Slobodan Pristup Informacijama

  • View
    124

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Slobodan Pristup Informacijama

Text of Slobodan Pristup Informacijama

CRNA GORA UPRAVA ZA KADROVE

Blaenka Dabanovi, Maja Mijukovi, Marina Vuievi, Milo Lalevi, Rajko Marku, Ruica Milovi, Vesna Mili

PRAKTINA PRIMJENA ZAKONA O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA

prirunik

Podgorica, novembar 2012.

PRAKTINA PRIMJENA Z AKONA O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA - PRIRUNIK

Izdava Uprava za kadrove Urednik Svetlana Vukovi Autori

Blaenka Dabanovi, Maja Mijukovi, Marina Vuievi, Milo Lalevi, Rajko Marku,Ruica Milovi,Vesna MiliDizajn i priprema za tampu Studio KNB, Podgorica Lidija Savkovi tampa DPC, Podgorica Tira 300 primjeraka

Organization for Security and Co-operation in Europe Mission to Montenegro

SADR AJPREDGOVOR UVOD

6 7

1. ZNAENJE POJEDINIH IZRAZA IZ ZAKONA O 11 SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA 2. VODI

15 2.1Primjer vodia za pristup informacijama u posjedu organa 17 vlasti 3.1Proaktivni pristup informacijama 3.2Ogranienja pristupa informacijama, test tetnosti i preovlaujui javni interes 26 3.2.1Test tetnosti 27 3.2.2 Preovlaujui javni interes 28 4.1Podnoenje zahtjeva 4.2Nain pristupa informaciji 4.3Obrazac poziva za ispravku podneska 4.4Odluivanje po zahtjevu 4.4.1.1 Obrazac rjeenja kojim se dozvoljava pristup dijelu informacije (lan 24 Zakona o slobodnom pristupu informacijama) 4.4.1.2 Obrazac rjeenja kojim se dozvoljava pristup informaciji dostavljanjem kopije informacije 4.4.1.3 Obrazac rjeenja kojim se dozvoljava pristup informaciji uvidom u informaciju 33 34 35 36 37 38 41 43 23 24

3. PRAKTINA PRIMJENA ZAKONA

4. POKRETANJE POSTUPKA

4.4.1.4 Obrazac rjeenja kojim se dozvoljava pristup informaciji prepisivanjem/skeniranjem informacije 4.4.1.5 Obrazac rjeenja kojim se odbija pristup informaciji zbog ogranienja iz lana 14 Zakona o slobodnom pristupu informacijama 4.4.1.6 Obrazac rjeenja gdje se po istom zahtjevu dijelom dozvoljava pristup informaciji, a dijelom odbija zbog neposjedovanja informacije 4.4.1.7 Obrazac rjeenja kojim se dozvoljava pristup informaciji zbog preovladjujueg javnog interesa 4.4.1.8 Obrazac rjeenja kojim se odbija zahtjev za pristup informaciji iz razloga to je podnosiocu zahtjeva omoguen pristup istoj informaciji na istovjetan nain u toku prethodnih est mjeseci 4.4.2.1 Obrazac zakljuka o odbacivanju zahtjeva zbog neotklanjanja nedostataka 4.4.2.2 Obrazac zakljuka o odbacivanju zahtjeva zbog nenadlenosti 4.4.3.1 Primjer Obavjetenja u sluaju kada je informacija javno objavjena i dostupna u zemlji ili na internetu 4.4.3.2 Primjer Obavjetenja u sluaju kada organ nije nadlean za rjeavanje po zahtjevu, a u saznanju je koji je organ nadlean5. ROKOVI 6. TROKOVI POSTUPKA 7. ALBA NA RJEENJE

45 47 49 51

54 56 58 60 61 63 67 71 72 73

7.1Rad prvostepenog organa po albi 7.1.1Obrazac zakljuka o odbacivanju albe

8. DRUGOSTEPENI ORGAN AGENCIJA ZA ZATITU PODATAKA O LINOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA 75

9. NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA

79 83

10. INFORMACIONI SISTEM PRISTUPA INFORMACIJAMA

11. ZATITA ZAPOSLENOG 12. PRILOG

87 91

PREDGOVOR ZATO JE PRAVO NA SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJAMA U POSJEDU ORGANA VLASTI VANO?

Zato to je slobodan pristup informacijama u posjedu organa vlasti uslov za kvalitetno i efikasno uivanje drugih prava i sloboda (slobode miljenja, prava na izraavanje miljenja). Meunarodne konvencije o ljudskim pravima uspostavljaju opte principe, ali one ne sadre detaljan mehanizam koji moe osigurati da graani ostvaruju svoje pravo u praksi. Ostvarivanje prava graana na informisanje i izraavanje nemogue je bez prava na slobodu primanja i irenja informacija, odnosno bez slobodnog pristupa informacijama. Zato to ovaj zakon otvara graanima put da se blie upoznaju sa radom organa vlasti i da na osnovu toga bez posrednika stvarno i odgovorno uestvuju u vrenju javnih poslova i procesu donoenja odluka kao i da utiu na njihov sadraj i efikasno sprovoenje. Garantovanje ovog prava i obezbeivanje uslova za njihovo nastajanje je nuan instrumenat da se princip vladanja u radu dravnih organa i nosilaca javnih ovlaenja zamijeni principom dobrog upravljanja i time graanina od objekta pretvori u subjekt politikog procesa koji na informisan i odgovoran nain uestvuje u javnim poslovima i vri kontrolu nad radom onih kojima je povjereno vrenje javnih ovlaenja. Zato to pravo na slobodan pristup informacijama u posjedu organa vlasti jaa i princip odgovornosti u radu svih nosilaca vlasti i stvara uslove za kvalitetnu izgradnju i stabilnost institucija demokratskog drutva. Zato to je donoenje i puna primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od posebnog znaaja, jer doprinosi efikasnijoj borbi protiv korupcije. Na kraju elimo da ukaemo da je pravo graana na informisanje tj. na slobodan pristup informacijama u posjedu organa vlasti jedna od bitnih pretpostavki demokratizacije drutva, jer samo dobro, svestrano i objektivno informisani graani mogu biti aktivni subjekti, inioci i akteri pozitivnih drutvenih zbivanja, nosioci i pokretai raznih demokratskih i drugih procesa.

UVOD Analiza potrebe izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Zakona o tajnosti podataka i Zakona o zatiti podataka o linosti, koju je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici od 23. juna 2011. godine pokazala je da je neophodno donijeti novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama iz sljedeih razloga: Odredbom lana 51 Ustava Crne Gore, koji je usvojen 19. oktobra 2007. godine, ustanovljeno je pravo na pristup informacijama u posjedu dravnih organa i organizacija koje vre javna ovlaenja i propisano da se pristup informacijama moe ograniiti ako je to u interesu: zatite ivota, javnog zdravlja, morala i privatnosti, voenja krivinog postupka, bezbjednosti i odbrane, spoljne, monetarne i ekonomske politike. Zakon o slobodnom pristupu informacijama iz 2005.godine sadrao je iri obim interesa radi ije zatite se moe ograniiti pristup informacijama, zbog ega je bilo neophodno izvriti usaglaavanje Zakona sa Ustavom u tom pogledu. Konvencijom Savjeta Evrope o pristupu slubenim dokumentima, koja je usvojena 18. juna 2009. godine, a koju je Skuptina Crne Gore potvrdila 26.maja 2011. godine, propisani su minimalni standardi u pogledu pristupa slubenim dokumentima, koje je svaka drava lanica duna da ispotuje i da svojim zakonodavstvom obezbijedi njihovu odgovarajuu implementaciju i efikasnu primjenu. Zakon o slobodnom pristupu informacijama iz 2005.godine, sadravao je vei dio standarda koji su utvreni Konvencijom i na veem nivou od propisanog minimuma. Meutim, Konvencija sadri i odreene standarde i zahtjeve koji nijesu bili definisani Preporukom Komiteta ministara Savjeta Evrope iz 2002. godine, po kojoj je i raen ovaj Zakon, zbog ega je bilo neophodno obezbijediti adekvatnu primjenu Konvencije u tom pogledu. Postojala je odreena neusklaenost Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa zakonima koji su doneeni poslije njega, a naroito sa Zakonom o zatiti podataka o linosti i Zakonom o tajnosti podataka. Ova neusklaenost konstatovana je i u Analitikom izvjetaju, kao prateem dokumentu uz Miljenje Evropske komisije o zahtjevu Crne Gore za lanstvo u Evropsku Uniju,

kroz stav: Potrebno je uspostaviti bolju ravnoteu izmeu Zakona o tajnosti podataka, Zakona o Zatiti podataka o linosti i Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kako bi se sprijeila neopravdana ogranienja pristupa informacijama koje se moraju uiniti javnim i konsolidovala nadzorna uloga civilnog drutva. Takoe, analizirajui Zakon o slobodnom pristupu informacijama iz 2005.godine konstatovano je da su bitni nedostaci u njegovoj primjeni rezultat nepostojanja jedinstvene institucionalne zatite po albama na prvostepena rjeenja i inspekcijskog nadzora, a samim tim i odgovornosti za nepotovanje zakona. Usvajanjem novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama (Sl.list CG 44/12 od 09.08.2012.godine) otklonjeni su nedostaci na sljedei nain: Proaktivni pristup informacijama kojim se afirmie utvreni javni interes u pogledu objavljivanja informacija i omoguava istovremena dostupnost neodreenom broju lica ogleda se kroz obavezu organa vlasti da na svojim internet stranicama objavljuju dokumenta iz svoje nadlenosti, definisana lanom 12 stav 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Uspostavljanje drugostepenog organa, kao nezavisnog nadzornog organa sa posebnim ovlaenjima koja mu omoguavaju efikasnost rada u funkciji ostvarivanja datih nadlenosti (Savjet nadzornog organa ima obavezu meritornog odluivanja po albi). Uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema pristupa informacijama radi praenja stanja u oblasti pristupa informacijama koji e voditi Agencija za zatitu podataka o linosti i pristup informacijama. Obaveza organa vlasti da redovno dostavljaju Agenciji podatke o podnescima, aktima i preduzetim mjerama u cilju auriranja Informacionog sistema pristupa informacijama (definisano lanom 41 Zakona o slobodnom pristupu informacijama) Pristup javnim registrima i evidencijama, koji po prirodi stvari moraju biti dostupni, poboljava se na nain to se omoguava njegovo ostvarivanje neposredno na usmeni zahtjev, jer nema potrebe za vrenjem testa tetnosti njihovog objelodanjiavanja Testom tetnosti i testom preovlaujueg javnog interesa pravi se demokratski iskorak jer date mogunosti ogranienja pristupa in-

formacijama ne pretvara u pravilo ve u obavezu razlone procjene i odluivanja. Odreivanje trajanja ogranienja pristupa informacijama ima za cilj da uspostavi objektivne standarde i ravnoteu u pogledu stvarnih rizika ugroavanja legitimnih interesa i aktuelnosti objelodanjivanja informacija koje se na njih odnose. Utvrivanje obaveze organima vlasti da pristup traenoj informaciji omogue na nain na koji podnosilac zahtjeva eli, uz obavezu da, ukoliko je to objektivno mogue izvri konvertovanje iz analogne u elektronsku formu i obratno. Preciziranje razloga za odbacivanje i odbijanje zahtjeva. Precizno definisani sluajevi prekra

Recommended

View more >