruke u cilju utjecaja na ponašanje primatelja, a prodaje sama roba kao proizvod kojeg netko kupuje i čiji je smisao zadovoljavanje neke potrebe ili že-lje kupca. Posljedično, oglašavanje, a i marketiranje u cje-lini kao proces upravljanja potražnjom, ne može izravno utjecati na prodaju ili se mjeriti prodajnim rezultatima. Oglašavanje, a uključivo i drugi oblici komunikacije prema tržištu, mjere se „komunikacijskim učincima“, primjerice, pozicioniranošću imena proizvoda ili stvorenom preferira-jućom potražnjom. Zaključno, oglašavanje ne prodaje proizvode, ono informi-ra, utječe i potiče kupce da donesu odluku o kupnji, zaklju-čuje Antolović.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Svijet kakav danas poznajemo, užurban, bez granica, komunikacijski napredniji nego ikad, postavio je posve nove izazove za prodaju. Proizvodi su virtualno dostupni, kupac ih zasad ne može jedino dotaknuti i pomirisati. Mijenja se s tim i marketinški nastup, logistika, čak i ambalaža. Istina, pojedine stvari ostaju uvijek iste – da bi se uopće ostvarila prodaja, mora postojati ponuđač, kupac i proizvod ili usluga, te naravno, komunikacija između njih. Upravo taj komunikacijski dio prodajnog procesa doživio je najsnažnije promjene kao rezultat modernizacije.

Metamorfoza prodajnog procesa u suvremenom svijetu

Strateško upravljanje prodajom

Nerazmjer između ponude i potražnje U idealnoj situaciji ponuda zadovoljava potra-žnju, no, događa se da nema potražnje, ali i da potražnja postoji, a nema ponude. Kamilo Antolović na ovo kaže kako možemo konstatirati da je mar-ketiranje proces upravljanja potražnjom, bilo da se ona želi stvoriti kao nova (primarna) potražnja ili kao usmjerena na neku ponudu (se-lektivna) određenog proizvoda. Kaže se da samo velika i moćna poduze-ća mogu stvarati primarnu po-tražnju, dakle stvarati potpuno novu potražnju za proizvodom kojeg nude, što je i razumljivo, dok se manja poduzeća oslanjaju na postojeću potražnju i pokušava- j u stvoriti selektivnu, upravo za svoju ponudu... Ukupnost stvaranja potražnje, odnosno njene stimulacije (rijedak je slučaj da se potražnja mora smanjiti, dakle da se poduzeće ili proizvod demarkiraju) složen je, zahtjevan i izazovan zadatak za svako poduzeće i proizvod te ovisi o nizu para-metara, tako da ne možemo govoriti o univerzalnoj meto-dologiji ili instrumentariju kako stvoriti potražnju, već je ona specifična za svaki proizvod, tržište, ciljanu publiku i druge parametre! Pojednostavljeno, „plan igre“ na tržištu (poznat kao splet komunikacijskih ili marketinških aktivnosti) kako bi se stimulirala potražnja jedan je (uz inovacije proizvoda) od najviših poslovnih zahtjeva za uspješno poslovanje. To stvaranje potražnje, kao složenog i delikatnog poslovnog procesa, predstavlja tržišnu ili komunikacijsku strategija, pri čemu su alati i tehnike specifični za svaki proizvod i svako tržište. Nezaobilazni koraci u prodajnom procesu Proces prodaje sastoji se od nekoliko nezaobilaznih koraka. Prije nego što uopće dođemo do prodaje, potrebno je pri-premiti se. Možemo te pripreme nazvati „pre sales“ aktiv-

Oglašavanje ne prodaje proizvode, ono informira, utječe i potiče kupce da donesu odluku o kupnji.


Kotizacija:Redovita cijena programa iznosi 8.600,00 kn + PDV.Promotivna cijena za rane uplate iznosi 7.900,00 kn + PDV.Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu.

Trajanje programa: 11. ožujka – 30. rujna 2016.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: FORUM ZagrebRadnička cesta 50 – Green GoldZagreb

Prijave i kontakt:Mirakul Edukacijski centartel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

Medijski pokrovitelji:

MODUL 1 - (11. ožujka 2016.):Prodajne vještine – od osnovnih načela do zaključivanja prodaje

MODUL 2 - (8. travnja 2016.):Napredne prodajne vještine

MODUL 3 - (29. travnja 2016.):Poslovna komunikacija i bonton MODUL 4 - (20. svibnja 2016.):Vještine prodajne prezentacije

MODUL 5 - (10. lipnja 2016.):Pregovaranje u prodaji

MODUL 6 - (30. lipnja 2016.):NLP u prodaji

MODUL 7 - (9. rujna 2016.):Efikasno upravljanje i organizacijske vještine

MODUL 8 - (30. rujna 2016.):Strateško upravljanje prodajom

MODUL 9 (IZBORNI) - (14. listopada 2016.):Organizacija i vođenje poslovnih sastanaka

MODUL 10 (IZBORNI) - (26. listopada 2016.):Kontroling prodaje i ključnih kupaca

Prodajna Akademija napredni je program stručnog usavršavanja u kojem sva predavanja prate brojni praktični primjeri i

pripremljene vježbe. Osim rada na razvoju prodajnih, pregovaračkih, komunikacijskih vještina, kao i vještina za razvijanje strateških

planiranja, raditi i na osobnom razvoju u smislu stvaranja savršenog balansa između verbalne i neverbalne komunikacije.

Prodajna AkademijaProgram se sastoji od 8 redovnih modula, ukupnog trajanja 64 nastavna sata te 2 izborna modula, u trajanju dodatnih 16 nastavnih sati.

U tijeku su upisi nove generacije polaznika.

organizira višemjesečni modularni program


i onih koji su prodajne vještine naučili koristiti. Dakako, puno više uspjeha će imati talentirana osoba koja je volj-na učiti nove stvari od netalentirane koja će se oslanjati samo na edukaciju. O ovoj temi su napisane cijele knjige i teško ju je sažeti u tek nekoliko rečenica, no pokušamo li ipak sumirati, vješt prodavač bi trebao biti u prvom redu komunikacijski spretna osoba. Budući da je komunikacija doista širok pojam, govorimo pritom o vještini usmenog i pismenog izražavanja, umijeću slušanja sugovornika, bontonu, sposobnosti čitanja neverbalnih komunikacijskih signala, ali i vladanja njima. Poželjno bi bilo da je proda-vač osoba širokog spektra znanja jer vrlo često, prodajni razgovor se ne svodi isključivo samo na proizvod, nego može biti vrlo šarolik. Jedna od nezaobilaznih karakteri-stika svakog uspješnog prodavača je sposobnost empatije jer upravo zahvaljujući njoj bit će sposoban prepozna-ti kupčeve potrebe, ali i svaku nijansu u emocijama koje kupac odašilje. Empatija kao pojam ide ruku pod ruku s emocionalnom inteligencijom, tako da što osoba ima viši EQ, to će uspješnija biti u prodaji. Spomenimo još i to da uspješan prodavač mora imati visoku toleranciju na stres. Posao u prodaji je najčešće vrlo stresan, ali osjeti li kupac da je prodavač pod pritiskom, izgubit će povjerenje u nje-gove motive. Kupac želi biti uvjeren u to da baš on vlada situacijom i da mu proizvod ili usluga koju prodavač pro-daje zapravo trebaju, a nikako u to da je kupio nešto što je prodavač „morao riješiti“.

Kako stvoriti koherentni prodajni tim Jedan od čimbenika koji će imati izravan utjecaj na pro-dajne rezultate svake tvrtke je njezin prodajni tim. Za po-četak, važno je formirati tim i odmah na početku dobro postaviti pravila kako kasnije ne bi došlo do natjecanja, nezadovoljstva koje se prenosi unutar tima, ali i prema kli-jentima i, naposljetku, do odlaska prodavača, a s njima če-sto i do odlaska klijenata. To nije nimalo lak zadatak budu-ći da se radi o poslu koji je po svojoj prirodi natjecateljski nastrojen. Ono što može učiniti voditelj prodaje ili vlasnik tvrtke uglavnom se svodi na pravedno dijeljenje zadataka, ali i prodajnih bonusa. Primjerice, funkcionira li tvrtka na način da prodajni tim ima određeni broj klijenata kojima treba ponuditi proizvod ili uslugu, treba voditi računa o tome da se klijenti pra-vedno rasporede, tako da svaki član tima ima podjednaku šansu ostvariti prodaju, a time i zaradu. Što znači praved-no rasporediti klijente – znači da se neće dobro odraziti na ostatak tima budu li jedan prodavač ili nekolicina imali bogate klijente kod kojih je lako ostvariti prodaju, dok će ostali raditi puno više s manjim klijentima i bez tako lake mogućnosti probitka. Kada pak govorimo o bonusima, oni trebaju biti dovoljno velikodušni da motiviraju prodavača da se što više trudi, a da pritom i tvrtka ostvaruje značajnu zaradu.

Edukacija zaposlenika u prodaji Hoće li netko biti uspješan prodavač, ovisi o nizu okolno-sti. O tome koliko edukacija može pomoći u tome da osoba

nostima. U prvom redu, prodavač treba poznavati proizvod ili uslugu koje prodaje. Već na ovom prvom dijelu postoji zamka koju valja zaobići – prodavač bi uvijek trebao na-stupiti na način da kupca ne zamara s previše tehničkih detalja o proizvodu koji za njega u konačnici nisu od pre-sudne važnosti. Dakle, znanje o proizvodu treba pametno dozirati. Ništa manje važno nije poznavati potencijalne kupce. Drugim riječima, dobra priprema zahtijeva istraži-vanje kome bismo mogli prodati svoj proizvod, a zatim i profiliranje potencijalnih kupaca jer će svaka grupa kupa-ca koju formiramo zahtijevati drugačiji pristup. Naravno, postoje i individualne razlike, što je korak dalje u našem istraživanju i olakšat će nam samu prodaju.

Korak koji se logično nastavlja na istraživanje kupca je određivanje prodajnog nastupa. O tome ovisi prvi dojam koji ćemo ostaviti na kupca. Kod pojedinih kupaca i odre-đenih vrsta proizvoda uobičajeno je slati cirkularne mai-love i takav će način rezultirati ostvarenjem prodaje, no, većina ne voli takav pristup i smatra ga spamom. Dobro će istraživanje rezultirati i pravim nastupom – bio to cirku-larni mail, telefonski poziv, osobni kontakt ili nešto drugo. Prva komunikacija i sama prodaja počinju ovim korakom.

Jednom kada je ostvarena komunikacija s kupcem, va-lja procijeniti njegove potrebe, neovisno o tome što pro-dajete, jer kupac neće kupiti vaš proizvod ili uslugu ako nije uvjeren da mu je to potrebno. Da bi uopće mogao donijeti zdrave zaključke, prodavač se u ovom dijelu pro-dajnog procesa mora bolje upoznati s kupcem, odnosno, postavljati prava pitanja i slušati. Nakon toga može usli-jediti prezentacija proizvoda ili usluge koja bi morala biti fokusirana na kupčeve potrebe, a ne isključivo na značajke proizvoda. Jedan od pokazatelja da prodaja teče u dobrom smjeru je interaktivna prezentacija, kada kupac postavlja potpitanja, znači da ga zanima ono što prodajete.

Kada je odrađeno sve gore navedeno, uslijedit će zaklju-čenje prodaje. Ovisno o tome kako je razgovor tekao, na ovom koraku može „sve pasti u vodu“ ili ćete znati jeste li ostvarili prodaju. Svaki prodavač obavi cijeli niz prodajnih razgovora, no, ne ostvari uvijek prodaju. Signal da će pro-daja biti ostvarena je dogovor o sljedećim koracima koje ćete zajednički poduzeti, eventualno o preprekama koje treba zaobići. U tzv. „post sales“ aktivnosti mogli bismo ubrojiti korak koji će uslijediti nakon zaključenja proda-je, a to je održavanje kontakta. Dobar prodavač će voditi računa o tome i na nenametljiv način uvijek biti na usluzi kupcu, a s obzirom da je količina kupaca često velika, dobra pomoć je baza podataka, a naravno, u cijelom prodajnom procesu nam uvelike može olakšati i prodajni softver za-hvaljujući kojem će biti puno lakše vladati velikim količi-nama informacija.

Odlike vještog prodavača Neki su ljudi jednostavno talentirani za prodaju – za njih bismo rekli da bi mogli „prodati snijeg Eskimima“, ali ima

Danas smo, na neki način, svi prodavači,

i prodaja se kao specifična vrsta posla

uvelike promijenila.



Kontaktni centar - najisturenija točka CRM strategije Svaka tvrtka uključena je u upravljanje odnosima s klijentima, iako toga nije niti svjesna ili pak tim odnosima ne pridaje dovoljno pažnje. Možda i najjednostavniji način da se objasni CRM jest potreba da tvrtka poznaje svoje korisnike, a s korisničke strane bi ti isti korisnici trebali osjetiti, i to u svakoj interakciji s tvrtkom, da ta tvrtka ima spoznaju o njihovom značaju za međusobni poslovni odnos.

Većinu zahtjeva i potreba modernog kontaktnog centra današnja rješenja implementirana kod korisnika, kako onih velikih sa stotinama agena-ta, tako i onih manjih od samo par agenata, više nikako ne mogu zadovoljiti. Briga o korisniku na visokoj razini više je od puke prakse - to je serija korporativnih djelatnosti koje trebaju biti defini-rane, poboljšavane i ponavljane kroz cijelu orga-nizaciju. Da bi se takva praksa uspjela implemen-tirati, neophodno je integrirati sljedeće: pažljivo izabrati tehnologiju, omogućiti zaduženima za podršku korisniku sve što trebaju znati o kori-snicima, postaviti procedure za osoblje na svim kontaktnim točkama (telefon, e-mail, društvene mreže…), dogovoriti mjerenje uspješnosti, ra-zumjeti problem ponovnog zadobivanja povje-renja korisnika, biti siguran da predstavnici kontaktnog centra budu propisno obučeni, po-staviti kontaktni centar i brigu o korisnicima na pripadajuću razinu u organizaciji, podijeliti bitna saznanja i informacije o organizaciji s kontaktnim centrom, uvesti sustav nagrada onima koji su na prvoj liniji fronte prema korisnicima, i na kraju - definirati identitet organizacije.Korisničko zadovoljstvo uvelike ovisi o načinu ko-munikacije koja mora biti jednostavna i ugodna za svakog korisnika, a kako bi se to ostvarilo IT rješenja olakšavaju i ubrzavaju rad agenata. Auto-matizacija procesa uvelike pomaže ubrzati komu-nikaciju - podatci koji se prikupljaju kratkoročno olakšavaju agentima posao, a dugoročno pomažu u unapređenju proizvoda ili usluga.

XRM je 'in'Prve CRM inicijative pokrenute u ranim de-vedesetim godinama prošlog stoljeća bile su fokusirane primarno na poboljšanje jedinstve-nog uslužnog kanala, odnosno pozivnog cen-tra. Nažalost, odjeli posvećeni korisniku bili su pozicionirani vrlo nisko i samim time neodgovarajući slici koju tvrtke žele prikazati o sebi kao korisnički orijentiranoj, te su vrlo često bivali prepušteni sami sebi bez puno inicijalnog ulaganja. S aspekta organizacijskih promjena te

Pripremio: Comping d.o.o. - mr.sc. Trpimir Kvesić, MBA, Director of Business Solutions

tehnologije sljedeći koraci išli su u smjeru pre-ciznog određivanja koje procese treba tehnološki unaprijediti i poduprijeti, od praćenja inicijalne i kasnije prodaje, do generiranja lista korisnika koji će biti obaviješteni o novom distribucijskom ka-nalu, novoj usluzi ili proizvodu. U današnje vrijeme, umjesto skupih i komplici-ranih rješenja, organizacije žele pojednostavniti operativni dio upravljanja korisnicima, automati-zirati i omogućiti jednostavniju kolaboraciju dje-latnika korisničke podrške i prodaje te osigurati detaljnu analitiku kontaktnog centra. U svakom trenutku trebaju imati uvid u sve aktivnosti ko-risnika i detalje, npr. s kim je korisnik razgovarao, što je dogovoreno itd.

Više od telefonske centralePrepoznavanje poziva i klijenta koji poziva, kod dolaznih poziva značajno ubrzava rad agena-ta, a funkcionalnost prediktivnog automatskog pozivanja kod odlaznih poziva omogućava ko-

risnicima sustava rad iz jedinstvene aplikacije. Temeljem integracije i automatizacije dolaznih i odlaznih poziva, odnosno e-mail poruka ili upita putem društvenih mreža, sve aktivnosti spremaju se u sustav na temelju čega je moguće dobiti de-taljne izvještaje. Jedinstveno korisničko sučelje u potpunosti je prilagođeno za agente u korisničkoj podršci, naplati potraživanja ili prodaji. Funkcio-nalnosti pozivanja i zaprimanja poziva te pregled detalja o svim korisnicima dostupni su unutar jednog prozora. Treba spomenuti i fluktuaci-ju agenata u kontaktnom centru, što generira neiskustvo te iziskuje kratko vrijeme za obuku kako bi se što prije operativno moglo odrađivati svakodnevne zadatke. Brzina komunikacije, poznavanje svih mogućih relevantnih podataka o korisniku te 360° pogled na korisnika zahtjevi su koji se podrazumijevaju, a najnoviji trendovi kao što su 'gamification' i timsko nagrađivanje uspješnosti postavljaju još više standarde te zahtijevaju najmodernija poslovna rješenja.

Kako Comping može pomoći?Comping ContactInCloud rješenje, razvijeno na Microsoft Dynamics CRM platformi, danas je jedno od najeminentnijih kontakt centar rješenja, posebice u industrijama poput turizma, farmacije, proizvodnje, distribucije, financijskog, kao i javnog sektora. Glavne prednosti rješenja su: korištenje globalnog CRM rješenja (iz Gartnerovog magičnog kvadranta), jednostavnost i 'user friendly' sučelje, prilagodljivost od strane korisnika, brza implementacija i jednostavna integracija, neovi-snost o infrastrukturi (cloud based, on premise, hibrid) te financijski povoljna cijena bez kapitalnih ulaganja. Comping ContactInCloud rješenje nagrađeno je od strane korisnika kroz implementacije u najvećim i najzahtjevnijim kontaktnim centrima, do prepoznavanja od strane Microsofta u vidu globalnih priznanja. Nakon pobjede u kategoriji Midmarket Solution Provider među više od 2.800 prijavljenih tvrtki iz cijelog svijeta, 2015. godine Comping se, zahvaljujući InCloud portfelju rješenja koje uključuje i Con-tactInCloud rješenje, našao među tri najbolja finalista u kategoriji Application Development, odno-sno razvoju aplikacija neovisno o platformi koristeći Microsoft tehnologije. Comping se ovom na-gradom svrstao među najbolje Microsoftove partnere u čitavom svijetu koji demonstriraju izvrsnost u inovaciji i provedbi cjelovitih poslovnih rješenja temeljenih na Microsoft tehnologiji. Umjesto kompliciranih i skupih softvera, Comping je uspio stvoriti jednostavna poslovna rješenja razvijena na poznatim te priznatim Microsoftovim alatima, što mu omogućuje lidersku poziciju u domeni CRM-a, programa vjernosti te kontaktnih centara. Više informacija na www.comping.hr.


postane uspješan prodavač, razgovarali smo s Gordanom Kastrapeli, direktoricom tvrtke Kastrapeli, diplomiranom politologinjom i certificiranom trenericom neurolingvi-stičkoga programiranja (NLP) i humanističke neurolin-gvističke psihologije (HNLP), hipnoterapeutkinjom i tre-nericom hipnoze te također predavačicom na Mirakulovoj Prodajnoj Akademiji. Edukacija prodavača iznimno je važna za prodajni rezul-tat, istaknula je odmah na početku. U suvremenom svijetu konkurencija je ogromna, tržište se mijenja iz dana u dan i stalno učenje je nužnost. Posebice je to važno za prodavače jer oni najizravnije utječu na prihode i o njihovim sposob-nostima i vještinama ovisi pozicija tvrtke na tržištu. Bilo bi dobro osvijestiti da smo danas, na neki način, svi prodavači, i da se prodaja kao specifična vrsta posla uvelike promije-nila. Više nego ikad, nužno je da prodavači poznaju alate učinkovite komunikacije, utjecaja i prodajnih alata.

Uvriježeno je mišljenje da se prodajne vještine ne može u tolikoj mjeri naučiti koliko su one stvar talenta pojedinca. Gordana Kastrapeli na to kaže kako je velika zabluda da prodavač ili jesi ili nisi. Kao i u svakom drugom području, postoje ljudi koji su talentiraniji pa će ostavljati dojam da su „rođeni za to“. Naravno da prirodna sklonost pomaže, ali dobro educirani i izvježbani prodavač bez posebnog ta-lenta u rezultatima može daleko nadmašiti one koji igraju samo na talent i ne usavršavaju svoje vještine. I koliko god se to nama sviđalo ili ne, čime god se bavili, veliki dio svog posla provest ćete prodajući – bilo da prodajete proizvode, usluge, ideje, savjete ... to je jednostavno neizbježno. Svi smo danas „u prodaji“ i zato je dobro da se za to i educi-ramo.

Određivanje cijene proizvodaOdređivanje cijene proizvoda jedan je od izuzetno važnih faktora u uspješnom prodajnom procesu. Cijene se uobiča-jeno određuju vodeći računa o konkurenciji, kvaliteti pro-izvoda, količini na tržištu itd. O ovoj smo temi razgovarali s Nenadom Pejovskim, direktorom tvrtke Krožet s višego-dišnjim radnim iskustvom na rukovodećim pozicijama u prodaji i marketingu.

Na poslovanje poduzeća utječu vanjski faktori (ekonom-ska politika, porezni sustav, kupovna moć, konkurencija...) i unutarnji faktori (organizacija, kompetencije zaposleni-ka, financijska moć, asortiman, distribucija, cijena itd.), pri čemu na vanjske faktore uglavnom ne možemo utjecati, dok na unutarnje utječemo u potpunosti, objasnio je.

Osnovni kriteriji za određivanje cijena proizvoda ili usluga koje ćemo nuditi na tržištu određuje naša poslovna stra-tegija i odabir ciljne skupine kupaca kojoj smo usmjereni. Kako bi uz gore navedene odredili i ostale bitne kriteri-je za određivanje cijena proizvoda ili usluga, prethodno treba znati odgovore na sljedeća 2 pitanja: Zašto bi kupac kupio naš proizvod ili uslugu? Koja bi trebala biti cijena proizvoda?

Kriteriji za određivanje cijene mogu biti:- profitabilnost i RUC (razlika u cijeni) koji želimo ostvariti;- razina potreba za određenim proizvodom ili uslugom (niska, srednja, velika);- mogućnost (kupovna moć) i spremnost kupaca da plate određenu cijenu;- omjer cijene i kvalitete;- uvjeti na tržištu i konkurencija;- karakter cijene - redovna, sezonska, akcijska...

O tome kada je opravdano da cijena proizvoda bude veća, Pejovski kaže da se određivanjem cijena uravnotežuje od-nos ponude i potražnje na tržištu te je opravdano da cijena bude veća od cijene konkurentskih proizvoda ili usluga u slučajevima kada to minimalno utječe na potražnju i pro-fitabilnost. To je moguće ostvarivati kada je manja koncentracija konkurencije na tržištu, odnosno kada imate neke kom-parativne prednosti - bolju pokrivenost tržišta, ime/brand kojem kupci vjeruju, bolji servis i logistiku, kada ste u na-stupu na tržištu u drukčiji od drugih i sl.

Snažan rast online prodaje Zahvaljujući trendu povezivanja i prevazilaženja zemljo-pisnih granica, rađaju se novi i drugačiji načini prodaje. Možemo tako npr. govoriti o online prodaji, čija je glavna odlika da ne postoji osoba-prodavač. Umjesto toga, postoji zajedničko mjesto (internetska stranica, portal) na kojem se proizvodi oglašavaju, svi na jednak način, što automat-ski umanjuje troškove promocije. Najpoznatije takve prodajne platforme su Ebay, Amazon, Alibaba itd. Proizvodi se prodaju na način da su dostupne fotografije iz svih kutova, detaljni opisi, proizvod ne može-te jedino dotaknuti i pomirisati, zasad. Ono što je značajno, dostupna su i iskustva drugih ljudi s istim proizvodom, a osim stranice koja proizvod oglašava i prodaje, o njemu se može saznati i putem Interneta, najčešće preko društvenih mreža. Čini se da je općoj populaciji vrlo važno kako drugi ljudi komentiraju neki proizvod ili uslugu, čak i važnije od onoga što bi im rekao prodavač kada bi taj isti proizvod prodavao osobno. Ovakav način prodaje koji se oslanja na moćna softverska rješenja, nije nešto novo. On postoji već duže vrijeme pa čak i u Hrvatskoj možemo govoriti o nekim pionirskim tvrtkama poput npr. Microlinea, koje su cijelo svoje po-slovanje bazirale na online prodaji i upravo zahvaljujući tome postale drugačije od drugih. Ipak, online prodaja tek posljednjih godina još više dolazi do izražaja, sa snažnim zamahom Interneta, razvijanjem brzih veza, omogućivši novu razinu interakcije s kupcem – video snimke, ali i ko-munikaciju u realnom vremenu.

Najvažnije je možda ipak reći da je ovakva prodaja sve cjenjenija jer kupac ne gubi dragocjeno vrijeme, kupovinu obavlja iz vlastitog naslonjača, a proizvodi mu dolaze na kućni prag. Jednostavnije ne može, zar ne?

Određivanje cijene proizvoda jedan je od izuzetno važnih

faktora u uspješnom prodajnom procesu.


Energija i zaštita okoliša

Uvođenje obnovljivih izvora traži znanje, strategiju i odgovornost u očuvanju energetske stabilnostiKombiniranje primjene rješenja energetske efikasnosti i OIE vrlo je dobro za malu zemlju poput Hrvatske, a koja u dobroj mjeri može imati razvijenu distribuiranu proizvodnju (sunce i biomasa - proizvodnja na mjestu potrošnje) električne i toplinske energije. Takvo rješenje prilika je za domaću industriju i znanje, kao i dobar korak prema većoj energetskoj sigurnosti.

Pripremio: Gorden Knezović

Dramatičan pad cijena sirove nafte u posljednje je vrijeme promijenio ulogu energije u međunarodnim odnosima i stratešku poziciju različitih država, prije svega izvoznica nafte. Usto, značajno je utjecao i na najveće svjetske naftne kompanije, kao i na ukupno svjetsko gospodarstvo.

Stručnjaci se uglavnom slažu da je u dugoročnoj per-spektivi mnogo razloga zbog kojih neće doći do rasta cijena nafte. Među njima je i sve veća proizvodnja iz škriljaca u SAD-u, izrazito smanjenje potražnje za naftom, te činjenica da zamjenski izvori energije sve više dobivaju na značenju. Naime, korištenje obnov-ljivih izvora energije (OIE) rast će u značajnoj mjeri u sljedećem desetljeću, što će uzrokovati smanjenu potražnju za naftnim derivatima.

No, direktor Sektora strateškog razvoja u INA-i Goran Šaravanja upozorava da su dugoročno više cijene nafte nužne kako bi se osigurala adekvatna razina investicija u istraživanje koja će zajamčiti buduću opskrbu, jer, unatoč promjenama u energetici, smatra da će fosilna goriva ostati ključan dio opskrbe energijom do 2050. godine.

Niske cijene nafte ne pridonose razvoju OIENižoj cijeni nafte doprinijet će i sve značajniji razvoj novih tehnologija za čišću energiju. Tako je na Max-Planck institutu u Njemačkoj nedavno pokrenut fu-zijski reaktor koji je proizveo prvu vodikovu plazmu. Taj događaj označio je novi važan korak u znanstve-nom projektu Wendelstein 7-X, koji bi mogao donijeti ogromne količine ekološki čiste energije te praktično potpuno prekinuti ovisnost o fosilnim gorivima.

No pojedini su stručnjaci ipak oprezni. Tako se, na pri-mjer, profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Igor Dekanić slaže s očekiva-njima kako ćemo u idućih godinu-dvije imati jeftinu naftu, no na dulji rok on ipak očekuje poskupljenje, jer će, kako smatra, potražnja nafte rasti, osobito dok su cijene niske. Za razliku od analitičara koji pad cijena

prije svega vide u povećanoj proizvodnji nafte iz škri-ljaca u SAD-u, on ističe kako cijena proizvodnje nafte iz škriljca nadmašuje sadašnju cijenu od 30-ak ame-ričkih dolara po barelu. Dekanić naglašava da nafta iz škriljca može znatnije utjecati na tržište tek kada je cijena iznad 50-60 dolara po barelu, i to u SAD-u, dok je u ostalim zemljama s potencijalnim nalazištima to izgledno tek kod više cijene od 100 dolara.

Dekanić se slaže s tvrdnjama većine stručnjaka da je promjena strukture potrošnje i prelazak na OIE svjet-ski imperativ zbog smanjenja globalnog zagrijavanja. No upozorava da zbog visoke cijene energije iz ob-novljivih izvora, koje treba subvencionirati, u vrijeme jeftine nafte kakvo je sada, nema ekonomske opravda-nosti za snažnijim ulaganjem u OIE.

Goran Šaravanja smatra da društvo treba senzibilizi-rati na činjenicu da se infrastruktura za alternativna goriva koja će omogućiti opskrbu energenata mora platiti. -Ako želimo postići veći udio alternativnih goriva na-uštrb fosilnih goriva, ne smijemo zaboraviti da to ima svoju cijenu. Naime, u izgradnji odgovarajuće infra-strukture za alternativne izvore, društvo, barem dje-lomično, i potrošači moraju sudjelovati u financiranju, kroz cijenu energenata - upozorava direktor strateškog razvoja u INA-i.

Hrvatska mora nadomjestiti dotrajale bazne energetske izvoreU burnim energetskim promjenama na svjetskom trži-štu urgentno postaje definiranje energetske strategije malih i uvozno orijentiranih tržišta poput Hrvatske. U Hrvatskoj je u izradi niskougljična strategija, koja će biti podloga za izradu nove energetske strategije. Naftni stručnjak Davor Štern smatra kako Hrvatska zapravo nema dobru energetsku strategiju, stalno se „luta između energenata“, zaustavljaju se investicije u zamjensku baznu proizvodnju bez kojih, kako upozo-rava, ne bismo smjeli ostati. Ističe da treba što prije an-gažirati stručnjake da definiraju našu strategiju prema

Procjenjuje se da će korištenje obnovljivih

izvora energije rasti u značajnoj mjeri u

sljedećem desetljeću te smanjivati

potražnju za naftnim derivatima.



Energija i zaštita okoliša Energija i zaštita okoliša

Najpogodniji izvor energije za prijelazno

razdoblje zbog najmanje emisije CO2

je prirodni plin, a uz to, dio plina dobiva se

iz domaćih izvora.

S obzirom na promjenjivo svjetsko tržište, u Hrvatskoj je najprihvatljivija energetska strategija miks fosilnih izvora energije uz razvoj OIE.

31. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plinOpatija će i ove godine od 4. do 6. svibnja ugo-stiti 31. Međunarodni z n a n s t v e n o - s t r u č n i susret stručnjaka za plin - najveću plinsku konferenciju i izložbu u jugoistočnoj Europi koju organiziraju Hrvatska stručna udruga za plin i Centar za plin Hrvatske. Trodnevni Susret okupit će oko 500 utjecajnih stručnjaka za plin iz oko 200 energetskih organi-zacija usko povezanih uz plinsko gospodarstvo, iz Hrvatske i 20 zemalja.

Oko 60 uglednih stručnjaka održat će zanimljiva izlaganja o aktualnim temama kao što su utjecaj emisija CO2 na plin i buduću energetiku, hibridna rješenja i uporaba obnovljivih izvora energije, razvoj pametnih tehnologija u plinskim i energetskim sustavima, planirani razvojni projekti u RH, op-skrba plinom u uvjetima liberalizacije, tehnička i ekonomska problematika UNP-a, pli-nomjeri i problematika baždarnice, a bit će riječi i o tehničkim propisima i pravilima struke za sigurnu i učinkovitu uporabu plina.

Susret će biti popraćen i izložbom napredne plinske tehnologije, koja će okupiti više od 40 domaćih i stranih izlagača, uglavnom proizvođača i zastupnika plinske opreme, kao i brojne druge renomirane tvrtke prisutne na tržištu plina.Više informacija na www.hsup.hr i 01/6189-590.

promjenama na tržištu i očekivane posljedice kretanja na svjetskom tržištu.

Dekanić naglašava kako su posljedice za gospodarstva zemalja koje uvoze naftu, pa i za Hrvatsku, u sadašnje vrijeme jeftine nafte povoljne - troškovi transporta su niži, građani se jeftinije voze, a zbog fiksnog karakte-ra većeg dijela fiskalnih prihoda koji čine više od pola maloprodajnih cijena naftnih derivata, i države su do-bro prošle. Pri tome dobro prolaze i naftne kompanije poput INA-e, čiji se prihodi, kako kaže Štern, poveća-vaju sa smanjenjem cijena sirove nafte.

Kada je u pitanju hrvatska energetska strategija u pro-mjenljivim svjetskim okolnostima, Dekanić smatra da bi u sadašnjem stanju gospodarstva i javnih financija u Hrvatskoj razumna energetska strategija pretpostav-

ljala korištenje najmanje nepovoljnog miksa fosilnih izvora energije uz razvoj i privatno ulaganje u OIE.-Najpogodniji izvor energije za prijelazno razdoblje je prirodni plin, jer ima najmanje nepovoljnu emisi-ju stakleničkih plinova od fosilnih izvora, a uz to se dio plina dobiva iz domaćih izvora - smatra Dekanić. S time se slažu i u Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin, naglašavajući kako je plin ekološki prihvatljiviji izvor od fosilnih goriva, odnosno najprihvatljiviji energent u prijelazu na obnovljive izvore energije.

Plin najpogodniji u prijelaznom razdoblju Hrvatski je elektroenergetski sustav malen i zato treba pametno sagledati sve aspekte izgradnje jakih baznih elektrana poput TE Plomin C, smatra konzultant Mi-lan Puharić: -S obzirom na postojeći konzum električne energije i znatnu snagu budućih OIE, doći ćemo u situaciju da nam ne treba puno novih izvora energije. Ipak, ne treba se odricati mogućnosti izgradnje TE na plin na nekoj HEP-ovoj lokaciji i gradnje nove hidroelektrane. Potpuno odricanje od gradnje TE na plin bilo bi preu-ranjeno, s obzirom na to da imamo svoja nalazišta pli-na i trebali bi svoje rezerve strateški valorizirati. Sma-tram da bi ipak imalo smisla izgraditi jednu učinkovitu termoelektranu na prirodni plin - rekao je Puharić za portal Energetika.net, dodajući da bi takva elektrana imala veliku ulogu u očuvanju sigurnosti sustava, u uvjetima značajnog udjela fluktuirajućih obnovljivih izvora, te je uvjeren da bi bila ekonomski isplativa, po-sebno pokrivajući vršna opterećenja kada je energija skupa.

Puharić smatra da bi pri tome trebalo iskoristi loka-ciju neke postojeće TE koja će se zatvoriti, jer HEP ima dobre lokacije sa svom pripadajućom infrastruk-turom koja bi se mogla uklopiti u buduću strategiju izgradnje proizvodnih objekata. -Time bi se značajno smanjili troškovi izgradnje. Sadašnje cijene plina na granici s Hrvatskom su ispod 20 eura/MWh, uključu-jući transportne troškove, i s tom cijenom plina može se konkurentno proizvoditi električna energija - kaže Puharić.

Kako je Hrvatska članica EU, uskoro bi trebala biti i dio sustava sigurnosti energetske opskrbe cijele Unije. Naime, Europska komisija namjerava za zemlje članice EU-a uvesti obveznu solidarnost u opskrbi prirodnim plinom tijekom kriza u opskrbi, kako bi bolje odolije-vale nestašicama i smanjile ovisnost o ruskom plinu, piše Financial Times. Osnovni razlog za to je suzbija-nje plinske ovisnosti EU od Rusije.

Europa bi, prema planu Bruxellesa, bila podijeljena na devet zona, a države koje im pripadaju bile bi obvezne raditi zajedno na planovima izgradnje infrastrukture koja će olakšati njihovo međusobno energetsko pove-

zivanje. U jednoj će zoni biti Njemačka, Poljska, Češka i Slovačka, u drugoj će biti Hrvatska i uz nju još Ma-đarska, Austrija, Italija i Slovenija, treća zona obuhva-ćala bi Bugarsku, Grčku, Rumunjsku i druge balkan-ske zemlje, a u četvrtoj bi bile Finska i baltičke zemlje.

Nužno prihvaćanje EU trendova i normi uštede energije-Zbog tehnološkog razvoja i promjene strukture gos-podarstava u razvijenim zemljama troši se manje ener-gije, ali se energija sve više troši u zemljama u razvoju. Veći dio energije ubuduće će se trošiti u zemljama u razvoju, rast će industrija i trebat će sve više energije. Očekuje se kako će industrija trošiti manje energije u razvijenim zemljama - kaže Igor Dekanić, dodajući da je potrošnja energije u svijetu u zadnjih 10 godina po-rasla za oko trećinu.

Kada je Hrvatska u pitanju, u zadnjih je nekoliko godi-na osjetan blagi pad potrošnje energenata, no za naše je gospodarstvo u višegodišnjoj recesiji vrlo važna nji-hova cijena. U slaboj ekonomiji opterećenoj velikim porezima i drugim nametima za gospodarstvenike je svaka stavka u izdatcima ključna. Osim kretanja na svjetskom tržištu koja bi s nižom cijenom energenata trebali ići u korist gospodarstvu, ključna je i nacional-na energetska strategija i politika.

S nedavnom promjenom vlasti u Hrvatskoj ostao je otvoreni niz pitanja u nacionalnoj politici na energet-skom tržištu. Nova hrvatska Vlada HDZ-a i MOST-a za sada je samo ustvrdila kako uvodi moratorij na velike investicije, na izgradnju termoelektrana i istraživanje ugljikovodika u Jadranu i orijentaciju na OIE. Ključnim ostaje za vidjeti kakvu će energetsku politiku nova hr-vatska vlast imati jer od toga će umnogome ovisiti koli-ku će energiju plaćati hrvatsko gospodarstvo.

U energetskoj je politici vrlo važno prihvatiti trendo-ve i normative uštede energije Europske unije. -Ener-getske uštede predstavljaju veliku mogućnost za naše gospodarstvo. Država tu mogućnost treba iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta. Osim navedenog, država bi morala pomoći domaćim tvrtkama da ste-knu znanja i iskustva kako bi onda one to isto znanje i iskustvo mogle prodavati na drugim tržištima - kaže nam direktor tvrtke GEN-I za Hrvatsku, Predrag Še-atović. Kada je u pitanju izgradnja OIE u Hrvatskoj, Šeatović ističe kako je po svim izvještajima EU komisije Hrvat-ska na dobrom putu da ispuni obaveze 20/20/20. Na to je posebno utjecala nagla izgradnja vjetroelektrana. Prema zadnjoj izmjeni Tarifnog sustava za proizvod-nju električne energije iz OIE i KOG, instalirani kapa-



Od energetske politike nove hrvatske Vlade

umnogome će ovisiti koliku će energiju pla-ćati hrvatski građani i

gospodarstvo.

citeti koji bi bili u opticaju do 2020. godine trebali bi biti oko 1.055 MW, gdje vjetroelektrane čine 744 MW, a solarne elektrane samo 55 MW.

-Novi Zakon o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraci-ji otvorio je mogućnost postojanja krajnjih kupaca električne energije s vlastitom proizvodnjom. To kon-kretno znači da naši građani ili poduzeća sami mogu instalirati neke OIE i koristiti ih za vlastite potrebe. Osim te mogućnosti za navedene sustave njihovi op-skrbljivači ujedno postaju i njihovi otkupljivači energi-je - ističe Šeatović.

Upozorio je kako cijenu obnovljive energije subvencio-niraju sva poduzeća i građani Hrvatske razmjerno od-lukama Ministarstva gospodarstva i HROTE-a, ovisno o kojoj se tehnologiji radi. -Regulacijska spremnost elektroenergetskog sustava Hrvatske ovisi o tehnič-

kim mogućnostima samog sustava, kao i o sposobnosti operatora prijenosnog sustava (HOPS - Hrvatski ope-rator prijenosnog sustava) da elektroenergetski sustav uravnotežuje na moderne i cjenovno efikasne načine - smatra Šeatović, upozoravajući pritom kako Mini-starstvo gospodarstva mora politiku daljnjeg razvoja OIE i kogeneracije voditi puno transparentnije prema svima koji plaćaju naknadu za obnovljive izvore ener-gije i kogeneraciju.

-U vrlo skoroj budućnosti očekujemo da će određeni kapaciteti za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije biti građeni po tržišnim uvjetima bez po-trebe za subvencijama - zaključuje Šeatović.

Poticanje potrošnje električne energije iz OIEIvan Šimić, direktor tvrtke C.E.M.P. koja ima sugla-snost za gradnju dviju vjetroelektrana od 100 MW i 40 MW, ističe kako se u Hrvatskoj u kratkom razvojnom razdoblju uspjelo aktivirati domaću industriju i podu-zetništvo u pripremi, razvoju i izgradnji proizvodnih postrojenja za koja prije hrvatska industrija nije imala iskustva (Končar-Vjetroagregati, Solvis-solarni paneli, Agrokor energija-Bioplinska postrojenja...).

-Prelaskom na novi model poticanja proizvodnje elek-trične energije kroz premijski sustav (novi Zakon o OIE) postavljaju se temelji za održiv razvoj OIE i put ka tržišnom principu proizvodnje električne energije iz OIE bez potrebe za budućim poticajnim mjerama. Istim Zakonom uvode se novi modeli poslovanja koji će značajno obilježiti nadolazeće vrijeme i razvoj OIE u RH. Prije svega želi se poticati proizvodnja električne energije na mjestu potrošnje, što je prvi korak ka pro-mjeni načela 'poticanje proizvodnje električne energije iz OIE' u novo načelo koje će glasiti 'poticati potrošnju električne energije iz OIE' - naglašava Šimić.

Smatra da se u iduće dvije godine može osigurati do-datnih 200 MW električne energije iz OIE, prije svega korištenjem mikro i malih sunčanih elektrana za vla-stite potrebe.-Na taj način nećemo pasivno ispunjavati obveze koje će nam preporučati EU, već ćemo aktivno propagirati općedruštvenu korist proizvodnje električne energi-je iz OIE, kao i energetsko poduzetništvo koje će se uključiti u provedbu nacionalnih ciljeva energetske neovisnosti i sigurnosti - objašnjava Šimić.

-Kako u našem elektroenergetskom sustavu imamo značajan broj starijih termoenergetskih postrojenja koje će trebati revitalizirati i obnoviti (preko 600 MW do 2025. godine), predlažemo da se razmotri moguć-nost uvođenja novog pristupa u izgradnji baznih ter-moelektrana. Sve takve nove termoelektrane trebaju biti izgrađene kao regulacijske elektrane koje će pot-pomoći cijelom sustavu regulacijskih hidroelektrana,

Pametne energetske mreže su projekti budućnostiZastarjela infrastruktura i regulativa najveće su pre-preke na putu ubrzanog razvoja energetskog susta-va u Hrvatskoj, ali značajne teškoće stvaraju i ne-dovoljna znanja i vještine zaposlenika. Pokazalo je to istraživanje provedeno među inženjerima elektro-tehnike na 12. savjetovanju o sustavu vođenja elektroenergetskog sustava nedavno održanom u Šibeniku. Energetski stručnjaci razilaze se oko procjene u koje bi nove tehnologije trebalo ulaga-ti: najviše ih se zalaže za pametne mreže i ener-getsku efikasnost, ali visoko su na popisu prioriteta i ulaganja u skladištenje energije i obnovljive izvo-re. Najmanji je interes energetičara za ulaganja u tehnologije hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida te u zaštitu okoliša.-Razvoj pametnih mreža jedan je od najvažnijih trendova u današnjoj energetici, a istraživanje pokazuje da ga prepoznaju i naši stručnjaci. U kombinaciji s projektima podizanja energetske efikasnosti i razvoja obnovljivih izvora, upravo pametne mreže jamče dugoročnu održivost elektroenergetskog sustava uz očuvanje okoliša, komen-tirao je Darko Lopotar, regionalni direktor iz Schneider Electrica.

Pametne mreže preduvjet su koncepta pametnih gradova, ali anketa među inženjerima elektrotehnike pokazala je visoku razinu skepse prema brzini ostvarenja tog koncepta. Tako samo 4 posto ispitanika procjenjuje da bi Zagreb već do 2020. mogao postati pametan grad, dok ih najviše, čak 33 posto vjeruje da će se to dogoditi tek za 20 do 30 godina, odnosno do 2045.Istraživanje je pokazalo i da se ograničenja postojeće mreže smatraju najvećom pre-prekom razvoju mreža distribuiranih izvora energije, uz nedovoljno liberalno zako-nodavstvo i slabo planiranje resursa. Među kompanijama koje proizvode opremu za elektroenergetski sektor, francuski Schneider Electric sa svojim rješenjima za budućnost pozicionirao se u sam vrh.U istraživanju je sudjelovalo 203 inženjera elektrotehnike, najvećim dijelom iz srednjeg i nižeg menadžmenta, među kojima je bilo najviše ispitanika mlađih od 39 godina. Istraživanje je proveo hrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave, HRO CIGRÉ, a podatke je obradio Schneider Electric.

Darko lopotar


HEP Plin lider na hrvatskom tržištu plinaHEP Plin d.o.o. je društvo koje je prošle godine obilježilo 40 godina plinske djelatnosti u Osijeku i koje je za posebni doprinos razvoju plinskog gospodarstva u tih 40 godina na lokalnoj i regionalnoj razini nedavno primilo priznanje Hrvatske stručne udruge za plin.HEP Plin je iz komunalne tvrtke, koja se donedavno primarno bavila opskrbom plina lokalnih kućanstava, unatrag dvije godine tržišnom orijentacijom postala tvrtka čija je ciljna skupina poduzetništvo na području Republike Hrvatske.

Više o poslovnim aktivnostima i po-nudi tvrtke HEP Plin d.o.o., donosi nam direktor, Damir Pećušak:-HEP Plin je tvrtka unutar HEP grupe i jedina je tvrtka unutar Gru-pe koja se bavi opskrbom krajnjih potrošača. Dakle, idemo do kućanstva i poduzetništva i prodajemo plin. U drugim gradovima i drugim di-stributivnim područjima taj posao obavljaju komunalna poduzeća, kao primjerice u Zagrebu Gradska plinara Zagreb. Osim toga, mi smo i jedina tvrtka koja ima sjedište u Osijeku, dakle sa-mostalna smo tvrtka unutar HEP Grupe. Teritorijal-no gledano, pokrivamo područje Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i dio Virovitičke županije te na tom području opskrbljujemo kućanstva. Sve do-nedavno, na tom smo istom području opskrbljivali i poduzetništvo. No u posljednje dvije godine dogo-dilo se otvaranje tržišta prodaje plina za kategoriju poduzetništvo, na kojem mi u ovom trenutku više nismo mala lokalna komunalna tvrtka, već za HEP prodajemo plin poslovnim korisnicima na području cijele Hrvatske. Na osnovi ovakve prodaje ostvaren je rast prihoda u odnosu na prošle godine, primjerice u prošloj godini od 10-15%, na temelju dobivenih novih kupaca. A oni nisu beznačajni, to su kupci tipa Atlantic grupe, Spara, Metroa, Plodina, Aluflexa, a zadržali smo i postojeće kupce.

Zašto je tome tako? Mi smo se naprosto u ove dvije godine morali brzo prilagoditi, od male komunalne tvrtke, koja se bez obzira na to što smo bili monopolisti, sada morala tržišno orijentirati. To nije bilo lako. HEP Plin je go-tovo redovito ostvarivao gubitak i on je 2013. godine bio akumuliran u iznosu od oko devet milijuna kuna. Nakon toga radimo reorganizaciju tvrtke, počinjemo prodavati na tržištu cijele Hrvatske i nakon dugo vremena ostvarujemo dobit prije oporezivanja od nekih šest milijuna kuna za 2014. te oko 20 miliju-na kuna za 2015. godinu. Time ćemo pokriti gubitak iz prijašnjih godina. No što nam ta dobit donosi? To

Uveli smo besplatni jedinstveni broj0800-88-13 i putem njega nam se potrošačimogu obratiti sa svojim upitima.

je 241 naselje i svake godine idemo s još bar 100 kilometara nove plinske mreže. U ovom trenutku ne vodimo se isključivo kratkoročnom komerci-jalnom logikom - ima li ondje dovoljno potrošača koji se mogu odmah priključiti, nego to vidimo kao zalog za budućnost.

Vratimo se malo na potrošače u kućanstvima. Prošle je zime bilo puno primjedbi da je plin sla-be kvalitete, da se mora više kubika potrošiti i da su time računi bili veći. Više puta ste to opo-vrgavali.Samim tim što plin dolazi iz različitih dobavnih pravaca i sve se to miješa u transportni sustav, nemamo mogućnost uvida što dolazi. No, kada plin iz transportnog sustava ulazi u distribucijski sustav, na tim točkama radi se uzorkovanje plina. I to ne radimo mi, nego Plinacro, koji ga potom daje ovlaštenom laboratoriju koji ga uzorkuje i ocjen-juje. Uzorkovanje se radi dva puta mjesečno i na temelju toga mi zapravo i obračunavamo kvalite-tu plina. Analize su vidljive i na našim web stra-nicama. Do sada je plin uvijek bio dobre kvalitete.

Nije tajna da živimo u ekonomski neizvjesnom vremenu, pa da dio potrošača dolazi u proble-me namiriti financijske obveze za grijanje na plin. Kako se nosite s neplatišama?Imamo određeni broj takvih slučajeva i plin jest posebna kategorija, no ne želimo nikoga, posebi-ce tijekom zime, ostaviti bez plina i grijanja. To nećemo raditi. Apelirao bih stoga potrošače da dođu kod nas, sa svakim ćemo dogovoriti obročnu otplatu i nastojati da ona ide tijekom ljetnih mje-seci kada su opterećenja za plin manja. Ako se netko nađe u problemu plaćanja, bitno je da nam se obrati i riješit ćemo situaciju. Ono što bih do-datno naglasio, i zbog moguće buduće liberali-zacije tržišta, jest da smo isključivo radi kupaca i bolje usluge prema njima otvorili kontakt-centar koji do sada nije postojao. Uveli smo besplatni je-dinstveni broj 0800-88-13 i putem njega nam se potrošači mogu obratiti sa svojim upitima.

nisu sredstva koja će se preliti u HEP, nego ostaju HEP Plinu isključivo za naše investicije. Donedavno smo in-vestirali 20 milijuna kuna godišnje, a za ovu godinu predviđeno je 30 mili-juna kuna investicija. Tvrtka je sada likvidna, tako da ta sredstva možemo uložiti u investicije. Također, ono što građani zasigurno vide - mi idemo u zamjenu plinomjera za kućanstva, pri

čemu ugrađujemo plinomjere s korektivnim fakto-rom tako da očitanja budu što točnija i jasnija.

Kao i u mnogim drugim područjima poput struje, telefonije, i pred plinskim je tržištem liberalizaci-ja. Vi ste već spustili cijene plina, a liberalizacija tek dolazi. Hoće li to za vas biti nova prilika ili prijetnja?Samim tim što tvrtka posluje pozitivno stvara se prostor da se spusti cijena plina, čak i u ovom dijelu koji je reguliran od strana HERA-e. Ove rezultate uspjeli smo napraviti i usprkos tome što smo već spustili cijenu za kućanstvo za sedam posto. Spu-stili smo cijenu i za poduzetništvo, od 1. listopada za 25%, što je značajno niža cijena. To smo posti-gli budući da plin nabavljamo iz različitih pravaca, primjerice, kod poduzetništva plin se kupuje na tržištu. HEP Trgovina, tvrtka u sastavu HEP Grupe, raspisuje tendere i kupuje plin, te ga prodaje nama. Osim toga, preko HEP Trgovine, koja je registrira-na na burzi u Austriji, u svakom trenutku možemo kupiti plin direktno s austrijske burze i povući ga u Hrvatsku. Iskoristili smo i mogućnost da s HEP Tr-govinom i HEP Opskrbom nastupamo zajedno i tako dođemo do što niže cijene.

Drugi ste najveći opskrbljivač plinom u Hrvatskoj.U ovom trenutku u Hrvatskoj ima 57 tvrtki regi-striranih za opskrbu plinom. Najveći opskrbljivač je Gradska plinara Zagreb, jasno, zbog broja potrošača. Mi smo po isporučenim količinama prema krajnjem kupcu drugi. Ali treba naglasiti da imamo najveće distribucijsko područje u Hrvatskoj. Plinoficirano


a istodobno mogu poslužiti i kao sigurnosna rezerva. Na taj način dobili bi potpuno stabilan i uravnotežen sustav rezerve snage i aktivne regulacijske energije za sve dosadašnje i buduće elektrane na OIE. Te termo-elektrane trebaju i mogu biti izgrađene s potpunim hrvatskim znanjem i u hrvatskim tvrtkama jer za to posjedujemo iskustva i znanja. Uparivanjem brzih re-gulacijskih termoelektrana na plin s našim potencija-lom hidroelektrana dobit ćemo sigurnu opskrbu RH uz značajno učešće OIE u ukupnoj potrošnji - smatra Šimić.

Prelazak iz linearne u kružnu ekonomijuEnergetska ušteda i zaštita okoliša za Europsku je ko-misiju, kako su to predstavili krajem prošle godine, usko povezana uz energetiku kao dio nove strategije o tzv. kružnom gospodarstvu koja će doprinijeti konku-rentnosti gospodarstva EU na globalnom tržištu, stva-ranju novih radnih mjesta i održivom rastu. Kružno gospodarstvo među ostalim podrazumijeva da tvari i predmete nakon upotrebe vratimo u sustav kao nešto što je moguće ponovo upotrijebiti ili reciklirati.

Europska komisija je za provođenje mjera iz paketa prelaska s linearnog na kružno gospodarstvo osigurala 5,5 milijardi eura iz strukturnih fondova za gospoda-renje otpadom, a još 650 milijuna eura osigurano je iz programa Horizon 2020.

Mjerama je obuhvaćen cijeli 'životni vijek' proizvoda: od proizvodnje i potrošnje do gospodarenja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina. Time se želi izvući najve-ća moguća korist od svih sirovina, proizvoda i otpada te povećati ušteda energije i smanjiti emisije stakle-ničkih plinova.

Paket sadrži mjere poput povećanja stupnja reciklira-nja te ponovne upotrebe proizvoda. Time se pridonosi zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena, uz istovremeno poticanje gospodarskog rasta i ulaganja.Prema podatcima Europske komisije, više od 20 mili-juna poslova u EU već je povezano s okolišem te su upravo uporaba otpada i recikliranje jedni od najot-pornijih sektora, s najbržim rastom tijekom proteklih godina, čak i u vrijeme krize.

Kada je u pitanju Hrvatska, u strategiji kružne ekono-mije EU njeni su ciljevi do 2020. godine 50% odvojeno prikupljenog otpadnog papira, plastike, stakla i metala. Kako bi se to ostvarilo potrebno je uspostaviti ekološ-ki i ekonomski održiv sustav gospodarenja otpadom. Veće količine odvojeno prikupljenog otpada omogućit će kvalitetnije upravljanje resursima i jačanje tržišta sekundarnih sirovina. Na taj javni komunalni sustav naslanjaju se tvrtke koje mogu izvlačiti dodatnu korist u do sada zapuštenom sektoru gospodarenja otpadom. Do sada su mnogi gradovi i općine pokrenuli odvojeno prikupljanje otpada, te brojke se mijenjaju i povećava-ju za nekoliko postotaka iz godine u godinu, no taj se porast mora ubrzati i promjene moraju biti snažnije. Kako bi to ostvarili, potrebno je nastaviti jačati sustav odvojenog prikupljanja (papira, plastike, stakla…). Ta-kođer, nužno je odvojeno prikupiti biorazgradivi otpad.

Za gospodarenje otpadom iz EU fondova 650 milijuna euraHrvatska će kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020. za projekte iz područja zaštite okoliša imati 650 milijuna eura, od čega je većina sredstava namijenjena upravo za gospo-darenje otpadom.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufi-nancira niz programa i projekata kojima se ostvaruju uštede energije, a to su: programi energetske obnove obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, komercijalnih nestambenih zgrada te zgrada javnog sektora, zatim poticanje čišćeg transporta, poticanje kupnje učinko-vitijih kućanskih uređaja A+++, sufinanciranje pro-jekta rekonstrukcije/izgradnje energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete, projekata energetske učinko-vitosti i obnovljivih izvora energije u proizvodnim in-dustrijskim procesima, energetskih pregleda u malim i srednjim poduzećima, ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje energije u višestambenim zgradama, izrade energetskih pregleda i certifikata višestambenih zgrada te izrade projektne dokumentacije za energetsku obno-vu višestambenih zgrada.

Sredstva Fonda dodjeljuju se na temelju provedenog javnog natječaja ili poziva s naglaskom na dostavljanje potpune i valjane dokumentacije u zadanom roku.

Fokus aktivnosti Fonda u području energetske učin-kovitosti stavlja se na investicijske projekte kojima se postižu mjerljive uštede energije te povećanje kori-štenja obnovljivih izvora energije. Namjera Fonda je nastaviti s istim programima i u 2016. godini. Na služ-benoj stranici Fonda uskoro bi se trebao naći godišnji plan raspisivanja javnih poziva i natječaja. Struktura i datumi objave ovogodišnjih poziva i natječaja ovise o datumu donošenja državnog proračuna, a time i finan-cijskog plana Fonda, kao i usklađivanju s nadležnim ministarstvima, objasnili su nam iz Fonda.

Umjesto pasivnog ispunjavanja obveza EU za OIE, potrebno je aktivno propagirati općedruštvenu korist

obnovljivih izvora, kao i energetsko

poduzetništvo.


Instalirani kapaciteti proizvodnje električne energije iz OIE i KOG do 2020. godine trebali bi biti oko 1.055MW,

gdje vjetroelektrane čine 744 MW,

a solarne elektrane samo 55 MW.


Plin - vaš pouzdan energetski partnerPlinofikacija Dalmacije započela je 2009. godine, kada je EVN Croatia, tvrtka koja je dio austrijske korporacije EVN AG, dobila 30-godišnju koncesiju za izgradnju plinske mreže u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kako bi omogućio svojim korisnicima da iskuse sve prednosti plina, EVN Croatia dosad je izgradio 80 km plinske mreže koja opskrbljuje oko 1.000 korisnika u sve tri županije.


Plin je fosilno gorivo bez boje, okusa i mirisa. Nema otrovnih sastojaka, lakši je od zraka i izgara plavičastim plamenom, a prije slanja u plinovode, prirodnom plinu do-daje se karakterističan miris koji korisnici prepoznaju kao „miris plina“. Plin omogućuje 20% veću iskoristivost, zahtijeva niže troškove održavanja, pouzdan je i uvijek do-stupan. U usporedbi s drugim fosilnim gorivima, prirodni plin prilikom izgaranja emitira 30% manje emisija ugljičnog dioksida u atmosferu u odnosu na naftne derivate, a 50% u odnosu na ugljen.

Pariškim klimatskim sporazumom kojim je postignut dogovor o ograničavanju globalnog zagrijavanja znatno ispod 2°C, ove karakteristike plina dobivaju na velikom značaju. Plin je prepoznat kao most prema čistoj i sigurnoj budućnosti u kojoj će obnovljivi izvori energije imati daleko veći udio nego danas. Plin se sve češće koristi za istovreme-nu proizvodnju električne, toplinske i rashladne energije, a u kućanstvima za kuhanje, grijanje, hlađenje, centralno gri-janje. EVN Croatia radi na plinofikaciji Dalmacije od 2009. godine. Dosad, u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, tvrtka je izgradila gotovo 80 kilome-tara plinovoda, a svakodnevno plinom opskrbljuje oko 1.000 korisnika. Iako veći dio tog broja otpada na kućanstva, razni poslovni korisnici prepoznali su brojne pogodnosti plina.U Zadarskoj županiji, poslovni korisnici poput Športskog centra Višnjik, Hotela Porto, vrtića Grigor Vitez, Doma za starije i nemoćne osobe te Tvornice kruha Zadar povezani

su na plinsku mrežu. Korisnici poslovno-stambenog blo-ka Bioci u Šibeniku i kninska kompanija Knauf već kori-ste sve pogodnosti plina, a od svibnja prošle godine plin je uveden i u Dugopolje. Tvrtka Procaffe & Congo caffe počela u svojoj proizvodnji koristiti plin, a na plinsku su mrežu nešto kasnije priključeni Calzedonia, Zagrebačka banka, Frigomotors, Strabag, Auto Hrvatska i Podravka. Svi oni ističu nekoliko ključnih prednosti korištenja pli-na: ukupni niži trošak energije, jednostavnije održavanje, manje emisije ugljičnog dioksida i to što je plin uvijek dostupan, čime se izbjegava potreba skladištenja i naručivanja novih količina. U cijelom procesu dovođenja plina do korisnika i njegova korištenja u svakodnevnim aktivnostima prisutna je i visoka razina sigurnosti.

Plin je sve bliži i Splitu. Trenutno se gradi plinska mreža u Klisu, a do kraja ove godine plinovod bi trebao doći i do Splita. Bolnica Križine već je obavila sve potrebne pripreme za spajanje na plinsku mrežu. Bolnica Firule i bazeni Poljud uskoro će početi s pripremama koje će im omogućiti korištenje plina. Korisnici koji se žele priključiti na EVN-ovu distributivnu mrežu detaljno opisane pripremne korake mogu pronaći na EVN-ovoj internetskoj stranici www.evn.hr. Za sve do-datne informacije, korisnici se mogu obratiti EVN-ovim prodajnim stručnjacima na besplatan broj 0800 820 820 ili mogu posjetiti Centre za korisnike u Ulici Hrvatskog sabora 42 u Zadru ili na adresi Kopilica 5A u Splitu.

U Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i

Splitsko-dalmatinskoj županiji, EVN je

izgradio gotovo 80 kilometara plinovoda,

a svakodnevno plinom opskrbljuje

oko 1.000 korisnika.


Transport i logistika Transport i logistika

U konkurentskoj borbi sve više hrvatskih logističara primjenjuje nova i naprednija IT rješenja, od kojih su neka proizvod domaćih IT tvrtaka.

Osim skupljih ulaznih troškova, hrvatskim

prijevoznicima konkurentnost slabi i izostanak državnih

poticaja kod primjene pravne stečevine EU

u prijevozu.

Intermodalnost je prioritetKljučno za daljnji razvoj logistike u Hrvatskoj je stvaranje infrastrukture za intermodalni prijevoz i sve njegove prednosti. Stoga je za Hrvatsku najvažniji razvoj željezničke infrastrukture te unaprjeđenje pomorskih i riječnih luka, kao i avioprijevoza.

Pripremio: Gorden Knezović

Za hrvatske cestovne prijevoznike pristupanje Europ-skoj uniji je, osim što su dobili konkurenciju, značilo i priliku za rad na puno većem europskom tržištu. Ula-zak u EU za cestovne prijevoznike je, među ostalim, donio skraćenje vremena izvršenja usluga prijevo-za, povećana je iskorištenost prijevoznih kapaciteta i smanjivanje troškova prijevoza. Ulazak u tržište EU dovelo je do smanjivanja cijena prijevoza. U najvećem dijelu utjecaj pristupanja Hrvatske Europskoj uni-ji u sektoru cestovnog prijevoza je, kako smatraju stručnjaci, pozitivan, uz napomenu da ostaje još mno-go mogućnosti za poboljšanja u sektoru.

Neiskorištene prednosti EU tržišta-Dogodio se više-manje očekivani scenarij, sličan kao i kod država koje su prije ulazile u EU. Ostvaren je rast prijevoza između trećih zemalja, gdje je povećana količina tereta za oko trećinu u odnosu na razdoblje prije ulaska u Uniju. Zabilježen je i određeni rast u izvozu i uvozu, ali općenito bilateralni je prijevoz na nedostatnoj razini uslijed loše strukture hrvatskog gospodarstva. Za usporedbu, slovenski prijevoznici imaju oko dvaput više prevezene robe u izvozu i uvozu u odnosu na hrvatske prijevoznike - rekao nam je predsjednik Udruženja ce-stovnog teretnog prometa pri HGK, Darko Vukadinović. Dodao je kako je došlo i do osjetnog pada vozarina u bi-lateralnom prijevozu i tom padu vozarina se ne nazire kraj.

-S druge strane, očekivao se brži obrtaj vozila uslijed je-dinstvene carinske unije, ali on u pravilu nije producirao veći rast prijeđene udaljenosti. Uzroka je više: socijalno zakonodavstvo, nedostatak roba, povećana konkurenci-ja… Liberalizacija kabotaže u pojedinim državama ima pozitivni učinak na bolju iskorištenost prijeđene udalje-nosti, ali je pola godine njene primjene prekratko razdo-blje za dublje analize - rekao nam je Vukadinović.

Nakon isteka prvog dvogodišnjeg razdoblja članstva u EU, prijevoznici od 1. srpnja 2015. godine imaju mogućnost obavljanja cestovne kabotaže u većini država članica, što znači dodatnu mogućnost zapošljavanja hr-vatskih prijevoznih kapaciteta izvan Hrvatske. Nakon 1. srpnja 2017. prijevoznici će moći obavljati kabotažu i u drugim državama koje su produljile prijelazno razdoblje (Danska, Belgija, Nizozemska, Francuska, Austrija, Itali-ja, Slovenija i Bugarska).

Kako je upozorila direktorica HUP-ove Udruge prometa Ana Falak, liberalizacija prijevozničkih poslova dovela je do toga da su poljski, litvanski i prijevoznici iz drugih zemalja EU srušili cijene hrvatskim prijevoznicima.

-Domaći prijevoznici Poljacima i Litvancima teško konkuriraju jer je prijevozništvo u tim zemljama po-ticano, a stvorili su i mega kompanije od po nekoliko tisuća vozila. Neke zemlje još su zadržale zabranu kabotaže, ali i to će većinom biti eliminirano za 2-3 godine te nema nekih velikih utjecaja na poslovanje hrvatskih tvrtaka - objasnila je Falak, dodavši kako s rastom izbjegličke krize neke zemlje ponovno uvode granične kontrole dokumenata, pa se promet ponovno usporava i stvaraju troškovi.

Vrlo negativan učinak na hrvatske prijevoznike imala je liberalizacija zapošljavanja u zemljama EU (naročito Njemačkoj), koja je dovela do toga da je vrlo veliki broj iskusnih vozača otišao raditi u Njemačku. Kako hrvatski sustav obrazovanja i tržište rada nisu bili za to spremni, mnogi hrvatski prijevoznici ne mogu naći dovoljan broj vozača za redovno poslovanje.

Hrvatski prijevoznici bez državnih poticajaFiksni troškovi (registracija vozila, tehnički pregle-di, obvezno i kasko osiguranje, doprinosi za zaposlene i ostali troškovi i nameti) koje imaju hrvatski prije-voznici veći su nego kod prijevoznika iz drugih država članica EU. Dodatna otežavajuća okolnost je to što hr-vatski prijevoznici imaju lošije uvjete kreditiranja, te što su suočeni i s problemom nemogućnosti naplate potraživanja za izvršene usluge.Zbog toga Vukadinović predlaže smanjenje troškova tehničkog pregleda, registracije i homologacije vozila, ukidanje preventivnih tehničkih pregleda, te povrat dije-la trošarine na dizel gorivo subjektima u javnom prije-vozu tereta i putnika cestom.-Hrvatski prijevoznici su usitnjeni, pa su tako i najveći u Hrvatskoj zapravo jako mali u EU razmjerima. Zato teško prolaze na tenderima velikih multinacionalnih korporacija i ograničavaju se na prijevoze koje započinju ili završavaju u zemlji porijekla, jer jedino poslujući na teritoriju koji nije baš previše zanimljiv velikim prijevoznicima mogu opstati. U prijevozu je ekonomi-ja obujma vrlo važna jer su profitne marže vrlo male, a nužni troškovi poslovanja čine jako veliki postotak od

prihoda. Globalne tvrtke jeftinije kupuju gorivo, jeftinije kupuju vozila (velika amortizacija jer svakih 5-10 godine treba obnavljati vozni park), jeftinije dolaze do kapita-la itd. Konkurenti su jedino oni koji su našli neku nišu i specijalizirali se za određene vrste roba ili destinacije - objasnila je Falak, dodajući kako druge zemlje EU, za razliku od Hrvatske, na razne načine potiču prijevoz kao industrijsku granu, kroz povoljnije uvjete za registraciju i kontrolu vozila, cestarine ili kroz povrat dijela trošarina na gorivo subjektima kojima je prijevoz osnovna djelat-nost. Upozorila je da se zbog nedostatka razumijevanja mjerodavnih institucija hrvatski prijevoznici sve češće odlučuju vozila registrirati u Sloveniji ili Slovačkoj, a dizel gorivo kupovati u zemljama u kojima se vraća dio trošarina. Dodatno hrvatskim prijevoznicima konku-rentnost slabi i primjena pravne stečevine EU u prije-vozu, ali su izostali razni poticaji kakve imaju druge članice Unije.

Nužnost usvajanja naprednih logističkih rješenjaPrijevozničke tvrtke na domaćem tržištu suočavaju se i s problemima nerazvijene logističke infrastrukture. Kako nam je rekao Bojan Žganjec iz tvrtke HAVI Logistics Hrvatska, razvoj logistike u velikoj se mjeri sastoji i od velikih kapitalnih projekata.

-Skladišna ili transportna logistika je jedno, međutim, veće uključivanje intermodalnog lanca, luke, željeznice, cargo centara, u Hrvatskoj još uvijek ne funkcionira. Određene promjene su se dogodile, posebice po ulasku u EU, nekoliko stranih logističkih kompanija stiglo je u Hrvatsku, ili je objedinilo poslovanje sa susjednim zemljama, ili su pak proširili uslugu kompletnog lanca nabave i distribucije iz Hrvatske i na klijenta iz Slovenije - rekao nam je Žganjec, navodeći kako se sve više tvrtaka i u Hrvatskoj odlučuje na outsourcing logističkih usluga umjesto na razvoj vlastitih.

Prednosti outsourcinga, po Žganjecu, izuzetno je veli-ka fleksibilnost u upravljanju fiksnih troškova, manja troškovna i financijska opterećenja poduzeća voznim parkom, nekretninama, ugovorima o najmu skladišnih prostora i slično.

-WMS (Warehouse Management System), sustav s upravljanjem skladišnog poslovanja, i u Hrvatskoj posta-je standard u upravljanju i vođenju ne više samo velikih distribucijskih centara, već kod manjih. U kombinaciji s nekim naprednijim sustavima, posebice komisioniranja ili automatiziranim skladišnim rješenjima, može se postići zavidna razina tehnološkog napretka u logistici, međutim, još uvijek nisu zaživjela u većoj mjeri i zapra-vo postoje u Hrvatskoj u samo nekoliko većih poduzeća - kaže Žganjec, dodajući kako su hrvatski logističari, a posebice prijevoznici, za koje smatra da su među boljima i konkurentnijima u EU, svakim danom sve usklađeniji sa zahtjevima koje pred njih stavlja konkurencija zajedničkog EU tržišta. Kao potvrdu svog stava naveo je kako jako velik broj hrvatskih prijevoznika zapra-vo i ostvaruje svoje prihode izvan granica Hrvatske, a logističari umjerenom dinamikom sa svojim rješenjima ulaze u suradnju s hrvatskim ili regionalnim poduzet-nicima.-No s obzirom na izazove sve većeg smanjenja troškova i unaprjeđenja usluga u opskrbnim lancima, i kod domaćih je logističara primjetan sve veći interes za no-vim IT rješenjima, naglašava Darko Vukadinović.

Europski novci za željeznicuKljučno za daljnji razvoj logistike u Hrvatskoj je stva-ranje infrastrukture za intermodalni prijevoz i sve nje-gove prednosti. Stoga je za Hrvatsku najvažniji razvoj željezničke infrastrukture te unaprjeđenje pomorskih i riječnih luka, kao i avioprijevoza.Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture



doznajemo da je u novom programskom razdoblju ula-ganja (2014.-2020.) u željeznički sektor predviđeno nešto preko milijardu eura. Cilj je povećati korištenje i važnosti željezničke mreže, odnosno poboljšati i nadograditi željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj, čime bi se potak-lo da željeznica preuzme značajno veći udio prometa u odnosu na ceste, kao prihvatljivije niskougljično rješenje, povećati kapacitete i usluge regionalne željezničke infra-strukture i TEN-T željezničke infrastrukture. Projekti će se financirati s 85% sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15% posto iz nacionalnih sredstava.

Veća usmjerenost na željeznički promet, osim što će do-vesti do smanjenja emisije stakleničkih plinova, povećat će i efekt intermodalnog prometa koji će rezultirati ra-cionalnijom potrošnjom energije te povećanjem efika-snosti.Promoviranje učinkovitog i održivog korištenja infra-strukture jedan je od prioriteta za razvoj željezničke in-frastrukture prema smjernicama za razvoj Transeurops-ke prometne mreže. U tom smjeru potrebno je poboljšati energetsku učinkovitost i dati prednost obnovljivim izvorima energije i izvorima s malim udjelom ugljika i pogonskim sustavima, kao npr. poticanje posebne infra-strukture i modernizacija voznog parka.

Razvoj intermodalnih putničkih i teretnih čvorištaOsnovne mjere razvoja željezničkog prometa u RH uključuju razvoj intermodalnih putničkih i teretnih čvorišta - poboljšanje i razvoj povezanosti željezničkog prometa s drugim vidovima prijevoza. U okviru nave-denog cilj je identificirati logističke centre za intermo-dalnu razmjenu raznih vrsta teretnog prometa te za sva-ki pojedini slučaj odrediti tehničke zahtjeve u pogledu određenih objekata koje je potrebno sagraditi.Budući je sada udio transporta tereta u RH željeznicom, morem i unutarnjim vodnim putovima relativno mali naspram cestovnog transporta, iz Ministarstva po-morstva, prometa i infrastrukture su nam rekli da su potrebna velika ulaganja u infrastrukturu kako bi se promijenio taj odnos. Tako je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija velik udio sufinanciranja in-frastrukturnih projekata usmjeren na željeznicu, mor-ske luke, ulaganja u unutarnje plovne putove i luke na unutarnjim vodnim putovima. Tim ulaganjima stvara se preduvjet za razvoj intermodalnog prijevoza tereta.

Iz HŽ Infrastrukture navode kako su iz EU fondova do sada privukli 175 milijuna eura bespovratnih sredstava te da su u pripremi projekti čija je ukupna vrijednost veća od 2 milijarde eura, a koje HŽ Infrastruktura plani-ra aplicirati za bespovratna sredstva iz EU fondova.Razvojem željezničke infrastrukture uvelike se otva-raju mogućnosti za poboljšanje uvjeta poslovanja za gospodarstvenike u RH. Naime, time će se omogućiti veće brzine prometovanja vlakova, povećat će se infra-strukturni kapacitet pa će više vlakova moći prometo-vati na određenim dionicama željezničke pruge. Također će se moći prevoziti veće količine robe, s obzirom na to da će moći prometovati dulji i teži vlakovi. Smanjenjem vremena putovanja i povećanjem količine roba na vlako-vima gospodarski subjekti, korisnici usluga u teretnom prijevozu, automatski će moći ostvarivati uštede.

Tranzitni prijevoz čini najveći dio teretnog prijevoza u RH. Uglavnom se to odnosi na prijevoze po koridorskim prugama. Velik potencijal rasta teretnog prometa na ko-ridoru RH2 (Mediteranski koridor od strateškog interesa za RH) postoji u kontejnerskom prijevozu, osobito na-

kon dovršetka investicija u Luci Rijeka, koja je generator najvećeg dijela prometa na tom koridoru.

Za razvoj intermodalnog prijevoza, uz razvoj željezničke infrastrukture, nadovezuje se i unaprjeđenje usluga luka, prije svega Luke Rijeka. Strateški i najveći investicijski projekt Luke Rijeka d.d. u novijoj povijesti je projekt izgradnje i uređenja kapaciteta, te modernizacija poza-dinskog lučkog terminala Škrljevo. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 50 milijuna eura, a financiranje je u najvećem dijelu osigurano u postupku dokapitalizacije tvrtke koji je okončan sredinom 2015. godine.

Kako su nam rekli iz tvrtke Adriatic Gate Conteiner Ter-minal, njihov najvažniji aktualni projekt je rekonstrukcija industrijske željezničke stanice Brajdica i tzv. Intermodal-nog Yard-a, tj. područja kontejnerskog terminala kojim upravljaju Jadranska vrata d.d., a koji se odnosi na intermo-dalni promet (prekrcaj kontejnera s/na željeznici). Osnovni cilj ovog projekta je podizanje efikasnosti terminala Brajdi-ca u otpremi kontejnera željeznicom, izgradnjom novih i proširenjem postojećih kolosijeka. Dovršetkom rekon-strukcije 'intermodalnog yarda' i prateće željezničke stanice uz uporabu moderne tehnologije, godišnji kapacitet preto-vara kontejnera s/na željeznici povećat će se sa sadašnjih 75.000 TEU na 360.000 TEU. Za realizaciju tog projekta uspješno su povučena bespovratna sredstva iz Europskog programa TEN-T.

Riječki prometni pravac ishodište intermodalnostiLučka uprava Rijeka upravlja jednim od najvećih ka-pitalnih projekata u RH i ishodišnih projekata za in-termodalni prijevoz, pod nazivom Rijeka Gateway Project, odnosno Projekt obnove riječkog prometnog pravca. Projekt je pokrenula Vlada RH u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Inter-national Bank for Reconstruction and Development - IBRD). Temeljem Ugovora o jamstvu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj te Ugovora o zajmu između Lučke uprave Rijeka, Hrvatskih cesta, Hr-vatskih autocesta kao zajmoprimca i IBRD-a, osigurana su sredstva za provedbu Projekta. Prvi Zajam za spome-nuti projekt potpisan je 12. srpnja 2003. godine, dok je sljedeći Ugovor o zajmu potpisan 17. travnja 2009. te je nazvan Projekt Rijeka Gateway II.

Najvažniji aktualni projekt Lučke uprave Rijeka jest izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu koji predstavlja komponentu sveobuhvatnog Projekta obnove riječkog prometnog pravca, odnosno Rijeka Gateway projekta. Ujedno, nastavit će se i započeti projekti unaprjeđenja željezničke povezanosti na kon-tejnerskim terminalima te pronalazak strateškog partnera koji će manipulirati teretima i postati koncesionarom na području Lučke uprave Rijeka. Osim toga, očekuje se da će Lučka uprava Rijeka u jednom dužem razdoblju aplicirati, te uspjeti osigurati dio sredstava i iz Europskih fondova.

Integracije riječkog prometnog pravca u TEN-T mrežuOd budućih projekata, u okviru realizacije Programa Interreg Europe, Lučka uprava Rijeka prijavila se za sudjelovanje u Projektu „ReSites“ - Environmental Re-habilitation of brownfield Sites in Central Europe, odno-sno izradu Pilot Projekta kojem je cilj obnova bivšeg rafinerijskog područja u zajedničkom vlasništvu Grada Rijeke, Lučke uprave Rijeka i tvrtke INA d.d. Također će sudjelovati će i u Projektu 'SSS/Triple S' - Promotion of Low Carbon Transport by Short Sea Shipping (Pro-gram Interreg Central Europe) te u Projektu 'TalkNET' - Transport and Logistic Stakeholders Network. Glavni cilj projekta temelji se na poboljšanju koordinacije dioni-ka kako bi se razvila integracija između luka i kopnenih terminala i transportnih operatera, te na postavljanju efikasnih i održivih intermodalnih logističkih čvorišta.

CEF (Connecting Europe Facility), odnosno Instrument za povezivanje Europe, dodatni je financijski instrument iz kojeg države članice EU mogu financirati projekte na 9 koridora svoje osnovne prometne mreže, pa je tako RH prijavila sveukupno 14 projekata. Glavni cilj CEF-a, koji je ustanovljen smjernicama TEN-T programa, jest omogućiti potpuno povezivanje osnovne mreže i njenih koridora. To znači da je ukupan iznos od 26,2 milijardi eura namijenjen projektima unutar programa TEN-T (transeuropska mreža za promet), i to od 2014. do 2030. godine.

Treba naglasiti da je već jedan uspješno ostvaren eu-ropski projekt Razvoj intermodalne veze (željezničkog i riječnog prometa) u lukama sjevernog Jadrana (NAPA) te njihove učinkovite integracije u osnovnu europsku mrežu koridora (TEN-T mrežu) - NAPA Studije poslužio kao dio prijave za projekt CEF-a, što je odličan primjer nadovezivanja europskih projekata i osmišljene strategije temeljem ciljanog korištenja Eu-ropskih fondova.

Veća usmjerenost na željeznički promet

povećat će efekt intermodalnog

prometa racionalnijom

potrošnjom energije te povećanjem

efikasnosti.

Najvažniji aktualni projekt lučke uprave Rijeka jest izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu, koji je dio Rijeka Gateway projekta.

Nove tehnologije u transportu i skladištenju Uredbom 165/2014 postavljene su smjernice za izradu i upotrebu digitalnog 'pametnog' tahografa. Uredbom je propisano da će u vozila koja se prvi put registriraju morati biti ugrađen 'pametni' tahograf.'Pametni' tahograf imat će sljedeće funkcije:• Automatsko bilježenje položaja (GPS) - tahograf će bilježiti lokaciju gdje se vozilo na-

lazi na početku radnog vremena, svaka tri akumulirana sata vožnje i na kraju radnog vremena;

• Mogućnost daljinske komunikacije - u svrhu jednostavnijih i aktivnijih provjera na cesti, bit će omogućena daljinska komunikacija između tahografskog uređaja i nadzornih tije-la. Daljinsko preuzimanje podataka koristit će se u svrhu ranog otkrivanja manipulaciju, nikako neće dovoditi do automatskih kazni za vozača ili prijevozničkih tvrtki;

• Povezanost s inteligentnim transportnim sustavima - sustav će biti otvorenog tipa kako bi se omogućilo različitim ITS aplikacijama i sistemima spajanje na postojeću opremu u tahografu.

Korištenje 'pametnog' tahografa trebalo bi olakšati ispunjavanje samih ciljeva regulativa o radnim vremenima vozača. Glavni ciljevi jesu sljedeći: izjednačavanje uvjeta tržišnog natjecanja, poboljšavanje socijalnih uvjeta za mobilne radnike, poboljšanje sigurnosti u cestovnom prijevozu. Unatoč tome što će nadzorni organi moći preuzimati podatke daljinskom komunikacijom iz tahografa, ti podatci neće se koristiti za kontrolu radnih vre-mena vozača. Cilj preuzimanja tih podataka na navedeni način je primarno pokušati u potpunosti spriječiti manipulacije tahografom.U Hrvatskoj se broj vozila s digitalnim tahografom polako povećava. Pri samom pojavlji-vanju digitalnog tahografa u odnosu na analogni tahograf, s kojim se moglo puno više manipulirati, pojavljivali su se veliki otpori i nezadovoljstva od strane vozača, a i prije-voznika. Danas se trend dosta promijenio. Naime, vozači koji koriste digitalni tahograf izrazito su zadovoljni njime. S obzirom da su kontrole na cesti i u tvrtkama sve veće, prijevozničke tvrtke ipak nastoje biti unutar okvira Zakona o radnim vremenima vozača. Upravo korištenje digitalnog tahografa im u tome pomaže. Prekoračenja radnih vremena uvijek postoji i uvijek će se pojavljivati jer se ipak radi o prometu koji je dinamičkog ka-raktera te nije lako predvidjeti apsolutno sve situacije i organizirati kompletan prijevoz u apsolutno točno vrijeme. Ostaje veliki problem kod organizacije vremena utovara i istovara robe (u robnom transportu) i s druge strane zahtjevi putnika (u putničkom prijevozu) koji nisu usklađeni sa zakonskim normama. Makar Uredbe EU propisuju kako bi se svi subjekti u transportnom lancu trebali pridržavati zakonskih okvira o radnim vremenima, odnosno trebali bi poštivati da ugovoreni rasporedi vožnje profesionalnih vozača odgovaraju za-konskim okvirima. Hrvatski prijevoznici su svakako smanjili broj prekršaja svojih vozača te idu u smjeru nastojanja organiziranja radnih vremena vozača unutar zakonskih okvira. Kako bi se dodatno smanjio broj prekršaja te broj novčanih kazni, ipak je još potrebno dodatno educiranje ljudi koji sudjeluju u prijevozu (kako u samoj provedbi, tako i u organi-zaciji) jer se još dosta prekršaja evidentira iz pogrešnog tumačenja zakona, navodi Marko Udovičić iz tvrtke Digitalni tahograf d.o.o.

Kompletna usluga u pomorskom, kopnenom i zračnom transportuLiburnia pomorska agencija privatna je tvrtka specijalizirana za pomorske, kopnene i zračne transporte teških i specijalnih tereta. Tvrtka ima višegodišnje iskustvo u or-ganizaciji prijevoza „od vrata do vrata“. Kao agenti svih najvećih svjetskih „heavylift“ brodara, Liburnia garantira vrhunsku uslugu, uz vrlo povoljne vozarine. Liburnia ima ISO certifikat, član je BIMCO udruženja i ima FONASBA certifikat kvalitete. Godine 2015. proglašena je za najbolju hrvatsku pomorsku agenciju. Tvrtka ima najviši AAA standard bonitetne izvrsnosti.

U fokusu su tereti vezani za Hrvatsku i regiju, ali tvrtka ima i bitne reference izvan re-gije, gdje su odrađeni veliki projekti za strane partnere. Od hrvatskih izvoznika može se istaknuti suradnja s Končar Distributivnim transformatorima i Končar Energetskim transformatorima, čije proizvode Liburnia prevozi po cijelom svijetu. Zatim su tu CROSCO, Pomgrad i brojna brodogradilišta. Također, Liburnia ima izvrsnu suradnju sa svim hrvatskim lukama. Unutar kuće organiziran je i odjel otpremništva, tako da klijent suradnjom s Liburnijom dobiva kompletnu uslugu.


Primat Informatika - lider u proizvodnjii dizajnu sustava skladišnih procesaTvrtke se danas suočavaju s brojnim izazovima, a najviše je to vidljivo u opskrbnom lancu, odnosno distribucijskom centru, gdje se susreću ponuda i potražnja. Visoki management očekuje da se zadrže ili smanje postojeći troškovi, dok se u isto vrijeme očekuju veće količine robe i poboljšanje razine usluge kupcima. Kako bi zadovoljili ta očekivanja, novim tehnologijama često se ocjenjuje sposobnost kojom povećavaju učinkovitost tvrtke i osiguravaju konkurentsku prednost na tržištu.

Primat Informatika, kao lider u regiji u proizvodnji i di-zajnu sustava za kontrolu i praćenje skladišnih procesa, konstantno radi na inovacijama svojeg konačnog proizvo-da - Primat WMS sustava. Sustav upravljanja skladištem (WMS - Warehouse Management System), cjelovito je rješenje za praćenje i nadzor svih skladišnih proce-sa, ključni je dio lanca opskrbe i prvenstveno ima za cilj kontrolu kretanja robe u skladištu, uključujući utovar, zaprimanje, postavljanje na mjesto te na kraju i odabir. Također, sustav navigira i optimizira odlaganje svakog ar-tikla na svoje mjesto, a kontrola svih logističkih procesa omogućena je bez papirnatog traga.

Ono što čini razliku između skladišta pod WMS sustavom u odnosu na skladište bez WMS sustava je da poziciju za-liha određuju algoritmi WMS-a, skladišni djelatnici više ne moraju pamtiti raspored robe u skladištu, osiguran je FIFO/FEFO izlaz robe, osigurana je bolja kontrola s obzirom na smanjenu mogućnost pogreške radi ljudskog

faktora, veća brzina obrtaja te svim time i bolja efikasnost.Primat Informatika kontinuirano radi na inovacijama svog sustava za praćenje skladišta, pa je u razvoju i nova opcija WMS-a, koja će dodatno ubrzati vrijeme radnika provede-no u skladištu, kako bi skladište radilo na optimalnoj razi-ni, a što bi donijelo bolju efikasnost te profitabilnost same tvrtke. Riječ je o voice recognition opciji Primat WMS-a, koja koristi tehnologiju glasovnog prepoznavanja.Glasovnim komandama, uz odgovarajuće softversko rješenje, jednostavno se obavlja komisioniranje, prijem, prijenos i otprema robe. Kao što ime kaže, kontrola i unos podataka u sustavu vrši se putem glasa. Neophodno za rad sustava za skladištenje podataka s glasovnom kontrolom jest da čitav prostor skladišta mora biti pokriven kvali-tetnim radio signalom. Radnik u skladištu opremljen je glasovnim terminalom i slušalicama s mikrofonom. Po-slovni sustav (npr. WMS) šalje instrukcije operaterima koje se u glasovnom terminalu pretvaraju u ljudski glas. Operateri izvršavaju instrukcije i govorom ih potvrđuju ili daju nove komande koje glasovni terminal pretvara u računalima poznat jezik.

Općenito, Primat WMS bazira se na vlastitom softveru Primat Informatike, sva logistička rješenja razvijena su i razvijaju se od strane iskusnih inženjera i developera Primata, sve skupa skrojeno je prema potrebama samih korisnika. Iako implementacija sustava za upravljanje skladištem može u startu biti skupo ulaganje, većina ko-risnika već u samom početku prepoznaje njegovu stvarnu vrijednost. Nakon što je sustav upravljanja skladištem po-

dignut, već nakon samo nekoliko mjeseci mnogi korisnici sustava kažu da ne mogu zamisliti svoje poslovanje bez njega. Potpisom ugovora o implementaciji Primat WMS susta-va korisnici Primat informatike napravili su veliki korak u poboljšanju svog poslovanja, kako u samom skladištu, tako i cijele tvrtke, s obzirom na to da je dobra organizacija i kontrola skladišta jedan od preduvjeta za nesmetan rast tvrtke te samu profitabilnost. Ovaj napredak omogućuje povećano zadovoljstvo krajnjih kupaca smanjenjem ukupnih troškova dostave i skladištenja robe, a ujedno se smanjuje potrošnja energije, vremena, skladišnih kapaci-teta, kao i radne snage. Inovativnost i praćenje tržišnih tokova i potreba glavni je adut u razvoju poslovanja svake moderne tvrtke, što je Primat Informatika prepoznala te usmjerava razvoj projekata prema svojim korisnicima i njihovim potrebama.

O kvaliteti rješenja za upravljanje skladištem Primat Informatike najviše govori lista referenci koju redom čine tvrtke, uglavnom lideri na tržištu, svaki u svojem području. Svi prije spomenuti problemi kod korisnika uspješno su riješeni implementacijom Primat WMS su-stava. Od domaćih referenci svakako treba napomenuti potpuno automatizirana skladišta u tvrtkama DBT d.o.o. i Narodne novine d.d. Nadalje, izdvaja se Jamnica d.d., kao najkompleksnije rješenje na ovom području, budući da se radi o najvećem korisniku s tri lokacije na kojima je implementiran Primat WMS, zatim Gavrilović, Milsing, Zvijezda, Viro, Vindija, Elektrokontakt, Carlsberg Cro-atia, Podravka… Među najjačim stranim partnerstvima svakako treba izdvojiti Molson Coors Company, gdje je Primat Informatika propisani standard same grupacije u skladištima pivarskih kompanija unutar iste na području istočne Europe - Zagrebačka pivovara, Apatinska pivara, Bergenbier, Kamenitza, Pivara Trebjesa, Skopska pivara…

Primat WMS sustav sadrži i opciju traceability, što omogućuje kontrolu logističke sljedivosti roba u svim točkama opskrbnog lanca. Zbog prirode tržišta princip sljedivosti donosi najveće efekte u kemijskoj i prehram-benoj industriji, s obzirom na to da je u fokusu interesa zakonskih i regulatornih tijela. U velikom broju tvrtki, sljedivost je sastavni dio svakog crisis managementa. Ono što tracebility omogućava u sklopu kriznih situacija je da pomaže managementu kako bi u samo par minuta, čak i sekundi, pronašli spornu robu te ju povukli s tržišta. Po svojim mogućnostima, rješenja Primat Informatike uspore-diva su s bilo kojim stranim WMS rješenjima, a cjenovno puno prihvatljivija, softver je fleksibilan i podržava bilo koju veličinu poduzeća i opseg poslovanja te je izrađen od strane iskusnih djelatnika, koristeći nove i moderne tehnologije. Primat Informatika kao lider u regiji, svake godine ostva-ruje rast i povećava broj korisnika, povećava tržišni udio uz maksimalnu brigu za svoje korisnike i njihove potrebe, a ugled je na visokoj razini, kako kod korisnika, tako i kod konkurenata, i na domaćem i na stranom tržištu.

Na koji način WMS sustav pomaže skladištu?

Osigurava se mogućnost praćenja manipulacije svakog artikla kroz skladište - od ulaza do izlaza, a svako premještanje s jedne na drugu poziciju prati se kroz WMS. Kod komisioniranja (pikiranja) robe, sustav svaku količinu artikala skida s točno određene pozicije i bilježi svaku promjenu. WMS također omogućava jednostavno i brzo traženje artikala po pozicijama, kao i na kojim pozicijama se nalaze pojedini artikli. Na taj način značajno ubrzava procese te povećava iskoristivost skladišnog prostora.

Isto tako, WMS pruža skladištarima mobilnost i fleksibilnost koja se osigurava korištenjem skenera, dlanovnika i čitača barkodova. Nadalje, smanjuje greške kod unosa, prepisivanja i inventure, uz potpunu analizu rada na skladištima po svim razinama i sudionicima u poslovanju. Zaključno, WMS sustav upravljanja skladištem značajno smanjuje vrijeme potrebno za komisioniranje, odnosno izlaz robe, te povećava točnost komisioniranja i inventure, uz što omogućuje puno lakše detektiranje i ispravljanje grešaka.

primatinformatika

Već nakon samo nekoliko mjeseci korištenja Primat

WMS sustava, korisnici kažu da ne

mogu zamisliti svoje poslovanje bez njega.


Situacije u skladištima bez WMS sustava:

• Nedostatak skladišnog prostora ili loša iskorištenost skladišnog prostora• Zamjena artikala i pogrešne isporuke • Dugotrajno traženje određenog artikla u skladištu, dok kupac čeka na ispo-

ruku • Spor protok robe ili zakrčenost na ulaznim ili izlaznim platformama skladišta • Nedostatak informacija o količinama, vremenu i manipulaciji neke robe u

skladištu • Neefikasno korištenje radne snage • Nedostatak informacija kome je isporučena točno određena zaliha u svrhu

povlačenja robe s tržišta - traceability.

Ukoliko se prepoznajete u navedenim situacijama i imate navedene probleme koji mogu naštetiti ugledu tvrtke, kontaktirajte Primat Informatiku na e-mail: [email protected].

„Jedan od ključnih pozitivnih utjecaja na naše poslovanje je da procesi više ne ovise o znanju i inspiraciji pojedinca. Prije je bilo nužno da skladišni radnici u glavi drže specifične dogovore s kupcima, smještaj pojedinih rokova trajanja unutar skladišta, specifičnosti si-rovine od pojedinog dobavljača i sl. Sada su sve te stvari riješene pravilima unutar WMS sustava, tako da skladišni radnik mora samo slijediti upute koje dobije na ekranu. Osim uniformiranja poslovnih procesa, ovakav način rada omogućuje i puno veću fleksibilnost u rotaciji radnih mjesta - sustav je zamijenio pravila koja su iskusniji pojedinci držali u glavi.“

Tomislav Marenić, direktor IT-a i razvoja poslovnih procesa, Gavrilović d.o.o.


U posljednjih je pet godina tehnološki napredak promije-nio način na koji radimo, komuniciramo, plaćamo, putuje-mo... Inovacije koje su se udomaćile u privatnim životima polako se integriraju u radno okruženje. Mnoga uredska zanimanja nisu više nužno vezana uz radni stol, posao je postao mobilan i radnicima je na raspolaganju novi stu-panj fleksibilnosti. Dio poslodavaca prigrlio je promjene i pronašao način uspješne integracije tehnologije u proces stvaranja mobilnijeg radnog mjesta, ostvarujući tako ušte-de i povećanje produktivnosti. Dio njih vidi koristi, ali još uvijek ne uspijeva na pravi način pristupiti izazovu mo-bilnosti. Starijoj generaciji poduzetnika na spomen mobilnog po-slovanja vjerojatno se diže kosa na glavi, ali nove snage znaju da je takav način poslovanja jedan od „magneta“ za mlade, tehnološki potkovane i motivirane djelatnike koji od radnog mjesta očekuju sve ono na što su u privatnom životu već navikli. A dobro je znano kako su upravo takvi djelatnici ono što može činiti konkurentsku prednost. Ono što slijedi su ključni trendovi koje tvrtke trebaju razmotri-

ti i pripremiti strateške smjernice kako bi bili spremne kad im nova generacija djelatnika pokuca na vrata.

1. Mogućnost rada s bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme i na bilo kojem ure-đajuRiječ posao više ne znači samo mjesto na koje svakodnevno odlazite, nego označava ono što radite. Mlađe genera-cije već su prihvatile taj koncept. Istra-živanje koje je provela poslovna škola Kenan-Flagler iz SAD-a kaže da jedan

od tri pripadnika generacije rođene oko 2000. pri razmišljanju o odabiru poslodav-ca više od visine plaće vrednuje mogućnost korištenja vlastitih mobilnih uređaja, slobo-du korištenja društvenih mreža i mogućnost

mobilnog rada.

2. Upravljanje video sadržajimaMnogi veliki poslodavci sve više koriste video kao alat za trening zaposlenika i integriraju ga u svoje komunikacij-ske sustave. Upotreba videa još će i porasti kad se poveća

područje njegove primjene, kao npr. kad tehničar pri teren-skom izlasku pristupa instrukcijskom video sadržaju koji mu pomaže otkloniti problem na terenu. Kako bude rasla količina i duljina video sadržaja, rast će i potreba za mo-gućnošću pretraživanja određenih sadržaja, optimiziranim prijenosom videa sukladnog uređaju na kojemu se pregle-dava i statistikom korištenja. Sve te izazove adresirat će sustavi za upravljanje video sadržajima (VCMS), baš kako danas „papirima“ upravljaju sustavi za upravljanje doku-mentima (DMS).

3. Pametni strojevi i automatizacijaOno što se u sektoru proizvodnje dogodilo uvođenjem ro-botizacije, u narednim će se godinama dogoditi u poslovi-ma koji zahtijevaju ljudsku interakciju. Umjetna inteligen-cija već je u stanju obavljati jednostavne zadatke slušajući glasovne upute. Tvrtka IPSoft razvila je tehnologiju pod nazivom Ame-lia koja je već u stanju pružati usluge osnovne razine call centra i pružanja korisničke podrške, odgovarati na pozive koji rješavaju jednostavne probleme izvan radnog vreme-na djelatnika, u vremenu velikog opterećenja sukladno povećati dostupne kapacitete i slično.

4. Mobilno računarstvo u oblacimaMobile cloud computing (MCC) će postati dominantna arhitektura za mobilne inicijative i povećanje produktiv-nosti. S ciljem pružanja pristupa svim resursima tvrtke u stvarnom vremenu s bilo kojeg uređaja, događa se preba-civanje pohrane i manipulacije podatcima s mobilnog ure-đaja na prostor u oblaku.

5. Pametni satovi: novi alat za mobilno poslovanjeNosiva tehnologija nije još u potpunosti zaživjela u po-slovnom okruženju. Prije svega, tu je riječ o pametnim satovima, a glavni razlog slabijeg prihvaćanja su trenutna ograničenja u funkcionalnosti, prije svega autonomnog rada. No, izvjesno je kako će takvi uređaji postati nova BYO stvar. Razvoj novih mogućnosti i integracija s posto-jećim tehnologijama povećat će i potražnju za pametnim satovima na radnom mjestu. Neke od mogućih aplikacija svakako će biti u području upravljanja dnevnim rasporedom i zadatcima, komu-nikacije, kodova za brzo obavljanje aktivnosti, kontrole

Mobilno poslovanje

Tehnologija ruši granice mobilnostiDio poslodavaca prigrlio je promjene i pronašao način uspješne integracije tehnologije u proces stvaranja mobilnijeg radnog mjesta, ostvarujući tako uštede i povećanje produktivnosti. Dio njih vidi koristi, ali još uvijek ne uspijeva na pravi način pristupiti izazovu mobilnosti. Starijoj generaciji poduzetnika na spomen mobilnog poslovanja vjerojatno se diže kosa na glavi, ali nove snage znaju da je takav način poslovanja jedan od „magneta“ za mlade, tehnološki potkovane i motivirane djelatnike koji od radnog mjesta očekuju sve ono na što su u privatnom životu već navikli.

Pripremio: Ante Vekić

Mnogi veliki poslodavci sve

više koriste video kao alat za trening

zaposlenika i integriraju ga u svoje

komunikacijske sustave.

pristupa i sigurnosti, plaćanja, radne evidencije, hvatanja bilješki…

6. Individualizacija radnog mjesta kao dio strategije mo-bilnosti Već sada postoje alati uz pomoć kojih je moguće kreirati sistematizaciju mobilni(ji)h radnih mjesta i na taj ih na-čin u potpunosti individualizirati, istovremeno uzimajući u obzir druge korporativne programe i usklađujući ih s njima. Prvi korak je utvrđivanje stanja, a zatim prilagodba mobilnoj strategiji. One tvrtke koje su s procesom započe-le već u ranim fazama ističu povećano zadovoljstvo djelat-nika, veći stupanj atraktivnosti potencijalnim kvalitetnim zaposlenicima, povećanu produktivnost i pristup inovativ-nijim rješenjima za dostizanje zacrtanih ciljeva.

CES 2016 - noviteti u službi mobilnog poslovanjaKoji će tehnološki trendovi oblikovati svijet poduzetništva u narednom razdoblju najbolje se može vidjeti početkom svake godine kad se u Las Vegasu održava najveći svjetski sajam potrošačke elektronike, Consumer Electonics Show, popularni CES. Prateći izvještaje sa sajma, upoznajući se s novim gadgetima, korisnim i manje korisnim rješenji-ma za svakodnevne probleme, vrlo lako je izgubiti se u mnoštvu zanimljivosti. Međutim, širi pogled jasno defi-nira četiri velika područja koja će se definitivno preliti u svakodnevicu, ako ne ove, onda definitivno u naredne dvije do tri godine.

1. Samovozeći automobili postaju stvarnostJedna od najvećih priča ovogodišnjeg CES-a je partnerstvo Forda i Googlea za proizvodnju samovozećih automobila. Kombinacija Googleovih poodmaklih istraživanja na po-dručju autonomnih vozila i Fordov proizvodni know-how bi mogao biti dobitna kombinacija za ovu tehnologiju. Googleova je želja izvesti prvi samovozeći automobil na cestu 2020. godine. Međutim, u tome bi ih mogao preteći Elon Musk, čija je Tesla najavila da će imati spremnu teh-nologiju već za dvije godine. Njihov Model S već je dobio 2.500 USD vrijednu softversku nadogradnju koja je u jed-nu ruku beta verzija autonomne vožnje.

2. IoT i nosiva tehnologija postaju sve korisnijiApple sati i drugi nosivi uređaji za sada se teško nose s ar-gumentom da nisu dovoljno korisni. Podatci o korištenju to i potvrđuju - više od 50% korisnika ih prestaje koristiti nakon određenog razdoblja. Appleov sat ima nešto manje odustajanja, ali se i dalje bori s percepcijom da bi trebao nuditi više mogućnosti. Satovi su dio segmenta koji se na-ziva Internet of Things (IoT), koji još uvijek ne uspijeva preći granicu dovoljne korisnosti za širi tržišni iskorak. No, dobra je vijest da je nedostatka sve manje zato što sve više inženjera i developera ulazi u to tržište.

3. VR i AR se šireVirtualna i proširena stvarnost pripremaju se za rat u 2016. Stiže rat hardvera, rat platformi. Čak će se sukobiti

VR i AR, pa ćemo konačno vidjeti tko će prosperirati. Svoja rješenja nude Microsoft, tu su Oculus/Facebook i HTC/Steam. Svi oni od ove godine očekuju mnogo za svoje VR i AR uzdanice. I ne bez ra-zloga. Upravo bi se na ovom području trebala dogoditi nova paradigma računalstva. Ona će nadići igranje i naći primjenu u gotovo svim računal-nim aktivnostima.

4. Najveći junaci: umjetna inteligencija, big data i duboko učenjeIako je CES festival hardvera i gadgeta, sve gore navedeno ipak počiva na podatcima, ra-čunalnoj snazi i algoritmima. Vijesti o umjet-noj inteligenciji, učenju strojeva, procesiranju prirodnog jezika ili dubokom učenju neće biti u naslovima izvještaja, ali bit će u pozadini svih onih „najcool“ inovacija koje će imati najveći utjecaj na čovječanstvo u godinama koje dolaze.

Mobilno oglašavanje: manje manevarskog prostora za nekreativne oglašivačeKoliko ste puta ugasili internetsku stranicu na pamet-nom telefonu samo zato što vam se preko ekrana ‘nalije-pio’ ogroman oglas na kojemu je bilo nemoguće pogoditi premali x za zatvaranje? Takvi oglasi imaju ime: zovu se međuprostorni (interstitial) oglasi. I dobra vijest je da Go-ogle odlučio stati im na kraj. Od kraja prošle godine ukida mobile-friendly oznaku onim stranicama koje oglasom prekrivaju značajan dio površine ekrana. Drugi bolan uda-rac nekreativnim oglašivačima zadao je i Apple. U posljed-njoj inačici svog iOS-a dopustio je instaliranje aplikacija koje blokiraju oglase u Safariju, nativnom pregledniku na iPhone i iPad uređajima. I dok traje debata kome ta-kve aplikacije štete, dvije su najveće kompanije jasno dale do znanja kako ne žele dopustiti neželjenim oglasima narušavati korisničko iskustvo. Dobra vijest za korisnike ostavila je oglašivače na brisanom prostoru. I dok Google još mora razmišljati o oglašivačima, jer od njih im dolazi glavnina prihoda, Apple im ne duguje ništa. Njegov glavni izvor prihoda su korisnici i njihovo iskustvo je svetinja. To znači da će se digitalno oglašavanje kakvo smo do sada imali prilike „trpjeti“, morati promijeniti. Na sreću, rekli bi mnogi, a oglašivačima ostaje konačno se okrenuti nekim novovalnim strategijama:

1. Nativno oglašavanje/content marketing - kontinuira-nim kreiranjem kvalitetnih sadržaja oglašivači educiraju svoju korisničku bazu. Na taj način ne „siluju“ prodaju,

Nosiva tehnologija nije još u potpunosti zaživjela u poslovnom okruženju.

Mobilno poslovanje


Mobilno poslovanje

76

nego stvaraju dugoročni odnos povjerenja i dvosmjernu komunikaciju s potrošačima koja će rezultirati jednakim, ako ne i boljim učinkom na prihode.

2. Click-bait - nedovršeni naslovi pokreću u mozgu me-hanizam koji želi dobiti zaokruženu informaciju i kliknut će na što god treba samo da udovolji toj znatiželji. Kad se koristi ispravno, ova tehnika može značajno povećati po-sjećenost određenim sadržajima. Međutim, može se do-goditi i suprotno: lažno obećanje u naslovu može dobiti razočaravajući ili čak nepovezani nastavak u tekstu, što će

Kako bi zadovoljili potrebe sve mobilnije radne snage, u svaku novu generaciju svo-jih ultraprijenosnih računala proizvođači uspijevaju upakirati sve više i više snage. Ta su računala tanka i lagana, pogone ih brzi Intel Core procesori, pohranom podataka barataju SSD diskovi, a odlikuje ih i zna-čajno vrijeme autonomije. Sve to, narav-no, svrstava ih u premium segment, što se odražava i na njihovu cijenu koja kreće od 7.000 kuna pa na više. Ove godine na trži-štu je moguće naći pregršt modela, a za vas smo izdvojili pet najpoželjnijih:

1. Dell XPS 13 - mnogi ga kite titulom naj-boljeg laptopa na planetu, a oduševljenje izaziva 13,3-inčni ekran upakiran u kući-šte 11-inčnog modela, zbog čega je izrazito kompaktan i lagan. Odličan zaslon nevje-rojatne rezolucije od 3.200x1.800 ne pravi odsjaj i nudi dovoljno prostora za ugodan mobilni rad. Cijena: 14.500 kuna

2. Asus ZenBook UX305 - uz odličan odnos performansi, portabilnosti i cijene, ovaj je Ausuov ultraprijenosnik meta mnogih koji ne žele potrošiti bogatstvo na lap-top, a žele sve ko-risti tog segmenta računala. Ispod haube dolazi s opremom koja je u stanju pogoniti sve uredske i in-ternetske aplika-cije potrebne za ugodan rad. De-

klarirano vrijeme trajanja baterije je sedam sati. Cijena: 6.000 kuna

3. Surface Book - pod ovim se nazivom kri-je najmoćniji i najtanji Windows 10 laptop na svijetu. Zahvaljujući Intel Skylake pro-cesoru i diskretnom Nvidia GPU, ovaj stroj po performansama je ispred svih drugih ultraprijenosnika. Jedini minus mu je nešto veća težina i veličina u odnosu na društvo, a sve zbog zaslona omjera stranica 3:2 i di-jagonale 13.5 inča. Cijena: 15.500 kuna

4. Lenovo Yoga 900 - ovaj dizajnerski dra-gulj sigurno će izazvati zavidne poglede gdje god ga otvorite - ili izvrnete. Odlične performanse i računalna snaga upakirani su u tanko i elegantno tijelo koje se vrlo jednostavno mijenja poze - iz laptopa u ta-blet i obratno. Cijena: 10.500 kuna

5. HP EliteBook Folio G1 - u tijelu ultrapri-jenosnika krije se zapravo odličan poslov-ni laptop. Ispod vanjštine koja neodoljivo podsjeća na Macbook Air, ovaj stroj krije

mnogo ‘enterprise’ doda-taka, uključujući skener otiska prsta, sigurnosne postavke i čvrstu izradu sukladnu certifikatu Mi-litary Specification. Za ugodan rad tu su ekran visoke QHD razlučivo-sti, ugodna ergonomska tipkovnica i komponen-te odličnih performansi. Cijena: 15.500 kn

Dvije su najveće kompanije jasno

dale do znanja kako ne žele dopustiti

neželjenim oglasima narušavati korisničko

iskustvo.

Ultraprijenosna računala za posao u pokretu

rezultirati odlaskom korisnika i gubljenjem kredibiliteta oglašivača. Stoga treba biti oprezan.

Instant poruke - novi alat u maloprodajiE-trgovina značajno je napredovala u proteklim godinama, ali područje u kojemu ima još mnogo mjesta za napredak je korisnička podrška. Većina online prodavaonica odgo-vore na pitanja nudi u teško čitljivim FAQ sekcijama ili se oni mogu dobiti slanjem upita koji nerijetko vraća au-tomatizirane odgovore ili na njih treba čekati puno duže nego što traje želja za kupovinom određenog predmeta. Upravo na toj činjenici neki prodavatelji grade svoje kon-kurentne strategije. Američka tvrtka Nordstrom pokrenu-la je uslugu TextStyle koja kupcima nudi uslugu shopping asistenta ili osobnog stilista - putem instant poruka na mobitelima. Berlinska e-trgovina Zalando također nudi osobne stiliste putem instant poruka, ali i putem What-sAppa. Konzultanti za online prodaju ističu kako je to područje u kojemu se još uvijek puno toga nagađa, a svaki proda-vač koji odluči smanjiti količinu nagađanja na minimum u značajnoj je prednosti nad konkurencijom. Tehnologija omogućava da iz online prodaje izvučemo ogromnu koli-činu podataka, ali povrh odluka temeljenih na podatcima, ponuditi kupcu stvarnu osobu s kojom može razgovarati tijekom kupnje značajno pospješuje čitav proces i poveća-va vjerojatnost prodaje.

Koja rješenja u usluge za mobilno poslovanje koriste domaći poduzetnici?Kako se u mobilnom poslovanju snalaze domaći poduzet-nici pokušali smo doznati od onih koji im to poslovanje omogućavaju - telekom providera. -U zadnjih par godina mogućnost surfanja putem mo-bilnih uređaja je nezaobilazna i korisnicima je sve važniji podatkovni promet u tarifama. Od veljače ove godine ko-risnici surfaju po našoj 4G mreži s čak 90% populacijske pokrivenosti, dok smo prošle godine u potpunosti una-prijedili 3G mrežu kako bi omogućili najbolje korisničko iskustvo na Tele2 mreži. Uz modernu mrežu i prihvatljive cijene tarifa koje sadrže dovoljno glasovnog i podatkovnog prometa, Tele2 je danas bitan igrač na telekom tržištu u dvjema korisnicima najvažnijim telekom uslugama: razgo-vorima i mobilnom surfanju - kaže Monika Majstorović, voditeljica odjela privatnih i poslovnih pretplatnika u Tele2 Hrvatska. Od usluga koje bi poduzetnicima mogle biti od posebne koristi, Majstorović izdvaja: -Za veća poduzeća tu su različite VPN funkcionalnosti poput pozivanja upotre-bom kratkih kodova, upravljanje različitim profilima za-poslenika i slično. Postavili smo temelje za pružanje cloud i M2M/IoT rješenja koje na razvijenim tržištima poduzet-nici sve više koriste, a takav trend se primjećuje i u Hrvat-skoj, iako još uvijek u nešto nižoj mjeri. Pomoću različitih „pametnih“ usluga poslovnim korisnicima želimo olakšati svakodnevni posao u vidu administracije ureda, odnosa i kolaboracije s klijentima, čuvanja poslovnih podataka te postavljanjem poslovanja na web.


Polaznici od dodatnih edukacija očekuju praktično znanjeU trendu su edukacije čije je znanje odmah primjenjivo i koje daje brze rezultate, bilo da se radi o individualnom ili timskom radu. Zbog toga se programi poslovnih škola i edukacijskih kuća sve više orijentiraju prema praktičnim znanjima povezanima s potrebama pojedinaca, poslodavaca, tržišta rada te usklađenim s ostalim razinama obrazovanja i razvojem društva.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Pitanje je imamo li dovoljno kadra s kvalifikacijama koje zadovoljavaju potrebe poslodavaca.

Poslovna edukacija

U očekivanju novih investicija i povoljnijih načina financiranja postojećih poslovanja, hrvatsko tržište rada ove bi godine trebalo bilježiti pozitivan trend u zapošljavanju. Međutim, pitanje je imamo li dovoljno kadra s kvalifikacijama koje zadovoljavaju potrebe poslodavaca. Podatci HZZ-a pokazuju deficitarnost na području elektrotehnike, matematike, strojarstva, računarstva i fizike. Dakle, možemo očekivati daljnje usmjeravanje studenata prema ICT i STEM zani-manjima, ali pri tome ne treba zanemariti ni sve veću potrebu za stjecanjem novih znanja izvan okvira klasičnog školovanja, ulaganje u cjeloživotno obrazo-vanje te poticanje razvijanja snalažljivosti pojedinaca na tržištu rada.

Usklađivanje poslovne edukacije sa zahtjevima tržištaKlasično obrazovanje već dulje vrijeme neadekvatno odgovara na promjene u poslovnom okruženju te ga je sve češće potrebno nadopunjavati dodatnom edukaci-jom. Privatne poslovne škole pokazale su znatno bolju fleksibilnost i prilagodljivost tržištu rada, pa s godina-ma raste i broj njihovih studenata.

-Članice Obrazovne grupe Zrinski omogućuju stjecanje poduzetničkih znanja, vještina i kompe-tencija preko srednjoškolskog, visokoškolskog do cjeloživotnog obrazovanja. Budući da je kroz sve programe naglasak na poduzetnosti, naši polazni-ci po završetku programa postaju konkurentni na tržištu rada, odlučuju se za poduzetničke projekte te

Mentorstvo - jednostavan i financijski isplativ način učenjaUčenje od iskusnijih kolega može biti vrlo učinkovita i isplativa metoda svladavanja i razvoja kompetencija ako se u samom postupku poštuju neka pravila. Odnos mento-ra i učenika trebao bi biti izgrađen na uzajamnom povjerenju. Uloga mentora u cije-lom procesu trebala bi biti poticanje učenika da sam dolazi do zaključaka i rješenja problema, bez straha od kritiziranja od strane mentora. Zbog toga mentor ne bi trebao biti direktno nadređen učeniku. Za tu je ulogu najbolje izabrati djelatnike koji su motivirani pomagati drugima, znaju aktivno slušati, postavljati prava pitanja te na pravi način ohrabrivati, poticati i pohvaliti svoje kolege. Pozitivan dio mentorstva je i činjenica da i sami mentori mogu, podučavajući druge, steći nove vještine i iskustvo te lakše napredovati.

Poslovna edukacija

Digitalna agencija iz Vinkovaca osvaja svjetsko tržišteCilj agencije GoAds je svim klijentima omogućiti troškovno efikasno i mjerljivo online oglašavanje, a klijentima pružaju sveobuhvatne usluge na području planiranja, implementacije i optimizacije digitalnih kampanja, s naglaskom na Googleove usluge i alate - Google AdWords, YouTube i Analytics.

Smatramo da jedino integrirani

pristup u planiranju kampanja rezultira

maksimalnim učinkom.

GoAds je agencija specijalizirana za Google oglašavanje, pokrenuta početkom 2015. godine u vinkovačkom Tehnološkom parku. Agenciju je pokre-nuo Vice Božić, nakon višegodišnje uspješne karije-re u digitalnoj industriji. S Vicom smo razgovarali o početcima rada agencije, tržištu online oglašavanja te planovima za daljnji razvoj.

Kako ste se odlučili na pokretanje digitalne agencije u Vinkovcima?Nakon više od 10 godina rada u Zagrebu odlučio sam se na pokretanje vlastite tvrtke. S obzirom na to da sam inače iz Slavonije, želio sam to napraviti u svom rodnom gradu i pritom raditi globalno. Usporedo s mojim povratkom, s radom je počeo i Tehnološki park u Vinkovcima, u kojem je agencija smještena od početka. U proteklih godinu dana radili smo na kam-panjama za klijente iz Hrvatske, Velike Britanije, Au-stralije, Kanade i SAD-a. Cilj nam je daljnji rast u svim segmentima poslovanja te širenje aktivnosti na global-noj razini.

Koje usluge agencija pruža?Našim klijentima pružamo sveobuhvatne usluge na području planiranja, implementacije i optimizacije di-gitalnih kampanja, s naglaskom na Googleove usluge i alate – Google AdWords, YouTube i Analytics. Cilj

nam je svim klijentima omogućiti troškovno efikasno i mjerljivo online oglašavanje. Osim svakodnevnog rada na kampanjama, u suradnji s poslovnim učilištima organiziramo treninge i radio-nice, te kao gosti predavači sudjelujemo na fakultetima i stručnim konferencijama. Sve informacije o nama zainteresirani klijenti mogu naći na našoj web stranici www.goads.hr.

Kako tvrtke danas mogu povećati prodaju i unaprijediti online poslovanje uz pomoć alata kao što su Google AdWords i Google Analytics?Google AdWords trenutno je jedan od najučinkovitijih oblika online oglašavanja. Bez obzira na ciljeve tvrt-ke – koji mogu biti npr. povećanje prodaje, broja upita ili telefonskih poziva, AdWords omogućava precizno ciljanje oglasa u trenutku kada potencijal-ni kupac traži vaše proizvode i/ili usluge. Uz pomoć Google Analyticsa, tvrtke mogu precizno izmjeriti učinkovitost web stranica, marketinških kampanja i mobilnih aplikacija.Bez obzira na to kreće li tek tvrtka s online oglašavanjem, ili već koristi AdWords, preporučio bih definiranje jasnih ciljeva, budžeta i KPI-eva, te angažman stručnjaka koji imaju znanje i iskustvo.

Koliko tvrtke ulažu u Google AdWords oglašavanje?Malim i srednjim tvrtkama Google AdWords često je i jedini način putem kojega se oglašavaju na Inter-netu. U slučaju većih tvrtki, AdWords predstavlja je-dan od kanala online oglašavanja, i u pravilu zauzima značajan dio ukupnog oglašivačkog budžeta. To se pr-venstveno odnosi na tvrtke iz područja IT industrije, turizma, telekomunikacija, financija i osiguranja.

Spomenuli ste da veliku pozornost posvećujete eduka-ciji tržišta. Koliki postotak marketing budžeta tvrtke ulažu u AdWords edukaciju?S obzirom na dinamiku promjena u području digital-nog marketinga, smatram apsolutno nužnim konti-nuirano ulaganje u edukaciju. Upravo zbog toga smo, u sklopu Mirakulove Internet marketing Akademije, kreirali osnovne i napredne seminare iz područja Go-ogle AdWords oglašavanja. Prvi polaznici koji su ne-davno imali priliku pohađati ta dva seminara ocijenili su ih izvrsnom ocjenom, što me kao predavača poseb-no veseli.


nastavljaju svoje daljnje učenje - kaže Ivana Žižić iz Obrazovne grupe Zrinski. Težište njihovih eduka-tivnih sadržaja i programa usmjereno je i na potporu procesima restrukturiranja i organizacijskih promjena kod poslodavaca, jer u slučaju planiranja smanjivanja broja zaposlenih nude alternativne mogućnosti do-datnog obrazovanja, a time i zapošljivost radnika na otvorenom tržištu rada. Primjerice, kod uvođenja no-vih tehnologija, radnih procesa i usluga kroz programe OGZ-a poslodavci mogu osposobiti radnike za nove poslove i time ostvariti uštede jer ne moraju otpuštati radnike zbog manjka kompetencija i isplaćivati ot-premnine.

-Prvi smo u Hrvatskoj pokrenuli prava studentska poduzeća, čime potičemo samozapošljivost. Naši stu-denti stječu praktična znanja od prve godine studija jer vlastita poduzeća vode do završetka studija, a potom ih bez naknade mogu preuzeti kao svoja. Početne in-vesticije snosi naša Visoka škola. Kako u sklopu škole djeluje Studentski poduzetnički inkubator, studenti, uz vodstvo i podršku mentora, imaju i podršku Inku-batora - objašnjava Žižić. Dodaje da su i prvo visoko učilište kod nas koje ima odobrenje za izvođenje stu-dijskih programa kroz online sustav, a upravo za takav oblik studiranja bilježe najveći porast upisa.

Na RIT-u također puno pažnje posvećuju praktičnim znanjima koja moraju biti povezana s potrebama poje-dinaca, poslodavaca, tržišta rada te usklađena s osta-lim razinama obrazovanja i razvojem društva. -Naše je matično sveučilište diljem svijeta poznato po obra-zovanju usmjerenom na razvoj karijere i ima jedan od najvećih i najstarijih programa stručne prakse u svijetu. Dosad je odrađeno više od 300 godina stručne prakse, i to za više od 3.000 kompanija. Uz takav pri-stup i fokus na primijenjeno znanje, ne čudi što naši

studenti posao nalaze još za vrijeme studija - ističe Don Hudspeth, predsjednik i dekan RIT Croatia. Inter-no istraživanje koje su proveli na više od 20 kompanija pokazalo je da poslodavci navode sljedeće karakteristi-ke studenata RIT-a kao najpoželjnije - jasna motivaci-ja, želja za učenjem, timski rad, inovativnost, prezenta-cijske i komunikacijske vještine te proaktivnost.

Poslovni razvoj pojedinaca u tvrtkamaKorist od poslovne edukacije mora biti obostrana, i za tvrtku i za zaposlenike. Odabir vrste edukacije ovi-si o potrebama tvrtke i kompetencijama zaposlenih, a najtočnije procjene mogu se dobiti od savjetnika specijaliziranih za razvoj i edukaciju. Postojeći obra-zovni sustav daje ljudima široku bazu znanja, a nefor-malno obrazovanje im omogućuje fokusirani razvoj prilagođen specifičnim potrebama tvrtke i posla kojeg obavljaju, rekla nam je Borjanka Metikoš iz tvrtke Gentis, specijalizirane za savjetovanje, organizacijski i osobni razvoj te edukaciju zaposlenika. Neformal-no obrazovanje pruža mogućnost razvoja specifičnih znanja i vještina koje proizlaze iz prakse zaposlenika.

Najčešće teme koje se pokrivaju su vještine vođenja, treninzi iz područja izgradnje međuljudskih odnosa, prodajne i pregovaračke vještine, vještine projektnog managementa i strateškog mišljenja, upravljanja i izgradnje timova. Obrazovni sustav se malo ili nika-ko bavi ovim specifičnim vještinama, a i tamo gdje ih uključuje izostaje segment praktične primjene naučenog. Stoga su neformalne edukacije potrebne i mogu biti vrlo efikasne ako se provedu na pravi način.-Poslovna je edukacija u današnjem vremenu i našem okruženju neminovnost, jer omogućuje pojedincu da provjeri razinu vještina kojom raspolaže, sazna nove trendove te usvoji različite alate s kojima može postići bolje rezultate, individualno ili unutar tima. Što je više pojedinaca uključeno u različite poslovne edukacije, to-liko će biti veći ukupan efekt tih edukacija na ukupno poslovanje tvrtke. Kroz poslovne edukacije razvijaju se dodatne kompetencije presudne za ostvarivanje re-zultata i unaprjeđenje u karijeri. Takve tvrtke postaju i ugodnije mjesto za rad, lakše se nose sa svakodnevnim poslovnim izazovima i izgrađuju kvalitetne i uspješne pojedince - zaključuje Metikoš.

Novosti u ponudi poslovnih škola i edukacijskih kućaNajnoviji program koji je pripremila Diplomska škola ZŠEM-a jest posebna MBA specijalizacija kreirana za zaposlene na radnim mjestima srednjeg i višeg mana-gementa s radnim iskustvom od minimalno tri godine. -Radi se o našem Executive MBA programu koji je in-terdisciplinarni smjer, a sastoji se od ključnih kolegija svih smjerova Diplomskog studija poslovne admini-stracije MBA. Temeljna je svrha pružiti polaznicima kolegije vrhunske kvalitete iz područja marketinga, managementa, financija i računovodstva, kroz odličnu

Kroz poslovne edukacije razvijaju se

dodatne kompetencije presudne za

ostvarivanje rezultata i unaprjeđenje u

karijeri.

Poslovna edukacija

Što polaznici očekuju od poslovnih edukacija?

Razlozi za odluku o dodatnoj edukaciji mogu biti različiti (bolja pozicija na tržištu rada ili unutar tvrtke, stjecanje novih znanja i vještina, networking), a kakva su očekivanja polaznika i jesu li realna, provjerili smo s organizatorima edukacija.

-Polaznici nerijetko očekuju „instant rješenja“, što skoro nikada nije moguće. Kako bismo se što više približili ostvarenju njihovih očekivanja, nastojimo sadržaj učiniti jednostavnim, razumljivim i primjenjivim u okruženju u kojem se osoba nalazi. Me-todologija uključuje rad na njihovim vlastitim primjerima iz prakse koji potiču na osobnu promjenu i primjenu naučenog u svakodnevnom radu - objašnjava Borjanka Metikoš iz Gentisa.Da su primjenjiva znanja visoko na listi očekivanja polaznika, potvrđuju nam i iz ZŠEM-a. -Očekivanja se iz edukacije u edukaciju razlikuju s obzirom na temu, no zajedničko im je uvijek što polaznici cijene praktičnu primjenjivost znanja i vještina koje su stekli tijekom naših seminara. Posebnost su tailor made seminari koji polaze upravo od očekivanja polaznika kako bi što učinkovitije zadovoljili njihove potrebe - navodi Jagoda Poropat Darrer.

Medijski pokrovitelji:

Trajanje programa: 18. ožujka - 30.rujna 2016.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldZagreb

Kotizacija:Redovita cijena programa iznosi 8.600,00 kn+PDV.Promotivna cijena za rane uplate iznosi 7.900,00 kn+PDV.

Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Prijave i kontakt:tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

MODUL 1 (18. ožujka 2016.)Integrirana marketinška komunikacija na Internetu MODUL 2 (8. travnja 2016.)Internet marketing MODUL 3 (22. travnja 2016.)Upravljanje web projektima i prodaja putem Interneta MODUL 4 (12. i 13. svibnja 2016.)SMM – Marketing na društvenim mrežama MODUL 5 (3. lipnja 2016.)SEO - Optimizacija web stranica za tražilice

MODUL 6 (16. lipnja 2016.)Google AdWords – osnovni modul MODUL 7 (9. rujna 2016.)Google AdWords – napredni modul MODUL 8 (30. rujna 2016.)Google Analytics – analiza uspješnosti web sjedišta

MODUL 9 - IZBORNI (14. listopada 2016.)Mobilni marketing MODUL 10 - IZBORNI (28. listopada 2016.)Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranje

Mjerenje učinkovitosti marketinških aktivnosti postalo je sveti gral marketinga u digitalnom oglašavanju i nužno je poznavati složene alate i tehnike pomoću kojih se online kampanje mogu optimizirati, izmjeriti i dati najveći mogući povrat na ulaganje.

Program se sastoji od 8 redovnih modula, ukupnog trajanja 72 nastavna sata te 2 izborna modula, u trajanju dodatnih 16 nastavnih sati.

U tijeku je upis nove generacije polaznika.


kombinaciju teorijskog i praktičnog znanja - kaže Ja-goda Poropat Darrer.

Iva Kosor, Project Manager, COTRUGLI Business School, rekla nam je da u ponudi imaju četiri progra-ma koji su koncipirani sukladno potrebama različitih razina managementa - International MBA za mla-de perspektivne managere i profesionalce u usponu, Executive MBA za osobe koje dolaze iz srednjeg i top managementa te poduzetnike, Chef Executive MBA za članove uprava i visoko pozicionirane direktore, te doktorski DBA program za kandidate s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom i već stečenim MBA obrazovanjem. Svi COTRUGLI MBA programi međunarodno su akreditirani od strane AMBA orga-nizacije, vodećeg svjetskog autoriteta za akreditiranje MBA programa.

Program cjeloživotnog učenja za poduzetništvoInstitut za obrazovanje za poduzetništvo Zrinski prvi je hrvatski znanstveno-stručni istraživački institut s fokusom na učenje za poduzetništvo. Svrha mu je uvođenje i razvijanje kompetencija i dualnog obra-zovanja za poduzetništvo u svim obrazovnim progra-mima i na svim razinama obrazovanja kroz projekte, okrugle stolove, znanstvene skupove, konferencije, tribine i sl.

-Interes polaznika je značajan, jer oni koji se žele okušati u samostalnom vođenju poslovanja ne žele riskirati i ući u neki projekt bez potrebnog znanja stečenog kroz programe stručnog osposo-bljavanja ili usavršavanja - kaže Žižić. Njihov pro-gram usavršavanja za samostalnog managera u poduzetništvu u području OPG-a, zadruge, dentalne medicine i ostalim područjima izvodi se online, a po-

laznici su iz cijele Hrvatske, budući da ovakav oblik edukacije omogućava prostornu udaljenost, ali isto-vremeno i stalni kontakt s mentorima i drugim po-laznicima.

Martina Jurković, voditeljica programa cjeloživotnog obrazovanja PAR-a, kaže da su u trendu i seminari za osobni i profesionalni razvoj koje pohađaju osobe iz svih sektora, a od specifičnih izdvajaju specijalizi-rane seminare i tečajeve stranih jezika. -Porast inte-resa bilježimo i za stručna usavršavanja, poput onih za PR stručnjake, sportske managere, voditelje EU projekata, računovodstvo i sl. Također, u porastu je in-teres za edukaciju iz područja digitalnog marketinga i društvenih mreža. Dakle, sve vezano za nove tehnolo-gije, komunikaciju i upravljanje poslovnim procesima.

Povećanje samozapošljivosti kroz nova zanimanjaUz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a raste interes za promjenom za-nimanja dodatnom edukacijom ili prekvalifikacijom. Tijekom 2015. više od 33 tisuće nezaposlenih isko-ristilo je neku od mjera, a u ponude poslovnih škola uvršteni su programi za nova zanimanja.

Pučko otvoreno učilište Petar Zrinski jedino je koje u Hrvatskoj i Europi ima verificiran program ospo-sobljavanja za poslove postavljača/ice monomer-nih folija na 2D površine i polimernih folija na 3D objekte, kojim će polaznici osigurati diferencijaciju na tržištu rada, ali i steći poduzetničke vještine za otvaranje vlastitog poslovanja. -Atraktivan program koji nudi mogućnost samozapošljavanja kroz otva-ranje obrta je osposobljavanje za poslove dadilje. Teorijski dio uključuje online nastavu, a praktični dio nastave izvodi se u odgovarajućim ustanovama u području stalnog boravka polaznika. Naš trud i ulaganje u ovaj program pokazali su se opravdanim jer se 80% polaznika zaposlilo - ističe Žižić. Dobru samozapošljivost omogućuju i programi osposoblja-vanja za njegovatelja/icu te samostalnog managera poduzetništva dentalne medicine.

-U slučaju samozapošljavanja bitno je osvijestiti specifične potrebe za dodatnim obrazovanjem koje ovise o sektoru u kojem osoba pokreće poduzeće, ali i o specifičnim potrebama tržišta. Od općih semina-ra, koji su potrebni svakom poduzetniku, pogotovo početniku, preporučujemo seminare i edukacije koji-ma će unaprijediti znanja iz područja upravljanja i financija, poput izrade poslovnog plana, razvoja poduzetničkih vještina, financija za nefinancijaše, stva-ranja i upravljanja učinkovitim timovima, liderstva u poduzetništvu i sl. Također, svaka osoba koja razmišlja o samozapošljavanju mora biti dobro informirana o tome koje zahtjeve mora ispunjavati prilikom pokre-tanja poduzeća. Primjerice, osobe koje vode turističke

U porastu je interes za edukaciju iz

područja digitalnog marketinga i

društvenih mreža, odnosno, sve vezano za nove tehnologije,

komunikaciju i upravljanje poslovnim

procesima.

Poslovna edukacija Poslovna edukacija

agencije moraju imati položen ispit za voditelja po-slovnice - napominje Jurković.

Emocionalna inteligencija u poslovnom okruženjuNakon desetljeća istraživanja danas je jasno da je emo-cionalna inteligencija jedan od ključnih faktora po-slovnog uspjeha. Istraživanje objavljeno u časopisu En-trepreneur pokazalo je da 90% managera na visokim pozicijama ima visoki kvocijent emocionalne inteligen-cije, što u konačnici rezultira njihovom većom usmje-renosti prema rezultatu i cilju, bržem i kvalitetnijem donošenju odluka, većom otpornosti na stres, prilagodlji-vosti promjenama i kvalitetnijem odnosu s kolegama.

Za razliku od racionalne inteligencije, emocionalna se može razvijati cijelog života, zato danas raste po-pularnost treninga, coaching programa i seminara posvećenih procjeni trenutnog stanja te usvajan-ju novih znanja i vještina dok ne postanu navika. Između ostalog, važno je povećati razumijevanje vlastitih emocija i reakcija te njihov utjecaj na dru-ge. S rastom razine emocionalne inteligencije, razvi-ja se naša sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i reguliranja vlastitih emocija i prilagođavanja našeg ponašanja kako bi se postigli očekivani rezultati. Oso-be s visokim kvocijentom emocionalne inteligencije prihvaćaju izazove, imaju visoko samopouzdanje, cijene tuđe mišljenje, preuzimaju inicijativu, bolje se snalaze u stresnim situacijama i iskazuju empatiju u međuljudskim odnosima.

Konferencije i poslovni skupovi kao oblik networkingaKorisnu priliku za upoznavanje poslovnog svijeta stu-denti imaju na danima karijera. Don Hudspeth rekao nam je da je Career Education Day sastavni dio obra-zovanja RIT-a već duže od 15 godina te dio priprema njihovih studenata za prave poslovne prilike i izazove koji ih očekuju nakon diplome. Dan karijera održat će se 1. ožujka u Dubrovniku i 15. ožujka u Zagre-bu, a cilj događanja, koje će okupiti oko 500 sudionika, omogućiti je izravnu komunikaciju gospodarstvenika i studenata za izgradnju mreže poslovnih kontakata, pronalazak stručne prakse, sezonskih poslova, pa čak i stalnog zaposlenja.

-Ove godine, uz prezentacije i intervjue, uvodimo i zanimljive panele vezane uz pojedine studije koje studenti polaze na našim kampusima (Service Ma-nagement, Informacijske tehnologije, Međunarodno poslovanje). Na panelima će gostovati uspješni go-spodarstvenici iz Hrvatske. Jedan od panela usko je vezan uz tržište rada i njega će voditi Saša Jurković, direktor portala Posao.hr. Panel posvećen ključnim nadolazećim trendovima u IT industriji okupit će poznate i uspješne stručnjake u tom području poput Davora Runje (Drap), Roka Roića (King ICT) i drugih - navodi Hudspeth.

Kontinuiranom edukacijom do konkurentnosti na tržištu rada U idealnom svijetu, osoba odmah pri završetku fakulteta pronalazi posao i na istom ostaje sve do mirovine, bez dodatne edukacije i ulaganja u svoje znanje. Tako su stvari možda funkcionirale prije, no brzi razvoj tehnologije donio je neka nova pravila. Cjeloživotno obrazovanje postaje imperativ te je izrazito važno, naročito na sve konkurentnijem tržištu rada, gdje je ponuda poslova manja od potražnje.

Ponuda edukacija sve je bogatija i cjenovno pristupačnija, a da svatko pronađe nešto za sebe pobrinuo se portal EduCentar. Unutar portala edukacije su grupira-ne u sljedeće skupine: tečajevi (prekvalifikacije, strani jezici, pripremni tečajevi i instrukcije), fakulteti (sve za maturante) te poslovna edukacija (seminari, treninzi i usavršavanja). Stručnjaci iz različitih područja, bilo marketinga, financija, kontro-linga, mogu svoje znanje nadograditi kroz niz kvalitetno strukturiranih programa pod vodstvom profesionalaca. Svi koji žele raditi na sebi znaju da je ulaganje u znanje najisplativija investicija.

Polaznici su sve zahtjevniji i traže dodanu vrijednost koju im pružaju vrhunske edukacijske kuće Ulaganje u vrhunske kompetencije manage-ra i zaposlenika temelj je konkurentnosti i poslovnog uspjeha svake tvrtke, neovisno o veličini. To prepoznaje i sve veći broj tvrta-ka i institucija, čemu u prilog govori i Anketa poslodavaca HZZ-a za 2015. godinu. Naime, 49,9% poslodavaca organiziralo je tijekom 2014. godine edukaciju ili usavršavanje radnika. To je značajno više u odnosu na 2013., kada je samo trećina organizirala usavršavanje radni-ka. Udio radnika koji su prošli edukacije veći je u državnom ili javnom sektoru (23%) nego u privatnom (19%). Također, raste i broj poslo-davaca kod kojih dodatna edukacija zaposlenika ima sve veći utjecaj pri zapošljavanju. Koliko je važno prepoznati edukacijske potrebe sukladne tehnološkim promjenama i novim trendovima, te koja su znanja ključna kako bi tvrtke zadržale konkurentnost, razgovarali smo s Marijom Su-valj, suradnicom u prodaji i marketingu u Mira-kul Edukacijskom centru.

Kako izgleda ponuda poslovne edukacije Mirakul Edukacijskog centra za 2016. godinu? Uz standardnu ponudu seminara, u ovoj ćemo godini održati i potpuno nove specijalističke edukacije, kao što su Strateško i operativno planiranje, Upravljanje fi-nancijskim rizicima, Kako implementirati i provoditi strategiju i poslovne planove, Upravljanje ulaganjima i investicijskim projektima, Prodajna analiza i alati za mje-renje rezultata prodaje, Kako se uvodi, mjeri i razvija organizacijska izvrsnost, Orga-nizacija i vođenje poslovnih sastanaka te brojne druge.

Što obuhvaća Mirakul Akademija i koja je prednost višemjesečnog usavršavanja?Naših pet Akademija vezano je uz Internet marketing, HR management, prodaju, marketing na društvenim mrežama te pripremu i provedbu projekata za EU fon-dove. Osim novih, konkretnih i primjenjivih znanja, stručnim usavršavanjem kroz višemjesečne programe polaznici će nadograditi i temeljna stručna znanja te vještine koje su stekli dosadašnjim radom i obrazovanjem. Također, upisom Mirakul Akade-mije ostvarit će i značajan popust u odnosu na ukupnu cijenu svih modula unutar nekog od programa.Osim Akademija, organiziramo specijalističke jednodnevne i dvodnevne seminare iz različitih područja poslovanja: marketinga, prodaje, managementa, financija. S obzi-rom na kvalitetu predavača i programa te široku edukacijsku ponudu, surađujemo s gotovo svim vodećim tvrtkama i institucijama u Hrvatskoj.

U kojoj mjeri vaši klijenti koriste InHouse edukacije i koje prednosti time dobivaju? Iz našega iskustva, dobivamo sve veći broj upita vezano uz organizaciju InHouse seminara i radionica, posebno prilagođenih potrebama i očekivanjima klijenata. Sve InHouse programe održavamo isključivo s predavačima s kojima surađujemo, koji su se dokazali u predavanjima i imaju izvrsne ocjene za održane otvorene seminare. Cilj svake InHouse edukacije je pružiti stručno usavršavanje i trening zaposlenika na primjerima i vježbama vezanim direktno uz njihovo poslovanje. Klijenti to prepoznaju i sve više koriste.

Marija Suvalj, suradnica u prodaji i marketingu u Mirakul Edukacijskom centru


Dani komunikacija 2016. posvećeni svjetskim trendovima i izvoznom potencijalu hrvatske kreativne industrijeČetvrto izdanje Dana komunikacija, nacionalnog festivala oglašavanja, održat će se od 14. do 17. travnja u rovinjskom hotelu lone, u organizaciji HURA-e i IAB-a. Ovogodišnji Dani komunikacija nude bogat program koji uključuje predavanja vrhunskih svjetskih stručnjaka, predstavljanje aktualnih svjetskih trendova, otkrivanje tajni najuspješnijih komunikacijskih kampanja, kao i brojne rasprave, radionice te natjecanja.

Posebna novost ovogodišnjih Dana komunikacija je plat-forma 'Export Stage', u kojoj će investitor i poduzetnik Nenad Bakić razgovarati s predstavnicima hrvatske kre-ativne industrije koji su svoje proizvode i usluge uspjeli izvesti izvan granica Hrvatske.

-Ove godine, osim vrhunskih stranih predavača po čemu su Dani komunikacija regionalno prepoznati, željeli smo ukazati na utjecaj koji kreativne industrije imaju na hr-vatsko gospodarstvo, kao i na njihov snažan izvozni po-tencijal. Studija provedena od strane Ekonomskog institu-ta u Zagrebu pokazala je da kulturne i kreativne industrije, čiji sastavni dio čini i industrija oglašavanja i tržišnog ko-municiranja, ostvaruju 2,3% bruto nacionalnog dohotka. Istraživanje koje smo proveli među članicama HURA-e pokazalo je da 91% naših članica već izvozi svoje usluge i proizvode. S obzirom na navedene podatke, oglašivačka industrija pokazuje velik potencijal da postane snažan izvozni proizvod i to bi svakako trebalo podržati - izjavio je Davor Bruketa, predsjednik Uprave HURA-e, suorgani-zator Dana komunikacija.

Na Danima komunikacija prvi će se put održati natjecanje za mlade agencijske profesionalce pod nazivom 'Young Lions', koji je dio globalnog natjecanja u sklopu kanskog festivala. -Ovo natjecanje jedinstvena je prilika za mlade kreativce do 30 godina da se dokažu na nacionalnoj, a po-tencijalno i svjetskoj razini. Njihov je zadatak da u roku od 24 sata osmisle kampanje u kategorijama print, cyber i design, odnosno 48 sati za kategoriju film. Najbolji od 4 pobjednička tima nagradit ćemo putovanjem na Canne-sLions 2016. - izjavio je Jan Jilek, predsjednik IAB-a, suor-ganizator festivala.

Sudionike Dana komunikacija

očekuju predavanja vrhunskih

komunikacijskih stručnjaka koji

dolaze s renomiranih svjetskih festivala

Cannes lions i Eurobest.

Sudionike Dana komunikacija očekuju predavanja vrhunskih komunikacijskih stručnjaka koji dolaze s re-nomiranih svjetskih festivala Cannes Lions i Eurobest. Među predavačima se ističe Yousef Tuqan Tuqan, jedan od najiskusnijih i najcjenjenijih tehnoloških poduzetnika Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike Tom Theys, izvršni do-predsjednik globalne strategije agencije FBC i jedan od vodećih stratega marketinške industrije današnjice, poka-zat će da tajna uspjeha kreativnih i efektivnih kampanja leži u promjeni ponašanja potrošača. Rogier Vijverberg izvršni kreativni direktor i suosnivač međunarodne agen-cije SuperHeroes, govorit će o tehnološkim idejama koje spašavaju svijet od dosade i dodaju humanost inovacija-ma. Na Danima komunikacija održat će se dodjele nagra-da strukovnih natjecanja Effie, IdejaX i Mixx. Prijave za natjecanje Effie, koje nagrađuje agencije, oglašivače i kam-panje koje su postigle izniman tržišni uspjeh, već su otvo-rene i traju do 3. ožujka. Žirijem nagrade Effie ove godine predsjeda Kristijan Gregorić, izvršni direktor za marke-ting i razvoj tvrtke Franck. IdejaX, nacionalno natjecanje u kreativnosti i ove godine poziva sve domaće kreativce i agencije da odmjere svoje snage i pokažu svoju kreativnu produkciju i potencijal te da se predstave potencijalnim klijentima. Prijave su otvorene do 25. ožujka. Natjecanje Mixx, koje nagrađuje najbolje radove u online medijima, otvoreno je do 13. ožujka.

Na Danima komunikacija 2016. očekuje se preko 1.500 su-dionika iz Hrvatske i regije za koje su organizatori pripre-mili mnoštvo popratnih sadržaja poput koncerata, izložbi i brojnih drugih prilika za neformalna druženja. Za više informacija o programu, kotizacijama i smještaju posjetite: www.danikomunikacija.com.

Davor Bruketa, Jan Jilek, Kristijan Gregorić, Vladimir KončarYousef Tuqan Tuqan, predavač na Danima komunikacija 2016.

foto

: Sl

avko

Miz

džor

/Pix

sell

Konferencije poslovni kalendar

Sajmovi

02. - 05.03.2016.GAST 2016.Mjesto: SplitInformacije: www.gastfair.com

11. - 13.03.2016.Dani ljepote i fitnessaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

18. - 20.03.2016.Međunarodni sajam turizma PLACE2GOMjesto: Zagreb, Boćarski domInformacije: www.place2go.org

05. - 10.04.2016.Zagreb Auto ShowMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

Konferencije

08.03.2016.12. Mystery shopping danMjesto: Zagreb, Hotel AntunovićOrganizator: HerakleaInformacije: www.heraklea.hr

17.03.2016.Slavonika – Prva međunarodna konferencija o poljoprivredi Mjesto: Osijek, Poljoprivredni fakultetOrganizator: Udruga Zemlja i ljudiInformacije: www.slavonika.org

17. - 18.03.2016.HR DaysMjesto: Rovinj, Hotel LoneOrganizator: MojPosaoInformacije: www.hrdays.net

18. - 20.03.2016.5. PAR Međunarodna znanstveno-stručna konferen-cija o liderstvu - Liderstvo kroz PARtnerstvoMjesto: Opatija, Hotel MilenijOrganizator: Visoka poslovna škola PAR, Lehigh University, Iacocca InstituteInformacije: www.par-conference.com

14. - 17.04.2016.Dani komunikacijaMjesto: Rovinj, Hotel LoneOrganizator: HURA i IAB CroatiaInformacije: www.danikomunikacija.com

04. - 06.05.2016.31. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plinMjesto: OpatijaOrganizator: Centar za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatska stručna udruga za plinInformacije: www.hsup.hr

Seminari

01.03. i 10.03.2016.Prezentacija modela za tvrtke i pojedince ‘Od zdravlja do radnog učinka - Wellness na radnome mjestu’Mjesto: Albaharijeva 2, Zagreb Organizator: Centar za edukaciju i savjetovanje SuncePredavači: Božica Križanić, prof., Ivo Aničić, bacc. i apsolvent i Sonja Biglbauer, mag.Informacije: + 385 92 17 10 140, e-mail: [email protected]

03.03.2016. Kako implementirati i provoditi strategiju i poslovne planoveMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nikola NikšićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

03. i 04.03.2016. Upravljanje projektimaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Petra Gracin, MBA, PMPInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

09. i 10.03.2016. Osnove financijsko-računovodstvenog poslovanjaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nikola NikšićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11.03.2016. Prodajne vještine-od osnovnih načela do zaključivanja prodajeMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: dr.sc. Jasminka SamardžijaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11.03.2016. Upravljanje kvalitetom-analiza skrivenih troškova u organizacijiMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Lidija Sarta


poslovni kalendar

Informacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11.03.2016. Transformacija kompanije - reorganizacija i programi restrukturiranjaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Igor KovačInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

15. i 16.03.2016. Selekcijski intervjuMjesto: Creativa, Maksimirska 79a/1, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavačica: Željka Pavlović, prof.Informacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

17. i 18.03.2016. EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohe-zijski fond te programi zajedniceMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

18.03.2016. Google Analytics-analiza uspješnosti web sjedištaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Zorin RadovančevićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

18.03.2016. Pregovaranje u prodajiMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Mirela Španjol MarkovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

18.03.2016. Integrirana marketinška komunikacija na InternetuMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Jelena Mijailović, Domagoj DavidovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

18.03.2016. Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zaposle-nikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Nela BučevićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

23.03.2016. Kontroling i upravljanje proizvodnjom i zalihamaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

04.04.2016.Kakve opasnosti krije timski radMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM – Poslovna akademija d.o.o.Predavačica: dr.sc. Andrijana Mušura GaborInformacije: + 385 1 45 00 309, e-mail: [email protected]

88 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016.

Documents

Slavonija i Baranja