99tthh IINNTTEERRNNAATTIIOONNAALL FFEESSTTIIVVAALL OOFF AAMMAATTEEUURR

TTHHEEAATTRREESS „„ JJAADDRRAANN 22001133““

SSLLAAVVOONNSSKKII BBRROODD 17. – 19. 5. 2013.

SSTTAARRII GGRRAADD NNAA HHVVAARRUU 24. – 26. 5. 2013.

ORGANIZATOR HRVATSKI SABOR KULTURE SUORGANIZATORI GRAD SLAVONSKI BROD I GRAD STARI GRAD NA HVARU SATIRIČKO KAZALIŠTE MLADIH SLAVONSKI BROD i AMATERSKO KAZALIŠTE „PETAR HEKTOROVIĆ“ FESTIVAL FINANCIRA MINISTARSTVO KULTURE RH POKROVITELJI: BRODSKO-POSAVSKA I SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA SPONZORI: HEP d.d., HOTELI HELIOS FAROS d.d., CTR Razvojna agencija Brodsko-posavske županije d.o.o., Turističke zajednice SLAVONSKOG BRODA i BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE te STAROGA GRADA NA HVARU

2

FESTIVALSKI ODBOR DANIJEL MARUŠIĆ, župan Brodsko-posavske županije RUŽICA VIDAKOVIĆ, zamjenica župana Brodsko-posavske županije ANTE SANADER, župan Splitsko-dalmatinske županije VISKO HALADIĆ, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije LUKA BRČIĆ, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije MIRKO DUSPARA, gradonačelnik Slavonskog Broda ĐURĐICA PLANČIĆ, gradonačelnica Starog Grada na Hvaru DEJAN BUVAČ, predsjednik UO Hrvatskog sabora kulture (HSK) ZDRAVKO OBRADOVIĆ, predsjednik Skupštine HSK-a JOSIP PERČEVIĆ, član UO HSK-a DRAŽEN JELAVIĆ, tajnik HSK-a ORGANIZACIJSKI ODBOR HRVOJE ŠPICER, ravnatelj Kazališno-koncert. dvorane „I. B. Mažuranić“ PETAR HULJIĆ, direktor TZ Brodsko-posavske županije BILJANA LONČARIĆ, direktorica TZ Slavonskog Broda DANIJELA VLAHOVIĆ, direktorica TZ Starog Grada TOMISLAV GOLL, predsjednik SKM-a Slavonski Brod SILVIJO STILINOVIĆ, umjetnički ravnatelj SKM-a ZLATKO OREŠKOVIĆ, tajnik SKM-a ANTONIO ŠKARPA, predsjednik Amaterskog kazališta „P. Hektorović“ MIRJANA HRŽIĆ, predsjednica Odbora kolegija kazališnih amatera HSK-a MIRKO KOVAČEVIĆ, stručni suradnik za kazalište HSK-a MARTINA PODHRAŠKI, pripravnica u HSK-u MEDIJSKI POKROVITELJI MEGAMIX RH, HRT, Radio Split, Slobodna Dalmacija, SBTV, SOUNDSET Slavonski Brod, RTV dopisništvo, Posavska Hrvatska, Radio Slavonija

3

STRUČNO POVJERENSTVO doc. dr. sc. DUBRAVKA CRNOJEVIĆ-CARIĆ, glumica i redateljica prof. dr. sc. SANJA NIKČEVIĆ, teatrologinja i kazališna kritičarka IGOR RUŽIĆ, kazališni kritičar SELEKTORI doc. dr. sc. DUBRAVKA CRNOJEVIĆ-CARIĆ, glumica i redateljica NINA KLEFLIN, redateljica prof. dr. sc. SANJA NIKČEVIĆ, teatrologinja i kazališna kritičarka doc. ROBERT RAPONJA, redatelj doc. JOŠKO ŠEVO, glumac UREDNICI FESTIVALSKOG BILTENA TOMISLAV GOLL, MIRKO KOVAČEVIĆ i MAJA ZRNIĆ TEHNIKA Saša Karić i Bariša Plenković - svjetlo Danko Hajnal i Lovre Plenković - ton

4

POZDRAV dr. MIRKA DUSPARE, GRADONAČELNIKA SLAVONSKOGA BRODA Slavonski je Brod grad otvorenih vrata. Vrata kroz koja svatko tko prođe, dobro je došao! A posebice glumice i glumci, teatar. Duga tradicija života na području Slavonskoga Broda donijela je i niz tradicija koje se njeguju i ne zaboravljaju i u suvremenom životu. Jedna od njih je kazalište. Kazalište je u Slavonskom Brodu gotovo domaćin. Kod kuće! I ljubitelji kazališta u Slavonskom Brodu jedva čekaju goste. Tako je bilo oduvijek! Tako će biti i na 53. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera, čiji je domaćin i suorganizator grad Slavonski Brod. Pero Juričić, Emil Glad, glumac-lutkar Krsto Krnec , Zlatko Madunić, Irena Kolesar, Mato Grković, samo su neka velika imena hrvatskoga glumišta, koja ovaj grad zovu ili su zvali svojim. Rođeni ili iz Slavonskoga Broda krenuli su u neizvjesni ali prelijepi svijet kazališne umjetnosti. I mi Brođanke i Brođani štujemo ih i rado ugošćujemo glumce i kazališta. Imamo prekrasnu kazališnu dvoranu „Ivana Brlić-Mažuranić“. Imamo staru jezgru grada i terezijansku tvrđavu u kojima gotovo svaki ugao može biti scenografija, a svaki dio dana rasplamsava maštu. Glumci su dio grada, a kada jednom zaigrate na pozornicama Slavonskoga Broda, i Vi, dragi glumački gosti, Slavonski Brod postat će dio Vas. Dolazite u višestruko proglašavani najljepši grad kontinentalne Hrvatske. Uzmite si vremena i prošećite ulicama grada, ulicama moga, Vašega i grada svakoga tko živi i dođe u njega. Želim Vam puno uspjeha i dobrog provoda, novih prijateljstava, napose prijateljstva s gradom koji samo to i želi. Biti prijatelj svima! Kažu da glumcima ne valja poželjeti sreću pred predstavu! Uobičajeno je reći slomili nogu! A Vi dragi kazalištarci, već jako dobro znate što to znači!

Srdačno Vaš Dr. Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskoga Broda

5

DOBRODOŠLICA SUDIONICIMA FESTIVALA Zadovoljstvo mi je i čast u ime domaćina, stanovnika Staroga Grada, još jednom dočekati i pozdraviti vrijedne kazališne amatere iz svih krajeva naše lijepe domovine kao i njihove goste iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Bogat program ovogodišnje smotre najboljih rezultat je predanog rada mnogobrojnih entuzijasta koji u predstavi daju sebe, a to mi u Starome Gradu iznimno cijenimo. Naš Stari Grad je, kao što to i njegovo ime kaže, grad duge povijesti i jedan od najstarijih na obalama Jadrana. Vršnjak je glasovita starogrčkog filozofa Aristotela, jer su 384. godine prije Krista Grci s egejskog otoka Parosa utemeljili grad, nazvavši ga Faros. Nakon rata protiv Ilira, grad postaje samostalni polis, kuje vlastiti novac i ima svoje keramičke radionice. Rimljani ga 219. godine prije Krista osvajaju i nazivaju Pharia, kao i cijeli otok. Početkom 8. stoljeća zauzimaju ga Slaveni i 1147. utemeljuju Hvarsku biskupiju. U Hvarskom statutu iz 1331. plemići Velikog vijeća hvarske komune imenuju grad Starim, za razliku od Novog Grada na zapadnom kraju otoka (današnji Hvar). Za renesanse spominje se kao Stari Hvar, kao i u dokumentima sve do 19. stoljeća (Citta Vecchia). Htjela bih vam još otkriti da u našem gradu tradicija kazališnog amaterizma započinje u Hektorovićevo vrijeme renesanse izvođenjem crkvenih prikazanja. Imao je Stari Grad svoje kazališne pisce i glumce amatere, ali i uvijek vjernu publiku. U prošlom stoljeću tu bogatu tradiciju nastavlja s puno uspjeha Amatersko kazalište „Petar Hektorović“, ali i novije družine. S ponosom ističem djelovanje čak četiriju udruga velikih i malih kazališnih entuzijasta. Kad tome pridodam i naše lijepo kazalište, koje je gotovo uvijek puno znatiželjne publike, mogu s radošću zaključiti da doista dramski amaterizam stanuje u Starom Gradu. Zato vam poručujem da ste kao ljubitelji kazališta dobro došli u naš Stari Grad i da vas mi Starograjani dočekujemo srdačno i otvorene duše. Đurđica Plančić, gradonačelnica Grada Staroga Grada

6

RADOST KAZALIŠNE IGRE Dragi prijatelji, zaljubljenici kazališnog umijeća! Ovogodišnji 53. festival hrvatskih kazališnih amatera svečarski je jer se odvija u 65. godini djelovanja Hrvatskoga sabora kulture, a taj neprekinuti niz godina krovne hrvatske amaterske udruge svojim djelovanjem i mnogobrojnim predstavama tkali su i kazališni entuzijasti, pridonoseći tako ne samo njegovom postojanju, nego i širenju i neprestanom razvitku. HSK je utemeljen na stoljetnoj tradiciji i kontinuitetu kulturno-umjetničkog amaterizma, čiji počeci sežu u 19. stoljeće. Potreba za udruživanjem amaterskih kulturno-umjetničkih društava, sekcija i družina, radi međusobne suradnje, iskazana je daleke 1875. godine osnivanjem Hrvatskog pjevačkog saveza. Ulogu tog Saveza, proširenu na folklornu, kazališnu, tamburašku i ostale amaterske djelatnosti, preuzeo je novoosnovani Savez kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske, utemeljen 1948. godine. Mijenjajući ime, ali ne i amaterske aktivnosti, on djeluje do 1991. kada postaje Hrvatski sabor kulture, a to ime nosi i danas. Naš sadašnji HSK savez je udruga i krovna organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma u Hrvatskoj, koji je u svoje okrilje okupio 925 udruga s oko 80 000 aktivnih članova s područja cijele Lijepe naše. Većina tih društava i sekcija stalno sudjeluje u djelovanju Sabora putem obrazovanja kroz seminare i različite tečajeve, ili predstavljajući svoje programe na gradskim, županijskim i nacionalnim susretima i festivalima, a dio njih povremeno koristi bogati fundus glazbenih, dramskih i folklornih djela i publikacija, što ih je Sabor prikupio i objavio tijekom dugogodišnjeg rada. Prvi koji su iskazali želju predstaviti svoje amatersko umijeće i međusobno ga usporediti, bili su kazališni entuzijasti. Oni su svoj prvi Susret kazališnih amatera Hrvatske održali u Rijeci 1961. godine. Od tada susreti i festivali bili su kontinuirano održavani diljem cijele Hrvatske, na području 42 grada – od Čakovca i Varaždina u Međimurju i Podravini do Vinkovaca i Valpova u Slavoniji, od Umaga i Pule u Istri do Imotskog, Korčule i Visa u Dalmaciji.

7

Spomenuto festivalsko obilje – preko 3800 prijavljenih i više od 1000 odigranih predstava, obogaćivalo je tijekom 52 godine one koji su ga stvarali, kao i mnogobrojnu publiku koja je svojom nazočnošću uveličavala kazališne svečanosti. Više od pola stoljeća odzvanjala su gledališta od srdačnog pljeska koji je izražavao radost zbog kazališne igre i razdraganost zbog zajedništva u kazališnom činu. Gdje god su se događali, susreti i festivali bili su blagdani zajedništva, kad se tišina naših duša širinom otvara teatarskoj razdraganosti, kad se pomiješaju tolike raznolikosti dijalekata i lokalnih govora, kad s pozornice banu u naša pamćenja različite poetike i bezbrojne uloge, odigrane ponekad naivno, ali živo, iskreno i s uvjerenjem. Festivali su bili zrcala ne samo onih što su igrali svoje sudbine kroz tuđe likove, oni su bili i zrcala u kojima se odražavala kreativna ambicija ansambla, unutrašnja stvaralačka zapretanost pojedinca utopljenog u glumačku družinu, ali i želja aktera predstave da kazališnim činom izraze i sredinu iz koje dolaze, da pokažu bar dio onih specifičnosti po kojima se razlikuje grad od grada, županija od županije, ali i pojedinac od pojedinca s cjelokupnim habitusom intelektualnog i emotivnog obilja. Susreti su i festivali, kroz prohujala 52 ljeta, iznjedrili tolike naše posebnosti, stvaralačke ambicije, glumačke osobnosti i sav onaj žar i entuzijazam, svojstven amaterskom kazalištu. Sve te odlike minulih susreta i festivala nalazimo, dakako u još većem obilju, i u ovogodišnjim izabranim predstavama koje su selektori Sanja Nikčević, Robert Raponja, Nina Kleflin, Joško Ševo i Dubravka Crnojević Carić uvrstili u program 53. FHKA. Od 155 prijavljenih i 128 odigranih predstava na 12 županijskih smotri, 2 pojedinačna selektiranja i 2 festivala (u Zagrebu nakon 37. SKAZ-a i u Daruvaru nakon Smotre 16 Čeških beseda) selektori su svojom stručnom i znalačkom prosudbom, isključivo po kriteriju izvrsnosti, izabrali za natjecateljski dio Festivala 19 predstava, gotovo iz svih krajeva Lijepe naše, načinivši tako zanimljiv mozaik žanrovskih i županijskih raznolikosti. Tom šarenilu veoma kvalitetnih i autentičnih predstava, što ih odlikuje pluralizam estetskih i žanrovskih različitosti, kao i prijašnjih godina dodane su 2 gostujuće predstave

8

najboljih amaterskih družina iz susjednih nam Slovenije i BiH, te kraća predstava štićenika Centra za rehabilitaciju Ozalj i neverbalna predstava studenata Odjela za kazalište i lutkarstvo Umjetničke akademije iz Osijeka. Novost ovogodišnjeg Festivala je njegova realizacija u 2 grada i 2 regije – Slavonskom Brodu u Slavoniji i Starom Gradu u Dalmaciji. Razlozi tome su nemogućnost igranja kazališnih družina u tjednu te veliki broj zahtjevnih i dojmljivih predstava (u programu su 2 Shakespeareove komedije) od kojih neke traju i do 100 minuta. Radosni smo da su vrijednosti predstava i značenje Festivala ponovno prepoznali i prihvatili naši sponzori, suorganizatori i poglavito pokrovitelji: Brodsko-posavska i Splitsko-dalmatinska županija, Ministarstvo kulture RH te naši domaćini Slavonski Brod i Stari Grad na Hvaru. Svima njima u ime HSK-a svesrdno zahvaljujem na potpori i pokroviteljstvu, a vrijednim kazališnim entuzijastima – izabranim družinama i amaterskim kazalištima, upućujem dobrodošlicu i želim im puno zajedništva i radosti igre s motom ovogodišnjeg Festivala – hrvatskom porukom uz Svjetski dan kazališta, koju je „u ime jednog gledatelja, onog iz mraka gledališta“ uputila prof. dr. sc. Sanja Nikčević, teatrologinja, jedna od ovogodišnjih selektora i predsjednica Stručnog savjeta HSK-a za kazališni amaterizam. "Kazalište traje dugo, počelo je, kažu, u petom stoljeću prije nove ere. Iako se često govori da će odumrijeti, jer se pojavljuju neki novi oblici zabave, kazalište ne odumire. Dapače, traje već 25 stoljeća! Ali zašto? Zato što živa riječ sa scene dotiče nas koji sjedimo u gledalištu, sjedimo otvorenih očiju, ušiju i duše. Ono što se zbiva na sceni govori nam i kroz oči - šaljući slike koje ostaju u mozgu, i kroz uši - šaljući zvukove koje pohranjujemo u sjećanju, ali i kroz dušu - šaljući poruke i osjećaje koji u nama ostaju zauvijek. I zato, dragi umjetnici, kad god počnete pisati novi komad, čitati novi tekst tražeći ulogu za sebe, ili razmišljati o temi koju želite režirati - sjetite se nas: očiju i ušiju ali i duša onih što sjede u gledalištu." Mirko Kovačević, stručni suradnik u HSK-u za kazališnu, književnu i likovnu kulturu

9

RASPORED PREDSTAVA 53. FHKA

Slavonski Brod, Kazališno-koncertna dvorana „Ivane Brlić-Mažuranić“

PETAK, 17. svibnja 2013. 17:00 – SVEČANO OTVARANJE - Pozdravna riječ – dr. Mirko Duspara, gradonačelnik - Prigodna riječ – dr. Danijel MARUŠIĆ, župan

17:30 - Euripid: Medeja (adaptacija teksta i režija: Marko Dragičević i Nikolina Marinić) – izvodi Skupina Bjelokaz 2 Bjelovarskog kazališta, (60´) 18:30 - priprema scene za sljedeću predstavu

19:00 - Gostujuća predstava - Animira Mrkša: Inkluzija – izvodi Dramska skupina Apropo Centra za rehabilitaciju Ozalj, režija Animira Mrkša, (15´)

19:20 – priprema scene za sljedeću predstavu

20:00 - Ivan Kušan: Čaruga (adaptacija teksta i režija: Robert Raponja) – izvodi Gradsko kazalište Županja, (100´)

21:45 - OKRUGLI STOL – Amfiteatar dvorane

10

SUBOTA, 18. svibnja 2013.

15:30 - Jára Cimmerman, Ladislav Smoljak, Zdenĕk Svĕrák: Úspĕch českého iženýra v Indiji (Uspjeh češkog inženjera u Indiji) – izvodi Kazališna skupina Češke besede Zagreb, režija: Jarmila Kozak Marinković i Martina Marinković Plehati, (30´) 16:00 – priprema scene za sljedeću predstavu

16:30 - Marko Hrenović i Veno Mušinović: Linijske obmane – izvodi Teatar

Tirena, Zagreb, režija Iva Milley, (60´)

17:30 – priprema scene za sljedeću predstavu

18:00 – Yugo 45, dramatizacija i prijevod Đurđica Krčmar-Zalar, prema

romanu Marine Lewycke Kratka povijest traktora na ukrajinskom – izvodi

Glumačka družina Virje, režija Katarina Franjo, (45´)

18:45 – priprema scene za sljedeću predstavu

19:30 - Vlastimil Peška prema legendama Aloisa Jiraseka: Stare češke

legende (adaptacija teksta i režija: Svjetluška Prokopić) – izvodi Dramska

skupina Češke besede Doljani, (45´)

20:15 – priprema scene za sljedeću predstavu

20:45 - Kristina Štebih: Tarzan i svinja na posljednjoj večeri – izvodi

Kazališna družina „Štolcer“ Čakovec, režija Dejan Buvač, (70´)

22:00 - OKRUGLI STOL – Amfiteatar dvorane

11

NEDJELJA, 19. svibnja 2013.

11:00 – Razgled kulturno-povijesnih znamenitosti centra Slavonskog Broda uz stručno vodstvo (polazak ispred Kazališno-koncertne dvorane)

14:00 - Alfred Jarry: Kralj Ubu – izvode Zagrebačko kazalište mladih/učilište i Groove škola zvuka i glazbe, režija Jadranka Korda Krušlin (50´)

14:50 – priprema scene za sljedeću predstavu

15:20 - Jelena Škalec: Gibanica – izvodi Dramska družina KUD-a „Naša lipa“ Tuhelj, režija Jelena Škalec, (45´)

16:10 – priprema scene za sljedeću predstavu

16:30 - Suzana Lacković: Idem dalje – izvodi Dramska skupina KU „Seljačka sloga“ Prelog, režija Suzana Lacković, (35´)

17:15 - OKRUGLI STOL – Amfiteatar dvorane

18:45 – priprema scene za sljedeću predstavu

19.30 – Gostujuća predstava - 5. osječka - neverbalna predstava

studenata 2. godine Odjela za kazalište i lutkarstvo Umjetničke akademije

u Osijeku, mentorica: Maja Đurinović

12

20.30 - Dodjela Nagrade grada Slavonskog Broda za najbolju predstavu po

izboru publike i dodjela priznanja za sudjelovanje na 53. FHKA-u.

Prigodna riječ dr. Mirka Duspare, gradonačelnika i dr. Danijela Marušića,

župana Brodsko-posavske županije

************************************************************

Stari Grad na Hvaru – Gradsko kazalište PETAK, 24. svibnja 2013. 17:30 - OTVARANJE 2. DIJELA 53. FHKA - Prigodne riječi domaćina i organizatora

18:00 - Petar Šegedin, Mladen Bjažić, Vesna Parun: Penelope (adaptacija teksta i režija: Zdravko Todorović) – izvodi Dramska amaterska družina POU Vodice, (60´)

19:00 – priprema scene za sljedeću predstavu

19:30 - Mate Matišić: Božićna bajka – izvodi Sinjsko pučko kazalište, režija Marija Cvrlje-Radović i Željko Viculin, (65´) 20:35 – priprema scene za sljedeću predstavu

21:10 - Boris Njavro: Skerac sa Svete Marije – izvodi Kazališna družina „Kolarin“,Dubrovnik, režija: Žuža Egrenyi, (50´)

22:00 - OKRUGLI STOL - Čitaonica

13

SUBOTA, 25. svibnja 2013.

11:00 - Prizori iz stvarnog života - po motivima portugalskog književnika Teixeira Moita, adaptacija Miroslav Burić – izvodi Amatersko kazalište POU Samobor, režija Robert Raponja, (70´)

12:10 – priprema scene za sljedeću predstavu 12:50 – Izbor poezije Dobriše Cesarića, Konstantina Simonova i Dragutina Tadijanovića: Kolodvor (adaptacija teksta i režija: Jasmin Novljaković) – izvodi Dramska družina Doma za starije i nemoćne Sisak, (35´)

13:30 – priprema scene za sljedeću predstavu

14:10 - Nina Horvat: Dok nas smrt ne rastavi – izvodi Gradsko kazalište Jastrebarsko, režija Frana Marija Vranković (60´) 15:10 – priprema scene za sljedeću predstavu

15:55 - Elvis Bošnjak: Nosi nas rijeka (adaptacija teksta: Josip Brusić, Eleonora Sokolić) – izvodi KUD „Primorka“ Krasica, redatelj Denis Brižić (70´) 17:00 – priprema scene za sljedeću predstavu

18:30 – W. Shakespeare: Na tri kralja (adaptacija teksta Georgij Paro) – izvodi Dramski studio Gradskog kazališta „Zorin dom“, režija Sanja Hrnjak, (75´)

19:45 – priprema scene za sljedeću predstavu

14

20:30 - William Shakespeare: San Ivanjske noći (adaptacija teksta: Lana

Šarić) – izvodi Satiričko kazalište mladih Slavonski Brod, režija Silvijo

Stilinović, (80´)

22:00 - OKRUGLI STOL - Čitaonica

NEDJELJA, 26. svibnja 2013.

GOSTUJUĆE PREDSTAVE:

10:00 – John Millington Synge: Vražji fant – izvodi Kulturno društvo “Loški oder“, Škofja Loka, SLOVENIJA, režija Jasa Suyama (110´)

11:50 – priprema scene za sljedeću predstavu

12:30 – Vahid Duraković: Igra istine - izvodi Tetar „Fedra“, Bugojno, BIH, režija Vahid Duraković, (60´)

13:30 – Dodjela nagrada i priznanja 53. FHKA

(14:30 – vrijeme za ručak)

(17:30 – polazak trajekta za Split)

NA PREDSTAVE ULAZ JE SLOBODAN

15

SKUPINA BJELOKAZ 2 BJELOVARSKOG KAZALIŠTA

Euripid: MEDEJA

Režija i prilagodba teksta: Marko Dragičević i Nikolina Marinić; scenografija: Mirko Benkus; kostimografija: Marijana Hanževački; glazba: Zayn – Media; ton i rasvjeta: Ivan Ileković Igraju: Antonija Prka – Medeja; Matej Mikulandra – Jazon; Ivana Stari – dadilja; Ana Malčić – kor 4; Željko Futač – Kreont; Igor Dončević - Egej; Amanda Nikles – kor 1; Viktorija Žanić – kor 5; Ines Meštrić – kor 2; Ivančica Futač – kor 3; Ena Keser – odgajateljica Prema grčkoj mitologiji Medeja je kći kralja Ejeta iz Kolhide, nećakinja čarobnice Kirke, unuka boga sunca Helija, a kasnije supruga junaka Jazona s kojom je imao dvoje djece. Jazon ostavlja Medeju kada mu Kreont, kralj Korinta, ponudi svoju kćer Glauku. Priča o Medeji je već stoljećima aktualna i šokantna. To je priča o ženi i njezinom braku, ponosu, strasti i osveti. Bjelovarsko kazalište osnovano je 1997. godine kao posljedica dugogodišnje bjelovarske kazališne tradicije. Od tada smo kroz zabavu i smijeh, znoj i suze, stvorili mnoge predstave za sve uzraste. Mi smo mnogobrojna skupina zaljubljenika u kazališnu umjetnost – ima nas gotovo stotinjak. Djelujemo u sedam dobnih skupina: MINI BJELOKAZ 1 i 2, TINI BJELOKAZ 1 i 2, BJELOKAZ 1 i 2, te najstarija skupina FOSILI. Već dugi niz godina posebnu pozornost poklanjamo radu s djecom i mladima. Kvalitetan dramski odgoj rezultirao je zadovoljstvom mnoštva roditelja i djece, danas uspješnih mladih ljudi, koji se s radošću sjećaju vremena provedenog u našem kazalištu. Neki od njih odabrali su to kao profesiju, pa su sada na akademijama u Zagrebu i Osijeku kao studenti glume i režije. Surađujemo s mnogim profesionalnim redateljima s ciljem što kvalitetnijih uradaka. Mladi dramski autori rado nam ustupaju svoje tekstove. Jako nam je važna edukacija na seminarima HSK-a za voditelje, redatelje i glumce, dramska literatura HCDO-a te pomoć stručnjaka, koji su nam savjetnici i mentori. Svake sezone napravimo osam novih predstava i poneku obnovu. Svaku predstavu igramo mnogo puta u našem gradu, županiji i šire. Sudjelujemo na mnogim festivalima, a s mnogih smo se vratili s nagradama i priznanjima. Kruna našeg uspješnog rada je prošlogodišnja nagrada za najbolju režiju na 52. FHKA-u za predstavu "Ima li mrtvih!?". U organizaciji Hrvatskog sabora kulture nastupili smo u programu "Razglednica 2", 28. 10. 2012., u HNK-u na kojoj je prisustvovao i dr. sc. Ivo Josipović, predsjednik RH. Naravno da smo ponosni na uspjehe u vidu nagrada, ali naš najveći uspjeh je da djeca i mladi kvalitetno provedu svoje slobodno vrijeme u našem kazalištu i danas sutra postanu uspješni ljudi. Najveća radost nam je zajedništvo i duženje, a najveća nagrada pljesak zadovoljne publike. Organizacija: Margareta Maja Fabičević, 098/464296, bjelovarsko.kazaliste@bj.t-com.hr

16

KAZALIŠNA GRUPA APROPO CENTRA ZA REHABILITACIJU, OZALJ

Animira Mrkša: INKLUZIJA

Gostujuća predstava

Režija i prilagodba teksta: Animira Mrkša; suradnik redatelja: Marin Vukov;

Igraju: Mirko Lužanac – korisnik; Milica Karas - socijalna radnica; Slavica Kelemović - tajnica gradonačelnika; Damir Ozvačić – gradonačelnik; Dražen Puček - savjetnik gradonačelnika; - član udruge invalida: Tomislav Lužanac; Romano Latin - šaptač i glumac

Predstava „Inkluzija“ tematizira na humorističan način inkluzivne procese u našem društvu i probleme na koje nailaze osobe s invaliditetom u nastojanjima da ravnopravno sudjeluju i odlučuju o svom životu. Predstavu izvode korisnici Centra za rehabilitaciju Ozalj.

Kazališna grupa Apropo djeluje već 17 godina u okviru Centra za rehabilitaciju Ozalj. Sudjeluju redovito već dugi niz godina na Festivalu jednakih mogućnosti i INKAZU u Zagrebu. Rado ih pozivaju tijekom godine na obljetnice i događanja u Karlovačkoj županiji (Dan invalida, Dan policije, Božićne priredbe, gostovanja u bolnicama i staračkim domu i raznim udrugama). Dramski tekstovi koje izvode autorska su djela ili preinake poznatih književnih djela.

Kontakt osoba: Animira Mrkša, 091/1577973, centar.ozalj@gmail.com

17

GRADSKO KAZALIŠTE ŽUPANJA

Ivan Kušan: ČARUGA

Režija: Robert Raponja; pomoćnik redatelja:Branko Puhek; scenografija: Dražen Panjičanin; kostimografija: Jelena Maričić; tehnika i rasvjeta: Dejan Hladek; šminka: Snježana Milinković

Igraju: Jovo Stanisavljević (Čaruga) - Ilija Nikolić; Juraj Ardonjak (veleposjednik) - Josip Grgić; Ankica (njegova supruga) - Snježana Puljić; Miroslav Frankić (Ardonjakov tajnik) - Igor Rajković; Boris Možbolt (mjernik) - Marko Debak; Tonka (njegova sestra) - Irena Barišić; Josip Zeljić - Branko Puhek; Nikola Giljetić - Gile - Franjo Frketić; Adam Žažić - Ivan Filipović

Predstava "Čaruga" govori o slavonskom selu početkom 20 st. Vjerodostojno oslikava vrijeme i događaj kojemu je glavni akter poznati slavonski razbojnik Jovo Stanisavljević -Čaruga. Po pričama i zapisima sve se to i dogodilo. Predstava je zamišljena kao snažna satira u kojoj je čuveni razbojnik predstavljen kao smušenjak, poluslijepi nesposobnjaković, dok su glavni i najveći lopovi, ubojice i prevaranti "pošteni"ljudi oko njega, oko nas. Upravo takvo postavljanje glavnog lika predstavu čini satirom, aktualnom u svakom vremenu i sustavu.

Gradsko kazalište Županja sljedbenik je 120-godišnje kazališne tradicije, a prvi pisani tragovi datiraju iz daleke 1897. godine kada je igrana predstava „Romeo i Julija“. Spomenuti kazališni kontinuitet prekidan je jedino ratovima na ovim prostorima. Iza Domovinskog rata ponovo se ustanovljuje Gradsko kazalište koje nastavlja s radom. Članovi Kazališta njeguju i vole dramsku baštinu Slavonije pa su se tako i ove godine odlučili za predstavu koja je njima bliska i poznata. Igrajući svoje predstave u Hrvatskoj i zemljama okruženja Kazalište je osvojilo brojne nagrade i priznanja.

Kontakt: Branko Puhek, 091/3742742, puhek.branko@gmail.com

18

KAZALIŠNA SKUPINA ČEŠKE BESEDE, ZAGREB

Jára Cimmerman, Ladislav Smoljak, Zdenĕk Svĕrák:

ÚSPĔCH ČESKÉHO IŽENÝRA V INDIJI (USPJEH ČEŠKOG INŽENJERA U INDIJI)

Režija i prilagodba: Jarmila Kozak Marinković; prilagodba glazbe: Martina Marinković Plehati; scenografija i kostimografija: skupina Igraju: Krišna, indijski plantažer – Sanja Dobrijević; Brahma, pomoćnik indijskog plantažera – Sabina Matišić; Colonel, britanski guverner, pukovnik – Martina Marinković Plehati; Vanjek, češki inženjer – Blanka Šimecki; Wagner, njemački inženjer – Mia Cahun

Radnja predstave Úspĕch českého iženýra v Indiji (Uspjeh češkog inženjera u Indiji) odvija se na imanju bogatog indijskog plantažera Krišne, koji nastoji pokrenuti proizvodnju šećera iz šećerne trske. Uzgojio je hektare šećerne trske, ali proizvodnja ne kreće jer njemački inženjer Wagner nikako nije u stanju pokrenuti stroj za proizvodnju šećera, na kojem već mjesecima radi. Krišna konačno izgubi živce i odluči baciti Wagnera slonovima da ga izgaze. U zadnji čas spašava ga britanski guverner, pukovnik Colonel i smiruje situaciju. Upravo tada se na plantaži pojavljuje i češki inženjer Vanjek. Svi su oduševljeni njegovim dolaskom jer su čuli da su češki inženjeri vrlo stručni i uspješni. Krišna je spreman odmah potjerati Nijemca i sve prepustiti Čehu samo da već konačno dobije obećani šećer. Međutim, Vanjek predlaže nešto sasvim drugo. S obzirom na to da se šećer neće pokvariti u transportu, predlaže Krišni neka ga uveze direktno iz Češke. A tada Vanjek obrazlaže nešto sasvim novo i senzacionalno – uspješnost proizvodnje piva po češkom i to plzenjskom receptu i to u Indiji! Pritom je sve prisutne ponudio da probaju Plzenjsko pivo i naravno, svi su bili oduševljeni, čak je i njemački inženjer Wagner shvatio da se s takvim konkurentom ne može takmičiti te odlazi. Britanski guverner Colonel je gotovo ganut razvojem događaja te javno pred svima priznaje da vjeruje u reinkarnaciju te da se nada da će se jednoga dana ponovno roditi, i to upravo kao Čeh.

Kazališna skupina Češke besede Zagreb „Frič“ nazvana je po utemeljitelju češkog nacionalnog kazališta u Hrvatskoj i osnivaču naše zagrebačke udruge, Josefu Václavu Friču, koji je češke kazališne zanesenjake okupio još 1875. godine i s njima u Ilici 54, odigrao svoju prvu predstavu Svatopluk a Rostislav. Zanimljivo je da su češko-zagrebački kazalištarci između dva svjetska rata odigrali čak 181 predstavu. Suvremena kazališna skupina Češke besede Zagreb svake godine uvježba i odigra poznate češke predstave kao što su Prodana nevjesta, Žar ptica, Stare češke legende, Kako nastaje kazališna predstava itd. Skupina je organizirala 2010.godine obilježavanje svoje 135.obljetnice kazališnim festivalom u Češkom narodnom domu u sklopu kojeg je odigrano čak 5 predstava, od toga 3 skupine Frič. Održan je i kazališni seminar za mlade zagrebačke češke kazalištarce. Skupina redovito nastupa na Smotri češkog amaterskog kazališta u RH i u drugim Češkim besedama, a nastupala je više puta i na Smotri kazališnih amatera Grada Zagreba te gostovala na nekoliko međunarodnih kazališnih festivala u Češkoj republici.

19

Redovito pohađa kazališne seminare koje vode češki redatelji i dramaturzi. Skupina njeguje češki jezik kroz bogatu kazališnu kulturu, koja je za češki narod jedan od vitalnih sastojaka njihovog postojanja. Skupina broji 20 članova i voditeljica je Jarmila Kozak Marinković. Kontakt: Jarmila Kozak Marinković, 091/5577922, kozakova1@yahoo.com

20

TEATAR TIRENA, ZAGREB

Marko Hrenović i Veno Mušinović: LINIJSKE OBMANE

Režija i scenografija: Iva Milley; video: Veno Mušinović; kostimografija: Antonija Cvitković/Iva Bunčić; glazba: Latché Swing Igraju: Ana - Iva Bunčić; Dr. As - Antonija Cvitković; Detektiv Fedor - Ivan Fedor; Sofija - Irena Hihlik; Valent - Marko Hrenović; Konstantin Sargazy - Vladimir Hunjak Štula; Dora Debeljon - Lara Janić; Božena - Anja Kelemen; Damir - Veno Mušinović; Robert - Gordan Sarajlić; Agata Leni Popov - Antonija Sinković; Lucija - Barbara Szabo; Predrag - Filip Šarić Predstava „Život s nepoznatim brojem nepoznanica“ ili „Linijske obmane“ sastoji se od tri kratke dramske priče čiji likovi pokušavaju opravdati svoje mjesto u svijetu, unatoč konstantnom pritisku komunikacije, prolaznosti, evoluciji i posvemašnog zla. Tekst je isprva zamišljen kao hommage Woodyju Allenu, tako da se u pričama mogu vidjeti neki motivi iz njegova redateljskog opusa, no poveznica s njim tu prestaje. Svaka priča ima svoj specifični duh, sadržaj, čak i žanr. Dovoljno su različite da bi ih se moglo pratiti pojedinačno, a opet dovoljno slične da bi tvorile cjelinu. Teatar Tirena je kazalište za djecu i mlade koje slavi petnaesti rođendan. Igramo predstave, publiciramo dramske tekstove, organiziramo radionice, festivale i kazališne kampove. U Tireni je do sada uprizoreno 30 predstava, od toga 10 interaktivnih, u kojima publika aktivno sudjeluje rješavajući problemske situacije i određujući tijek predstave. U projektima interaktivnog kazališta surađivali smo s preko 100 škola i 15 000 učenika diljem Hrvatske. U Dramskom studiju imamo 14 dramskih grupa u kojima je 150 djece i mladih. Naši programi imaju preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje. Kontakt: Iva Milley, voditeljica, 095/9063524, iva@tirena.hr; www.tirena.hr; teatartirena@gmail.com

21

GLUMIŠNA DRUŽINA VIRJE

Đurđica Krčmar-Zalar: YUGO 45 - prema romanu Marine Lewycke Kratka povijest traktora na ukrajinskom

Režija i kostimi: Katarina Franjo; dramatizacija: Đurđica Krčmar-Zalar; scenografija: Tomislav Ivanović, rasvjeta i zvuk: Tomislav Ivanović i Igor Makar

Igraju: Davor Čižmešinkin – otac Martin; Ana-Marija Hapavel – Nada; Nataša Sušanj – Vera; Mario Brcković – Franjo; Zoran Stružan – Nikola; Snježana Ljubić – Valentina; Kristina Legradi – policajka; Dorotea Šabarić – mlada dama

Nova komedija Yugo 45 Glumišne družine Virje, nešto drugačija od prethodno prerađivanih klasika, dramatizirana je prema motivima romana spisateljice Marine Lewycki. Osnovni motiv komedije, ljubav glavnog lika prema osobnom vozilu Yugu 45 i nostalgija za punicom, koja mu je taj isti auto kupila kao vjenčani dan. Osjećaj sjete za vremenima kad je auto bio novi, kad je Franc bio mlad, kad je punica bila živa i kad je sve bilo kako treba, naglašava komičnost sadašnje situacije kad se Franc nalazi između dvije vatre, supruge koju je kroz godine prestao i poznavati, i njezinog oca Martina koji je u osamdeset četvrtoj godini preko Fejsbooka upoznao mladu Ukrajinku i odlučio ju oženiti! Tome se žustro usprotive kćeri Vera i Nada štiteći obiteljsku ušteđevinu i nasljedstvo! Otac Martin nije odustao od svog nauma, a kako je ljubav s Ukrajinkom na kraju utjecala na njegov život i obiteljske odnose, pogledajte u ovoj urnebesnoj virovskoj komediji! Oživjevši stogodišnju tradiciju kazališnog života nekad najvećega sela Virja, Glumišna družina Virje desetak godina obogaćuje kulturni kazališni život srca Podravine, Općine Virje, ali i Koprivničko-križevačke županije koju sada po četvrti put predstavlja na državnoj Smotri kazališnih amatera! Virovski glumci svakoj predstavi pristupaju ozbiljno, promišljeno i gotovo profesionalno, pomno birajući tekstove te poštujući redateljsku palicu profesorice Katarine Franjo koja svojom amaterskom kazališnom strašću izabranim kajkavskima tekstovima podaruje život stavljajući ih u usta glumcima s uvijek zanimljivo i duhovito definiranim licima, postavlja ih na daske koje život znače i omogućuje da igra, popraćena smijehom i zadovoljstvom publike, započne! Kontakt: Đurđica Krčmar-Zalar, 091/5362594, durdica.krcmar@skole.hr

22

DRAMSKA GRUPA ČEŠKE BESEDE, DOLJANI

Vlastimil Peška prema djelu Aloisa Jiraseka: STARE ČEŠKE LEGENDE

Režija: Svjetluška Prokopić; scenografija: Pajo Prokopić, Mario Šepl i Zdravko Mlinarić; kostimografija: Lidija Polenus i Svjetluška Prokopić; rasvjeta: Zdravko Bublić i Jerko Kotik rekviziteri: Joža Tometić, Marjan Polenus i Đuro Pupovac

Igraju: Starješina Čech, Bivoj – Miroslav Janota; Krok , član plemena – Željko Hunjek; Vlastislav, Přemysl – Tomislav Jerman; Mlada – Matea Bublić; Ctirad – Radko Janota Starac –Miroslav Macek; Křesomysl Okáč – Željko Dostal; Kazi, članica plemena – Otilka Pupovac; Teta, članica plemena – Snježana Bublić; Libuše, članica plemena – Jaruška Šepl Hrudoška, članica plemena – Marija Bublić ; Sestra, članica plemena –Željka Tometić; Hodka, članica plemena – Lidija Polenus; Mnata, članica plemena – Slavica Bublić; Častava, članica plemena - Blanka Kotik; dijete - Ema Šimala. Sadržaj legendi: Nekoć davno iza Karpata, uz rijeku Vislu gdje je bila pradomovina svih Slavena, dolazilo je do čestih sukoba između plemena zbog pomanjkanja plodnog tla i divljači, odnosno hrane. Starješina imenom Čeh odlučio je povesti svoje pleme na nove prostore u bogatiju zemlju. Put je bio dug i naporan. Prešli su rijeku Odru. No tamo su živjela neka druga plemena koja su ih neprijateljski dočekala. Prešli su i rijeku Labu, ali i od tamo su bili protjerani. Konačno su stigli do rijeke Vltave i podnožja gore Rip. Pronašli su obećanu zemlju i u čast svog starješine Čeha, nazvali su novu domovinu Češkom. Po njegovoj smrti, opet je došlo do sukoba unutar plemena. Izabrali su si novog vođu, vojvodu Kroka. Krok je dao sagraditi grad na visokim stijenama uz samu Vltavu. Nazvali su taj grad Višegrad i tamo je bilo novo sjedište vojvode Kroka, a kasnije i njegovih potomaka. Krok je imao tri kćerke. Zvale su s Teta, Kazi i Libuša. Najmlađa Libuša je bila vizionarka i proročica. Imala je viziju velikog i slavnog grada na Vltavi. Sagradili su grad i nazvali ga Pragom. Po očevoj smrti proglasili su je kneginjom. Nekima se nije svidjelo što zemljom vlada žena, stoga se Libuša odluči udati. Kao svaka proročica imala je viziju i budućeg muža Přemysla. Njezin konj je imao značajnu ulogu. Ispred koga se zaustavi i zarže, taj je Přemysl. Přemysl je bio ratar, ali u povijesti on i njegovi potomci bili su od velikog značaja za češku zemlju. Rod Přemyslovića dao u povijesti vrlo značajne knezove i kraljeve. Tako je jedan od njih bio kralj Vaclav III. kasnije proglašen svetcem i zaštitnikom Češke zemlje. Kazi se udala za junaka Bivoja. Bivoj je uništio divljeg vepra koji je činio na usjevima veliku štetu i tako spasio čitav kraj od gladi i siromaštva. Treća sestra Teta se nije udavala. Živjela je tiho i povučeno u svom dvorcu. Ovo su legende kako ih je Alios Jirasek zapisao, a vi imate priliku vidjeti ih u izdanju Češke besede iz Doljana. Češka beseda u Doljanima osnovana je davne 1919. godine, a dramska grupa 1925. godine. Skupina u ovom sastavu djeluje i radi od 2000. godine i danas broji tridesetak aktivnih članova vrlo mješovitog dobnog sastava. Voditeljica i redateljica grupe je Svjetluška Prokopić. Grupa redovito sudjeluje na Smotri češkog amaterizma koja se održava u okolici Daruvara. Prvi veći uspjeh doživjela je predstava Putem života 2003. godine. na 43. festivalu hrvatskih kazališnih amatera na Visu. Grupa kontinuirano radi i bilježi uspjehe svojom izvedbom i

23

komičnošću. Gostuje u zemlji i inozemstvu ( Češka). Članovi se uključuju u povremene seminare koje vode stručnjaci iz Češke Republike u organizaciji Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj. Grupa od 2007.g. redovito sudjeluje na festivalima HKA u organizaciji HSK i do sada je nagrađivana: na 47. festivalu Nagradom za njegovanje kulturne baštine; na 49. festivalu Nagradom za najbolju režiju Svjetluška Prokopić; na 50.festivalu Nagradom za inventivnost; na 51. festivalu Nagradom za najbolju predstavu i režiju. 2010. godine uz potporu Ministarstva kulture gostuju u Češkoj gdje izvode u dva grada dvije predstave: Samo prema istini i Cirkus. S najboljom predstavom 51. Festivala gostuju na festivalima: Amadeoff u Zagrebu, Fedra u Bugojnu (BiH), Repassage festu u Ubu (Republika Srbija), u Brnu (Češka Republika) i igraju kraću verziju na 1.razglednici HSK-a u Maloj dvorani V. Lisinskog u Zagrebu. Ove je godine HRT snimila prilog o dramskoj grupi za emisiju Globalno sijelo, a redateljica Svjetluška Prokopić je u rujnu 2012. godine primila Nagradu od Međunarodnog koordinacijskog odbora za Čehe koji žive izvan granica Češke i Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike za njegovanje i očuvanje kulture češke manjine u Hrvatskoj i uspostavu dobrih odnosa dviju republika. Kontakt: Svjetluška Prokopić, 098/9101433, svjetluska.prokopic@gmail.com

24

KAZALIŠNA DRUŽINA ŠTOLCER, ČAKOVEC

Kristina Štebih: TARZAN I SVINJA NA POSLJEDNJOJ VEČERI

Režija, scenografija i rasvjeta: Dejan Buvač, scenografija: Kristina Štebih, Dejan Buvač; kostimi: Družina; zvuk: Alen Železnjak Igraju: Marko Kovač - Vlado Tarzan; Ivan Goran Herman – Deda; Ana Horvat - Nena Matko Buvač – Miljenko; Željka Grahovec – Irma; Ivica Mikolaj – velečasni; Kristina Štebih - Radmila; Klementina Vodušek - Katja Jungfleisch; Josip Bašek – Zlatko; Tamara Korunek - Dušanka; Samanta Grahovec – Draženka; Igor Belović - veterinar Adolf Frohlich; Alen Horvat - Maximilian Jungfleisch; Dejan Buvač – narator; Trio Cigojner Bela: Mario Jagec – Žir; Dino Pavleković – Pik; Željko Grahovec – Karo Promjene dolaze nepozvane, zateknu nas nespremne i takvima nam se čini da ne donose ništa dobro. Promjene nagrizaju obitelji, prijatelje, države i vrijeme. Obitelj Vlade Tarzana vrti se u začaranom krugu svih obitelji kojima će društvo pokušati diktirati kako da promjene svoju svakodnevicu. Hoće li prihvatiti nešto od toga i hoće li moći uvidjeti malo dobra u onome što na prvi pogled donosi samo zlo, pogledajte u predstavi Tarzan i svinja na posljednjoj večeri. Kazališna družina“Štolcer“ sastavni je dio Pjevačkog zbora Josip Štolcer Slavenski iz Čakovca, a svoju prvu predstavu Pismo iz Galicije izvela je 2010. godine na KAM-u i odmah postala apsolutni pobjednik. Osvojene su Nagrade za najbolju predstavu, najbolji dramski tekst i najbolju režiju. Na 50. festivalu kazališnih amatera na Hvaru predstava ponavlja uspjeh iz Preloga i ponovo osvaja 3 najvrjednije nagrade, što još nikom nije uspjelo u povijesti Festivala. Kao predstavnik Hrvatske kazališna družina s predstavom gostuje u Sloveniji i Srbiji, te bilježi mnoge nastupe u Hrvatskoj. Na KAM-u 2011. izveli su predstavu Requiem za žive te bili nominirani za najbolju predstavu, a Dejan Buvač dobio je nagradu za režiju predstave. Prošle godine predstavili su se predstavom Idu Zrinski koja je dobila Nagradu za najbolju režiju, a predstava je zabilježila i međunarodna gostovanja u Švicarskoj i Sloveniji. Ovogodišnji su pobjednici Festivala Kazališnih amatera Međimurja s predstavom Tarzan i svinja na posljednjoj večeri, a uz to predstava je dobila Nagradu za najbolji amaterski tekst, najbolju režiju i najbolju mušku ulogu. Kontakt: Dejan Buvač, 098/861921, dejan.buvac@ck.htnet.hr

25

ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH/UČILIŠTE I GROOVE ŠKOLA ZVUKA I GLAZBE

Alfred Jarry: KRALJ UBU

Režija i pedagoško vodstvo: Jadranka Korda Krušlin; glazbeno vodstvo: Zvonimir Bučević Buč; svjetlo: Saša Borojević; ton: Kruno Miljan Igraju: otac Ubu: Leopold Rotim; majka Ubu: Andrea Stankić; kapetan Bordure: Adrian Bagarić; kralj Vjenceslav: Nikola Tabain; kraljica Rosamunda: Veronika Mach; carica: Vini Jurčić; narod, savjetnici, plemići, sluge, vojska: Marina Bariša; Dominik Beck; Viktoria Bosiljević; Vana Halilagić ; Kristijan Lujić; Ida Palčić; Stjepan Prusac; Juraj Stanešić; Marta Uroić Glazba: Stjepko Zebec - bas gitara; Filip Runjić – bubnjevi; Filip Bosnić-Blagaš – saksofon; Luka Junaković – gitara; Juraj Lovrić - klavijature Godine 1891. A. Jarry sa svojih 18 godina napisao je Kralja Ubua. Polaznici dramske skupine isto su 18-togodišnjaci. Premda nas dijeli 122 godine iznenadila nas je i očarala politička, socijalna i ljudska aktualnost. Pokušaj prikazivanja jednog povijesnog fragmenta povezujući ga arhaičnim i suvremenim momentima s kontekstom u kojem upravo sada živimo. Na taj način ovo je mali prilog djela jedne generacije kako iščitava prostor i vrijeme koje je izvan njih. Djelatnost Učilišta Zagrebačkog kazališta mladih odgojni je i stvaralački scenski rad s djecom i mladeži. To je prvobitna djelatnost ZKM-a zbog kojega je kazalište i osnovano 1948. godine. Djeca, njihov odgoj, stjecanje socijalnih i kulturnih navika, te odgoj najtalentiranijih, od samog su nastanka kazališta bili najvažnije zadaće našeg rada. Kroz umjetničko-pedagošku djelatnost ZKM-a prošle su tisuće mladih Zagrepčana. Učilište ZKM-a stoga predstavlja ustanovu od posebnog značaja i interesa za Zagreb, posebice kad se govori o potrebi pozitivnih socijalnih i kulturnih sadržaja, koje treba sustavno nuditi mladeži kao budućnost ovoga grada i hrvatskog društva. Danas Učilište okuplja oko 1300 polaznika koji djeluju u dramskom, plesnom i lutkarskom studiju. Rad se odvija od umjetničko-pedagoške nastave do nastupa i predstava za javnost. Kontakt: Jadranka Korda Krušlin, 092/1017276, jadranka.kordakruslin@gmail.com

26

DRAMSKA DRUŽINA KUD-A NAŠA LIPA, TUHELJ

Jelena Škalec: GIBANICA

Režija: Jelena Škalec; scenografija i kostimi: Jana Horvat; kostimograf i frizer: Ernest Leš; tehničar rasvjete i zvuka: Damir Vajdić Igraju: Josip Ilić – dr. Jurić; Mateja Petrinec – med. sestra Suzana; Zlatko Ilijaš - med. brat Alex; Sandra Pukljak - Mila Radić; Tamara Moguljak - Julija Novak; Kristina Petrinec - Lukrecija Stanković; Marta Čaržavec - Anastazija Palić; Josip Glogoški - Leo Babić; Barbara Iveković - Nora Barbieri; Ivan Barlović - Mislav Radman; Andreja Antolić - Stella Marić; Valentina Posavec - Dorotea Lazar; Zorica Petrina - Matilda Horvat; Stjepan Petrina - August Lončar; Tomislav Gmajnički - N.N./ John Doe/ Zdravko Gibanica je predstava koja na tragikomičan način prikazuje život ljudi koji se nalaze u ustanovi za liječenje psihičkih poremećaja, likove koji na scenu donose svoje stvarne priče. U tom mnoštvu tužnih sudbina, koji su tamo dospjeli zbog šizofrenih, afektivnih, neurotskih, poremećaja ličnosti, ovisnosti o alkoholu, drogama i slično, ističe se mladić Zdravko koji je tamo dospio sasvim slučajno. Naravno, nitko mu ne vjeruje… KUD „Naša lipa“ Tuhelj ove godine obilježava 15. obljetnicu svoga djelovanja. Trenutno djeluje kroz dvije sekcije: pjevački zbor kojeg vodi Armando Slaviček, koji je ujedno i predsjednik KUD – a, te dramsku družinu koju trenutno vodi Jelena Škalec. Pjevački zbor od brojnih nastupa rado ističe šest nastupa na Susretima hrvatskih pjevačkih zborova u Novigradu (istarskom). Dramska družina okuplja dvadesetak članova koji žele njegovati dramski izričaj. Djeluje trinaest godina i sudjeluje u kulturnim zbivanjima tuheljskog kraja, Krapinsko - zagorske županije i šire. U bavljenju kazalištem, jedan od primarnih zadataka ove družine je čuvanje kajkavske riječi i oživljavanje zagorskih običaja. Do sada su odigrali sljedeće predstave: Snuboki, Predstava Hamleta v Gornjoj Piškovini, Frajlica, Župnik i kapelan, Uprizorenje Muke Gospodnje, Trdak Vid, Zvezdari iliti trikraljski popevci, Badnji den, Za falu su rekli mu da je bedak (prema noveli Miroslava Krleže Bitka kod Bistrice Lesne), Muzikaši i lakrdijaši, Audicija za film „To je moj život“, Svoga tela gospodar, Breza. Od mnogobrojnih nastupa družina ističe: - sudjelovanje na 42. festivalu hrvatskih kazališnih amatera na Visu (2002.), te na 47.,49., 50., 51., 52. festivalu hrvatskih kazališnih amatera, u Kastvu (2007. i 2009.) i Hvaru (2010; 2011; i 2012). - Družina 2011. godine na 51. FHKA-u na Hvaru dobiva čak 4 nominacije u predstavi Svoga tela gospodar, i to za glavnu mušku ulogu Tomislav Ilić, za sporednu žensku ulogu Barbara Iveković, za režiju Pavica Iveković, te nominaciju za predstavu u cjelini, dok 2012. godine u predstavi Breza glumac Josip Glogoški biva nominiran za glavnu mušku ulogu, što rado ističu. - nastup na Festivalu Kaj buš u Buševcu ( 2006. i 2009.g.), - nastup u okviru 10. zagorskog glazbenog festivala Krijesnica u Krapini(2006.), - nastup na susretu invalida Hrvatske u Krapini ( 2006.), - sudjelovanje na Rega festivalu u Lepoglavi (2008.), Podrutama (2009.) i Petrijancu (2010.),

27

- nastup na manifestacijama: Štruklijada i Tjedan kajkavske kulture u Krapini, Tjedan kulture, zabave i športa u Svetom Križu Začretje (2010.). Nekoliko predstava snimljeno je i emitirano u emisiji 1. programa Radio - Zagreba Priče ispod Medvednice i Ivančice, a Badnji den prikazan je na televizijskom programu Z1 u siječnju 2009. Članovi Dramske družine vole istaknuti da su susreti, radost druženja i zajedništvo u KUD-u dragocjena iskustva kojima oplemenjuju svakodnevni život. Kontakt: Jelena Škalec, 098/1778318, jelkaskalec@gmail.com

DRAMSKA SKUPINA KU SELJAČKA SLOGA, PRELOG

Suzana Lacković: IDEM DALJE Režija: Suzana Lacković; tehničar zvuka: Marko Slaviček Igraju: Klaudija Lacković - djevojaka Martina; Benjamin Mihoci - sudent Damir; Tamara Repalust - studentica; Veronika Mikulan – prijateljica; Kristina Kraljić – gospođa; Nataša Žerdin - gospođa; Zlatko Hržić – policajac; Renato Žerdin – smetlar; Srećko Lacković – pijanac; Miro Vargek – pijanac; Viktorija Oto - Martinina sestra; Mihael Jurčec - Martinin brat; Patricija Mirić – susjeda; Ivan Novak, Nenad Lacković, Dominik Petković, Ivana Habuš, Marta Kemec - mladi u parku O predstavi Život se mladih danas uglavnom bazira na izlascima. Dok je nekima zadovoljstvo biti s klapom u parku, drugima takav oblik zabave samo je pusta želja. Iz te situacije pojedinac, drukčiji od ostalih, itekako živi u svom svijetu. U svom se kratkom životu djevojka Martina nosi sa životnim situacijama koje se ostalim njenim prijateljima čine jednostavnima i očitima da bi se čovjek na njih obazirao. Svojim životnim motom „Idem dalje“ ona prkosi društvu u kojem živi, te uz pomoć nekolicine njoj najbližih, savladava jaz između njezinog života i života „normalnih“ ljudi koji je okružuju.

Rad dramske skupine Udruge odvijao se do 1997. godine u okviru folklorne sekcije izvođenjem narodnih običaja. Te godine Udruga se po prvi puta predstavlja s kazališnom predstavom Nesrečna žena autorice Magdalene Vlah-Hranjec na Smotri kazališnih amatera Međimurja. Aktivniji rad započinje 2001. godine, kada se domaćoj publici u sklopu manifestacije «Prosinac u Prelogu» predstavlja djelom autora Stjepana Škvorca Uvozna sneha, a na Festivalu kazališnih amatera Međimurja dramska se skupina redovito pojavljuje od 2002 godine. Svake godine uvježbava se nova predstava, a s nekima od njih osvajaju se i nagrade. Kontakt: Mirjana Hržić, 098/802209, hrzic_mirjana@yahoo.com

28

STUDENTI 2. GODINE ODJELA ZA KAZALIŠTE I LUTKARSTVO UMJETNIČKE AKADEMIJE U

OSIJEKU

Maja Đurinović: 5. OSJEČKA

Gostujuća predstava

Predstavu 5. osječka izvode studenti 2. godine preddiplomskog studija glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku: Borna Galinović, Vanja Jovanović, Daria Karić, Marija Matković, Sara Moser, Nemanja Mutić, Jan Novosel, Ivan Pokupić, Matej Safundžić, Mislav Stanojević, Luka Stilinović i Goran Vučko

DODJELA PRIZNANJA SUDIONICIMA 53. FHKA I NAGRADE GRADA SLAVONSKOG BRODA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU PO IZBORU PUBLIKE - prigodne riječi dr. Mirka Duspare, gradonačelnika i dr. vet. med. Danijela Marušića, župana Brodsko-posavske županije

29

DRAMSKA AMATERSKA DRUŽINA POU VODICE

Petar Šegedin, Mladen Bjažić, Vesna Parun: PENELOPE

Režija, adaptacija teksta i scenografija: Zdravko Todorović; rasvjeta i zvuk: Mario Petrović

Igraju: Sanja Radin-Mačukat - Jubica i Penelopa; Anđela Sarađen i Katarina Vodanović - Penelopa; Jakov Srdarev – Stakan i dijete; Antea Nimak, Franka Sekso, Anđela Zurak, Karla Kesić, Tea Babić, Luiđi Latin, Ante Juričev - djeca Obećani domaći projekt- Mladen Bjažić: Moja mati, Vesna Parun: Tko to tka, Petar Šegedin: Jubica iz Šainova dvora, ovaj put u kazalištu poezije, prikazuje život pjesnikinje Vesne Parun (1922. - 2010.), njezin život u četrdeset vreća; to je scenski album majki- žena sa škoja, vjernih Penelopa, koje su osuđene na samoću i čekanje. Jedna mati trideset godišć je čekala oca / muža da se vrati. / Nije ni ćutila jadna / Kako vrime pasaje i mladost...priča Mladen Bjažić. Neka je Jubica u turistu, starom gospodinu Stakanu, prepoznala dječaka svoga ditinstva, dok se on nje nije mogao sitit… (Petar Šegedin svoje Julije). Tri autobiografske priče, omnibus za otok (na Itaku amo), tražeći svoga autora kormilara, našle su, eto, petnaestak naših amatera koji se iskreno nastavljaju igrati, naivno vjerujući u kazalište, u kazališnu potrebu. Dramska amaterska družina pri Pučkom otvorenom učilištu djeluje od proljeća 2008. Do sada su izveli sljedeće predstave: - Luko Paljetak : Bajka o kraljevim trešnjama, dječja predstava, voditelj: Pave Čala Predstava je bila uvrštena u program Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku 2009. - Jaje, dječja predstava, voditelj: Ernest Berec; - Ante Rade : Vesele zgode u seoskom dvorištu, dječja predstava, voditelj: Ernest Berec - Vinko Lisjak: Začarani proplanak, dječja predstava, voditelj: Ernest Berec - Queneoau, Parun, Ujević, Kopjar, Tolj: Igračka vjetrova, odgojna predstava za djecu i mladež, voditelj: Zdravko Todorović; gostovanje na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku 2011. - Nada Mihelčić: Zeleni pas, obiteljska drama, voditelj: Zdravko Todorović Kontakt: Mario Petrović, 091/2544363, kinovodice@yahoo.com

30

SINJSKO PUČKO KAZALIŠTE

Mate Matišić: BOŽIĆNA BAJKA

Režija i scenografija: Željko Viculin i Marija Cvrlje Radović; kostimi: Marija Viculin, Marija Mandac; scena: Zoran Šabić; majstor zvuka i svjetla: Nikša Katić Igraju: puc frau Mara - Marija Cvrlje Radović; nacht beahtungen Jozo - Željko Viculin Božićna bajka priča je o emotivnom susretu dvoje gastarbajtera iz istog kraja koji se susreću poslije 30-tak godina na Badnje veče u velikoj robnoj kući u Njemačkoj u kojoj rade i koji kroz priču otkrivaju najintimnije trenutke svog života. Božićna bajka jedna je od prvih Matišićevih tekstova, natopljena emocijama koje i u smiješnim situacijama ne gube svoju snagu. U predstavi nastupaju Marija Cvrlje Radović (kao puc frau Mara, koja je za život zarađivala i kao plesačica u noćnim klubovima) i Željko Viculin (emigrant i bivši skojevac, a sada nacht baehtungen - noćni čuvar u velikoj robnoj kući u Njemačkoj). Sinjsko pučko kazalište osnovano je daleke 1956. godine i od tada s manjim prekidima uspješno djeluje do danas. Dobitnik je brojnih priznanja na smotrama i festivalima. Posljednje četiri godine i organizator je županijske smotre u Sinju. U Udruzi djeluju tri sekcije glumaca i to: dječji dramski studio, dramski studio mladih i starija generacija glumaca koji su i pokretači djelovanja, premda se sve više okrećemo radu s mladima. Prošle 2012. godine naša je članica Marija Cvrlje Radović dobila Nagradu za najbolju žensku ulogu na državnoj smotri, a predstava Dujo Manzan i Mate Manistra bila je nominirana za Nagradu za očuvanje kulturne baštine. Kontakt: Željko Viculin, 095/9123927, kazalistesinj@gmail.com

31

KAZALIŠNA DRUŽINA KOLARIN, DUBROVNIK

Boris Njavro: SKERAC SA SVETE MARIJE

Režija: Žuža Egreny; scenografija: Mišo Baričević; tehničar zvuka: Vlaho Mihač Igraju: Ante Tonći Đurković - nono, Tajana Martić – nevjesta Mare, Joško Gverović - unuk, Jelica Čučević – susjeda Kate, Darija Mikulandra Žanetić – susjeda Đina, Aurelia Nadilo – susjeda Nina, Marinka Metković – susjeda Pavica, Aida Machiedo – Ljube, Marija Hrtica – Eržika, Jelena Maržić – Violeta Komedija Skerac sa sv. Marije vrlo je aktualna, ali i jako bolna tema današnjeg Dubrovnika. Ljudi prodaju ono što imaju godinama, stanove, kuće...Sve se daje za novac i ide dalje, živjeti negdje drugdje. Da se radi o punokrvnoj dubrovačkoj predstavi govori nam i autor Boris Njavro. “Čuvali su miri stoljećima ovaj grad. Kao prsten savili se oko njega, s tim tvrđavama: Minčetom, Revelinom, Bokarom.., kao draguljima na njemu. A onda je „nepoznati netko“ pokucao na Vrata od Grada i zamahao pred našim nosem, dugim, ili kakvim već, s kapitalom, zapravo novcem; dolarima, markama, eurićima, kunama. Došli su kupiti Grad! I, polako je počeo nestajati Grad...Dio po dio, kuća po kuća, ulica za ulicom, iz njega je krenula njegova čeljad, polako, jedno po jedno...Počeo se prodavati Grad...I njegov duh. Došli su neki novi ljudi u Grad. Došli su soldi! Umjesto čeljadi koje je sve manje. A i to malo što je tu, u mirima, čeka da i njima netko pokuca na vrata. Za poć iz Grada. Zauvijek...“ S autorom teksta slaže se i redateljica, nekada vrlo aktivna hrvatska glumica Žuži Egreny. Iako je riječ o amaterskoj grupi, koja je osnovana 2010. godine, kazališna družina Kolarin , vrlo profesionalno odradila ovu, mnogim Dalmatincima, vrlo prepoznatljivu temu koja je postala ponovo aktualna skorim ulaskom Hrvatske u EU. Amatersku kazališnu družinu Kolarin osnovale su 4. listopada 2010. godine, članice prijašnjeg Ariela, dobitnice Nagrade za najbolju predstavu u Kastvu 2009. na 49. FHKA-u Sve o ženama Mire Gavrana.Kolarin je osnovan u cilju promicanja dubrovačke književne scenske riječi, njegovanja zavičajnog govora, izvođenja dramskih djela i igrokaza za djecu i odrasle, poglavito dubrovačkih pisaca. Prvi nastup Kolarina bio je prilikom predstavljanja knjige Iva Rudenjaka, skečem Stolovi i stočići 5. prosinca 2010., a napisala ga je i režirala Paola Dražić Zekić. Ubrzo se prišlo radu na predstavi Šporka kanasta,u režiji Radmile Milaković, koja je do danas odigrana 20 puta. 27. listopada 2011., povodom proslave svog rođendana, Kolarin potpisuje Povelju o kulturno-turističkoj suradnji s hotelom Rixos Libertas Dubrovnik. Riječ je o prvoj povelji takve vrste u Hrvatskoj. Kontakt: Tajana Martić, 098/646059, tajcimartic@yahoo.com

32

AMATERSKO KAZALIŠTE POU SAMOBOR

prema tekstovima Teixeira Moite: PRIZORI IZ STVARNOG ŽIVOTA

Režija: Robert Raponja; prijevod: Miroslav Burić; izbor glazbe: Miran Burić; kostimografija: Neda Marović Turković; rasvjeta: Vjekoslav Brunović, Drago Horvat; zvuk: Nikola Telišman produkcija: Vesna Burić Igraju: Vedran Bokor; Sara Čučić; Ines Ibrišević; Maja Ivčić; Aleksandra Keresman; Zvonimir Kufek; Mateja Librić; Jasmina Marić; Jan Novosel; Dražen Perković; Vjekoslav Leonard Prčić; Anja Šintić; Kristina Šoić. Prizori iz stvarnog života inspirirani su tekstovima portugalskog umjetnika i dramaturga Teixeire Moite koji progovaraju o problemima današnjice, pitanjima međuljudskih odnosa, nasilja u obitelji i ljudskom životu koji gubi svoj smisao jer se pretvara u rutinu svakodnevice bez pravog značenja. Osnovu predstave tvore četiri jednočinke u koje su glumci unijeli svoj autorski dio tekstova i zamisli i koje pretaču u životne priče sagledane iz različitih kutova. Različiti elementi korišteni u predstavi predstavljaju upravo te različite kutove iz kojih svatko sagledava problem iz različitih vizura. To je svojevrsna rašomonijada koja bi trebala odgovoriti na teško pitanje koje smo si postavili: što je sretan život i što zapravo živimo. Amatersko kazalište Pučkog otvorenog učilišta Samobor okupilo se i počelo s radom u listopadu 2002. godine. Okuplja srednjoškolce, studente i odrasle. Voditelj kazališta je od početka Miroslav Burić, prof. komparativne književnosti, koji je do 2012. godine i režirao sve predstave ovog kazališta. Kazalište na početku izvodi tekstove hrvatskih autora, ponajprije «kućnog» autora Vedrana Bokora, a zatim tekstove suvremenih hrvatskih i stranih dramatičara. Sa svojim predstavama kazalište je, osim u Samoboru, nastupilo i u Jastrebarskom, Sv. Ivanu Zelini, Velikoj Gorici, Zagrebu, Podravskoj Slatini, Karlovcu, Buševcu, Križu, Starom Gradu, Kastvu… S predstavom I onda se to dogodilo kazalište je sudjelovalo na 43. FHKA-u 2003. godine, s dramom Nine Mitrović Fragmenti ili Ovaj krevet je prekratak na 49. FHKA-u 2009. te 2011. godine s hrvatskom praizvedbom suvremenog britanskog dramatičara Simona Stephensa - „Harper Regan“, Kazalište je osvojilo više nagrada na županijskim smotrama – za najbolju predstavu 2009. i 2010., za režiju 2006, 2009, 2010. i 2011.., te brojne nagrade za glumačka ostvarenja.

Kontakt: Vesna Burić, 091 3360110, vesna.buric@pousamobor.hr

33

THEATAR MALI DOMA ZA STARIJE I NEMOĆNE, SISAK

Izbor poezije Dobriše Cesarića, Dragutina Tadijanovića, Konstantina Simonova: KOLODVOR

Režija i adaptacija: Jasmin Novljaković; tehnika: Neno Rožanković Igraju: Blaženka Velnić, Milka Davosir, Verica Čolak, Ana Varga, Smilja Dimić, Ljuba Vidović, Zdenka Jelić, Marica Đikić, Janko Mitar, Vinko Lozančić . Kolodvor Mala kavana. / U kutu stol za dvoje. Kolodvorska kavana, ljudi u iščekivanju, ljudi u odlaženju. /Koferi, uspomene, putovanje kroz vrijeme. / Ljubav je uvijek u nama, nikada ne nestaje. S ljubavlju je isto / kao i sa sjenom: / ako za njom trčiš, dostići je nećeš / nikada. No samo joj okreni leđa, / ona će te zauvijek slijediti… Theatar Mali Doma za starije i nemoćne Sisak počeo je s radom u siječnju 2013. godine u okviru programa Doma kulture Kristalna kocka vedrine Kazalište u zajednici. Program je osmislio i provodi Jasmin Novljaković, a cilj je integrirati u zajednicu uz pomoć kazališta ljude koji su iz raznih razloga iz nje izdvojeni. Nakon početne audicije u grupi je ostalo desetak osoba s kojom je započet rad na predstavi, koja je na veliko zadovoljstvo sudionika ocijenjena vrlo pozitivno, što je samo poticaj za daljnji rad i nove predstave. Kontakt: Jasmin Novljaković, 099/4543357, jasmin@domkkv.hr

34

GRADSKO KAZALIŠTE JASTREBARSKO

Nina Horvat: DOK NAS SMRT NE RASTAVI

Režija: Frana Marija Vranković; scenografija: Mario Jerčinović i Miroslav Borojević, kostimi: Sandra Brkljačić; svjetlo: Ivica Batušić i Krešimir Batušić; ton: Ivica Batušić; rekviziti: Sonja Stanković i Ivana Kokot Radelja Igraju: Psihijatrica - Jelena Budimir Bekan; Gospođa - Daniela Bobinski; Gospodin - Dean Skok; Muž - Marko Severinac; Žena - Mia Matasić; Mladenac - Mario Lehpamer; Mladenka - Maja Novosel; Ona - Sonja Trgovčić; On - Igor Stanković Dok nas smrt ne rastavi Četiri osobe, umrle nasilnom smrću, nalaze se u Čistilištu na grupnoj terapiji. Psihijatar im pokušava pomoći da se pomire s načinom na koji su umrli ne bi li doista mogli počivati u miru. Pacijenti su rijetko spremni na suradnju i ne pokazuju nikakav napredak pa se Psihijatar odlučuje na očajnički potez – suočava ih s njihovim ubojicama. Gospodin i Gospođa, Muž i Žena, Mladenka i Mladoženja, On i Ona ponovo se susreću, ali stvari se ne odvijaju onako kako je Psihijatar zamislio... Gradsko kazalište Jastrebarsko osnovano je u siječnju 1968. godine. Stjepan Preprotić dao je 1968. kao član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jastrebarsko prvi poticaj za osnivanje Dramske družine “Tomaš Mikloušić“ koja je ispočetka djelovala u okviru Akademskog kluba Jastrebarsko. Nino Škrabe izabrao je za prvu predstavu Šenoinu “Ljubicu“ i tako postao prvi voditelj i redatelj jaskanskog kazališta što je ostao do današnjih dana... U 45 godina postojanja kroz jaskansko kazalište prošlo je više od dvije tisuće članova. Danas se sastoji od dva ansambla; Dramske družine “Tomaš Mikloušić“ koja okuplja odrasle članove i Dramske družine “Ivana Brlić-Mažuranić“, koja okuplja djecu - učenike osnovne i srednje škole. U proteklih 45 godina u kazalištu je odigrano više od 40 naslova hrvatskih i stranih autora. S velikim su uspjehom igrane predstave na pozornicama diljem Hrvatske, ali i na gostovanjima u inozemstvu (Austrija, Švicarska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora). Rezultati kvalitetnog rada su brojne državne, županijske i gradske nagrade te odlikovanja. Na kazališnim festivalima i smotrama osvojena su priznanja za najbolje predstave te glumačka, redateljska, scenografska i kostimografska odličja. I na domaćem terenu i u gostima Gradsko kazalište Jastrebarsko je svojim vjernim ali i novim gledateljima uvijek pružalo obilje radosti, zadovoljstva, smijeha i kazališne čarolije. Kontakt: Velimir Kokot, 099/2330661, velimir.kokot@jastrebarsko.hr

35

KUD PRIMORKA KRASICA

Elvis Bošnjak: NOSI NAS RIJEKA

Režija: Denis Brižić, adaptacija teksta: Eleonora Sokolić i Josip Brusić; scena: Josip Brusić, Branislav Starčević, Darko Sokolić i Veronika Brči; kostimi: Toni Plišić; svjetlo i zvuk: Matej Sansa, Marko Tićak i Anđelko Čizmazija; šminka: Elizabeta Striebl Igraju: Nenad Mlacović – Stipe; Josip Brusić – Nikola; Branislav Starčević – Jerko; Gordana Kovačević – Seka; Karmen Mlacović – Teta; Darko Margitić – Mladen; Iva Miculinić – Nevjesta; ljudi – Anđelko Čizmazija, Miljenko Paladin, Franjo Sokolić i Andrej Grlaš Drama u četiri čina Nosi nas rijeka novo je iskušenje glumačkog ansambla iz Krasice. "Primorka"je inače prepoznatljiva po pučkim komedijama. Promišljajući o novim glumačkim iskustvima i novom kazališnom izričaju odlučili smo se za višenagrađivanu dramu Elvisa Bošnjaka. Iz Dalmatinske zagore radnju smo smjestili u naš primorski kraj , dokazujući univerzalnost teme,mjesta i vremena. Josip Brusić i Eleonora Sokolić znalački su i ovaj put prilagodili tekst i preveli ga na krasičarsku čakavštinu. Radnja se događa u kući trojice braće i razvedene sestre koja ima sina. Prvi čin je smješten u vrijeme dok njihova majka leži na samrti. Svaki sljedeći čin ima vremenski odmak od po nekoliko dana ili mjeseci. Razvojem radnje doznaju se detalji iz obiteljske prošlosti i sudbine pojedinih članova. Dijalozi su kratki. Postupno, naturalistički otkriva se što pojedinac nosi u sebi. Republika Hrvatska 2002. godine dodijelila je godišnju nagradu "Vladimir Nazor" Elvisu Bošnjaku za najbolje umjetničko ostvarenja na području kazališne umjetnosti upravo za dramu Nosi nas rijeka. Sam autor zapisao je o svojoj drami: “Čudesan je put kojim su prošle ove obitelji u samo četrdesetak godina, od potleušica s blatom pod nogama, do Interneta, mobitela i Mercedesa u kojima vozimo naše bake liječniku, na skidanje mrene (kad je upitno čiju bi to mrenu trebalo odstraniti). Napisao sam ovu dramu iz ljubavi, i ona nije nužno vlaška, mogla se događati i na nekom otoku, pa bi se ljudi umjesto svinjama bavili maslinama, ostala bi ista muka, razlike su više u jelovniku. U ovoj drami sve je skriveno, škrto, u tišini. Ako odigramo tišinu, razumjet ćete o čemu govorimo.” KUD Primorka sa svojim kazališnim ostvarenjima svrstava se u sam vrh hrvatskog kazališnog amaterizma. Svaka premijerna predstava odigra se više od dvadeset puta. Na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera sudjelovali smo četiri puta. Nagrade : - Gordana Kovačević - 2004. na 44. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera na Visu - za najbolju glumicu za ulogu Ane u predstavi Petra Kukolja Ženidba po rukavice. - Karmen Mlacović – 2007. na Festivalu pučkog teatra Omišalj – Čavle – za najbolju žensku ulogu Mime u predstavi Nikole Luzera Cirkus i 2010. na 50. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera na Hvaru - za najbolju sporednu žensku ulogu Bekine u predstavi Vanče Kljakovića Testament. KUD Primorka, Gordana Kovačević i Karmen Mlacović dobitnici su i godišnjih nagrada Grada Bakra. Kontakt: Gordana Kovačević, 099/8086646, gordanak33@gmail.com

36

DRAMSKI STUDIO GRADSKOG KAZALIŠTA ZORIN DOM, KARLOVAC

William Shakespeare: NA TRI KRALJA

Režija: Sanja Hrnjak; umjetnički savjetnik: Georgij Paro; prilagodba teksta – prijevod: Milan Bogdanović; kostimografija, likovno oblikovanje scene i rekviziti: Morana Petrović; rekviziti: Morana Petrović, Danijel Stanić; glazba: Damir Šimunović; scenski pokret, koreografija: Martina Maričić; svjetlo: Robert Pavlić i Olivije Marečić; inspicijentica: Rastka Kosovac – Belavić; ton: Bojan Blažević; garderoba i rekviziti: Anđela Fajt Igraju: Orsino, ilirski vojvoda - Karlo Mrkša; Sebastian, Violin brat - Bruno Bračika Pomorski kapetan, Violin prijatelj - Suzana Prpić; Antonio, Sebastianov prijatelj - Ivana Kostelac; vojvodini dvorjani: Valentin, Curio, On/Ona – Leonarda Mikša, Inga Jurić, Giulio Settimo/Bruno Bračika; vitez Tobija Podrig, Olivijin rođak - Peđa Gvozdić; vitez Andrija Groznica - Luka Selman; Malvolio, Olivijin dvorski - Kristijan Orešković; Fabijan, lakrdijaš i dvorske dame – Lucija Luketić, Suzana Prpić, Inga Jurić, Leonarda Mikša; svećenik - Tomislav Colnar; grofica Olivija - Katarina Strahinić; Viola - Franka Cegur; Marija - Ivana Paljug Gospođica viteza Andrije - Ivana Kostelac/ Ines Poljak

Predstava Na tri kralja, čija se radnja zbiva na obali Ilirije, bavi se idejom ljubavi, bez tragičnih elemenata. Govori o dvoznačnosti svijeta i zamjenama identiteta, prikazanima kroz prerušavanje likova i prikrivanje njihovih odnosa. Tako ona postaje komedija zabune u kojoj se neispunjene žudnje naposljetku zadovoljavaju iluzijama i prividom. Sve započinje olujom, koja razgrčući zastore otkriva ljubavni plamen, strast, čeznuće i nemir zaljubljenih bardovih likova. Oni zažive ne samo na sceni, već i u nama samima i tako zajedno „upadamo u istu priču“, promišljajući što se tim tekstom danas želi poručiti. Možda to da ljubav nije dovoljna samo kao „ideja“, već da u njoj treba i ustrajati... Prestankom rada profesionalnog kazališta 1963. godine, Dramski studio GK ZORIN DOM, kojeg je osnovao Stjepan Mihalić 1952. godine, dobio je značajniju ulogu u kulturnom životu grada Karlovca. Od tada pa do danas uspio je sačuvati miris i živi duh karlovačke kazališne prošlosti i svih dragih ljudi, koji su ostavili dio sebe unutar zidova Zorin doma... Ovom predstavom im se zahvaljujemo na svemu lijepom i dobrom što su utkali u 60 godina postojanja Dramskog studija i tako od njega stvorili oazu kulture i prijateljstva... O neprekidnom i vrijednom radu Studija svjedoči niz primljenih nagrada i priznanja, kao i brojna sudjelovanja na raznim kazališnim susretima i međunarodnim festivalima. U 60 godina svoga postojanja Dramski studio izveo je ukupno 203 premijere i odigrao preko 3000 predstava u zemlji i inozemstvu. Kontakt: Sanja Hrnjak, 091/6149508, sanjahrnjak@net.hr

37

SATIRIČKO KAZALIŠTE MLADIH, SLAVONSKI BROD

William Shakespeare: SAN IVANJSKE NOĆI

Režija: Silvio Stilinović; prilagodba: Lana Šarić (po Williamu Shakespeareu); kostimografija: Tajana Jurišić – Taya; scenografija: Danko Hajnal – Hegel; rekviziti i tehnika: Saša Karić; svjetlo: Ivan Pešorda; šminka: Slavica Pavičić; glazba: Mendelssohn (A midsummer night's dream); koreografkinja - Olga Andrusenko Igraju: Tezej, atenski kralj – Zrinoslav Gusak; Hipolita, amazonska kraljica; Tezejeva vjerenica – Iva Bilić; Egej, otac Hermijin – Tomislav Goll; Hermija, mlada djevojka od 20-tak ljeta – Jelena Orlović; Helena, prijateljica Hermijina – Lucija Krstičević; Demetrije, mladić, ne zna u koga je zaljubljen – Luka Čuljak; Lisander, mladić, voli Hermiju – Zrinoslav Gusak; Tunja, glumi zid – Andrija Krištof; Prelac, glumi Pirama – Leon Samac; Vucipeta, glumi lava – Boris Novković; Svirivoj, glumi Tizbu (djevojku) – Matej Lesi; Grša, glumi mjesečinu – Silvio Stilinović; Zvrndiša, glumi pripovijedača – Andrej Hatar; Oberon, vilinski kralj – Ante Orlović; Titanija, Oberonova žena, vilinska kraljica – Ena Bašić; vila, glasnica – Ana Majić; Pukh, Oberonov glasnik – Karlo Krznarić i Pavle Matuško. William Shakespeare? Tko? Vilijami? Ili je to bio ipak jedan, jedini Willy? Zapravo je nevjerojatno kako i nakon svih tih stoljeća, Tresikoplje (Shakespeare na hrvatskom) i dalje uzburkava krv svih kojima je kazalište u krvi, svih kojima je intriga i vječita zavjera u krvi. Svih koji se dive beskrajno lijepim i prpošnim sonetima i recitiraju ih odabranicama i odabranicima svojim. Jer, poznate su nam 34 drame i 154 soneta, možda nam je poznato kako je izgledao, navodno nam je poznato njegovo rodoslovlje…No, nije nam poznato je li stari dobri Vili bio jedan, ili su bila dvojica, ili uopće nije bio ON??? Kako god bilo, Vili je osoba koja i svih godina nakon smrti, to je bila 1616., a umro je, po Julijanskom kalendaru istoga dana kada je i rođen, 23. travnja, trese kazališne pozornice diljem svijeta. Od amatera do profesionalaca, od velikih Branagha, Stewarta, Pacina, De Nira do malih, a tako velikih Štengla, Bilićke, Golla, Guska, Orlovićke, Krstičevićke, Čuljka, Haterevog, Krištofovog, Samčevog, Lesijevog, Novkovića, Stilinovića, Majićeve, Bašićeve, Orlovića, Kriznarića, Matuška, Karića, Hegelovog, Pešordinog, Tayinice, Pavičićeve, Andrusenkove, Mrveljovog i svih koji su se dotakli, poput navedenih odozgo prema dolje. I nas je, dakle, protresla ova adaptacija. Odlučili smo usanjati san jedne Ivanjske noći, ravnodnevice. I pitati se, ima'l u slavonskim šumama kakvog odjeka vila, obrtnika i kraljica i kraljeva. U šumi naših srdaca ima! Šaki je u svakom slučaju inspirirao i nas, pa i ako pretjeramo s inspiracijom, ne zaboravite da smo mi samo zaljubljenici u kazalište! Volimo ga! A Satiričko kazalište mladih se ne da. Unatoč svima i svemu! Gurkamo pomalo naprijed. Sad nas je 40-tak, a igramo pet predstava. Na to smo ponosni. Ponosni smo na našu ekipu u kojoj uče da budu pravi glumci. Franjo, Ivana, Kristina, Matej i Luka, Đaković, Vukićević, Kegljen, Safundžić, Stilinović…pa se nadamo da ćete jednom, jel gradski oci, Šejkspira vidjeti i štono bi se reklo na profesionalnoj razini. Ovako mislim da bi bilo bolje da prestanete čitati, jer će se sada svjetla ugasiti. A vi kao veeeeelika kazališna publika znate da počinje veliko uzbuđenje. Počinje predstava. Odlazimo u ne-vrijeme ili sve-vrijeme, ako Vam se više sviđa.

38

I povjerovat ćemo svi zajedno čaroliji. Je li ju složio Pukh ili Oberon, ili mašta naša? Na to pitanje, dragi gledatelju, svatko neka traži svoj odgovor. I nema prepisivanja, pa Vam zato neću niti reći što je točno….zaokruži točan odgovor: a) Vjerujem u čaroliju života po duhu Shakespearovom; b) Vjerujem u čaroliju kazališta po duhu svih koji su prije mene u ovoj stolici sjedili; c) Vjerujem u čaroliju tame, svjetla, zvuka i tišine, po duhu koji je u meni i otvoren za sve što vidim; d) Ma ne vjerujem…možda malo…onako…dobro, ajde…nije da ne, vjerujem…vjerujem…pustite me…hoću još po duhu SKM-a. Kontakt: Tomislav Goll, 098/218644, tomislav.goll@gmail.com

KULTURNO DRUŠTVO LOŠKI ODER, ŠKOFJA LOKA, SLOVENIJA

39

John Millington Synge: VRAŽJI FANT ZAHODNE STRANI

Režija i scenografija: Jasa Suyama; kostimografija: Irena Pajkić; svjetlo: Jure Florjančič rekviziterka i šaptačica: Ana Babnik Igraju: Jan Bertoncelj - Christopher Mahon; Jože Drabik - Stari Mahon; Matjaž Eržen - Michael James; Tamara Augustin - pjege Mike; Matej Čujovič - Shawn Keogh; Petra Malovrh -udovica Quinn; Bojan Trampuš - Phill Qullen; Blaž Vehar - Jimmy Farrell; Krančan Petra – Susan; Špela Bubnjar – Onorina; Urša Bubnjar – Nelly Kdo je danes ta »vražji fant«, ki se na vse pretege hvalisa, da je ubil lastnega očeta? In od kod prihaja? Kako daleč na zahodu je ta »zahodna stran«? In kje je danes ta groba, z alkoholom prepojena provincialna srenja? Več kot sto let stara tragikomična drama irskega dramatika Johna M. Synga je ob nastanku povzročala škandale po vsem svetu. V irsko zakotje pride fant, ki se hvali, da je ubil svojega očeta, ampak namesto, da bi se ga ljudje bali in ga morda naznanili oblastem, postane predmet občudovanja in vse kaže, da se bo njegovo življenje presenetljivo dobro zasukalo. V današnjem času predstava ni več šokantna na enak način. Dvajseto stoletje je naredilo svoje. Je pa zato še bolj aktualna, pridobila je nove razsežnosti. Med drugim še posebej v naši družbi, kjer imajo morala, etika, kriminal, mediji in slava hipno zamenljiva mesta na lestvici vrednot. Pa seveda zaradi našega popolnoma zmedenega odnosa do tujcev in tujega nasploh. Komedija, groteska, farsa, družbena satira, vse to se skriva v igri natančno izdelanih značajev, neposrednega dialoga in presenetljivega dogajanja, ki skozi študijo medčloveških odnosov in s pomočjo delno absurdnega razpleta mojstrsko izrisuje družbeno dinamiko in usode posameznika v njej. Tko je sada vražji dječak koji se na sav glas hvali da je ubio svoga oca? Odakle dolazi? Koliko daleko na zapadu je zapad? Gdje je sada ta teška, alkoholom natopljena provincijska sredina? Više od stotinu godina tragikomična drama irskog pisca Johna M. Syngea na početku je izazvala skandal u cijelom svijetu. U Irsku dolazi čovjek koji se hvali da je ubio svoga oca, ali umjesto da bi ga se ljudi bojali, ili ga predali vlasti, on postaje predmetom divljenja, a sve indicije kažu, da će njegov život postati uzor i drugima. Danas izvedba nije na isti način šokantna. Dvadeseto stoljeće je napravilo svoje. Međutim, sada je još aktualnija i dobila je novu dimenziju. Pogotovo u našem društvu, gdje su moral, etika, kriminal, mediji i instant slava zamijenili mjesta na ljestvici vrijednosti. I, naravno, zbog naših potpuno zbunjenih stavova prema strancima i općenito svemu stranom. Komedija, groteska, farsa i društvena satira – sve je to skriveno u igri precizno ocrtanih likova, neposrednoga dijaloga i iznenađujućih događaja, koji kroz studiju međuljudskih odnosa i djelomično apsurdnog raspleta, majstorski oslikava društvenu dinamiku i sudbinu pojedinca u njoj.

40

Loški oder Škofja Loka je kulturno društvo, ki se postavlja in ponaša z več desetletij neprekinjeno ljubiteljsko gledališko tradicijo. Začetki segajo v leto 1903., ko je bila na mestu današnje gledališke stavbe uprizorjena prva predstava, Wernerjevi Mlini pod zemljo. Sledile so uprizoritve vrhuncev tako slovenske kot tudi svetovne dramatike. Loški oder je doživel prelomno obdobje v zgodnjih 90-ih letih prejšnjega stoletja, ko je s svojo zavzetostjo pritegnil k sodelovanju tudi znana režiserska imena in druge umetniške sodelavce. Čeprav v splošnem velja, da je zlasti ljubiteljskim gledališkim skupinam lažje igrati ljudsko igro ali komedijo, pa je Loški oder v preteklosti večkrat prestopil omenjene okvire in s svojim repertoarjem posegel po zahtevnejših klasičnih delih antičnega gledališča, evropske avantgarde in tudi slovenske dramatike. Tako so si lahko gledalci v preteklih sezonah na odrskih deskah Loškega odra ogledali Sofoklejevega Kralja Ojdipa, Plavtova Dvojčka, Molierjeve Improvizacije v Versaillesu, Tango Slawomirja Mrožka, Vstajenje Jožefa Švejka itd. Danes društvo šteje okoli 60 članov vseh starosti, ki v sodelovanju s profesionalnimi gledališkimi ustvarjalci in mentorji svoj prosti čas posvečajo odrskemu ustvarjanju. Loški oder se svojimi predstavami redno udeležuje različnih festivalov po vsej Sloveniji. Pozornica Loški oder Škofja Loka kulturna je udruga koja ima nekoliko desetljeća kontinuirane amaterske kazališne tradicije. Njezini počeci sežu u 1903. godinu, kada su na mjestu današnjeg kazališta organizirali prvu izvedbu Wernerjevih Mlinova u podzemlju. Nakon toga izvedeni su najbolji tekstovi slovenske i svjetske drame. Pozornica Loški oder doživjela je prekretnicu u ranim 90-tim prošlog stoljeća, kada je angažirala također poznate redatelje i druge umjetničke suradnike. Iako se općenito smatra da je lakše igrati u amaterskoj kazališnoj skupini komedije, glumci igraju sve. Loški oder je u prošlosti više puta iznenadio svojim novim repertoarom, koji je zaronio u složena klasična djela staroga kazališta, avangardne europske i slovenske drame. Dakle, gledatelji su u posljednjih nekoliko sezona na pozornici u Loki mogli gledati Sofoklovoga Kralja Edipa Plautove Blizance, Moliereovu Improvizaciju u Versaillesu, Tango Sławomira Mrožekaa, i Uskrsnuće Jozefa Švejka. Loški oder danas broji oko 60 članova svih dobnih skupina i u suradnji s profesionalnim kazališnim kreatorima i mentorom svoje slobodno vrijeme posvećuje kazališnom stvaranju. Pozornica Loški oder sa svojim predstavama redovito sudjeluje na raznim festivalima diljem Slovenije, ali i izvan nje. Kontakt: Ana Babnik, 00386 4 5120 850, 00386 41 730982, gledalisce@kd-loskioder.si

41

TEATAR FEDRA BUGOJNO, BOSNA I HERCEGOVINA

Vahid Duraković: IGRA ISTINE

Tekst i režija: Vahid Duraković; scenografija: Antonio Džolan; ton: Edin Ćatić Bato; svjetlo: Senad Imamović Struja; scena: Azem Duraković; šaptačica: Edina Bajrić Igraju: Sanel Ugarak, Suad Velagić, Jusuf Hozić Caci, Samir Nuhić, Ermina Musić, Jasmina Mlaćo. Tekst Vahida Durakovića Igra istine (pod radnim nazivom Laž i oči) na natječaju BH radija 1 za najbolju radio-dramu 2011. godine dobio je Nagradu za treće mjesto. Nakon te Nagrade mi u FEDRI odlučujemo postaviti ovaj tekst i rediteljski posao preuzima pisac, što obično nije dobro, ali ovo je jedan od izuzetaka koji potvrđuje nepisano pravilo. Igra istine je suvremena priča o tri brata, tri istine, tri laži. Nekad su bili dijete, dijete i dijete, a danas su kapitalist, umjetnik i vjernik. Život je učinio svoje, ostala su samo sjećanja na najdražu igru u djetinjstvu, IGRU ISTINE.

Teatar FEDRA osnovan je 23. 11. 1963. godine. Posljednjih 15 godina FEDRA sudjeluje na raznim festivalima u BiH i inozemstvu, a sa svojim predstavama osvojili smo i mnogobrojne nagrade, od kojih izdvajamo Nagrade za najbolje amaterske predstave u BiH za 2007., 2009. i 2011. godinu. Ono što nas izdvaja od većine ostalih amaterskih teatar stalni je repertoar koji dopunjavamo i izvodimo. Trenutno na repertoaru FEDRE imamo 7 predstava koje redovno izvodimo. Pored stvaranja predstava, u Teatru FEDRA Bugojno, dosta energije i truda u posljednjih šest godina ulažemo u edukaciju teatarske umjetnosti i na primjenu novih formi teatra koje se još uvijek rijetko mogu vidjeti na našim prostorima. Zato naši članovi pohađaju razne radionice i sudjeluju u pripremi različitih teatarskih performansa širom Europe (Velika Britanija, Makedonija, Island, Srbija, Danska, Portugal, Estonija, Rumunjska...) i onda stečeno znanje širimo kroz naš rad s djecom i mladima putem “male škole teatra” koja svake godine izaziva sve veće zanimanje. Danas djelujemo u okviru tri scene: dječija scena (djeca za djecu), omladinska scena (srednjoškolski uzrast) i odrasla scena (ostali). Kao partneri sa JU Kulturno-sportski centar svake godine organizujemo Teatarski festival BiH FEDRA, državni Festival neprofesionalnih teatara iz BiH, koji će svoje četrdesetprvo izdanje imati 2013. godine, a pored ovog Festivala ljudi iz Teatra FEDRA su neizostavan dio organizacijskog i operativnog tima, kao i redakcije Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH. Teatar FEDRA Bugojno zasigurno spada u jedno od najorganiziranijih amaterskih kazališta u u Bosni i Hercegovini (www.teatarfedra.ba). Kontakt: Vahid Duraković, 00387 61768643, vahid.durakovic@kscbugojno.ba

42

BILJEŠKA O ČLANOVIMA PROSUDBENOG POVJERENSTVA Dubravka Crnojević-Carić diplomirala je 1986. glumu na Akademiji dramske umjetnosti te 1989. Hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Magistrira 1998. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorira na istom fakultetu temom Gluma kao alteracija identiteta. Iza sebe ima 50-ak uloga. Neke od najdražih su joj Klitemnestra (Eshilova Orestija), Elizabeta Bam (Elizabeta Bam, Daniila Harmsa), Ona (Posljednja karika Lade Kaštelan), te Petra von Kant (Gorke suze Petre von Kant R. W. Fassbindera) koju igra u produkciji Teatra Thalassa, a i za koju je nagrađena Nagradom Fabijan Šovagović na Festivalu glumca 2001. godine. Posljednjih desetak godina režira, bavi se znanstvenim i pedagoškim radom, sedam godina honorarno predaje na Akademiji dramskih umjetnosti, a od 2006. stalno je zaposlena na Odsjeku dramaturgije i predaje Povijest drame i kazališta, Uvod u književnost i Svjetsku književnost. Sudjeluje na niz znanstvenih simpozija. Vrši funkciju predsjednice Zagrebačkog glumačkog studija. Osnivačica je i umjetnička voditeljica Teatra Thalassa. Objavljuje u časopisima Zarez, Frakcija, Republika, Kolo, Umjetnost riječi, Glumište, Kazalište, a 2008.tiskana joj je knjiga Gluma i identitet. Sanja Nikčević (1960., Varaždin) je teatrologinja i kazališna kritičarka.Redovita je profesorica i voditeljica teorije na Odsjeku za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku gdje je bila voditeljica Odsjeka od 2007. do 2009. godine. Predavala je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Osijeku, a na doktorskom studiju iz književnosti istoga fakulteta predaje i vodi dramski modul u 3. semestru. Predaje kolegije o američkoj i britanskoj drami, kazališnoj kritici te povijest drame i kazališta. Urednica je Biblioteke Ars Academica (UAOS/Leykam International), predsjednica HDKKI – Hrvatskog društva kazališnih kritičara i aktivna članica brojnih hrvatskih i međunarodnih udruga kritičara i teatrologa. Od 1984. godine objavila je preko stotinu znanstvenih, stručnih i kritičkih radova, uglavnom o hrvatskoj i američkoj drami, u hrvatskim, a pedesetak u dnevnicima i tjednicima. Izlaganjima o hrvatskom i europskom kazalištu sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim seminarima, simpozijima i konferencijama. Uredila je nekoliko antologija (npr. Antologija američke drame, Zagreb, 1993; Antologija suvremene hrvatske drame, Skopje, 2003.) i zbornika, te objavila petnaestak knjiga iz područja teatrologije, npr. Američka subverzivna drama ili simpatija za losere (CDM, Rijeka, 1994.), Što je nama hrvatska drama danas? (Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.), Nova europska drama ili velika obmana (Meandar, Zagreb, 2005.), Hrvatska ratna drama (Leykam International, Zagreb, 2011.), Kazališna kritika ili neizbježni suputnik (Leykam International, Zagreb, 2012.) itd. Igor Ružić, kazališni kritičar i novinar iz Zagreba (rođen 1975.) Kazališnom kritikom i praćenjem kulturnih politika bavi se od 1998., na zagrebačkom Radiju 101 gdje je bio zaposlen do 2010., najprije kao novinar, a kasnije i kao urednik redakcije Kulturnog programa. Danas član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske u kategoriji kazališni kritičar, član Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa. Objavljivao u Vijencu, kontinuirano od 1999. do 2012., te na Prvom i Trećem programu Hrvatskoga radija, od 2003. do danas. Stalni honorarni suradnik t-portala (www.tportal.hr).

43

Kazališne kritike i eseje objavljivao u magazinu za izvedbene umjetnosti Frakcija, časopisima Gordogan, Hrvatsko glumište, Kazalište, Čovjek i prostor, Kupusov list, novinama za kulturu i društvena pitanja Zarez, Steirischer Herbst – Theorie zur Praxis (2008.)... Sudjelovao u radu stručnog žirija na Međunarodnom festivalu komornog teatra Zlatni lav u Umagu (2003.), te radu stručnog žirija Naj, naj, naj festivala kazališta u Zagrebu (2004., 2009. – 2011.), kojeg je i izbornik (2012. – 2013.). Član međunarodnog žirija na festivalu Teden slovenske drame u Kranju (2012.- 2013.), kao i Kulturnog vijeća za dramske umjetnosti Ministarstva kulture RH (od 2012.).

44

PRIJAVLJENE PREDSTAVE ZA 53. FESTIVAL HRVATSKIH KAZALIŠNIH AMATERA

(Raspored županijskih smotri, festivala i pojedinačnih selekcija)

KARLOVAČKA ŽUPANIJA – 24. 2. 2013. (nedjelja), GK „Zorin dom“ Karlovac, 10 h – 6. festival

kazališnih amatera – 7 predstava

*W. Shakespeare: Na tri kralja (adaptacija teksta: Georgij Paro) – izvodi Dramski studio

Gradskog kazališta „Zorin dom“, trajanje predstave: 75 min;

*Nikola Butina: Krupna žena – izvodi Dramska sekcija KUD-a „Korana“ Slunj – „BABE“,

(adaptacija teksta: Nikola Živčić) trajanje predstave: 50 min;

*Animira Mrkša: Inkluzija – izvodi Dramska skupina Centra za rehabilitaciju Ozalj –

„APROPO“, trajanje predstave: 15 min;

*Članovi KUD-a: Kako su živili naši stari – izvodi KUD „Izvor“ Generalski stol, trajanje

predstave: 40 minuta (s uvodnim filmom)

*Članice glumačke skupine KUD-a: Kak su to delali naši stari (Perušanje kukuruza) – izvodi

KUD „Katarina Zrinski“ Ozalj, trajanje predstave: 30 min;

*Draženka Jagatić, Marica Boričević, Višnja Golub, Anđela Županić: Sliku tvoju ljubim

(adaptacija teksta: dramska sekcija) – izvodi Dramska sekcija KUD-a „Sv. Juraj Draganić“,

trajanje predstave: 90 min;

*Anđelka Regetaš: Trebljenje perja (adaptacija teksta: Marina Puljak) – izvodi Dramska

sekcija KUD-a „Ključ“ Trg, trajanje predstave: 40 minuta

SAVEZ ČEHA U HRVATSKOJ – 22. i 23. 3. 2013. (petak i subota), Češki dom, Ljudevit Selo, - 16

predstava

*Jára Cimrman, Ladislav Smoljak, Zdenĕk Svĕrák: Úspĕch českého iženýra v Indiji – Uspjeh

češkog inženjera u Indiji – izvodi Kazališna skupina Češke besede Zagreb, trajanje predstave:

30 min;

*Karek Čapek: Velika doktorska priča (adaptacija teksta: Miroslav Tvrz, Remigus Masáček i

kolektiv) – izvodi Češka beseda Daruvar – ČB1, trajanje predstave: 60 min;

*Ruženka Bukač: Či je miminko? – Čije je dijete? (adaptacija teksta: Zdenka Šenhold) – izvodi

Kazališna skupina Češke besede Donji Sređani, trajanje predstave: 30 min;

*Vladimir Menšik: Manželské vody – Bračne vode, izvodi Dramska sekcija Češke besede

Šibovac, trajanje predstave: 30 min;

*Vlastimil Peška prema legendama Aloisa Jiraseka: Stare češke legende (adaptacija teksta:

Svjetluška Prokapić) – izvodi Dramska skupina Češke besede Doljani, trajanje predstave: 40-

45 min;

*Filip Nola: Jubox, Melito (adaptacija teksta: Vjera Vistid) – izvodi Kazališna skupina

„Nazdar“ Češke besede Grada Garešnice, trajanje predstave: 45 min;

45

*Lumír Kubátko: Podhorský penzion – Podgorski pansion (adaptacija teksta: Ana Maria

Štruml Tuček) – izvodi Kazališna družina Cobydup Češke besede Ivanovo Selo, trajanje

predstave: 60 min;

*František Hrubín: Kráska a zvíře – Ljepotica i zvijer (adaptacija teksta: Vlatka Danĕk) – izvodi

Kazališna grupa Češke besede Daruvar – ČB2, trajanje predstave: 60 min;

*Manuela Iveković: Ze svobody do Svobody – Iz slobode u slobodu – izvodi Dramska sekcija

Češke besede Virovitica, trajanje predstave: 30 min;

*Nevenka Kolek: Recese a reklama v lekárnách (adaptacija teksta: Vesna Havelka) – izvodi

Jaro – kazališna skupina Češke besede MHP, trajanje predstave: 20 min;

*Zdenko Trnka: Revizor (adaptacija teksta: Selichar Marija) – izvodi Kazališna skupina

„Lucerna“ Češka Obec Bjelovar, trajanje predstave: 35 min;

*Češke besede iz Jazvenika, Golubinjaka, Sisaka i Rijeke

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA – 22. i 23. 3. 2013. (petak i subota), Gradsko kazalište

Đurđevac – 8 predstava

*Marina Lewycka: Kratka povijest traktora na ukrajinskom (adaptacija teksta Đurđica

Krčmar-Zalar: Yugo 45) – izvodi Glumačka družina Virje, trajanje predstave: 45 min

*Ivana Brlić-Mažuranić: Šuma Striborova (adaptacija teksta: Đurđica Krčmar-Zalar) – izvodi

Glumačka družina Virje, trajanje predstave: 20 min;

*Vesna Hadelan: Dedek z onoga svijeta – izvodi Udruga „Opojski zvon“ Rasinja, trajanje

predstave: 45 min;

*Anton Havik: Prefrigani japok (adaptacija teksta: Marica Markov) – izvodi Dramska

skupina KUD-a „Grgur Karlovčan“ Kalinovac, trajanje predstave: 70 min;

*Dijana Mateša i polaznici Dramskog studija: Taya, princeza s 999 cipela – izvodi Dramski

studio Ludens teatra – grupa „Zaigrano srce“, trajanje predstave: 40 min;

*Branko Ružić: Što mi može virus? (adaptacija teksta Martina Trešćec i polaznici Dramskog

studija) – izvodi Dramski studio Ludens teatra – grupa „Ljubičasti kišobran“, trajanje

predstave: 50 min;

*Ivan Jaković: Jedinec – izvodi Dramska grupa KUD-a Molve, trajanje predstave: 70 min;

*Milko Valent: Marica (put u smrt) (adaptacija teksta: Marinko Ivanišević) – izvodi Udruga

kazališnih amatera – Gradsko kazalište Đurđevac, trajanje predstave: 75 min;

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA – 6. i 7. 4. 2013. (subota i nedjelja), Sinj - 9 predstava;

*Vanča Kljaković: Testament – izvodi Kulturno-umjetnička udruga „Mosor“ Gata, trajanje

predstave: 75 min;

*Zvonko Botica: E…kako je to lipo bilo (adaptacija teksta: Ante Norac i Ivan Smoljo) – izvodi

Dramska sekcija KUD-a „Kamešnica“, trajanje predstave: 45 – 50 min;

46

*Milenka Žuro: Prosidba – izvodi Društvo za očuvanje i promicanje kulturne baštine

„Košuta“ – Dramska sekcija „ŠOM“, trajanje predstave: 50 min;

*Mate Matišić: Božićna bajka – izvodi Sinjsko pučko kazalište, trajanje predstave: 65 min;

*Marija Meri Bradarić: Sve za narod – izvodi Amatersko kazalište „Moreta“, trajanje

predstave: 80 min;

*Nada Lapić: Aj, uj, ne more se više durat – izvodi Dramska udruga „Most“, trajanje

predstave: 45 min;

*Ivan Raos: Kako je New York dočekao Krista (adaptacija teksta: Otokar Levaj) – izvodi

Gradski teatar mladih „Mali princ“ Omiš; trajanje predstave: 1:30 h;

*Marijan Grbavac: Ne sagriješi bludno uzaludno – izvodi Dramska grupa Proložac, trajanje

predstave: 60 min;

*Marko Kažotić: Miljenko i Dobrila, a gdje smo ja i ti? (adaptacija teksta: Elvis Bošnjak) –

izvodi: Udruga Teatar – Kaštelansko kazalište, trajanje predstave: 1:45 h

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA – 7. 4. 2013. (nedjelja), DVD Lobor, 12 h – 8 predstava

*Štefica Fanjek: Gospodar je zvonel (adaptacija teksta: Anita Klemar) – izvodi Dramska

sekcija KUD-a Lobor, trajanje predstave: 40 min;

*Stjepan Grozaj: Življenje svekrve i snehe (adaptacija teksta: Boris-Roman Blažinić) – izvodi

Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje, trajanje predstave: 45 min;

*Štefica Pavić: Papa ide h penziju – izvodi Dramska sekcija KUD-a Đurmanec, trajanje

predstave: 50 min;

*Fadil Hadžić: Češalj (adaptacija teksta: Slavica Vidaček) – izvodi Dramska sekcija KUD-a

Pregrada, trajanje predstave: 70 min;

*Vjekoslav Domini: Vrata, prozori i prigodni nagoni (adaptacija teksta: Alen Guca) - izvodi

Kazališna udruga Sveti Juraj Jurjevec, trajanje predstave: 60 min;

*Brankica Buzina: Sličica življenja – izvodi AKUD „Žensko kazalište“ Gornje Jesenje, trajanje

predstave: 40 min;

*Mario Krog: Zaboravljene sudbine – izvodi Studio nezavisne produkcije, trajanje predstave:

40 min;

*Jelena Škalec: Gibanica – izvodi Dramska družina KUD-a „Naša lipa“ Tuhelj, trajanje

predstave: 45 min;

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA – 9. i 10. 4. 2013. (utorak i srijeda), Sisak, 6 predstava

*Denise Bonal: Kolodvor (adaptacija teksta: Jasmin Novljaković) – izvodi Dramska družina

Doma za starije i nemoćne Sisak, trajanje predstave: 35 min;

*Jozef Skřivánek i Jaroslav Dietl: Lalůček (ili kako ne bušiti uši) – predstava na češkom jeziku

(adaptacija teksta: Dana Stakor i Kristina Mulanović) – izvodi Češka beseda Sisak, trajanje

predstave: 30 min;

47

*D. T. Arcieri: Sveta Tea (adaptacija teksta: Tihomir Kosić) – izvodi Scena Sisak, trajanje

predstave: 90 min;

*Jasmina Bosančić: Banijske šale – izvodi SKD „Prosvjeta“, pododbor Sisak i Hrvatska

Kostajnica, trajanje predstave: 45 min;

*Djevojka koja je mrzila kasniti – prema pismu Branke D., profesorice iz ŠPUD-a Zagreb,

(adaptacija teksta: ansambl) – izvodi Dramski studio mladih Doma kulture „Kristalna kocka

vedrine“ Sisak, trajanje predstave: 52 min;

*Sofoklo, Anouilh i ansambl: Antigona (adaptacija teksta: Nebojša Borojević) – izvodi

Glumački studio Doma kulture „Kristalna kocka vedrine“ Sisak, trajanje predstave: 45 min;

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA – 12., 13. i 14. 4. 2013 (petak, subota, nedjelja), KAM – Prelog – 19

predstava

*Božidar Glavina: Nagradna igra – izvodi P.A.S. – Priločka amaterska scena, trajanje

predstave: 25 min;

*Kristina Štebih: Tarzan i svinja na posljednjoj večeri – izvodi Kazališna družina „Štolcer“

Čakovec, trajanje predstave: 70 min;

*Ivan Cankar: Za dobro naroda (adaptacija teksta: Štefanija Mesarić) – izvodi Hrvatsko

kulturno društvo Međimurje – Ljubljana, trajanje predstave: 30 min;

*Michael Frayn: Iza kulisa (adaptacija teksta: Dejan Buvač) – izvodi Kazališna družina KUU

„Seljačka sloga“ Nedelišće, trajanje predstave: 80 min;

*Marc Camoletti: Boeing-Boeing – izvodi Dječje gradsko kazalište Čakovec, trajanje

predstave: 80 min;

*Franjo Karlovčec: Pravica (adaptacija teksta: Anđelka Klemenčić) – izvodi Dramska sekcija

HKUU Sveti Martin, trajanje predstave: 35 min;

*Stjepan Škvorc: Na smrtni posteli – izvodi KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec“, kazališni

amateri, trajanje predstave: 35 min;

*Martina Kuretić Sedlar: Sapunasti mjuzikl 3D – izvodi Dramska skupina KUU „Veseli

Međimurci“ Čakovec, trajanje predstave: 60 min;

*Janković Nada: Kak bi bilo daj toga nej bilo – izvodi Dramska skupina KUU „Zvon“ Mala

Subotica, trajanje predstave: 25 min;

*Miro Gavran: Žena mog muža (adaptacija teksta: Jasenka Novak) – izvodi KUU „Lipa“ Gornji

Mihaljevec, trajanje predstave: 55 min;

*Vinko Moderndorfer: Podstanar (adaptacija teksta: Vlado Ninić) – izvodi Dramsko-

recitatorska sekcija KUD-a Žiškovec, trajanje predstave: 85 min;

*Antun Požgaj: Moram pitati mamu – izvodi Dramska skupina KUD-a Strahoninec, trajanje

predstave: 30 min;

*Suzana Lacković: Idem dalje – izvodi Dramska skupina KU „Seljačka sloga“ Prelog, trajanje

predstave: 35 min;

48

*Franjo Oreški: Nekaj je tu trulo – izvodi Dramska diletantska družina KUD-a „Kaštel

Pribislavec“, trajanje predstave: 80 min;

*Đuro Horvat: Kaj smo mi hujši? – izvodi Dramska družina KUD-a „Katruže“ Ivanovec,

trajanje predstave: 50 min;

*Vinko Novak: Prirodna sneha (adaptacija teksta: Ivan Novak) – izvodi Dramska sekcija KUD-

a „Sv. Jeronim“ Štrigova, trajanje predstave: 20 min;

*Vjekoslav Domini: Čovjek ispod stola (adaptacija teksta: Anica Jauk) – izvodi Dramska

udruga KUD-a Kotoriba; trajanje predstave: 45 min;

*Katarina Pintarić: Povodom 8. marta – izvodi Dramska skupina HKUD-a „Goričan“, trajanje

predstave: 30 min;

*Stjepan Škvorc : Pred vratima – izvodi Dramska sekcija KUD-a Belica, trajanje predstave: 40

min;

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA - 12. i 13. 4. 2013 (petak i subota), Zelina – 16 predstava

*Ana Đokić-Pongrašić: BBB Huligans su fini dečki – izvodi KUD Rakov Potok - Dramski studio

Feniks novi (mlađa skupina), trajanje predstave: 40 min

*Siniša Gregurić: Božićni vlak – izvodi Dramski studio Feniks novi, trajanje predstave: 55 min

*Ray Cooney: Kidaj od svoje žene (adaptacija teksta: Nino Škrabe) – izvodi Amatersko

kazalište „Josip Badalić“ Križ, trajanje predstave: 130 min;

*Sidonija Knežaurek: Seljačka ženidba (adaptacija teksta: Nada Gradečki) – izvodi Izvorno

folklorno društvo „Ogranak seljačke sloge“ Gradečki Pavlovec, trajanje predstave: 40 min

*Prizori iz stvarnog života - po motivima portugalskog književnika Teixeira Moita, adaptacija:

Miroslav Burić – izvodi Amatersko kazalište POU Samobor, trajanje predstave: 70 min;

*Ivana Petravić: Prigorska svadba (adaptacija teksta: Ranka Novosel) – izvodi Dramska

sekcija KUD-a „Rakov potok“, trajanje predstave: 40 min;

*Antonija Maleković: Zdenka nema sreće – izvodi Udruga žene „Brdovčanke“, trajanje

predstave: 35 min;

*Mirjana Jelašac: Tajanstveni genij – izvodi Lutkarsko kazalište „Lutonjica Toporko“, trajanje

predstave: 50 min;

*Štefica Fanjek: Ljubavne brige – izvodi Zelinsko amatersko kazalište ZAMKA – dječja scena,

trajanje predstave: 10 min;

*Branislav Nušić: Gospođa ministarka v Svetom Ivanu (adaptacija teksta: Dubravko Sidor i

Jan Janković) – izvodi Zelinsko amatersko kazalište ZAMKA; trajanje predstave: 90 min;

*Štefica Fanjek: Sretna žena – izvodi Zelinsko amatersko kazalište ZAMKA, trajanje

predstave: 70 min;

*Nina Horvat: Dok nas smrt ne rastavi - izvodi Dramska grupa Ogranka „Seljačke sloge“

Buševec, trajanje predstave: 60 min;

49

*Silvana Zdelar: Za ženidbu nigdar kesno ni – izvodi Dramska sekcija KUD-a Pleso, trajanje

predstave: 30 min;

*Juraj Fruk: Licitarska bebica – izvodi Dramska grupa KUD-a Bedenica, trajanje predstave: 45

min;

*Nina Horvat: Dok nas smrt ne rastavi – izvodi Gradsko kazalište Jastrebarsko, trajanje

predstave: 60 min;

*Zorica Jandras: Jezuš, Marija – Mara je hmrla…“ – izvodi Dramska družina KUD-a

„Kupljenovo“; trajanje predstave: 25 min;

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA – 14. 4. 2013. (nedjelja), Čazma – 5 predstava;

*Vjekoslav Domini: Vrata, prozori i prirodni nagoni – izvodi „Pučka scena“ hrvatske čitaonice

Hercegovac, trajanje predstave: 60 min;

*Ana Tonković Dolenčec: Zar opet ta Pepeljuga – izvodi Skupina Tini Bjelokaz (Bjelovarsko

kazalište), trajanje predstave: 60 min;

*Richard Jones: San (adaptacija teksta: N. Marinić?) – izvodi Skupina Bjelokaz 1 (Bjelovarsko

kazalište), trajanje predstave: 20 min;

*Euripid: Medeja (adaptacija teksta: Marko Dragičević i Nikolina Marinić) – izvodi Skupina

Bjelokaz 2 (Bjelovarsko kazalište), trajanje predstave: 60 min;

*Ružica Gašperov: Zbogom pameti – izvodi Skupina Fosili (Bjelovarsko kazalište), trajanje

predstave: 70 min;

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA – Ploče i Dubrovnik, datum: 8. 4. 2013. – 4

predstave

*Marina Vujčić: Čekaonica (adaptacija teksta: Velimir Ključe) – izvodi Amatersko kazalište

Opuzen, trajanje predstave: 60 min;

*Jasen Brajlović: Izbori za lokalnog šerifa – izvodi Kazalište „Mariani“, trajanje predstave: 60

min;

*Boris Njavro: Skerac sa Svete Marije – izvodi Kazališna družina „Kolarin“, trajanje

predstave: 50 min;

*Milan Milišić: Mjesečina za Lady Macbeth – izvodi Studentski teatar “Lero“, trajanje

predstave: 55 min;

ZADARSKA ŽUPANIJA – pojedinačno selektiranje,

*Boris – Ante Magaš: Jelena kneginja pl. posedarska – izvodi Hrvatsko amatersko kazalište

Posedarje, trajanje predstave: 75 min;

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA – 16. 3. 2013. (subota), Vodice, pojedinačno selektiranje,

selektor: Joško Ševo - 2 predstave

50

*Petar Šegedin, Mladen Bjažić, Vesna Parun: Penelope (adaptacija teksta: Zdravko Todorović)

– izvodi Dramska amaterska družina Vodice, trajanje predstave: 60 min;

*Nada Mihelčić: Zeleni pas (adaptacija teksta: Zdravko Todorović) – izvodi Dramska

amaterska družina Vodice, trajanje predstave: 80 min;

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANJA - 16. 3. 2013. (subota), Gradsko amatersko kazalište

Županja, 7 predstava

*Cvetin Aničić: Mornar Popaj – izvodi Dramski ansambl KUD-a „Branko Radičević“ Pačetin,

trajanje predstave: 65 min;

*Sandra Vujović: Otok (adaptacija teksta: Mira Bošnjaković) – izvodi Udruga dramskih

amatera „Josip Kosor“ Otok, trajanje predstave: 60 min;

*Jela Janjić: Snaja i svekrva – izvodi Kulturni centar „Klasje“ Privlaka, trajanje predstave: 20

min;

*Ivan Kušan: Čaruga (adaptacija teksta: Robert Raponja) – izvodi Gradsko kazalište Županja,

trajanje predstave: 100 min;

*Srđan Tucić: Povratak (adaptacija teksta: Luka Maroševac) – izvodi KUD „Ogranak seljačke

sloge“ Drenovci, trajanje predstave: 60 min;

*Pero Budak: Teštamenat (adaptacija teksta: Andrijana Raguž) – izvodi Kazalište „Mika

Živković“ – Retkovci, trajanje predstave: 90 min;

*Nina Mitrović: Familija u prahu (adaptacija teksta: Kata Mišić) – izvodi KUD „Branimir“

Bošnjaci, trajanje predstave: 30 min;

*Elvira Lučić: Kućanice (adaptacija teksta: Elvira Lučić i Aničić Cvetin) – izvodi KUU „Kristal –

Sladorana“ Županja, trajanje predstave: 50 min;

OSJEČKO–BARANJSKA ŽUPANIJA – 17.3.2013. (nedjelja), Belišće - 4 predstave

*Maks Resl i Maks Ferner: Tri seoska sveca (adaptacija teksta: Ivica Koprivnjak) – izvodi

Amatersko kazalište Belišće, trajanje predstave: 80 min;

*Danko Ronta: Viljevčani na sudu – izvodi Dramska sekcija KUD-a „Đeram“ Viljevo, trajanje

predstave: 40 min;

*Grand Guignol (na temelju dviju jednočinki: Telefon – autor Andre de Lorde i Rosalie – autor

Max Maurey) – (adaptacija teksta: Marta Mekovec de Carvalho) - izvodi Otvoreno učilište

Osijek, trajanje predstave: 47 min;

*E.T.A. Hoffmann: Pješčar (adaptacija teksta: Marta Mekovec de Carvalho) – izvodi Otvoreno

učilište Osijek, trajanje predstave: 50 min;

51

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA – Krasica i Rijeka, datum: 17. 4. 2013. - 2 predstave

*Elvis Bošnjak: Nosi nas rijeka (adaptacija teksta: Elvis Bošnjak, Eleonora Sokolić) – izvodi

KUD „Primorka“ Krasica, trajanje predstave: 70 min;

*E. Kishon: Zaigrani Kishon (adaptacija teksta: Siniša Posarić, Renata Fugošić) – izvodi

Slovenski dom, Kulturno-prosvjetno društvo „Bazovica“ – Dramska skupina, trajanje

predstave: 50 min;

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA – 18. 3. 2013. (subota), Kazališno-koncertna dvorana „I. B.

Mažuranić“, 5 predstava

*Manda Pavelić: Eko-etno idila – izvodi KUD „Luka Lukić“ Brodski Varoš, Slavonski Brod,

trajanje predstave: 35 min;

*Terezija Marić: Sida kučka se razboljela – izvodi Kazališna udruga „Žene s osmijehom“,

trajanje predstave: 20 min;

*William Shakespeare: San Ivanjske noći (adaptacija teksta: Lana Šarić) – izvodi Satiričko

kazalište mladih Slavonski Brod, trajanje predstave: 80 min;

*Mata Baboselac: Šokačka sapunica II – izvodi KUD „Eugen Kumičić“ – Matini kripoštoli;

trajanje predstave: 50 min;

*Ivan Došlić i Silvio Stilinović: Čijalo kod Mare (adaptacija teksta: Antun Lesar) – izvodi KUD

„Podvinje“ - Gornjogradski glumci „Pekmezari“, trajanje predstave: 30 min;

GRAD ZAGREB - 2. do 16. 4. 2013. -> 37. SKAZ (Susret kazališnih amatera Zagreba) ->

izabrane predstave sudjeluju na 17. festivalu zagrebačkih kazališnih amatera 19. i 21. 4.

2013. (petak i nedjelja), Kulturni centar Peščenica, Zagreb - 36 predstava

*Maja Vukmanić, Ana Đordić i dramska skupina „Minimalisti“: A zašto ne ti? – izvodi

Dramska skupina „Minimalisti“, trajanje predstave: 35 min;

*Sunčana Škrinjarić: Tamna soba – izvodi Zagrebačko kazalište mladih/učilište, trajanje

predstave: 30 min;

*Alfred Jarry: Kralj Ubu – izvodi Zagrebačko kazalište mladih/učilište i Groove škola zvuka i

glazbe, trajanje predstave: 40 min;

*Jean Anouilh: Antigona – izvodi Zagrebačko kazalište mladih, trajanje predstave: 45 min;

*Barica Čuček: Ured načelnika – izvodi Dramska skupina „Veseli pajdaši“, trajanje

predstave: 35 min;

*Članovi DS-a Teatra: Woodstoock – izvodi Dramski studio Teatra na Trešnjevci – studenti,

trajanje predstave: 60 min;

*Josip Cvetko: Bosonoga plesačica Farara – izvodi KUD „Treća mladost“, trajanje predstave:

25 min;

52

*Irena Kolar Vudrag: Nosokopači – izvodi Kazališna družina „Palac gore“ – MCUK, Zagreb,

trajanje predstave: 40 min;

*Ranko Marinković: Glorija – izvodi Umjetnička organizacija „Točka na I“, trajanje

predstave: 50 min;

*Marko Hrenović i Veno Mušinović: Linijske obmane – izvodi Teatar Tirena, trajanje

predstave: 60 min;

*Plesna predstava Crawl – izvodi Terpsihora, trajanje predstave: 10 min;

*Ivor Bakša: Posljednja Nova Godina (prema predlošku Posljednja Nova Godina čovječanstva

– Niccolo Ammaniti i filmu Sedam i po – Miroslav Momčilović) – izvodi Udruga amatera

kazališne i srodnih umjetnosti Teatar G, trajanje predstave: 90 min;

*Polaznici Dramskog studija: A tko si ti? – izvodi Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ –

Dramski studio „Eho“, trajanje predstave: 12 min;

*Sumrak akrobata (po motivima pripovijetke Franz Kafka: Umjetnik u gladovanju ) – izvodi

Kazališna radionica Punkošipak, trajanje predstave: 35 min;

*Vjekoslav Domini: Vrlo skliska nizbrdica – izvodi Diletantsko kazalište „Pentravci“, P. D.

Grafičar, Zagreb pri Centru za kulturu Trešnjevka, trajanje predstave: 80 min;

*Ana Đokić Pongrašić: Vitez željeznog srca – izvodi Kazališna udruga „Mist“, Centar za

kulturu i informacije Maksimir, trajanje predstave: 35 min;

*Zvonko Dolenc: Stručak svjetlosti – izvodi Malo lutkarsko kazalište „Let“, trajanje

predstave: 45 min

i druge predstave…

53

Organizator Festivala, Hrvatski sabor kulture

zahvaljuje na novčanoj i inoj pomoći

MINISTARSTVU KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE

GRADU SLAVONSKOM BRODU

GRADU STAROM GRADU NA HVARU

BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

SATIRIČKOM KAZALIŠTU MLADIH, SLAVONSKI BROD

GRADSKOM KAZALIŠTU „PETAR HEKTOROVIĆ“

te sponzorima

HRVATSKOJ ELEKTROPRIVREDI d.d.

HOTELIMA HELIOS FAROS d.d.

CTR RAZVOJNOJ AGENCIJI BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE d.o.o.

TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA SLAVONSKOG BRODA I BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

TURISTIČKOJ ZAJEDNICI STAROGA GRADA NA HVARU

54

Nakladnik HRVATSKI SABOR KULTURE Za nakladnika Dražen Jelavić, prof. Pripremio i uredio Mirko Kovačević, prof. Fotografija naslovnice i plakata Saša Novković, umjetnički fotograf Oblikovanje Filip Kovačević Slog Martina Podhraški, mag. educ. croat. Naklada 300 primjeraka Tisak Agraf, Samobor

Hrvatski sabor kulture zahvaljuje Sceni Amadeo što će uvrstiti dvije najbolje predstave s 53. FHKA u program zagrebačkoga ljetnog festivala Amadeoff, 2013. godine.

55