Slobodna Bosna 740

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Gdje su grobnice 2000 ubijenih Bo{njaka iz Srebrenice

NJEMA^KA INVAZIJA NA IZBORNE REZULTATE: GDJE SU TU HRVATI?!

www.slobodna-bosna.ba

ZA[TI]ENI SVJEDOK, MLADI]EV SURADNIK, EKSKLUZIVNO OTKRIVA

Ivo Josipovi}i Zlatko Lagumdìja,

prijateljstvo naodre|eno vrijeme

DRUGOVI,KO JE KOGA

IZDAO?!

PRVI NOVINARSKI KONSENZUSNovinari odgovaraju ZlatkuLagumdìjiLider SDP-a ZLATKO LAGUMD@IJA usvom obra}anju javnosti na Federalnojteleviziji prije nekoliko dana prozvao je,pored ostalih, i bosanskohercegova~kenovinare da zbog svojih privatnih poslovaminiraju formiranje dràvne vlasti; prvi putu historiji bh. novinarstva, “SB“ je uspjelaokupiti sve “sporne“ novinare koje je prozvao Lagumdìja

NOVA PARADIGMA ZA BiHSaborska zastupnica Vesna Pusi}

Predsjednica hrvatskog Nacionalnog odbo-ra za pra}enje pregovora s EU-om i ~lani-ca saborskog Vanjskopoliti~kog odboraVesna Pusi} u razgovoru za na{ list govorio tome za{to su Hrvati najugroèniji narodu BiH, neophodnosti {to skorije uspostavevlasti u BiH, pozitivnom anga`manuhrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a, te ona~inima na koji Hrvatska i druge zemlje uregiji mogu pomo}i BiH

AFERA “REKET” NA SARAJEVSKOM SUDUIma li \okovi}a u SDP-u

Pred Op}inskim sudom u Sarajevu dava-njem iskaza DAMIRA HAD@I]A, potpred-sjednika SDP BiH i na~elnika Op}ine NoviGrad, i izno{enjem zavr{nih rije~i okon~anje sudski proces koji SDP-ov trojacLagumdìja-Kom{i}-Hadì} vodi protiv“Slobodne Bosne” zbog navodne klevete.Na sudu se na{ao tekst u kojem je“Slobodna Bosna” u oktobru 2009. godinepisala o tome da je Federalna uprava poli-cije podnijela krivi~nu prijavu protiv

Hadì}a i Huseina Hasibovi}a zbogpoku{aja reketiranja grupe biznismena na~elu sa Nihadom Imamovi}em. Presuda uovom slu~aju }e biti izre~ena 21. februara,a pred Tuìla{tvom BiH u toku je istraga osvemu o ~emu je SB pisala i zbog ~ega sena{la na sudu

MILORAD TRBI], PRVIOSU\ENI ZA GENOCID PREDSUDOM BiHMonstrum ispod Mladi}evog {injela

Sud BiH je pro{le nedjelje donio prvupravosna`nu presudu za genocid po~injennad nekoliko hiljada Srebreni~ana po kojojse Milorad Trbi}, Mladi}ev bezbjednjak,logisti~ar i egzekutor, osu|uje na 30 godinarobije; istraga protiv ovog zlikovca trajala je{est godina, a sudski postupak tri, ovo jeujedno bio i proces s najve}im brojemdokaza u historiji Suda BiH

KO TO TAMO PJEVANezaboravne filmske melodije

Kompozitori filmske muzike nerijetko ostajuu sjenci reìsera, ali postoje i mnogi filmovii scene koje najvi{e pamtimo upravo pomuzi~kim temama i songovima; “SB“donosi izbor najpoznatijih melodija iz filmo-va i serija sa prostora biv{e Jugoslavije, uzpodsje}anje na njihove autore i izvo|a~e

GLOBALNI FENOMEN10 godina Wikipedije

Besplatna, brza i lako dostupna internetenciklopedija WIKIPEDIA postala je u pro-teklih deset godina nezaobilazan diosvakodnevice i dobila verzije na preko 200jezika; kritikovana kao nepouzdana,amaterska i neozbiljna, Wikipedia je ipakrasla; danas je pi{e i ure|uje preko milionljudi {irom svijeta, a za SB neki od autorabh. Wikipedije otkrivaju koja stroga pravilavaè u wikipedijanskoj subkulturi, kolike serasprave vode dok neki tekst ne dobijezavr{nu verziju i govore o tome kako radna Wikipediji izaziva svojevrsnu ovisnost

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

18

28

60

36

54

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.4

DR@AVA ZA PRAÔVJEKA

[abi} ukinuoradno mjesto na koje je Sud vratio Du{kuJuri{i}Ravno prije godinu dana generalnidirektor RTV FBiH Dèmal [abi} smi-jenio je Du{ku Juri{i} s pozicijeodgovorne urednice Informativnog pro-grama Federalne televizije. Juri{i}evase àlila na [abi}evo odluku i nakonravno 12 mjeseci Op{tinski sud uSarajevu presudio je spor u njenukorist, te izdao nalog upravi FTV-a daJuri{i}evu vrati na ranije radno mjesto.No, ni [abi} nije skr{tenih ruku ~ekaoodluku Op{inskog suda: inicirao jeusvajanje novog Pravilnika ounutra{njoj organizacionoj strukturi RTV FBiH kojim je ukinuta funkcijaodgovornog urednika Informativnog programa![to je sasvim uredu, jer se ionako infor-mativni program FTV-a u(ne)re|uje uCentrali SDP-a! (M.A.)

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiHNeboj{a Radmanovi}, u razgovorima snekoliko ambasadora evropskih dràva(Rumunije, Bugarske, Gr~ke...), izrazio jevlastito razo~arenje razvojem postizbornihprilika u BiH. ““Kada je rije~ o formiranjuvlasti na nivou BiH, ne nazire se izlaz iztrenutne pregovara~ke pozicije“, rekao jeRadmanovi}, uz napomenu da je “potrebnapromjena uloge me|unarodne zajednice“.Radmanovi} nije preciznije nazna~iopoèljni smjer promjena, no posve je jasnoiz njegovih ranijih istupa da cilja naga{enje OHR-a kako bi doma}i politi~kiakteri preuzeli stvar u svoje ruke.

Ocjena postizbornih prilika u BiH jesasvim korektna i ta~na, a te{ko je na}iozbiljnije prigovore i na Radmanovi}evna~elni stav kako je “potrebna promjenauloge me|unarodne zajednice“. Osim,eventulano, “sitnice“ koja se ogleda u~injenici da neki doma}i akteri, kao

naprimjer ~lanovi Predsjedni{tva BiH, nepokazuju ni spremnost ni sposobnost dapreuzmu svoj dio ustavnih obaveza okokonstituiranja parlamentarne ve}ine.

Ustavom BiH jasno je definirano dakonsultacije oko izbora mandatara Vije}aministara BiH provodi Predsjedni{tvo BiH.Rezultati parlamentarnih izbora objavljenisu prije vi{e od 100 dana, no tro~lanomPredsjedni{tvu BiH jo{ nije palo na pametda pozove na razgovore lidere pobjed-ni~kih partija, odnosno da ih pozove naisticanje kandidata za predsjedavaju}egVije}a minis tara BiH. Pravi ln ikPredsjedni{tva BiH u tom pogledu jesasvim jasan: sve parlamentarne partijemogu istaknuti kandidate za ~elnu funkcijuVije}a ministara BiH, no Predsjedni{tvoBiH du`no je dati mandat onom kandidatukoji ponudi dokaze da je obezbijedio parla-mentarnu ve}inu.

(A. Metiljevi})

Postizborna agonija pod pokroviteljstvomPredsjedništva BiH

Strana~ka nadmetanja bez kraja i konca

MINI MARKET

BIJEG OD ODGOVORNOSTIPredsjedni{tvo BiH ima jasne ustavne

ovlasti oko konstituiranja izvr{ne vlasti

Foto: Milutin Stoj~evi}

Dèmal [abi}

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


KRADOM ZA BOLJITAK

Misterioznoprepravljanjeugovoranogometa{aSarajeva Iako je prije dvadesetak dana novipredsjednik FK Sarajeva, bankar AmirRizvanovi} ~vrsto obe}ao sre|ivanjehaoti~nog stanja u ovome klubu ika`njavanje odgovornih za ~etiri milionamaraka duga nastalog u proteklih neko-liko godina, za sada se ~ini kako jo{uvijek nema ni{ta od najavljene “akcijeSablja“, odnosno, protjerivanja iz klubaparazitskog direktorsko-sekretarskogdvojca Nihad Baljak - MirsadAlihodì}. [iroko prepoznati kao klju~nikrivci finansijskog i organizacijskogsunovrata Sarajeva, Baljak i Alihodì}su jo{ uvijek u sedlu, a kako u klub ve}mjesecima ne dolazi novac od spon-zorskih ugovora, okrenuli su se novimizvorima namicanja para. Tako je NihadBaljak, navodno, pro{le sedmicecrnogorskom nogometa{u u dresuSarajeva Damiru Koja{evi}u obe}ao“~iste papire“ za prelazak u turskiRizespor ukoliko mu Koja{evi} prepustidio novaca od transfera. Saznajemo,me|utim, da su sada i svi ugovori kojisu potpisivali novi nogometa{i Sarajevapro{log ljeta pod posebnom lupom. Uklubu se, naime, pojavila informacija dasu nedavno ugovori misterioznoprera|ivani, pa su umjesto na “godinuza godinu“, na koliko su potpisivani,prepravljeni u dvogodi{nje. îni se kako}e u Sarajevu, osim finansijskih revizo-ra i policijski istraìtelji imati dosta poslau narednim danima. Jer ukoliko se ovinavodi pokaù ta~nima, onda je jasnokako se radi o falsificiranju ugovorneobaveze, {to za sobom poteè izatvorsku kaznu. (N. H.)

MINI MARKET

BEZ DODIKA I TIHI]A

Ko ima legitimitet

BEZ DODIKA I TIHI]A

Ko ima legitimitet

BEZ REZULTATALideri parlamentarnih stranaka nakonokon~anja jo{ jednog propalog dogovora

POTRAGA ZAKOMPROMISOMZlatko LagumdìjaSDP i Rifat Doli} DNZ

SRPSKO PITANJEMladen Ivani} PDP i Slavko Jovi~i} Slavuj SNSD

Posljednji sastanak parlamentarnihstranaka BiH za konstituiranje

vlasti na državnoj razini

Nihad Baljak i Bakir Hadìomerovi}

“Bilo nekad na Divljem zapadu?“; postavio mi jeaporijsku dramu direktor INA-MOL koncerna za Bosnu iHercegovinu FRANJO BO@I]. Cijela pri~a o korumpira-nosti medija, pojedinaca i “manjih grupa“, koja se poto-njih dana {iri poput Save po neza{ti}enim bijeljinskim ter-itorijama, pa i nizvodno uz Drinu, hu~i apokalipti~no idoima se jo{ alarmantnije. Naàlost, uop}e se ne radi otome je li neko nekoga, na nevi|eno, “zavrnuo“, ojadio,u~inio sirotinjom; i sa ove i sa one strane Save posljedicesu po ljude podjednako stra{ne.

Odjednom nam je, da nas o toj stra{noj tragedijiinformira, u javni prostor uletio E.T. sa Federalnetelevizije, DDarjan Babi} se zove. I nije problem

ustanoviti da je rije~ o kratkoro~nom voditelju, nedo-raslom, nepotkovanom elementarnim novinarskimtehnikama, koji istraùje (rigorozno) sve po spisku.Uhvatim u vrlo kratko vremensko-ure|iva~kom ciklususpomenutog, da prostite, Babi}a, kojem su jedine refer-ence dva razreda osnovne {kole i poznanstvo saLagumdìjom. Ili barem s kolegom DDamirom Hadì}em.Ozbiljno je novinarsko nedono{~e taj Darjan Babi},

vjerujte; ve} sam pribiljeìo njegov razgovor sa lideromSDP-a BiH, otvoren, konstruktivan, pi{e mi u bilje{ci:“SDP i LAGUMD@IJA - MUDA DARJANOVA“. Daprostite.

Nedostaju Babi}u odre|ene tehnike da zapo~ne kari-jeru u “60 minuta“, da prepri~a “svjedo~enje svjedo-ka“ (citat FTV) na su|enju RRadovanu Karadì}u.

Ve} u perverziju prelazi moja znatièlja kako taj pojedi-na~no simpati~ni, a kolektivno zamorni Babi}, koji jeo~ito savladao predvojni~ku nastavu na FTV-u, a trenutnoje na doradi u Isto~nom Sarajevu, nalazi prostor da nasizvijesti kako su srpski artiljerci rokali po Sarajevu “nesu-mi~no“, te da je cijela ta stvar u osnovi “bastijalna“. Dakle,da ne okoli{am, drugovi, budimo otvoreni. Tom de~ki}ukojeg je patentirala uraganski nepismena struktura uInformativnom programu FTV-a (“Zaista“) ne treba jed-nokratno pomagati, djetetu treba pomo} trajno, gluho bilo,ovdje se o zdravlju govorilo. Darjanu Babi}u neko je

doveo u studio lidera “pobjedni~ke stranke“ (ZlatkoLagumdìja se zove taj gazda {to je pobijedio). Sve {to jeLagumdìja u toj emisiji saop}io vjerovatno pije vode iopravdava pola sata uzurpacije javnog televizijskog pros-tora. Ostaje samo gorak ukus javnosti da je lider pobjed-ni~ke stranke Lagumdìja rastjerao sve oko sebe i spao je,hudnik, na tu “deredù“ da sve {to generalno nema re}inajprije istrtlja profesionalno retardiranom novinaru saFTV-a Babi}u.

P rije ta~no godinu dana novoizabrani predsjednikRepublike Hrvatske, dr. IIvo Josipovi} razgrnuo jeoko sebe novinarske nasrtljivce i preko Slobodne

Bosne, odnosno na{e novinarke krupnu poruku u cijeluregiju poslao: ““Bio sam u Tuzli, u Posavini, u [irokomBrijegu, Velikoj Kladu{i i Biha}u. Moj izborni rezultat uBiH nije bio osobit, kao {to znate, dobio sam samo ne{tovi{e od 7 posto glasova, ali, iskreno govore}i, to me nijeiznenadilo. Moj protukandidat Milan Bandi} je rodom izHercegovine, dakle sa podru~ja gdje je i bio najve}i brojglasa~a iz BiH. Nije mi ~udno {to su oni glasovali za svogsunarodnjaka. Po{tujem glasa~e iz BiH i to {to je tamo

moj protukandidat dobio puno vi{e glasova nego ja uop}eme ne}e omesti da sura|ujem s tim ljudima. Kao dobarsusjed Bosni i Hercegovini èlim pomo}i, koliko je godmogu}e, u postizanju stabilnosti“.

Na kraju, a mo`da bi trebalo stajati na po~etku,treba nas zanimati mi{ljenje predsjednika namanajva`nije susjedne dràve, Hrvatske, gospodina

Ive Josipovi}a. ““Postojanje jednakopravnosti me|u nar-odima, za svakog pojedina~no, bez obzira na to da li jeneko Hrvat, Srbin ili Bo{njak... je posao koji nitko nemoè uraditi osim nas“. Prije dva-tri mjeseca “nastu-pio“ sam na javnoj dràvnoj srbijanskoj televiziji i ukrajnje cini~nom okruènju kazao da ne vidim nikakavdiskontinuitet izme|u prethodnog predsjednikaHrvatske SStjepana Mesi}a i aktuelnog lidera susjednedràve Ive Josipovi}a. Moè se govoriti o razli~itimvrstama temperamenta, brzini jezika..., ali uvjeren samda gospodin Mesi} i predsjednik Josipovi} o va`nim


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Prije dva-tri mjeseca “nastupio“ sam na javnoj državnoj srbijanskojteleviziji i u krajnje ciničnom okruženju kazao da ne vidim nikakavdiskontinuitet između prethodnog predsjednika Hrvatske StjepanaMesića i aktuelnog lidera susjedne države Ive Josipovića

KAKO NACIONALNI POREDAK ZA[TITITI OD MANJIH GRUPA I POJEDINACA

Pi{e: SENAD AVDI]

LAGUMD@IJA-JOSIPOVI]:Nedopustivo je i opas

stvarima govore istim jezikom koji se moè, po potrebi, razli~itoklasificirati.

Bo{nja~ka politika i legitimno izabrani socijaldemokratski{ampionski lideri u posljednjih dvadesetak godina ba{ su se majs-torski “izba`darili“ (izvinjavam se svom drugu MMe{i Ba`dari}u naupotrebi termina). Sje}ate se da je taj bezdu{ni birokratski `rvanjprije desetak godina potro{io IIvicu Osima (bio ~ovjek zamjenikgradona~elnika, iskori{ten pa ostavljen; naslijedio ga standardnizadnji vezni iz Ljubovije, popularni knjièvnik i stradalnik, profe-sor doktor EEmir Suljagi}).

Ho}ete dalje? E pa ne}e i}i! Dajmo {ansu (E)miru. Biv{iministar kulture Sarajevskog kantona HHadìhafizbegovi}priklju~io se raàlovanim ministrima u zahtjevu da im se

dodijele nekakve platice...I bude mi danas dobro, odli~no mi bude: svjedo~i na sudu

tuìtelj DDamir Hadì}, na~elnik op}ine Novi Grad, jerbo je, kako jemali |ilko{ kazao u sudskim prostorijama, njegova supruga te{kopodnijela “uvrede u visokom mjesecu trudno}e“.

Kada se Damir Hadì} ovoliko angaìrao i nasekirao oko svojeène, mogu misliti kako mu je te{ko palo kad je AAmina Lagumdìja“progovorila o nekim stvarima“.

Dalo bi se, a nikakvog smisla u tome ne pronalazim, otvoritimilion raznoraznih korupcijsko-taldìjskih tema. Te{ko je taj paketraspakovati, a laskam sebi - mogao bi ti to da ho}e{. Mogao bih, aline}u. Kako se dobija tender za gra|evinske poslove, a da prethod-no mora{ kupiti sabrana djela svih armijskih generala; kako sede~ko iz Vi{egrada Brankovi} na ~elu sa familijom omrsio stanomu Ljubljani o tro{ku “kapitalnog investitora SCT-a”...

Mo`da drugom prilikom. Sad zasad je dovoljno - pametnom.Bosna i Hercegovina iz razli~itih razloga i okolnosti nemu{toulazi u evropsku podjelu rada i dobara. U tu se bitku niko nije

upustio sam. Na{ je usud, ili prednost da }e nas euroatlantske integraci-je Hrvatske izravno voditi prema ciljevima kojima se mi autonomno nemoèmo pribliìti. Zato je ru`no, zato je nepristojno od predsjednikaSDP-a BiH u ko{marnoj stratifikaciji “du{mana BiH” na bilo kojina~in spominjati ime predsjednika Hrvatske Ive Josipovi}a. �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

pasno strana~ke nesuglasice pretvarati u me|udr avni sukob

DIREKTNO UPLITANJE UUNUTRA[NJE STVARI BiH

Predsjednik SDP-a Hrvatske ZoranMilanovi} poziva bira~e u BiH da

glasaju za Zlatka Lagumdìju

DIREKTNO UPLITANJE UUNUTRA[NJE STVARI BiH

Predsjednik SDP-a Hrvatske ZoranMilanovi} poziva bira~e u BiH da

glasaju za Zlatka Lagumdìju


ÊTVRTAK, 13. JANUAR Prijatelj, ma {ta prijatelj, burazer ro|eni,

MATE BA[I] iz Australije me danas zove.Ono {to je kod mene ~etiri popodne kodnjega mora da je, dok me zove, deset satinaprijed, dakle negdje oko dvadeset i {estsati, dva iza pono}i po lokalnom vremenu.“E neka vi u Bosni hapsite zlo~ince izVukovara“, veli i upozorava: ““Zna{ li tiobiteljsku sliku Tihomira Purde?“. Naravnoda ne znam, a za sve {to ne znam traìm“pomo} prijatelja“ - boljeg i sustavnijeg odMate Ba{i}a upoznao nisam. I po~e miMate pobrojavati ko je u obitelji optu -ènika za ratne zlo~ine Tihomira PurdeMa|ar, a ko Srbin, ima tu i snaha bo{nja~kenacionalnosti, djevera Ukrajinaca, kumovaRusina i jo{ sva{ta ne{to...

Tri su grada, na prvi pogled nepoveziva,~ak mislim da nisu uzajamno bili ni gradovipobratimi, tokom destrukcije nekada{njezajedni~ke dràve trebala biti dokaz onemogu}nosti suìvota, koegzistencije,dokaz vjerske i nacionalne isklju~ivosti -Vukovar, Mostar i Sarajevo - gradovi kojisu imali ~vrstu multietni~ku supstancu. Tose moralo, u ozbiljnim projekcijama agre-sorskog mozga iz Beograda, razoriti, tomeje trebalo dohakati, s tim se trebaloobra~unati.

@ao mi je, kaèm prijatelju iz Australije,optuènog Tihomira Purde, jedva ~ekam dase njegovim ratnim poslovima pozabavemje{ovite komisije, ad hoc formirane,Hrvatske i Srbije... îm se Hrvatska i Srbijadogovore, eto Purde gdje god vi to poèlite.Bosna i Hercegovina, barem s tim slu -~ajem, sre}om, nema uzro~no-posljedi~neveze...

PETAK, 14. JANUARZanimljiva sportska monetarno-fiskalna

rasprava me|u ljudima koji se u te zvr~kerazumiju danas se otvorila. MIRZA DELI-BA[I], neupitni sportista stolje}a u Bosni iHercegovini, inkasirao je za prelazak uReal Madrid rekordnih sto hiljada dolara;danas svaki klipan koji odigra dvije utak-mice “u seriji“ ne}e da pri~a o ugovoruispod milion dolara. Gledam nekakvogPavlovi}a, angaìran na mjesec dana zaDallas Mawerics: statistika mu impresivna;nema nijednog ko{a, asistencije su mubespredmetne, skokovi nisu vrijednispome na, al’ ima de~ko zagarantiranih 750hiljada godi{nje.

Safet Su{i}, kojem barem do sada nika-da niko nije osporio da je najboljinogometa{ ikada ro|en pod ovim nebom,zaigrao je za Paris Saint-Germain za polamiliona dolara. (A koliko je to u ovim para-ma?, pitaju.) Stra{ne pare se okretale-obr-tale oko prelaska EDINA D@EKE izWolfsburga u Manchester City, vrtilo se~etrdesetak miliona dolara.

Jeste, ta~no je, uz sve ostalo su se idolari izlizali i ofucali, znam da se vrijed-nost dolara op}enito uskla|uje sa cijenamau McDonaldsu - monetarna vertikala kojase zove “cener“ (deset ovoga ili onoga)... skojom uvijek moè{ kupiti ~etiri pive ugranapu ili u McDonaldsu dva dupla ham-burgera sa Coca Colom...

SUBOTA, 15. JANUAR@ali se, te{ko je to i slu{ati i pratiti, a

pogotovo gledati HARIS SILAJD@I] kakonarod, glasa~i, bira~i nisu prepoznali pro-gram njegove stranke (SBIH). ““I mi smokao stranka zbog toga (neprepoznavanja)pretrpjeli poraz“. Sva{ta bi se na ovuSilajdì}evu àlopojku moglo odgovoriti, anajprije jesu li mu me|unarodna zajednica,Dodik, hrvatski i bogtepita koji lobijinaredili da za ministra privrede Herce -gova~ko-neretvanskog kantona instaliraESADA HUMU, nasilnika alko-narkomostarske bo{nja~ke zajednice koji seokuraìo napasti policiju, pa zavr{io uzatvoru na “odvikavanju“. Taj je “herojMostara“, Humo, zvani~no i statisti~ki,beznadeàn slu~aj, bio {ef AID-a zaHercegovinu, podijelio pedesetak pu{aka(tipa hackler) istomi{ljenicima pa ga li~noSafet Oru~evi} ~upao iz krajnje opravdanogzatvora. Nisu mi pri ruci ({alim se, jesu) svidokazi kako se ministar Humo prije desetakgodina izvukao iz tog utuìvog posla, ali onje generalno slika “dràvne odgovornosti“koju na svim nivoima vlasti provodiStranka za BiH.

NEDJELJA, 16. JANUARNeki su Hrvati iz Slavonije zaglavili u

zatvoru u Paragvaju - p(r)ovalila ih zbogdilanja droge tamo{nja Agencija za borbuprotiv narko-mafije poznata po imenuSENAD. A opet, u Hrvatskoj, mediji javlja-ju, ro|en dje~ak, zdrav i ~io, pa mu roditeljinadjenuli ime ONUR. Tata se zove IIsmetAvdi}, mama se zove JJadranka, {to ubrzava~injenicu da, {to se mene ti~e, mali Onur netreba brinuti za svoju budu}nost. Dok jeSENADA u Paragvaju, malom Onuru ni{tane smije faliti.

PONEDJELJAK, 17. JANUAR Dvjesto-tristo godina robije traì Tu -

ìteljstvo u Haagu kao kaznu za {estoricubosanskohercegova~kih Hrvata (PPrli},]ori}, Praljak, Petkovi}...) Ne bih da senasla|ujem: jedan od optuènih mi je prijeodlaska u Haag podastro “pun sepet“ dokazao svojoj nevinosti. A nije Slobodan Praljak,pa neka upu}eni naga|aju o kome je rije~.“Zna{ ti mene“, dosa|uje optuènik, Znam.Osje}ao je da mu ha{ki tuìtelji pu{u za vrat.Svi smo imali priliku da budemo ìvotinje;ja svoju priliku nisam iskoristio i zbog togase duboko izvinjavam.

UTORAK, 18. JANUARNekoliko puta zvrckao telefonom GO -

RANA BREGOVI]A, bez vidnih rezulta-ta; ~isto da izbistrimo i izo{trimo njegov(ne)povratak u Sarajevo. Neko mi javio daje Goran u ^hileu, na spektakularnojpriredbi, ambiciozno zami{ljenoj i izda{nofinansiranoj. Bravo!

Posljednji put sam sa Beregovi}empri~ao prije tri-~etiri godine: ““Haveru, dajumi u Tirani titulu po~asnog gra|anina“, velimuzi~ar koji je u nekim relevantnim anke-tama (Life Music) progla{en za svjetskogglazbenika godine. Goran se igra, kad muprahne “principijelno“ improvizira, ali nijemu ba{ svejedno za zasluèna priznanja.

SRIJEDA, 19. JANUAR Dvojicu manje-vi{e neafirmiranih

bosanskih dje~aka, NNemanju Gordi}a izTrebinja i NNihada \edovi}a ro|enog uVi{egradu, BO[A TANJEVI], vjerovatnonajplemenitiji i najpragmati~niji ~ovjek kojihoda planetom, silom tjera da budu gazdeekipe. Na op}u àlost, dje~aci nisu ni fizi~kini mentalno spremni za velike izazove. Prijedesetak godina izvrsni turski igra~, ro|en uNovom Pazaru, MMirsad Jahovi} (sestra muje pjeva~ica EEmina) krenuo je u NBA svi-jet... Sve je to Bo{a Tanjevi} upristojio, spa-sio {to je vrijedno spasiti.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


NI VETO NIJE SVETO

Dodik izigraoveto bo{nja~kogkluba Vije}a naroda RS-a Vlada Republike Srpske na{la je na~inda prakti~no eliminira veto na njen izborkoji je potegao bo{nja~ki klub poslanikau Vije}u naroda Skup{tine RS-a. Novavlada mandatara AleksandraDòmbi}a, iako nije slu`beno preuzeladu`nost, radi punim kapacitetom i to nataj na~in {to na posao dolaze i zajednorade i raniji i novoizabrani ministri.Formalne odluke donosi ranija vlada,kojom predsjedava Dodikovopunomo}enik Anton Kasipovi}, nostvarni kreatori vladinih odluka sunovoizabrani ministri koje predvodi premijer Aleksandar Dòmbi}, ranijiministar finansija. U prethodnih pet godina Klub Bo{njakau Vije}u naroda RS-a 30 puta se pozvao na veto, no samo u dva slu~aja(himna i grb RS-a) Ustavni sud RS-a jeutvrdio povredu vitalnog nacionalnoginteresa. (A. M.)

MINI MARKET

Vlado Adamovi}, nekada{nji sudijaSuda BiH, vra}a se u sudske klupe.Naime, sudija Adamovi}, kojeg je u martu2007. godine Op{tinski sud u Sarajevuzbog seksualnog uznemiravanja osam-naestogodi{nje sarajevske cvje}arke [[.S.uvjetno osudio na zatvorsku kaznu odosam mjeseci, odlu~io je ponovo se bavitipravom, ali ovoga puta kao advokat.Saznajemo kako su protiv izboraAdamovi}a u Advokatsku komoru bileneke njegove ugledne kolege, koje suùstro protestirale zbog njegovog povrat-ka u pravosudne vode, no Adamovi} je ipored njihovog protivljenja ipak postaopunopravan ~lan komore i ve} sadao~ekuje svoje prve klijente. (N. H.)

OD NEMILE DO NEDRAGA

Izbor ministara u novoj vladi Saraje v -skog kantona iznova je aktivirao pomalozaboravljeni sukob koji godinama tinjaizme|u sarajevskog Kantonalnog odboraSDA i strana~ke Centrale. Navodno su~lanovi KO SDA, kojim predsjedavaAbdulharis [eta, duboko povrije|eni~injenicom da ih partijski {ef SSulejmanTihi} nije pretjerano zarezivao kod izboranove kantonalne vlade. Sukob je dodatnopodgrijan nepotvr|enim glasinama premakojima Tihi} priprema smjenu znatnogdijela kantonalnog rukovodstva SDA, ~ijimje radom odranije nezadovoljan.

Sukob izme|u KO SDA Sarajevo i par-tijske Centrale buknuo je jo{ daleke 2006.godine, nekoliko mjeseci nakon parlamen-tarnih izbora na kojima je Tihi} pretrpioteàk izborni poraz u utrci za ~lanaPredsjedni{tva BiH. Tihi} je sarajevskuorganizaciju SDA opuìo za izdaju, a ova jeTihi}a otvoreno pozvala da se povu~e sastrana~kog trona.

Spor je ostao nerije{en jer je uspostavlj -ena svojevrsna ravnoteà nemo}i u kojoj nijedna strana nije imala snage za odlu~uju}iudar.

U me|uvremenu, odnos unutarpartij -skih snaga promijenjen je u Tihi}evu korist,koji je po svoj prilici ~vrsto odlu~io daizravna ra~une s frakcijom Abdulharisa[ete. (S. B.)

KANTONALNI ODMOR

Sulejman Tihi}

Tihić sprema smjenurukovodstva sarajevskogKantonalnog odbora SDA

Vlado Adamović, osuđenibivši sudac Suda BiH, vraća

se u pravo kao advokatVlado Adamovi}

Milorad Dodik

PRO ET CONTRA


NI GRAMA PROGRAMA

VladaSarajevskogkantona po~elarad bez programaDvije sarajevske kantonalne organizaci-je, SDP i SDA, prili~no su pojeftinilezahtjeve svojih partijskih centrala da senova parlamentarna ve}ina u BiH kon-stituira na temelju jasnog programarada, a ne na temelju raspodjele fotelja.Koaliciona vlada Sarajevskog kantona,predvo|ena SDP-om, konstituirana jeupravo na principu raspodjele fotelja, ajedini dokument u kome su maglovitonazna~ene neke smjernice rada novekantonalne vlade, jest ekspoze novogkantonalnog premijera Fikreta Musi}a,podnesen na konstituiraju}oj sjednici.Na identi~an na~in, dakle bez jasnogprograma, konstituirane su i sveprethodne kantonalne vlade, ra~unaju}ii onu SDP-ovu od prije deset godinakoju je predvodio premijer NerminPe}anac. (M. A.)

MINI MARKET

GORDANABOBAN

Glumica

DAApsolutno se slaèm. Nisu samonezreli, ve} su i sebi~ni. Mislimda su i nedorasli poslu koji rade.Nedorasli su i mjestima na kojima rade.

ARIJANASARAÊVI]-HELA]

Novinarka

DAZar ve} nismo trebali dobitireformsku vlast? Naàlost, tri ipo mjeseca nakon izboraslu{amo samo konstatacije:“Ni{ta se nismo dogovorili.”Definitivno, li~ni i nacionalniinteresi predstavnika ove vlastiko~e bilo kakav pomak zabudu}nost BiH. Slaèm sakonstatacijom gospo|e Pack

da kompromis ~ine mudri, a ne slabi.

SABAHUDINTOPALBE]IREVI]

UrednikSportskogprograma TV1

DAMislim da je izjava Doris Pack namjestu. Politi~ari su upravo takvikakvim ih je ona opisala.Politi~ari su nezreli, gledaju samosebe a ne narod.

NED@ADBEGOVI]

Reìser

NENe moè nas razumjeti DorisPack. Ovdje se radi o sindromunezrelog naroda. A politi~ari su ite kako zreli. Neki za zatvora,neki za penzije, neki za otjerat,neki za protjerat... I eto tako.@ivot te~e.

IVAN KORDI]Pjesnik

DAMi to duboko trpimo i svi doo~aja znamo da nije problem unezrelim politi~arima ve} je prob-lem u nezrelim bira~ima.Katastrofa je da netko moè statiu ime moje kao Hrvat jer je topotpuno besmisleno a beznadnoje ako to bude nekakav Draganôvi} i njemu sli~ni.

AHMED @ILI]Advokat

DA/NEAnketno pitanje ne treba da seodnosi samo na bh. politi~are,nego i na politi~are me|unaro-dne zajednice koji godinamanezrelo pristupaju rje{avanjuproblema u BiH, posebno europ-ski. Apologiziraju}i “svoje” a pozi-vaju}i na odgovornost “tu|e” poli-ti~are i politike, i mediji u BiHpospje{uju}i nezrelost doma}ihpoliti~ara.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Slažete li se sa mišljenjemDoris Pack da BiH pati od

sindroma nezrelih političara?

Fikret Musi}

“Moè{ {ta ho}e{, moè{ dokle ho}e{,ali ne moè{ dokle ho}e{ to {ta ho}e{“,poru~io je ZZlatko Lagumdìja, predsjednikSDP BiH, pro{le subote MMiloradu Dodikuna po~etku svog 20-minutnog gostovanja uDnevniku Federalne televizije. U do sadanezabiljeènom privatiziranju etera jednogjavnog servisa u kojem bi, barem tako pris-tojnost i profesionalnost nalaè, predstavni-ci svih politi~kih stranaka trebali imati pod-jednak tretman, Lagumdìja je svoj skoropa monolog pored hipnotiziranog voditeljazaklju~io pozivom desetorici najistaknutijih

politi~ara i petorici novinara i vlasnikanajistaknutijih medija u BiH da javnostipodastru podatke o porijeklu svoje imovinei na~inu na koji su je stekli. Sve kako bi se,poja{njava Lagumdìja, uspje{no provelanjegova ideja o usvajanju Zakona o oduzi-manju oplja~kane imovine.

“SENADI I BAKIRI“, RU[ITELJI PLATFORME

“Dajte da iza|emo pred ljude ove zem-lje, da se koliko sutra u Parlamentu po hit-nom postupku, prije nego {to se i formiraVije}e ministara, usvoji zakon o oduzima-nju oplja~kane imovine... Nek’ se tu na|uoba Bakira, nek’ se na|u i jedan i drugi itre}i @eljko, nek’ se tu na|u i jedan i drugi

i tre}i Senad i oba Dragana i Zlatko i Mile,da deset klju~nih politi~ara i pet ljudi izklju~nih medija pokaù ko je {ta stekao“,poru~io je Lagumdìja.

Slijedom Lagumdìjinog javnog poziva,traìli smo od prozvanih senada, bakira,èl jka, vlasnika medija komentarLagumdìjine inicijative, ali i potpuneSDP-ove kontrole FTV-a koja vi{e, uprilozima i komentarima svojih novinara, ine krije potpunu jednostrana~ku opredijelj -enost. BBakir Izetbegovi} nije mogao odgov-oriti budu}i je na sluèbnom putu uNjema~koj, BBakir Hadìomerovi} i njegovisuradnici iz 60 minuta principijelno ne èlekomunicirati sa Slobodnom Bosnom... Nozato jesu komentirali ostali prozvani koji su


PRVI NOVINARSKI KONSENZUS

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: M. STOJÊVI] i M. ILIÎ]

Lider SDP-a ZLATKO LAGUMDŽIJA u svom obraćanju javnosti na Federalnoj televiziji prije nekoliko dana prozvao je, pored ostalih, i bosanskohercegovačkenovinare da zbog svojih privatnih poslova miniraju formiranje državne vlasti;

prvi put u historiji bh. novinarstva, “SB“ je uspjela okupiti sve “sporne“ novinare koje je prozvao Lagumdžija

PRVI PUT ZAJEDNOHAD@IFEJZOVI], RADONÎ],KOPANJA, PE]ANIN, AVDI]...

Od Lagumdìje ne o~ekujemo da nam pomogne, niti da nasza{titi - neka nas pusti da radimo i bit }emo mu zahvalni!

gotovo pa jednoglasni u svojim stavovima— FTV je postala strana~ka televizija SDP-akoja, propagiraju}i isklju~ivo stavovenjezinog lidera, zemlju vodi u najve}u poli-ti~ku krizu nakon Daytona. ““U predizbor-noj kampanji Lagumdìjina partija je nastu-pala sa parolom Dràva za ~ovjeka. Odpo~etka te iste kampanje pa sve do danasure|iva~ka politika javnog federalnogservisa prilago|ena je pravilu Televizija zajednog ~ovjeka. A taj ~ovjek je ZlatkoLagumdìja, koji FTV-om upravlja nana~in na koji ve} godinama gazduje SDP-om BiH, kao dru{tvom jednog lica“,komentira SSenad Pe}anin, jedan od “trojiceprozvanih Senada“. ““No, moram priznati dakao novinar ne vidim problem u samoj~injenici da jedna televizija potro{i 20 mi-nuta svog dnevnika na gostovanjeLagumdìje: ipak se radi o lideru koji jesvojom samoljubivo{}u, cinizmom, baha-to{}u, arogancijom i istragom protiv njegaza drski kriminal paralisao dràvu, stvorionajozbiljniju poslijeratnu politi~ku krizu,koji je ogromnu ve}inu Hrvata uspio ubi-jediti da im je Banja Luka blià odSarajeva. Pa ~ak i to da su jednoj VesniPusi} sada bliì stavovi Dragana ôvi}anego SDP-a BiH! Za takav u~inak ni ~itavDnevnik nije puno! Naravno, problem je{to je ‘intervju’ vo|en u skladu saure|iva~kom politikom tog ‘javnogservisa’, po kojoj su svi podobni novinari teku}e ‘ve}i katolici od Pape’, to jest, ve}iSDP-ovci od Lagumdìje.“

S obzirom da Lagumdìja gorljivozagovara zakon o oduzimanju imovine, bilobi zanimljivo da lider SDP prvi pojasnina~in na koji je u postratnim godinamastekao status milionera. Ako je suditi poimovinskom kartonu koji je morao popuni-ti pred oktobarske izbore pro{le godine,Zlatko Lagumdìja je jedan od najimu}nijihgra|ana BiH. Kada su nekretnine u pitanju,Lagumdìja je naveo da je u posjedu stanau centralnoj sarajevskoj ulici ]emalu{a,vrijednog 280 hiljada maraka, stana i park-ing mjesta u sarajevskoj ulici Alipa{ina, vri-jednog 180 hiljada maraka, te vo}njaka idvori{ta u sarajevskom naselju Poljine, vri-jednog 80 hiljada maraka. Lagumdìja jesuvlasnik stana u Dubrovniku, vrijednog200 hiljada maraka, te ~etiri parcele uTrebinju, za koje nije naveo trì{nu vrijed-nost. Njegova supruga AAmina vlasnica jemarketin{ke agencije Ars Creativa koja jesmje{tena u zgradi Tehel, u centralnoj sara-jevskoj zoni Skenderije, u kojoj kvadratstana ko{ta oko ~etiri hiljade maraka. Udijelu imovinskog kartona pod stavkom“u{te|evina“, Lagumdìja je napisao kakona bankovnom ra~unu ima 90 hiljada eurau{te|evine, 185 hiljada eura oro~enih za{kolovanje djece te 10 hiljada maraka staredevizne {tednje. Za kupovinu stana i


NOVINARI ODGOVARAJU ZLATKU LAGUMD@IJI

ZLATKO LAGUMD@IJALider SDP-a, slo`ni su novinari kojeje prozvao u Dnevniku FTV, svojim

politi~kim potezima uni{tava ionako krhak suìvot u BiH

��

izgradnju od Unicredit banke je uzeo kre-dit od 94 hiljade maraka, od Raiffeisenbanke 140 hiljada maraka te jo{ 45 hiljadamaraka od Univerzal banke a pozajmicomod 80 hiljada maraka napravio je polog za

kredit. Kada su prihodi u pitanju,Lagumdìj i je , po podacima izParlamentarne skup{tine BiH, od januara2009. do aprila 2010. godine ispla}eno 24hiljade maraka koje je poklonio u humani-

tarne svrhe. Njegova profesorska plata naElektrotehni~kom i Ekonomskom fakultetuje 2.333 marke, u vrijeme dok je obavljaodu`nost ministra vanjskih poslova BiHimao je platu od 1.785 maraka, a prosjek



Dvadesetominutni monolog ZlatkaLagumdìje u centralnoj informativnojemisiji javnog federalnog servisa svi sugo -vornici SB, koje je Lagumdìja pozvao dajavnosti pokaù svoj imovinski karton,ocjenjuju kao kona~nu potvrdu privatizaci-je ove medijske ku}e od strane SDP-a injegovog predsjednika. “Od osnivanjaFTV-a Zlagumdìja je ’poklopio’ taj seg-ment javnog servisa. I kada nije gost,njegov duh lebdi eterom. Kada njegovinovinari otvaraju usta, on kroz njihzbori. Samo na FTV on je najljep{i, naj-pametniji, najbolji, najpo{teniji a sviostali su ru`ni, glupi, lo{i i kriminalci.On je ’vlasnik, glavni urednik, produ-cent i najve}a novinarska zvijezda FTV-a’,a ve}ina novinara su samo njegovispikeri, marionete i megafoni. Dabudem jasan: o Lagumdìji govorim, neo SDP-u“, kaè Senad Hadìfejzovi},dodaju}i: “Iskreno, rijetko gledam FTVjer i ne gledaju}i znam {ta Lagumdìjamisli. Slu~ajnost ili ne, ali kada god sami prije i za vrijeme i nakon izborapogledao ne{to na FTV-u vidio samsamo Lagumdìju Pozitivca i OstaleNegativce. Posljedice su katastrofalne,profesija srozana na nivo prostitucije,Hrvati i Srbi progla{eni fa{istima,Bo{njaci mamlazima, zava|eni Sarajevo,Mostar i Banja Luka... Ta ’politika’ tjeraSrbe i Hrvate iz Bosne, daje im alibi daodu ili, najmanje, da utvrde podjelu.““Informativni program FTV-a nije samou postizbornom periodu, nego je godi-nama ranije naklonjen SDP-u i naro~itogospodinu Lagumdìji i to je op}epoz-nata pozicija. Posljedice su ve} takveda jedino u Federaciji opozicija jestemedijski diskriminirana i na{ javniservis u tom smislu djeluje zaistaanahrono i tu`no. Treba samo pogledatijavne servise susjednih zemalja i vidjetida tamo svako ve~e opozicija potpunoravnopravno javno iznosi svojapoliti~ka stajali{ta i kritike vlasti“, tvrdiFahrudin Radon~i}. “Ljudi sa FTV-a tre-baju iskreno spoznati da svakojdemokratskoj dràvi trebaju i dobravlast i dobra opozicija. U protivnom }e

FTV nakon osam godina ponovo participirati u politici jednoumlja i ideo-lo{ke diktature koja je izmi{ljalapoliti~ke i finansijske afere sa te{kimposljedicama po ovu zemlju.“ S drugestrane, @eljko Kopanja smatra kako SDP,privatiziranjem Informativnog programaFTV, radi istu stvar za koju optuùje druge,da se javnim servisom sluì za li~neobra~une. “Vi{e nego otvoreno FTV jejavni servis SDP-a i sredstvo ZlatkaLagumdìje za li~ne i strana~keobra~une sa svima onima koji mu zas-metaju u njegovoj politi~koj viziji.Posljedice po dru{tvo naravno nisubezazlene. Takva ure|iva~ka politikajavnog servisa vodi u jednoumlje i pot-punu manipulaciju javnim mnijenjem.Pogaèni su svi standardi profesije iizvr{ena zloupotreba javnog dobra svihgra|ana zarad interesa pojedinca ijedne partije. To se oduvijek i svudazvalo autokratija i totalitarizam. Ali nastrankama u Federaciji, demokratskiizabranim predstavnicima vlasti, kojisjede u Parlamentu FBiH koji je osniva~FTV je da na|u na~in da se ovazloupotreba zaustavi. To je jedini na~in,

jer je jasno da regulator koji ima zakon-sku obavezu da to u~ini, mislim naRegulatornu agenciju za komunikacije,iz istih politi~kih razloga ne}e da semije{a u svoj posao. Ovo mora prestati,jer FTV ru{i dràvu“, poja{njavaKopanja. Istog je stava i Senad Pe}anin,jedan od trojice “prozvanih Senada“. “NijeFTV Lagumdìjin organ samo u post -izbornim mjesecima ve} i godinamaprije, s tim {to se u neprekinutoj erek-tivnoj fazi, koja jo{ uvijek traje, nalaziod po~etka predizborne kampanje“,tvrdi Pe}anin. “Posljedice su ve} sadapogubne: nakon {to je Dodikova propa-gandna ma{inerija ubijedila javnost utamo{njem entitetu da je FTV antisrp-ska, sada je i ogroman broj Hrvata uBiH doìvljava antihrvatskom. No, ’filo-zofi su razli~ito tuma~ili svijet’, a radi seo tome da je FTV jedna antijavnaantiprofesionalna antitelevizija. S drugestrane, Dodik je svojom propagandnommedijskom ma{inerijom iskopao rakunovinarstvu u BiH, a Lagumdìja gaFederalnom televizijom gura u nju. Zatonema ni{ta tragikomi~nije nego kadFTV pljuje po banjolu~kim medijima.“ �

TELEVIZIJA ZA JEDNOG ÔVJEKA

Federalna televizija je u potpunosti pod kontrolomLagumdžijinog SDP-a

PROGRAMSKAPLATFORMAZlatko Lagumdìja iBakir Hadìomerovi}

�

poslani~kih pau{ala u Parlamentarnojskup{tini BiH iznosio mu je 833 marke.

LAGUMD@IJA GENERIRA STRAHSvi prozvani su, komentiraju}i Lagu m -

dìjin javni poziv na provjeru porijeklaimovine, slo`ni u konstataciji kako se radi onajavi pritiska na novinare, ali i na policijui Tuìteljstva koji se bave slu~ajevima ukoje su izravno ili posredno uklju~eni ljudiiz vrha SDP-a BiH. ““Ne znam kako drugadva Senada, ali ja sam umro od straha“,kaè Senad Pe}anin. ““[ta }u ako se otkrijeda radim na fakultetu na kojem sam dobio100.000 KM kredita za stan, iako sam ve}imao jedan stan koji uz mjese~nu kiriju od5.000 maraka izdajem ameri~koj ambasadi,a onda se otkrije da me je fakultet oslobo-dio otplate kredita? Pa se otkrije koliko samdnevnica za putovanja naplatio od fakultetana kojem radim, stranke u mom vlasni{tvui Parlamenta ~iji sam poslanik ne samo zemene, ve} i za suprugu i gardu posilnih kojime prate na putovanjima? Pa {ta }u, àlos-na mi majka, ako se otkrije da sam pod pri-jetnjom podno{enja prijedloga zakona zareviziju privatizacije reketirao jednogovda{njeg tajkuna primorav{i ga da miisplati dva miliona maraka (i jo{ mi dugu-je!) za kupovinu firme (koja, naravno, nijebila registrovana na moje ime) od tri kom-pjutera i softver koji ko{ta 50.000 maraka?A {ta }u ako neko uporedi moja primanjana fakultetu (na kojem me studenti prepoz-naju zahvaljuju}i medijima) i vrijednostmoje vile na Poljinama? Ili ako se otkrije dasam vr{io pritisak da tuzlanski na~elnikJasmin Imamovi} namjesti tender tajkunu,mom i @eljkovom prijatelju, koji je vlasnikRobota, za kupovinu op}inskog zemlji{ta,onako kako je to Hamdija Lipova~a uradiou Biha}u? A da ne pri~am {ta }u ako setuìlac Bara{in i njegove kolege kona~noosmjele i obilje dokaza za reketiranjeNihada Imamovi}a ne sakriju nego ihpreto~e u optu`nicu?! Mogao bih redatiovako jo{ prili~no dugo, ali da se uozbiljim.Radi se o klasi~noj prijetnji Avdi}u,Hadìfejzovi}u i meni, koja za cilj ima daukaè svima - i novinarima i analiti~arima ipolicajcima i tuìteljima i sudijama i rival-skim politi~arima {ta }e ih ~ekati, osimtradicionalnih 60 minuta, ako se usudepostaviti Lagumdìji bilo koje pitanje iliiznijeti bilo koju ocjenu mimo onih kojeiznose novinari njegove televizije. AkoLagumdìja, kao gra|anin protiv kojeg sevodi istraga za te{ki kriminal, ima pravouslovljavati istragu istragom protiv licakoja on odredi, postavljam slijede}e pita-nje: imaju li isto pravo i svi ostali gra|aniprotiv kojih se vode istrage za kriminal?Ima li isto pravo i Zijad Turkovi}? Ako seovako pona{a dok jo{ nije sklepao ‘pro-gramsku koaliciju’ i formirao vlast, ko zna

{ta nas jo{ ~eka kada ‘Mi}in’ drug i stvarnopreuzme poluge vlasti?“ Senadu Hadìfej-zovi}u potpuno je nejasna situacija u kojojpoliti~ar koji ve} godinama ne izlazi iz par-lamentarnih klupa poziva novinare dajavnosti predo~e svoje imovinsko stanje.Hadìfejzovi} kaè kako bi Lagumdìjamorao, prije svih koje je prozvao, pokazatisvoj imovinski karton i dokazati na koji jena~in stekao svoju imovinu. ““Ja }u to javnoi rado uraditi, ne zato {to Lagumdìja toho}e ve} {to nemam {ta kriti, iako zakonskinemam nikakvu obavezu da to u~inim.Nisam ja na jaslama dràve, nisam ja blizusefa, sehare, hazne i budèta. Nisam krao,

reketirao, ucjenjivao. Nemam ni{ta naimenu svoje supruge, svoje djece, sve {toimam moje je i na mome imenu“, bez okli-jevanja kaè Senad Hadìfejzovi},dodaju}i: ““Ali, kada objavim podatke,zatraìt }u od Lagumdìje da provjeri mojeimovinsko stanje (mada znam da on kao‘bolj{evik’, ‘udba{kim’ metodama to ve}radi, provjerava i rovari) i ako na|e ono {tonisam prijavio — ja mu poklanjam. Ali ako ikad mi na|emo da on ima vi{e nego {to jeprijavio zatraì}emo da to vrati narodu i daza to odgovara. Ja sam za taj zakon, ali nekontam za{to je on za taj zakon?! Dok seLagumdìja, istovremeno, bavio biznisom,



Ne vjerujem da je Zlatko Lagumdìjatoliko po|onio obraz i mene strpao u tuneku novinarsku tajkunsko-profiterskuelitu. Ne znam na koja se tri senada referi-rao, ali dovoljno je Zlatko pametan damene u taj ko{ ne strpa; ba{ me briga zaostalu dvojicu. Ima tu jo{ intrigantnijihimena, raznoraznih damira, pored ostalog.Ne osje}am se prozvanim, jer je Zlatko biokod mene ku}i (hvala mu!) kad mi je otacumro; bio sam i ja na dènazi njegovojmateri Raziji (hvala joj). Mogao je Zlatko,kao i stotine ljudi kojima su vrata mogastana vazda, dvadeset i ~etiri sata otvore-na, golim okom vidjeti da moj “krov nadglavom“ (kada se dobro “nategne“ imaskoro 55 kvadrata) ima kvadraturu kaosvaki hodnik u Zlatkovih nekoliko njegovihstanova u centru grada. I to je to moje“poslovno carstvo“. Ne vjerujem ni da mu

je takav ispad mogao sugerirati BakirHadìomerovi}, zato {to smo Bakir i ja istumuku dijelili, kao sarajevska djeca inekakvi novinari, da se kako-takodo~epamo krova nad glavom. I pomagalismo se, neselektivno i nekriti~ki... kolikosmo mogli.

Tjera me Lagumdìja na ne{to {to janjemu nikada ne bih poèlio - daustanovim kakva sam budala ispao upretvorbi i trì{noj ekonomiji! Ja ispaobudala, i ne sekundu se zbog toga nestidim se, niti àlim, on ispao majstor ikuka gdje god stigne. Za gra|anskog, libe -ralnog politi~ara, kakvim se Lagumdìjadeklarira nije ba{ uljudno da ljude nasilnotrpa u “kolektivitete“ - kategorizacija “senadi“, “fahrudini“... àlosno “tukne“ pobolj{evi~ko-nacisti~koj matrici. Niti su svi sena-di isti, niti su svi SDP-ovci podjednaki... �

SENAD AVDI], GLAVNI UREDNIK “SB“

Svi u napad - jedan je Senad

SENAD AVDI]“Sva moja imovinamoè stati u jedan

hodnik Lagumdìjinihstanova”

SENAD AVDI]“Sva moja imovinamoè stati u jedan

hodnik Lagumdìjinihstanova”

��

politikom, partijom i fakultetom, ja samrinta~io na BHT i vadio je iz govana igubitaka i izvadio je, doveo je do pozi-tivnog poslovanja a onda je on preuzeoFTV i na nju postavio svoje ljude koji su jedoveli do milionskih dugova. To {to je onuradio na FTV-u neku no}, to je bilademonstracija gluposti, lo{e glume, fataliz-ma, destrukcije i demagogije. To je javnoru{enje dràve! Siguran sam da }e se sva triSenada (iako ni jedan od nas ne voli da je uovom trojstvu) javno obrukati svojimimovinskim kartonima i da }emo uusporedbi sa Lagumdìjom ispasti fukare,ali }e se vidjeti da sam (govorim u svojeime) bogatiji od Lagumdìje duhovno, a toje bogatsvo njemu nedosti`no. Naime, nemoè se ukrasti.“

ZA PROVJERU SPREMNISpremni za provjeru porijekla svoje

imovine su i dvojica vlasnika najve}ihprintanih medija u BiH, FFahrudin Radon~i}i @@eljko Kopanja, koji kaè kako je u ovomtrenutku zakon o oduzimanju ilegalnoste~ene imovine jedina stvar u kojojpodràva Lagumdìju. ““Pozdravljam pozivZlatka Lagumdìje da svi predo~e svojuimovinu i njeno porijeklo i rado se odazi-vam. Moja imovina je transparentna i spre-man sam da njeno porijeklo provjere sviistra`ni organi i svi mediji svijeta. Isto

traìm i kada je u pitanju imovina ZlatkaLagumdìje i svih drugih politi~ara. Sve {tosam nelegalno stekao neka mi oduzmu. Sve{to su oni nelegalno stekli neka im oduzmu.To je jedan od rijetkih zahtjeva u kojimpodràvam Lagumdìju“, kaè Kopanja.Radon~i}, pak, smatra kako je Lagumdìjinpoziv samo jo{ jedan vrsta pritiska kakvimse Lagumdìja ve} koristio u vrijeme kadaje njegaov SDP bio ki~ma Alijanse zapromjene. ““Prilikom kandidature za ~lanaPredsjedni{tva BiH ja sam svu svoju imo-vinu prijavio CIK-u i ona je dostupnajavnosti. Me|utim, i ja i ‘tri Senada’ , kakoih u emisiji sabira gospodin Lagumdìja,smo kao priznati i poznati predratni novi -nari pokrenuli svoje privatne medije i natrì{tu smo, sa manje ili vi{e pojedina~noguspjeha, kapitalizirali vlastitu stru~nost,neprospavane no}i, rad i nas osobno i na{ihtimova i zajedni~ki proliveni znoj. Niko odnas nije primao pla}u iz budèta ili jezara|ivao na mnogobrojnim dràvnimfakultetima“, kaè Radon~i}, nastavljaju}i:“Uostalom, u svim demokratskimdru{tvima, novinari i izdava~i su ti kojijavno pitaju politi~are kako su se obogatili,a ne obratno. Uz to, famozni reket-zakon ooduzimanju ilegalno ste~ene imovine ve}se u nazivu svjesno falsificira. GospodinLagumdìja ve} dugo neuspje{no name}ekvazizakon o politi~koj agenciji koja }e

umjesto neovisnih sudova mo}i ljudima bezsu|enja da oduzima ono {ta èli. Ili im,eventualno, samo zaprijeti da }e im oduzetiimovinu ako ne budu kooperativni kada jevlast u pitanju ili mo`da finansiranja vlada-ju}ih stranaka. Nije nikakva tajna da jegospodin Lagumdìja taj zakon o agencija-ma koje u njihovoj igri la`nog po{tivanjaneovisnosti sudova nisu htjeli imati ~ak niTito ili Staljin, prije deset godina plasirao izdva razloga: prvi, da izvr{i pritisak na vlas-nike medija koji su ga kritizirali u perioduvlasti Alijanse za promjene. Drugi je razlogbio da se svjesno skrene pa`nja sa postoja-nja dràvne mafije koja je otela preko 120kompanija, koja upravlja pojedinimpoliti~arima i tom demago{kom pri~om ozakonu o oduzimanju nezakonito ste~eneimovine vje{to pobjegne od su{tinskogantikorupcijskog udarca, tj. poni{tenja ratneprivatizacije i prljavog dijela poratne priva-tizacije. Uostalom, za{to Lagumdìja upri~i o medijskim izdava~ima nije smio daspomene imena predratnih milicionera iprimitivaca koji su privatizacijama postalimedijski magnati da ba{ oni objasne legal-nost svoje imovine, nego se fokusirao nanovinare koji su na bazi svog znanja postalipokreta~i, vlasnici ili suvlasnici pojedinihmedija.“

Svoje gostovanje u Dnevniku Lagum -dìja je okon~ao komentarom, kako to kaù



KVADRATI, PLATFORME, MILIONIZlatko Lagumdìja vlasnik je vile na Poljinama(2), stana od 150 kvadrata u centralnoj sarajevskoj ulici]emalu{a (3) te jo{ jednogstana sli~ne kvadrature usarajevskoj ulici Alipa{ina;njegova supruga Aminasvoju je marketin{ku agenciju ARS Creativasmjestila u zgradi koju jena sarajevskoj Skenderijiizgradio Ante Markovi} (1)

1.

2.

3. 4.

�

na FTV, ““brutalne hajke reìmskih medijaiz RS-a protiv Bakira Hadìomerovi}a iSlobodana Vaskovi}a“, novinara magazina60 minuta. Iako je potpuno nejasno kako seVaskovi}, od predratnog ~lana baleta sara-jevskog Narodnog pozori{ta, preko novi -nara SRT koji je sa RRatkom Mladi}em uljeto 1995. godine u{ao u Srebrenicu, pa doodanog novinara poratnog SDS-a koji muje, navodno, uz pomo} Carina RS-a, kupiostan, nametnuo kao ikona nezavisnog nov-inarstva u BiH, Lagumdìja je iskoristiopriliku da navodne napade na Vaskovi}aocijeni montiranim aferama u reìjimo}nika iz RS-a koji progonomistraìva~kih novinara èle stvoriti mirnookruènje za legaliziranu plja~ku.

VASKOVI]EM PROTIV REKETA

Vlasnik “reìmskog medija iz RS-a“@eljko Kopanja, ~ije je Nezavisne novineVaskovi} u prilogu za 60 minuta nazvaoteroristi~kim, kaè kako ga uveseljavaLagumdìjina zabrinutost za slobodu medi-ja u ovom entitetu. ““Sva{ta u ìvotu sambio, ali nisam jo{ bio terorista. Moram re}ida su me ove kvalifikacije nasmijale dosuza. Nisu Kopanjini ‘teroristi~ki mediji’napakovali Lagumdìji da je NihaduImamovi}u traìo 3,5 miliona KM reketa,pa spustio cijenu na 2,2 miliona. To jenavedeno u prijavi koju je podigao MUPFBiH protiv njega i vrha SDP-a kojom ihtereti za reketiranje investitora. NisuKopanjini ‘teroristi~ki mediji’ to snimili,niti su davali izjavu Tuìla{tvu BiH. Onijesu objavili snimak razgovora investitorasa Lagumdìjinim partijskim kolegamakada su im traìli reket, kao i izjavu NihadaImamovi}a datu MUP-u FBiH i Tuìla{tvuBiH. Ista stvar je i sa Lagumdìjinim pri-vatnim novinarom Bakirom Hadìomero -vi}em. Nisu Kopanjini ‘teroristi~ki mediji’pisali zahtjev direktoru INA-e da muodobre mito od 30.000 evra, mi smo tajdokument objavili. Sve to pakovati danas iadresirati na zavjeru Dodik — Kopanjini

‘teroristi~ki mediji’ bijedna je ‘vadiona’nema{tovitog dvojca Lagumdìja-Hadìo -merovi}.“ S druge strane, FahrudinRadon~i} na Lagumdìju gleda kao najednog od onih koje je prozvao u svomistupu u Dnevniku, dakle, kao na nekoga koje sam sklon montirati afere. ““Koliko godon to negira, Lagumdìja je bio sklon poli-t i ~k im na loz ima da se n jegovimneistomi{ljenicima policijski montirajukriminalne i finansijske afere“, kaèRadon~i}, poja{njavaju}i: ““Koliko ja znam,a naàlost znam dobro, dok je bio usrda~nim odnosima sa biv{im direktoromFederalne policije gospodinom ZlatkomMileti}em, isti me je vrlo tendecioznodovodio u najodvratnije kontekste uli~nogkriminala, finansijskih malverzacija, pa ~aki bacanja bombi po Sarajevu. Naravno sveje to palo, a ~injenica da sam kao bo{nja~kipoliti~ar dobio apsolutno najve}i brojglasova u Sarajevskom kantonu, dovoljnogovori sama po sebi. Ho}u da kaèm da je,makar prema informacijama iz medija,Lagumdìji krivi~nu prijavu podnio isti tajnjemu nekada omiljeni i lojalni Mileti}. Dali iza svega eventualno moè stajatiMilorad Dodik zaista ne}u da licitiram ijavno razmi{ljam o tome {ta su jedan dru-gome u stanju u~initi dva nekada vrlobliska politi~ara. O~igledno je da oni kojisu drugima dok su bili na vlasti montiraliafere, iz vlastitog iskustva izgleda znaju danaj~e{}e iza svega stoje politi~ki nalogo-davci, pa i sada kada su oni u pitanju. Ipak,neovisno od svega {to naslu}ujem da }e sede{avati u narednom periodu, èlim davjerujem da ìvimo u zemlji u kojoj niDodik, ni Lagumdìja, pa ni priljepak u likuSulejmana Tihi}a, ne}e mo}i utjecati natuìla{tva i da }e pravosu|e raditi samostal-no, suvereno i u skladu sa zakonom.“Hadìfejzovi} je u svom komentaru o{trijiod Kopanje i Radon~i}a, tvrde}i kako jegalama koja se diè oko navodnih pritisakaiz RS-a prora~unato izvedena kako bi sepa`nja javnosti sklonila sa afere Reket.“Ovako brane}i Bakira, Zlatko samo dovo-

di u sumnju i Bakira Hadìomerovi}a isebe. Ako je mudar, Bakir }e Zlatku re}i‘Nemoj me vi{e, molim te, braniti.’ Ako jejo{ mudriji, morat }e se javno odre}iZlatka. Lagumdìja sve ovo i radi da biprikrio aferu Reket ili ublaìo njen odjek ujavnosti. To je njegova stara taktika ‘Dr`’telopova’ kojom skre}e pa`nju sa sebe.Providno. Ve} vi|eno. Da budem jasan, janemam ni{ta li~no protiv Lagumdìje, alion je li~an prema svima koji ne misle da jeon najljep{i i najbolji. U mojim emisijamajesam rekao i stojim iza toga - nije fer daLagumdìja bude premijer. To mora dabude Hrvat, nije pametno tjerati Hrvate iSrbe iz Bosne. Ispast }e da suBosanci/Bo{njaci krivi za raspad dràve,nije mudro ignorisati izbornu volju Hrvata.Pobijedili su, pa neka i vladaju, aliLagumdìja to ne shvata kao dobronamjer-nu kritiku, ~ak i savjet, ve} kao napad nanjega. Da ga napadam, vjerovatno bih ga ioborio.“ Kona~no, kao i Hadìfejzovi}misli i tre}i od prozvanih Senada, Pe}anin,kojem je neshvatljivo da Lagumdìjapovezuje prijetnje Slobodanu Vaskovi}u saistragom Tuìla{tva BiH u aferi Reket.“Smatram, kada je rije~ o navodnom doku-mentu koji potvr|uje da je BakirHadìomerovi} uzeo novac od direktoraINA-e, da se radi o gnusnom falsifikatudostojnom svakog prezira. S druge strane,ta odvratna podvala nema nikakve veze saistragom koja se zbog reketiranja NihadaImamovi}a i grupe sarajevskih biznismenavodi protiv Lagumdìje i njegovih ortakaiz vrha stranke“, kaè Pe}aninzaklju~uju}i: ““Lagumdìja manipulira inamjerno povezuje ova dva nespojivaslu~aja, na {ta Hadìomerovi}, naàlost,pristaje. A nespojiva su i zato {to zapoku{aj reketiranja postoji toliko dokazada }e bh. javnost ostati {okirana ukolikoBara{in i njegovi tuìoci budu imalihrabrosti da ih iskoriste pri pisanjuoptu`nice. Neke od dokaza sam imao pri-like da ~ujem, neke da vidim, sa klju~nimakterima poku{aja reketiranja (i `rtvama iosumnji~enim i istraìteljima) sam razgo-varao i uvjeravam vas: Federalna policija iOSA su tako dobro dokumentirali prijavenepobitnim dokazima da se njihove akcijene bi postidio ni ameri~ki FBI! Naàlost,bojim se da je Zlatko Mileti} upravo zbogvrhunskog policijskog anga`mana u doku-mentiranju pomenutog reketiranja ka`njenuklanjanjem sa pozicije direktoraFederalne policije. No, i Sanader je svo-jevremeno smijenio {efa hrvatske policijeFabera, pa mu to nije pomoglo. [ta mislim oKopanjinim medijima davno sam napisao ivjerujem da su moji stavovi poznati i va{em~itateljstvu; no, kada Mi}in drug optuùjemedije u RS-u kredibilan je taman koliko iMi}o kada govori o FTV-u.“ �

17


U DOBROMDRU[TVUZlatko Lagumdìja je“u svom” Bo{nja~kominstitutu ugostiobiv{eg crnogorskogpremijera Milu\ukanovi}a

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA

Usvojim javnim nastupima u posljed-nje vrijeme, VVesna Pusi}, saborskazastupnica i predsjednica hrvatskogNacionalnog odbora za pra}enjepregovora s EU-om, upozoravala je

kako je poloàj Hrvata u BiH postao neodrìvi pozivala da prestane njihovo marginalizira-nje jer se tako “ne moè graditi dràva kakvaje BiH”. Za na{ list gospo|a Pusi} poja{njavada je cijeli njen ranije izre~en, a nedavnoaktueliziran stav o pet entiteta u BiH — “trive}inski etni~ka, koji priznaju sada{nje stanje,kao i dva mije{ana, koji su zalog gra|anskojdràvi u budu}nosti”, zapravo poku{aj da seisprovocira rasprava o ovoj temi i javno izne-su razli~ite ideje, pa da se vidi ko izlazi sakakvim prijedlozima. Ali, kako kaè ovaugledna hrvatska politi~arka, “ne prijedloge sfigom u dèpu, ili entitetima iz devedesetihkoji su se svodili na koncept ru{enja Bosne iHercegovine, a koji je zaìvio s RepublikomSrpskom.”

“ Uvaàvaju}i ~injenicu da RS postoji, odnegdje se mora ponovno rekonstruiratidràva”, upozorava ona u razgovoru za na{ list.

VA@NOST JOSIPOVI]EVE POLITI^KE INICIJATIVE ZA BiH

� Kako komentirate polemiku u bh.medijima o konsocijacijskom ure|enju BiHizme|u profesora Ive Banca i hrvatskogpredsjednika Ive Josipovi}a?

Ne vidim tu nikakvu polemiku.Predsjednik Josipovi} vodi jednu vrlova`nu politi~ku inicijativu u odnosu naBiH. Glavne karakteristike te inicijative su:prvo, priznaje i uvaàva pro{lost, te smatrada svaka od strana mora preuzeti svoj dioodgovornosti za tu pro{lost, drugo, prih-va}a odgovornost za lo{u politiku koja je uime Hrvatske vo|ena prema BiH u ’90-imgodinama i dosta uspje{no poti~e i ostale dau~ine isto, tre}e, polazi od pretpostavke daje stabiliziranje i opstojnost BiH kroz njezi-no uspje{no funkcioniranje kao dràveklju~no kako za BiH tako i za cijelu regiju,{to zna~i i za Hrvatsku kao njezinog prvogsusjeda, ~etvrto, razumije da BiH ne moèuspje{no funkcionirati kao zarobljenikzamrznutog konflikta ili trajno “nedovr{e -nog rata”, i najzad, smatra nu`nim da svi

suvremeni politi~ki akteri, kako regionalni,tako i oni u samoj BiH, smognu dovoljnopoliti~ke hrabrosti za suo~avanje s posto-je}om situacijom u BiH i zajedni~ki otvore{iroku politi~ku raspravu o pravcimabudu}eg razvoja, koji }e omogu}iti trajnouspje{no stabiliziranje i funkcioniranjeBiH, te njezino budu}e ~lanstvo u NATO-ui EU kao, izme|u ostalog, i trajne garancijestabilnosti na{e regije. Ivo Banac se s timene slaè {to je, samo se po sebi razumije,njegovo apsolutno pravo. Me|utim, pred-sjednik Josipovi} radi jedan vrlo vaànpoliti~ki posao u ime Republike Hrvatskesa stvarno i potencijalno vrlo va`nim real-nim politi~kim posljedicama. Mnogi ljudi,pa tako i Banac, kritiziraju razne politike,pa tako i ovu. Ali to nikako nije isti redveli~ine, odnosno va`nosti, a kamoli isti redodgovornosti. Hrvatska slu`bena politike jeve} jednom doprinijela katastrofi u BiHkoriste}i se povijesnim ~injenicama kaoargumentacijom za svoju politiku u suvre-menosti. Predsjednik Josipovi} pazi da se tone ponovi. Iznimno je va`no razumjetipromijenjene okolnosti u kojima se odvijasuvremena politika u regiji. Za razliku od90-ih, dana{nja ni Hrvatska ni Srbija nema-ju apsolutno nikakve teritorijalne aspiracijeprema BiH. Ako danas postoji neka kom-peticija, a i suglasnost izme|u hrvatskog isrpskog predsjednika, ona se odnosi na nji-hovo natjecanje u tome tko }e biti uspje{nijieuropski lider. Takva kompeticija za svenas u regiji moè biti samo od koristi.


NOVA PARADIGMA ZA BiH

Razgovarala: DANKA SAVI]

Predsjednica hrvatskog Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om ičlanica saborskog Vanjskopolitičkog odbora Vesna Pusić u razgovoru za naš list

govori o tome zašto su Hrvati najugroženiji narod u BiH, neophodnosti što skorijeuspostave vlasti u BiH, pozitivnom angažmanu hrvatskog predsjednika Ive

Josipovića, te o načinima na koji Hrvatska i druge zemlje u regiji mogu pomoći BiH

INTERVIEW

Vesna Pusić najprominentnija hrvatska političarka

Vlast u BiH mogu}e je uspostaviti jedinoako u njoj budu sudjelovale politi~ke

stranke za koje je glasalo oko polovineHrvata koji su iza{li na izbore

POZITIVNA ULOGAHRVATSKE U BiH:Predsjednik Josipović radijedan vrlo važan političkiposao u ime RepublikeHrvatske sa stvarno ipotencijalno vrlo važnimrealnim političkimposljedicama

��


SABORSKA ZASTUPNICA VESNA PUSI]

NEPROMIJENJENISTAVOVIVesna Pusi} vjeruje da je Bosna i Hercegovina klju~nazemlja za stabilnost ZapadnogBalkana i da je njezin opstanak u interesu cijele regije

Foto: Mario Ili~i}



� � U vrijeme mandata koalicijske vladesa pokojnim Ivicom Ra~anom na ~elu,Vi stetokom dono{enja Deklaracije o domovin-skom ratu u Hrvatskom saboru jedini traìlida se u tom dokumentu decidirano navededa je Hrvatska u jednoj fazi rata bila agresorna BiH, {to je odbijeno. Mnogi u BiH, pa~ak i ljudi Vama politi~ki bliski, Va{eposljednje istupe doìvljavaju kao svo-jevrstan diskontinuitet u odnosu na ovajVa{ zahtjev. Ovdje su oni protuma~eni kaozahtjev za stvaranje tre}eg entiteta. [tamislite o ovim interpretacijama?

Moj stav je u potpunosti nepromijenjen.Uvijek sam smatrala da je polazna pret-postavka svake dobre politike suo~iti se s~injenicama. Bosna i Hercegovina jeklju~na zemlja za stabilnost na{e regije injezin opstanak je u interesu tamo{njihgra|ana, ali i nas koji ìvimo u susjedstvu.Osim toga, u ratu u BiH su po~injeni stra{nizlo~ini i nitko se nema pravo braniti nana~in “a i oni su to ~inili nama“, i zato svitrebaju preuzeti svoj dio odgovornosti,uklju~uju}i i HDZ koji je u ’90-ima vodiohrvatsku politiku. Tu|manova politikaprema Bosni i Hercegovini bila je katastro-falna, a ujedno je okupila tako|er katastro-falni hrvatski leadership u toj dràvi. Ume|uvremenu je do{lo do daytonske paci-fikacije BiH, ali ne i stabilizacije. înjenicaje da postoji Republika Srpska, kao i da uFederaciji postoje problemi funkcioniranjainstitucija, a sve se prenosi i na dràvnurazi nu i dràva je uglavnom blokirana usvom funkcioniranju. Smatram kako jedo{lo vrijeme odmrzavanja tog zamrznutogkonflikta jer u ovim okolnostima BiH nemaperspektivu izgraditi se kao europskadràva i budu}a ~lanica Europske unije. Dali je izlaz u pet entiteta o kojima sam govo-rila, ili u nekom drugom modelu, o tometreba otvoriti raspravu. Primjerice, moj pri-jatelj Senad Pe}anin ne podràva ovu mojuideju jer smatra da je BiH dovoljno trauma-tizirana postojanjem Republike Srpske, da

bi se sad stvarali novi entiteti. Mo`da izlazstvarno nije u pet entiteta, ve} treba traìtineko tre}e rje{enje. Ali u politi~kom smislupogre{no je praviti se da problem ne posto-ji ili da }e nestati sam od sebe.

� Kazali ste nedavno da Hrvati u BiH usada{njim uvjetima nemaju osnova za svojpoliti~ki utjecaj, te da je @eljko Kom{i}“nametnut Hrvatima zahvaljuju}i rupi uzakonu”. Kakve }e, onda, biti posljedicetoga {to, u situaciji u kojoj se ~lanoviPredsjedni{tva BiH biraju iz konstitutivnihnacionalnih grupa, hrvatski ~lan Predsje -dni{tva BiH nema ve}insku podr{ku Hrvatau BiH kao {to srpski ili bo{nja~kiPredsjedni{tva ima ve}insku podr{ku Srba,odnosno Bo{njaka?

Posljedice su ve} na djelu, a manifestira-ju se kao osje}aj kod velikog broja bh.Hrvata da nisu dovoljno zastupljeni u svimtijelima dràve, odnosno da nisu zastupljenina isti na~in na koji su zastupljeni Bo{njaci

i Srbi. To nije dobro za bh. Hrvate, ali nijedobro ni za izgradnju BiH kao stabilnefunkcioniraju}e dràve. Jednostavna je~injenica da ako se velike grupacije ljudi,naro~ito etni~ke grupacije, ne osje}ajudobro u svojoj dràvi, onda stvari trebamijenjati tako da se oni po~nu osje}ati boljeu toj dràvi i da u njoj vide prednosti imogu}nosti. To je politi~ki napredak.Ostalo, prije ili kasnije, vodi u destrukciju.

IMPERATIV JE USPOSTAVA VLASTI U BiH

� Poku{aj uspostavljanja vlasti u BiH uformi koalicije s minornim hrvatskimstrankama tuma~i se kao poku{aj majo -rizacije Hrvata kao konstitutivnog naroda.Kakav je Va{ stav o tom pitanju?

Imperativ sada{njeg trenutka je uspo -stavljanje vlasti u BiH. Bez toga nemanikakve mogu}nosti za BiH, pa nimogu}nosti zdrave otvorene rasprave oraznim modelima i pravcima razvoja BiH ubudu}nosti, koji bi je stvarno stabiliziralikao uspje{nu, funkcioniraju}u dràvu. To jepretpostavka da u ne{to daljoj budu}nostidobije i realnu {ansu razviti se u stvarnugra|ansku dràvu. Obzirom na rezultateizbora u BiH, ~ini se da bi u ovom trenutkubilo mogu}e uspostaviti vlast ako bi u njojsudjelovale politi~ke stranke za koje jeglasalo oko polovine ili ne{to malo ispod50% Hrvata koji su u BiH iza{li na izbore.To mo`da nije idealno rje{enje, ali mi se udatim okolnostima ~ini dovoljno dobrim zaispunjavanje prve neophodne pretpostavkesvakog budu}eg napretka, a to je uspostavlj -anje vlasti u BiH.

� Na temelju postoje}ih rezultata, kojebi stranke iz reda hrvatskog naroda moraleu}i u vlast?

O~ito je da po mom mi{ljenju to nisunu`no sve stranke, ali uz du`no po{tovanje,mislim da nije na mjestu da se ta raspravavodi ovdje i na takav na~in.

NOVA REGIONALNAPOLITIKA: ”Za razliku od ’90-ih, današnja niHrvatska ni Srbija nemajuapsolutno nikakve teritorijalne aspiracijeprema BiH. Ako danaspostoji neka kompeticija,a i suglasnost izmeđuhrvatskog i srpskog predsjednika, ona seodnosi na njihovo natje-canje u tome tko će bitiuspješniji europski lider”

PRIJATELJSKA POLITIKA HRVATSKE PREMA BiHVesna Pusi} smatra da su hrvatski predsjednik Ivo Josipovi}, kao i njegov prethodnik Sjepan Mesi}, imali najbolje namjere kada je BiH u pitanju


SABORSKA ZASTUPNICA VESNA PUSI]

� Kako komentirate to {to je ideja opodjeli BiH na pet kantona koju ste vi izrek-li tokom predsjedni~ke kampanje prije dvijegodine, a koju ste nedavno reaktuelizirali,izazvala ve}u pa`nju u Hrvatskoj nego uBiH?

Hvala vam na prilici da jo{ jednomobrazloìm tu ideju. Moja ideja pet entitetasvodi se na tri ve}inski etni~ka, koji prizna-ju sada{nje stanje, kao i dva mije{ana, kojisu zalog gra|anskoj dràvi u budu}nosti.Cijeli moj stav je poku{aj da se isprovocirarasprava o ovoj temi i javno iznesu razli~iteideje, pa da vidimo kakve ljudi imaju pri-jedloge. Ali ne prijedloge s figom u dèpu,ili entitetima iz devedesetih koji su sesvodili na koncept ru{enja Bosne i Herce -govine, a koji je zaìvio s RepublikomSrpskom. Ali, uvaàvaju}i ~injenicu da RSpostoji, od negdje se mora ponovno rekon-struirati dràva. Ti entiteti bi imaliautonomiju, ali paralelno bi i{li i integra-tivni faktori, od kojih je na prvom mjestu~lanstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u, aonda i u Europskoj uniji. Oba ova procesa usvojoj biti nose integrativne i stabiliziraju}efaktore, a istovremeno su i objektivniinteres svih gra|ana BiH. U Hrvatskoj je toizazvalo odre|eni interes jer se nakon dugovremena otvorila rasprava o BiH, ~iju sta-bilnost mi ocjenjujemo izrazito va`nom zastabilnost regije, pa tako i za stabilnostHrvatske. [to se BiH ti~e, tamo{nji politi~kifaktori sami procjenjuju {to im se ~ini koris-nim ili relevantnim i tu im nitko, a najma-nje ja, niti èli niti moè bilo {to nametati.

KONSTRUKTIVNA ULOGA HRVATSKE

� Odgovaraju}i na novinarska pitanja,Vi ste krajem pro{le godine u Splitu izjavilikako su Hrvati najugroèniji narod u BiH, ada slu`bena Hrvatska “od 2004. godine nao-vamo nije imala nikakvu politiku premaBiH”. Sa drugim dijelom Va{e tvrdnje

mnogi se u BiH vjerovatno ne bi sloìli —nakon predsjednika Stjepana Mesi}a, zakojeg se vjerovalo da je probosanski orijen-tiran, Hrvatska je dobila predsjednika kojisada veliki ugled uìva i u dijelu BiH ukojem gospodin Mesi} nije imao podr{ku -Republici Srpskoj. Josipovi} je me|utim,

uspio da dobije ogromne simpatije i po{to -vanje u ~itavoj BiH.

I biv{i predsjednik Mesi} i sada{njipredsjednik Josipovi} imali su i imaju vrloizraène pozitivne stavove i inicijativeprema BiH. Ono {to je u zadnjih desetakgodina izostalo jest sustavna politika na

� [ta bi mogla donijeti jedna“regionalna inicijativa za BiH” koju bi,prema Vama, trebala pokrenuti Hrva t -ska nakon izbora?

Prvo, po mom mi{ljenju bilo kakvaeventualna regionalna inicijativa dolazi nadnevni red tek nakon {to se uspostavivlast u BiH. Ako bi u budu}nosti do{lo doneke regionalne inicijative, a ja mislim dabi to bilo korisno, ona bi morala polaziti odnekoliko pretpostavki: prvo, ne dolazi uobzir mogu}nost da Hrvatska rje{avanjeproblema Bosne i Hercegovine predstavikao svoj samostalni projekt. Drugo,Hrvatska apsolutno podupire Bosnu iHercegovinu kao jedinstvenu dràvu.Tre}e, obzirom na biv{e politike i ~injenicuda je BiH klju~na za stabilnst regije,Hrvatska je zainteresirana da doprinese ustabiliziranju prilika u Bosni i Hercegovini.To podrazumijeva sudjelovanje u me|u -narodnoj konferenciji jer kao susjediimamo veliki i vitalni interes da se BiH sta-bilizira. Ovo je na{a regija i mi ju bolje poz-najemo od bilo koga izvan na{e regije.Republika Hrvatska treba u tome sudjelo-vati s apsolutnom spremno{}u da se raz-

motre sve mogu}nosti koje vode ka trajnojstabilnosti. Ne smije se i ne moè ni{tanametati, ali niti ignorirati problemi jerovakvo stanje vodi destabiliziranju Bosne iHercegovine, a to se onda mora ticati iHrvatske. �

REGIONALNA INICIJATIVA ZA BiH

Problemi se ne smiju ignorirati jerovakvo stanje vodi destabiliziranjuBosne i Hercegovine

VELIKE POLITI^KE AMBICIJEVesna Pusi} bila je predsjedni~ki kandidat HNS-a na izborima prije dvije godine

��

Foto: Mario Ili~i}

Vesna Pusi}



operativnom nivou izvr{ne vlasti, tj. VladeRepublike Hrvatske.

� Tako|er ste kazali da Hrvati u BiH uovom trenutku imaju mogu}nost da na“svoju va`nost” uti~u tako da budu nositeljievropskih procesa, na koji na~in oni tomogu postati?

Veliki broj bh. Hrvata kao i njihovihkantonalnih, odnosno ùpanijskih institucijaimaju bliske veze ili suradnju s Hrvatskom.Umjesto da to bude podloga za za~ahuri-vanje, to bi po mom mi{ljenju mogao bitimost preno{enja u BiH iskustava prakti~nih,operativnih procesa transformacije dràvekoja smo mi stekli u procesu pregovora o~lanstvu u EU.

� Poznato Vam je da je tokom predi-zborne kampanje u BiH predsjednik SDP-aHrvatske Zoran Milanovi} i osobnim pris-ustvom davao podr{ku SDP-u BiH.Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} izabranje na ovu funkciju kao kandidat SDP-a, aovih dana je biv{i predsjednik HrvatskeStjepan Mesi} kazao otprilike da to {to jeJosipovi} predsjednik svih gra|ana ne zna~ida bi trebao biti SDP-ovac. Kakav je Va{komentar na ovu prili~no kompliciranupoziciju predsjednika Hrvatske, kakobiv{eg Mesi}a tako i aktuelnog Josipovi}a?

Mislim da predsjednik Josipovi} vodihrvatsku politiku ne kao strana~ka osoba,ve} kao predsjednik Republike Hrvatske,{to i jeste.

HRVATSKA JE DANAS POTPUNODRUGAÎJA ZEMLJA

� Hrvatska je jako blizu ulaska u EU.Ipak, vjeruje se da je od ~lanstva za jednuzemlju jo{ va`niji proces transformacijekroz koji ona prolazi ispunjavaju}i uvjete za~lanstvo. Koliko se, u tom smislu, Hrvatskapromijenila tokom posljednje decenije?

U zadnjih deset godina Hrvatska se dra-mati~no promijenila, prvenstveno zahvalju-ju}i EU procesu. Nama koji svakodnevnoradimo na tim poslovima to se ponekad ~inifrustriraju}e sporo, ali kad usporediteHrvatsku 2000. godine i Hrvatsku danas - toje sigurno jedna druga~ija zemlja.

� Koja je oblast tokom pregovara~kogprocesa predstavljala navje}i izazov zaHrvatsku?

Politi~ki i fundamentalno najva`nijepoglavlje je svakako 23. Pravosu|e i temelj-na prava, a u ekonomsko-razvojnom smislupoglavlja 8. Trì{no natjecanje, 11.Poljoprivreda i ruralni razvitak i 27. Okoli{.

� Koliko je Hrvatska do sada iskoristilafondove EU-a i da li je uspjela donekleispraviti gre{ke zemalja koje su postale~lanice EU-a 2004. godine, a koje su jakoslabo iskoristile ove fondove?

Tu je na{a situacija dosta {arolika.Neke predpristupne fondove smo iskoris-tili dobro, neke slabije, za neke jo{ imamomalo vremena popraviti razinu iskori -{tenosti. Na{a glavna zada}a je dobro sepripremiti za iskori{tavanje kohezijskih istrukturalnih fondova koji dolaze nadnevni red 2012., 2013. i kasnije. U tomdijelu su neke nove ~lanice imale ozbiljnihproblema, ali prvenstveno one koje su u{leu EU 2007. god. pa su se suo~ile i s opas-no{}u da vi{e upla}uju u budèt EU-anego {to su sposobne dobiti sredstava izEU fondova. Neke od ~lanica koje su u{leu EU 2004. bile su, s druge strane, u tompogledu vrlo uspje{ne. Dobar primjer jePoljska. �

� Gotovo je pro{lo nezapaèno daje Vlada Republike Hrvatske, po~etkompro{le godine, ustupila BiH prijevodeevropske pravne ste~evine. Na koji bina~in jo{ Hrvatska mogla pomo}i BiH uprocesu pribliàvanja EU?

Postoji veliki broj na~ina na koje bihrvatsko iskustvo moglo biti od koristiBiH na njenom putu prema ~lanstvu uEU. Tu su konkretni modeli razli~itihreformi - od one pravosu|a, reformena~ina subvencioniranja poljoprivrede,ure|ivanje odnosa vlasni{tva, naro~itonad poljoprivrednim zemlji{tem, uspo -stavljanje cijelog niza institucija neo -

phodnih za ~lanstvo u EU i sl. Tako|er iizme|u 200 i 300 zakona koje smopromijenili mogu biti korisni predloàk.Moè se u~iti i iz na{ih negativnih iskus-tava, kako se ne bi ponavljale nepotreb-ne pogre{ke. Primjerice, ne odlagatipripremu za konkurentnost vlastitih tvrtkii udovoljavanju kriterija iz poglavljaTrì{no natjecanje. Iskoristiva su na{akako pozitivna tako i negativna iskustvau pripremi i iskori{tavanju sredstava izpredpristupnih i, kasnije, kohezijskih iostalih strukturalnih EU fondova. Ljudi stim iskustvom iz hrvatske dràvneuprave mogu tu biti od velike koristi. �

POMO] NA PUTU U EU

Hrvatsko iskustvo moglo bi biti odvelike pomoći BiH u ispunjavanjuuvjeta za ulazak u EU

U POTRAZI ZA NOVIM RJEŠENJIMA:Možda izlaz stvarnonije u pet entiteta, većtreba tražiti neko trećerješenje. Ali u političkomsmislu pogrešno je pravitise da problem ne postojiili da će nestati sam od sebe

NOVI POZIV ZADIJALOGPosljednjim izjavamao BiH Vesna Pusi} jehtjela potaknuti idruge na razgovor o izlazu iz ove situacije

�

Foto: Mario Ili~i}

Jedini racionalni na~in na koji bi semogao objasniti, ali ne i opravdati, vi{enego blagonaklon odnos federalnih

zvani~nika prema gra|evinskim hajducimaiz slovena~ke kompanije SCT-jest korupci-ja. Samo je korupcija mogla zaustaviti fede -ralne zvani~nike da se blagovremeno, daklejo{ prije godinu dana kada se {teta tek nazi-rala, obra~unaju sa gra|evinskim hoh{tap-lerima iz Slovenije. No, umjesto da se SCT-ovi gra|evinci blagovremeno najure sradili{ta sarajevske obilaznice - zbogka{njenja radova i zbog neizvr{avanja

obaveza prema lokalnim podizvo|a~ima -nagra|eni su novim, jo{ ve}im poslom nakoridoru 5C. Pripala im je izgradnja skorotri kilometra dugog tunela Vijenac (kodZenice) ~ija je vrijedost gra|evinskih rado-va ugovorena na 108 miliona KM!

Da je ugovor sa SCT-om raskinutblagovremeno, {teta bi bila skorobezna~ajna i u svakom slu~aju mogla senadoknaditi brzim uvo|enjem drugogizvo|a~a radova. Nepotrebno i nerazumlji-vo oklijevanje federalnih zvani~nika ko{tat}e puno novca, a jo{ vi{e vremena. Unajboljem slu~aju, novi izvo|a~i radova nadva napu{tena gradili{ta - sarajevsku obi-

laznicu i tunel Vijenac - bit }e uvedeni tekza pet do {est mjeseci, {to }e ovisiti od togaho}e li se raspisivati novi tenderi ili }e sepak poslovi dodijeliti kompanijama s ranijerang-liste.

Isklju~ivu odgovornost za neslavni epi-log poslovnog aran`mana sa SCT-omsnose dvije federalne direkcije: Federalnadirekcija cesta na ~elu s LLjubomPravdi}em, koja je SCT-u dodijelila posaona sarajevskoj obilaznici, te (kasnije formi-rana) Federalna direkcija autocesta na ~elus EErdalom Trhuljem, koja je SCT “nagradi-la“ novim poslom na koridoru 5C - natunelu Vijenac. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Kasno paljenje federalnih zvaničnika

Federalni zvaničnici mjesecima tolerirali očiglednu hajdučiju propale slovenačke

kompanije SCT NEDOVR[ENI TUNEL I

OBILAZNICAIako su rok za izgradnju prve

faze sarajevske obilazniceprobili za nekoliko mjeseci,

federalni ministri “nagradili”su SCT milionskim poslom

probijanja tunela Vijenackod Kaknja

Foto: Mario Ili~i}

U~estale posjete Berlinu lideravode}ih stranaka u BiH svjedo~eo sna`noj diplomatskoj ofanziviNjema~ke na Balkanu ~iju jepozadinu te{ko doku~iti. Do kraja

januara u Berlinu }e se okon~ati i drugarunda radno-konsultativnih, prili~no kon-spirativnih sastanaka njema~kih diplomatas TTihi}em, ôvi}em, Dodikom iLagumdìjom, a nezvani~no doznajemo da}e se berlinski susreti dodatno intenziviratiu martu i aprilu, nakon {to se okon~aformiranje zakonodavne i izvr{ne vlasti uBiH na svim razinama.

ZABORAVLJENI BALKANSna`ni anga`man njema~ke diplomatije

na Balkanu tim je zagonetniji ako se imajuu vidu oficijelni dokumenti aktuelnenjema~ke koalicije Demokr{}ana i Liberalau kojim politika Njema~ke prema zemljamaZapadnog Balkana nije spomenuta niti jed-nom jedinom rije~ju. Njema~ka opozicionascena reagirala je burno: Socijaldemokrati iZeleni svojedobno su spo~itali kancelarkiAngeli Merkel da “nema plan djelovanjaprema zemljama Zapadnog Balkana“, suge -riraju}i da se u sredi{te njema~ke vanjskepolitike stavi “evropska perspektivaZapadnog Balkana“.

“Gdje su vam inicijative kojima sezemljama biv{e Jugoslavije nudibudu}nost?“, horski su istupali njema~kiSocijaldemokrati i Zeleni, a {okantanodgovor na ovo pitanje uslijedio je kojimjesec kasnije, kada je ~elni{tvo vladaju}epartije CDU formuliralo strana~ki programza izbore u Evropski parlament. Umjestojasne evropske perspektive, na kojoj suinsistirali Socijaldemokrati i Zeleni, zemlj -ama Zapadnog Balkana otvoreno jeporu~eno da ne mogu ra~unati na brzi pri-jem u Evropsku uniju.

“CDU se u procesu pro{irenja zauzimaza razdoblje oporavka u kojem }eu~vr{}ivanje institucija EU-a imati pred-nost pred novim pro{irenjem. Iznimka odtog pravila moè vrijediti samo zaHrvatsku“, zapisano je u evropskom pro-gramu CDU-a.

Prema informacijama Slobodne Bosne,u pozadini u~estalih susreta u Berlinu

njema~kih diplomata s liderima vode}ih bh.stranaka kriju se tri krupna razloga.

RAZLOZI NJEMA^KOG ANGA@MANANa prvom mjestu stoji ~injenica da se

BiH u {irim okvirima tretira kaonedovr{ena, invalidna dràva s komplici-ranim ustavnim ustrojstvom, koja ne moèfunkcionirati bez izravnog me|unarodnog


NJEMA^KA DIPLOMATSKA OFANZIVA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Učestali odlasci bh. stranačkih lidera u Berlin svjedoče o snažnom interesuNjemačke da se uključi u rješavanje otvorenih pitanja u BiH; “Slobodna Bosna“

analizira pozadinu njemačkog interesa za BiH i otkriva najvažnije elemente konspirativnih razgovora u Berlinu

RAZGOVORI U BERLINUNASTAVAK PRUDSKOG PROCESA

Njema~ka forsira temeljitu ustavnu reorganizaciju BiH

Izostanak slu`benih informacija sberlinskih razgovora njema~kih diplomatasa strana~kim liderima BiH otvorio jeprostor za razli~ite vrste glasina.“Upu}eni“ tvrde da se razgovori u Berlinutemelje na “prudskom paketu“ dogov-orenom pred kraj 2008. godine izme|uSulejmana Tihi}a, Dragana ôvi}a iMilorada Dodika, ~iji je inspirator i

pokrovitelj bio tada{nji {ef OHR-aMiroslav Laj~ak. Dosada{nji razgovori uPrudu u kojima je sudjelovala “velika~etvorka“ strana~kih lidera, Tihi}, Dodik,ôvi} i Lagumdìja, obuhvatili su pettema: ustavni preustroj, dràvnu imovinu,popis stanovni{tva, program mjera zapomo} raseljenim i izbjeglim osobama, tepitanje pravnog statusa Br~ko Distrikta. �

OKVIR BERLINSKIH RAZGOVORA

Pred bh. četvorkom pet problema

ARHITEKTI BERLINSKE INICIJATIVENajbliì suradnici Angele Merkel Christoph Heusgen i Roland Poffala

��


SUDBINA BiH KROJI SE U BERLINU

SNA@ANANGA@MANNJEMA^KEDIPLOMATIJEU posljednja dvamjeseca lider SDASulejman Tihi} dvaputa je posjetio Berlinna poziv njema~kekancelarke AngeleMerkel


starateljstva. Kao vode}a ekonomska silaEvrope, Njema~ka ima jasan interes da sepotvrdi i na me|unarodnom politi~komplanu, da dokaè sposobnost rje{avanjasporova u evropskom predvorju. Premainformacijama Slobodne Bosne, teì{tezatvorenih sastanaka u Berlinu stavljeno jena ustavni preustroj BiH - dakle na pitanjena kojem se proteklih nekoliko godina nijeproslavila ni svemo}na ameri~ka diplo-matija.

Drugi razlog za osjetno sna`nijinjema~ki anga`man u BiH izravno jepovezan s nagla{enim ekonomskim i diplo-matskim probojem Turske na Balkan, nakoji se u ve}ini zapadnoevropskih dràvagleda s neskrivenim podozrenjem. Strah odimperijalnih ambicija Turske primorao jezapadnoevropske diplomate da se sna`nijeangaìraju u BiH i ponude joj jasniju evrop-sku perspektivu. Na ruku im ide okolnostda je na bo{nja~koj politi~koj sceni do{lodo ozbiljnih promjena nakon {to je iz strojaizba~en glavni turski favorit u BiH HHarisSilajdì}.

LAJÂK NADZIRE PREGOVORE

Tre}i razlog krije se u sna`nom pritiskuhrvatske diplomatije koja od svojih zapad-nih evropskih saveznika, u prvom reduNjema~ke, traì sna`niji anga`man u BiHna rje{avanju hrvatskog nacionalnog pita-nja. Dràvni vrh susjedne Hrvatske,uklju~uju}i i SDP-ovog predsjednika IIvuJosipovi}a, stoji na stanovi{tu da jerje{avanje institucionalne jednakopravnostihrvatskog naroda preduvjet za ukupnu sta-bilnost BiH i njeno uklju~ivanje u euro-atlantske procese. Taj stav jasno je nedavnoiznio hrvatski predsjednik Josipovi} ~ija seslu`bena posjeta Njema~koj, nimaloslu~ajno, poklopila s radnom posjetomBerlinu ~elnika SDA Sulejmana Tihi}a iBakira Izetbegovi}a.

Prema dostupnim informacijama, dosa-da{nji razgovori u Berlinu organizirani suna niòj diplomatskoj razini. Njema~kakancelarka Angela Merkel samo senakratko sastala s bh strana~kim liderima, aozbiljniju analizu prilika u BiH prepustila

je svojim najbliìm suradnicima: {efu kabi-neta RRolandu Poffali i savjetniku za vanj -sku i sigurnosnu politiku CChristophuHeusgenu, koji uìvaju njeno bezgrani~nopovjerenje. I Poffala i Heusgen dolaze izredova CDU-a, prvi je neko vrijeme biogeneralni sekretar njema~kih Demo -kr{}ana, dok je drugi imao zapaèn diplo-matski anga`man u institucijama Evropskeunije. Pored ostalog, Heusgen je u ranijemmandatu bio desna ruka JJaviera Solane,ranijeg glavnog sekretara Vije}a EU-a ivisokog predstavnika za zajedni~ku vanj -sku i sigurnosnu politiku. Zanimljiva je~injenica da berlinske susrete iz sjene koor-dinira slova~ki diplomata MMiroslav Laj~ak,raniji {ef OHR-a u BiH, koji je sHeusgenom odranije izgradio vrlo bliskeodnose. Laj~ak je u me|uvremenu pro-maknut u direktora regionalnih uredaevropske diplomatske slu`be za ZapadniBalkan i Rusiju, {to }e njegovom prisustvuna berlinskim sastancima dati dodatnuteìnu.

Sadràj berlinskih razgovora ~uva sekao najstroìja politi~ka tajna o kojoj bh.strana~ki ~elnici ne izvje{tavaju ni svojenajbliè partijske suradnike. Otkrili su, isti-na, da se razgovara o ustavnom preustrojuBiH, ali ni u naznakama ne otkrivaju nidinamiku niti smjer ustavnih promjena. No,~injenica da se na berlinske sastankeneizostavno poziva i Dragan ôvi}, liderHDZ-a, dakle partije ~ije sudjelovanje uvlasti jo{ nije izvjesno, jasno otkriva ambi-ciju njema~kih diplomata da se u BiHuspostavi {iroka postizborna koalicija, koja}e imati dvotre}inski parlamentarnikapacitet, neophodan za usvajanje ustavnihpromjena. A tako {iroku parlamentarnuve}inu nije mogu}e konstituirati bez sud-jelovanja oba HDZ-a, jer je posve jasno da}e ôvi} i Ljubi} kontrolirati najmanje triod ukupno pet hrvatskih delegata u Domunaroda Parlamenta BiH, {to opet zna~i da sebez njihovog pristanka ne}e mo}i usvajatini “obi~ni“ zakoni, a pogotovo ustavniamandmani. �


NJEMA^KA DIPLOMATSKA OFANZIVA

êlnici SDA Sulejman Tihi} i BakirIzetbegovi}, nakon povratka iz Berlina,kratko su saop}ili da su razgovarali o“problemima funkcionalnosti BiH, o imple-mentaciji izbornih rezultata, te o eventual-nim rje{enjima za izmjenu Ustava BiH“.Detalji su ponovo izostali, no iz vrha SDAdoznajemo da je u Berlinu dogovoren prvi

zajedni~ki susret njema~kih diplomata sbh. strana~kim liderima, koji }e uslijeditikoncem februara ili po~etkom marta. Novaserija bilateralnih susreta u Berlinu trebalabi se okon~ati koncem naredne sedmice,do kada }e njema~ki diplomati jo{ jednomrazgovarati s ôvi}em, Dodikom iLagumdìjom. �

NJEMA^KA POJAÂVA TEMPO

Berlin priprema zajednički sastanaks bh. liderima

TURSKI PROBOJ: Drugi razlog za osjetnosnažniji njemačkiangažman u BiH izravnoje povezan s naglašenimekonomskim i diplo-matskim probojem Turskena Balkan, na koji se uvećini zapadnoevropskihdržava gleda s neskrivenim podozrenjem

KOORDINATOR IZ SJENEVa`nu ulogu na razgovorima u Berlinu ima biv{i {ef OHR-a Miroslav Laj~ak

�

Iskazom DDamira Hadì}a pred Op}i n -skim sudom u Sarajevu i zavr{nimrije~ima advokata tu`be i tuènih uSarajevu je okon~an proces koji odfebruara pro{le godine protiv Slobodne

Bosne vodi SDP-ov trojac Lagumdìja-Kom{i}-Hadì}. Predsjednik SDP-a ZZlatkoLagumdìja, te potpredsjednici SDP-a@eljko Kom{i} i Damir Hadì}, jedan nafunkciji ~lana Predsjedni{tva BiH, a drugina~elnika Op}ine Novi Grad, tuìli suSlobodnu Bosnu zbog navodne kleveteizre~ene u tekstu “Kako su pali Hadì} iHasibovi}” objavljenom 22. oktobra 2009.godine. Podsje}amo, u “spornom” tekstu,Slobodna Bosna je pisala o tome da jeFederalna uprava policije podnijelakrivi~nu prijavu protiv Hadì}a i HHuseinaHasibovi}a zbog poku{aja reketiranja grupebiznismena na ~elu sa NNihadom Imamo -vi}em, nedavno penzionisanim direktoromASA Holdinga.

“Protiv Damira Hadì}a, na~elnikaOp}ine Novi Grad i potpredsjednika SDPBiH, Federalna uprava policije po~etkomove nedjelje podnijela je krivi~nu prijavukojom ga se tereti za nekoliko ozbiljnihkrivi~nih djela, pored ostalih, kako stoji uprijavi, ‘za zloupotrebu slu`benog poloàjai ovla{tenja, primanje dara i drugih oblika

koristi, odnosno pomaganje u primanjudara i drugih oblika koristi’. PoredHadì}evog, na krivi~noj prijavi Federalneuprave policije na{lo se i ime Huseina SejeHasibovi}a, poznatog i uspje{nog gra|evin-skog poduzetnika i vlasnika firme G.P.Butmir, ina~e bliskog ro|aka osniva~aBo{nja~kog instituta, rahmetli AdilaZulfikarpa{i}a. U krivi~noj prijavi koja jeproslije|ena Tuìteljstvu BiH Hadì} iHasibovi} se terete da su ‘radi pribavljanjaprotupravne imovinske koristi od grupe

investitora traìli 2,2 miliona KM na imedara, kako bi bile usvojene izmjene i dopu -ne Regulacionog plana Alipa{in MostVII’”, pisalo je na po~etku teksta koji je,prema tu`benim navodima, kod Hadì}a,Lagumdìje i Kom{i}a, koji se nigdje u tek-stu ne spominje, prouzrokovao nevi|enedu{evne boli te su naknadu potraìli odSlobodne Bosne.

Saop{tenje FUP-a, daljnji tok su|enja uprocesu SDP vs. SB, na kojem je kao svje-dok odbrane svjedo~io i Nihad Imamovi}


AFERA “REKET” NA SARAJEVSKOM SUDU

Pi{e: ALMIR PANJETAFoto: MILUTIN STOJÊVI]

Pred Općinskim sudom u Sarajevu davanjem iskaza DAMIRA HADŽIĆA, potpredsjednika SDP BiH i načelnika Općine Novi Grad, i iznošenjem završnih

riječi okončan je sudski proces koji SDP-ov trojac Lagumdžija-Komšić-Hadžić vodiprotiv “Slobodne Bosne” zbog navodne klevete. Na sudu se našao tekst u kojem

je “Slobodna Bosna” u oktobru 2009. godine pisala o tome da je Federalna upravapolicije podnijela krivičnu prijavu protiv Hadžića i Huseina Hasibovića zbog

pokušaja reketiranja grupe biznismena na čelu sa Nihadom Imamovićem. Presudau ovom slučaju će biti izrečena 21. februara, a pred Tužilaštvom BiH u toku je

istraga o svemu o čemu je SB pisala i zbog čega se našla na sudu

TRI BRATA RO\ENA NA ZIDUSMRTI: LUD, ZBUNJEN, OPTU@EN

Ukoliko Lagumd ija, Kom{i} i Had i} dobiju na sudu 30 hiljada maraka od “Slobodne Bosne”, bit }e to mali korak

za novinarstvo a veliki za reketa{ku socijaldemokratiju!

PREDIZBORNA SUDSKA EPIZODALideri SDP-a Zlatko Lagumdìja, @eljko Kom{i} i Damir

Hadì} po~etkom ljeta pro{le godine svjedo~ili su ostravi~nim posljedicama koje je na njih osobno i

njihovu stranku prouzro~ilo pisanje Slobodne Bosne

koji je pod zakletvom potvrdio da su navo-di iz “spornog” teksta ta~ni, o ~emu smotako|er pisali, ali i ~injenica da jeTuìla{tvo BiH nakon prijave FUP-a izdalonalog za pokretanje istrage tokom koje su usvojstvu osumnji~enih u “aferi reket” izjavedali Hadì} i Lagumdìja, u biti su potvrdilinavode “spornog” teksta u kojem jeSlobodna Bosna rekonstruisala hronologijui najva`nije elemente ovog korupcijsko-politi~kog skandala koji }e bez obzira naishod tu`be protiv Slobodne Bosne epilogdobiti pred pravosudnim organima BiH.Lagumdìja, Hadì} i Kom{i} traè iod{tetu zbog objavljivanja njihovihfotografija sa ljetovanja na kojima se vide injihova maloljetna djeca, zbog ~ega je SBve} ranije uputila izvinjenje, a advokatDraèn Zubak na su|enju ustvrdio kako suu slu~aju djece tuìtelji u njihovo ime tre-bali podnijeti tu`bu. Zubak je u zavr{nojrije~i kazao i kako, osim iskaza tuìtelja,tokom nekoliko ro~i{ta nije ponu|en nijedan relevantan dokaz u vidu neuropsihija-trijskog vje{ta~enja koji se, tvrdi on, uskladu sa Zakonom o obligacionim odnosi-ma i Zakonom o parni~nom postupku jedi-ni moè uzeti kao doista relevantan, {to jezastupnica tu`be advokatica JJelica Vukovi}negirala.

INTERVALI “SLOBODNE BOSNE”Hadì}, koji je na posljednje ro~i{te

do{ao bez li~ne karte (“kao HHaris Silajdì}

na prethodne izbore”, ali je uzeto u obzir dase radi o “osobi ~iji je identitet op}epoznatna Sudu”), u svom se iskazu osvrnuo naneke od propusta u “spornom” tekstu kojinisu u direktnoj vezi sa njegovom glavnomtemom, kao {to je ta da u vrijeme pisanjateksta u kojem je spominjen kao {efizbornog {taba SDP-a jo{ uvijek nije bio natoj funkciji.

“Sva{ta je pisalo u Slobodnoj Bosni urazli~itim intervalima, ali u vrijeme izlaskateksta, jo{ uvijek nisam bio {ef izbornog{taba SDP BiH za tada predstoje}e izbore uoktobru 2010. godine”, kazao je Hadì}, ana upit svoje pravne zastupnice JeliceVukovi} da li mu je poznato da bilo koji {efizbornog {taba “obija pragove mo}nihtajkuna” kako bi skupio novac za kampa-nju, kazao je kako mu to nije poznato, te dato posebno nije praksa SDP-a.

“Analizu poslovanja politi~kih stranakasukladno Zakonu vr{i Centralna izbornakomisija”, dodao je Hadì}, koji je na pita-nje pravne zastupnice govorio i o automo-bilu “Golfu 5” koji je Op}ina Novi Graddobila na kori{tenje od ASA grupacije.

“Nihad Imamovi} nije dao automobil naraspolaganje meni li~no, ve} je ASAHolding vozilo dala Op}ini Novi Grad naprivremeno kori{tenje. Vra}eno je prije bilokakvog govora o aferi i eventualnimsporovima”, pojasnio je Hadì}. Kazao jekako sa Hasibovi}em nije u prijateljskim,ve} isklju~ivo profesionalnim odnosima te

da ga poznaje od 2001. godine kada jeHasibovi}eva firma “G.P. Butmir” dobilaposao na izgradnji Bosmal City Centra, teda su od tada razgovarali “u vrh glave” petputa. Hadì} je kazao kako je bio protivusvajanja izmjena Regulacionog plana“Alipa{in Most 7”, jer bi se time legali -zirala bespravna gradnja koju je po~elafirma iz sastava ASA Holdinga podnazivom AGradnja {to je, tvrdi, potvr|eno iprvostepenim rje{enjem Op}inske slu`be zainspekciju, kao i drugostepenim rje{enjemkantonalnog ministarstva (nije precizirao,vjerovatno prostornog ure|enja, op.a.).

“Da li je neko ne{to obe}avao, u to ja neèlim da ulazim, ali mogu re}i da nikadanikakva obe}anja niti bilo kakva vrstaaktivnosti suprotna zakonu nije upu}ena samoje strane”, kazao je Hadì}. Imamovi} jena prethodnom ro~i{tu iznio ne{to druga~ijevi|enje situacije.

Pojasnio je kako su firma AGradnja,koja je u sastavu ASA, Dalas, Uniklima iUnigradnja na lokaciji Astra na Alipa{inomMostu kupili lokaciju na kojoj su èljeligraditi poslovno-stambeni objekat. Kako jeImamovi} imao dobre odnose s Hadì}em,{to je u nekoliko navrata i ponovio prilikomdavanja iskaza, o~ekivao je da ne}e bitiproblem da i nakon {to su njemu i drugiminvestitorima uru~ena rje{enja za ru{enjeve} zapo~etog objekta i saniranje jame kojaje nakon ru{enja ostala, nastavi sa grad-njom. Kazao je kako je glavna prepreka za


IMA LI \OKOVI]A U SDP-u

ZAVR[NI ÎNDamir Hadì}, na~elnik Op}ineNovi Grad i potpredsjednik SDP-a,priznao je na Op}inskom suduSarajevo da je u Tuìteljstvu BiHposljednjih mjeseci tretiran kaoosumnji~enik za krivi~na djela“zloupotreba slu`benog poloàja iovla{tenja, i primanje dara idrugih oblika koristi”

��

to bilo ka{njenje usvajanja Regulacionogplana. Dodao je da je zaklju~eno kako bibilo dobro da Hasibovi}, predstavnikizvo|a~a, “obavi razgovore sa na~elnikomop{tine Damirom Hadì}em, ali je on pred-loìo da obavi razgovor i sa Lagumdìjom”.

“Sredinom juna Hasibovi} me nazvao irekao da je obavio razgovor i da bi se tre-bali ponovo skupiti da se vidi {ta jedogovo reno”, posvjedo~io je Imamovi}, a ukasnijem ispitivanju poja{njavaju}i da jenaredni sastanak koji je imao saHasibovi}em snimio jer mu je bilo sumnji-vo kada mu je ovaj u telefonskom razgovo -ru kazao kako je sve rije{eno, ali “kako }eto da ko{ta”. Imamovi} je opisao daljnji tokkontakata sa Hasibovi}em, nakon ~ega gaje, kazao je Imamovi}, Hasibovi} pozvaona sastanak na kojem mu je kazao da sesreo sa Hadì}em, Lagumdìjom i MMari -nom Ivani{evi}em, te da je “odlu~eno dainvestitori trebaju platiti 2,2 miliona mara-ka kako bi Regulacioni plan bio usvojen ikako bi se nastavilo sa gradnjom”. Rekao jeda je rok za dono{enje novca bio 19. juli2009., a kako su investitori odlu~ili da ne}edati novac, Imamovi} je kazao da seRegulacioni plan 20. jula nije na{ao nadnevnom redu sjednice Gradskog vije}a nakojem je trebao biti potvr|en.

Damir Hadì} je u svom iskazu pakkazao kako materijal o izmjenama i dopu -nama Regulacionog plana “Alipa{in Most”nikada nije ni do{ao na sjednicu Gradskogvije}a, tako da nije mogao ni biti s nje“skinut”. Hadì} je ustvrdio da je zada}ana~elnika op}ina da kao “subjekt planiranjaiznosi stavove, mi{ljenja i opredjeljenja”.

“Smatrao sam da bespravni graditeljAGradnja ne smije biti nagra|en usvaja-njem Regulacionog plana, te time stvoritipotrebne preduslove za legalizacijubespravne gradnje sa preko 15.000 kvadrat-nih metara izgra|ene povr{ine, ~emu jeprethodilo i podno{enje krivi~ne prijave odstrane Op}ine Novi Grad prema bes -

pravnom graditelju”, kazao je Hadì} naposljednjem ro~i{tu, dodaju}i kako dono -{enje Regulacionog plana nije bilo ni

mogu}e s obzirom da je u toku bilodono{enje dopuna prostornog planaKantona Sarajevo. Hadì} je u nastavkuiskaza kazao kako nikada nije bio nakrstarenju Jadranom, te da nema nikakvenekretnine u Makarskoj, skupocjene auto-mobile i ran~, te da u Sarajevu jedino imastan od 90 kvadrata na Dobrinji, kao iimanje sa oko tri hiljade kvadrata i vikendi-com u Faleti}ima. Kazao je i kako ga jefotografija sa zajedni~kog ljetovanja njega,Kom{i}a i Lagumdìje skinuta saFacebooka i objavljena uz sporni tekst u SBpogodila, te kod njega izazvala neopisivedu{evne boli i strah. Dodao je kako je u tek-stu aludirano da se radi o kriminalnoj grupite da je ispalo kao i da su nedu`na djeca~lanovi te grupe.

UGLED I OBRAZ, PRIJE SVEGAHadì} je kazao i da je tekst u SB nega-

tivno uticao i na njegov ugled.“Obzirom da se radi o respektabilnom

sedmi~niku sa ozbiljnim tiraòm, logi~no jei da je moj ugled ugroèn”, precizirao jena~elnik op}ine Novi Grad.

Na upit advokata SB u ovom slu~ajuDraèna Zubaka, Hadì} je potvrdio da jeFederalna uprava policije protiv njega pod-nijela krivi~nu prijavu zbog postojanjaosnova sumnji da je po~inio krivi~no djelozloupotrebe slu`benog poloàja i ovla{tenjate krivi~no djelo primanja dara i drugihkoristi. Kazao je kako ne zna da li jekrivi~na prijava podnijeta na osnovu izjavaNihada Imamovi}a. Pitanje advokataZubaka da pojasni zbog ~ega se ta~no sum-nji~i, a o ~emu su ga morali ukratkoinformirati u Tuìla{tvu BiH prije davanjaizjave u svojstvu osumnji~enog, prigovo -rom je prekinula Hadì}eva pravna zastup-nica zatraìv{i da se ne uzimaju u obzirpitanja vezana za istragu koja je u toku.Vezano za spornu fotografiju, na Zubakovupit Hadì}u da li ju je njegova suprugapostavila na Facebook, odgovorio je da nezna:

“Ne znam jer supruga i ja nismo pri-jatelji… Na Facebooku”, na{alio sena~elnik Hadì}.

Nakon toga Hadì} je zbog obavezanapustio sudnicu, a uslijedili su zavr{niiskazi. Zastupnica tuìtelja iskaz je predalau pismenoj formi, traè}i vi{e od tridesethiljada maraka, po deset hiljada za svakogod tuìtelja, Lagumdìju, Kom{i}a iHadì}a, i jo{ 3-4 hiljade za tro{kove jedno-godi{njeg sudskog spora. ZastupnikSlobodne Bosne Draèn Zubak usmeno jeobrazloìo pravne razloge zbog kojih tu`batreba biti odbijena kao neosnovana, te zbogkojih tuìtelji, predsjednik i dvojica pot-predsjednika SDP-a, trebaju platiti 3.600maraka sudskih tro{kova. Izricanje presudezakazano je za 21. februar. �


AFERA “REKET” NA SARAJEVSKOM SUDU

U Sarajevu }e 25. januara po~etisu|enje i po tu`bi Zlatka Lagumdìje,Damira Hadì}a, @eljka Kom{i}a i MarinaIvani{evi}a protiv magazina Dani, a zbogtekstova o temi “afere reket” objavljenih uovom sedmi~nom magazinu u oktobru2009. godine i kasnije. Su|enje }e sa vi{easpekata biti zanimljivo, posebno zbog~injenice da su “Dani” u me|uvremenuprodati Oslobo|enju koje je u vlasni{tvu

SDP-u naklonjene porodice Selimovi}.Kako saznajemo, na su|enju }e se, kaoautor teksta pod naslovom “Gori od Ga{ija”u kojem je tako|er pisano o poku{ajureketarenja Nihada Imamovi}a, pojavitibiv{i glavni i odgovorni urednik “Dana”Senad Pe}anin, a nije izvjesno ko }e, uslu~aju presude u korist SDP-ove~etvorke, platiti po 10.000 maraka svakomod tuìtelja u predmetu. �

]ERA]EMO SE JO[

Komšić, Lagumdžija, Hadžić iIvanišević tuže i magazin ”Dani”

NIHAD IMAMOVIĆ:“Hasibović me informisaoda je odlučeno da investi-tori trebaju platiti 2,2 miliona maraka kako biregulacioni plan bio usvo-jen i kako bi se nastavilosa gradnjom. Investitorisu pak odlučili da nećedati novac i regulacioniplan se 20. jula 2009. nijenašao na dnevnom redusjednice Gradskog vijeća”

�


[OKANTNO OTKRI]E “SB”

Iskaz svjedoka najvećeg genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, kada suvojne i policijske snage RS-a u julu 1995. godine pobile preko 8.000 Bošnjaka,

govori da su mnogi Bošnjaci iz Srebrenice pretvoreni u pepeo i da njihovi posmrtni ostaci nikada neće biti pronađeni

Te{ko bolesnog Ratka Mladi}a u beogradskom naselju “[est kaplara” ~uvaju specijalci iz Vojno-obavje{tajne agencije

MLADI]EVI KRVNICI IZVLASENICE SPALILI SU NEKOLIKO

STOTINA SREBRENIÂNA U FABRICI NAMJE[TAJA

MJESTO STRAVI^NOG ZLOÎNAU pe}i fabrike namje{taja “10. avgust“,koja se nalazi u centru Vlasenice, spaljenoje nekoliko stotina Srebreni~ana

Foto: Mario Ili~i}

Ni petnaest godina nakon genocidau Srebrenici nisu prona|ene sve`rtve ovog stra{nog zlo~ina.Naime, u najve}em zlo~inu uEvropi nakon Drugog svjetskog

rata, prema zvani~nim podacima, pobijenoje oko 8.300 Bo{njaka, a u sekundarnim imasovnim grobnicama do sada jeprona|eno 6.527 nestalih Srebreni~ana.Posmrtni ostaci skoro dvije hiljadeSrebreni~ana nikada nisu otkriveni.

Me|utim, svjedok stravi~nih masovnihubistava koja su se u nekoliko dana jula1995. dogodila na podru~ju op{tineZvornik odlu~io je da za na{ listekskluzivno otkrije gdje se sakriveni pos-mrtni ostaci Srebreni~ana koje ve} godina-ma traè Tuìla{tvo BiH, ha{ki istraìtelji,Komisija za traènje nestalih lica.

@IV JE MLADI], UMRO NIJENajvi{e Srebreni~ana je nesumnjivo

ubijeno na ekonomiji Branjevo. Strelja~kimvodom Desetog diverzantskog odredakomandovao je MMilorad Pelemi{. On je biona ~elu jedinice koja je hladnokrvnostrijelj ala izme|u 1.000 i 4.000 hiljadeSrebreni~ana u Branjevu, Pilici, Konjevi}Polju, stadionu u Novoj Kasabi,Kravicama. Po nare|enju Pelemi{a, zanekoliko sati strijeljano je 1.200 Bo{njakana farmi u Branjevu, me|u kojima je, posvjedo~enju DDraèna Erdemovi}a, pripad-nika Desetog diverzantskog odreda, bilo idjece koja su dozivala majke.Tuìla{tvo zaratne zlo~ine BiH prije nekoliko mjeseciuputilo je srbijanskom Tuìla{tvu za ratnezlo~ine zahtjev da privede i saslu{a koman-danta 10. diverzantskog odreda MiloradaPelemi{a. I pored toga {to se, prema na{imsaznanjima, Pelemi{ nalazi u Srbiji, odgo -

vor srbijanskih istra`nih organa bio je daPelemi{ nije dostupan policiji i Tuìla{tvu.

Nekoliko masovnih grobnica uBranjevu je prekopavano i tada su posmrtniostaci Srebreni~ana va|eni i zakopavani u

nekoliko sekundarnih grobnica. Me|utim,na{ izvor i ujedno svjedok doga|aja tvrdida je LLjubi{a Beara, na~elnik Uprave zabezbjednost Glavnog {taba VRS, koji jeimao kodno ime “Kapetan bojnog broda”,naredio da se nekoliko stotina strijeljanihBo{njaka iz Srebrenice zakopaju kilometari po od Branjeva, na donjoj strani uz obaluDrine. Ubrzo nakon rata zemlji{te u bliziniove grobnice je podijeljeno izbjeglicama,na kojima su oni podigli ku}e. Na{ izvortvrdi da Srebreni~ane na ovoj lokaciji jo{niko nije traìo.

Pored toga {to su strijeljani Bo{njaci izSrebrenice rovokopa~ima zatrpavani, pre-bacivani kamionima u Srbiju gdje suzakopani, nekoliko stotina njih je i spalj -eno. Ovaj monstruozni zlo~in dogodio se ukrugu Drvne industrije “10. avgust” uVlasenici u okviru koje postoji velika pe}za finalnu preradu drveta. PobijeniSrebreni~ani su kamionima dovezeni ukrug fabrike, a zatim bacani u grotlo pe}i.Isti izvor navodi da su u ovom zlo~inuu~estvovali i pripadnici MUP-a RS-a izVlasenice.

33

GDJE SE NALAZE POSMRTNI OSTACI 2.000 SREBRENIÂNA

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

U SIGURNOJ KUĆI KOS-a: O bezbjednosti Mladićakonkretno brine Četvrta uprava VBA, koja je u posljednje dvije godine, otkako je intenzivirana potragaza Mladićem, potpuno promijenila stalnu postavu njegovog obezbjeđenja

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA

POSLJEDNJA GENERALOVA ADRESAMladi} se nalazi u novobeogradskom naseljugdje ga obezbje|uju vojni obavje{tajci

PREKOPAVANJE SREBRENIÂNABrojni istraìtelji jo{ nisu prona{li lokacijena kojima je pokopano jo{ oko 2.000Bo{njaka iz Srebrenice

PREKOPAVANJE SREBRENIÂNABrojni istraìtelji jo{ nisu prona{li lokacijena kojima je pokopano jo{ oko 2.000Bo{njaka iz Srebrenice

��

Foto: Mario Ili~i}

Ratko Mladi} komandovao je operaci-jom „Krivaja“, {to je bio {ifrirani naziv zazlo~ina~ki poduhvat koji je provela VojskaRepublike Srpske u Srebrenici u perioduod 6. do 25. jula 1995. godine. Petnaestgodina nakon genocida u Srebrenici, oRatku Mladi}u se u Srbiji govori kao ouslovu za evropsku budu}nost Srbije, doko njegovim zlo~inima ne progovara gotovoniko. Javnost se uglavnom baviskrovi{tima u kojima Mladi} boravi ispekuli{e o datumu kada bi se mogao na}iu Ha{kom tribunalu.

Prema na{em dobro upu}enom izboru,Mladi} se nalazi u sigurnim rukama pri-padnika Vojno-obavje{tajne agencije(VBA), koji su mu u posljednjih nekolikogodina obezbje|ivali sigurna skrovi{ta. UVBA, koja je nasljednik daleko poznatijegKOS-a, ulaze ljudi od povjerenja, bezbjed-nosno potpuno provjereni. Osnovna djelat-nost im je obave{tajna i kontraobave{tajna,a rade uglavnom u vojnom sektoru.Potpuno su autonomni i MUP Srbije, kakotvrdi na{ izvor, nema nikakvu kontrolu nadnjima. O bezbjednosti Mladi}a konkretnobrine êtvrta uprava VBA, koja je uposljednje dvije godine, otkako je inten-zivirana potraga za Mladi}em, potpunopromijenila stalnu postavu njegovog obezb-je|enja. U posljednjih desetak mjeseci~uvaju ga trojica pripadnika VBA koji se neodvajaju od njega. Isti izvor tvrdi da seMladi} posljednjih mjeseci ne mijenja ~estoadrese, {to mu je do sada bio obi~aj. Naime,zbog prisustva velikog broja stranih obavj -e{tajaca i lovaca na Mladi}evu glavu, on sepod strogom kontrolom drì na jednojadresi. Posljednja adresa, prema saznanji-ma ovog dobro obavije{tenog izvora, bila jeu naselju “[est kaplara” u zgradi Sportskogdru{tva U{}e.

Ina~e, ovako izgleda zvani~na rekon-strukcija Mladi}evog dosada{njeg skriva-nja. Mladi} 1. juna 2002. prelazi iz vojnihobjekata na Top~ideru i Ceru prvo u stanRatka Vu~eti}a u ulici Pe|e Milosavljevi}a.Tu se zadrào petnaest do trideset dana,poslije ~ega u dogovoru sa jatacima prelaziu stan u ulici Jurija Gagarina. Zatim se seliu Tre}i bulevar, gdje ostaje svega 45 dana.Na brzinu napu{ta stan. Privremeno odlaziu stan optuène LLjiljane Vaskovi} uCrnotravskoj ulici. Sljede}a lokacija jeulica Vladimira Popovi}a broj 24 i stan {efabezbjednosti Vojske Republike SrpskeMarka Lugonje. Mladi} zatim odlazi u stanu ulici Jurija Gagarina 134, gdje se skrivao15 dana. U dogovoru sa optuènimStankom Risti}em, prelazi u iznajmljenistan u istoj ulici u zgradi broj 118, sakra}im prekidima na ovoj lokaciji ostajesve do 31. decembra 2005. godine.

Krajem 2005. Mladi} se, prema opera-tivnim podacima, seli u selo Ljuba. U feb-

ruaru 2006. prelazi u stan uSremskoj Mitrovici, da bi seubrzo zatim vratio u okolinuBeograda. Prema podacimaBezbednosno-informativneagencije (BIA), nakonhap{enja Stanka Risti}a, zakoga vlasti tvrde da je njegovposljednji jatak, Mladi}u segubi svaki trag.

Na{ izvor tvrdi da jeMladi} u posljednjih neko-liko godina imao dva teàsr~ana udara, da je vidnooronuo i potpuno osijedio. SMladi}em su u kontaktu bilibrojni lekari, ali nikada nijedokazano da su mu onipomagali u skrivanju. Istiizvor tvrdi da Mladi}a nanjegovoj skrivenoj adresiredovito posje}uju ljekarikoje mu prate zdravstvenostanje. Porodica tako|eredovito dobija poruke odMladi}a koje su ~estoispisane {iframa. Posljednjaporuka koju je dobila njego-vo supruga BBosiljka bila je{ifrirana a nalazila se nara~unu za vodu. �


[OKANTNO OTKRI]E “SB”

Ratko Mladi} se neko vrijeme skrivaona prostoru BiH. Posljednji put u na{ojzemlji je, kako saznajemo, boravio 2004.godine i to u Crnoj Rijeci, odnosnobunkeru “Veliki èp” gdje je tokom rata biosmje{ten Glavni {tab VRS-a. Crna Rijekase nalazi desetak kilometara od HanPijeska, a poznata je i kao „Mladi}evpodzemni grad”. Rije~ je o jednom odnajutvr|enijih podzemnih vojnih objekata uEvropi, koji je gra|en u vrijeme kada jeTitova JNA bila respektabilna vojna sila. U jesen 1995. godine NATO je ga|aosrpske poloàje kod Sarajeva, a ~itavGeneral{tab, na ~elu sa RatkomMladi}em, koji se tada nalazio u komplek-su, nije ni osjetio te udare. Pristup ovomobjektu ni danas nije dozvoljen civilima.Saznanja da se Mladi} nalazi u CrnojRijeci dobili su pripadnici SFOR-a koji suse uputili ka ovom utvr|enju s namjeromda uhapse Mladi}a. Me|utim, informacijaje procurila i Mladi} je iz Crne Gore obavi-je{ten da }e se ubrzo na}i u obru~u.Informaciju su ubrzo dobili i obavje{tajci

VBA koji su organizovali njegove hitno pre-bacivanje u Srbiju preko Srebrenice.Mladi}a je u Crnoj Rijeci, kako saznajemo,prihvatio oficir Slavi{a Maksimovi}, kojimu je pruào svu logisti~ku podr{ku. �

MLADI]EV PODZEMNI GRAD U BiH

Ratko Mladić se 2004. na sopstvenizahtjev krio u Crnoj Rijeci

MLADI]EV BUNKERPodzemni vojni kompleks Crna Rijeka

�


MILORAD TRBI], PRVI OSU\ENI ZA GENOCID PRED SUDOM BiH

Foto: Mario Ili~i}

ISTORIJSKA PRESUDANakon tri godine sudskogprocesa Sud BiH je pro{lesedmice, po prvi put do sada,izrekao pravosna`nu kaznu zagenocid po~injen u Srebrenici

Pravilo da su najmonstruoznijizlo~inci iz Srebrenice odmah pozavr{etku rata sigurno uto~i{tepotraìli u tre}im zemljama,potvr|uju i slu~ajevi MMilorada

Trbi}a i AAleksandra Cvetkovi}a. Prvi jeodmah po zavr{etku rata pobjegao u SAD,ali je prije ~etiri godine izru~en BiH.Cvetkovi} je pak pobjegao u Izrael gdje jestekao dràvljanstvo preko suprugeJevrejke, ali je na zahtjev na{ih vlastiuhap{en po~etkom nedjelje i njegovoizru~enje BiH o~ekuje se krajem slijede}egmjeseca.

NAJOBIMNIJI DOKAZI U PRAKSI SUDA BiH

Sud BiH je krajem pro{le nedjeljeizrekao prvu prvosna`nu presudu za geno-cid u BiH po kojoj se Milorad Trbi}osu|uje na zatvorsku kaznu u trajanju od 30godina. Presuda Trbi}u ispisana je na 500strana.

Trbi} je posljednji od desetoriceoptuènih koje je prvobitno optuìo Ha{kitribunal, a koji su preba~eni Sudu BiH nadaljnje procesuiranje. Su|enje mu je po~elou novembru 2007. godine. Predmet Trbi}imao je do sada najve}i broj dokaza u prak-si Suda BiH. Tuìla{tvo je uloìlo ~ak 1121materijalni dokaz, dok je odbrana uloìlasvega sedam dokaza na osnovu kojih jezahtijevala osloba|aju}u presudu za Trbi}a.


MONSTRUM ISPOD MLADI]EVOG [INJELA

Sud BiH je prošle nedjelje donio prvu pravosnažnu presudu za genocid počinjen nad nekoliko hiljada Srebreničana po kojoj se Milorad Trbić, Mladićevbezbjednjak, logističar i egzekutor, osuđuje na 30 godina robije; istraga protivovog zlikovca trajala je šest godina, a sudski postupak tri, ovo je ujedno bio i

proces s najvećim brojem dokaza u historiji Suda BiH

KLJU^NI ORGANIZATORMASOVNIH POGUBLJENJABO[NJAKA IZ SREBRENICE

Milorad Trbi} bio je desna ruka Ljubi{e Beare zaduèn zasmje{taj, strijeljanje i zakopavanje nekoliko hiljada Srebreni~ana

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

ZLOÎNI KOJI SUZAPREPASTILI SVIJETMilorad Trbi} osu|en je predSudom BiH na trideset godinazatvora, izme|u ostalog i za ubistva Bo{njaka iz Srebrenice na {est lokacija na podru~juop{tine Zvornik

ZLOÎNI KOJI SUZAPREPASTILI SVIJETMilorad Trbi} osu|en je predSudom BiH na trideset godinazatvora, izme|u ostalog i za ubistva Bo{njaka iz Srebrenice na {est lokacija na podru~juop{tine Zvornik

Trbi} je kao pomo}nik na~elnika zabezbjednost Zvorni~ke brigade VojskeRepublike Srpske LLjubi{e Beare, od 10.jula do 30. novembra 1995. godine, uokviru udruènog zlo~ina~kog poduhvatau~estvovao u hvatanju, zatvaranju ipogubljenju, a potom pokopavanju i prikri-vanju tijela ubijenih Bo{njaka izSrebrenice. Trbi} je tako|e u~estvovao ipomagao u ubistvima Bo{njaka izSrebrenice na {est lokacija na podru~juop{tine Zvornik.

On je od svojih nadre|enih prvo dobiozadatak da pomogne u operaciji ~i{}enjaterena oko Poto~ara, radi hvatanja svihmu{karaca Bo{njaka iz Srebrenice koji supoku{avali pobje}i, a kasnije je u~estvovaokao egzekutor nad tim Bo{njacima, i to podirektnom nare|enju Ljubi{e Beare.Podsjetimo, Beara je prije nekoliko mjeseciu Ha{kom tribunalu osu|en na doìvotnurobiju tako|er za genocid.

Trbi} je sa jo{ nekoliko pripadnikaZvorni~ke brigade i vojne policije odredioobjekte na teritoriji op{tine Zvornik u koji-ma }e nekoliko hiljada bo{nja~kihzarobljenika biti smje{teno. Za te namjeneTrbi} je uglavnom birao {kole i to u mjestuGrbavci, u Orahovcu, {kole u Petkovcima iKuli te Dom kulture u Pilici. U Poto~arimaje Trbi} u~estvovao u razdvajanju mu{kara-ca od njihovih porodica, kada je bilo sasvimjasno da }e oni biti ubijeni. Nakon togaoti{ao je u Bratunac, gdje ga je kapetanprve klase MMomir Nikoli} obavijestio da }ese zatvorenici dràti na stadionu uBratuncu. Trbi} je dobrovoljno u~estvovaou njihovom zlostavljanju.

U seriji dobro organizovanih, sistema -tskih masovnih pogubljenja, Trbi} je biokoordinator, pomaga~ i egzekutor. Premaistrazi Tuìla{tva BiH, Trbi} je do 16. julabio prisutan u Orahovcu, Petkovcima iKozluku gdje je kao deùrni operativni ofi-cir Zvorni~ke brigade bio klju~na organi-zacijska spona u zavr{nom djelu masovnihpogubljenja. Prije u~e{}a u masovnimegzekucijama Trbi} je 12. i 13. jula poubi-jao dvije grupe mu{karaca u Bratuncu i na@utom mostu.

KLJU^NI ORGANIZATOR PREKOPAVANJA SREBRENIÂNA

Tuìla{tvo BiH je poseban zna~aj uovom predmetu dalo iskazu vje{takaRicharda Butlera, koji je u svojoj ekspertizidao precizna obja{njenja funkcije koje jeTrbi} obavljao. Naime, kao deùrni oficir,Trbi} je znao {ta se de{ava na terenu, pri-mao je i otpremao nare|enja i informacije,davao upute i omogu}io prijevozSrebreni~ana iz {kole Kula do vojneekonomije Branjevo gdje su strijeljani.Trbi} je popunjavao strelja~ke vodove naBranjevu i u domu Pilica, gdje je

pogubljeno oko 1.200 Srebreni~ana. Zatimje koordinirao ~i{}enje le{eva i njihovukop na mjestima pogibije.

U periodu od 1. septembra do 1. novem-bra 1995. godine pripadnici VRS i MUP-aRS-a su organizovano u~estvovali u skri-vanju pogubljenih Srebreni~ana u zonamaodgovornosti Zvorni~ke i Bratuna~kebrigade, tako {to se prekopavali tijelaBo{njaka, odnosno vadili ih iz masovnihgrobnica i zakopavali u sekundarne. Le{eviBo{njaka su va|eni iz masovnih grobnicana vojnoj ekonomiji u Branjevu, Kozluku,brani blizu Petkovca i Orahovca i prebaci-vani na trinaest lokacija du` ceste zaân~are, pet lokaliteta blizu mjesta Liplja isedam lokaliteta blizu mjesta Hodì}i.Tuìla{tvo smatra da je ovaj zadatak pred-stavljao ogroman inìnjerijski i logisti~kiprojekat i da je Milorad Trbi} odigrao cen-tralnu ulogu u organizaciji, olak{avanju inadgledanju svih operacija ponovnogukopa Srebreni~ana.

Tuìla{tvo BiH smatra da je MiloradTrbi} krivi~no odgovoran za pogubljenjevi{e od 7.000 mu{karaca Bo{njaka, prisilnopremje{tanje vi{e od 25.000 Bo{njaka izPoto~ara i skrivanje ukopom u neobiljeènemasovne grobnice pogubljenih. Time jeTrbi} krivi~no odgovoran za genocid.Tuìla{tvo je predloìlo da kazna koja prik-ladno odraàva uàsnu prirodu krivi~nihdjela Trbi}a bude maksimalna u trajanju od45 godina, {to bi pedesetdvogodi{njemTrbi}u bila i doìvotna. Me|utim, uprvostepenom postupku izre~ena je kaznaod trideset godina zatvora.

Ina~e, Ha{ko tuìla{tvo i Tuìla{tvoBiH vodili su postupak protiv Trbi}a od2002. godine kada su ga prijavili imigra-cionim vlastima SAD-a, gdje mu jeizre~ena kazna zatvora zbog toga {to jeprikrio da je bio pripadnik Vojske RS-a. IzSAD-a Trbi} je preba~en u Haag, gdje jedràn na nepoznatim lokacijama u pritvoru,gdje je i saslu{avan vi{e puta i gdje je svje-do~io o zlo~inima u Srebrenici. Me|utim,kasnije }e u vi{e navrata svoje izjave datepred Ha{kim tribunalom i pred Sudom BiHopozvati, tvrde}i da su bile iznu|ene i datepod pritiscima, ucjenama i prevarama. Nakraju zavr{ne rije~i Trbi} je naveo da je obavljao du`nosti na koje je bio ras-pore|em u skladu sa vaè}im propisima ida nije u~estvovao ni u jednom doga|aju zakoji se tereti.

UDRU@ENI ZLOÎNA^KI PODUHVATPri Glavnom {tabu VRS Milorad Trbi}

bio je ~etvrti u lancu komandovanja uzlo~inima po~injenim nad Srebreni~anima.Glavnom {tabu bile se neposrednopodre|ene dvije jedinice: 65. za{titni puk i



SERIOZNO PRIPREMANAOPTUŽNICA: PredmetTrbić imao je do sadanajveći broj dokaza upraksi Suda BiH.Tužilaštvo je uložilo čak1121 materijalni dokaz,dok je odbrana uložilasvega sedam dokaza

�

MOZAK MONSTRUOZNE OPERACIJEHa{ka optu`nica protiv RatkaMladi}a, koji je i dalje u bjekstvu,tereti ovog ratnog zlo~inca zanajve}i zlo~in u Evropi nakonDrugog svjetskog rata

10. diverzantski odred, ~iji su dijelovipo~etkom jula 1995. godine pretpo~injeniDrinskom korpusu.

Ina~e, podru~je op{tine Zvornik jepo~etkom 1992. godine spadalo u zonuodgovornosti Isto~nobosanskog korpusa sa{tabom u Bijeljini, me|utim nakon {to je unovembru 1992. godine formiran Drinskikorpus, Zvorni~ka brigada je postala dioDrinskog korpusa. U januaru 1995. godineZvorni~ka brigada sastojala se od 5.248 oficira i vojnika. Zona odgovornostiZvorni~ke brigade pruàla se u prostoru

oko 40 kilometara uz Drinu oko Zvornika.Najvi{e mjesta na kojima su vr{enapogubljenja zarobljenih Bo{njaka nalazilose se u zoni odgovornosti ove brigade.Komandant Zvorni~ke brigade u julu 1995.godine bio je potpukovnik VVinkoPandurevi}, koji je pro{le godine osu|enna 13 godina zatvora zbog zlo~ina protiv~ovje~nosti po~injenih u julu 1995. godineu Srebrenici. Na ~elu odsjeka za bezbjed-nost Zvorni~ke brigade nalazio se DDragoNikoli}. Komanda Zvorni~ke brigade bilaje smje{tena u fabrici Standard u Karakaju.

Milorad Trbi} je 17. marta 1994. godinepostavljen za pomo}nika za bezbjednosneposlove sa ~inom kapetana prve klase. Ujulu 1995. godine obavljao je i du`nostdeùrnog operativnog oficira. Ova pozicijabila je karakteristi~na samo za Zvorni~kubrigadu zbog njene brojnosti.

Vrhovna komanda VRS je 8. marta1995. godine izdala dokument “Direktiva7”, prema kojoj je Drinski korpus dobiozaduènje da izvr{i potpuno fizi~ko odva-janje Srebrenice od @epe. RRadovan Kara -dì} je 16. juna 1995. godine izdao nared-bu s ciljem “kona~nog slamanja i porazaneprijatelja u Srebrenici”. MMiroslav Dero -nji}, svjedok tuìla{tva, pred Ha{kim tri-bunalom svjedo~io je da mu je Karadì} 9.jula 1995. godine kazao: ““Miroslave, teljude, to sve treba pobiti. Morate pobiti sve{to stignete. Po principu zapadna Slavo -nija.” Deronji} je pojasnio da su Hrvatitokom napada u podru~ju zapadneSlavonije pobili sve {to im se na{lo na putu.

U jutarnjim satima 12. jula po~injeprovo|enje Karadì}evog paklenog plana.Na~elnik za bezbjednost i obavje{tajneposlove Bratuna~ke brigade kapetan MMomirNikoli} dobio je usmeni zadatak da koor-dinira prisilno premje{tanje i pogubljenjaSrebreni~ana.

Hiljade Srebreni~ana prvobitno su drànina podru~ju Bratunca. Za to vrijemeprovo|eni su planovi za prijevoz mu{karacaiz Srebrenice prema sjeveru u zonu odgovo -rnosti Zvorni~ke brigade, gdje u Poto~arimamogu biti likvidirani daleko od o~iju javnos-ti i me|unarodnog prisustva. Milorad Trbi}je bio zaduèn za organizaciju. On je 13. jula1995. godine kontrolisao odvoènjezarobljenika u {kole u Grbavcima iOrahovcu. Srebreni~ani koji su bilizarobljeni u Orahovcu, njih 284, dovedeni suna dvije livade, “Laète 1” i “Laète 2”, nakojima su pogubljeni. Vije}e je utvrdilo da jeTrbi} 15. jula nadgledao dovoènjezarobljenika u {koli Ro~evi}, a zatim sepridruìo egzekutorima. Iz automatskepu{ke je ispred {kole pucao u njih.

Zajedno sa drugim vojnicima VRSu~estvovao je i u strijeljanju ispred {kolePetkovci. U Trbi}evoj organizaciji, vojnicisu odvodili zarobljene iz {kole i dovozili nabranu Petkovci, gdje su ih ubijali pokratkom postupku. Tako|er, mrtva tijelaispred {kole su, po Trbi}evom nare|enju,odvoèna kamionima na branu. Trbi} jeistraìteljima Ha{kog tribunala 2004.godine pokazao lokacije strati{ta i grobnicena platou brane. On je tom prilikom opisi-vao da je vidio mrtva tijela na povr{iniveli~ine fudbalskog igrali{ta na platou kodbrane i rovokopa~ i buldo`der koji sukopali grobnicu za pobijene Srebreni~ane.

U ranim jutarnjim satima 15. julaMilorad Trbi} i Drago Nikoli} su u {tabu


MONSTRUM ISPOD MLADI]EVOG [INJELA

Tri razli~ita suda, a to su Me|unaro-dni sud pravde, MKSJ i Sud BiH, unekoliko razli~itih predmeta potvrdila suda je u Srebrenici izvr{en genocid.Pretresno vije}e MKSJ u predmetu gener-ala Radoslava Krsti}a zaklju~ilo je da“namjera da se pobiju svi vojno sposobniBo{njaci u Srebrenici predstavlja nam-jeru da se djelimi~no uni{te bosanskiMuslimani kao grupa u smislu ~lana 4.{to se mora okvalifikovati kao genocid”.Pretresno vije}e je tako|e utvrdilo danije postojao vojni niti sigurnosni razlogza ova ubistva i da su snage bosanskihSrba “morale biti svjesne katastrofalneposljedice nestanka dvije ili tri generaci-je mu{karaca…” @albeno vije}e MKSJnavelo je da masakr u Srebrenici trebanazvati njegovim pravim imenom -genocid. Tako|er, Me|unarodni sudpravde zaklju~io je da su djela koja supo~inili pripadnici VRS nakon padaSrebrenice po~injena sa konkretnomnamjerom da su uni{ti grupa muslimana

BiH te da se ovdje radi o djelima geno-cida. Kona~no, Sud BiH u predmetuTuìla{tva BiH protiv Milo{a Stupara idrugih zaklju~ilo je da je u Srebrenicipo~injen genocid, a ovaj zaklju~akpotvrdilo je i àlbeno vije}e u ovom pred-metu. Sredinom pro{le godine Vije}eHa{kog tribunala u je prvostepenom pre-sudom proglasilo Vujadina Popovi}a iLjubi{u Bearu krivim za genocid po~injenu Srebrenici, te ih osudilo na doìvotnekazne zatvora, a Dragu Nikoli}a na 35godina zatvora zbog pomaganja ipodràvanja genocida.

“Bearina energi~na nastojanja daangaùje ljudstvo pokazuju nepokole-bljivu odlu~nost da pobije {to vi{e ljudiu {to kra}e vrijeme. Vije}e se uvjeriloda je Beara bio ~ovjek rije{en nauni{tenje grupe ubijanjem svih njenih~lanova kojih se mogao domo}i. Izvansvake sumnje je imao namjeru dapo~ini genocid”, zaklju~ak je Sudskogvije}a Ha{kog tribunala. �

TRI SUDA POTVRDILA GENOCID U SREBRENICI

Trbić je peti sudski slučaj u kojemje dokazan genocid

��

Foto: REUTERS

KLJU^NA KARIKA U ZAPOVJEDNOM LANCULjubi{a Beara, nekada{nji na~elnik Uprave za bezbjednostGlavnog {taba Vojske RS-a, pred Ha{kim tribunalomosu|en je na doìvotnu robiju po optu`nici za genocid u Srebrenici

Zvorni~ke brigade odràli sastanak saLjubi{om Bearom, na kojem je odlu~eno:“moramo nastaviti sa pogubljenjima”.Nakon sastanka Trbi} odlazi u {kolu uRo~evi}u, gdje je tako|er bila pritvorenagrupa Srebreni~ana. Trbi} je organizovao ikontrolisao prijevoz zarobljenih Bo{njakaod {kole do op{tinske deponije sme}a uKozluk znaju}i da }e tamo biti strijeljani.Trbi} ni ovom prilikom nije imao milosti,pa je iz automatske pu{ke ponovo pucao poSrebreni~anima ~ak 20 minuta. Koliko jerafalnom paljbom iz automatskog oru`jatom prilikom Trbi} pobio Bo{njakaTuìla{tvo BiH nije utvrdilo, me|utimprema njegovom iskazu na deponiji jepogubljeno izme|u 600 i 700 Srebreni~ana.Sutradan, 16. jula, vojnici iz Inìnjerske~ete Zvorni~ke brigade ukopali su stradale`rtve na deponiji sme}a i okolini. Tijela suba~ena u jame koje su nastale kopanjem{ljunka. Utovariva~ ULT, koji je iznajmljenod jedne privatne firme za te svrhe,zemljom i staklom sa deponije je prekriotijela. Ova grobnica je naknadno prekopa-vana 27. septembra 1995. godine, kada sutijela preba~ena u sekundarnu masovnugrobnicu na drugu lokaciju.

Ovaj masovni ubica je u jednom danu,ta~nije 15. jula, uspio da bude na nekolikolokacija gdje su strijeljani Srebreni~ani.Tako je tog dana koordinirao i nadgledaopogubljenja u Kula Gradu u Zvorniku.Trbi} je naveo da je od Ljubi{e Beare dobioupute da mu{karce iz Srebrenice preuzme,saslu{a i pogubi.

TRBI] JE REFERISAO RATKU MLADI]USutradan, 16. jula, Trbi} je kao deùrni

operativac u komandi Zvorni~ke brigade ukasarni Standard koordinirao odvoènje500 mu{karaca iz {kole Kula u Pilici naVojnu ekonomiju u Branjevo.

Prema Trbi}evim rije~ima, generalRatko Mladi} je tog jutra do{ao u prostori-ju deùrnog oficira, a Trbi} ga je informisaoo onom {ta se doga|a na terenu. Dao mu jeprecizne podatke o kretanju kolone saSrebreni~anima i njihovim pogubljenjimakoja su bila u toku u Pilici. Mladi} je potomnazvao pukovnika SSlobodana Cerovi}a,pomo}nika komandanta Drinskog korpusaza pravna, vjerska i pitanja morala, i traìood njega da “postupi u skladu sa navede-nim”. Trbi} je ponovo nazvao Cerovi}a ijavio da “Zlatara izvr{i trija` ranjenih izarobljenih”. “Zlatara” je bila {ifra zaDrinski korpus, a “Trija`” {ifra zapogubljenje. Prema presretnutom razgovo -ru koji je vo|en 17. jula, a do kojeg jeTuìla{tvo BiH do{lo, general RadislavKrsti} je pitao: ““Jeste li pobili Turke gore?”a Trbi} odgovorio: ““Uglavnom jesmo.”

Prema navodima Tuìla{tva, Trbi} jetog dana koordinirao dostavu logisti~ke

po dr{ke tako {to je nabavljao gorivo imuniciju vojnim jedinicima koje suu~estvovale u pogubljenju i ukopuSrebreni~ana. Trbi} je obezbijedio opremukako bi osigurao ~i{}enje le{eva 17. jula nataj na~in {to je obezbijedio utovariva~,rovokopa~ i kamion sa ceradom. Tako|er jeobezbje|ivao ljudstvo za strelja~ke vodovena Vojnoj ekonomiji Branjevo i u Domu uPilici gdje je ubijeno preko hiljaduSrebreni~ana.

U svojoj posljednjoj izjavi datoj 8.novembra 2004. godine Trbi} je priznao daje prisustvovao ubistvima i pruào informa-cije o mjestu ukopa. Sudsko vije}e jezaklju~ilo da njegov poloàj zamjenikaDrage Nikoli}a i njegovo prisustvo namjestima pogubljenja ukazuju da je odigraozna~ajnu ulogu u pogubljenju Srebre -ni~ana. Milorad Trbi} progla{en je krivimjer je u~estvovao u udruènom zlo~ina -~kom poduhvatu zajedno sa generalomRatkom Mladi}em, pukovnikom Ljubi{omBearom i kapetanom prve klase MomiromNikoli}em zbog ~ega je osu|en na 30 go-dina zatvora, {to }e zbog njegovognaru{enog zdravlja vjerovatno biti idoìvotna kazna. �



Izraelske vlasti su u vrijeme nastajanjaovog teksta uhapsi le AleksandraCvetkovi}a, biv{eg vojnika VRS, koji sesumnji~i za ubistva Bo{njaka u Srebrenici1995. godine.

Cvetkovi} je 2006. odselio s porodicomiz BiH i imao je izraelsko dràvljanstvo kojeje dobio na zakonit na~in jer je njegovasupruga Jevrejka. Cvetkovi} je biv{i pri-padnik 10. diverzantskog odreda VRS, kojije osumnji~en da je direktno u~estvovao u strijeljanjima zarobljenih bo{nja~kihmu{karaca i dje~aka na ekonomiji uBranjevu u julu 1995. godine.

Rade}i na istrazi protiv biv{ih pripadni-ka 10. diverzantskog odreda VRS,istraìtelji i tuìtelji Tuìteljstva BiH do{li sudo saznanja da se osumnji~eni Cvetkovi}krije u Izraelu, nakon ~ega je od izraelskihvlasti zatraèno njegovo hap{enje iizru~enje BiH.

Tuìla{tvo BiH vodi istragu protiv vi{epripadnika 10. diverzantskog odreda VRS

koji su osumnji~eni za izvr{enje strijeljanjaoko 1.000 zarobljenih bo{nja~kih mu{kara-ca i dje~aka na ekonomiji Branjevo. UTuìla{tvu BiH ve} je podignuta optu`nicau predmetu protiv Franca Kosa i drugih natemelju koje se sudi biv{im zapovjednici-ma i pripadnicima ovog odreda.

Pored Cvetkovi}a, na{oj zemlji izru~enisu iz SAD-a Ne|o Ikoni} i Marko Bo{ki},tako|e pripadnici 10. diverzantskog koji su u~estvovali u masovnoj egzekucijiSrebreni~ana.

Marko Bo{ki}, koji je pred Sudom BiHpriznao zlo~ine u Srebrenici, osu|en jepro{le godine na deset godina robije.Neposredno prije deportacije BiH bio je unadle`nosti ameri~kih imigracionih i carin-skih organa u Bostonu.

Iz SAD-a Tuìla{tvu BiH su u posljed-nje dvije godine izru~eni i Mladen Blag o -jevi}, Zdravko Boì} i Goran Bencun,protiv kojih se pred Sudom BiH vodi pro-ces za zlo~ine po~injene u Srebrenici. �

ZLOÎNA^KI DESETI DIVERZANTSKI ODRED

Tužilaštvu BiH vodi proces protivpet pripadnika Desetogdiverzantskog koji su utočište našliu SAD-u

DUGO ČEKANA PRAVDA:Haško tužilaštvo iTužilaštvo BiH vodili supostupak protiv Trbića od2002. godine kada su gaprijavili imigracionim vlastima SAD-a, gdje mu jeizrečena kazna zatvora zbogtoga što je prikrio da je biopripadnik Vojske RS-a

�

Milorad Trbi}

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNESlobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te

besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

42

EVROPSKA GODINAVOLONTIRANJA Godina volontiranja slu`beno je zapo~elapro{le sedmice na predstavlj anju uBudimpe{ti, nakon ~ega slijedi “volonterskaturneja“ u svim ~lanicama EU-a. Premarezultatima istraìvanja EuroBarometra,objavljenog u novembru 2010. godine,30% Evropljana volontira. Od toga 34% usportskim organizacijama, 22% u kulturn-im, obrazovnim ili umjetni~kim, 17% uhumanitarnim organizacijama, 16% privjerskim organizacijama, 13% u sindikati-ma, dok se manje od 10% njih angaìralou radu s osobama tre}e ìvotne dobi, ustru~nim organizacijama, politi~koj stranciili nekom drugom vidu volontiranja. Premapodacima tog istraìvanja, u volontiranjusu najaktivniji Nizozemci - 54% - dok sunajmanje aktivni Grci - 12%. Istraìvanje jepokazalo da me|u ljudima sa izraèniminteresom za politiku 45% volontira, avolonterstvo je najra{irenije me|u visokoobrazovanim slojevima dru{tva s boljimimovinskim statusom. Prema procjenamaEuroBarometra na svaki euro uloèn uvolontiranje vrati se pet eura. Udio volonti-ranja u bruto doma}em proizvodu najni i jeu Slova~koj, Poljskoj i Gr~koj - ispod 0,1%BDP-a, a najvi{i u Austriji, Nizozemskoj i[vedskoj - izme|u 3% i 5%.

PREDSTAVLJENIPRIORITETIMA\ARSKOGPREDSJEDANJAAmbasador Republike Ma|arske u BiHLaszlo Toth predstavio je sredinom sed-mice, u Delegaciji EU-a, program i ciljeveMa|arske u toku {estomjese~nog pred-sjedavanja EU-om koje je ova zemljapreuzela od 1. januara. U toku {estomj -ese~nog predsjedavanja, Ma|arska }e,najavio je, biti orijentirana ka ja~anju

EVROPA, ODMAH

Nakon {to je ~etiri decenije bio na ~elu ultr ade sni~arskog Nacionalnogfro n ta u Francuskoj, JJean-Marie Le

Pen vodstvo je prepustio svojoj k}eriMarine Le Pen, koja je tako postala i kan-didatkinja krajnje desnice na francuskimpre dsje dni~kim izborima predvi|enim za

prolje}e 2012. godine. Ispitivanja joj dajudo 18 posto glasova u prvom krugu predsje -dni~kih izbora, na kojima se nada da }eponoviti uspjeh oca koji je 2002. u{ao udrugi krug s nekada{njim francuskim pred-sjednikom JJacquesom Chiracom. Promjenena ~elu Nacionalnog fronta, prema nekim

Novo lice francuske krajnje desnic

Otprilike godinu dana uoči predsjedničkih izbora uFrancuskoj, Marine Le Pen, kćerka francuskog

ultradesničara Jean-Marie Le Pena, koja, prema ocjenianalitičara, predstavlja oličenje nove generacije

ultradesničara širom Evrope, izabrana je za predsjednicu krajnje desnog Nacionalnog fronta

DOLAZAK NOVE GENERACIJEULTRADESNIÂRANakon {to je ~etiri decenije bio na ~eluultradesni~arskog Nacionalnog fronta, Jean-Marie Le Pen vodstvo je prepustiosvojoj k}eri Marine Le Pen, koja je ujedno i kandidatkinja krajnjedesnice na predsjedni~kim izborima naredne godine

SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

Laszlo Toth


privrede i ekonomskih veza unutar EU-a,ali i van nje. “Moramo biti fokusirani naotvaranje novih radnih mjesta, ja~anjeprivrede, fiskalnu disciplinu te ja~anjekonkurentne sposobnosti EU-a i aktivnostina za{titi okoli{a”, dodao je ma|arskiambasador u BiH. On je, kao {to su touradili i drugi zvani~nici njegove zemlje,uo~i po~etka predsjedavanja, ponovio dase Ma|arska jako zalaè za nastavakpro{irenja EU-a, te ja~anje stabilnosti naBalkanu jer “sve {to se de{ava naBalkanu uti~e na Ma|arsku i nama je uinteresu da ovdje vlada mir i ekonomskastabilnost”. Ma|arska }e i intenzivno raditina kulturnoj i obrazovnoj suradnji s BiHuklju~ivanjem u razli~ite programe, kao{to je Sarajevska zima, a radi}e i na kulturnoj razmjeni i saradnji univerziteta izBiH i Ma|arske.

RASKRINKANA KRIJUMÂRSKAMRE@A U EVROPIDvogodi{nja prekograni~na istraga unutarEU-a dovela je po~etkom ove sedmice dohap{enja 26 osoba, uglavnom u Italiji, ali iu Francuskoj i Njema~koj. U istrazi koju jepredvodila Italija uni{tena je krijum~arskamreà koja je u Evropu krijum~arila oko200 ljudi mjese~no, uglavnom izAfganistana, saop{tila je evropska polici-jska agencija Europol. U krijum~arenju susudjelovale i grupe u Gr~koj, Norve{koj,[vedskoj, Britaniji, Afganistanu, Iranu iPakistanu. Vjeruje se kako su jedna petinaprokrijum~arenih bili djeca jer su neka odnjih na|ena tokom pretresa provedenih uistrazi.

NATJEÂJ ZABALKANSKE THINK-TANKOVEEvropski fond za Balkan raspisao je noviciklus natje~aja unutar regionalnog pro-grama podr{ke za pojedina~ne i zajed-ni~ke istraìva~ke projekte pod nazivomThink and link 2010./2011. namijenjenthink-tank organizacijama, te organizaci-jama civilnog dru{tva koje se baveprou~avanjem javnih politika, nezavisniminstitutima sa podru~ja ZapadnogBalkana. Rok za dostavljanje projektnihprijedloga je 28. januar. U sklopunatje~aja dodjeljivat }e se financijske pot-pore do 15.000 eura, {to obuhvataaktivnosti istraìvanja, ja~anja kapacitetai umreàvanja, te seminara i mentorstva.

analiti~arima, nisu tek formalne - MarinuLe Pen opisuju kao elokventnu, ambicioznumladu politi~arku koja èli moderniziratistranku i koja je oli~enje nove generacijeultradesni~ara koji {irom Evrope poku{a -vaju da uvjere bira~e da su se distanciraliod fa{isti~ke ideologije. Istovremeno, onaje u evropskoj javnosti ve} izazvalazgraànje zbog svojih stavova koje dijeli saocem - doseljenike naziva “gra|anima dru-gog reda“ a uputila je javni poziv Vladi uParizu da se ugleda na britanskog premijeraDavida Camerona, koji je obe}ao da }esmanjiti godi{nji priliv imigranata. Ipak,treba imati na umu da politi~ki analiti~ariprimje}uju kako Francuzi Nacionalni frontvi{e ne smatraju ekstremno desni~arskom,nego populisti~kom i popularnom stra n -kom. Najnovije ankete pokazuju da MarineLe Pen uìva podr{ku 27 posto gra|ana, a

imaju}i u vidu veliku nepopularnost pred-sjednika NNicolasa Sarkozyja i podijeljenosti slabost ljevice, ona bi 2012. godine i zajedne i za druge mogla predstavljati vrloveliku prijetnju, pi{e Daily Telegraph.Njezina nedavna izjava, kojom je musli-mane koji se mole na francuskim ulicamausporedila s nacisti~kom okupacijom,minus tenkovi i vojnici, izazvala jezgraànje u politi~kim krugovima, ali ipodr{ku me|u gra|anima. Insistiranje naidentitetu Francuza, zalaganje za tradi-cionalne vrijednosti i kritika imigracionepolitike, zajedno sa sve ve}im nezado-

voljstvom zbog uticaja globalizacije,odrazili su se i na afirmaciju Nacionalnogfronta. Ne treba zaboraviti da je jedan dioizbornog uspjeha na posljednjim predsjed-ni~kim izborima Sarkozy dobio prisvaja-ju}i, iako u umivenijem obliku, dio antiimi-grantskog koncepta Nacionalnog fronta.Francuski Le Mond je, recimo, ukazivao nato da statisti~ka istraìvanja pokazuju davi{e od polovine simpatizera UMP-a danaspodràva nastupe Marine Le Pen. Premanekim istraìvanjima, Marine je zna~ajnosko~ila u o~ima francuskog bira~kog tijelau odnosu na poziciju njenog oca, iako sekrajem pro{le godine samo 17% anketi-ranih izjasnilo da bi glasalo za Marine akobi bila kandidat na predsjedni~kim izbori-ma, ali i ovaj podatak govori o porastuuloge Nacionalnog fronta.

(D. Savi})

nice

TRADICIJA I ANTIIMIGRACIONA POLITIKA: Ne treba zaboraviti da je jedan dioizbornog uspjeha Sarkozydobio prisvajajući, iako uumivenijem obliku, dioantiimigrantskog konceptaNacionalnog fronta.Francuski Le Mond je,recimo, ukazivao na to daistraživanja pokazuju daviše od polovine simpatizeraUMP-a danas podržavanastupe Marine Le Pen


BUSINESS� Fima banka promijenila naziv� EPBiH osvaja alternativne izvore energije� Poreme}aj na globalnom trì{tu metala� Kamate poti~u {tednju a destimuliraju biznis

Jedna od najmla|ih banaka u BiH - Fimabanka - mijenja ime u MOJA BANKA. Snedavnim promjenama u vlasni~koj struk-turi banke, osiguran je svjeì kapital, ali inove ideje za unapre|enje poslovanja.Uprava banke je izradila ambicioznu strate-giju poslovanja koja se bazira na stvaranjunovih vrijednosti kroz kvalitetne uslugeusmjerene ka zadovoljavanju potrebasvakog pojedina~nog klijenta.

“Na{a vizija je biti najbolja doma}aprivatna komercijalna banka koja istinskirazumije potrebe svojih klijenata“, kaèdirektor Banke EEdin Mufti}. ““@elimoponuditi klijentima sigurnost poslovanja,sa stalnom orijentacijom ka stvaranjunovih vrijednosti. @elimo biti partneri sana{im klijentima izgra|uju}i me|usobnopovjerenje kroz dostupnost profesionalnihusluga.“

Moja banka promijenila je i logo. Novilogo oslikava ve}e ambicije i ve}e ciljevebanke. Novi logo prikazuje banku kaomodernu i sposobnu kompaniju, koja jetrajno u promjeni. Logo predstavlja vidlji-vo obe}anje profesionalnosti, poslovnosti,kvaliteta, pouzdanosti i sposobnosti zau~inkovitost koje klijenti mogu o~ekivatiod proizvoda i usluga banke.

“Svojim jedinstvenim oblikom strijele,kao simbola smjera i ambicioznosti, logoprecizno i sna`no komunicira usmjerenostbanke ka zadovoljavanju potreba svakogpojedina~nog klijenta“, isti~e dizajnerGoran Markovi}, tvorac loga. On dodajeda ““logo banke prenosi energiju ve} naprvom sastanku kroz rukovanje. On pred-stavlja jasan i ~vrst stisak uz tri pokretaruke. Upravo je stisak ruke simbol mira iveoma zna~ajan dio me|uljudskihodnosa.“

Moja banka je osnovana krajem 2006.godine pod nazivom Fima banka i najmla|aje banka na trì{tu FBiH. Dva puta je osvajalapriznanje Zlatni BAM za najve}i rast depozi-ta u 2007. i 2008. Posluje na teritoriji ~itaveBosne i Hercegovine, a svoje usluge pruàputem mreè od 14 poslovnica i zapo{ljava143 radnika. U 2010. godini banku je dokapi -talizirala sarajevska kompanija ASAHolding, u vlasni{tvu sarajevskog poduzetni-ka NNijaza Hastora, odnosno njena k}erkafirma ASA Finance d.d., koja je ujedno inajve}i pojedina~ni vlasnik banke s udjelomod 45,55%., ali zajedno sa ostalimdioni~arima ~lanovima Grupacije imajupreko 51% udjela. Ostali doma}i investitoriimaju 10,4%, a inostrani 38,6% vlasni{tva.

PočinjeizgradnjavjetroparkaPodveležje

S po~etkom jeseni ove godineElektroprivreda BiH namjerava pustiti urad prve vjetroturbine na Podvele`ju uokviru vjetroparka ~ija }e izgradnjazapo~eti za koju sedmicu. VjetroparkPodvele`je obuhvatat }e ukupno 16vjetroturbina pojedina~ne snage od po 3megavata, a vrijednost ukupne investici-je procjenjuje se na oko 55 miliona eura.

Ranija mjerenja provedena u okviruregionalnog projekta SIE WIND, koji jefinansirala Evropska banka za obnovu irazvoj, potvrdila su visoku razinu ener-getske efikasnosti vjetra na Povele`ju,{to se prvenstveno ogleda u brzini ikoli~ini vjetra tokom godine. Prosje~nabrzina vjetra na ovom lokalitetu iznosi15 metara u sekundi i dva puta je ve}aod potrebnog minumuma za rad vjetro-turbina. Mjerenjem je tako|er utvr|enoda je broj vjetrovitih sati na Podvele`ju40 posto iznad ekonomski isplativogminumuma koji ina~e iznosi 2.400 satitokom godine.

Izgradnju vjetroparka na Podvele`juEPBiH namjerava finansirati vlastitimsredstvima, a prema okvirnom pro -ra~unu izgradnja jedne vjetroturbineko{tat }e oko 3,3 miliona eura.Projektom je predvi|ena izgradnjaprate}e infrastrukture (pristupni put,elektrovodovi i transformatorska stani-ca) tako da }e se ukupna investicijapopeti na oko 55 miliona eura.

Moja banka za novi početak

Priredio: ASIM METILJEVI]

USPJE[NADOKAPI-TALIZACIJADirektor Mojebanke EdinMufti} uvjerenje u poslovniuspjeh


Posljednje vijesti s Londonske berzemetala obradovale su zaposlene uzeni~koj èljezari, prijedorskom Ru -dniku èljezne rude i Koksno-hemij -skom kombinatu Lukavac: cijena ~elikau posljednja dva mjeseca porasla je za30 posto, èljezne rude za 20 posto akoksa za ~ak 55 posto! Prema pisanjuThe Financial Timesa, poplave u aus-tralijskoj dràvi Queensland znatno suporemetile globalno trì{te ugljena,glavnog energenta u proizvodnji ~elika,budu}i da Queensland proizvodi vi{e odpolovine ugljena koji se koristi u svjet-skoj industriji ~elika.

Promptno su reagirale ameri~keberze na kojima je cijena valjanog~elika u samo nekoliko dana posko~ilaza 37 posto, a sli~an trend registriran jei na ve}ini azijskih i evropskih berzi.

Cijena ~elika pribliàva se rekordnojrazini iz 2008. godine koja je za proiz-vo|a~e ~elika bila najpovoljnija uposljednje dvije decenije. No, veselje jetrajalo kratko, jer je samo godinu kasni-je, cijena ~elika strmoglavo potonula nanajniù razinu u posljednjoj deceniji, {toje ogroman broj ~eli~ana odvelo ugubitke i primoralo na privremenoreduciranje proizvodnje.

Metalski sektor sudjeluje u ukup-nom izvozu BiH s oko 50 posto, alavovski dio otpada na izvoz aluminija(390 miliona KM), ~elika ( 300 milionaKM), autodijelova (320 miliona KM),koksa (265 miliona KM) itd.

[tedni depoziti gra|ana BiH trenutno su dostigli razinu od6,5 milijardi KM. Tokom protekle godine, obiljeène krizom ipadom bruto doma}eg prizvoda, {tednja gra|ana BiH nije palanego je porasla za iznos za pribli`no 750 miliona KM!Kontinuirani rast {tednih depozita jasan je dokaz o povjerenjugra|ana u bankarski sektor, ali potvr|uje i tezu da se u BiHisplati {tediti novac, dok s bankarskim kreditima stvari stojeupravo suprotno.

Pasivne kamate, dakle one kamate koje banka pla}agra|anima na oro~enu {tednju, prili~no su visoke i trenutno sekre}u u rasponu od 3,5 do 3, posto. U EU pasivne kamate suosjetno niè i kre}u se u raspionu od 1,98 do 2,01 posto.Pasivne kamatne stope izravno utje~u na visinu aktivnih kamata,onih kamata koje gra|ani pla}aju bankama na odobreni kredit.Razina aktivnih kamatnih stopa u BiH je znatno iznad evropskogprosjeka i kre}e se u rasponu od 8,7-10,5 posto, dok se udràvama EU-a kre}e u rasponu od 4,7 do 5,3 posto.

Snažan rast cijena čelika

Visoke kamate guše biznis

POREME]AJ NATR@I[TUZbog poplava uAustraliji, cijene ~elikaporasle za tridesetposto

Foto: Mario Ili~i}

Diane F. Orentlicher je imenovanana funkciju zamjenice SStephenaRappa, ambasadora za ratnezlo~ine u vladi BBaracka Obame,2009. godine. Prethodno je radila

na nizu presti`nih ameri~kih univerzitetakao profesor i istraìva~ u oblasti me|una-rodnog i humanitarnog prava. Smatraju jeza jednu od vode}ih svjetskih eksperticakada je rije~ o radu me|unarodnih sudova injihovom utjecaju. U nekoliko navrata jesluìla kao nezavisni ekspert generalnogsekretara UN-a na pitanjima promocijeljudskih prava kroz borbu protivneka`njivosti.

U augustu 2010. promovirana je pub-likacija “Da oni koji su krivi budu ka`njeni— uticaj rada MKSJ na Bosnu”, ura|ena naosnovu vi{egodi{njeg istraìvanja koje jeOrentlicher uradila. U publikaciji Orentli -cher detaljno analizira na koji je na~in Ha{kitribunal utjecao na ìvot u Bosni iHercegovini i zaklju~uje, pored ostalog,kako su mnogi ljudi razo~arani radomTribunala, ali svjesni ogromnog zna~aja kojiova institucija ima. Kao veoma zna~ajnoOrentlicher isti~e utjecaj Tribunala na rad isamo osnivanje Odjela za ratne zlo~ineSuda BiH. Nagla{avaju}i koliko je pitanjeprocesuiranja ratnih zlo~ina na Balkanubitno za SAD, Orentlicher podsje}a da Washington ve} godinama predanopodràva rad MKSJ, ali i doma}ih sudovakoji procesuiraju ratne zlo~ine.

“Okon~ati neka`njivost onih koji supo~inili ratne zlo~ine je su{tina, ne samo

kako bi se osigurala stabilnost na Balkanu,nego i kako bi se sprije~ila budu}a nepri-jateljstva. Predsjednik Obama je naglasiona{u jaku predanost pravdi u svom govoruna 15 godi{njicu zlo~ina u Srebrenici.Tako|er smo ohrabrili zemlje u regionu dapreduzmu i druge korake kako bi se nosilisa pitanjima ratnih zlo~ina po~injenihtokom 90-ih godina, za koje vjerujemo dabi obezbijedili bitnu osnovu za pomirenje istabilnost. I dok smo, s jedne strane, vidjelineke pozitivne korake koji su poduzeti uregionu, uklju~uju}i rezoluciju srbijanskogparlamenta, s druge strane postoji negiranje

genocida u Srebrenici ili drugih ratnihzlo~ina, {to pokazuje nepo{tivanje `rtava.”

SRBIJA MORA NA]I MLADI]A

� [ta jo{ treba da bude ura|eno naBalkanu iz perspektive Va{eg ureda, kadaje rije~ o procesuiranju ratnih zlo~ina?

Obamina administracija je vrlo jasna:Ratko Mladi} i GGoran Hadì} moraju bitilocirani, uhap{eni i izvedeni pred sud.O~ekujemo da srpske vlasti u~ine svakipotreban napor da ih prona|u i izvedu predlice pravde i da okon~aju to poglavlje.


ME\UNARODNI I LOKALNI SUDOVI

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]

DIANE F. ORENTLICHER, zamjenica ambasadora za ratne zločine SjedinjenihAmeričkih Država, jedan od vodećih svjetskih autoriteta za rad međunarodnihsudova i njihov utjecaj, za naš list govori o hapšenju preostalih optuženih za

ratne zločine, istragama protiv osumnjičenih koje se vode u SAD-u, lekcijama naučenim na Balkanu

Amerika i{~ekuje dan kada }e bosanski Odjel za ratnezlo~ine biti potpuno doma}a institucija

DA ONI KOJI SU KRIVI BUDU KA@NJENI

Interview I DIANE F. ORENTLICHER

ME\UNARODNI SUDOVI I RATNI ZLOÎNIDiane F. Orentlicher, zamjenica ambasadora SAD-a Stephena Rappa

� Da li vjerujete zaista da Srbija radisve {to je mogu}e da ispuni ovaj zadatak?

Pravda zahtijeva da Mladi} bude izve-den pred sud u Haagu i SAD ostajufokusira ne da to pitanje bude rije{eno.Ameri~ka vlada je ponudila Srbiji savjete ostrategijama koje mogu poduzeti da se to idesi, i mi pozdravljamo intenziviranjenapora tamo{njih vlasti. Niko ne}e bitizadovoljan dok Mladi} ne bude izvedenpred sud. Vjerujemo da je hap{enje Mladi}ai Hadì}a neophodno za okon~anje manda-ta MKSJ, za ispunjenje uslova za daljeeuro-atlantske integracije Srbije, zbogpravde i odgovornosti, ali i za pomirenje uBiH i regionu.

� U posljednih nekoliko godina,Sjedinjene Dràve su procesuirale nizosoba sa prostora biv{e Jugoslavije zbogdavanja la`nih podataka imigracionim vlas-tima a koji se ti~u njihovog u~e{}a u ratu.Da li se taj proces nastavlja i koliko jo{deportacija se o~ekuje?

Od kraja Drugog svjetskog rata, SADstalno radi na istragama optu`bi,poku{ajima procesuiranja i deportovanjasvih pojedinaca koji su u{li u zemlju daju}ila`ne informacije o svojoj povezanosti sa

kr{enjem ljudskih prava - ne samo onih kojisu povezani sa ratnim zlo~inima naBalkanu. Jedinica za istragu o kr{enjimaljudskih prava i ratnih zlo~ina Imigracionogureda pri Ministarstvu sigurnosti sara|ujesa Ministarstvom pravde na tim slu~ajevi-ma. Iako slu`be ne vode statistike o tomekoliko je osoba iz biv{e Jugoslavijeuhap{eno i deportirano, mogu re}i da seve}ina istraga koje se sada vode ti~e ljudi iztog regiona, bilo da su Bo{njaci, Srbi iliHrvati. Ipak, va`no je napomenuti da suosumnji~eni koje vlasti sada istraùju iz 95zemalja.

Pojedinci koji bjeè od pravde su ~estopoku{avali na}i uto~i{te u SAD-u jer midozvoljavamo ulazak velikom broju izbj -eglica i azilanata. Naàlost, i pojedinci kojisu po~inili zlo~ine su me|u njima i neki suuspjeli dobiti dozvolu za ulazak daju}ila`ne podatke da su bili `rtve zlo~ina. Nekiod njih su tako|er prijetnja sigurnosti SAD-a.Cilj ureda koji se time bave je da sprije~enjihov ulazak i dobijanje dokumenata zaboravak u SAD-u, te da identificiraju, pro-cesuiraju i uklone one koji su ve} u{li.

OBAVEZNA LEKCIJA S BALKANA

� Prije nego {to ste imenovani namjesto zamjenice ambasadora za ratnezlo~ine, istraìvali ste o funkcionisanjume|unarodnih tribunala, uklju~uju}i iMKSJ. Kakav je Va{ stav o tome kakav jeutjecaj Tribunal imao na Balkanu?

Prije svega bih voljela re}i da imamoobavezu da nau~imo ne{to iz iskustvame|unarodnih tribunala, mje{avine sis-tema, naro~ito u smislu njihovog utjecajana `rtve i zajednice u kojima se ìvotpromijenio drasti~no zbog po~injenihzlo~ina. Jedna od klju~nih lekcija koje smonau~ili je da me|unarodni sudovi, da biimali dugotrajan i pravi utjecaj na ìvoteljudi, moraju biti pra}eni procesima predsudovima u zemljama u kojima su zlo~inipo~injeni, gdje su po~inioci ìvjeli, gdjemogu da im sude ljudi ~ija prava su povri-jedili. Tako|er smo nau~ili da me|unarodnisudovi mogu podràti o~ekivanja `rtava da}e pravda biti izvr{ena i u njihovimdomovima, a ne samo na sudovima koji sudaleko od njih. Ameri~ka vlada smatra jakobitnim da pomaè zemljama gdje je vla-davina prava ugroèna.

� Koliko je danas SAD uklju~en u radMKSJ?

Ostajemo ono {to smo uvijek bili -odani u pruànju podr{ke Tribunalu. Mismo to iskazali na vi{e na~ina - finansiranj -em, diplomatskom podr{kom, u odre|enimtrenucima i daju}i neke dokaze tuìla{tvu, iu interesu pravednosti, optuènima koji sutraìli dokaze od nas. �

IMA LI POMIRENJA BEZ KA@NJAVANJA ZLOÎNA

� Do kada }e, prema Va{oj procjeni,Sudu BiH trebati me|unarodne sudije?

Kao {to znate, kada je ostanak stranihsudija i tuìlaca bio u pitanju 2009. godine,SAD je podrào produètak mandata prepo -

znaju}i kako su oni imali klju~nu ulogu u dota-da{njem radu te institucije. I{~ekujemo dankada }e bosanski Odjel za ratne zlo~ine bitipotpuno doma}a institucija u koju }e gra|anisvih nacionalnosti imati puno povjerenje. �

PERSPEKTIVE SUDA BiH

Došlo je vrijeme da se strane sudijei tužitelji povuku


ZLOČINCI NE MOGUOSTATI U SAD-u: Iakoslužbe ne vode statistike otome koliko je osoba izbivše Jugoslavije uhapšenoi deportirano, mogu reći dase većina istraga koje sesada vode tiče ljudi iz togregiona, bilo da suBošnjaci, Srbi ili Hrvati

TEST ZA BH. PRAVOSU\ESud BiH mora pokazati efikasnost

i bez prisustva stranih sudija

DEPORTOVAN IZ SAD-uMarko Bo{ki}, zlo~inac iz Srebrenice

DEPORTOVAN IZ SAD-uMarko Bo{ki}, zlo~inac iz Srebrenice



@IÂRA ZVANA Ê@NJA

Nakon što smo došli do zemljišnoknjižnog izvatka iz kojeg je vidljivo da je KJKPGRAS Sarajevo pod hipoteku stavio nekadašnju donju stanicu Trebevićke žičarekoja spada pod državnu imovinu sa pravom raspolaganja, što nam je djelovalo

van svake pameti, još više smo se iznenadili saznanjem da je sve najvjerovatnijeu skladu sa trenutno važećim zakonima u BiH. Kredit je podignut za nabavku

polovnih trolejbusa iz Švicarske, a ukoliko ne bude redovno vraćan, za šta sudećipo stanju u ovom preduzeću postoji velika mogućnost, banka slobodno može uzeti

nekadašnju državnu imovinu koja je GRAS-u data na raspolaganje

Foto: Mario Ili~i}

ZALOŽENA ŽIÂRA Ukoliko bi do{lo do aktiviranja

hipoteke, banka bi mogla preuzeti donju stanicu nekada{njeg simbola Sarajeva

ZALOŽENA ŽIÂRA Ukoliko bi do{lo do aktiviranja

hipoteke, banka bi mogla preuzeti donju stanicu nekada{njeg simbola Sarajeva

PAPIRI NE LAŽUFaksimil zemlji{noknji`nog izvatka za katastarsku ~esticu 95PAPIRI NE LAŽUFaksimil zemlji{noknji`nog izvatka za katastarsku ~esticu 95


KAKO LEGALNO PRODATI VIJE]NICU

Uaprilu pro{le godine promoviranoje 17 “novih-polovnih“ zglobnihtramvaja koje je GRAS, kako suse pohvalili, nabavio prvi put bezposrednika uz kredit od milion i

100 hiljada maraka dobijen od IntesaSanpaolo banke. Sve~anom presijecanjuvrpce prisustvovali su direktor GRAS-aHasan Ba{i} i sada ve} biv{i premijerKantona Sarajevo BBesim Mehmedi}. Ba{i}tada, hvale}i se kreditom na 60 mjeseci saratom od 27.000 maraka mjese~no, nijekazao i da je kredit dobijen tako {to je podhipoteku data nekada{nja donja stanicaTrebevi}ke ì~are! Novinari koji su preni-jeli izjavu tako|er nisu izra~unali da je 60puta 27.000 mnogo vi{e od pomenutih mili -on i 100 hiljada maraka. [to je najgore,prema trenutno vaè}im zakonima zah-valjuju}i kojima je rasprodat i raspar~anveliki dio dràvne imovine, u ~itavomaran`manu pravno nema ni{ta sporno.

SARAJEVSKA AFERA “ZAVALA“

Prema zemlji{no - knji`nom izvatkukoji posjedujemo, GRAS je od Intesa bankena rok od 60 mjeseci uz {estomjese~nigrace period podigao kredit od milion i 450hiljada maraka, na {ta je “na osnovu notars-ki obra|enog ugovora o hipoteci od 16. jula2010. uknjiìo zalo`no pravo na k.~. 95upisane u A listu na raspolaganje KJKPGradski saobra}aj d.o.o. radi obezbje|iva-nja nov~anog potraìvanja“. Od Intesabanke GRAS je na osnovu iste imovinedigao jo{ jedan kredit od 180.000 marakakratkoro~no na 12 mjeseci uz kamatu od7,99 odsto na godi{njem nivou. Oba ugovo -

ra notarski je obradila ZZdravka Bago, “vlas-nica“ krivi~ne prijave iz 2007. zbognepravilnosti tokom prodaje poslovnihprostora Zraka u Beogradu, skupa satada{njim direktorom EEmirom Perendom,biv{im direktorima DDèmalom Zorlakom iSabahudinom [abanovi}em, biv{im pred-sjednikom Upravnog odbora HHalilomûlovom, te referentom nabavke IIfetom\ozom. Bago je tada bila pravni advokat iangaìrana za pravne usluge.

U ZK izvatku, kao katastarska ~estica95 uvedena je donja stanica ì~are, zgradasa jednim spratom i dvori{tem. Pomenutastanica uvedena je kao dràvno vlasni{tvokoje je po osnovu rje{enja Op}ine StariGrad od 29. januara 2001. GRAS upisankao nosilac prava raspolaganja napomenute nekretnine. Prema nekimtuma~enjima, to bi moglo biti kao da pod-stanar koji ima ugovor o kori{tenju stanakoji nije u njegovom vlasni{tvu podignekredit i taj stan stavi pod hipoteku, ili da

direktor pozori{ta pozori{nu zgradu stavipod hipoteku, ako ve} nema i tih slu~ajeva.S druge pak strane, s obzirom na brojnerupe u zakonima i njihove nedore~enosti,~itava stvar moè i imati opravdanje.

“GRAS“ DO GRLA U (G.. .) KREDITIMA

Kako nam je kazao jedan od advokatakoji zastupa brojne kompanije, kakosituacija oko dràvne imovine nije u pot-punosti rije{ena, te je banka odobrila kre-dit, u BiH u ~injenici da je neko staviodràvnu imovinu pod hipoteku izgleda ni{tanije ~udno. Bar pravno:

“Znam da su stanari koji su imali sta-narsko, ali ne i vlasni~ko pravo uzimalikredite i pod hipoteku stavljali stanove kojenisu bili otkupili ili su bili predmet restitu-cije. Ipak, ne znam potpuno stanje, tako daje sva{ta mogu}e. Generalno, po novomZakonu, ako je nekome dodijeljeno pravoraspolaganja nad imovinom, on tu imovinu

SARAJEVSKA@IÂRA PODHIPOTEKOM(!?)Male tajna bh. privrednika: Kadzafali para, zaloì dràvnu imovinu!

Pi{e: ALMIR PANJETA

��

KRUG NA KREDITGRAS zaduìo dràvu za skoro 70 milionamaraka, ne zna se {ta bi sve moglo bitizaplijenjeno u slu~aju nevra}anja kredita

KRUG NA KREDITGRAS zaduìo dràvu za skoro 70 milionamaraka, ne zna se {ta bi sve moglo bitizaplijenjeno u slu~aju nevra}anja kredita


moè staviti i pod hipoteku, ako raspola-ganje nije privremeno.“

Da je kredit “~ist“, tvrdi i HHamdo Kari},~lan Skup{tine GRAS-a i pomo}nikgradona~elnika Sarajeva za komunalneposlove, koji vodi projekat nove sarajevskeì~are.

“Kredit je podignut, a kao hipoteka jesteponu|ena donja stanica i nekada{nje pros-torije {tamparije nad kojima GRAS imapravo raspolaganja. Ako bi do{lo do aktivi-ranja hipoteke, do ~ega ne vjerujem da }edo}i, u tom najgorem scenariju bi vjerovat-no neka druga imovina mogla bitiponu|ena umjesto te“, poja{njava namKari}, dodaju}i kako njega to previ{e nebrine, te da vi{e razmi{lja o fini{iranju {vic-arske donacije za izgradnju nove sarajevskeì~are koja je, kaè, sve izglednija i bliàrealizaciji. SSemira Kadi} iz Informativneslu`be GRAS-a, dostavila nam je kratakodgovor u kojem stoji da je sve okoTrebevi}ke ì~are ra|eno transparentno i uskladu sa vaè}im propisima.

Da je Kari}ev optimizam glede(ne)aktiviranja hipoteke mo`de i nerealan,govori pak stanje u GRAS-u posljednjihmjeseci, ali i godina. êsti su {trajkovi ipoku{aji {trajkova koji su na neki na~inzabranjeni raznim odredbama, firma je u

gubicima, i prema izvje{taju Ministarstvasaobra}aja Kantona Sarajevo koji se predNovu godinu pojavio u medijima, ukupnakreditna zaduènja iznose 67 miliona i 848hiljada maraka, za {ta je, pisano je tada,kompletna imovina preduze}a stavljenapod hipoteku. Prema ZK izvatku kojiimamo, o~ito nije stavljena samo direktnaimovina preduze}a, ve} se stavlja i dràvnaimovina data na raspolaganje. Kako sazna-jemo, u jednoj od banaka jedva ~ekaju dase vrati dug za kredit dignut za praonicutramvaja koji vra}aju “relativno redovno“,s obzirom na stanje u kompaniji.

@IÂNI SLOMOdgovor na pitanje {ta bi GRAS dao u

slu~aju aktiviranja hipoteka te ukolikobanke posegnu za imovinom, ni pred Novugodinu, kao ni sada, niko ne zna. Kad je upitanju konkretan primjer kredita za koji jepod hipoteku stavljena stanica ì~are, uslu~aju aktiviranja hipoteke, GRAS zaistamoè ponuditi neku drugu imovinu, jerbanku u tom slu~aju najvi{e interesujenaknada uloènih sredstava. Tako ni even-

tualni spor oko vlasni{tva nad ì~arom ne bisprije~io izvr{enje nad nekom drugom

imovinom. U svakom slu~aju, zbog ne~ijihposlovnih poteza na gubitku bi bila dràva.

U Op}ini Stari Grad koja je GRAS-upomenutu imovinu dala na raspolaganje,odnosno u slu`bama koje bi za to mogle bitinadle`ne, ne znaju za to da je imovinastavljena pod hipoteku. U Slu`bi za komu-nalne poslove i investicije kaù da nisuupoznati sa aran`manom, ali da im stavlja-nje takve imovine pod hipoteku zvu~ineobi~no, dok nam je NNevzeta Mulali},pomo}nica na~elnika za imovinsko-pravne,geodetske poslove i katastar, kazala kakotako|er nije upoznata sa aran`manom, alida }e u svakom slu~aju provjeriti u spisimate }e zatraìti zvani~ni ZK izvadak od Suda,nakon ~ega }e nam mo}i re}i o ~emu seta~no radi:

“@elim vjerovati da je sve ura|eno uskladu sa zakonom i ne mogu vam ovako‘na prvu’ ni{ta re}i. Narednih dana }u sveprovjeriti te vam dati kompletnu informaci-ju {to se ti~e dijela u kojem je Op}inanadle`na.“

Kako je GRAS u vlasni{tvu Vlade KSi nad njim ingerencije ima Ministarstvosaobra}aja, tamo nam je tek re~eno kakooni odavno ne rade ni{ta oko ì~are, ali dasvakako sa~ekamo formiranje nove vlade iobratimo se novim ministrima. Do tada,eto mo`da dobre ideje direktorimadràvnih institucija kulture koji godinamakukaju da nemaju dovoljno podr{ke, dastave zgrade pod hipoteku i rije{e prob-leme. Ne sumnja mo da bi se na Vije}nicu,Zemaljski muzej, Narodno pozori{temogli di}i dobri krediti. �


@IÂRA ZVANA Ê@NJA

Dok se u BiH o~ito sve radi u skladu sapoznatom krilaticom nekada{njeg premi-jera FBiH Nedàda Brankovi}a koji jekupio stan na Ciglanama za 900 maraka -“po Zakonu“, u Crnoj Gori je nevladinaorganizacija MANS u jo{ 2008. podnijelakrivi~nu prijavu protiv graditelja kompleksana rtu Zavala kod Budve koji su podhipoteku stavili 6.500 kvadrata dràvnezemlje na koju je imala pravo kori{}enja,ali ne i vlasni{tva. Vlasnik kompanijeZavala invest tada je bio SvetozarMarovi}, doskora{nji potpredsjednikVlade Crne Gore, koji je krajem 2010. daoostavku i uz kojeg se veè niz skandala.

“Ono {to bi moglo da se desi, ukolikokompanija Zavala invest ne vrati kredit

od blizu 20 miliona eura jeste da bibanka Hypo Alpe Adria mogla da aktivirahipoteku od blizu 6.500 kvadrata. Ono{to je jo{ problemati~no jeste na kojina~in je omogu}eno da kompanijaZavala invest stavi pod hipoteku tozemlji{te i jednostavno dovede u pozici-ju dràvu Crnu Goru da zavisi od toga dali }e ta kompanija vratiti kredit ili ne iostaviti je jednostavno bez ikakvogmeha nizma da za{titi svoje interese“,kazao je ljetos koordinator MANS-a DejanMilovac. Jedina razlika je {to se tu za raz-liku od GRAS-a ipak radi o privatnoj kom-paniji, ali bi rezultat u slu~aju aktiviranjahipoteke bio sli~an: pljenidba imovinedràve zbog ne~ijih poslovnih poteza. �

CRNOGORCI SU (MALO) GORI

Privatna kompanija stavila podhipoteku 6.500 kvadrata državnezemlje

SVE PO ZAKONU: Kako situacija oko državne imovinenije u potpunosti riješena, te je banka odobrila kredit,u BiH u činjenici da je neko stavio državnu imovinupod hipoteku izgleda ništa nije čudno. Bar pravno

�

BESIM MEHMEDI]Biv{i premijer sve~ano pustio u promettrolejbuse zbog kojih je “zavaljena” ì~ara


Reìser, producent, pisac, kamer-man, skladatelj, urednik i naratorPeter Joseph postao je poznat ponagra|enom, kontroverznom do -ku mentarnom filmu iz 2007.

Zeitgeist: The Movie, koji je na internetutokom prve godine prikazivanja pogledan100.000.000 puta. Originalno, ovo ost-varenje nije zami{ljeno kao film, ali je topostao po{to je globalno tako shva}en.Nastavak ovog rada, Zeitgeist: Addendum,imao je premijeru 2008., na Artivist film-skom festivalu u Hollywoodu. Addendumje, pak, tokom prve godine prikazivanjapogledalo vi{e od 50.000.000 ljudi.

“ZEITGEIST POKRET”Poslije objavljivanja ovog nastavka,

inspiriran reakcijom publike, Joseph je

osnovao socijalni pokret - Zeitgeist. Ovaglobalna organizacija, koja danas ima vi{eod pola miliona ~lanova {irom svijeta,po~inje da radi na tranziciji kulture u novu,odrìvu ekonomsku paradigmu, a filmZeitgeist: Moving Forward je dijelommedijski odraz istog cilja. Zeitgeist pokretje produètak Venus projekta, organizacijekoju je osnovao industrijski dizajner JJacqueFresco (pojavljuje se u filmu).

Zeitgeist: Moving Forward je dugome-tra`no dokumentarno djelo, koje predstavlja

primjer za potrebnu tranziciju iz trenutnemonetarne socio-ekonomske paradigme,kojom se ure|uje kompletno svjetskodru{tvo. Tema filma }e se ovaj put izdi}iiznad pitanja kulturnog relativizma i tradi-cionalnih ideologija, po~eti povezivati jez-gra zasnovana na empirijskom ìvotu naovoj planeti, uzimaju}i u obzir atributeljudskog i dru{tvenog opstanka i ekstrapoli-ranjem tih nepromjenjivih prirodnih zakonau}i u novu i odrìvu dru{tvenu paradigmupod nazivom Ekonomije zasnovane na


DRU[TVENI OPSTANAK

Pi{e: DAMIR JANEÊK

Film ZEITGEIST: MOVING FORWARD je dugometražno dokumentarno djelo kojepredstavlja primjer za potrebnu tranziciju iz trenutne monetarne socio-ekonomskeparadigme, kojom se uređuje kompletno svjetsko društvo; premijerno je prikazan

15. januara na više od 300 lokacija u 60 zemalja i na 30 svjetskih jezika

ZA SPAS SVIH NAS“Zeitgeist: Moving Forward” jeneprofitan projekt, što znači da ćebiti potpuno besplatan i dostupan nainternetu

resursima, koja bi se zasnivala na su{tin-skim karakteristikama ~ovjeka, zakonimaopstanka dru{tva i nepromjenjivim prirod-nim zakonima.

Teme koje obra|uje ovaj put su: ljudskopona{anje, razvoj tehnologije (naro~itorobotika i umjetna inteligencija), racional-nost i problematika naftne politike. U filmuse pojavljuju eksperti iz oblasti zdravstva,antropologije, neurobiologije, ekonomije,energetike, tehnologije, dru{tvenih nauka i

drugih va`nih podru~ja povezanih safunkcionisanjem dru{tva i kulturom. Trisredi{nje teme su ljudsko pona{anje, mone-tarna ekonomija i primijenjena nauka i kroznjih se nudi model razumijevanja aktuelnesocijalne paradigme i razloga zbog kojih jeva`no da se ona napusti.

RADIKALNI PRISTUP

Ovaj film nudi novi, radikalni, a ipakprakti~ni, pristup rje{avanju dru{tvenihproblema sa kojima se svijet danassuo~ava, a koji je baziran na naprednomrazumijevanju. Ono {to je za ovaj radkarakteristi~no i {to ga po stilu razlikujeod ve}ine drugih dokumentaraca jesteparalelna dramska radnja sa poznatimglumcima, koja doprinosi razumijevanju

ideje filma. Ipak, intenzivno kori{tenjemno{tva 2D i 3D efekata i animacijadaje ovom radu tradicionalnu dokumen-tarnu formu.

Tre}i dio se isti~e i po druga~ijemkonceptu, po{to je do sada Zeitgeist pri-marno bio distribuiran besplatno puteminterneta. Ovaj, tre}i nastavak premijeruje imao u bioskopskim dvoranama dilj -em svijeta, na vi{e od 300 lokacija, u 60zemalja i na 30 svjetskih jezika. Me|utim lokacijama se na{lo i Sarajevo no,naàlost, unato~ svom trudu koji autor itim oko filma nastoje u~initi da bi seljudima pojasnilo zlo zvano novac tj.ono sve {to on donosi, te iako su izri~itokao i uvijek distribuirali film besplatno,kod nas se ulaz napla}ivao. Tu`no jekoliko se, unato~ trudu da se tim filmomne{to promijeni, pada na bazi~nimstvarima.

Svjetske premijere filma Zeitgeist:Moving Forward bit }e odràvane do 25.sije~nja 2011. godine. Ovo de{avanjenije povezano ni sa jednim vode}imsvjetskim distributerom i ima za cilj dazaobi|e mije{anje korporativnih medijau projekat i da pruì prednost nezavis-nim, neprofitnim grupama koje èle daprikaù film u svojim regionima. Ve}inanjih je povezana sa razli~itim grupamaaktivista, uklju~uju}i i aktiviste Zeitgeistpokreta, koji predstavljaju samoodrìvugrupu za prevazilaènje trenutnog mone-tarnog sistema i njegovih posljedica.Zeitgeist: Moving Forward je neprofitanprojekt, {to zna~i da }e biti potpunobesplatan i dostupan na internetu. �


LJUDSKO PONA[ANJE, MONETARNA EKONOMIJA...

“Savremeni ekonomisti uop{te nisuekonomisti. Njihov zadatak je da zago-varaju ideju da je novac vrijednost. Nikadado sada u ~ovjekovoj istoriji nije postojaoovako {tetan privredni sistem. Mogao bihda odem ~ak toliko daleko da kaèm daìvimo u antiprivrednom sistemu.”

Dr. John McMurtry, autor Meta sta zekapitalizma

“U pro{losti je priroda najvi{e ugro -àvala opstanak ljudske vrste. Danas je tokultura, ono {to radimo jedni drugima.”

Dr. James Gilligan, psihijatar naMedicinskom fakultetu na Harvardu

“U sljede}ih tridesetak godina suo~a -va}emo se sa ogromnim promjenama una~inu ivota na koji smo navikli u prethod-nom vijeku. Ovo je prekretnica u na{oj istoriji.”

Dr. Colin Campbell, ASPO Inte rn a -tional

“Polako postajemo svjesni da ~ovjekasu{t inski odre|uje dru{tvo i daekonomske teorije koje su vaìle do sadaneminovno zastarijevaju i ustupajumjesto eksperimentalnoj i bihejviori -sti~koj ekonomiji.”

Richard Wilkinson, umirovljeni profe-sor Univerziteta u Nottinghamu

“Ratovi, siroma{tvo, korupcija, glad,bijeda i ljudska patnja postoja}e sve dokpostoji monetarni sitem. Da bi promjenebile su{tinske, neophodna je rekonstrukci-ja kulture i sistema vrijednosti, pri ~emumora da se vodi ra~una o resursima pla-nete.”

Jacque Fresco, “Venus projekat” �

[TETAN PRIVREDNI SITEM

Eksperimentalna ekonomija

SVJETSKA PREMIJERA: Tema filma Zeitgeist: Moving Forward će se ovaj put izdićiiznad pitanja kulturnog relativizma i tradicionalnih ideologija, pa početi povezivatijezgra zasnovana na empirijskom životu na ovoj planeti

RE@ISER, PRODUCENT, PISAC...Peter Joseph

54

KO TO TAMO PJEVA

Od uspavanke koju je na kraju Ni~ijezemlje Danisa Tanovi}a otpjevala AlmaBandi}, pa do èstokog zvuka Dubiozakolektiva i njihove pjesme Blam u filmu Naputu Jasmile @bani} – nezahvalno jegovo riti o “najboljim“ temama i pjesmamaiz bh. filmova u proteklih petnaest godina,ali neke su se, ipak, izdvojile po svojoj pop-ularnosti. Takav je slu~aj, recimo, sa naro-dnjacima Iznad Te{nja i Malo je, malodana, iz filmova Gori vatra i Kod amidèIdriza reditelja Pjera @alice. Obje pjesmenapisao je Sa{a Lo{i}, prvu sjajno otpje-vala Jasna @alica, a drugu Halid Be{li} iglumci iz filma.

Svakako treba spomenuti i dugome-tra`ni prvijenac Dine Mustafi}a Remake iodli~an soundtrack koji je radio Adi

Lukovac, a u ~ijem je fokusu gotovo hip-noti~ki vokal Emine Ze~aj.

“Nevjerovatna postavka zvukova unevjerovatnom muzi~kom broju kojegse ne bi postidio nijedan svjetski priz-nati muzi~ar. Ako bi ocjenama stepeno-vali ovaj soundtrack, krajnji rezultat bibio pet minus. Pet zbog kvaliteta, aminus zbog prekratkog trajanja CD-a.Da je jo{ tri, ~etiri ovakve kompozicijeuvrstio na album, Adiju Lukovcu ne biravnog bilo“, zapisao je muzi~ki kriti~ar@eljko Milovi}.

Naàlost, prerana smrt prekinula jekarijeru Adija Lukovca koji bi, da je jo{ sanama, sasvim sigurno postao i jedan odnajboljih autora filmske muzike na ovimprostorima.

MUZIKA U POSLIJERATNIM BH. FILMOVIMA

Loša, Halid, “Dubioza”, EminaZečaj...

Dobrog filma nema bez dobremuzike, re}i }e mnogi ljubiteljisedme umjetnosti. Film i muzikanekako su prirodno povezanijedno sa drugim - prve filmske

projekcije na velikom platnu, a u pitanju subili nijemi filmovi, pra}ene su klavirskimizvedbama kako bi se na taj na~in nadomj -estio nedostatak tona, a sa pojavomzvu~nog filma mogu}nosti su postaleneograni~ene. Vjerovatno je najta~nija onadefinicija da muzika u filmu predstavlja —emociju. Ona potencira radnju i dodatnonagla{ava tu`ne, smije{ne ili napetesituacije, ponekad u tolikoj mjeri da nekefilmove i scene najvi{e pamtimo upravo pomuzi~kim temama i songovima.

Ono {to na globalnom planu za filmskumuziku predstavlja, recimo, veliki italijan-ski mag EEnnio Morricone, na ex-jugoslovenskim prostorima su kompozitoripoput pokojnog VVojislava Vokija Kosti}a,Zorana Simjanovi}a Simketa, GGoranaBregovi}a ili, u novije vrijeme, SSa{eLo{i}a. Mi vam donosimo izbor nekih odnajpopularnijih muzi~kih ostvarenja iz fil-mova i TV serija, uz napomenu da svakoima svoje favorite, pa je tako i ovaj odabirsubjektivan i samim tim, vjerovatno,nepotpun... �

NAJVE]I BALKANSKI MAJSTORI FILMSKE MUZIKE

Pi{e: MAJA RADEVI]


Postoje mnogi filmovi i scene koje najviše pamtimo upravopo muzičkim temama i songovima; “SB“ donosi izbor

najpoznatijih melodija iz filmova i serija sa prostora bivšeJugoslavije, uz podsjećanje na njihove autore i izvođače


NEZABORAVNE FILMSKE MELODIJE

Voljelo se dvojemladih...“KUDUZ“, 1989; režija: Ademir Kenović;muzika: Goran Bregović

Neke su narodne pjesme,u ovom slu~aju sevdalinke,popularizirane u “{irokimnarodnim masama“, posebnome|u mla|im generacijamapublike, upravo zahvaljuju}ifilmu. Na po~etku filmaKuduz, AAbdulah Sidranuvodi nas u pri~u o BBe}iruKuduzu, ~ovjeku kojeg“niko nije poznavao“, ali jesasvim sigurno postojao naovom svijetu, jer: “More l’se, bolan, vidjet’ ono ~eganema...“ Slijedi uvodna {pica

i glas DDavorina Popovi}a, koji u Bregovi}evom aran`manupjeva @ute dunje, pjesmu o tragi~noj ljubavi dvoje mladih:Voljelo se dvoje mladih, {est mjeseci i godinu, kad su htjelida se uzmu, da se uzmu, aman, aman, du{mani im nedado{e...

ôvjek po imenu JJunuz Ke~o, stvarni Kuduz izKenovi}evog filma, poginuo je u ljeto ‘93. nadomak svojeporu{ene ku}e u Lepenici, zajedno sa svojom pastorkomSanelom (u filmu ju je glumila djevoj~ica IIvana Legin, op.a.). Ubio ih je oboje, kaù, snajperista HVO-a. A pjesmu@ute dunje pjevali su mnogi, od velikana sevdalinke HHimzePolovine, pa do prvaka Opere IIvice [ari}a. Ali je ba{ ova, uinterpretaciji Pjeva~a Indexa, ostala jedan od najljep{ihfilmsko-muzi~kih zapisa ikada.

Onda gledaj lafčino...“VALTER BRANI SARAJEVO“, 1972; režija:Hajrudin Šiba Krvavac; muzika: Bojan Adamič

Po mnogima - muzi~ka tema bez konkurencije! Muzika izValtera ostala je do danas personifikacija hrabrosti, ponosa iprkosa gra|ana Sarajeva, a BBatu @ivojinovi}a jo{ uvijek slave udalekoj Kini kao narodnog heroja.

Poznatu muzi~ku temu stvorio je slovena~ki kompozitor,dirigent i aranèr BBojan Adami~, koji je napisao vi{e od 200kompozicija za filmove, a u biografiji mu je zabiljeèno i da jesvirao u orkestru Ronny na Broadwayu. Po zavr{etku Drugog

svjetskog rata u Ljubljani je oformio Plesni orkestar RTVLjubljana, kojim je dirigovao od 1945. do 1982. godine.Adami~ je umro 3. novembra 1995. u Ljubljani. Njegova muzi-ka iz Valtera ìvje}e jo{ dugo.

Voleo bih, majko mila, dasve ovo samo snevam... “KO TO TAMO PEVA“, 1980; režija:Slobodan Šijan; muzika: Vojislav Voki Kostić

Ne tako davno, u intervjuu za na{maga zin, dramskipisac i scenaristaDu{an Kova~evi}imao je nezahvalanzadatak: da iskrenokaè koji mu je od trilegendarna filmara|ena po njegovim

scenarijima - Ko to tamo peva, Maratonci tr~e po~asni krug iBalkanski {pijun - srcu i du{i najdraì. Bez previ{erazmi{ljanja odgovorio je: Ko to tamo peva, i to upravo zbognezaboravnih muzi~kih songova, koji su ovaj film u~iniliapsolutnim i cjelovitim remek-djelom.

Postoji li uop{te, unazad tri decenije, iko na ovim pros-torima a da bar jednom u ìvotu nije zapjevao:“Neeeeesre}nik sam, od maaalenaaaaaaaa....“ Dvojica Roma,jedan sa harmonikom, a drugi uz malo poznati tradicionalniinstrument po imenu drombulje, u prolje}e 1941. u pratnjigrupe ìvopisnih likova iz autobusa firme Krsti} svojim pjes-mama navje{taju tragi~ne doga|aje koji }e uslijediti uJugoslaviji... Autor songova za Ko to tamo peva je beogradskikompozitor VVojislav Voki Kosti}. Na komemoraciji Kosti}u,koji je preminuo pro{le godine, reditelj SSlobodan [ijan rekaoje i ovo: ““Kompozitori filmske i pozori{ne muzike ~estoostaju u senci reìsera. Voki je iza{ao iz te senke i stvoriodelo u slavu kompozitora. Bravo majstore, verujem da te naonom svetu ~eka ve~ita gozba.“

Muzičke teme i songovi Vojislava Vokija Kostića, ZoranaSimjanovića Simketa, Gorana Bregovića, Saše Lošića obilježili

su kinematografiju ovih prostora


KO TO TAMO PJEVA

Igrajmo taj tango smrti... “BALKAN EXPRESS“, 1983; režija: BrankoBaletić; muzika: Zoran Simjanović

Grupa {armantnih prevaranata i muljatora, predvo|enaDraganom Nikoli}em (Popaj) i BBorom Todorovi}em (Pik), kojiuz to znaju i svirati - dobitna kombinacija za film BBrankaBaleti}a, Balkan Express. Ako svemu tome dodate i pjeva~icuLili, koju je igrala TTanja Bo{kovi}, jedna od seks-ikonajugoslovenskog filma, ne moète proma{iti.

“Nemoj da briga{, ìvot se stara, dok bude ljudi, bi}e ipara“, pjevala je senzualna Lili svojim dubokim, promuklimglasom, i zauvijek “oma|ijala“ generacije poklonika sedmeumjetnosti. U filmu se pojavljuje i legendarni TTomaZdravkovi}, kojeg grupa njema~kih vojnika batinama natjerajuda otpjeva Lili Marlen. Kada Zdravkovi} krvavog lica pjevaomiljenu nacisti~ku “himnu“, postane sasvim jasno da silaBoga ne moli. Kompozitor ZZoran Simjanovi} ispri~ao je

nedavno u jednojTV emisiji da je uoriginalnom sce-nariju BalkanExpressa bilozami{ljeno dasongovi budusamo usputnastvar: ““Kao idescena, i ‘onda onitamo ne{to sviraju’.Rekao sam autorimafilma: Ako }e oni‘tamo ne{to da svi-raju’, onda je boljeda ne svirajunikako.“Simjanovi}ev argument je, na svusre}u, bioprihva}en!

Sa o Roma babo babo...“DOM ZA VJEŠANJE“, 1988; režija: EmirKusturica; muzika: Goran Bregović

Kada pomislitena Dom zavje{anje, prvo sesjetite PPerhana. Akada mislite naPerhana, mislite ina njegovu nevjes-tu, lijepu AAzru, inezaboravnu scenuromske proslave\ur|evdana narijeci. I ponovojedna narodnapjesma koja jestekla globalnupopularnost zah-valjuju}iaran`manu GoranaBregovi}a:Ederlezi, tradi-cionalna romskapjesma koja slavi

\ur|evdan, pojavila se i na albumu Bijelog dugmeta,]iribiribela, iste godine kada je iza{ao film Dom zavje{anje. Samo je na tom albumu “prevedena“ na srp-skohrvatski. Ta~nije, rije~i su potpuno druga~ije nego uizvornoj verziji. Zanimljivo je da je pjesma Ederlezi i diosoundtracka filma Borat popularnog (i kontroverznog) bri-tanskog komi~ara SSache Barona Cohena. Cohen je kaoautora kompozicije uredno potpisao Bregovi}a. No, to nijeu~inio iskoristiv{i u istom filmu pjesmu âje {ukarije EsmeRedèpove, koja ga je zbog tog propusta i tuìla — i dobilaod{tetu od 26 hiljada eura.

Trese, lupa, udara“KAKO JE PROPAO ROKENROL“, filmskiomnibus, 1989.

Gledaj medobro i slu{ajme sad,uze}emo ovoi spustit’ se ugrad, dokidemo doletiho i polako,podiè nasgore, razbi}enas lako... —pjevao jeBranko \uri}\uro 1989. ufilmskomomnibusuKako jepropaorokenrol, naradost hiljadamladih pok-lonika

èstokog, izvornog jugoslovenskog rocka. Trojica autora —Zoran Pezo, VVladimir Slavica i GGoran Gaji} — reìrali su trizasebne filmske pri~e po scenarijima BBranka Vukojevi}a,Aleksandra Bari{i}a i BBiljane Pajki}. A na soundtracku seudruìli “trojica veli~anstvenih“: VVlada Divljan iz Idola,Sr|an Gile Gojkovi} iz Elektri~nog orgazma i DDu{an Koji}Koja iz Discipline ki~me.

Doìvljaji Zelenog zuba, Hajde, hajde devojko, Crvenoje boja ljubavi, samo su neke od pjesama koje su obiljeìleovaj omnibus — i dokazale da rock ‘n’ roll, ipak, nijemrtav.


NEZABORAVNE FILMSKE MELODIJE

Prle, Tihi i Shaft“OTPISANI“ (“POVRATAK OTPISANIH“),1974; režija: Aleksandar Ðorđević; muzi-ka: Milivoje Mića Marković

Dvojica najve}ih ilegalaca u povijesti jugoslovenskekinematografije, PPrle (DDragan Nikoli}) i TTihi (VVojislav VojaBrajovi}) neustra{ivo su se u Beogradu za vrijeme Drugogsvjetskog rata borili protiv okupatora, a njihove avanturepratila je mo`da i najpopularnija muzi~ka tema sa ovih pros-tora. Istu je komponovao MMilivoje Mi}a Markovi}. Muzikaiz Otpisanih postala je antologijska jednako kao i serija.Istina, bilo je nekih primjedbi da je Markovi} inspiracijuprona{ao u muzici iz poznatog ameri~kog filma o detektivuShaftu, koju je napisao IIsaac Hayes i za to, izme|u ostalog,dobio Oscara. Ali, to su samo sitne du{e. Kakva su vremena,sada bi ga optuìli i da je, ne daj Boè, plagijator! Ina~e,muzi~ku temu iz Otpisanih danas izvodi i Orkestar BobanaMarkovi}a - i zvu~e odli~no.

Ja hoću život, bolji život...“BOLJI ŽIVOT“, 1987. - 1991; režija: Mihailo Vukobratović, Andrija Ðukić,Aleksandar Ðorđević; muzika: Vojislav Kostić

Televizijska serija koja je u biv{oj Jugoslaviji biljeìlaogromnu gledanost, svojevrsna sapunica na balkanski na~in.Pratili smo iz ve~eri u ve~er pred malim ekranima ìvotporodice PPopadi} - oca DDragi{e, ~ovjeka iz radni~ke klase,supruge mu EEmilije, otmjene profesorice, i njihovo troje djece:Sa{e, VViolete i BBobe. U seriji se sve prelamalo preko le|ajadnog Dragi{e (MMarko Nikoli}), a izvan serije, zahvaljuju}iulozi Bobe sa kojom je debitovao, fascinacija tinejdèrkipostao DDragan Bjelogrli}.

Muzi~ku temu komponovao je VVojislav Kosti}, a otpjevaoDado Topi}.

Ne, neću plakati, srce mije puno radosti...“SIVI DOM“, 1985; režija: Darko Bajić;muzika: Vojkan Borisavljević, Darko Ješić

Sa surovim ìvotom maloljetnih delikvenata u popravnomdomu suosje}ali su svi jugoslovenski tinejdèri, sa njima seidentifikovali i èljeli da budu buntovnici poput [[ilje (@@arkoLau{evi}). Ovi dana{nji (tinejdèri) bi vjerovatno rekli kako tonije ba{ cool, a psiholozi bi upozoravali putem specijalnihemisija da grupa kriminalaca, pa ~ak i ako su maloljetni, nemoè i ne treba biti uzor na{em podmlatku. Kako god, u jed-noj epizodi serije mladi {ti}enici popravnog doma otpjevalisu: Sve {to èlim u ovom trenutku, idi, idi iz ìvota moga, srcemi je izgorelo moje, a du{a je ostala bez tvoga...

Ovu, najpoznatiju, pjesmu iz serije komponovao je DDarkoJe{i}. Sve {to èlim postala je svojevrsna omladinska himnana cijelom prostoru biv{e Jugoslavije, koja se i dan-danaspjeva na ekskurzijama i dernecima...


KO TO TAMO PJEVA

Gledam, jer želim sve dapamtim...“VRUĆ VETAR“, 1980; režija: AleksandarÐorđević; muzika: Vojkan Borisavljević,Vojislav Kostić

Mini serija u produkciji RTV Beograd o ìvotu brija~aBorivoja [urdilovi}a [urde (LLjubi{a Samardì}) imala jetako|er veliku gledanost, ali ono {to je vjerovatno prva asoci-jacija ve}ini ljudi kada se spomene Vru} vetar je pjesma - A sadadio.

Jednom odlete}e ptice, ulice na{e osta}e bez sunca, ~ovekisprati}e ènu, dugo na vetru jo{ staja}e sam... - pjevao jeOliver Dragojevi}, dok je Ljubi{a Samardì} u kafani plesaosirtaki i lomio ~a{e, zajedno sa milionima Jugoslovena ispredmalih ekrana. Muziku za pjesmu A sad adio napisao je VVojkan

Borisavljevi}, a zasluge za jedan od najljep{ih tekstova iz TVserijala ima FFilip Beli.

Veliki Arsen za velikogKrležu“GLEMBAJEVI“, 1988; režija: AntunVrdoljak; muzika: Arsen Dedić

Film AAntuna Vrdoljaka iz 1988. godine, na osnovukojeg je nastala i TV serija, odli~no je prihva}en me|ugledaocima, a Vrdoljak je pribliìo dramski ciklusMiroslava Krleè {iroj publici na na~in na koji je to rijetkokome prije njega uspjelo. Glembajevi su ovjen~ani i nizomnagrada, me|u ostalim i Zlatnim arenama u Puli za glavnumu{ku ulogu MMustafi Nadarevi}u, te za epizodnu ènskuulogu pokojnoj EEni Begovi}. Interesantno je da jeBegovi}eva odbila da primi nagradu, jer je smatrala da jenjen lik barunice CCastelli glavna, a ne sporedna uloga. No,vratimo se muzici: za Glembajeve je muziku komponovaojedan od na{ih najve}ih kantautora AArsen Dedi}, koji jenapisao vi{e od stotinu kompozicija za igrane, dokumen-tarne i animirane filmove i TV serije. Me|u njima su i Uregistraturi, Prosjaci i sinovi, Tajna starog tavana...Njegovu muziku u svojim filmovima koristili su i slavniFritz Lang, Jean Cocteau, Howard Huges, IngmarBergman, Michelangelo Antonioni, Federico Fellini, OrsonWelles… Pro{le godine, upravo na Pulskom festivalu,Dedi} je publici priredio pravu koncertnu poslasticuizvode}i filmsku muziku iz svog bogatog opusa.

To je bilo davno pa seniko ne seća, rodenestale jednog proleća...“VRATIĆE SE RODE“, 2007. – 2008; režija:Goran Gajić; muzika: Saša Lošić, MomčiloBajagić, Rambo Amadeus, Magnifico

Kona~no jedna “postjugoslovenska“ produkcija, koja jesvakako zasluìla da se na|e u ovom izboru, {to zbog sameserije, {to zbog odli~nog soundtracka, za koji su zaslu`niLo{a, BBajaga, RRambo i MMagnifico. Pri~a o beogradskim sit-nim kriminalcima, koji se neo~ekivano na|u u malom mjestuBaranda u Banatu sa namjerom da ostvare “poslovni poduh-vat“, zahvaljuju}i izvrsno napisanom scenariju i sjajnojgluma~koj podjeli osvojila je “na prvu“ gledaoce {irom biv{ezajedni~ke dràve. Najpoznatija pjesma iz Roda je A ti sene}e{ vratiti, i po~inje ovako: Od Banata prema Sremu niskooblaci, no} se spustila, pa se ne vidi, samo moje misli poravnici putuju, ja ih po{aljem al’ se vra}aju, a ti, ti se ne}e{vratiti... Muziku je napisao Lo{a, a tekst Bajaga. A istu pjes-mu otpjevao i veliki ZZvonko Bogdan, pa se sad na internet-forumima lome koplja: pjeva li bolje Zvonko, ili Bajaga iLo{a u duetu? Kako god, pjesma je vrhunska!

Petnaestog januara 2001. godineosnovana je online enciklopedijaWikipedia i za samo jednudeceniju dospjela je me|u osamnajpopularnijih internet stranica

na svijetu (uz Google, Facebook ili YouTube). Wikipediju svakodnevno koristemilioni ljudi {irom svijeta, ona se uvukla usvakodnevicu i koji god pojam da ukucamou pretraìva~, me|u nekoliko prvih rezulta-ta vjerovatno }e se pojaviti ~lanak otraènoj temi iz Wikipedije. Ova enciklope-dija na po~etku je bila predmet podsmijeha,vrvila je od gre{aka i smatrana je nepouz-danom. înjenica da bilo ko moè inter-venisati u tekstu stvarala je velike prob-leme: ljudi sa nedovoljno znanja stavljali supogre{ne informacije, a neki su namjernopostavljali neta~ne tekstove s ciljemvo|enja privatnih ratova ili promovisanjasamog sebe...

LEKSIKON KOJI JE RANIJE ISMIJAVAN

“Nedavno sam imao predavanje oHabermasu i svi moji studenti su pro~italinjegov tekst, ali o autoru nisu znali ni{ta.Pitao sam ih {to malo ne pogledaju osnovnepodatke na Wikipediji i oni su bili u {oku.O toj online enciklopediji u ozbiljnimakademskim krugovima se uglavnom mislisve najgore, ona se smatra nepouzdanom istudenti se kod nas ne bi nikad usudilinavesti je kao izvor podataka. Me|utim, jasam primijetio da je broj gre{aka sve manji,a da je vrlo lako dostupna i razumljiva pasam ih uputio da sa oprezom i kriti~ki, aliipak informacije potraè i tamo“, napisao jeovih dana povodom desete godi{njiceWikipedije njen novi ljubitelj, profesorPaul Nolte sa berlinskog Freie Universitäta.

Pomenuta enciklopedija ima veliki brojpristalica, koriste je stotine miliona ljudi, a


GLOBALNI FENOMEN

Besplatna, brza i lako dostupna internet enciklopedija WIKIPEDIA postala je uproteklih deset godina nezaobilazan dio svakodnevice i dobila verzije na preko

200 jezika; kritikovana kao nepouzdana, amaterska i neozbiljna, Wikipedia je ipakrasla; danas je piše i uređuje preko milion ljudi širom svijeta, a za SB neki od

autora bh. Wikipedije otkrivaju koja stroga pravila važe u wikipedijanskoj subkulturi, kolike se rasprave vode dok neki tekst ne dobije završnu verziju i

govore o tome kako rad na Wikipediji izaziva svojevrsnu ovisnost

BRZA ENCIKLOPEDIJATekst na Wikipediji u prosjeku seprepravi 36 puta a o nekim temamavode se i pravi ratovi

Pi{e: ADISA BA[I]

preko milion ljudi u~estvuje redovno usamom njenom stvaranju. Svako je pozvanda tekst dopuni i pobolj{a, ali postoje ipakodgovorna lica koja vode ra~una o tim izmje-nama. Sporne stvari zajednica (kako kaùwikipedijanci) prodiskutuje, a administra-tor vodi ra~una o pravilima i okon~avanjutih rasprava. Kriti~ari i dobri poznavaociWikipedije kaù da svoju verziju istine~esto na kraju objave oni koji su naprostonajuporniji a ne oni ~iji su podaci najvjero-dostojniji. Na neke gre{ke i sporna mjestareaguje se u roku od nekoliko minuta ili ~aksekundi, ali ako je tema manje popularna,mogu}e je da gre{ka ostane neispravljenapo nekoliko mjeseci, pa i po godinu dana.

Wikipedia (wiki na havajskom zna~ibrzo) zami{ljena je kao skup op{teg ljud-skog znanja o raznim stvarima, ali u praksitekstove ne pi{u nau~nici (iako me|uautorima ima vrlo obrazovanih ljudi), negooni koji za takve poslove imaju vremena,naj~e{}e srednjo{kolci, studenti, neza-posleni... Najaktivniji britanski wikipedi-janac RRichard Symonds je nezaposlen, aliosam sati dnevno besplatno (kao i svi drugiautori) pi{e za Wikipediju.

Jedan on najo{trijih kriti~ara Wiki -pedije, britanski publicista AAndrew Keennedavno je u intervjuu za na{ listobja{njavao kako je Wikipedia po njego-vom mi{ljenju pravi primjer interneta novegeneracije na kojem je zavladao kult amate -ra i gdje svaki mediokritet moè u tren okapostati ekspert za bilo koju temu. Kolikogod ovakve kritike Wikipedije bile i glasnei utemeljene, njena popularnost ne opada, auvjerenje da mnogo ljudi sa prosje~nimznanjem zna vi{e od jednog stru~njaka,zadobiva sve vi{e pristalica.

Bosanska Wikipedia danas ima prekotrideset hiljada ~lanaka a njih pi{u i ure|ujuljudi razli~itih zanimanja (ekonomisti,hemi~ari, informati~ari, veterinari, profe-sori bosanskog jezika...), razli~itih godina i

nivoa obrazovanja. U prosjeku su to mladiljudi izme|u dvadeset i trideset i pet godi-na, a njihovi nadimci kojima se potpisuju suEmir, Ado, Bushido, Cerminator, Medi -teran, Luka, Zekko, Zumbulka... Wikipediaima svoja pravila i prili~no strogu hijerarhi-ju, ali obi~ni korisnik moè u njenoj izradiu~estvovati i ako ne poznaje do kraja cijelustrukturu.

Haris Mustagrudi} za Wikipediju jepo~eo pisati kao srednjo{kolac i o tomsvom iskustvu za na{ list kaè: ““Privuklome to {to je enciklopija ne{to korisno zaljude, a ja sam prije uvijek volio raditikorisne stvari. Za svoje tekstove naravnonismo bili pla}eni, samo smo pisali igradili tu enciklopediju, rapidno, svako izoblasti koje je znao, a neke oblasti i nijebilo potrebno znati kako bi se ispunileneke informacije. Tada, prije nekoliko


10 GODINA WIKIPEDIJE

� Wikipedia se aktuelizira svakodnevno,a klasi~ne enciklopedije jednom godi{njeili jednom u nekoliko godina.

� Besplatna je i lako dostupna.

� Spaja znanje velikog broja ljudi kojirade timski.

� Pokriva vrlo {irok raspon tema.

� Hipertekst omogu}ava povezivanjemno{tva tema i podataka u jednom tek-stu.

� Tekstove u klasi~noj enciklopedijinapisali su ugledni stru~njaci u svompolju, Wikipediju pi{u amateri.

� Nepouzdana je, podlo`na vandalizmu izloupotrebama.

� Autori su anonimni, potpisani nadimci-ma, ne snose stvarnu odgovornost zasadràj.

� Me|u autorima ima obrazovanih ljudi,ali skoro nikad ozbiljnih nau~nika jer radna Wikipediji oduzima mnogo vremena.

� Jednom napravljena i neispravljenagre{ka {iri se i multiplicira velikom brzinom.

ZA I PROTIV

Najveće snage i slabosti popularneonline enciklopedije

��

ZAÊTNIK GLOBALNE

POMAMEJimmy Wales,

osniva~ Wikipedije

godina, imali smo ogroman projekat bh.op}ina i uspjeli smo napraviti ~lanak osvakoj. Ja sam dosta vremena proveo na~lanku o Visokom, pisao sam mnogo i ora~unarstvu. Mislim da sam nekad provo-dio i previ{e vremena rade}i naWikipediji, i na poslu sam krao vrijeme dapi{em, opet besplatno. Dosta vremena samprovodio provjeravaju}i ~lanke, mnogoispravljao i usavr{avao ~lanke, sve doknisam na kraju odustao.“

Na bh. Wikipediji su najaktivniji sarad-nici iz Sarajeva, Zenice i Visokog, a velikibroj njih je i iz dijaspore. U nekoliko navra-ta organizovani su susreti doma}ihwikipedijanaca uìvo, ali ve}ina saradnje ikomunikacije izme|u njih odvija se zapra-vo putem interneta.

Haris je danas zaposlen u kompjuter-skoj firmi, bavi se ra~unarskim sistemima imreàma, a iako vi{e nije aktivan naWikipediji, jo{ uvijek je smatra zna~ajnim ipozitivnim projektom: ““ûdno je ipak to{to imamo ~ak ~etiri (!?) Wikipedije kojemoèmo razumjeti. Postoje hrvatska, srp-ska, bosanska, i na kraju srpsko-hrvatskajer jo{ uvijek postoje ljudi koji pi{u timjezikom i smatraju ga svojim, tako da imajui svoju Wikipediju. Sve ~etiri Wikipedijeimaju dosta istih ~lanaka, a bilo je i prepisi-vanja, pa mi je to vremenom gubilo poentudok nisam odustao. I danas mislim da jeglupa i neprakti~na ova podjela sa jezicima,ali ja tu ne mogu ni{ta uraditi. Ja na kraju,kao i mnogo ljudi, ve}inom ~itam engleskuWikipediju, i zaista je ~esto koristim. Bilobi dobro da i mi imamo veliku Wikipediju,umjesto {to imamo ~etiri iste koje imajuhiljade istih ~lanaka.“

WIKI RAT OKO ME[E SELIMOVI]A

Erna je administratorica na bh. Wikipe -diji a taj status se, po njenim rije~ima, dobi-va nakon odre|enog broja unesenih izmje-na i nakon {to zajednica nekoga prihvatikao administratora. Magistrica je hemije,radi u dràvnoj slu`bi a za Wikipediju radipreko tri godine. Prvi motiv joj je, kaè bioda se sama podsjeti stvari iz struke i dapodatke o hemiji u~ini dostupnim za novestudente, a onda je po~ela pisati i o drugimtemama. Ona za SB obja{njava koja supravila pisanja i ure|ivanja tekstova naWikipediji: ““Postoje pravila za izgled~lanka (minimum zahtjeva), ali u tomepo~etnicima pomaù iskusniji korisnici.Najve}i problem je relevantnost ~lanaka,jer se de{ava da neko naleti pa prvi ~lanaknapi{e upravo o sebi. Dakle, ako je nekomagistrirao, doktorirao i objavio dva-trirada, ipak ne treba imati ~lanak naWikipediji, dok ne postigne uspjehe koje jepriznala malo {ira zajednica. êsto imamoiz umjetni~ke bran{e ovaj problem

(muzi~ari, slikari…). Tako|er, ~esti su tzv.edit-wars gdje neko ima jedno mi{ljenje, aneko drugi drugo, pa se na jednom ~lankubezbroj puta to ispravlja. Tada administra-tori zabrane izmjene dok se ne postignedogovor. Ina~e je pravilo na Wiki da osvemu odlu~uje zajednica, zna~i stavlja sena glasanje. Npr. izbor odabranog ~lanka,koji }e taj mjesec biti na naslovnoj,odre|uje se glasanjem. Isto je i sa izboromadministratora (iako tu postoje jo{ neki kri-teriji), a i sa rje{avanjem konfliktnih izmje-na i sli~nim stvarima. êsto imamo prob-lem sa izmjenama tipa: Me{a Selimovi} jebosanskohercegova~ki pisac, pa nekopromijeni: Me{a Selimovi} je srpski pisac...Takve izmjene se moraju diskutovati nastranici za razgovor za taj ~lanak. Dok se nepostigne dogovor, ~lanak se zaklju~a.Moète su uvjeriti na stranicama za razgo-vor, da te diskusije znaju biti prili~noduga~ke.”

Svake godine Wikipedia organizujeskupljanje dobrovoljnih priloga za nastavakbesplatnog rada. To omogu}ava da projekatostane nekomercijalan, da se na stranicamaenciklopedije ne pojavljuju reklame. Unedavno zavr{enoj akciji pola miliona ljudiu svijetu je doniralo sredstva, u prosjeku podvadesetak dolara, i za sada je opstanak inastavak rada popularne enciklopedije vrloizvjestan. �


GLOBALNI FENOMEN

PREKR[AJ (KO[ARKA)Prekr{aj dolazi od gr~ke rije~i “phre”

{to zna~i “nema” i slavenske rije~i “kr{“ {tozna~i slomiti. To jest, nema prekr{aja akoni{ta nije slomljeno.

POKEMON CENTARPokemon centar je na neki na~in i

bolnica, u kojoj bude po najmanje jednasestra Joy. Oni pove}avaju snagu tvogapokemona, i pruàju ti da jede{, no}i{,ili mo`da ~ak i da ìvi{. Pokemon cen-tara nema u {umi. Ima ih samo u gradu.U pokemon igrama vjerujem, da }e vamsvaki minut biti potreban pokemon cen-tar.

LAMA (@IVOTINJA)Lama je jedna vrsta ìvotinje koja je

visoka i koja voli da se pljuje. Ona voli jestijako puno smokija.

MERLIN (ÂROBNJAK)Merlin je ~arobnjak iz engleskih bajki.

On je po{tovan prorok i mag. Pomogao jekralju Uteru da do|e na presto. Zatim jeza~arao jednu ènu da bude sa kraljem i toga je skoro ubilo.

BALBOIZAM (POKRET)Balboizam predstavlja subkulturni

duhovni pokret, ìvotnu ideologiju, tekodeks moralnih na~ela. Balboizam jeinternacionalni pokret koji obuhvatapristali ce {irom svijeta. Smatra se da jenastao kao reakcija mladih na kultni serijalRocky filmova. Ipak, mnogi vjeruju da jebalboizam zapravo utemeljen na Balkanu,ta~nije u Bosni i Hercegovini i da je nastaosamo dijelom kao refleksija na Rocky fil-move, ali da je podrazumijevao i mnogosloèniju viziju i percepciju stvarnosti iìvota. �

WIKIPEDIJANSKI “BISERI“

Enciklopedijske odrednice koje nisuzadovoljile standarde i koje su sabh. Wikipedije izbrisane

ZARAZNA WIKIPEDIA:“Mislim da sam nekadprovodio i previše vremena radeći naWikipediji, i na poslu samkrao vrijeme da pišem,opet besplatno,” kažebivši wikipedijanac Haris

�


Predstavnici ~etiri nacionalna kul-turna dru{tva Bosne i Herce -govine 12. januara u Sarajevu suozvani~ili po~etak zajedni~kogprojekta digitalizacije njihove

kulturne ba{tine. Digitalizacija podrazumi-jeva elektronsko arhiviranje vrijedneistorij ske i kulturne gra|e Jevrejskog kul-turno-prosvjetnog i humanitarnog dru{tvaLa Benevolencija, Hrvatskog kulturnogdru {tva Napredak, Srpskog prosvjetno-kul-

turnog dru{tva Prosvjeta i Bo{nja~kezajednice kulture Preporod. Ovoje ujedno i prvi projekat izakojeg su stala sva ~etiripomenuta dru{tva.

BAZA ZA ISTRA@IVANJE“Na projektu digitalizacije

na{e kulturne ba{tine radimo ve}dvije godine, a sporazum o tomepotpisali smo jo{ 2009. godine.Me|utim, bilo je veoma te{kona}i sponzore i ljude koji bi pre-poznali vrijednost i zna~aj ova k -vog projekta. Inicijalna sredstva

dala je kompanija BH Telecom, tako dasada kona~no moèmo po~eti sa realizaci-jom“, kaè EEli Tauber, predstavnik LaBenevolencije.

Digitalizacija kulturne ba{tine odizuzetne je va`nosti za o~uvanje tradicije,kulture, religije naroda Bosne i Herce -govine, isti~u predstavnici nacionalnihdru{tava. Uz pomo} sarajevskog MediaCentra, u narednih ~etiri do pet godina bit }eelektronski arhivirana gra|a koja je objavlji-vana u informativnim i knjièvnim ~asopisi-ma, godi{njacima, kalendarima... Na tajna~in bit }e kreirana i jedinstvena baza zaistraìvanje bosanskohercegova~ke povi-jesti i tradicije koju ba{tine ova dru{tva.

“Mnoge su kulturne institucije sru{ene izapaljene u posljednjem ratu, poputNacionalne i univerzitetske biblioteke iOrijentalnog instituta, tako da je svaki pro-jekat kojim se nastoji ostaviti ne{to zabudu}e generacije vrlo zna~ajan i vrijedan.Onaj ko nema pam}enje i sje}anje nijezapravo ~ovjek. Ovo je prilog na{em kolek-

tivnom pam}enju, pa onda i na{ojbudu}nosti“, nagla{ava predsjednik

HKD Napredak prof. dr. FFranjoTopi}.

Predsjednik BZK PreporodSenadin Lavi} izrazio je nadu da }eprojekat digitalizacije kulturneba{tine biti primjer i drugim institu-cijama dràve BiH da pokrenusli~ne inicijative koje ljude razli~itihnacionalnosti zbliàvaju, umjesto daih razdvajaju.

“Ne znam precizno u ~emu je raz-lika izme|u kulture Bo{njaka, Srba,Hrvata ili Jevreja. Ovaj projektdoìvljavam kao na{ zajedni~ki,jedinstveni, bosanskohercegova~ki, jer

to je kulturna ba{tina koja pripada svimanama“, kaè Lavi}.

APEL ZA PODR[KUPredstavnici nacionalnih kulturnih

dru{tava BiH uputili su na kraju apelnadle`nim ministarstvima i drugim institu-cijama i bh. kompanijama da podrè ovajprojekat, kako bi kulturna i istorijskaba{tina {to prije postala dostupna i u digi-talnoj formi.

“îni se da u na{oj dràvi danas, kada jeu pitanju vlast i odnos prema kulturi, nikone brine ili ne èli da brine. Mi smo ovajprojekat zapo~eli i dove{}emo ga do kraja,a ubije|en sam da }e u na{im kompanijama,pa bar i u jednom dijelu vlasti, biti podr{keza to“, zaklju~io je MMi{o Kruni} iz SPKDProsvjeta. �

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Godine 1892. u Sarajevu je osnovanaLa Benevolencija, a 1903. Muslimanskokulturno-umjetni~ko dru{tvo Gajret, kojeje kasnije preraslo u Preporod. U tomperiodu sa radom su po~eli i SPKDProsvjeta i HKD Napredak. Dru{tva sufunkcionirala u manjoj ili ve}oj mjeri dozavr{etka Drugog svjetskog rata, adolaskom na vlast Komunisti~ke partijeJugoslavije, 1949. godine, nacionalnadru{tva su uga{ena. Rad su obnovila

po~etkom ’90-ih godina, nakon prvihvi{estrana~kih izbora u BiH.

Osni vanje nacionalnih kulturnihdru{tava imalo je za primarni cilj za{titukulture i tradicije naroda u BiH, kao istipendiranje |aka i studenata. Svako oddru{tava imalo je i svoje glasilo. Glasilasu uglavnom biljeìla istorijske doga|aje,narodne obi~aje, tekstove koji promovira-ju kulturu naroda, te narodne umotvorinekao dio narativnih predavanja. �

TRADICIJA DUGA VI[E OD STOLJE]A

Kultura, istorijski događaji, obrazovanje...

DIGITALIZACIJA KULTURNE BA[TINE

U Sarajevu je nedavno ozvaničen početak realizacije projekta digitalizacije kulturne baštine četiri nacionalna društva u BiH; važnost ovog projekta, koji bitrebao biti dovršen za četiri do pet godina, za sada su prepoznali samo rijetki

PRILOG KOLEKTIVNOMPAM]ENJU I BUDU]NOSTI

ZAJEDNI^KAINICIJATIVA

Eli Tauber, Mi{o Kruni},

Franjo Topi} iSenadin Lavi}

Nema dileme - kada se na ovimprostorima izgovori rije~ jazz prvona {to se pomisli jesu lik i djelozagreba~kog vibrafoniste, i {to jo{sve ne, BBo{ka Petrovi}a. I ako

niste zatrovani hot notama, a navratili ste uZagreb, morate po inerciji, ako imate imalokulturnog instinkta, svrnuti u onu “rupu”smje{tenu u Teslinoj, koja nosi nazivB.P.Club. I ako ste jo{ lude sre}e, onda }e navas pogled baciti jedan stasiti gospodindje~a~kih o~iju sa stola izdvojenog od pub-like, a jo{ ve}a sre}a vas je mogla obliti akodo|ete u trenutku kada taj isti “ma~or” zami-jeni svoj stammtisch za mjesto iza “ro{tilja”,

kako je tepao svom instrumentu vibrafonu.E, onda je nastajala magija vrhunskog jazza,kakvog je na ovim prostorima znao da stvorisamo i jedino Bo{ko Petrovi}. Koji nas je,nakon vi{e od pola stolje}a swinganja, zau-vijek napustio pro{log tjedna.

Govorimo o ~ovjeku koji je po svemuprerastao u istinsku muzi~ku legendu - sjaj -

nom jazz vibrafonisti, kompozitoru velikogi raznovrsnog opusa, vo|i malih sastava ivelikih orkestara, organizatoru, vlasnikujazz kluba, pedagogu, radijskom i TVvoditelju... Bo{ko nije ìvio jazz tek onako,on je bio njegova personifikacija, ~istootjelovljenje u najplemenitijem smislu terije~i; ili kako je jednom davno rekao svom


LJUDSKA I JAZZ TOPLINA

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

Komemoracija i posljednji ispraćaj legendarnog hrvatskog jazz umjetnika BOŠKAPETROVIĆA održani su u petak, 14. januara, na krematoriju “Mirogoj” u Zagrebu:sarajevski publicista OGNJEN TVRTKOVIĆ samo za naš magazin piše o liku i djelu

svog prijatelja, vibrafoniste, kompozitora, diskografa, pedagoga, radijskog i TVvoditelja, vlasnika jazz kluba, koji je dio djetinjstva proveo i u glavnom gradu BiH

MAGIJA VRHUNSKOG JAZZA

Bo{ko Petrovi} nije ivio jazz tekonako, on je bio njegova personifikacija,

~isto otjelovljenje u najplemenitijemsmislu te rije~i

“MAÔR” ZA“RO[TILJEM”Bo{ko Petrovi} bio jevrhunski vibrafonista

“MAÔR” ZA“RO[TILJEM”Bo{ko Petrovi} bio jevrhunski vibrafonista

autoritativnom ocu, visokom oficiru JNA,kada ga je pitao {to mu ta muzika zna~i, aon mu odgovorio jednostavno: ““Sve.” Itako je i bilo!

ZARAD GLAZBE I U KORIST VIOLINERo|en u Bjelovaru 1935., on je preko

Sarajeva (e, da, tu je sve krenulo kad je kaodje~arac u~io violinu - ostavio ju je i zaradglazbe i u korist violine - kako je duhovitopersiflirao kasnije!) i [kofje Loke, te

Ljubljane zavr{io pedesetih u Zagrebu ina{ao se na ~uvenoj glazbenoj {pici, a dapravi instrument jo{ nije odabrao. Aliglazbu jeste, jer je slu{aju}i ameri~ke radij -ske programe ~uo ne{to {to ga je trajnoozna~ilo - LLouisa, DDukea, SSinatru i takoredom. Dakle, jazz. Onda harmonika, pabubnjevi, da bi se kona~no pedesetihdo~epao nekakvog vibrafona, koji je stajaopra{njav u podrumima Radio Zagreba.Svira sa tada{njim velikanima zagreba~ke

jazz scene, osniva vlastiti kvartet, koji }ekrajem pedesetih prerasti u Zagreba~ki JazzKvartet. Zna se ve} tko su bili ~lanovi: kon-trabasisti MMiljenko Prohaska i KKre{imirRemeta, pijanista DDavorin Kajfe{, te bubnj -ar SSilvije Glojnari}, uz Bo{ka Petrovi}a navibrafonu.

Dodiri sa JJohnom Lewisom i ModernJazz Quartetom istog line upa (John èniZagrep~anku MMirjanu Vrbani}, a Kajfe{njenu sestru LLelu!) i svjetske slave, te prvinagovori da stvaraju vlastite skladbe ikoriste balkanski folklor ZJK plasiraju navisoka mjesta na europskoj jazz sceni.Nastupi na najvi|enijim pozornicama dilj -em Europe, snimanja za poznate etikete,mapa puna originalnih skladbi koje supisali svi, uklju~no sa Bo{kom Petrovi}em,a neke su zavr{ile na menuju Modern JazzQuarteta. Pa koncerti u kazali{tu Gavella,dodiri sa tzv. tre}om strujom, nastupi saznamenitim solistima - ukratko ZJK su{ezdesetih predstavljali agregat jedne nove,inovativne i hrabre kulture. Poslu{ajtenedavno objavljeni CD Zagreb Jazz Kvartet- Live! (Croatia Records), pa }e vam se svezorno kazati.

Bo{ko Petrovi} nakon razlaza ZJK1968. kre}e u nove avanture. Ostavlja stal-ni posao u Plesnom orkestru Radio Zagrebai vodi Zagreba~ki Jazz Kvintet, u kome }ekrilnicu svirati povremeno i veliki AArtFarmer!, onda kvartet Bo{ka Petrovi}a, pase udruùje sa mladim rockerima iz grupeTime, potom slijedi B.P. Convention, TrioBo{ka Petrovi}a i jo{ sijaset drugih malihsastava, posebnih projekata i velikihorkestara. Poput B.P. Convention BigBanda, grupe Nonconvertible All Starssa nizom jazz solista iz tada{njih socijal-isti~kih zemalja, trija sa velikim gitaristomJoeom Passom (koji je jedan od onih trajnihovisnika o B.P. Clubu - znao je malo gov-oriti “na{ki”, jer je odrastao u jednoj obiteljihrvatskog porijekla u Americi) i drugimgitaristom DDamirom Di~i}em, te komornogdueta koga je sastavio sa pijanistomNevenom Frange{om (jo{ jedan ~ije suveze sa Sarajevom vrlo jake).

SVEPRISUTNI SOCREALIZAMA izme|u, brojna gostovanja diljem svi-

jeta: od Japana i Amerike (posebno naFestivalu u Montereyu), do Rusije,Austrije, Italije, Poljske, [vicarske,[vedske do êhoslova~ke i drugih zemalja,potom brojna snimanja za plo~e - disko-grafija mu je ogromna a posljednjih godinaje izdao neka od svojih najboljih djela -nastupi sa nizom najvi|enijih solista izcijelog svijeta, otvaranje vlastite disko-grafske ku}e Jazzette Records sa re{pekta-bilnim brojem izdanja, te napokon i kluba uTeslinoj - “prvog pravog jazz kluba” uZagrebu, o ~ijoj povijesti svjedo~i sjajna


BO[KO PETROVI], “DAKLEM TAKO”

IZUZETAN LIK, IZUZETNO DJELO: Boško Petrovićostavio je i veliki opus vlastitih skladbi na čelu saonima u kojima koristi balkanski melos, posebnomakedonske neparne metre poput U mukama rođena

KRATKA ANALIZA ZA DUGO SJE]ANJE NA BO[KA...

... ekstrovertna, elokventna, dinami~na i ìvopisna figura

��

monografija koju je njegov intimus DDraènVrdoljak sastavio pod nazivom Welcome tothe Club, za desetu obljetnicu postojanjal998. godine (ponositi sam vlasnik jednogod 100 primjeraka sa potpisom autora).Samo od listanja te knjiùrine zamanta vamse u glavi - jer kroz taj su “podrum” prode-filirali svi ili skoro svi koji ne{to zna~e nasvjetskoj jazz sceni, a neki od njih i postalitrajni ovisnici o njemu. Recimo, velikiengleski jazz pjeva~ i orgulja{ GGeorgieFame, koji se trajno vra}a u Zagreb iHrvatsku svake godine. Joe Pass, ArtFarmer, CClark Terry, KKenny Drew, JohnLewis, TThoots Thielemans... da ne idemodalje, pogledajte neku jazz enciklopediju ividje}ete o kojem redu veli~ina se radi.

I onda organizacija jazz festivala i kon-cerata, suradnja sa najmla|im generacijamaslovenskih i hrvatskih jazzista, ljetnite~ajevi u Gro`njanu - redanje svega {to jeu svojih 76 godina dosegao doista nemagranica. Odrastao u onim poratnim godina-ma, kada ni~ega nije bilo, Bo{ko sePetrovi} formirao u plodnoj intelektualnojklimi Zagreba, koji se opire sveprisutnomsocrealizmu. Imao je dodira sa slikarima,prvo mi pada na pamet EEdo Murti}, pisci-ma, kazali{tarcima i filma{ima. Uradio je inekoliko muzika za filmove i pojavio se ukultnom filmu ZZvonimira Berkovi}aRondo.

I njegov zvuk vibrafona je ba{tiniokoliko od narastaju}e jazz tradicije, toliko iod suvremenijih pristupa, posebno be-bopa

Milta Jacksona, ~lana Modern JazzQuarteta. Njegov ritmi~ki impulz je biosavr{en, swing nepogrje{iv, blues feelingtako|er, znao je u improvizacijama bitielokventan i dinami~an, ali i njeàn u bal-adama. Ostavio je i veliki opus vlastitihskladbi na ~elu sa onima u kojima koristibalkanski melos, posebno makedonskeneparne metre poput U mukama ro|ena. Toje ista ona makedonska tu`balica, koju }ena nastupnom albumu obraditi i Leb i sol,mnogo godina kasnije. Zatim, Keka kolo,Tarabooka Song, Green Mood, Mali dje~aksa velikim srcem (za sina KKolju) a onda iSan zelenog jastoga, Valcer za jazz mamu,Kora~nica vojnika Theloniusa Monka,Sarabanda, Nebo iznad Gro`njana, TiffanyGirl, Pink Panter susre}e Kapetana Trulogoko pono}i i mnoge druge; neke od njihsakupljene su u izdanju 33 jazz teme uizdanju Hrvatskog dru{tva skladatelja,1986. godine. Ali isto tako je rado svirao ijazz standarde ili, pak, teme suvremenihjazz autora poput Lonelly Women, avan-gardiste OOrnette Colemana ili teme nepre-vazi|enog TTheloniusa Monka.

Izvan scene Bo{ko Petrovi} je bioekstrovertna, elokventna, dinami~na iìvopisna figura, i svatko onaj tko je imaotu ~ast da se pribliì njegovom srammtischuu B.P. Clubu, gdje je òvijalno u podneispijao `lahtnu kapljicu Hlupi~eva vin~eka,mogao je prisustvovati vatrometimaduhovitosti i {armantonosti koja je svako-ga okolo njega obarala s nogu. Njegovoj se

ljudskoj toplini i dinami~nosti nije moglooduprijeti. Ja tako|er, od trenutaka kad samga prvi puta vidio na sceni, u drugoj polovi-ci {ezdesetih u sarajevskom Domu JNA,kad je svirao sa Zagreba~kim JazzKvartetom u sklopu kongresa tada{njegSaveza kompozitora Jugoslavije. Ja, mladinadobudni gimnazijalac i grupa ~iji sudometi bili svjetski, sa onom vibrantnomverzijom Prohaskine Intime - e to me jeoborilo s nogu i otada sam u jazzu. I saBo{kom, sa kojim me je vezivalo vi{e od~etrdesetak godina prijateljevanja. �


LJUDSKA I JAZZ TOPLINA

Nabaviti, obavezno, ~etvorostrukibox-set B.P. Collection, koji je CroatiaRecords izdala pro{le godine, zaBo{kovih 75 godina ìvota i pola stolje}ana sceni, i definitivno se uvjeriti da seradi o istinskom glazbenom gigantu saovih prostora. I pro~itajte njegovubiografiju, koju pi{e jo{ jedan od onihkojima je pripustio u svoju blizinu, DavorHrvoj, a koja bi se uskoro mogla pojavi-ti u izdanju diskografske ku}e Menart. �

PREPORUKA ZA SLU[ANJE

Melodije glazbenog giganta

DRUŽENJE SA ARSENOM DEDIĆEM: Petrovićev B.P.Club bio je “prvi pravi jazz klub” u Zagrebu, o čijojpovijesti svjedoči sjajna monografija Dražena Vrdoljaka

�

Flamenko je ìva umjetnost kojaima sposobnost da se stalno mije-nja. Njegova tajna je u momentuimprovizacije, koja se doga|aizme|u koraka.

TUGA I SAMOSA@ALJENJEPlesanje flamenka je veoma li~an na~in

umjetni~kog izraza i forma veomapovezana sa muzikom. Umjetnost flamenkase odnosi, sa jedne strane, na umjetnostkoja obuhvata ples, pjevanje i sviranje nagitari, a sa druge, na poseban stil ìvotaandaluànskog naroda. Izraz sazrijevanja~ovjeka je flamenko. Kroz sadràje kojimase bavi i forme kroz koje se izraàva,do~arava nam uslovljenost, dinami~nost iritmi~nost tog sazrijevanja, prepunograznih otkri}a. Flamenko simboli~no pred-stavlja proces individualizacije koja sebazira na modelu ro|enje - ìvot - smrt -ponovno ro|enje, on po~inje sa ranjava-njem osobe i patnjama koje je prate.

Veliki doprinos i nezaboravan trag u fla-menku ostavili su Cigani, ~ija su plemenanakon vjekovnih lutanja kroz centralnuEvropu u 15. vijeku u{la u Andaluziju, koja

je bila bogato i plodno tlo na kome suCigani, pored ve} izmije{anog uticajarazli~itih kultura, a usvojiv{i elementestarosjedilaca i drugih prido{lih stanovnika,dodali svoje obilje`je. Njihova muzika bilaje izraz siroma{tva, li~ne tuge i sa -mosaàljenja, {to ujedno predstavlja iosnovne teme vezane za dva ciganskaneostvarena sna o zdravlju i slobodi.Flamenko je izraz ljudi koji su sve done-davno bili izvan zakona, te je cvjetao uskrovitosti ciganskih prebivali{ta, izvo|enuz gotovo religiozno po{tovanje iozbiljnost. Bila je to umjetnost koja seprenosi isklju~ivo usmenom predajom.

UZBUDLJIVA IZVORNA SIROVOST

Sarajevska publika }e, zahvaljuju}iorganizatorici IIndiri Heler, nakon 13. i 26.januara biti u prilici da uìva u do sadanajambicioznijem i najkreativnijem nas-tupu {panjolske grupe Los Flored deAndaluzija. To je “visokoenergetski“ multi-nacionalni sastav virtuoza, dobitnika bro-jnih nagrada, koji sa podjednakim odu{evlj -enjem prihvataju i publika i kriti~ari.Njihova najnovija produkcija je nesvaki-da{nji audio-vizuelni spektakl koji se nepropu{ta. Ne udalj avaju}i se od svog

izgra|enog stila uzbudljive izvornesirovosti, grupa je ove godine u svoj pro-gram uvrstila i posjetu Bosni i Hercegovini.

Carmen Moncada, JJosefa Flores, JJoseDelgado, LLuis Palma, AAntonio Flores,Antonio Morata, JJose Maria Vinas Cocapripremili su vrlo energi~an i ekspresivannastup, sa èljom da se publici predstave unajboljem svjetlu. ““Za nastup su pripremilikorake rumbu, bulerías, alegria, koji su zasamo dva plesa~a na sceni jako zahtjevni.Profesionalcima kao {to su CarmenMoncada i mladi, perspektivni plesa~ JoseMaria Vinas Coca plesni koraci ne}e bitiproblem” isti~e Indira Heler.

Jose Delgado publici }e se predstavitisa dvije numere. Zanimljivo je spomenutida je Josefa Flores, za koju kaù da je najbolja plesa~ica flamenka, sestrapjeva~a Antonija Floresa i da prvi put nas-tupaju i idu na turneju zajedno, jer sedamgodina nisu razgovarali. Da razveselepubliku Los Flored de Andaluzijapripremili su Jazz ‘ba od Crvene jabuke,uz svoj ritam puno brè i temperamentni-je. Dakle, 26. januara nastupaju u ClubuCinemas, a ulaz je 10 KM. Za njih je fla-menko na~in ìvota. Oni su flamenko odsumraka do zore, ne samo na pozornici. �


Pi{e: MA[A ]OSI]

AUDIO-VIZUELNI SPEKTAKL

Flamenko - vatra u nogama

PLES, PJEVANJE I SVIRANJESkupina Los Flored de Andaluzija

Nakon koncerta 13. januara, čuvena španjolska grupa LOS FLORED DE ANDALUZIJA,

čiji su članovi vrhunski flamenko plesači i muzičkiizvođači, nastupit će u Sarajevu i 26. januara

OD SUMRAKA DO ZORE

Jo{ nam je krajem juna pro{le godineMirela Priselac Remi, {efica zagre-ba~ke grupe Elemental, govorila oprojektu Diversidad, koji je spojiodvadeset evropskih muzi~ara na

zajedni~kom albumu, a u kojem je sudjelo-vala zajedno sa na{im AAdnanomHamidovi}em Frenkiejem i svojim kole-gom iz benda SShotom: ““To je projektEuropske komisije i European MusicOfficea, koji je spojio dvadeset glazbenikaiz EU na zajedni~kom albumu, koji smo sni-mali krajem oùjka 2010. godine. Snimilismo ~etrnaest pjesama koje }e se na}i naalbumu koji izlazi u sije~nju sljede}egodine. U Parizu sam snimala i spot za pjes-mu I Got It sa Mariamom iz Njema~ke iMelodee iz Nizozemske. Frenkie iElemental su jedini izvo|a~i iz zemalja kojenisu u EU, ali su nas pozvali jer su seodu{evili na{om muzikom! I opet, glazba ikultura su pobijedili ondje gdje je politika

zakazala - u{li smo u EU integracije prijenjih.” Dobro, album Diversidad ne}e bitiobjavljen u sije~nju, ali ho}e u velja~i.

ÊTRNAEST PJESAMA ZA DESET DANA

Na ovaj album uvr{teno je svih ~etr-naest pjesama koje je u Bruxellesu snimi-lo, dakle, dvadeset izvo|a~a iz dvanaestdràva na devet jezika! ““Ekipa izFrancuske je pr i je dvi je godineangaòvala pet, {est hip hopera iz Evrope,sa kojima je snimila jednu pjesmu, a ondasu napisali projekt i predstavili gaEvropskoj komisiji, koja im je to i odobri-la. I onda je po~ela njihova potraga za


MUZI^KE EU INTEGRACIJE

Polovinom narednog mjeseca zvanično će biti promovisan, a potom i širom starogkontinenta distribuiran DIVERSIDAD, hip hop projekt “Evropske komisije” i

“European Music Officea”, koji je spojio dvadeset evropskih muzičara na zajedničkom albumu; za “Slobodnu Bosnu” govore bosanskohercegovački reper

ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE, kao i MIRELA PRISELAC REMI, njegova kolegicaiz zagrebačke grupe “Elemental”, koji su sudjelovali u realizaciji ove

interesantne muzičke kompilacije

EVROPSKA HIP HOP KOLONIJA

REMI I FRENKIE ZAJEDNO U VELIKOMPROJEKTU EVROPSKE KOMISIJE

Frenkie: “U početku snimanjaDiversidada nisam bio spreman nakompromise, ali kasnije sam maloproširio vlastite vidike”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

izvo|a~ima. Kontaktirali su krajem 2009.izdava~ku ku}u Menart iz Zagreba, kakobi prona{li MC-jeve sa Balkana.Zagrep~ani su im predloìli Edu Maajku,Elemental, mene i jo{ neke muzi~are koji-ma su objavili albume. Francuzi suodabrali Elemental, Edu i mene, s tim daMaajka nije mogao prihvatiti ponudu jerje tada snimao Spomen plo~u. Remi i Shotiz Elementala su predstavljali Hrvatsku, aja Bosnu i Hercegovinu”, obja{njavaFrenkie.

Za{to su Francuzi odabrali ba{ hiphop ànr, zna~i okvir u kojem }e realizo-vati svoju ideju, pitamo na{eg sagovo -rnika: ““Francuska ima najve}u hiphop scenu u Evropi. Menadèri izMarseillea, koji su, naprimjer,otkrili tamo{nji kultni hip hopbend IAM i krenuli u ovupri~u, pravo su uspje{ni likovi.Kad su dobili novac odEvropske komisije vrlo brzo su irealizovali Diversidad. Do{av{i uBruxelles, osim Remi i Shota poznavaosam jo{ samo Cursea iz Njema~ke.Dodu{e, ne njega li~no, nego njegovumuziku. Za prvu pjesmu na albumu, TheExperience, a koju smo snimili svizajedno, dobili smo, jo{ prije odlaska uBelgiju, samo beat, muzi~ku podlogu.Pa nam je re~eno da svako od nasnapi{e po ~etiri stiha. Na temu... Zna{ono: mi smo zajedno, nema granica, hiphop spaja. A kad smo do{li u Bruxellesoni su ve} razradili koncept, na osnovuna{ih snimaka koje su, naravno, pres-lu{ali. Podijelili su nas u grupe, po~etiri, pet, {est izvo|a~a, dobili smobeatove i na licu mjesta se dogovarali,

pisali i snimali. Sve je trajalo samo dese-tak dana”, veli Frenkie.

KAO U “VELIKOM BRATU”Pored zajedni~ke kompozicije, koju smo

ve} spomenuli, Frenkie je snimio jo{ ~etiripjesme. ““Imali smo zaista odli~ne uslove zarad. A i generacijski sam blizak sa gotovosvim izvo|a~ima. Mada sam se u po~etkuosje}ao kao da sam u Velikom bratu.Devetnaest ljudi oko mene, a samo dvojeli~no poznajem. Ali, neka konekcija seizme|u nas, jednostavno, morala desiti. Jer,svi smo u istom poslu, bavimo se muzikom,konkretno hip hopom. Neki od njih sada sumoji veliki prijatelji, posebno mislim naRivala iz Belgije i Nacha iz [panije.Redovno kontaktiramo, planiramo da ne{tozajedno snimimo, mo`da jedni drugima ubliòj perspektivi i neka gostovanja orga-nizujemo. A neki od njih su i velike zvijezdeu svojim dràvama. Recimo, Nach. On jepopularan u svim dràvama u kojima segovori {panski jezik”, govori Frenkie.

U ljeto pro{le godine Frenkie je, zah-valjuju}i upravo vezama koje je uspostaviou Bruxellesu, nastupao u [paniji i u Italiji, aprije pet dana se vratio iz Holandije. Nasjeveru ove dràve, u Groningenu, odràn jeFestival Eurosonic. ““U Parizu smo vje`balideset dana, a onda smo nastupili naEurosonicu. Taj festival je ne{to kao Expo,na kojem se predstavljaju projekti koji tektreba da budu objavljeni. S obzirom da supromovisana tek dva singla sa Diversidada,reakcije su bile prili~no pozitivne. Taj nastupje bio dosta dinami~an, stalno jedni druge

mijenjamo na sceni, nije dosad-no, a mislim da su i

pjesme kvalitetne. Lju -di ne mogu da uve u

ko je ko, odakle je i nakojem jeziku pjeva.

Generalno, zadovo-ljan sam ovim CD-om. Ma da, mnogeod beatova nikada

ne bih uzeo za svoj album. U po~etkunisam bio spreman na kompromise, alikasnije sam malo pro{irio vlastite vidike.I drago mi je zbog toga”, tvrdi Frenkie.Na Diversidadu se, kaè jo{, ““moè

prona}i svako a i niko”.Tri mjeseca nakon promocije

CD-a, slijede prvi nastupi ~lanovaove hip hop kolonije. Dok }eDiversidad biti distribuiran u sve

dràve iz kojih dolaze izvo|a~ina njemu zastupljeni. A CD je,na prvo preslu{avanje, i vi{enego interesantan. Za po~etakpreslu{ajte hip hop baladu OnMy Way, malo remek-djelo koje

izvode Remi, MMariama iz Njema -~ke i VValete iz Portugala. �


HIP HOP SPAJA

ELEMENTALNOPISMENAMirela Priselac Remi

UZ JO[ DEVETNAEST PROTIV SVIHAdnan Hamidovi} Frenkie

Foto: Mario Ili~i}


KULT MARKETSERGEJ ALEKSANDROVI^JESENJIN

105 pjesamaJedan od najomiljenijihruskih pjesnika, SergejAleksandrovi~ Jesenjin,ìvio je i svijet doìvljavaotoliko burno da je dotridesete bio umoran i odìvota i od poezije. Njegovosamoubistvo pretvorilo ga

je u mit, a njegova poezija vrlo je rado~itana i danas. Marko Ve{ovi} na~inio jenovi prepjev i izbor Jesenjinovih pjesama ione su objavljene u knjizi 105 pjesama(Rabic, Sarajevo, 2010.). Cijena je 18 KM.

RANA DASGUPTA

SoloBritansko-indijski knjièvnikRana Dasgupta ro|en je i{kolovan u Engleskoj, adanas ìvi u Indiji. Solo(Buybook, Sarajevo, 2010.)je njegov drugi roman aglavni lik je stogodi{njiBugarin. Dasguptin junak u

novinama pro~ita ~lanak o papagajima kojisu jedini sa~uvali jezik zajednice koja jenestala u nedavnoj katastrofi i, inspirisantime, po~inje razmi{ljati da li u njegovomiskustvu ~ovjeka koji je proìvio 20. vijekima i~ega vrijednog za budu}a pokoljenja. Cijena je 20 KM.

MARIELA CASTRO ESPIN

Kako preìvjetipubertet

Kubanska seksologinjaMariela Castro Espinknjigu za tinejdère Kakopreìvjeti pubertet (V.B.Z.,Zagreb, 2010.) napisala je,prema sopstvenim rije~ima,tako {to je sabirala odgo-vore na pitanja o ovom

ìvotnom razdoblju koja su joj postavljalinjena k}erka Gabriela i njeni vr{njaci. “Kadje njima bilo jasno, bi}e i tebi“, kaè samo-uvjereno autorica na po~etku knjige,obra}aju}i se dje~acima i djevoj~icama kojièle saznati vi{e o svom tijelu, o novimraspoloènjima i o promjenama koje im sede{avaju... Cijena je 25 KM.

[vicarski pisac i publicista AAlain deBotton dobio je 2009. godine od jedne bri-tanske korporacije ponudu da sedam danaprovede na novootvorenom terminalu 5 lon-donskog aerodroma Heathrow. Kao prvi aero-dromski “ku}ni pisac“ on je trebao pisati oìvotu koji se na terminalu odvija, a da svebude zvani~nije, dobio je i radni sto kao iplo~icu sa svojim imenom i titulom.Kompanija u ~ijem je vlasni{tvu aerodrom~ak mu je dala i odobrenje da pi{e kriti~ki bezustezanja: ““U takvom nedostatku stege, osje-tio sam da profitiram od tradicije u kojojbogati trgovac stupa u odnos s umjetnikompotpuno spreman na njegovo odmetni~kopona{anje; ne o~ekuje fine manire, napola jeodu{evljen idejom da }e njegov omijenibabun~i} porazbijati posu|e. Ova njegova toler-ancija krajnji je dokaz njegove mo}i“, lucidnozaklju~uje autor svjestan svoje pozicije.

Naàlost, tek na nekoliko mjesta on }eslobodu koja mu je velikodu{no dodijeljenaiskoristiti i to u natuknicama o neekolo{kompona{anju aviokompanija ili o izraènim klas-nim razlikama me|u putnicima. Alain de

Botton pokaza}e se kao prava osoba za ovajposao jer se dometima tehnologije i industrijeiskreno odu{evljava, a previ{e ga ne uzne-miruje socijalni aspekt aerodroma, tog mjestana kojem se savr{eno i{~itava bahatost veomauskog i privilegovanog kruga ljudi. Arhi -tektura najluksuznijeg salona za najbogatijeputnike }e ga toliko ushititi da }e sam sebiobjasniti kako je duga i mu~na pro{lost~ovje~anstva, uklju~uju}i sve patnje i ratove,imala smisla ako je ~ovje~anstvo u stanju daproizvede tako ljupke enterijere i tako ukusnesendvi~i}e!?

ôvjek koji se proslavio bestselerima ofilozofiji svakodnevnog ivota prevo|enim natridesetak jezika u knjizi Dnevnik saHeathrowa uspijeva na nekoliko mjesta pre-vazi}i poziciju dvorskog pisca i prepoznatiautenti~ne ìvotne situacije u prostoru okosebe: njegova zapaànja o slu`benicima osi-guranja, o rastancima, o ìvotima pomo}nogosoblja na aerodromima ili o samoj su{tiniputovanja, ponajbolji su dio ove knjige. Nanekoliko stranica on zapisuje nevjerovatnepri~e ljudi koji mu i sami prilaze i ispovijeda-ju se, privu~eni natpisom ku}ni pisac na nje-govom bedù. [teta {to u ovoj knjizi fokusnije na tim pri~ama ~iji su sudionici me|una-rodni a priroda univerzalna ljudska. OvakoDnevnik sa Heathrowa ostaje inteligentan isolidno napisan, ali ipak propagandni tekst uslavu avionske industrije.

(A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKA

Esej Alaina de Bottona “Dnevnik s Heathrowa“ (Ljevak, Zagreb, 2010.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)

1. Amy Chua: Battle Hymn of the Tiger Mother

2. Laura Hillenbrand: Unbroken3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the

Hornet’s Nest4. Ann Voskamp: One Thousand Gifts5. Abraham Verghese: Cutting for Stone

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knjiàra V.B.Z.)

1. Paulo Coelho: Valkire2. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli3. David Wroblewski: Pri~a o Edgaru

Sawtelleu4. Vedrana Rudan: Dabogda te majka rodila5. Esad Durakovi}: Tisu}u i jedna no}

Pisac na aerodromu

O FILOZOFIJI SVAKODNEVICE[vicarski publicista Alain de Bottonproslavio se bestselerima prevo|enim natridesetak jezika

U okviru kulturne manifestacije koja }ese odràti 22. i 23. januara u Centru DeBalie u Amsterdamu, pod nazivom Bosancidolaze, predstavit }e se i modna dizajnericaAleksandra Lovri} sa kolekcijom TNTcrew.

Inspirisana antologijskim stripom AlanFord, kolekcija Lovri}eve ovjekovje~ena jefotoaparatom VVanje Lisac, a sve je snimlj -eno i obra|eno u formi stripa. Fotografije samodelima DDijanom Hercegovac, Meri momRamadanovi}, Sr|anom Radano vi}em iZlatkom âki}em, sve snimljene uSarajevu, holandska javnost imat }e prilikuvidjeti na promotivnom materijalu - kata -lozima koji }e se dijeliti posjetiocimaCentra De Balie. Za {minku i frizure mode -la pobrinule su se MMaja Koristovi}-Talovi}i MMarija Varga.

Dvodnevni kulturni doga|aj Bosancidolaze pokrenuo je tim Kriterion art kina izSarajeva, u saradnji sa fondacijom YUA iCentrom De Balie iz Amsterdama, a sa cilj -em razbijanja negativnog publiciteta o BiH i njenim gra|anima u Holandiji. Dizajnerica Lovri} jedna je od mladih tale -ntovanih i kreativnih umjetnica koja }e se

predstaviti u ovom programu, a osim nje tusu i brojni drugi umjetnici, pisci, muzi~ari,intelektualci... Me|u njima su i DDamirImamovi}, koji }e do kraja ovog mjesecapred holandskom publikom odràti pet nas-tupa, zatim NNeboj{a [avija - Valha (direktorprograma Nansen Dijalog Centra Sarajevo),Boro Konti} (autor dokumentarnog filmaGodine koje su pojeli lavovi), KKamenkoBuli} (Odsjek nauka religije, Me|unarodna{kola za humanisti~ke i dru{tvene nauke,NL), TTarik Jusi} (Media Centar Sarajevo,BiH), XXavier Bougarel (istraìva~ u Odjeluturskih i otomanskih studija pri Naci -onalnom istraìva~kom institutu Francu -ske), kao i bendovi Zoster, Mala Vita bend,Blavorsi, DJ AAhmaad, modni brandRevolt...

Doga|aj je organizovan sa ciljem pokre-tanja diskusije i razmjene ideja sa holand-skom kulturnom i intelektualnom scenom ijavno{}u. U~esnici i publika istraìt }e izajedno potraìti odgovore na pitanjapoput: ko su, zaista, Bosanci i Hercegovci,u kakvoj zemlji ìve i kakvu kulturu imaju?,navodi se u saop}enju organizatora ovemanifestacije. ((Priredila: M. Radevi})

LIFESTYLE


KULT MARKET“SWATCH“

Rekordna prodaja[vicarski proizvo|a~satova SwatchGroup objavio je daje u toku 2010. zabi-ljeìo rekordnu pro-daju u vrijednosti od6,4 milijardi franaka,ili 4,95 milijardi eura.

U odnosu na 2009., pro{le godine prodajaje porasla za 18,8 posto, prenosi AFP.Predvi|anja za 2011. ostaju pozitivna,uprkos negativnom razvoju stranih valuta,a posebno ameri~kog dolara i eura uodnosu na {vicarski franak.

VELIKA BRITANIJA

Ljepota i pametFizi~ka privla~nost jepovezana sainteligencijom. Osim{to su blagoslovljenilijepim licem i zgod-nim tijelom, fizi~kiatraktivniji pripadnicioba spola inteligent-niji su od osobaprosje~nog izgleda,pokazala je studija

provedena u Velikoj Britaniji i SAD-u.Novo istraìvanje razbija mitove o “lijepim,a glupim“ ljudima: nau~nici tvrde da lijepimu{karci i ène imaju IQ za 14 bodovave}i od prosje~nog.

SAD

BorovniceBioaktivni sastojciborovnica smanjujuizglede za razvojhipertenzije. Klju~nimse pokazalo djelo-vanje antocijanina,antioksidansa izskupine flavonoida,prisutnih i u malina-ma, jagodama i

crnom ribizu. U prosjeku je sedmi~nakonzumacija jedne porcije borovnica bilapovezana s 10% manjim rizikom zapovi{en krvni pritisak, pokazali su podaciprikupljani tokom 14 godina od 134.000èna i 47.000 mu{karaca, a pozitivanu~inak bio je najuo~ljiviji kod osoba mla|ihod 60 godina.

INSPIRISANO “ALAN FORDOM“Aleksandra Lovri} predstavi}e svoju kolekciju TNT crew

Foto: Vanja Lisac

Bosanci dolaze

Na dvodnevnom kulturnom događaju u Amsterdamu bićepredstavljen dio bh. kulturne scene


KULT MARKETBOG JE BRAZILAC

Carlos DieguesSvakome,s vreme-na na vri-jeme,zatrebamaliodmor odposla.Za{to bi

Bog bio druga~iji? U nadi da }e na}i nekudobru du{u koja }e ga zamijeniti, Bogsilazi na Zemlju ili, to~nije, u sjeveroisto~niBrazil. Tamo susre}e ribara i sitnoga pre-varanta Taocu s kojim kre}e u potragu.Uskoro im se pridruùje i Madá, djevojkakoja putuje u Sao Paulo... Ocjena: 4

FOTOMODEL

CarmineAmoroso

Dvamladi}a,Michele iIoan,Talijan iRumunj,u potrazisu za

dalekim ciljem: stalnim poslom u Italiji.Film gotovo da i nije distribuiran u talijan-skim kinima, ali je ipak prikazan 21.oùjka 2008. godine. Ocjena: 4

EVA HO]E SPAVATI

TadeuszChmielewski

EwaBoneckadolazi na{kolova-nje u maligrad.Stièuve~er ièli unaj -miti stan,no to je

nemogu}e, a ni u hotelu nema slobodnihsoba. Prisiljena je provesti no} na ulicipunoj kriminalaca i prostitutki...

Ocjena: 4

\avolja varo{ je moderna crna komedijakoja satiri~no govori o srpskom dru{tvu. Filmje strukturiran kao dinami~na vi{estruka pri~as vi{e povezanih likova, ~iji se putevi paralel-nim radnjama isprepli}u u jednom danu.

Siroma{na desetogodi{nja djevoj~icaJelena poku{ava da priu{ti sebi tenisku opre-mu po cijenu toga da trpi maltretiranje iponiàvanje IIvane, k}erke bogate prostitutke,koja poku{ava da na|e svog pravog oca prekoskypea. ]]iril, bogati sin mafija{a, ne moè daprihvati ~injenicu da ga je djevojka NNatalijaostavila i postaje agresivan. Biv{i imigrant sevra}a u rodni Beograd i investira svuu{te|evinu u izgradnju nekretnina te sesuo~ava s korupcijom, ucjenama i neradom.

Ludi taksista, koji krivi cijeli svijet zasvoju nesre}u, napravio je spisak ljudi koji su“odgovorni” za njegovu “tragediju” i sadapo~inje da se sveti. BBau{telac (SSlavko [timac)pristaje za mali novac raditi u klaonici ze~eva.Rijetki je dobronamjernik. Pu{ta te ze~eveshvativ{i na {ta su sve na{i ljudi za male pare spremni. Nepredvidiv zaplet i kratkirezovi ~ine ovaj film izuzetno napetim i dra-mati~nim.

Pored proslavljenih glumaca, kao {to suLazar Ristovski i Slavko [timac, u \avoljojvaro{i se pojavljuju i mladi glumci UUro{Jov~i}, MMarija Zeljkovi} i MMina ôli}, kojimaje ovo prvo pojavljivanje na filmu. ReìserVladimir Paskaljevi} èlio je da u svomprvom dugometra`nom filmu ispri~a pri~u oborbi djevoj~ice koja èli da igra tenis i da nasnjena borba provede kroz ìvot u Srbiji danas.

Tako je nastao scenario za film sastavljenod isprepletenih pri~a. Prva ruka scenarijanapisana je za ~etiri dana. ””Tenis je sport i

za{titni znak srednje klase u Srbiji koja vi{e nepostoji. A kako se ovaj film bavi na{imparadoksima, meni je on bio idealan da toistaknem. Danas slavimo pojedina~ne uspehena{ih tenisera, na{a omladina i djeca najzadimaju neke normalne, zdrave idole (Anu,Jelenu, Novaka), ali ve}i dio mladih ne moèda se ugleda na njih zbog materijalne situaci-je. Ve}ina moè samo da posmatra, kao {tomoji likovi i rade”, kaè Vladimir Paskaljevi},koji je filmsku reìju diplomirao na Fakultetudramskih umetnosti u Beogradu.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film ”Ðavolja varoš“ (Srbija, 2009.), scenariste i reditelja Vladimira Paskaljevića

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Kad te ljubav prona|e (Greg Berlant)2. Termin (Todd Phillips)3. Turist (Florian Henckel von

Donnersmarck)4. Neke druge pri~e (Ivona Juka, Ana

Maria Rossi, Ines Tanovi}, Marija Dìdèva, Hanna Slak)

5. Harry Potter i darovi smrti - prvi dio (David Yates)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Alien: Antologija, (Ridley Scott - Alien), (James Cameron - Aliens), (David Fincher - Alien 3), Jean-Pierre Jeunet- Alien: Uskrsnu}e, Continental film)

2. Samac (Tom Ford, Artina Films/VTI)3. Rec (Jaume Balagueró, Paco Plaza,

Pa-Dora) 4. Salt (Phillip Noyce, Columbia

Pictures/Blitz)5. Pri~a o igra~kama 3 (Lee Unkrich,

Disney/Continental Film)

Nedokučene žudnjeCRNA KOMEDIJA\avolja varo{ je izuzetno napet i dramati~an film

Italijansko dràvno tuìla{tvo vodiistragu protiv premijera SSilvija Berlu -sconija, tereti ga za seks sa maloljetnimprostitutkama. To je kap koja je prelila~a{u, Berlusconiju preostaje samopovla~enje iz politike. Italijanski premijer,kao i svaki drugi gra|anin, ima pravo naprivatni ìvot. [ta on sve radi u spava}imsobama jedne od njegovih brojnih reziden-cija je njegova osobna stvar. Ali ovaj put je74-godi{nji Berlusconi oti{ao predaleko.Ukoliko se dokaè da je predsjednik itali-janske vlade, koji sam sebe naziva {ef-ìgolo, bukirao 17-godi{nju prostitutku kaopartnerku za seksualne igre, mora}e odmahpodnijeti ostavku. I, {to je jo{ va`nije:mora}e snositi krivi~no-pravne posljedice.

Istraìtelji koji rade na slu~aju umije -{anosti Berlusconija u lanac maloljetni~keprostitucije u dosje su dosad sakupili 389stranica. Snimke telefonskih razgovoraotkrivaju da mu je u organizaciji orgija unjegovoj vili pomagala biv{a striptizeta istomatologinja NNicole Minetti, od koje jeBerlusconi lani, iako nije imala nikakvogiskustva na tom podru~ju, odlu~io napravi-ti politi~arku. CCarlo Ferrigno, biv{i {ef ital-ijanske obavje{tajne slu`be, u jednom odsnimljenih telefonskih razgovora navodikako je u orgijama u Berlusconijevoj vilisudjelovalo najmanje 28 èna.

S obzirom na 370 stranica kompromitu-ju}eg materijala i dokaza, koje je protivnjega prikupilo tuìla{tvo u Milanu,Berlusconijeva tvrdnja da se radi o uroti

ljevi~ara zvu~i u najmanju ruku smije{no.Godinama je italijanski {ef vlade, koji pos-jeduje najve}i ego u Italiji, prkosio sa svo-jim avanturama i potencijom, koja nespla{njava. Mali sujetni mu{karac stalno seliftinzima i drugim zahvatima uljep{avao apodvrgnuo se i operaciji vje{ta~kogpresa|ivanja kose. Njegov smijeh na licupunom botoksa odaje utisak uko~enosti,skamenjenosti - kao mumija.

Sada je njegov imid` potpuno uni{ten.On je u svojim vilama organizovao divljezabave sa prostitutkama. Ta ~injenica bi udrugim zemljama, poput recimo Njema~ke,bila dovoljna za povla~enje sa funkcije. AliBerlusconi je imao pravo na privatni ìvot,sve dok ne ~ini ne{to {to nije u skladu sazakonom. To {to je on sa svojim eska-padama ismijavao italijansku politiku uEvropi, pa i svijetu, nije ga brinulo.

Sada, nakon 15 godina Berlusconijevenedodirljivosti, tuìoci, mediji i opozicijakona~no vide {ansu za osvetu za svaponiènja koja su doìvjeli. Izglasavanjenepovjerenja i procesi zbog podmi}ivanjado sada su uvijek propadali. Sada su senjegovi protivnici dosjetili seks skandala.No to nije urota. Pred njega je samo stavlj -eno ogledalo. Sada ga ne moè spasitinikakva dosjetka. U Evropi zbog njegov-og odlaska niko ne}e àliti, osim mo`da uRusiji i Libiji. Sa PPutinom i GGadafijemnaime Berlusconija veè neuobi~ajenoprijateljstvo.

(Priredio: N. Hasi})

Orgije Silvija Berlusconija

CRVENI FENJER

Pohota italijanskog premijera


KULT MARKETBRAZIL

Raica Oliveira

Brazilski supermodel odradila je novoseksi snimanje za Ultimo. Govori pet jezi-ka, vegetarijanka je, voli ìvotinje i planirastudirati filozofiju kada si|e s modnihpista.

ENGLESKA

Lacey Banghard

Do sada nepoznata srednjo{kolka jeosvojila natjecanje koje je organiziraotabloid The Sun. Lacey je izloìla svojebujno poprsje, a ono joj je donijelo pobje-du i snimanje editorijala za mu{ki magazinNuts.

SAD

AnnaLynneMcCordZvijezda serije 90210, 23-godi{nja glumi-ca, snimila je seksi editorijal za BeverlyHills Lifestyle Magazine te pokazala danije samo “zlo~esta djevojka“ ve} i pravazavodnica.

SILVIO BERLUSCONI Njegovo pona{anjezabrinulo je ~ak izvani~ni Bruxelles

SILVIO BERLUSCONI Njegovo pona{anjezabrinulo je ~ak izvani~ni Bruxelles

74

KULT MARKETWHITESNAKE

ForevermoreIzdava~ka ku}aFrontier Recordsobjavi}e 25. martaForevermore,dvanaesti albumgrupe Whitesnake. Zaprodukciju i miksanjenovih pjesama bili suzaduèni veliki pjeva~David Coverdale i

gitarista Doug Aldrich, te jo{ neka njiho-va raja. Prvi singl: Love Will Set You Freeslu{amo 21. februara.

MEAT PUPPETS

LollipopOdli~an je bendMeat Puppets.Osnovan uPhoenixu,Arizona. Postojeve} trideset godi-na, morate ihznati. Vrlo brzonakonWhitesnakea ioni }e promo-visati svoj novi

studijski album. Zva}e se Lollipop i ima}edvanaest pjesama. Sve kompozicije snimili su u Texasu, gdje i ìve, a prvusvirku }e odraditi u Engleskoj, u maju ove godine.

THE VIEW

Bread AndCircuses

Evo jo{ malo {kot-skog rocka. TheView su izDundeeja i za dvamjeseca }e promo-visati svoje tre}estudijsko izdanje.CD se zove BreadAnd Circuses, aprvi singl je pjesmaGrace, koju }emomo}i preslu{atipo~etkom tre}eg

mjeseca. Bread And Circuses nasljednikje Which Bitch? Iz 2009. godine.

Naprosto, fantasti~an album snimiMogwai! I jo{ uvijek ga ne objavi.Polovinom februara }e, a vi, po{tovani~itaoci, negdje na sajtovima ga prona|ite iskinite. [ta vas briga i {ta vam ko smije.U|i u Mozillu slobodno!

Nova plo~a ovog {kotskog benda, kojinema ni punih {esnaest godina, naslovljenaje: Hardcore Will Never Die, But You Willi sedmo je studijsko izdanje Mogwaija. Nakoje je uvr{teno deset instrumentalnih i,kako ih kriti~ari razvrsta{e, post-rock kom-pozicija.

Ono {to se de{ava na ovom remek-djelu,od uvodne White Noise pa do zavr{ne,osmoipominutne, You’re Lionel Richie nemoè se rije~ima opisati, kazao bi komenta-tor TTopalbe}irevi}. Napisati melodijamatakvu pri~u pa je onda lijepo gitarama,ritam sekcijom i klavijaturom ”za~initi”epitetima i metaforama u toj mjeriautenti~no i stvarno lepr{avo i mo}no, e, tomogu samo giganti!

Odavno je Mogwai na listi onih bendo-va ~ije svirke ne bi trebali propustiti ako jerije~ o kojoj stotini kilometara od domava{eg do stejdà njihovog. Sve je u havi idalje miri{ljavo i sjetno kao {to je bilo one1997., kada nam predstavi{e Yes! I Am aLong Way from Home, prvu pjesmu sa nji-hovog prvog albuma Mogwai Young Team.Da, to je ono kad negdje po~etkom {esteminute poèli{ da skladba traje jo{ baremtoliko.

Dobro nam je po~ela ova 2011., najnovi-ja. Kako nije kada je ve} u januaru HardcoreWill Never Die, But You Will kandidat za album godine. Ma, evo vam link:http://www.mediafire.com/?80xxpal6e65x7el. [to moè{ danas ne ostavljaj za sutra, a{to si mogao ju~e ostavi za prekju~e.

(D. Bajramovi})

Fantastični Škoti!

MUZIKA

“Hardcore Will Never Die, But You Will”, sedmi studijski album grupe ”Mogwai”


TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Chromeo: Don’t turn the lights on2. Goldfish: Get busy living3. Mark Ronson & the Business INTL:

Somebody to love me4. The Black Angels: Telephone5. Everything, Everything: Photoshop

handsome6. Brandt Brauer & Frick: Bop7. Cherry Ghost: We sleep on stones8. Belle & Sebastian: I want the world to

stop9. Lykke Li: Get some10. Duffy: Well, well, well

SLU[AJ NAJGLASNIJEI sedmi studijski album grupe Mogwaifascinantno je muzi~ko djelo

Dugovi nogometnih klubova, medijskaprava, doping i namje{tanje utakmica me|unajva`nijim su temama kojima se baviEvropska komisija u svojim prijedlozima oja~anju socijalne, ekonomske i organizacij -ske dimenzije sporta. Evropska komisijausvojila je u utorak seriju prijedloga podnazivom Razvoj evropske dimenzije usportu koji pokrivaju tri najva`nijapodru~ja: ekonomsku dimenziju sporta,njegovu socijalnu ulogu te organizacijskapitanja, a u svakom podru~ju predlaù seakcije Komisije i zemalja ~lanica EU-a.Predvi|aju se akcije u podru~jima u kojimase problemi ne mogu na odgovaraju}i na~inrije{iti samo na nacionalnoj razini.

EK poziva sportske udruge da uspo -stave mehanizme za kolektivnu prodajumedijskih prava kako bi se osigurala odgo-varaju}a redistribucija prihoda. Pozivatako|er na usmjeravanje ve}e pa`nje naprava intelektualnog vlasni{tva u domenisporta, na razmjenu dobre prakse s ciljemtransparentnog i odrìvog finansiranjasporta te na nadzor provedbe pravila odràvnoj pomo}i u domeni sporta.

Dokument tako|er sugerira da bi Unijatrebala potpisati konvenciju protiv dopingaVije}a Evrope, te donijeti i provesti smjer-

nice o sigurnosti sportskih doga|anja.Predlaè se i promid`ba dobrog upravljanjau sportu, pokretanje studije o pravilimatransfera i potom dono{enje smjernica otransferima igra~a, te daljnje akcije na poljudjelovanja sportskih menadèra.

[to se ti~e pravila o transferima igra~a,EK planira organizirati konferenciju svihzainteresiranih o tom pitanju u nadolaze}immjesecima. ““Transferi igra~a redovitoprivla~e pa`nju javnosti zbog pitanjapravnog temelja i transparentnosti finans-ija“, kaè se u tekstu. ““Komisija smatra da jedo{lo vrijeme za ukupnu procjenu pravilatransfera za profesionalni sport u Evropi.“

Sporta{i, sportske udruge i gra|ani tre-bali bi imati koristi od tih planova, kojiproizlaze iz nove evropske uloge u sportu uskladu s Lisabonskim ugovorom. „„Mjerekoje smo usvojili nagla{avaju va`nostdoprinosa sporta na{em dru{tvu i trebale bipobolj{ati na~in na koji se vodi sport“,kazala je evropska povjerenica zaduèna zasport AAndrula Vasiliu.

Prijedloge je pozdravio i ~elnik UEFA-e,Michel Platini. ““Vrlo mi je drago da jeEvropska komisija na na{oj strani u tako mnogova`nih pitanja za budu}nost evropskognogometa. Komisija uvi|a potrebu sre|ivanjafinansija u nogometu“, rekao je Platini. Tokomsljede}ih mjeseci vlade zemalja ~lanica iEvropski parlament trebali bi odlu~iti kojesuge stije se mogu pretvoriti u konkretnezakonske prijedloge. ((N. Hasi})

Sport pod paskom EU-a

SPORT

Razvoj evropske dimenzije u sportu


KULT MARKETAUTOMOBILI

Mercedes SLK

Krajem mjeseca, tokom obiljeàvanja 125.ro|endana, Mercedes }e u Stuttgartupredstaviti novu generaciju modela SLK.Ovaj se roadster s dva sjedala temelji nanovoj platformi s pogonom na stra`njekota~e, a iako djeluje manje agresivno odsvog prethodnika, u Mercedesovu tvrdeda je rije~ o automobilu izraènih sport-skih karakteristika.

MOTOCIKLI

Aprilia RS4RS 4 vi{enemadodirnihto~aka saprethod-nikom, sadaje Aprilijin

predstavnik u klasi 125 pogonjen jed-nocilindri~nim ~etverokatnim agregatomsa ~etiri ventila po cilindru i ubrizgavanjemgoriva. Agregat je uglavljen u dvogrednialuminijski okvir. Prednja vilica je up sidedown promjera 41 mm, dok straga situaci-ju kontrolira ~eli~na vilica s monoamortize-rom koji je direktno povezan na nju.

DESIGN

Mazda MinagiJapanski proizvo|a~ }e na salonu u @enevinastupiti sa studijom kompaktnog SUV-aMinagi. Za sada su objavljene tek dvijeskice koja jasno pokazuju kako je rije~ opotpuno novom ~lanu Mazdine obitelji. Radise o prvom modelu koji je dizajniran podravnateljskom palicom trenutnog Mazdinog{efa dizajna Ikea Maede.

ANDRULA VASILIUEvropska unija }e se ubudu}e baviti,izme|u ostalog, i transferima nogometa{a

Foto: Mario Ili~i}


U ÊTIRI OKA Razgovarali: NEDIM HASI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOForum èna Mediterana iz Marseillea

raspisao je Me|unarodni konkurs za kratkupri~u, o temi Gubitak. “Konkurs se provodisvake godine od 1995., a Forum ènaMediterana poziva ène iz sredozemnihzemalja koje èle pisati, a radovi im dosadnisu bili objavljivani.” Krajnji rok za prijavuradova je 31. maj.

Od 20. januara, kada }e biti prikazanfilm Ram za sliku moje drage, rediteljaMirze Idrizovi}a, u sarajevskom kinuMeeting Point svakih ~etrnaest dana zainteresovani }e imati priliku pogledatijedan od doma}ih ili inostranih klasika izarhive Kinoteke BiH. Program }e trajatinarednih nekoliko mjeseci, a naziv mu je:Kinoteka ~etvrtkom.

U petak, 21. januara, na Gradskoj sceniToni Pehar Mostarskog teatra mladih, bi}eodigrana dvadeseta repriza predstave(Njegove) 3 sestre, prema Tri sestre A.P.êhova. Adaptacija i reìja - Scott Filding,a igraju: Snjeàna Martinovi}, HristinaMouratidou, Amra Prutina i ArminHadìmusi}.

Iste no}i, u 19.30 sati, na repertoaruNarodnog pozori{ta Sarajevo je baletKatarina, bosanska kraljica. Ova teatarskaku}a nastavlja se brinuti openzionerima/umirovljenicima KantonaSarajevo, te im poklanja izvedbu svog naj-gledanijeg baleta, a ulaznice mogu preuzetive} u ~etvrtak.

U Bosanskom narodnom pozori{tu uZenici 22. marta premijerno }e biti izvede-na predstava Spa{eni Edwarda Bonda ureìji Jovice Pavi}a iz Beograda. Uloge sudodijeljene Nusmiru Muharemovi}u,Dènani Dàni}, Robertu Krajinovi}u,Predragu Jokanovi}u, Irini Dobnik...

“Zaklada Terra Tolis Tolisa èle}io~uvati uspomenu na ìvot i djelo prvogailirca iz Bosne, fra Martina Nedi}a,raspisala je Natje~aj za dodjelu knjièvnenagrade Fra Martin Nedi}.” Na Natje~aj semogu javiti knjièvnici koji su objaviliknjièvno-umjetni~ko djelo u razdoblju od1. aprila 2010. do 1. aprila 2011. godine.

� Nakon albuma Pasje vrijeme iProbaj me grupa No Rules uskoro }epromovisati i svoje tre}e izdanje...

Da, a album se zove HomesickBlues. Snimljen je ljeta 2009. u studijuBullfrog Blues u Tuzli, a snimao ga je iproducirao gitarista benda DDraènMulaosmanovi}. Koncepcijski je dru -

ga~iji od prethodna dva albuma NoRulesa. Radi se o mje{avini rock’n’rollai rhythm & bluesa sa malom primjesomcountryja, a u nekim pjesmama ima ~aki hard rock rifova. Na albumu su briljant-no odsvirane lap slide gitare i usne har-monike, koje su melodijski obogatilekompletnu zvu~nu sliku ovog CD-a.

� Koliko pjesama }ete uvrstiti naHomesick Blues?

Jedanaest, a me|u njima je Prekoneba, sa posvetom pokojnom irskomblues gitaristi RRoryju Gallagheru, kojije jedan od najve}ih uzora benda. Autormuzike i teksta sam ja, osim za dvije pjesme, koje je napisao DraènMulaosmanovi}. U februaru i martu sli-jede tri turneje u Sloveniji i, najvj -erovatnije, koncert u Zagrebu. NoRules je ve} odrào promocijeHomesick Bluesa, koncertima u sep-tembru pro{le godine u Tuzli i uSarajevu.

GORAN ČAMPARA ČAMPI, šef benda “No Rules” iz Tuzle

Ove }u no}i na}i “Homesick Blues”

Izložba španskih slikara u Sarajevu


� U galeriji Mak u Sarajevu u srijedu je otvorenaVa{a izlo`ba a novac od prodaje eksponata namijenjenje za lije~enje Elvedina Hindi}a kojem treba trans-plantaciju bubrega...

Radovi su u kamenu i bronzi i obuhvataju bh. his-toriju od perioda srednjeg vijeka do dana{njeg vreme-na. Predstavio sam prvog bosanskog kralja TTvrtkai posljednjeg bosanskog kralja SStjepana Toma{evi}a, abila su mi zanimljiva i pjesni~ka preispitivanja AAlekse[anti}a, MMaka Dizdara i IIve Andri}a jer je svaki odnjih, na svoj na~in, stvarao djela o ovoj zemlji. Izlo`baskulptura Ljepota kamena ranije je postavljena uMostaru i u Jablanici, a sarajevska postavka bit }e dos-tupna posjetiocima do 26. januara…

� Na otvaranju izlo`be naglasili ste njezin pose-ban patriotski zna~aj...

Svojom izlo`bom obuhvatio sam i pogled djetetapred majkom HHasanaginicom, ali i prikazao bol majkiSrebrenice. @elim da svi posjetitelji izlo`be i kroz njuosjete ljubav prema domovini. Ona nam je sadapotrebnija nego ikada. Moram kazati kako svojimradovima osje}am i pokazujem veliko po{tovanjeprema njegovom veli~anstvu kamenu, to je osje}aj kojisam naslijedio od svoga oca koji je cijeli svoj ìvotradio u kamenu...

EDIN ŠĆUK, autor izložbe “Ljepota kamena“

Iako je u gradovima {irom BiH u toku sadave} tradicionalni, jedanaesti po redu Ciklus{panske kinematografije, u okviru kojeg su dosada u Sarajevu i Banjoj Luci prikazani filmovi~uvenih {panskih reditelja, poput DDanielaSánchez Arévala, koje }e u narednim nedjelja-ma mo}i pogledati i gra|ani Trebinja, Tuzle,Zenice, Bugojna, Mostara, Gra~anice, Biha}a iGora`da, u Odjelu za kulturu AmbasadeKraljevine [panije u BiH ne odmaraju. Ve} usubotu }e u sarajevskoj galeriji Roman Petrovi}u njihovoj organizaciji biti otvorena izlo`baradova JJM Esteveza i MMónice Martínez Fons,koja }e biti postavljena do prvog februara.“Izlo`ba je prikaz radova dvoje {panskih umjet-nika koji su ìvjeli, poput JM Esteveza, ili jo{uvijek ìve u Bosni i Hercegovini, poputMónice Martinez“, kaè IIsabel Retuerto Millan,voditeljica Odjela za kulturu {panske ambasade. ““JM Estevezpoti~e iz porodice koja ima veoma dugu tradiciju u slikarstvu isvoje prve dodire sa slikama napravio je jo{ u ranom djetinjstvu.Njegove se slike fokusiraju na pejsaè i na morske pejaè u koji-ma je boja na vrhu prioriteta. Kao i on, Monica se od djetinjstva

interesirala za slikarstvo a njene su slike poduticajem gradova u kojima je boravila, poputBrisela, Sofije, Var{ave, Bukure{ta, Zagreba iSarajeva. Borave}i u razi~itim centrima umjet-nosti, u njenim se slikama reflektira velikarazli~itost u stilu i formatu. Ova je izlo`bapokazatelj koliko je slikanje va`no u {panskomdru{tvu.“ Isabel nagla{ava kako }e {panskaambasada, i nakon zavr{etka jedanaestogCiklusa {panske kinematografije i izlo`bedvoje {panskih slikara, nastaviti sa svojimaktivnostima kojima u BiH ve} godinama pred-stavlja velike {panske umjetnike. ““Ciklus{panske kinematografije je u toku {irom Bosnei Hercegovine. Nakon izlo`be ovo dvoje umjet-nika, u februaru o~ekujemo grupu {panskihvideo-umjetnika koji }e svoje radove predstavi-ti na Akademiji scenskih umjetnosti tokom fes-

tivala Sarajevo-Sarajevska zima. Po~etkom marta }emo imatikoncert sefardske muzike kojeg ve} tradicionalno, jednomgodi{nje, organizira ambasada Kraljevine [panije. I, kona~no,po~etkom ljeta }emo na{e kulturne aktivnosti fokusirati nadoga|aje vezane za urbanu umjetnost i arhitekturu.“

Ljubav prema domovini potrebnija je nego ikad

Radovi {panskih umjetnika koji su ìvjeli u BiH JM Estevez


Politika jednog djetetaYang Zhizhu se igra sa svojim k}erima. Yang Ruoyi je

gotovo pet godina, maloj Yang Ruolan uskoro }e biti godinadana. U malom trosobnom stanu na sjeveru Pekinga, u kojemìvi ovaj sveu~ili{ni profesor sa suprugom, dvoje djece i svojimstarim ocem, tijesno je. Na ostakljenom balkonu se su{i rublje,na hodniku stoji dje~iji bicikl, 44-godi{nji Yang radi za malimpisa}im stolom u spava}oj sobi koja je ionako zatrpana stvari-ma. Yangovi bi zapravo bili sasvim normalna obitelj. Ali, sobzirom da imaju dvoje djece - dakle, prekr{ili su uredbu o jed-nom djetetu – oni su ka`njeni. U oùjku pro{le godine, kratkonakon ro|enja njihove druge k}eri, Yang Zhizhu je suspendirans du`nosti docenta na pravnom fakultetu. “Nakon toga su mismanjili pla}u koja je bila prera~unato 550 eura. Ljetos jeslijedilo drugo smanjenje pla}e. Od tada dobivam samo100 eura mjese~no. A onda mi je dostavljeno rje{enje okazni zbog drugog djeteta u iznosu od 27.000 eura.“ ZaYanga, ~ija je supruga bez posla, visina kazne je potpunoapsurdna. On nikad ne}e mo}i zaraditi toliko novca. Ali, nijesamo zato podnio tu`bu protiv ustanove za planiranje obiteljigrada Pekinga. On èli tako|er upozoriti na nepravde koje sasobom donosi stroga politika planiranja obitelji. “Imati djecu,

to je kao hraniti se, to je osnovna ljudska potreba i ne tre-baju nam zakoni koji to reguliraju.“ Ali, vlasti to videdruk~ije. One smiju one koji prekr{e odredbe politike jednogdjeteta kazniti iznosom koji moè biti i deset puta ve}i negoprosje~na godi{nja pla}a. Kazna se zove “socijalna pristojbaza uzgoj djeteta“. U izvje{taju jedne skupine za za{titu ljud-skih prava iz Hong Konga kaè se da onaj tko ne plati kaznumora ra~unati sa sna`nom represijom sve do nasilja i uhi}enja.Te stvari rijetko dospijevaju u javnost. Istovremeno u Kini imatako puno iznimaka da ne moè biti govora o jednakosti pos-tupka. Na selu bra~ni parovi ~esto imaju drugo dijete ako jeprvo bila djevoj~ica. U Pekingu je dopu{teno drugo dijete akosu oba roditelja jedinci. Na istoku Kine, u [angaju i Gvangzuuve} razmi{ljaju o labavljenju odredaba kako bi se zaustaviodramati~an pad nataliteta. Ali, Peking je osobito strog, tim vi{e{to Yang Zhizhu i njegova supruga ne potpadaju ni pod kakveiznimke. “To nije pravedno“, kaè profesor Ren Qiang,stru~njak za demografiju na Pekin{kom sveu~ili{tu. “Sa sta-jali{ta ljudskih prava i jednakog postupanja za sve bimorala vrijediti ista pravila. Nije korektno na razli~iteskupine primjenjivati razli~ita pravila.“ Profesor Ren kao idrugi profesori zalaè se ve} odavno za labavljenje odredabapolitike jednog djeteta. Me|u ostalim, i zato da se sprije~i dra-mati~no starenje kineskoga dru{tva. Ali, kinesko vodstvo nijespremno na reforme. Ono argumentira da bi bez politike jednogdjeteta u Kini danas bilo 400 milijuna stanovnika vi{e te da borbaprotiv siroma{tva ne bi mogla biti tako uspje{na. [efica

nacionalne komisije za planiranje obitelji Li Binkaè da se pojedinac mora podrediti

ciljevima ~itavoga dru{tva. “Sgospodarskim rastom je kao i spe~enjem kola~a. [to je ve}i

kola~, to bolje. Mi moramo podnadzorom dràti broj

ljudi koji jedu kola~ idopustiti samo dapolako raste.“ ZaYanga Zhizhua i njegove

dvije djevoj~ice rije~i LiBin zvu~e kao ruganje.Samo zato {to on ìvi uPekingu njega se ka`njavazbog drugog djeteta. Ako

ne plati 27.000 eura, vlastiprijete da }e mu zaplijeniti

imovinu, oduzeti stan. I on samdrì malo vjerojatnim da dobije pro-ces protiv dràvne ustanove. Vlasti

za planiranje obitelji u Kini su pre-jake. Ali, on se nada da }e njegov

slu~aj u Kini barem malo potaknutiraspravu o spornoj politici jednog djeteta. �

P U T O K O S V I J E T A

Priredio: Nedim Hasi}


Predsjednik Saveznog izvr{nog vije}aSocijalisti~ke Federativne Republike Jugo -slavije Dèmal Bijedi} poginuo je u avion-skoj nesre}i, 18. januara 1977. godine.

Sa suprugom Razijom i jo{ pet ~lanovaposade i najbliìh saradnika putovao je izBeograda prema Sarajevu.

Ni trideset i ~etiri godine poslije nisurazja{njeni razlozi zbog kojih je avion udariou vrh brda Ina~ na planini Lisin iznadKre{eva tog dana.

Prvo je 18. januara, u ranim jutarnjimsatima, Dèmal Bijedi} na aerodromuBatajnica ispratio Josipa Broza Tita na putu Libiju. A onda je sa piste u istoj vazdu{nojluci, u blizini Beograda, avionom Learjet 25poletio prema Sarajevu. U glavnom graduBiH je, za 18. januar 1977., zakazana sjed-nica CK SKBiH, a Dèmal Bijedi} je trebaogovoriti sa skup{tinske govornice.

Prizor na Ina~u, ne{to kasnije, bio jejeziv, a ovu konstataciju o~evidaca

najbolje ilustruje fotografija iznad ovogteksta.

Dèmal Bijedi} ro|en je 12. aprila 1917. uMostaru. Gimnaziju je zavr{io u rodnom gradu,a studij prava u Beogradu. Obavljao je brojnevisoke partijske i dràvne funkcije u BiH i uSFRJ. Najpopularniji je Mostarac svih vreme-na. Bio je veliki prijatelj Mar{ala. Mnogima je tosmetalo! Mo`da i dugogodi{njoj prvoj damiSFRJ. Sahranjen je u Aleji velikana naGradskom groblju Bare u Sarajevu. �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

�

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Najpopularniji Mostarac svih vremena

JEZIV PRIZOR NABRDU INA^Dèmal Bijedi} poginuo je u avionskojnesre}i 18. januara1977. godine

Sa{a Kazi} – Uredni{tvu

Čemu vodi višemjesečnahajka “SB” protiv SDP-a BiH?!

Moj otac Vas je ~itao od prvog broja, jasam rado preuzeo tu tradiciju. Kada je“Slobodna Bosna” pred izbore po~ela dapi{e protiv SDP-a, mislio sam da se tode{ava zbog tu`be koju je vrh SDP-a pod-nio protiv gospodina Senada Avdi}a.

Iako glasa~ SDP-a, nisam nikakav ~lan iba{ mi je bilo simpati~no {to “SlobodnaBosna” nema dlake na jeziku. Realno,potreban je medijski korektiv u na{emdru{tvu, da ukaè na gre{ke.

Onda ste po~eli objavljivati barem pojedan ~lanak sedmi~no kontra SDP-a.Nihad Imamovi} je postao biznismen, a@eljko Kom{i} reketa{. SDP je postao glav-na preokupacija i glavni negativac u BiH,barem {to se “Slobodne Bosne” ti~e. U po~etku sam mislio da je to do sujete itersa. Nakon odre|enog premi{ljanja samshvatio da je pisanje “Slobodne Bosne” na istoj talasnoj duìni sa TV1, Avazom,zagovo rnicima tre}eg entiteta i ostalim “pro-bosanskim snagama”.

Preko svega bih pre{ao, {ta fali trebamalo oplesti i po SDP-u, da “SlobodnaBosna” uporno ne nastavlja sa laìma kakoSDP po svaku cijenu ho}e u vlast. To je nafonu Avaza, ~ak i niè od toga.

Svako iole razuman i dobronamjeran bishvatio da SDP bez problema moè u vlastpo taldìjskom principu “tebi jedan, menijedan, tebi dva, meni dva”. Za to bi im bioidelan va{ idol i ideal iz Gusinja, [}epo.[}epo koji im se nudio koliko je mogao i posvim pri~ama traìo znatno manje “vlasti” odSDA. Nakon koalicije sa [}epom, dovoljnoje bilo da se dogovore sa HDZ-om,stoèrnom strankom {to dijeli certifikate ilipo se rastale u Federaciji. Hrvatima nafta iAluminijum, SDP-u Telecom, prodaju, uzmumilijardu i kud koji mili moji.

To barem nije bilo te{ko u~initi. Koalicijasa Fahrom bi se opravdala èljom za prom-jenama a voljom hrvatskog bira~kog tijelasa certificiranom strankom {toèrnih.

Ni{ta od ovoga se nije dogodilo. SDP jeostao na fonu pri~e na kojima je dobioizbore. Zato je “Slobodna Bosna” promijeni-la plo~u i po~ela da me podsje}a na “Dane”pod vodstvom Senada Pe}anina. Skoro paisti stavovi. Nadam se da }e vam biti i istasudbina.

Jeftino si se prodao, Senade. Izgubio sivjernog ~itaoca koji }e ti sigurno odbiti jo{par ~italaca. Sve po zaslugama.

Sa{a Kazi}

Sud BiH - Uredni{tvu

Abu Hamza protiv OSA-enije podnio kaznenu prijavu nego tužbu

(“Sud BiH prihvatio kaznenu prijavuAbu Hamze protiv rukovodstva OSA-e”, SB, br. 639 )

Traìmo da u skladu s Kodeksom za{tampu u prvom narednom broju SlobodneBosne objavite demant na tekst objavljen uva{em listu (13. januar 2011.) na strani 4. podnaslovom “Sud BiH prihvatio kaznenu prijavuAbu Hamze protiv rukovodstva OSA-e, jer munije dopu{ten pristup obavje{tajnim podacima“

U tekstu je izneseno vi{e neta~nih infor-macija, a izme|u ostalog se navodi da jeSirijac Imad al-Hussin “...Dràvnom sudu,posredstvom svojih odvjetnika podnio kaz-nenu prijavu protiv Obavje{tajno-sigurnosneagencije BiH (OSA-e)“.

Sirijac Imad al-Hussin Sudu BiH nikadanije podnio kaznenu prijavu protiv OSA-e BiH(kaznena prijava se ne podnosi sudu, negotuìla{tvu). Istina je da je Sudu BiH podniotu`bu za pokretanje upravnog spora zbog{utnje administracije i zatraìo da Sud donesepresudu kojom }e tuènoj OSA-i naloìti da uzakonom propisanom roku odlu~i o zahtjevupodnesenom 30.10.2008. godine. U tu`bi jenavedeno da je tuènoj OSA-i, 18.11.2008.godine, upu}ena urgencija za ubrzavanjerje{avanja po zahtjevu Imada al-Hussina, kojije 31.12.2008. godine podnio i zahtjev daOSA u roku od 7 dana po prijemu podneskadonese odgovaraju}u odluku pod prijetnjompokretanja upravnog spora. Kako tuèna OSAni po naknadnom traènju nije odlu~ila o zahtj -evu (pozitivno ili negativno), tuìtelj je pokre-nuo upravni spor zbog povrede ~lana 234.Zakona o upravnom postupku BiH.

U tekstu Slobodne Bosne se dalje neta~noi tendenciozno navodi da: “Iako se naimeo~ekivalo da }e Abu Hamzina kaznena prijavau samom startu biti odba~ena, posebice akose zna da Sud BiH ima na stotine pre~ih pred-meta, desilo se upravo suprotno, {to je pravniskandal bez presedana.“

Ve} smo objasnili da nije rije~ o kaznenojprijavi, nego tu`bi (razlika je velika!), a ta~na jekonstatacija da Sud BiH ima puno prioritetnijihpredmeta. Da ovaj predmet nije bio nikakavprioritet, dovoljno govori ~injenica da je tu`bapodnesena 16. januara 2009. godine, a da jeSud BiH presudu donio 17. decembra 2010.godine, {to zna~i da je ovaj predmet ~ekaoskoro dvije godine. Kao {to je poznato radnisporovi i ekstradicije imaju prioritet u rje{ava-nju, dok se tu`be zbog {utnje administracijerje{avaju hronolo{kim redom. Dakle, nije rije~o bilo kakvom pravnom skandalu, kako to SBpovr{no navodi.

Slobodna Bosna potpuno neargumentira-no i krajnje ironi~no najavljuje i mogu }nostpojavljivanja na optuèni~koj klupi direktoraOSA-e Almira Dùve zbog nepo{tivanjaZakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ovim putem vas obavje{tavamo da SudBiH nije odlu~ivao o tome na koji }e na~inOSA odgovoriti na zahtjev Sirijca Imada al-Hussina, ali je donio presudu da je tu`ba zbogadministrativne {utnje opravdana, jer je OSAbila du`na, u skladu s odredbom ~lana 208.Zakona o upravnom postupku BiH, donijetirje{enje o zahtjevu tuìtelja (pozitivno ili nega-tivno) najkasnije u roku od 30 dana od dana zahtjeva. Pored toga, i Zakonom oObavje{tajno-sigurnosnoj agenciji BiH jepropisana obaveza Agencije da odgovori nazahtjev stranke.

Dakle, u tekstu Slobodne Bosne objavlj -ene su potpuno neta~ne, tendenciozne ipovr{ne informacije koje su, sasvim sigurno,rezultat nepo{tivanja osnovnih novinarskihpostulata (kontaktiranje druge strane). Va{emlistu Sud BiH nikada nije uskratio bilo kakveinformacije i da ste se vodili profesionalnimstandardima, ne biste javnosti plasiralipogre{ne i ni~im potkrijepljene informacije.

Stoga se koristimo zakonskim pravom itraìmo da ovaj demant u cjelosti objavite usljede}em broju Slobodne Bosne.

Sud Bosne i Hercegovine

Uredni{tvo “SB” - Sudu BiH

Činjenica je da bi direktorOSA-e Almir Džuvomogao biti optužen naSudu BiH jer nije AbuHamzi dozvolio uvid usigurnosno-obavještajnepodatke

Po{tovana gospodo,Na po~etku demantija dramati~no nas upo-

zoravate na “vi{e neta~nih informacija” (usputVam sugeriramo da biste me|u stotinama pos-toje}ih ~inovnika mogli uposliti i lektora koji biznao da nema “ta~nih i neta~nih informacija”)koje smo iznijeli u ~lanku iz na{eg pro{logbroja. Broj tih neta~nosti iznosi komada jedan -Abu Hamza nije podnio kaznenu prijavu negotu`bu protiv Obavje{tajno-sigurnosne agencijeBiH koju je Sud BiH prihvatio. Sve ostalo je, toni demanti Suda BiH ne osporava, ta~no (pamakar bilo i ironi~no i tendenciozno napisano),pa i to da bi u kona~nici direktor OSA-e AlmirDùvo mogao biti optuèn na Sudu BiH jer nijeAbu Hamzi dozvolio uvid u sigurnosno-obavje{tajne podatke.

Zbog toga ovu raspravu zaklju~ujemo.


REAGIRANJA

Documents

Slobodna Bosna 740