Slobodna Bosna 927

KAMPANJA U RS-u: DODIKOV LOV NA DOMA]E IZDAJNIKE

www.slobodna-bosna.ba

ISPRAVNA-oglasi sedmica-927:ISPRAVNA-oglasi.qxd 12.8.2014 14:04 Page 1

ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA NASERAKELMENDIJA NEKA SE PRIPREME RADONÎ] I OSTALINakon {to je na Sudu u Pri{tini prije mjesecdana potvr|ena optu`nica protiv NASERAKELMENDIJA, ameri~ki tu itelji s Kosovaproslijedili su bosanskim kolegama obimnudokumentaciju o kriminalnim poslovimauhap{enog narkobossa u BiH: me|udokaznim materijalom se nalaze iskazi vi{esvjedoka pokajnika, foto-dokumentacija i audiosnimci Kelmendijevih prislu{kivanih razgovora

KRAJ DIVNIH PRIJATELJSTAVABO[NJA^KI MUZEJ PREKINUTIH VEZAZa funkciju bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH prijavljeno je skorodvostruko vi{e kandidata nego zahrvatskog i srpskog ~lana kolektivnog {efadràve zajedno, ali izborna trka za prvog uBo{njaka bi}e zanimljiva i zbog toga {to sujedan naspram drugog stali doju~era{njinajbliì saradnici i prijatelji, koji su ume|uvremenu promijenili strana~ki dres ipostali ljuti neprijatelji. Svi se me|usobnodobro poznaju, znaju prednosti i manesvakog ponaosob, skrivene tajne i politi~kegrijehe, i sve bi to moglo isplivati napovr{inu u predstoje}oj izbornoj kampanjikoja }e, po svemu sude}i, biti prljavija ibeskrupuloznija nego i jedna do sada

HRONIKA PLJA^KE ENERGOPETROLAKRIMINAL I PRIJE DOKAPITALIZACIJE Sarajevsko Kantonalno tuìteljstvo je punihsedam godina istraìvalo dokapitalizacijupoduze}a ENERGOPETROL, prije nego {toje u prolje}e ove godine podignuta optu`nicaprotiv devet osoba; na listi optuènih nemabiv{eg direktora KERIMA LUÂREVI]A, za~ijeg je mandata menad`ment kompanijedonio odluku o izgradnji Hotela MAR[AL naBjela{nici, propale investicije koja je, posvemu sude}i, bila samo paravan za plja~kunajmanje {est milijuna KM

BERLINSKA KONFERENCIJA [TA SE KRIJE U BALKANSKOMPAKETU ANGELE MERKEL?Slobodna Bosna otkriva stvarni sadr aj i krajnjicilj Berlinske konferencije koju ve} duljevremena pomno priprema njema~ka kancelarkaAngela Merkel, u okviru nove strategijeEvropske unije prema dr avama Balkana

KUDA IDE EVROPSKA UNIJASMJENA VODE]E GARNITURE UBRUXELLESURezultati evropskih izbora u maju ovegodine prejasno su potvrdili da je EUprojekat u ozbiljnoj krizi; s ulaskomekstremne desnice na velika vrataEvropskog parlamenta, duhovi iz najcrnjihvremena Evrope pu{teni su iz boce

PREDIZBORNO ZAGRIJAVANJE SVI DODIKOVI UNUTRA[NJI ISPOLJNI NEPRIJATELJI

Traganje za unutra{njim i spoljnim nepri-jateljima sa zna~kama koji }e destabilizo-vati Republiku Srpsku, nazivanje politi~kihprotivnika mentalnim monstrumima ibudaletinama, samo je uvod u predizbornukampanju SNSD-a koja }e, kako saznaje-mo, uskoro eskalirati u najprljaviju do sada

PAPRATNICA I @ELJEZNOPOLJEOTI]I ILI OSTATI

Vodena bujica je po~etkom augustaraskomadala cestu, zatrpala ili odnijelamostove i uni{tila usjeve u Papratnici i@eljeznom Polju; ionako teàk ìvot upoplavljenim dijelovima BiH sada je postaoskoro pa nepodno{ljiv.

FRA LUKA MARKE[I] (1937. - 2014.)ODLAZAK ÛVARA BOSNE SREBRENEU Sarajevu je 7. avgusta u 77. godiniìvota preminuo fra LUKA MARKE[I],istaknuti bosanskohercegova~ki franjevac,profesor i intelektualac, va`na figura upoliti~kom ìvotu Bosne i Hercegovine;osta}e upam}en kao ~ovjek koji se prijesvega nepokolebljivoborio protiv svih vrstanacionalizama imr`nje koji suunesre}ili ovu zemlju,temelje}i svojestavove na najboljojtradiciji generacijabosanskih franjevacai Bosne Srebrene

14.8.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

24

26

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

42

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 14.8.2014 0:25 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 14.8.2014.4

I SUD MIJENJA ]UD

Sutkinja EminaTahirovi} odbilaàlbu EdinaVranja, pamjesec kasnijedonijela potpuno suprot-no rje{enjeNakon {to je sutkinja Op}inskog suda uSarajevu Emina Tahirovi} donijelarje{enje kojim se odre|uje privremenamjera osiguranja u slu~aja vra}anja naposao Edina Vranja, taj je policijskiinspektor ponovo postavljen na pozicijuna~elnika Sektora kriminalisti~ke policijefederalnog MUP-a. Edin Vranj je sadu`nosti smijenjen proljetos, odlukomdirektora Federalne uprave policijeDragana Luka~a, nakon ~ega je prem-je{ten na novo radno mjesto koordina-tora u Uredu direktora. Nezadovoljantakvim rasporedom, Vranj se àlioPolicijskom odboru, a kada je njegovaàlba odbijena, i sarajevskomOp}inskom sudu. Zanimljivo je,me|utim, da je ista sutkinja - EminaTahirovi}, koja je po~etkom maja odbilaàlbu Edina Vranja, mjesec i pol danakasnije donijela potpuno suprotnorje{enje. Navodno je sutkinja Tahirovi}mi{ljenje promijenila poslije intervencijenjezinih nekada{njih strana~kih kolega.Emina Tahirovi} je, ranije, radila uCentrali SDA i bila je bliska suradnicasada{njeg zastupnika u Parlamentu BiH[efika Dàferovi}a. (S.M.)

Nastave li ~lanovi Narodne strankeRadom za boljitak sa kriminalnim poslovimakoji su obiljeìli njihov dosada{nji mandat,do narednih bi oktobarskih izbora brojnekadrovske uzdanice bra}e IIvankovi}Lijanovi} mogli zavr{iti iza re{etaka. Nakon{to su posljednjeg dana jula pripadniciFederalne uprave policije, po naloguKantonalnog tuìteljstva iz Biha}a, uhapsilizastupnika te stranke u ParlamentuFederacije BiH HHasana Samardì}a i IIvicuKnezovi}a, savjetnika federalnog ministrapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaJerka Ivankovi}a Lijanovi}a, za o~ekivati jeda }e istraga o korupcijskim skandalima bitipro{irena. Odnosi se to, prije svih, na IvicuKnezovi}a, jednog od klju~nih „operativaca“ministra Ivankovi}a Lijanovi}a, koji je ponalogu svog strana~kog {efa (protiv kojeg je,tako|er, podignuta kaznena prijava), bio nasvim funkcijama gdje se odlu~ivalo oraspodjeli novca.

Jerko Ivankovi} Lijanovi} je, podsjetimo,po~etkom pro{le godine postavio Knezovi}ana poziciju izvr{nog direktora Fondacije zaodrìvi razvoj (OdRaz), da bi ga nedavnonagradio novom funkcijom - ~lanaNadzornog odbora Razvojne bankeFederacije. Prethodno je federalni ministarpoljoprivrede svog savjetnika od povjerenjaimenovao u Nadzorni odbor jo{ jedneprofitabilne kompanije - Fabrike duhanaSarajevo. Prema, istina nepotvr|enim

informacijama, Ivica Knezovi} je bio i jedanod najagilnijih ministrovih suradnika uprocedurama odlu~ivanja o podjeli poticajapoljoprivrednicima.

Policijska akcija protiv Ivice Knezovi}ai njegovog strana~kog kolege iz CazinaHasana Samardì}a pokrenuta je nakonprijave jednog kraji{kog poduzetnika. Onje, kako nezvani~no saznajemo, zatraìopomo} policije i Tuìteljstva, jer su muSamardì} i Knezovi} kazali da im moradati 40.000 KM „provizije“, kako bi odRazvojne banke Federacije dobio povoljankredit u iznosu od 120.000 maraka. Budu}ida je traèni iznos bio prevelik, Lijanovi}evje kriminalni dvojac, nakon kra}ihpregovora, pristao da im poduzetnik isplati20.000 KM. No, nisu ni slutili da ih ve}tada pozorno prate policijski inspektori i daim se sprema zamka.

Nakon {to je federalna policija, udogovoru s Tuìteljstvom Unsko-sanskogkantona, poduzela primjenu posebnihistra`nih radnji, iz policijske je kase uzeto20.000 maraka, koje su uredno ozna~ene.Dodajmo tome da, premda je federalnizastupnik Hasan Samardì}, kao posredniku pregovorima oko dodjele kredita uzeonovac, nema sumnje kako je klju~nu uloguimao Ivica Knezovi}. Nasre}u, uhap{en jesamo petnaestak dana poslije imenovanja uNadzorni odbor Razvojne banke.

(S. Mijatovi})

KAKO SU „PALI“ LIJANOVIĆEVI OPERATIVCI

MINI MARKET

Hasan Samardžić i IvicaKnezović uhapšeni sa 20.000

KM mita, novčanice prethodnooznačila federalna policija

Edin Vranj

POLITI^KA PROVIZIJAHasan Samardì} i Ivica Knezovi} traìli su 40.000 KM provizije za kredit od 120.000 KM

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 13.8.2014 23:43 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


BOLJE IKO NEGO NIKO

Odbijen prijed-log RadenkaRadovi}a dakontrolu hranena carini moguvr{iti cariniciodokativnommetodom Direktor Uprave BiH za za{titu zdravljabilja Radenko Radovi} u hitnu proce-duru uputio je instrukciju kojom jepropisao da u slu~aju da se nagrani~nim prelazima ne zateknufitosanita rni inspektori, kontrolu hrane irobe biljnog porijekla mogu izvr{iticarinici, odnosno pripadnici Grani~nepolicije. Kako pripadnici Uprave za indi-rektno oporezivanje, odnosno carinici iGrani~ni policajci nisu ni tehni~ki nikadrovski opremljeni i osposobljeni zaprovo|enje takvih kontrola, inicijativadirektora Radovi}a odba~ena je kaoneozbiljna. Dakle, carinici i grani~ni poli-cajci ne}e kontrolisati kvalitet robabiljnog porijekla koje se uvoze u BiH, apo svemu sude}i to ne}e raditi nifitosanitarni inspektori kojih nagrani~nim prelazima uglavnom nema.

(M.F.)

MINI MARKET

Izvlačenje brojeva za kandidatena predstojećim izborima

Radenko Radovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 13.8.2014 23:43 Page 5

ČETVRTAK, 7. AUGUST

Izjavu NEBOJ[E STEFANOVI]A,ministra policije Srbije, datu nakonhap{enja monstruma DDragana \uri}a kojije ubio djevoj~icu TTijanu Juri}, da mu je„ào {to je u Srbiji ukinuta smrtna kazna“,jerbo „na{e dru{tvo nije zrelo za evropskenorme pona{anja“, na no` je do~ekalapravna struka u Srbiji. U desetinamaozbiljnih komentara i analiza ministar jeoptuèn da Srbiju vra}a u pravnobarbarstvo, udaljavaju}i je od temeljnihcivilizacijskih vrijednosti i postignu}a.

Kriti~ka pravna misao u Bosni iHercegovini ni teorijski ni prakti~no nepostoji - ne treba ni svjeìji ni bolji dokazod sudbine presude ZZijadu Turkovi}u iostalim ~lanovima njegove zlo~ina~keorganizacije koju je Sud Bosne iHercegovine izrekao prije pola godine, aApelacijski sud prije nekoliko danaodbacio i su|enje vratio na po~etak.

Javnost, obi~an puk, odu{evljen je biopresudom Turkovi}u i njegovim partnerimau zlo~inu, slavilo se {to je zlo~ince kona~nostigla ruka pravde, tuìtelji DIANAKAJMAKOVI] i OLEG ÂVKA uzdizanisu do statusa nacionalnih heroja, „li~nostigodine“, poluboànstva, predsjedavaju}emSudskog vije}a IZI TANKI]U skidala sekapa do poda, niko se nije obazirao, kao daje to va`no, na te{ke, po~etni~ke,neprihvatljive procesne gre{ke, poredostalog i neravnopravan status odbrane

optuènih u odnosu na tuìteljski aparat.Sad kada je Apelicijski sud vratio su|enjena po~etak (navodno osporio vi{e odpedeset posto presude) vrijeme je da senapokon postavi pitanje odgovornostipravosudnih ~imbenika, aktera ovogskandala koji je u dosada{njoj fazi poreskeobveznike ko{tao nekoliko milionamaraka...

PETAK, 8. AUGUST

Osim sigurne ~etvorogodi{nje pla}ekoja ne prelazi 4-5 hiljada maraka, nevidim nijedan drugi krupan motiv da bitkaza ~lana Predsjedni{tva Bosne iHercegovine bude tako nesmiljena,krvolo~na, beskompromisna. Zadatiustavni okvir unutar kojeg se kre}u tri ~lanaPredsjedni{ta je uzak i ograni~en naprotokolarno-turisti~ko-rekreativnu razinu.Predsjedni{tvo BiH, kao, kreira vanjskupolitiku, koju i kakvu vanjsku politiku,potpuno je nejasno. Predlaè dràvnibudèt, a zapravo ga samo potvr|uje, ili nepotvr|uje. ^lanove Predsjedni{tva BiHniko ozbiljan ne poziva u goste, osim naneobavezuju}e, uglavnom regionalneteferi~e. Je li pla}a od 4-5 hiljada marakavrijedna ovolikog truda, tro{enja energije,li~nog `rtvovanja?

Argentinski genije JJorge Luis Borges jeprije tridesetak godina surovi rat Argentinei Velike Britanije za, u svakom pogleduneva`ne, Falklandske otoke uporedio sa„tu~om dvojice }elavaca oko ~e{lja“...


Ne znam šta bih napisaopovodom tužnogobraćanja Ede Maajkekojeg je razočarao „njegov narod“, Bošnjaci,koji su ga po društvenimmrežama razapeli zbogtoga što je oženjenJevrejkom i što nesaučestvuje sa stradanjem palestinskedjece u Gazi.„Sačuvaj me Bože, srpskog junaštva, hrvatskekulture i bošnjačkogantifašizma“, napisao sampoodavno nekim drugim,podjednako iritantnimpovodom...

ANTIPEDERSKI KALIFATKOSOVA I BOSNE

Ustajte Prizreni na svijetu

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:37 Page 6

SUBOTA, 9. AUGUST

Tek sam ~etiri-pet dana izvan Bosne iHercegovine i ve} pokazujem simptomeokorjelog dijasporca. Nazdravljam saprijateljem u Pragu kojeg godinama vidionisam prolazak Sarajeva u play off Evropskelige, on stoljetni „pitar“ se ne moè ~udomna~uditi kako sam ja i kada postao navija~„Sarajeva“. Ne znam ni sam, ali mogu}e dame ta navija~ka groznica popusti ~im sedo~epam tvrde bosanskohercegova~kezemlje i surove realnosti.

NEDJELJA, 10. AUGUST

Ne znam {ta bih napisao povodom tu`nogobra}anja EEde Maajke kojeg je razo~arao„njegov narod“, Bo{njaci, koji su ga podru{tvenim mreàma razapeli zbog toga {toje oènjen Jevrejkom i {to ne sau~estvuje sastradanjem palestinske djece u Gazi.

„Sa~uvaj me Boè, srpskog juna{tva,hrvatske kulture i bo{nja~kog antifa{izma“,napisao sam poodavno nekim drugim,podjednako iritantnim povodom...

PONEDJELJAK,11. AUGUST

Kosovske vlasti, tuìteljstvo i policijadanas su uhapsile 40 muslimanskih boraca kojisu se vratili sa rati{ta u Siriji i Iraku. Prematvrdnjama vlasti, kosovske dìhadlije su, poredostalog, planirali i napad na goste i posjetiteljeDokuFesta, festivala kratkog i dokumentarnogfilma kojeg je prije trinaest godina u Prizrenuosnovao poznati albanski filmski glumacFaruk Begolli. Za{to umornim, iscrpljenimislamskim ratnicima smeta „Doku-fest“, jedanod najpresti`nijih festivala te vrste u regiji nakojem }e se predstaviti filmovi, kakonajavljuju organizatori, iz 50-ak dràva?Mo`da upravo to.

Islamisti~ki portal SAFF istovremenoalarmira, senzibilira svoje ~itatelje-sljedbenike da }e ovogodi{nji Sarajevo filmfestival obiljeìti „pederski filmovi“.SAFF-ov pedantni filmski hroni~ar otkrivada su od devet filmova u zvani~nojkonkurenciji „~ak ~etiri sa pederskomtematikom“. „„SFF }e“, poentira SAFF, „„bitiparada pederizma na visokom nivou.“

Ne zbog onih kosovskih bradatih}udorednih filmskih kriti~ara, koji suuostalom pohap{eni, nego zbog ovih na{ihkoji su proteklih godina (posljednji putpo~etkom godine u kinu Kriterion na Queerfestivalu Merlinka) manifestirali zavidnuspremnost za nasilje i destrukciju, ne bitrebalo potcijeniti dramati~na upozorenjafilmskih sladokusaca iz SAFF-a...

Evo mi u ruci roman Vr{enje du`nostiEMIRA IMAMOVI]A PIRKETA, koji jeprije 6-7 godina fasovao fin degenek tokompoku{aja organiziranja „Queer festivala“ uSarajevu. Nisam siguran da bi Pirke ovogaputa bio lakomislen pa „stavio glavu u torbu“i gledao „pederske filmove na SFF-u“...

UTORAK, 12. AUGUST

Umro je u Sarajevu profesor AHMEDALIÎ], povjesni~ar, koji je, kaù upu}eni,najtemeljitije od svih njegovih kolegaistraìvao bunu, odnosno pokret zaautonomiju Bosne pod otomanskom vla{}u,koju je vodio HUSEIN KAPETANGRADA[ÊVI] (1802 - 1834). Prije

ta~no dvadeset godina obiljeàvaju}i 160godina od smrti Husein-kapetana u istojovoj, samo malkice druga~ijoj novini,objavili smo intervju sa prof. Ali~i}em, kaoi autorski tekst-esej knjièvnika SSemezdinaMehme di novi}a.

Toga ljeta 1994. godine u Sarajevu jenaprasno, unilateralnom odlukom vlasti saPala, prekinut privid normalnog ìvota kojise kratko odràvao otvaranjem „plavihputeva“, krhkom, strogo kontroliranomkomunikacijom sa spoljnim svijetom prekopiste Sarajevskog aerodroma. Napre~ac,preko no}i, u gradu je, kao rukomodneseno, nestalo svega, pored ostalog iroto-papira za {tampanje novina. Poznanik,dobro pozicioniran u vrhu bo{nja~ke vlasti,uputio me na stanovitu, meni nepoznatutursku humanitarnu organizaciju ~udnog,skoro poletnog naziva Iha-ha. Organizacijuje osnovala turska islamisti~ka Refahpartija ~iji je harizmati~ni lider NNecmettinErbakan ìvio u Njema~koj.

Jednog debelog turskog humanitarca ukafanici na Ba{~ar{iji molio sam da nampreko svojih uhodanih kanala pomogne udopremenju tube-dvije „humanitarnog“papira. Prevodila je AAmina [iljak-Jesenkovi}. Pu{io je humanitarac vi{e i

strasnije od mene, pijuckao ~aj, listaoprethodne brojeve „Bosne“, zadrào se na~lancima o Husein-kapetanu Grada{~evi}u.Kratko je upitao da li na{ list Grada{~evi}atretira kao pozitivnu, ili negativnu istorijskuli~nost. „„Pozitivnu, bezbeli“, kazao sam itako zatvorio svaku mogu}nost zahumanitarnu pomo} „Iha-ha“ dobro ~ini te lja.

Novi turski predsjednik i vi{egodi{njipremijer RRecep Tayyip Erdogan u tovrijeme bio je jedan od najbliìh suradnikaneprikosnovenog Necmettina Erbakana i pomnogo ~emu je najizvorniji interpretatornjegove vjerske i politi~ke filozofije. BBakirIzetbegovi} kaè da gospodin Erdogandanas nosi zastavu koju je tokom rata nosionjegov otac AAlija. Mo`da, zapravo vrlovjerojatno. S tim da se u ratu koliko-tolikomogla obiljeàvati godi{njica smrti Husein-kapetana Grada{~evi}a, a da se ne zahateriTurskoj. Danas je to neuporedivo teè iriskantnije...

SRIJEDA, 13. AUGUST

Sau~estvovao je pro{le nedjelje, ne bezsplitske zluradosti i trosmislenosti, BBorisDeùlovi} sa gra|anima Zagreba nakon {toje glavni grad hrvatske postao kontinentalnaturisti~ka destinacija koju su okupiralehiljade turista iz cijelog dunjalukadokidaju}i ljetnu idilu i bezbri`nu letargiju.„Zagreb je donedavno najljep{i bio ljeti“,ponavlja Deùlovi} mantru koju sam milionputa ~uo od pravih purgera.

I sa Sarajevom stvari su svojevremenostajale gotovo identi~no. Osamdesetihgodina u Sarajevu je postojalo svojevrsnoljetno bratstvo onih koji su ostajali u gradu(„Sva su raja oti{la na more, mene babo nijedao pare“): svak je svakoga poznavao upustom gradu, svak se sa svakimsolidarizirao, ohrabrivao, podràvao kaomudru i ispravnu odluku da „ne ide iz ovoggrada“. Jutros, dok se jedva probijem kroznepreglednu gomilu nabreklih ruksaka uFerhadiji, sjetih se vesele anegdote DDaceDàmonje koji se jednog davnog ljetnogjutra obreo u ba{ti kafane Kvarner. Nikogau „Kvarneru“ nema, ~ak ni {efa AAhmedaMahmutovi}a Nadoveze, samo negdje nakraju u zati{ju DAVOR POPOVI] cijedigemi{te. „„Pridruìm se ja Davoru zahastalom, kad ulaze u ba{tu dvije cure saruksacima, valjda jedine strankinje koje sutog ljeta dobacile do Sarajeva. Pita mePjeva~ kakav sam sa engleskim da ihzovnem da sjednu s nama, kaèm tanak,nikakav. Ustane Davor, ja za njim, pri|ecurama, fiksira ih desetak sekundi i izustina te~nom engleskom ‘Satisfaktion!’. To jebio ujedno i pozdrav i poziv za druènje,nakon kojeg su cure bezglavo isfurale izKvarnera!“ �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:36 Page 7



SLOBODNA BOSNA I 14.82014.10

DOKLE VI[E, MAJKLU MULJUBIM

Novcemzara|enim odpreprodajebanke u BanjojLuci Majkl\or|evi} zidarasko{nu vilu u Beogradu Beograd posljednjih dana potresa skan-dal s ru{enjem porodi~ne ku}e uglednihprijeratnih Jevreja, bra}e Baruh, koji sulikvidirani na Banjici, po~etkom rata1941. godine. Iza sebe su ostavili soli-dan imetak i ku}u koja je zbog izuzetnearhitektonske vrijednosti stavljena podza{titu dràve. No, ku}a bra}e Baruh u Beogradu, prijenekoliko dana, sravnjena je sa zemljoma na atraktivnoj lokaciji, prema pisanjubeogradskih medija, izvjesni Majkl\or|evi}, ameri~ki dràvljanin srpskihkorijena, po~eo je zidati novu vilu.Predsjednik Saveza jevrejskih op{tina uSrbiji Ruben Fuks izjavio je da jeru{enje ku}e porodice Baruh uBeogradu nedopustivo i najavio da }ezatraìti obja{njenje od nadle`nih insti-tucija. Majkl \or|evi}, ru{ilac ku}e bra}eBaruh u Beogradu, neformalni je lidersrpske dijaspore u Americi, koji je u BiHpostao poznat 2002. godine kada je zasitni{, pod krinkom “patriotske privati-zacije”, kupio banjalu~ku Razvojnubanku Jugoisto~ne Evrope, koju je dvijegodine kasnije prodao Novoj ljubljan-skoj banci, zgrnuv{i na toj transakcijiskoro 50 miliona KM! (M.A.)

MINI MARKET

Nova uprava vogo{}anskog „Pretisa“na ~elu sa vr{iocem du`nosti direktoraNerminom Dìndi}em, ina~e biv{im direk-torom sarajevskog Cimosa, namjeravauvesti reda u poslovanje ovog posrnulogdiva namjenske industrije. Na udaru su seprvo na{li radnici na odre|eno vrijeme koji-ma je uru~en otkaz, a ve}ina njih radila je usektoru odràvanja. Navodno, vi{e ljudiradilo je u sektoru odràvanja nego u

proizvodnji. Otpu{teni radnici poku{ali suorganizovati proteste, ali im ulazak u krug„Pretisa“ nije bio dopu{ten. To nije zaus-tavilo SSamira Lokvan~i}a, {efa odràvanjama{ina „Pretisa“, da Nerminu Dìndi}uuputi prijetnju kako }e likvidirati i njega injegovu porodicu. O ovom incidentu obavi -je {tena je i policija, koja je preduzela mjereosiguranja Dìndi}a i njegove porodice.

(M.F.)

PROKUHALO U “PRETISU”

V.D. direktora sarajevskog“Pretisa” Nermin Džindić krenuo

u veliku akciju pospremanja uposrnulom gigantu

Omer êvra,glasnogovornikSaveza za boljubudu}nost —Fahrudin Radon~i}(SBB), nedavno jeuplovio u bra~nevode. On je „sud-bonosno da“ zajednosa svojom izabrani-com SSelmomHadìpa{i} rekao ujednom od sara-jevskih lokala. Ina~e,izabranica êvrinogsrca je k}erka biv{egfederalnog premijeraAhmeta Ha`dipa{i}a,koji je umro 2008.godine, ostaviv{i izasebe solidno bogatst-vo, navodno procjen-jeno na vi{e od 30miliona KM!

(M.A.)

ČUJ OMERE, DRIBLERE

Glasnogovornik SBB-a OmerČevra oženio bogatu nasljed-

nicu Selmu HadžipašićOmer êvra

Majkl\or|evi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 14.8.2014 0:17 Page 10

PRO ET CONTRA


DOK JE BIO NA[, BIO JE BA[

Tek kada jenapustio SDP,biv{e partijskekolege @eljkuKom{i}uspo~itale da udva mandatanije uradio ni{ta Iz vrha SDP-a prije nekoliko danasaop}eno je da se ova stranka vi{ene}e osvrtati na saop}enjaDemokratske fronte – @eljka Kom{i}a,jer su “neozbiljna i neutemljena na~injenicama”. Istaknuto je da u timsaop}enjima ni imena javnih preduze}anisu napisana pravilno, “{to samodokazuje manjak znanja i kompetenci-je”.To i nije tako lo{a odluka ~elnika SDP-a,budu}i da su se prili~no zapetljali ujavnim polemikama sa svojim rivalima izDF-a. Primjerice, prije nekoliko dana,SDP je u svom saop}enju ustvrdio kakolider DF-a @eljko Kom{i}, za osamgodina koliko obna{a funkciju ~lanaPredsjedni{tva BiH, nije uradiodoslovno ni{ta ~ime bi se mogaopohvaliti.No, postavlja se pitanje kako je ondaSDP ponovo kandidirao Kom{i}a naizborima 2010. godine ako tvrdi da unije uradio ni{ta ~ime bi se mogaopohvaliti!? (S.L.)

MINI MARKET

JASMINDURAKOVI]

Reìser

DAEkonomski jaka i politi~kistabilna Turska saErdoganovim pozitivisti~kimpristupom BiH je dobra i zasamu BiH. Taj odnos trebabiti partnerski, a ne dod-vorni~ki kako to sada ~ineovda{nji politi~ari.

SEDIN ]ENAN

UrednikInformativnogprograma TV1

DA^vrsto vjerujem da }e pob-jeda doprinijeti ja~anjusaradnje. Bez obzira ko uBiH do|e na vlast nakonoktobarskih izbora, obavezaje bh. vlasti da osigura ve}e

investicije od jedne takveekonomske velesile.

IGOR GAVRAN

Ekonomskianaliti~ar

NEPobjeda Erdogana ne}edoprinijeti ja~anju saradnjeizme|u BiH i Turske jer seni{ta su{tinski nije promije-nilo, osim promjene pozici-je. Ja o~ekujem i daljedobre odnose, ali nikakvepromjene u odnosu na rani-je.

BESIMA BORI]

Zastupnica uPFBiH

NEMi{ljenja sam da se odnosiTurske i BiH ne}e ni{taposebno promijeniti.

Saradnja se razvijala i dosada, i ona moè samo dase nastavi u istom smjeru,bez nekih ve}ih promjena.

AMIR ZUKI]

Generalnisekretar SDA

DARecep Tayyip Erdogan je ido sada u funkciji premijerapodràvao saradnju dvijedràve i sigurno }e tasaradnja biti nastavljena.On je prijatelj BiH i svihnjenih gra|ana.

AHMED @ILI]

Advokat

DA/NEApsurdno je da Turska inten-zivnije ekonomski sura|uje sasusjednim zemljama BiH, {tosamo za sebe dovoljno govori.

Hoće li Erdoganova pobjeda napredsjedničkim izborima doprinijeti

jačanju saradnje Turske sa BiH?

Priredila: Ma{a ]osi}

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 14.8.2014 0:17 Page 11

Dràvni tuìtelj DDubravko âm -para, njegov brat AAljo{a, aktualnidogradona~elnik Sara jeva, imajka RRabija âmpara, dugo -godi{nja {efica Sektora za

pravne, logisti~ke i kadrovske posloveMUP-a Sarajevskog kantona, posljednje su`rtve medijskog terora novinara Dnevnogavaza. Bezo~na hajka na ~lanove obiteljiâmpara zapo~ela je prije desetak dana,upravo u vrijeme kada je u Tuìteljstvo BiHpristigla obimna dokumentacija koju suameri~ki tuìtelji, angaìrani u Specijalnomtuìteljstvu Kosova, prikupili istraùju}iulogu NNasera Kelmendija u ubojstvuRamiza Delali}a ]ele. Povjerljivi su dokazidostavljeni postupaju}em tuìtelju Dubrav -ku âmpari, koji je odranije vodio istragu u

predmetu „Lutka“, protiv tridesetakkriminalaca iz zlo~ina~ke organizacijeDarka Eleza osumnji~enih, izme|u ostalog,i za pomaganje u likvidaciji ]ele Delali}a.Kako je, me|utim, ubojstvo RamizaDelali}a izostavljeno iz optu`nice protivDarka Eleza i njegove kriminalne druìne,nije te{ko pretpostaviti da je, nakonprimitka dokaznog materijala s Kosova,samo pitanje dana kada }e u TuìteljstvuBiH i zvani~no biti otvorena nova istraga -protiv Kelmendijevih bosanskih ortaka.

SA ]ELOM SE VI[E NE MO@E IZDR@ATIDokumentacija koju je ameri~ki tuìtelj

Andrew Hughes poslao kolegama uSarajevu sadrì, kako nezvani~no dozna je -mo, iskaze vi{e svjedoka-pokajnika, me|ukojima se nalazi i nekolicina doskorabliskih suradnika Nasera Kelmendija. Osimsvjedo~enja insidera, koji su ameri~kimistraìteljima detaljno opisali kako je


ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA NASERA KELMENDIJA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nakon što je na Sudu u Prištini prije mjesec danapotvrđena optužnica protiv NASERA KELMENDIJA,američki tužitelji s Kosova proslijedili su bosanskim

kolegama obimnu dokumentaciju o kriminalnimposlovima uhapšenog narkobossa u BiH: među

dokaznim materijalom se nalaze iskazi više svjedokapokajnika, foto-dokumentacija i audio snimci

Kelmendijevih prisluškivanih razgovora

Iz Specijalnog tuìteljstva Kosova u Sarajevo dostavljenipovjerljivi dokazi protiv bosanskih partnera

Nasera Kelmendija

F E R M A N S T I @ E SK O S O V A

TU@ITELJSTVO BiHOTVARA ISTRAGU PROTIV

RADONÎ]A I LEKI]A

fahro1:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:08 Page 12

funkcionirala Kelmendijeva me|unarodnakriminalna organizacija, me|u dokazima senalazi i do sada posve nepoznata foto-dokumentacija, kao i audio-zapisi prislu {ki -vanih telefonskih razgovora, navodno,iznimno zanimljivog sadràja. Diodokaznog materijala koji je iz Specijalnogtuìteljstva Kosova proslije|en TuìteljstvuBiH, me|unarodni }e tuìtelji prezentiratina su|enju Naseru Kelmendiju, ve}narednog mjeseca. Podsjetimo da jeoptu`nica protiv narkobossa s crne listeameri~kog State Departmenta naOsnovnom sudu u Pri{tini potvr|enasredinom jula, ali je po~etak sudskogprocesa prolongiran za septembar.

„U 2006. godini optuèni NaserKelmendi je bio prisutan na vi{e sastanakas licima Fahrudin Radon~i}, Ekrem Leki},Muhamed Ali Ga{i, Senad [ahinpa{i},Naser Ori} i mogu}e drugim licima uSarajevu (BiH). U~esnici na tim


��

NEKA SE PRIPREME RADONÎ] I OSTALI

CRNE KOSE,RASPLETENEBUJNE[ejla Jugo-Turkovi},biv{a novinarkaAvaza i zvijezda TVAlfa, godinama je bilamiljenica FahrudinaRadon~i}a

KRVNA OSVETA Ameri~ki tuìtelji tvrde da je ubojstvo RamizaDelali}a inicirao EkremLeki}, nakon smrti njegovog ro|aka Selvera Leki}a


sastancima su osnovali organiziranu istruktuiranu kriminalnu grupu kako biplanirali, osmislili i ubili rivalskogmafija{kog {efa Ramiza Delali}a ]elu.Kao rezultat ovih organiziranih sastanakaoptuèni Naser Kelmendi je ponudio iprihvatio odgovornost da odabere iangaìra ubojice koje }e izvr{iti ubojstvoRamiza Delali}a“, navodi se u optu`niciSpecijalnog tuìteljstva Kosova. Ameri~kitim istraìtelja koji je vi{e od godinu danapredvodio EErik Larson (nekada{nji tuìtelju Tuìteljstvu BiH, a danas pravnisavjetnik u Ambasadi SAD-a u CrnojGori), kao inicijatora smaknu}a RamizaDelali}a ]ele ozna~io je Ekrema Leki}a,kontroverznog biznismena iz Sarajeva.Prema nalazima istrage, Ekrem Leki} se na

jednom zajedni~kom okupljanju, nakon {toje krajem aprila 2007. ubijen njegov ro|akSelver Leki} (u kojeg je pucao Delali}evtjelohranitelj MMersudin ]osovi}), poàlioprijateljima da se „„sa ]elom vi{e ne moèizdràti“, i predloìo njegovu likvidaciju.Leki}a su, kako nadalje stoji u nalazimaSpecijalnog tuìteljstva Kosova, zdu{nopodràli Kelmendi i Radon~i}, vo|eniosobnim razlozima. Naser Kelmendi i njegovisinovi su, kako ameri~ki tuìtelji pedantnobiljeè, prethodnih godina imali nekolikosporadi~nih sukoba s Ramizom Delali}em.Kao motiv Fahrudina Radon~i}a da se rije{ineugodnog svje doka, barem prema tvrdnjamakosovskog Specijalnog tuìteljstva, navedenisu navodni kompromitiraju}i dokazi koje jeDelali} posjedovao o (prije)ratnoj suradnjitada vode}eg bo{nja~kog medijskog tajkuna sbiv{om Kontraobavje{tajnom slu`bom JNA(KOS-om).

SMRTNA PRESUDA IZ RADON PLAZE Kako god, smrtna je presuda Ramizu

Delali}u ]eli, uvjereni su ameri~kiistraìtelji, donesena u restoranu Plavaprizma u sarajevskom hotelu Radon plaza,na sastanku kojem su, pored doma}inaFahrudina Radon~i}a, bili prisutni NaserKelmendi, Ekrem Leki}, Naser Ori},Muhamed Ali Ga{i i Senad [ahinpa{i} [aja.U operativnom je smislu tajnom opera -cijom likvidacije mafija{kog konkurenta(]elo je ubijen koncem juna 2007.)rukovodio Naser Kelmendi, uz pomo}svojih „poslovnih partnera“ iz Srbije -Ljubi{e Buhe ûmeta i MMilana Ostoji}aSandokana, koji su, zajedno s pla}enim

SLOBODNA BOSNA I 14.8.2014.

ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA NASERA KELMENDIJA

�

Premda nema sumnje da se izabrutalne kampanje Dnevnog avaza protivdràvnog tuìtelja Dubravka âmpare krijestrah Fahrudina Radon~i}a od otvaranjaistrage, odnosno dokaza koji su pristigli sKosova, valja podsjetiti {to je Radon~i} oâmpari govorio prije samo dva mjeseca.Gostuju}i u Dnevniku Federalne televizije,

neposredno nakon hap{enja biv{egdirektora Uprave za indirektnooporezivanje Kemala âu{evi}a,Radon~i} je ~estitao Tuìteljstvu BiH nauspje{noj akciji. Nije propustio spomenuti i„hrabrog tuìtelja âmparu“, koji je, ume|uvremenu, postao „ku}ni tuìteljBakira Izetbegovi}a“. �

PAZI [TA PRIÂ[

Fahrudin Radončić prije dva mjeseca hvalio hrabrog tužiteljaDubravka Čamparu

14

KOSOVSKA OPTUŽNICA:“Kao rezultat ovih organiziranih sastanakaoptuženi Naser Kelmendi je ponudio i prihvatio odgovornost da odabere i angažiraubojice koje će izvršitiubojstvo Ramiza Delalića“

OPERACIJA“LUTKA”, DRUGI DIODràvni tuìtelj

Dubravkoâmpara trebaobi voditi istraguprotiv bosanskihpartnera Nasera

Kelmendija


ubojicama SStrahinjom Ra{etom, MMil -ovanom Jeremi}em i NNeboj{om Vuko -manovi}em, u optu`nici Specijalnogtuìteljstva navedeni kao ~lanovi istezlo~ina~ke organizacije. Osim umije{anostiu ubojstvo Ramiza Delali}a ]ele, ispitivanisu i poslovni odnosi Kelmendija iRadon~i}a, odnosno, spekulacije ozajedni~kim ulaganjima u Avaz TwistTower. Podsjetimo da je u jednom tajnom

izvje{}u Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) jo{ 2009. navedeno kako seNaser Kelmendi hvalio da je „polovicanovog Radon~i}evog tornja njegova“.

No, uporedo s dokaznim materijalomSpecijalnog tuìteljstva, s Kosova je stiglo iozbiljno upozorenje da se u Sarajevusprema likvidacija jednog za{ti}enogsvjedoka. Nezvani~no doznajemo da jeinformacija o pripremi ubojstva svjedoka

Kelmendijevih zlo~ina stigla izobavje{tajnih izvora, a potom jeproslije|ena EULEX-u na Kosovu, teFederalnoj upravi policije i MUP-uKantona Sarajevo. Prema istim,obavje{tajno-policijskim podacima,„uklanjanje“ za{ti}enog svjedoka trebao biorganizirati biv{i vo|a sur~inskog klana izBeograda Ljubi{a Buha ûme, prekorazgranate mreè svojih suradnika .�


NEKA SE PRIPREME RADONÎ] I OSTALI

U silnim poku{ajima da, prije otvaranjaslu`bene istrage, diskreditiraju tuìteljaDubravka âmparu, novinari Dnevnogavaza su u vi{e tekstova potenciraliljubavnu vezu njegovog brata Aljo{eâmpare s [ejlom Jugo-Turkovi}. Aljo{aâmpara i [ejla Jugo su, uistinu, bili u vezi,ali prije petnaestak godina, dok je ona jo{radila u tada{njem IPTF-u. Potom se mladai atraktivna novinarka zaposlila u Avazu, iodmah zapela za oko vlasniku FahrudinuRadon~i}u, ~ija je miljenica ostala sve doprije ~etiri godine, kada su otkrivenizastra{uju}i zlo~ini njezinog muà ZijadaTurkovi}a. No, iako je razlaz nekada{njihbliskih prijatelja bio buran, pravi }e okr{ajtek uslijediti, kada [ejla Jugo-Turkovi} budepozvana kao svjedokinja na su|enjuNaseru Kelmendiju. [ejla Jugo-Turkovi} jeranije dala iskaz inspektorima Federalneuprave policije a potom i istraìteljimaEULEX-a, a navodno da u svomsvjedo~enju nije {tedila biv{eg {efa?! �

HO]E LI „CRNA UDOVICA“ ZAVITI RADONÎ]A U CRNO

Nakon što je dala iskaz istražiteljima EULEX-a, Šejla Jugo-Turković pozvana da svjedoči protiv NaseraKelmendija

TAJNI DOGOVOR U PLAVOJ PRIZMI[ejla Jugo-Turkovi} prva je javno svjedo~ila o sastanku u hotelu Radon plaza na kojem suRadon~i}, Kelmendi, Leki}, Ori}, [ahinpa{i} i Ga{i dogovorili likvidaciju Ramiza Delali}a


BAKIR IZETBEGOVI]-FAHRUDINRADONÎ]-MUSTAFA CERI]: TROSTRUKA PIRUETA

Kandidat SDA za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH BBakir Izetbegovi}tokom proteklih godina tijesno je sura|ivaos dvojicom svojih sada{njih ljutitihizaziva~a - FFahrudinom Radon~i}em iMustafom Ceri}em.

Bakira Izetbegovi}a i FahrudinaRadon~i}a povezuje Avaz, partijsko-medijski projekat koji je Radon~i} po~eograditi potkraj rata uz obilatu finansijsku i


JEDNOM BRA]A

Pi{u: SUZANA MIJATOVI], SENAD AVDI] i ASIM METILJEVI]

BOŠNJAČKI MUZEJPREKINUTIH VEZA

KRAJ DIVNIH PRIJATELJSTAVA

Za funkciju bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiHprijavljeno je skoro dvostruko vi{e kandidata nego zahrvatskog i srpskog ~lana kolektivnog {efa dràvezajedno, ali izborna trka za prvog u Bo{njaka bi}ezanimljiva i zbog toga {to su jedan naspram drugog stali

doju~era{nji najbliì saradnici i prijatelji, koji su u me|u vre me -nu promijenili strana~ki dres i postali ljuti neprijatelji.

Svi se me|usobno dobro poznaju, znaju prednosti i manesvakog ponaosob, skrivene tajne i politi~ke grijehe, i sve bi tomoglo isplivati na povr{inu u predstoje}oj izbornoj kampanjikoja }e, po svemu sude}i, biti prljavija i beskrupuloznija nego ijedna do sada.

tema:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:15 Page 16

logisti~ku podr{ku SDA kojom jekoordinirao Bakir Izetbegovi}. Zasluge zamunjeviti trì{ni uspon Avaza pripadajujednako Radon~i}u koliko i Izebegovi}ujunioru, koji je strana~kim autoritetomdoprinio da Avaz ne oskudijeva ni u ~emu -

ni u novcu, ni u distributivnoj mreì, ni uposlovnom prostoru, a pogotovo uekskluzivnim informacijama sa strana~kihsijela. Sraslost Avaza i SDA bila je potpuna,a veza Izetbegovi}a i Radon~i}a nijeprekinuta ni kada se 2000. godineRadon~i}ev Avaz priklonio Alijansi zapromjene i novim politi~kim autoritetima,lideru SDP-a ZZlatku Lagumdìji i lideruSBiH HHarisu Silajdì}u. Ostat }e kao dirljivprimjer biv{eg prijateljstva svjedo~iti,pored ostalog, „sitni oblik pa`nje“ koju jeRadon~i} priu{tio Izetbegovi}u kada jenjegovoj k}erki osigurao vrlo izda{nustipendiju za stru~no usavr{avanje uinozemstvu...

Politi~ko-medijska osovina Izet be -govi}-Radon~i} definitivno je pukla tek2010. godine, kada su se jedan protivdrugog prvi put nadmetali za funkcijuprvog u Bo{njaka.

Sve vrijeme tokom zajedni~ke suradnjeIzetbegovi} i Radon~i} uìvali su punupodr{ku tada{njeg duhovnog lideramuslimana, biv{eg reisa Mustafe ef. Ceri}a.Zahvaljuju}i upravo Avazu, Ceri} se uspionametnuti ne samo kao bespogovornivjerski nego i politi~ki autoritet Bo{njaka.Na proteklim izborima, 2010. godine, Ceri}je otvoreno podrào predsjedni~kukandidaturu Fahrudina Radon~i}a, no

tijesnom ve}inom ipak je pobijedio njihovdugogodi{nji prijatelj i saveznik BakirIzetbegovi}.

Poslije izbora 2010. godine, definitivnose raspao dugogodi{nji bo{nja~ki politi~ki,medijski i vjerski trijumvirat Izetbegovi}a,Radon~i}a i Ceri}a koji je sve vrijemenakon rata skoro presudno oblikovaobo{nja~ku politiku.

MIRSAD KEBO-BAKIR IZETBEGOVI]-FAHRUDIN RADONÎ]:

[TA JE MU[KARAC BEZ PERIKEKada je po~etkom juna 2012. lider

SDP-a Zlatko Lagumdìja odlu~io promi-jeniti dotada{nje politi~ke saveznike, pa jeumjesto SSulejmana Tihi}a i ZZvonka Juri{i}adogovorio novu parlamentarnu ve}inu sFahrudinom Radon~i}em i predstavnicimadva HDZ-a, jedan je visokopozicionirani~lan SDA potajno promijenio stranu.Vode}i se pogre{nom ra~unicom, premakojoj je nova me|ustrana~ka koalicija tre-bala preuzeti vlast na svim razinama, pot-predsjednik Federacije BiH MMirsad Kebopreko no}i je okrenuo le|a svojimstrana~kim kolegama. Iako je kao kadarSDA od 1996. bio na brojnim politi~kimfunkcijama - od predsjedavaju}eg Skup {ti -ne Kantona Sarajevo, zastupnika u federal-nom Parlamentu, dràvnog ministra za


KAKO SU SE RASTAJALI

��

GDJE JE PUKLO:Komšić je bio i rado viđengost na privatnim kafan-skim dernecima u organi-zaciji Hadžiomerovića.Takav je, recimo, bilodruženje uz muziku ipjesmu sa GoranomBregovićem u restoranu„Mala bašta“ nakon što je Bregović dao opsežniintervju Hadžiomerovićuza tv magazin „Šezdeset minuta“


ljudska prava i izbjeglice, te u dva mandatapotpredsjednik Federacije BiH, MirsadKebo je u februaru pro{le godine i formal-no zatraìo strana~ku ispisnicu, nakon {tose otvoreno priklonio novom politi~kombloku. No, nepunih mjesec dana kasnije,Mirsada Kebu je do~ekalo neprijatno izne-na|enje, koje mu je priredio nesu|eni koali-cijski partner Fahrudin Radon~i}.

Premda su tada{nji ministar sigurnostiBiH i potpredsjednik Federacije BiH javnorazmjenjivali „tajne dokumente“ o nerasvi-jetljenim politi~kim ubistvima, i (ne)izravnoslali prijete}e poruke nekada{njimzajedni~kim prijateljima iz SDA, Radon~i}se vrlo brzo i jednako brutalno obra~unao is Kebom. Nakon {to se ispostavilo da odrekonstrukcije vlasti u Federaciji BiH ne}ebiti ni{ta, upravo je iz najbliègRadon~i}evog okruènja medijima dostavlj -e na urnebesna fotografija Mirsada Kebekako s plavom perikom na glavi pozira udru{tvu glavnog i odgovornog urednikaDnevnog avaza FFadila Mandala. Javnosramo}enje i blamaà nisu, ipak, pokolebaliMirsada Kebu da se kandidira zabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, sadauz diskretnu podr{ku dijela nezadovoljnih~lanova SDA, koje je oko sebe okupio ratniministar unutra{njih poslova BiH iposlijerat ni tajkun BBakir Alispahi}.

SEFER HALILOVI]-FAHRUDINRADONÎ]:

RATNI D(R)UGOVI„Poznajem dobro sve svoje protiv kandi -

date za ~lana Predsjedni{tva BiH, neki odnjih su radili za mene a neki protiv mene“,kazao je pro{le nedjelje u jednom intervjuuSefer Halilovi}, kandidat za bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH i predsjednikBosanske patriotske stranke.

Poznato je da je za Sefera Halilovi}a

neposredno radio samo jedan kandidat za~lana Predsjedni{tva - Fahrudin Radon~i}.Radon~i} je na funkciju {efa kabinetana~elnika [taba Armije BiH SeferaHalilovi}a stigao po~etkom ljeta 1992.godine i zadrào se u Halilovi}evomkabinetu sve do jeseni 1993. godine kada jeHalilovi} smijenjen nakon akcije „Trebevi}‘93“, odnosno obra~una sa „odmetnutimsarajevskim komandantima“, MMu{anomTopalovi}em Cacom i RRamizom Delali}em]elom.

U me|uvremenu je Fahrudin Radon~i}bio uhap{en i pritvoren u vojnom zatvoru podsumnjom da je u medije proslijedio „dràvnutajnu“ - dijelove iskaza SSeada Reki}a,predratnog KOS-ovca kojeg je pritvorila iispitivala sarajevska slu`ba Dràvnebezbjednosti. U narednih dvadesetak godina,do danas, odnosi izme|u Halilovi}a iRadon~i}a prolazili su razli~ite faze, ali se nepamti da su ikada pro{li liniju korektnosti.Najdublji jaz, odnosno zahla|enje ti su odnosidoìvjeli nakon formiranja UdruènjaSandàklija krajem 1993. godine, kada je,tvrde svjedoci, Radon~i} prenio Halilovi}u„li~nu poruku predsjednika Izetbegovi}a“ dane bi bilo mudro da se Sefer kandiduje zapredsjednika toga Udruènja. Uprkos tojpreporuci, Halilovi} se kandidirao inadmo}no pobijedio.


JEDNOM BRA]A

�

DJEČIJE RADOSTI:Ostat će kao dirljiv primjer bivšeg prijateljstva svjedočiti,pored ostalog, „sitni oblikpažnje“ koju je Radončićpriuštio Izetbegoviću kadaje njegovoj kćerki osigurao vrlo izdašnustipendiju za stručnousavršavanje u inozemstvu...


[pekuliralo se i da je u jesen 1993.godine Fahrudin Radon~i}, vra}aju}i sesvojoj osnovnoj profesiji - novinarstvu,pokrenuo dvotjednik „Bo{nja~ki avaz“novcem koje mu je posudio Halilovi}, agovorkalo se da je Sefer dobio nazad paretek nakon rata, kada se Radon~i} obogationa dnevnom izdanju „Avaza“.

Posljednjih godina ure|iva~ka politika„Avaza“ izrazito je sklona porodici Halilovi},osobito nakon pokretanja istrage od straneTuìteljstva BiH o ubistvu Halilovi}evesupruge i njenog brata u ljeto 1993. godine.

@ELJKO KOM[I]-BAKIRHAD@IOMEROVI]:

BOSANSKI GRAFITI„@eljko Kom{i} mi je zabio no` u le|a“,

otkrio je Bakir Hadìomerovi}, samo dannakon {to je zvani~no predstavljen kao

kandidat SDP-a za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH. Kako i kada je Kom{i}„ranio“ Hadìomerovi}a istoga dana jeotkrio aùrni EEmir Suljagi}, kandidatDemokratske fronte za istu du`nost.Hadìomerovi} se, tvrdi on, povrije|enosjetio nakon {to nije dobio (o~ekivanu)Kom{i}evu podr{ku prilikom njegovesmjene sa uredni~ke funkcije na Federalnojteleviziji prije dvije godine. Me|utim,poznato je da se neskriveno prijateljstvoKom{i}a i Hadìomerovi}a nastavilo inakon smjene ovoga drugoga: tako jepro{log ljeta fotograf Dnevnog avazasasvim slu~ajno u jednom sarajevskomkafi}u zatekao ~lana Predsjedni{tva BiHKom{i}a dok novinaru Hadìomerovi}u„otvoreno komunisti~ki“ otkriva da }enapustiti SDP BiH.

Dok je bio lojalan i poslu{an ~lan

rukovodstva SDP-a @eljko Kom{i} je imaoneskrivenu, nekada i ne ba{ dovoljnuukusnu, medijsku podr{ku „Bakirovetelevizije“; Kom{i} je bio i rado vi|en gostna privatnim kafanskim dernecima uorganizaciji Hadìomerovi}a. Takav je,recimo, bilo druènje uz muziku i pjesmusa GGoranom Bregovi}em u restoranu „Malaba{ta“ nakon {to je Bregovi} dao opse`niintervju Hadìomerovi}u za tv magazin„[ezdeset minuta“.

No, izlazak Kom{i}a iz Lagumdìjinestranke i njegovo formiranje Demokratskefronte kao da je privatno pogodilo inovinara Hadìomerovi}a; bio je to krajjednog lijepog i dugotrajnog prijateljstva...

EMIR SULJAGI]-ZLATKO LAGUMD@IJA:\A^KI RASTANAK

Nije malo iznena|enje za krhkubosanskohercegova~ku akademsku zajednicupredstavljala knjiga/monografija „Pogled naprofil, ideologiju, politiku Zlatka Lagumdìje“autora prof. dr. Emira Suljagi}a objavljena1998. godine. Biv{i novinar, kasnije doktorpoliti~kih znanosti Suljagi} kotirao je u tovrijeme kao svojevrsni favorit liberalnihintelektualnih krugova u Sarajevu, politi~kineovisan i strana~ki neangaìran. Istina, jednovrijeme je, nakon odlaska iz novinarstva, radiou kabinetu SDA-ovca AAdnana Terzi}a,predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, ali ustatusu eksperta-savjetnika.

Ubrzo nakon objavljivanja knjige oLagumdìji, Suljagi} }e, nakon lokalnihizbora te jeseni, u}i u kabinet sarajevskoggradona~elnika AAlije Behmena, SDP-ovogveterana. U naredne dvije godine, sve doop}ih izbora 2010. Suljagi} je zajedno sakolegom i prijateljem RReufom Bajrovi}embiti svojevrstan, vrlo uspje{an i efikasan,motor-pokreta~ medijsko-propagandnekampanje Lagumdìjinog SDP-a koja }erezultirati izuzetnim izbornim uspjehom.SDP ga zbog tog anga`mana zasluèno iopravdano honorira funkcijom ministraobrazovanja i nauke u Vladi KantonaSarajevo. Za plahovitog Suljagi}a tokomdvogodi{njeg mandata vezano je nekolikositnih afera, ali i jedna krupna: nasilje uporodici, fizi~ko zlostavljanje suprugeBelme. No, to ga nije ko{talo funkcije kojuje bio prisiljen napustiti tek nakonpromjene, prekomponiranja skup{tinskeve}ine u Kantonu Sarajevo kada su ministriSDP-a uklonjen sa funkcija. On se tada ucijelosti posve}uje anga`manu u koalicijiPrvi mart sa mjestom boravka u Srebrenici.

Iako je posljednjih nedjelja, osobitonakon zvani~ne kandidature, Suljagi}najo{triji kriti~ar SDP-a i njegovog lideraZlatka Lagumdìje, ostalo je nepoznatokada se i zbog ~ega raspalo njihovo, ako neba{ prijateljstvo, a ono sasvim sigurnopoliti~ko savezni{tvo. �


KAKO SU SE RASTAJALI


Sudski proces protiv nekada{njegfederalnog premijera NNedàdaBrankovi}a, biv{eg direktoraEnergopetrola Namika Bu{atli}a isedam ~lanova Komisije za

dokapitalizaciju te kompanije, bit }enastavljen 1. septembra. Prema optu`nicikoju je Kantonalno tuìteljstvo u Sarajevupodiglo 7. marta, a Op}inski sud potvrdiopetnaest dana kasnije, devet optuènih setereti za kaznena djela sklapanja {tetnogugovora, pomaganje pri sklapanju {tetnogugovora i nesavjestan rad u slu`bi. PoredNedàda Brankovi}a i Namika Bu{atli}a,sarajevska je tuìteljica SSabina Sarajlijaoptuìla i ~lanove Komisije: KKasemu]atovi}, profesore MMirka Pulji}a i SSeadaKresu, te SSafeta Prohu, Anku [e{liju, AlmuHaseta i odvjetnika AAhmeda @ili}a. Prema

nalazima sudskog vje{taka, ukupna {tetanastala dokapitalizacijom Energopetrolaprocijenjena je na vi{e od 32 milijuna KM.

STVARNE ILI FIKTIVNE INVESTICIJEI mada je ve} u samom startu sudskog

procesa bilo jasno kako }e tuìteljicaSarajlija imati te{ku zada}u dokazivanjanavoda iz ambiciozno sro~ene optu`nice,po~etak su su|enja, prije dva mjeseca,obiljeìli o{tri istupi odvjetnika, kakvi serijetko de{avaju u sudnicama. Premda sviodreda imaju dugogodi{nje pravnoiskustvo, advokati EEkrem Galijatovi},Fahrija Karkin, Nikica Grì}, Asim Crnali}bili su neubi~ajeno kriti~ni prematuìteljici, ali i sucu za prethodni postupak,ocjenjuju}i da je optu`nica iskonstruirana,utemeljena na klimavim dokazima ipau{alnim procjenama, naro~ito kada suposrijedi stru~ni detalji koji se odnose nasamu proceduru dokapitalizacije. Podsje ti -


HRONIKA PLJA^KE ENERGOPETROLA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Sarajevsko Kantonalno tužiteljstvo je punih sedam godina istraživalo dokapitalizaciju poduzeća ENERGOPETROL, prije nego što je u proljeće ove

godine podignuta optužnica protiv devet osoba; na listi optuženih nema bivšegdirektora KERIMA LUČAREVIĆA, za čijeg je mandata menadžment kompanije

donio odluku o izgradnji Hotela MARŠAL na Bjelašnici, propale investicije koja je,po svemu sudeći, bila samo paravan za pljačku najmanje šest milijuna KM

IZGRADNJA HOTELA NA BJELA[NICI KO[TALAENERGOPETROL 8,8 MILIJUNA KM

Ulaganja Energopetrola u HotelMar{al za godinu i pol dana

pove}ana za 6,3 milijuna KM

P L A N Z A M A R [ A L

suza marsal:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:04 Page 20

mo, tako|er, da je dugogodi{nju istragu oprodaji Energopetrola najprije vodiosarajevski tuìtelj MMilutin Koprivica,potom je predmet preuzela njegovakolegica Sabina Sarajlija, kojoj bi se usudnici uskoro trebao pridruìti i tuìteljSanin Boguni}. No, unato~ brojnomtuìteljskom timu, koji je sedam godinama„~e{ljao“ poslovnu dokumentacijuEnergopetrola, istraga je potpuno zaobi{lakrajnje sumnjivu vi{emilijunsku investicijuu Hotel Mar{al na Bjela{nici. Iako jeimovina Energopetrola u Hotelu Mar{al2006. godine izuzeta iz prodaje hrvatsko-ma|arskom konzorciju INA-MOL, posveje nevjerojatno da tuìteljima nisu za okozapele brojne kontroverze oko togposlovnog aran`mana.

Naime, prema financijskom izvje{}ukoji je koncem 2004. uradila revizorskaku}a Revik iz Sarajeva, razlika izme|upredra~unske vrijednosti ulaganja i kasnijeprikazane investicije Energopetrola u Hotel


KRIMINAL I PRIJE DOKAPITALIZACIJE

��POSLOVNI PODUHVAT KERIMA LUÂREVI]ABiv{I direktor Energopetrola Kerim Lu~arevi} rukovodio je izgradnjom Mar{ala, hotel u koji je

navodno uloèno 8,8 milijuna KM danas jedva da vrijedi 5 milijuna maraka


Mar{al iznosi vi{e od {est milijuna KM, alise ~ini kako sarajevske tuìtelje uop}e nijezanimalo poslovanje kompanije prijedokapitalizacije? Dokumentacija do koje jedo{la Slobodna Bosna potvr|uje da jeUpravni odbor Energopetrola odluku oinvesticionom ulaganju u sanaciju,rekonstrukciju i opremanje Hotela doniopo~etkom decembra 1999., na temelju polagodine ranije sklopljenog dogovora spredstavnicima poduze}a Famos Holding.Ugovorom je precizirano da FamosHolding u zajedni~ki projekat ulaè objekatHotela Famos s zemlji{tem, ~ija jevrijednost procijenjena na 1,3 milijuna KM,dok je sredstva za saniranje, rekonstrukcijui opremanje hotela trebao osiguratiEnergopetrol. Tada je predstavljena ipredra~unska vrijednost ulaganja Energo -petrola, u ukupnom iznosu od 2,5 milijunamaraka.

VLASNI[TVO BEZ SUDSKE POTVRDEU naknadnim su se pregovorima

menadèri dva poduze}a usuglasili da }ena temelju procijenjenih vrijednostiinvesticija Famos Holding zadràti 34,21posto vlasni{tva, dok je Energopetrolpostao ve}inski vlasnik, sa 65,79procenata vlasni~kog udjela. Noviposlovni subjekt, pod nazivom hotelMar{al, registriran je 30. decembra 1999.,na Kantonalnom sudu u Sarajevu, a premapodacima iz sudskog registra, kao osniva~je upisan Famos, sa ulogom odsimboli~nih 2.000 KM. Potom je u julunaredne godine Skup{tina Energopetroladonijela odluku o na~inu ulaganja kapitalapoduze}a u hotel, ali je posve nejasno

za{to je investicija, za samo godinu i poldana, vi{estruko uve}ana. Premda jevrijednost ulaganja, prema Ugovoru izdecembra ‘99. iznosila 2,5 milijuna KM, uposlovnoj dokumentaciji iz juna 2001.prikazana je investicija od 8,8 milijunamaraka. Budu}i da je tada{nja uprava

Energopetrola angaìrala sudske vje{takeiz Sarajeva, koji su utvrdili investiciju od8,8 milijuna KM, bez ikakvogobrazloènja kako su ulaganja pove}anaza ~ak 6,3 milijuna KM i gdje je potro{ensilni novac, revizori su bili krajnjerezervirani. Jednako su tako samo konsta -

tirali da je rukovodstvo Energo petrola uoktobru 2000. izvr{ilo uplatu osniva~koguloga u Hotelu Mar{al od osam milijunaKM, ali da u sudskom registru ovakompanija nije navedena kao osniva~, nitije upisan ulog od osam milijuna maraka?!

Osim {to biv{i direktor EnergopetrolaKerim Lu~arevi}, za ~ijeg je mandataMar{al i sagra|en, kao ni njegov nasljednikNamik Bu{atli} nisu prezentirali validnedokaze o investiranju 8,8 milijuna KM uobjekat ~ija je trenutna vrijednost oko petmilijuna maraka, poduze}e nikada nijeregistrirano kao ve}inski vlasnik Hotela,niti postoji pisani trag o milijunskimulaganjima. Budu}i da sudska registracijanije izvr{ena, kao jedini vlasnik hotelaMar{al bilo je upisano poduze}e Famos,koje je u me|uvremenu, tako|er priva tiz -irano. No, kako je hotel izuzet i iz prodajeFamosa, Mar{al je poslije pravne trakaviceduge ~etrnaest godina formalno uknjièntek u prolje}e 2014., u vlasni{tvo VladeFederacije BiH (65 posto) i KantonaSarajevo (35 posto). �


HRONIKA PLJA^KE ENERGOPETROLA

�

TE[KE OPTU@BE Odvjetnici devet okrivljenika tvrde da je optu`nica iskonstruirana i utemeljena na klimavimdokazima

RAST TROŠKOVA: U julu 2000. godine SkupštinaEnergopetrola donijela je odluku o načinu ulaganjakapitala poduzeća u hotel, ali je posve nejasno zašto jeinvesticija, za samo godinu i pol dana, višestrukouvećana, sa 2,5 na 8,8 milijuna KM

KRIMINALNA DOKAPITALIZACIJA ENERGOPETROLAPrema navodima Tuìteljstva ukupna {teta nastala prodajom te kompanije ve}a je od 32 milijuna KM


Sini{a Macan, direktor Agencije zali~ne dokumente, registre irazmje nu podataka (IDDEEA), uposljednjih dvadesetak danauputio je {est prigovora Uredu za

reviziju dràvnih institucija, àle}i se na radrevizora i revizorskog tima koji suustanovili da je ova agencija prekr{ilanekoliko zakona sklapaju}i skandalozniugovor sa banjalu~ko-njema~kom kom-panijom Mühlbauer.

Kako na{ list saznaje, Macan vr{i kon-tinurani pritisak na revizore koji su konsta-tovali propuste u radu ove agencije i u svo-jim protestnim dopisima od MMilenka [ege,glavnog revizora Ureda za reviziju institu-cija BiH, gotovo svakodnevno traì odgov-or na pitanja kako to da revizori 2012.godine nisu na{li ni{ta sporno u poslovanjuove agencije, dok su za 2013. godinu staviliprimjedbe za nezakonito sklapanje ugovo-ra. Pri tome, Macan niti u jednom dopisune pominje posao sklopljen sa banjalu~ko-njema~kom firmom Mühlbauer.

Podsjetimo, rije~ je o velikoj aferi kojusu otkrili dràvni revizori, vezanoj zaotvaranje banjalu~ke fabrike Mühlbauer ukojoj se izra|uju li~ne karte i voza~kedozvole za gra|ane BiH. Sporno je tajnopregovaranje i davanje posla ovoj kompani-ji od strane IDDEEA, u vrijednosti od 104miliona KM u narednih deset godina.Revizori su ustanovili da IDDEEA-e ovajunosan posao sa Muhlbauerom potpisalanetransparentno i protuzakonito, i revizors-ki izvje{taj sa izdvojenim mi{ljenjemuputili Tuìla{tvu BiH. U ovom poslu susvoj interes, prema tvrdnji zastupniceAleksandre Pandurevi}, imali MMiloradDodik i ZZlatko Lagumdìja, lideri SNSD-ai SDP-a.

Umjesto permanentnog pritiska na revi-zore, Macan bi trebao da objasni za{to jeizbjegao potpisivanje ovako va`nogugovo ra, koji je sporan sa vi{e apekata.

Naime, u vrijeme potpisivanja ugovoraIDEAA i Mühlbauera, te{kog preko sto

mili ona maraka, Macan je bio na putu uGr~koj. Po zakonu o IDDEEA-i, u slu~ajuda je direktor odsutan ugovor potpisujezamjenik direktora. Me|utim, Macan je tajposao povjerio svojoj pomo}niciSlobodanki Muhi}, {to je, tvrde upu}eni,protuzakonito. Slobodanka Muhi} je ina~e,ku}na prijateljica Sini{e Macana, kojoj je,prema neprovjerenim informacijama, prvi~ovjek IDDEEA-e u jednom periodu povje-rio ~uvanje svoje djece.

Slobodanka Muhi} je stavila svoj potpisna ugovor koji je krajnje sporan,netranspar entan i protuzakonit. Po~ev odtoga da ova firma nije ispunjavala potreb-ne uslove zahtijevane tenderskom doku-mentacijom, jer je tek po dobijanju ovogstomilionskog posla izgradila fabriku zaizradu dokumenata u Banjoj Luci, pa doavansnog finansiranja Mühlbauera.

Zna~ajnu ulogu u potpisivanju ugovorasa Mühlbauerom imao je Macanov kum

Milenko Malini}, koji je bio zaduèn zapripremu kompletne tenderske doku-mentaciju nephodne za potpisivanjespornog ugovora. Malini}evu ulogu uovom poslu dokazuje njegova prepiska saMacanom do koje su do{li revizori.

Iako je rije~ o sukobu interesa, Malini}je bio ~lan {esto~lane komisije zaprovo|enje ~itavog postupka. Njegovzadatak u komisiji je bio da ~itav posaoproprati i dovede do kraja. Putni naloziMilenka Malini}a pokazuju da je on ~estoputovao u Mühlbauer u Njema~koj i da jenjegova uloga u ~itavom ovom poslu, kojisu revizori ocijenili spornim, bila zna~ajna.

O~i slu`benika iz Uredu za revizijudràvnih institucija sada su uprte u glavnogrevizora Milenka [egu. Oni od svog {efao~ekuju da ne poklekne pred Macanovimsvakodnevnim pritiscima, odnosno dakrivi cu za brojne uo~ene Macanove pro-puste ne prebaci na revizore. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MIRHA DEDI]

MACANOV PRITISAK NA [EGU Sini{a Macan, direktor IDDEEA-e, traì izmjenu revizorskog izvje{taja o poslovanju ove agencije

Nakon objavljivanja detalja afere Mühlbauer, na scenu je stupio Siniša Macan,direktor IDDEEA-e, ljut na revizore koji su ustanovili njegove propuste

Siniša Macan svakodnevno vrši pritisak na revizore koji

su utvrdili da je IDDEEA-e sa “Mühlbauerom” potpisala

nezakonit ugovor vrijedan 104 miliona maraka

Skandal:Skandal.qxd 13.8.2014 23:03 Page 23

Nakon Berlinske inicijative s kraja2010. godine, koja je okon~anabez ijednog opipljivog rezultata uBiH, njema~ka diplomatijapokrenula je novu diplomatsku

akciju, ali ovoga puta prema cijelomregionu Balkana (ex Jugoslavija i Albanija)~ije }e finale biti 28. augusta na Berlinskojkonferenciji. Za razliku od Berlinskeinicijative, koja je imala ambiciju pomo}iBiH da pokrene ustavne reforme, Berlinskakonferencija ne}e se specifi~no baviti nijednom dràvom, niti njenim unutra{njimure|enjem, nego }e u centar pa`nje stavitiekonomsku suradnju, odnosno zajedni~kerazvojne projekte koji bi mogli unijetidinamizam u posustalu ekonomijubalkanskih dràva. Na stolu isprednjema~ke kancelarke AAngele Merkel, koja}e predsjedavati Berlinskom konfe -

rencijom, na}i }e se impresivan finansijskifond teàk 1,6 milijardi eura u cijelostinamijenjen za finansiranje infrastrukturnihi poslovnih projekata, ali samo onih kojiimaju {iri, regionalni a ne samo nacionalnizna~aj. To je samo po~etni iznos sredstavaza obnovu i izgradnju balkanskeinfrastrukture, koji bi mogao narasti nacijelih 10 milijardi eura, koliko je Evropskaunija spremna investirati u regionalneprojekte na Balkanu u razdoblju od 2014.do 2020. godine, kao dio najavljenog novogpristupa Evropske unije procesu pro{irenja.

EKONOMIJA ISPRED POLITIKEMada se u nekim politi~kim i medijskim

krugovima unutar BiH ve} dulje vremenaprovla~i teza kako }e na tapetu Berlinskekonferencije biti BiH - njen Ustav,institucionalna kriza i teritorijalni preustroj -Slobodna Bosna iz pouzdanih diplomatskihizvora doznaje da se Berlinska konferencijani na koji ne~in ne}e baviti pospremanjem

nereda u BiH, kao ni bilo kojoj drugojbalkanskoj dràvi, nego }e se fokusirati naekonomske teme od {ireg, regionalnogzna~aja. To dokazuje, pored ostalog, i sastavnacionalnih delegacija pozvanih u Berlin28. augusta: poziv je upu}en isklju~ivopremijerima balkanskih dràva, te dràvnimministrima ekonomije i diplomatije. Naskup u Berlinu nije dakle pozvan ni jedanstrana~ki lider, niti bilo koji funkcioner izentitetske politi~ke nomenklature.

Jednako tako, karakter i cilj Berlinskekonferencije moè se i{~itati iz perso -nalnog sastava doma}ina. Uz AngeluMerkel, koja }e predsjedavati Konfe ren -cijom, sjedit }e {ef njema~ke industrijske itrgovinske komore, te njema~ki ministarprivrede i energetike SSigmar Gabriel, koji}e ujedno i otvoriti „radni dio“ skupa uBerlinu.

Ulaganja u infrastrukturu Balkana nijesamo interes balkanskih dràva, nego idràva Evropske unije, prije svih zapadne i

BERLINSKA KONFERENCIJA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Slobodna Bosna otkriva stvarni sadržaj i krajnji cilj Berlinske konferencije kojuveć dulje vremena pomno priprema njemačka kancelarka Angela Merkel,

u okviru nove strategije Evropske unije prema državama Balkana

EVROPSKA UNIJA STVARA BALKANSKIFOND VRIJEDAN 10 MILIJARDI EURA!


Dràve Balkana mogu kandidirati samo ekonomske projekte od {ireg, regionalnog interesa

EKONOMIJA ISPRED POLITIKEBerlinskom konferencijom predsjedavat}e njema~ka kancelarka Angela Merkel

asim:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:38 Page 24

srednje Evrope, koja se preko Balkanapovezuje s Gr~kom, Makedonijom,Bugarskom, Turskom... Ovaj planEvropske unije precizno je utvr|ensredinom maja na sastanku ministaravanjskih poslova u Solunu, na kojem su,pored ostalog, kandidirani i neki vrlokonkretni infrastrukturni projekti.

POTENCIJALNI PROJEKTIGr~ka je iznimno zainteresirana za

izgradnju cestovnog koridora 10 od Atinedo Zagreba, koji bi se dijelom protezao ipreko BiH, te za jonsko-jadranski plinovodod Gr~ke do Italije, s odvojkom za dràve

Balkana - Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku iBiH.

Premijer Srbije AAleksandar Vu~i} ve} jenajavio da }e na sastanku u Berlinu, poredostalog, kandidirati obnovu i modernizacijuèljezni~ke pruge od Beograda do Sarajeva,dok }e Crna Gora u vrh vlastitih prioritetakandidirati izgradnju pruge od Bara doâpljine, kako bi angaìrala goleme aneiskori{tene kapacitete svoje najve}epomorske luke u Baru.

Tro~lana delegacija BiH, premijerVjekoslav Bevanda, {ef diplomatije ZZlatkoLagumdìja i ministar ekonomije i vanjske

trgovine BBoris Tu~i}, jo{ nije definiralalistu infrastrukturnih projekata koje }ekandidirati u Berlinu, no izvjesno je da uBerlin ne}e oti}i ma{u}i rukama. Skoro jeizvjesno da }e kandidirati nekoliko krupnihprojekata iz oblasti energetike, kao {to jeizgradnja hidrocentrala na srednjem tokuDrine, na onom dijelu ove rijeke velikogenergetskog potencijala koji podjednakopripada BiH i Srbiji. Tako|er, delegacijaBiH kandidirat }e i nekoliko protiv pop -lavnih projekta, prvenstveno na Bosni iSavi, a koji imaju regionalni zna~aj budu}ida se izravno ti~u i na{ih susjeda - Hrvatske

i Srbije - koje se od poplava ne moguodbraniti u Gunji ili [apcu, nego u Dobojui Bosanskom [amcu.

Naravno, delegacija BiH }e u prviplan isturiti najva`niji infrastrukturniprojekat u dràvi - cestovni koridor 5Ckoji se od Budimpe{te preko Osijeka,Sarajeva i Mostara proteè do hrvatskeDalmacije i jadransko-jonskog cestovnogkoridora.

Njema~ka diplomatija izvukla je poukuiz neuspjele Berlinske inicijative od prije~etiri godine, kada je unilateralnom akcijompoku{ala pomo}i politi~arima u BiH darije{e problem ustavnih reformi, jedinipreostali uvjet koji BiH mora ispuniti da biaplicirala za kandidatski status. Ovoga putanjema~ka diplomatija opredijelila se zadruk~iju strategiju - nema namjeru rje{avatiinstitucionalnu i ustavnu krizu ni u BiH ni udrugim dràvama Balkana, nego namjeravapreko velikih regionalnih projekatapotaknuti razvoj nacionalnih ekonomija istvoriti ambijent u kojem }e lokalnipoliti~ari s vi{e me|usobnog provjerenja iuvaàvanja rje{avati nagomilane probleme.

To je ujedno i sr` novog pristupaEvropske unije prema dràvama zapadnogBalkana. �


[TA SE KRIJE U BALKANSKOM PAKETU ANGELE MERKEL?

Najavljeni skup u Berlinu krajemaugusta nije podjednako prihva}en u svimdijelovima BiH. Primjerice, u RepubliciSrpskoj u opticaju je sumanuta teza oskrivenim namjerama Berlina koji poku{avadodatno afirmirati unitarni ustroj BiH i uticatina ishod oktobarskih parlamentarnih

izbora, a sve to dokazuje ~injenica da naBerlinsku konferenciju nije pozvanneprikosnoveni {ef RS-a Milorad Dodik!

„Iza zatvorenih berlinskih vrata krijese mnogo vi{e od njema~ke brige zastabilnim Balkanom“, tvrdi se ukomentaru javnog servisa RS-a. �

TEORIJE ZAVJERE

Zašto Dodik nije pozvan u Berlin?

Prema saznanjima Slobodne Bosne,njema~ka kancelarka Angela Merkelzalaè se za uspostavu stalne regionalnekonferencije, koja bi se odràvala jednomgodi{nje, ali svaki put u drugom graduneke od ~lanica Evropske unije. Naredna

konferencija najvjerovatnije }e se odràti uParizu („Pari{ka konferencija“), a potom uLondonu, Madridu, Lisabonu i tako sve do2020. godine, do kada bi sve dràveBalkana trebale biti spremne za ulazak uEvropsku uniju. �

STALNA REGIONALNA KONFERENCIJA

Nakon Berlinske,slijedi Pariška konferencija

S KOJIM PROJEKTIMA IDU NA BERLINSKU KONFERENCIJU BiH }e u Berlinu predstavljati Vjekoslav Bevanda, Zlatko Lagumdìja i Boris Tu~i}

asim:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:40 Page 25

Kadrovska kriàljka u Bruxellesuje tradicionalno tvrd orah. Isto -vre meno, svaki reizborvelikodostojnika u evropskojprije stonici zapravo je svoje -

vrstan ~as istine za zemlje-~lanice, odnosnonjihov odgovor na krucijalno pitanje - quovadis EU. Redovno kadrovskopospremanje na vrhu EU ina~e pobu|ujepa`nju evropske i svjetske javnosti, aliovoga puta ono dobija posebnu rezonancu uizuzetno turbulentnom me|unarodnomkontekstu, gdje u prvi plan dolazihladnoratovska zategnutost odnosa uvelikom trouglu EU-Rusija-SAD.

KADROVSKI TOÂKPrisjetimo se ovdje stanovitog

“doprinosa” ministarske Trojke EU -isuvi{e tvrde i nedovoljno obazrive tokomnedavnih pregovora o bilateralnoj saradnjisa biv{om, proruskom, i novom,proevropskom garniturom u Kijevu. Ume|uvremenu, do{lo je do eskalacijeukrajinske krize izvan kontrole, s trenutnonepreglednim ekonomskim, politi~kim isigurnosnim reperkusijama na odnoseSAD, EU-a i njenih ~lanica sa Rusijom.Vrijeme }e pokazati da li su u pravu oni kojitvrde da se radi o po~etku novog, “drugoghladnog rata” u Evropi - u sjeni uzavrelogBliskog istoka; otvorenog pitanjanuklearnog programa Irana; nove eskalacijeizraelsko-arapskog konflikta... itd. (v.posebne osvrte na ove teme na internetportalu IFIMES-a). Produèna globalnafinansijska kriza, nakon {to je iz temeljauzdrmala stare, u posljednje vrijemeozbiljno poga|a pojedine mla|e ~laniceEU, od kojih neke u neposrednom iliblièm susjedstvu BiH. U datojkonstelaciji, logi~an je zamor u politicipro{irenja na jednoj, kao i narastaju}i

euroskepticizam na drugoj strani.Istovremeno, eurokrati u Bruxellesu znajuda ostatak svijeta ne stoji u mjestu, tj. danove, respektabilne integracije zemaljaEuroazije i Latinske Amerike (BRIKS i dr.)u za sada laganom kasu, ali uskoronezadrìvom galopu donose supernovuenergiju sa svim, niti izdaleka iskori{tenimprirodnim i ljudskim potencijalima...

[ta je, tu je. U Bruxellesu se odskoraponovno pokrenuo veliki kadrovski to~ak.Bez naro~itog slavlja i hektolitara ritualnog{ampanjca - uz glasno negodovanjezvani~nog Londona - Evropski parlament(EP) u novoizabranom sastavu je 15. julaove godine hladno, po nekima koriste}idosta impulsivno svoje “lisabonskeovlasti”, potvrdio imenovanje luksem -bur{kog politi~kog veterana, konzervativcaJean-Claude Junckera za novogpredsjednika Evropske komisije. Po naloguEP-a, narednog dana, 16. jula, odràn jeposeban, namjenski sastanak Evropskogvije}a (engl: European Council), na komesu razmatrani prijedlozi za ostala klju~naimenovanja na pozicije u samom vrhupiramide EU - predsjednika Evropskogvije}a, te visokog predstavnika za vanjskupolitiku i sigurnost EU. Izjava (odlaze}eg)predsjednika Evropskog vije}a HHermanavan Rompuya na kraju sastanka bila jemanje-vi{e o~ekivana: ““... Nismo postiglikonsenzus o svim imenovanjima,nastavljamo konsultacije - Vije}e seponovo okuplja 30. augusta o.g. i nastavljarad po istom dnevnom redu...” Ina~e,predsjedniku Evropskog Vije}a Hermanuvan Rompuyu (Belgija), mandat isti~e 1.decembra 2014., a visokom predstavniku zavanjsku politiku i sigurnost EU, baronesiCatherine Ashton (UK) - 31. oktobra 2014.godine.

U svakom slu~aju, rezultati evropskihizbora u maju ove godine prejasno supotvrdili da je EU projekat u ozbiljnoj krizi.Sa ulaskom ekstremne desnice na velikavrata EP-a, duhovi iz najcrnjih vremena

Evrope pu{teni su iz boce. Istorijska ironijaje potpuna jer se to desilo u godini kadaEvropa i svijet obiljeàvaju pobjede nadapsolutnim zlom u dva svjetska rata - 100.godi{njicu Prvog i 70. godi{njicu odpo~etka kraja Drugog svjetskog rata -iskrcavanjem saveznika u Normandiji1944. godine, megavojne operacije kojomje neopozivo najavljen kona~an slom


KUDA IDE EVROPSKA UNIJA

Pi{e: NED@AD S. HAD@IMUSI]

Rezultati evropskih izbora u maju ove godine prejasno su potvrdili da je EU pro-jekat u ozbiljnoj krizi; s ulaskom ekstremne desnice na velika vrata Evropskog

parlamenta, duhovi iz najcrnjih vremena Evrope pušteni su iz boce

ČAS ISTINE

Mo`da nas ~eka novi, “drugi hladnirat“ u Evropi - u sjeni uzavrelog

Bliskog istoka

evropska unija:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:13 Page 26

nacisti~ke Njema~ke.Evropska unija jednostavno nema

vremena za dvorske igre bez granica idangubu u trgovini oko popunjavanjanadalje otvorenih, klju~nih pozicija. Ujavnoj debati oko izbora nove briselskegarniture, posebnu pa`nju zasluùjukomentari i preporuke renomiranihgeopoliti~kih analiti~ara i eksperatalondonskog The Economista i briselskogCarnegie Europe (‘European Think Tank ofthe Year’). The Economist izravnopreporu~uje dansku predsjednicu vladeHelle Thorning-Schmidt za nasljednicuHermana van Rompya na poziciji prvepersone Evropskog vije}a. Ona politi~kipripada lijevom centru i time unosi idealanbalans vis a vis kolege na vrhu EU -notornog EU federaliste i viteza evropskog

desnog centra, J.C. Junckera, novogpredsjednika Evropske komisije. Even -tualni, jedini hendikep njenoj kandidaturimogla bi, ali ne mora biti, ~injenica daDanska nije u eurozoni ({to ovoj izlondonskog ugla moè biti samo dodatnapreporuka).

Pozicija {efa diplomatije EU, visokogpredstavnika za vanjsku politiku i sigurnostEU-a, daleko je intrigantnija. Kona~anizbor je u direktnoj korelaciji s vizijom irealnim aspiracijama ~lanica EU-a. Ume|uvremenu, aktuelna ministrica zavanjske poslove Italije FFederica Mogherinije u najkra}em vremenu izbila u prvi plankao darling, favorite candidate mnogih uBruxellesu. Me|utim, upravo je njenakandidatura za nasljednicu baronese Ashtonproizvela zbrku i odgodila klju~na

imenovanja u paketu. Njen EU profil jepoznat: relativno mlada (41), vrlointeligentna i obrazovana radoholi~arka...Hendikep: nedovoljno iskusna, teknekoliko mjeseci na ministarskoj poziciji...Puno ozbiljnije zamjerke odnose se nanjenu pretjeranu popustljivost irazumijevanje za interese Rusije. Naime,njeno prvo putovanje u vrijeme italijanskogpolugodi{njeg predsjedavanja u EU imaloje za destinaciju Kijev, pa Moskvu. Tamoje, kaù, implicite prihvatila argumentacijuKremlja u bilateralnom konfliktu, plus“prepoznala” je energetsku zavisnost EU-aod Rusije i u tom sklopu podràlakontroverzni projekat Ju`nog toka, koji u{irokom luku zaobilazi Ukrajinu (!).

Kako god, teku}i time-out do krajaovog mjeseca otvorio je mogu}nost za nove


SMJENA VODE]E GARNITURE U BRUXELLESU

��


kandidature. U “glasnom” razmi{ljanju natemu izbora li~nosti visokog me|u -narodnog kalibra, naj~e{}e se pominjuslijede}a imena: FFrank-Walter Steinmeier,iskusni ministar vanjskih poslovalokomotive EU-a, Njema~ke; uvaènaKristalina Georgijeva (Bugarska), kojatrenutno obna{a funkciju visokog komesaraza humanitarnu pomo}; ultra iskusna EEmmaBonino, zemljakinja signore Mangharini,nekad tako|e na poziciji ministricevanjskih poslova Italije, te biv{apredsjednica EEC-a (Evropske ekonomskekomisije i dr.); KKarl Bildt, biv{i i sada{njiministar vanjskih poslova [vedske (uz nizranijih doma}ih i me|unarodnih funkcija);zatim RRadek Sikorski, ministar vanjskihposlova Poljske; JJoschka Fischer, biv{iministar vanjskih poslova Njema~ke; teAnna Ascani, predsjednica ParlamentaItalije i sir CChris Patten, evropski i svjetskipoliti~ki guru, vjerovatno jedan odnajpresti`nijih britanskih politi~ara, nakonWinstona Churchilla.

ÊKAJU]I DAN-DNa evropskim analiti~arskim berzama,

za sada najbolje kotiraju iskusniskandinavski i evropski tigar Karl Bildt([vedska), iako ga {iroko bije glas da jeumi{ljen i arogantan (engl. idiom: “tooclever by half”), zatim britki i visokocijenjeni Radek Sikorski, poljski ministarvanjskih poslova ~ija je formalnakandidatura ve} podnesena Evropskomvije}u - mo`da malo preuranjena zadvorske obi~aje u Bruxellesu - a da biizdràla sva mogu}a iznena|enja i “ostalana stolu do dana-D”.

Prema ve}ini evropskih analiti~ara,slijede}i visoki predstavnik za vanjskupolitiku i sigurnost EU-a bi trebaoposjedovati ono {to u diplomatskom esnafunedovoljno iskusna baronessa CatherineAshton nema. Njen svojevremeni izbor bioje zapravo konstruktivna gesta Bruxellesaprema zvani~nom, notorno euroskepti~nomLondonu. Istina, nakon dosta nesigurnogstarta, ona je uspjela da prevazi|epesimisti~na o~ekivanja i u~ini zna~ajnediplomatske pomake po pitanju odnosa EUsa Iranom i Zapadnim Balkanom, posebnou medijaciji pregovora izme|u Beograda iPri{tine.

Budimo realni, radi se poziciji kroz kojuse poput izdajni~ke prizme prelamaju sveslabosti i nedore~enosti onoga {to zvani~niBruxelles ve} godinama pompeznoprogla{ava Zajedni~kom vanjskom isigurnosnom politikom EU koje jo{ nemana globalnoj mapi. Zato, “velike” ~lanicejo{ nisu voljne da pojedina~ne nacionalne(dràvne, da ne bude zabune) prerogativena me|unarodnom planu prenesu navisokog predstavnika za vanjsku politiku i

sigurnost EU, odnosno na EEAS - tj. naDiplomatsku slu`bu EU, ustanovljenuLisabonskim sporazumom iz 2009. godine ilansiranu u EU orbitu 1. januara 2011.godine. Iz pragmatskog ugla vode}ih~lanica EU-a (Njema~ka, Francuska iVelika Britanija), takav realan portfoliovanjskih poslova je manje atraktivan odnekih drugih, daleko unosnijih za njihoveprimarne interese.

Na drugoj strani, ostaju otvorenapitanja: prvo, da li je Evropska unijaspremna za jakog visokog predstavnika zavanjsku politiku i sigurnost (?); drugo, da lisu postoje}e strukture dovoljno solidne daizdrè takav test (?); i tre}e, jesu li zemlje-~lanice spremne da isti bespogovornodemokratski prihvate (?). Odgovori na ovapitanja nisu jednostavni, ali su tim vi{eintrigantni jer otvaraju dvije “{kolemi{ljenja”. Prva {kola je instituci -onalisti~ka. Umjesto “jakih”, visokopozici -oniranih predstavnika, daje prednostdaljem strukturalnom konsolidovanjuinstitucija EU - “prije nego se posegne zazvje zdama”.

Druga {kola uvaàva uobi~ajeneparametre kod izbora visokih EUpredstavnika - korektna zastupljenost~lanica, politi~ka provenijencija i rodnaravnoteà koji po sebi ne garantuju da }eslijede}i {ef diplomatije i sigurnosti EU bitiiskusan u mjeri koju svi zagovaraju.Istovremeno, ostavlja “otvorena vrata” zamogu}nost da }e ovoga puta EU lideriprepoznati potrebu za sna`nijimme|unarodnim imidòm EU-a, t.j.iskoristiti realan istorijski momentum iodlu~iti se za Gospodina Pravog iliGospo|u Pravu. �


KUDA IDE EVROPSKA UNIJA

�

BLIJEDI ŠVED: Karl Bildt,bivši i sadašnji ministarvanjskih poslova Švedske(uz niz ranijih domaćih imeđunarodnih funkcija),također je jedan od kandi-data za funkciju visokogpredstavnika za vanjskupolitiku i sigurnost EU

NASLJEDNICA, MO@DAVisoki predstavnik zavanjsku politiku i sigurnostEU Catherine Ashton iministrica vanjskih poslovaItalije Federica Mogherini


ISPRAVNA-oglasi sedmica-927-a:ISPRAVNA-oglasi.qxd 13.8.2014 23:13 Page 6

“U predizbornoj kampanji ne trebalagati i ogovarati ljude, ne treba ih dovoditido lin~a a da iza toga ne stoji ni jedan argu-ment”, kazao je po~etkom nedjelje NNikola[piri}, potpredsjednik SNSD-a.

Ve} u slijede}im minutama [piri} jejavnosti dao do znanja da }e predizbornakampanja SNSD-a biti upravo suprotna.Naime, [piri} je na istoj presici pokazaoslu`bene zna~ke koje su “podijeljene gru-pama i nevladinom sektoru koje me|unaro-dna zajednica priprema za protest” uslu~aju da pobijedi SNSD. [piri} sumnja ida je opozicija umije{ana u ~itavu pri~u i dabi, nakon {to izgubi na izborima, bilapokrovitelj protesta. [piri} nije èlio dazna~ku izbliza pokaè novinarima,

me|utim ispostavilo se da zna~ke koje“prijete” da destabilizuju ~itavu RepublikuSrpsku pripadaju Tuzlanskoj antikriminal-noj organizaciji (TAKO), koja pruàpodr{ku policiji u spre~avanju kriminalnihaktivnosti!?

DODIKOVI REGIONALNI NEPRIJATELJIMilorad Dodik, predsjednik RS-a, samo

dva dana ranije, za beogradsku Politiku jeizjavio da neki stranci posredstvomnevladinog sektora stvaraju na Palama, uDoboju, Bijeljini i Banjoj Luci centre izkojih bi neposredno poslije izbora, tvrdnja-ma da su izbori pokradeni, poku{ali da

destabilizuju postizbornu situaciju i iza-zovu atmosferu javne pobune.

“Mi znamo i imena stranaca koji torade, pratimo njihove dolaske iz centararegiona, znamo na~in na koji rade i ljude skojima to pripremaju”, rekao je Dodik pozi-vaju}i se na saznanja bezbjednosnih slu`biRepublike Srpske.

Predstoje}a predizborna kampanja uRepublici Srpskoj, prema dosada{njimizjavama lidera SNSD-a, bi}e najprljavijado sada. Naime, li~ne uvrede i diskvali-fikacije, prema ocjeni analiti~ara, ima}eprednost u odnosu na ekonomske pro-grame. Sa èstokim uvredama politi~kihprotivnika SNSD je krenuo ~ak dva mjese-ca prije zvani~nog po~etka predizborneutakmice. Me|utim, upu}eni tvrde da je totek uvertira za ono {to slijedi.

Da }e predstoje}a kampanja biti krajneprljava, nagovijestio je i SSta{a Ko{arac,zamjenik predsjedavaju}eg Doma narodaParlamenta BiH, koji je nedavno zatraìood MMilana Tegeltije, predsjednika Visokogsudskog i tuìla~kog vije}a (VSTV), dautvrdi koje je tuìla{tvo nadle`no za pred-mete ubistava SSr|ana Kneèvi}a, RisteJugovi}a i @@eljka Markovi}a, te da se pre-duzmu mjere iz nadle`nosti VSTV-a protivonih koji, eventualno, opstruiraju istragu iprocesuiranje osumnji~enih.

Ko{arac je prethodno, 29. aprila, nasjednici Doma naroda Parlamentarneskup{tine BiH postavio delegatsko pitanje ukome je traìo da Tuìla{tvo BiH odgovorikada }e rasvijetliti ova ubistva i proce-


PREDIZBORNO ZAGRIJAVANJE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Traganje za unutrašnjim i spoljnim neprijateljima saznačkama koji će destabilizovati Republiku Srpsku,nazivanje političkih protivnika mentalnim monstru-mima i budaletinama, samo je uvod u predizbornukampanju SNSD-a koja će, kako saznajemo, uskoro

eskalirati u najprljaviju do sada

DODIK ]E SVOJE POLITI^KEPROTIVNIKE POKU[ATI

DISKVALIFIKOVATIOPTU@BAMA ZA UBISTVA

dodikova kampanja:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:11 Page 30

suirati izvr{ioce i naredbodavce tih zlo~inakoji su se desili u Isto~nom Sarajevu, uperiodu od 7. avgusta 1998. do 24. septem-bra 2002. godine.

Upu}eni tvrde da je Ko{arac pripremioteren za ozbiljne optu`be koje }e uslijeditina ra~un zvani~nika SDS-a. Naime, SNSD-ovi prvaci spremaju se da za ubistvaJugovi}a, Kneèvi}a i Markovi}a optuèneke od visokih funkcionera SDS-a.

Tvrdnje o umije{anosti vi|enijih SDS-ovaca u nerije{ena ubistva zapravo }e pred-

stavljati temelj predizborne kampanjeSNSD-a, barem u sarajevskoj regiji.Maneverski prostor SNSD-u pruà i~injenica da istrage oko ovih ubistva tapka-ju u mjestu gotovo deset godina. Upravo jeto posluìlo pro{le godine Miloradu Dodikuda netom smijenjenog MMirka [arovi}a sadu`nosti dràvnog ministra spoljnihtrgovine optuì da je naru~ilac ubistvabiv{eg direktora Jahorina osiguranja RisteJugovi}a.

“Po~initelj ubistva je zapravo poznat, a

[arovi} je naru~ilac. To je bila javna tajnau Sarajevu i svi su ~ekali dan kada }e[arovi} biti uhap{en”, rekao je Dodik.“Nekoliko mjeseci nakon uspostavljanjaplatforme SNSD-a i SDS-a do{li su ljudi izSIPA-e, obavje{tajnih struktura ime|unaro dne zajednice i rekli da }emoimati problem sa [arovi}em, koji je ranijenaru~io ubistvo Jugovi}a”, rekao je Dodikza Televiziju OSM.

On je naveo kako su mu iz SIPA-esaop{tili da su na{li izvr{ioca koji je priz-


SVI DODIKOVI UNUTRA[NJI I SPOLJNI NEPRIJATELJI

��

Predizbornu kampanju SNSD-a osmislili su marketin{kistru~njaci iz Beograda koji su podigli rejting Ivice Da~i}a

BESPO[TEDNI OBRAÛNI LIDERA SNSD-a SA POLITI^KIM PROTIVNICIMA “Ne pominji da je mala plata, zajebi pri~u o posljedici rata…”


nao da je za to dobio dio novca i da je spre-man da bude za{ti}eni svjedok. OpozicijaRepublike Srpske je ovaj Dodikov istupokvalifikovala kao pona{anje bezpresedana, ne samo u BiH nego i regionu, a[arovi}ev advokat DDragi{a Joki} je odTuìla{tva BiH traìo i dobio dokument dase protiv [arovi}a ne vodi nikakva krivi~naistraga.

Zbog skandaloznog spletkarenja ibla}enja [arovi}a, MMladen Bosi}, liderSDS-a, traìo je da Dodik podnese ostavku.“Sve ovo je jasan znak panike koja vlada uredovima SNSD-a i dokaz da ne}e biratisredstva kako bi ostali na vlasti i nakonizbo ra”, kazao je Bosi}.

Slijede}i na meti SNSD-ovaca mogaobi biti MMilovan Cicko Bjelica, na~elnikSokoca, koji bi po istom scenariju mogaobiti povezan s ubistvom @eljka Markovi}a,na~elnika policije MUP-a RS, ubijenog2002. godine na Sokocu ispred pun~eveku}e. Neki tragovi vodili su do Bjelice, alisvaka istraga o njegovoj umije{anosti bilaje osu|ena na propast.

KO ISTRA@UJE UBISTVA NA PALAMAU SDS-u su prozreli namjere SNSD-a i

njihovu prljavu kampanju komentari{uDodikovom spremno{}u da ne bira sredstvakako bi ostao na vlasti.

Aleksandra Pandurevi}, poslanica SDS-au Predstavni~kom domu Parlamenta BiH,za na{ list kaè: ““Ve}ina tih ubistva desilasu se kada je SNSD bio na vlasti. Nije mijasno za{to oni to odmah nisu razrije{ili,kada su u to vrijeme na~elnici CJB Isto~noSarajevo bili kadrovi SNSD-a. Mi svakakopodràvamo istragu i obe}avamo da }emorije{iti sve te predmete za razliku od SNSD-akoji do sada ni{ta po tom pitanju nije ura-dio. Ko{arac se u predizborne svrhe poigra-va tragedijom tih ljudi. Umjesto toga, bolje

bi bilo da objasni kako je na Jahorinipotro{eno 60 miliona maraka za dva{estosjeda i topove za snijeg koji supostavljeni u suprotnom smjeru.”

I pored toga {to ìvi u Isto~nomSarajevu Ko{arac se preko Parlamenta BiHraspituje {ta je sa istragama koje je godina-ma vodilo Tuìla{tvo Isto~no Sarajevo.

Neven Kramer, sekretar Tuìla{tvaIsto~no Sarajevo, za na{ list kaè da je zaubistvo Sr|ana Kneèvi}a Okru`ni sudSrpsko Sarajevo 28. aprila 1999. godine,donio osloba|aju}u presudu protiv {est lica,a koju je potvrdio Vrhovni sud RepublikeSrpske 13. decembra 1999. godine.Predmet se i dalje vodi u Tuìla{tvu Isto~noSarajevo. Kramer tvrdi da su predmeti kojise odnose na ubistva direktora tada{njegSrpskog osiguravaju}eg dru{tva “Jahorina”Riste Jugovi}a i na~elnika CJB Isto~noSarajevo @eljka Markovi}a ustupljeni

Tuìla{tvu BiH u martu 2006. godine. ““Misa predmetima Riste Jugovi}a i @eljkaMarkovi}a nemamo vi{e ni{ta jer supreba~eni u nadle`nost Tuìla{tva BiH”,kaè Kramer.

Me|utim, u Tuìla{tvu BiH tvrde da senerazja{njena ubistva Kneèvi}a, Marko -vi}a i Jugovi}a vi{e od deset godina nalazeu radu u Okru`nom tuìla{tvu Isto~noSarajevo, koje je zajedno sa MUP-omRepublike Srpske provodilo istragu o ovimubistvima.

Portparol Tuìla{tva BiH BBorisGrube{i} tvrdi da su Tuìla{tvu prosli -je|ene kopije ovih predmeta, ali da formal-no nikada nisu preba~eni u ovu pravosudnuinstituciju.

“Originali predmeta nalaze se uOkru`nom tuìla{tvu Isto~no Sarajevo, ami smo dobili kopije u slu~aju da, u okviruistraga o organizovanom kriminalu,


PREDIZBORNO ZAGRIJAVANJE

�

NERASVIJETLJENA UBISTVA INSTRUMENT ZA POLITI^KE OBRAÛNE Ni nakon {esnaest godina nisu prona|ene ubice komandanta “Bijelih vukova” Sr|anaKneèvi}a

ALEKSANDRA PANDUREVI]“Ve}ina do sada

nerasvijetljenih ubistavadesila su se kada jeSNSD bio na vlasti”

DODIK ANGA@OVAO DAÎ]EVE SPIN DOKTORE Beogradska marketin{ka agencija “Watch out”, koja je Da~i}u digla popularnost, radi predizbornu kampanju SNSD-a


do|emo do nekih dokaza o izvr{iocimaovih ubistva”, kaè Grube{i}.

U Tuìla{tvu BiH kaù da hipotekunera zja{njenih zlo~ina, koji se procesuirajupred entitetskim pravosu|em, ne èle nositii da pitanje kada }e biti okon~ana istraga uvezi sa ovim ubistvima treba postavitientitetskom pravosu|u i policiji.

Upravo ovu pravnu nedore~enost okonadle`nosti predmeta u tuìla{tvimaSNSD }e zloupotrijebiti kako bi diskredi-tovao vo|e SDS-a. Zbog toga i ne ~udipismo koje je Ko{arac uputio glavnomtuìocu BiH GGoranu Salihovi}u u kojemapeluje na Tuìla{tvo BiH da, osam godi-na nakon {to je iz Okru`nog tuìla{tva uIsto~nom Sarajevu izuzelo predmete kojise odnose na ubistva Kneèvi}a,

Jugovi}a i Marko vi}a, okon~a istragu ikona~no procesuira izvr{ioce i naredbo-davce tih zlo~ina.

KO SAVJETUJE ÊLNIKE SNSD-aLider SNSD-a Milorad Dodik je jo{

prije {est mjeseci podigao na noge svojizborni {tab. Pored “provjerenog” RRajkaVasi}a, strategiju za dobijanje izborapovjerio je i poznatoj beogradskoj mar-ketin{koj agenciji. U SNSD-u ne}e dakaù ko su njihovi skriveni spin doktorikoji im pomaù da dobiju bitku 12. okto-bra i koliko su novca za njih izdvojili.Me|utim, na{ list saznaje da je rije~ oagenciji Watch out ~iji su marketin{kistru~njaci u posljednjih nekoliko godinavodili predizborne kampanje Socijali sti -

~ke partije Srbije, na ~ijem se ~elu nalaziIvica Da~i}. Direktor “Watch outa”, kojiosmi{ljava kampanju Dodiku i SNSD-uje TToma Babovi}. Prema saznanjimana{eg lista upravo je Babovi} nagovorioDa~i}a da javno ~esto pjeva Be{li}evupjesmu Miljacka, kojom je kupionaklonost velikog broja glasa~a.Savjetnici iz ove ku}e nagovorili suDa~i}a i da se na posljednjoj predizbor-noj kampanji slika sa striperom DDejanomNestorovi}em kojeg su mediji dovodili u(ljubavnu) vezi sa vladikom KKa~aven-dom. Nestorovi}evom izjavom da mu jeDa~i} idol, lider socijalista je pred izborezadobio naklonost gej populacije. Upravoje “Watch out” zasluàn sa ponovni rastpopularnosti socijalista u Srbiji. Ovuagenciju angaòvali su i ko{arka{ki klubPartizan, Fudbalski klub Crvena zvezda,brojna javna preduze}a i ministarstva uSrbiji.

Usluge ove marketin{ke agencije, kakodoznajemo, prili~no su skupe. Me|utim,potpredsednik SNSD-a IIgor Radoji~i}izjavio je da ova stranka raspolaè veomaskromnim sredstvima kojima }e biti finan-sirana predizborna kampanja. ““To su sred-stva od strate{ke ~lanarine koju imamo kaoposeban namet, od redovne ~lanarine i odsredstava koja dolaze iz budèta krajnjeneredovno, jer mnoge lokalne zajednice tovi{e uop{te ne ispla}uju”, rekao jeRadoji~i}.

No, prema saznanjima na{eg lista, Dodikje za savjetni~ke usluge izdvojio podebelusumu novca. Rije~ je o nekoliko milionamaraka, koje bi trebalo da obezbijede nje-govi privilegovani tajkuni i privrednici.

U SNSD-u su uvjereni da SDS-u kam-panju vodi izraelska kompanija koju je uzadnjih nekoliko godina angaòvaliAleksandar Vu~i} i Tomislav Nikoli}, lideriSNS-a. Dnevni list Press, koji je sude}i poure|iva~koj politici postao slu`beno glasiloSNSD-a, pi{e da se u strana~kim prostorija-ma SDS sve ~e{}e mogu vidjeti IIvanBender, partner u agenciji Ruskin & Hunt,~ovjek koji se nalazio u kreativnom timunaprednjaka, ali i EEisin Asaf, ~uveni izrael-ski PR maher, koji je {iroj javnosti postaopoznat po tome {to je prije osmi{ljavanjapobjedni~ke kampanje za SNS uspje{novodio promotivne i propagandne poslovebiv{em predsjedniku Srbije BBorisu Tadi}u.

U SDS-u za na{ list me|utim tvrde daim u predizbornoj kampanju ne}e pomo}iizraelski stru~njaci iz agencije “Ruskin &Hunt” jer su njihove usluge papreno skupei da su konsalting povjerili beogradskojmarketin{koj agenciji Profajler tim, koja jeza SDS ve} radila neka istraìvanja. U ovojagenciji je, kako saznajemo, svojevremenokao savjetnik radio i aktuelni premijerSrbije Aleksandar Vu~i}. �


SVI DODIKOVI UNUTRA[NJI I SPOLJNI NEPRIJATELJI

Glavni SNSD-ov jastreb Sta{a Ko{aracposljednjih dana je na svoja ple}a preuzeovi{e politi~kog tereta nego {to se to odnjega traì. Istrajan je u odbrani lika i djelasvog {efa Milorada Dodika, naro~ito odnapada koji dolaze od SDS-a iz Isto~nogSarajeva. Mo`da se razlog za ovoliki nje-gov anga`man krije u ~injenici da je ambi-ciozni Ko{arac ne tako davno na Jahorinisvojim stana~kim prijateljima najavio da }emu slijede}a stepenica biti kandidatura zapredsjednika RS-a. Ko{arac itekako uìvau politi~kim funkcijama i privilegijama kojeone donose. Otkako je preuzeo du`nost

predsjedavaju}eg Doma naroda PS BiHnabavio je i novog skupocjenog dìpa.Ko{arac nije samo vrijedan na politi~kompolju, ve} je agilan i u preduzetni{tvu.Bavio se proizvodnjom {ampinjona,pokrenuo privatnu firmu Admiral, a sadauveliko proizvodi rakiju koju je brendirao iprodaje je brojnim institucijama {irom BiH,Studentskom centru Lukavica, hotelima naJahorini i prodajnim objektima uAndri}gradu. Cijena njegove jabukove“Milosrdne rakije”, od 0.75 litara kre}e seod 50 do 70 maraka u zavisnosti u komse objektu prodaje. �

“MILOSR\E” PRVOG SNSD-ovog JASTREBA

Staša Košarac najagilniji SNSD-ovac u odbrani lika i djela Milorada Dodika

DODIKOVA UDARNA PESNICA Sta{a Ko{arac ne {tedi se u odbranilika i djela Milorada Dodika


Vlasti u Bosni i Hercegovini rademinimalno da pomognu podr -u~jima koja su stradala u pop -lavama. Tako je barem zastanovnike Papratnice i @eljeznog

Polja u Zeni~ko-dobojskom kantonu.Njihove tvrdnje potvr|uju volonteri koji odmaja do danas rade na terenima {irom BiH,gdje tek rijetko sretnu predstavnikelokalnih vlasti ili radnike na terenu. Svi seslaù da je situacija nakon zadnjih poplavapuno gora nego je bila u maju.

POLITI^KA POPLAVASadeta Ajdinovi} iz sela ôle, @eljezno

Polje, sa dvoje djece od maja spava pod{atorima. Ona je sa djecom, kroz {ume,si{la do magistralnog puta M17 dan nakonzadnje poplave. Prvo se pridruìlaprotestima koje su mje{tani napravili, apotom volonterima koji poku{avaju o~istitiput. Posao koji rade izgleda kao Sizifov.Pred njima je brdo kamenja, drve}e, asfalt ukomadima, blato i mulj... I usred svegatoga, ljudi koji lopatama poku{avaju ne{touraditi, potpuno isrcpljeni. U pomo} im jepristiglo nekoliko velikih ma{ina, ali i oneizgledaju nemo}ne pred svim timnanosima. ““Ja ne znam {ta sada treba daradimo. Niko nam ni ne poku{ava pomo}i.Moèmo samo da se iselimo, odemo, pakako nam bude”, kaè vidno umorna i ljutaSadeta.

Jim Marshall, Bosanac po opre dje -ljenju, ve} tri mjeseca sa grupom volonteraradi u poplavljenim podru~jima. Kaè dastanovni{tvo, ali i volonteri, imaju malokoristi od vlasti. ““Ma kakav put da jepostojao od maja u @eljeznom Polju sada jeodnesen. Bili smo tamo u danima nakonzadnje poplave i tvrdim da je dolina bilapotpuno pusta i tiha, dok su tek povremenoodjekivale na{e lopate. Skoro je te{ko

povjerovati da je realan takav stepenzanemarivanja, nekompetentnosti, lo{euprave i politi~kog cinizma. Lokalnipoliti~ari i postoje}e strukture su mo`da biliod neke koristi u osiguranju osnovnihpotreba (struje, vode), osnovne infra stru -kture (opravku mostova, izgradnjaprivremenih puteva), i evakuaciji, ali osimtoga njihov odgovor je bio negdje izme|u

jako slabog i skandaloznog”, kaèMarshall, dodaju}i kako je vojskapomagala u niìm dijelovima u ~i{}enjuru{evina, ali da su najvi{e zakazale lokalnevlasti: ““Sreli smo se sa izaslanikom izKantona u Papratnici, ali on tvrdi da su muruke vezane zbog blokade na federalnomnivou. Stalno ~ujemo suprotne ikontradiktorne izjave predstavnika vlasti na


PAPRATNICA I @ELJEZNO POLJE

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Vodena bujica je po čet kom augustaraskoma da la cestu, zatr-pala ili odnijela mostove iuništila usjeve uPapratnici i ŽeljeznomPolju; ionako težak životu poplavljenim dijelovi-ma BiH sada je postaoskoro pa nepodnošljiv

nidzara poplave:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:07 Page 34

svim nivoima, koji naravno samo prebacujulopticu. Meni su neki ljudi kategori~kitvrdili da su im op}inski izaslanici rekli dapomo} ne}e sti}i, ali da bi ‘mogla do}i‘ ako

se pridruè ovoj ili onoj politi~koj partiji,bilo SDA bilo HDZ. Nemam sumnje da }eu Papratnici ili @eljeznom Polju biti punopoliti~kih aktivista u periodu prije izbora.

Ali, pored toga, imaju}i u vidi da ljudi ìveu podru~ju u kojem ima klizi{ta, malo je~udo da nema izgubljenih ìvota. A ta~injenice svakako nije ne{to na ~emu treba


OTI]I ILI OSTATI

��

OČAJ I STRAHPoplavljena podru~ja obilaze kandidati za razne

funkcije, obe}avaju}i sva{ta, no ne rade ni{ta


zahvaliti politi~arima.”U predizbornoj godini, uvjerili smo se,

mnogi politi~ari poplave vide kao dobru,besplatnu, predizbornu kampanju.Poplavljena podru~ja obilaze kandidati zarazne funkcije, obe}avaju}i sva{ta, no nerade ni{ta. Preumorni mje{tani ih do~ekujui ispra}aju, potpuno svjesni da njihovaposjeta ne zna~i ni{ta drugo do predizbornukampanju.

BUJICA STRAHAUmor se na lica ljudi u Papratnici i

@eljeznom Polju duboko urezao. Kao i

strah. LLuce Trogrli} smo na{li kakopoluizgubljeno hoda oko svoje ku}e.Ve}ina namje{taja iz njene ku}i je vani. Tloje mekano, blatnjavo, i prljavo. Pod na{imnogama su vrhovi stabljika kukuruza,poneka paprika, vrhovi ograda... Luce kaèda je sada gore nego {to je bilo u maju. înise da ne zna odakle da po~ne ~i{}enje i dali uop}e ima smisla da po~inje. Kaè da jojje osamdeset godina i da vi{e nema snage.Ne pla~e, ali ima suze u o~ima. Izgleda kaoda je prevelik napor pustiti suzu nakondvije neprospavane no}i u ku}i koja jezarobljena muljem.

Isto je kod susjeda. Svi samo hodajuoko ku}a, obilaze susjede i pogledajuprema rijeci. Mjesto je vodom podijeljenona tri dijela. Gornju Papratnicu, sa nekih300 stanovnika, voda je odsjekla i do njihse moè do}i samo kroz {umu. Nema vi{eni mosta ni puta do njih. Stanovnicitraktorima poku{avaju raskr~iti put kazaseocima u kojima, kaù, ima dostastarijih ljudi i djece. Donja Papratnica jepresje~ena na dva dijela. Bujica vodeodnijela je mosti}e, smrvila asfalt,razbacala betonske plo~e... Pri~aju nam daje sve trajalo samo dvadesetak minuta.



�

PAPRATNICABujica je odnijela mostove i cestu. Voda je nosila sve pred

sobom, komadale asfalt, betonske plo~e, mostove... Ku}e jeprekrila muljem, blatom i vodom pomije{anom sa kanalizacijom


Jedanaestogodi{nja TTea, koja nas vodipreko brda na drugi kraj sela, sje}a se kakoje kamenje udaralo od ku}e. ““Bilo me malostrah tog zvuka. Sve je bilo kao nekaogromna buka”, pri~a Tea o danu kada jepo~ela ki{a i bujica. KKatica Budimir jetrudna peti mjesec. Kada je bujica krenula,bila je u ku}i sa svoje dvoje djece i gostima.“Djeca su gledala kroz prozor i rekla namkako je rijeka odnijela jedan, pa onda drugimost. Onda je po~ela ulaziti u ku}u. Evo, tugdje stojimo su nekada bila tri stepenika”,pri~a preumorna Katica. ““Najgore mi je

bilo kada je voda po~ela izlaziti iz WC{olje. Stavili smo dvije vre}e na poklopac,jedno dijete je stajalo na vrhu, ali voda jeopet probila. Uàsno je smrdilo. Po~ela sampovra}ati. Onda smo morali i}i na sprat.Uzeli smo merdevine i prebacivali jedno pojedno dijete, jednu stariju ènu i onda smose svi popeli. Sada me strah nove ki{e i neznam uop}e {ta da radimo: da renoviramoili da idemo? Djecu je strah da spavaju,mene je strah da mi se djeca ne razbole. Asve se ovo moglo izbje}i da se o~istilokorito nakon prve poplave”, kaè Katica

koja dva dana nakon svega jo{ drhti odstraha.

U Paparatnici se voda pomije{ala sakanalizacijom. Na sve strane te~e. Ulazimou ku}e i kora~amo kroz vodu pomije{anu safekalijama. Mje{tani kaù da je rijekaPapratnica, po kojoj mjesto nosi ime, kojaje sada divlja i bu~na, nekada bila mala ipitoma. To “nekada” je bilo samo prije tridana. Onda se mala, pitoma Papratnicapretvorila u divlju planinsku rijeku, prljavuod mulja. Na drugoj strani rijeke je jo{ gorenego na onoj do koje jo{ uvijek vodi cesta.Tlo je mekano i propadaju nam noge dokkora~amo. Nijedna ku}a vi{e nema vrt,nego samo gomile mulja.

Dok hodamo oko ku}a, mje{tani namgovore: “Ovdje smo zasadli kukurz, ovdjeje bio plastenik, ovdje su nam bilepaprike, ovo je bio bazen…“ Ispred ku}estarice AAne nije ostalo ni{ta nego grmzlatno crvenih ruà: ““Eto, te su mi ruèpreìvjele i onu majsku poplavu, a evo iovu sada. Ostale smo one i ja. Pa ne znamdo kada }emo.” Izuzev Aninih ruà, nemani~ega mimo kamenja i mulja. Ve}inamje{tana ~isti samo ku}e koje su, kaù,smrdile jer se svuda izlila kanalizacija.Oko ku}a ne rade ni{ta. Ve}ina kaè da neznaju ni da li }e raditi jer nisu sigurni da


OTI]I ILI OSTATI

Dok ugroèno stanovni{tvo razmi{ljakako i da li vrijedi ostajati u BiH, ve}inapoliti~ara je na godi{njim odmorima. I daljenema planova za obnovu. Strani donatorisve ~e{}e se odlu~uju da sami, direktnougroènima, isporu~uju pomo}. Tako jeholandska fondacija Proplan odlu~ila pomo}iobnovu ku}a oko [amca, te su poredlokalnih firmi koje direktno pla}aju, uklju~ilidobrovoljce koji su do{li iz Holandije. Sli~no

radi sve vi{e onih koji èle pomo}i. [tete nakon majskih poplava iznosile

su oko ~etiri milijarde maraka. Stanovnicipoplavljenih podru~ja kaù da je sadapuno gore. Procjena na terenu jo{ uvijeknema, kao {to nema ni nagovje{taja da}e ne{to biti ura|eno. Jesen za ve}inupoplavljenih podru~ja ne}e biti periodberbe, nego izvor novog straha, a nemanikoga da ga otjera. �

JESEN STI@E...

Strah nema ko da otjera

@ELJEZNO POLJEBujica je odnijela put i ostavila stotine ljudi odsje~ene. Oni koji su se probili kroz {ume poku{avaju iskopati put

@ELJEZNO POLJEBujica je odnijela put i ostavila stotine ljudi odsje~ene. Oni koji su se probili kroz {ume poku{avaju iskopati put


ima smisla. ““Sve se desilo tako brzo. [tasmo mogli? Samo smo gledali”, kaè AAnaRado{.

UZALUDAN POSAOMato Zovko, na~elnik op}ine @ep~e, i

sam je stanovnik Papratnice. Njegovaluksuzno ure|ena ku}a, sa metalnimmosti}em, nije ni dotaknuta u poplavi. Onhoda po mjestu i ~ini se da ne{to poku{avauraditi, mada nije jasno {ta, ni odakle dapo~ne. Mje{tani malo komuniciraju s njim.Kada ih pitate {ta je uradio od maja dodanas, nisu voljni govoriti, ili samo mahnurukom. Kaù i da se katastrofa moglasprije~iti, ili barem ublaìti, da je o~i{}enokorito rijeke. Na pitanje za{to to nijeura|eno, na~elnik kaè ““~istili smo imputeve i mostove”, kao da on ne ìvi uistom tom mjestu i kao da su to neki njemunepoznati ljudi. Na pitanje da li }e nekogapozvati da pomogne ~i{}enje oko ku}a,Zovko kaè da je to te{ko: ““Ne moèmo uprivatno ulaziti. Za sada smo im oslobodilicestu… Ne moèmo sada to raditi jermoramo odblokirati selo.” Mje{tani bi,barem po onom {to su nama rekli, radije daneko ~isti korito rijeke jer se pla{e da }eprva sljede}a ki{a ponovo sve odnijeti.Neki kaù da }e sami pozvati privatnikekoji imaju ma{ine da im ~iste oko ku}a.

Mada nisu sigurni ni {ta je ostalo, izuzevnjihovih ìvota.

U @eljezno Polje nismo ni uspjeli u}i.Jedini put je kroz {ume. Stanovici nam kaùda se i sami jedva probijaju do ku}a, ali suneki od njih si{li i poku{avaju raditi nara{~i{}avanju puta. Ono {to rade lopatama ikrampama ne izgleda kao da ima bilokakvog smisla, no to je jedino {to mogu.Korito rijeke ostaje najve}i problem. I onikaù da niko nije ~istio od majskih poplava.U selu ôle jo{ od maja ku}e stoje zatrpane

muljem i pijeskom, a mje{tani spavajuuglavnom pod {atorima. SSadeta kaè da jojje ovaj put voda odnijela i {poret i zalihehrane i garderobu i sve {to su prethodnosa~uvali. ““Ovo je àlosno. Evo hodamo kobudale”, veli Sadeta. Ipak, i ona i drugistanovnici oba mjesta ponavljaju: “Netrebaju nam paketi. Imamo mi sve. Ali nemoèmo vi{e ovdje ìvjeti”. Svi razmi{ljajuvrijedi li ostajati. Dijelom zbog straha odnovih ki{a i poplava, dijelom razo~arani u,~ini se, sve. �



KATICA BUDIMIR„Djeca su gledala kroz prozor I rekla nam kako je rijeka odnijela jedan, pa drugi most. Onda jepo~ela ulaziti u ku}u. Evo tu gdje stojimo su nekada bila tri stepenika”



“Na fra Lukinoj {aki tetoviran je kri`.Stoga ni ta {aka nije stvorena da udara. Biobi grijeh krièm udariti na ~ovjeka. A bilo bii neodgovorno prema Bosni, koja }e se,prema vlastitome prokletstvu, nadvojepodijeliti onda kada tre}ega vi{e ne budebilo.” Ovako je u jednom od svojih tekstovao fra LLuki Marke{i}u, ~estitom ~ovjeku ijednom od posljednjih ~uvara izvornogfranjeva~kog (i bosanskohercegova~kog)duha napisao MMiljenko Jergovi}. Fra Lukaje, veli Jergovi}, pokazivao jedan silnovaàn dar, kakav krasi samo intelektualno iemocionalno sna`ne ljude - umio je bitisam: “Znao je biti mimo svijet i bitineprilago|en, u vrijeme kada je prilago| -avanje zna~ilo pristajanje na zlo i uz zlo.”

PORODI^NA TRAGEDIJASve}enik koji je zare|en prije punih pet

decenija, intelektualac, profesor, ~ovjekpodjednako odan Bogu kao i ljudima sakojima je ìvio i koji su ga okruìvali, ali iistaknuta figura u politi~kom ìvotu Bosnei Hercegovine ~ije se mi{ljenje uvijekcijenilo i uvaàvalo, pa ~ak i ako se sa njimnije uvijek slagalo... Fra Lukaovozemaljski svijet napustio je 7. avgusta2014., u 77. godini, a kako je to nakomemoraciji odrànoj u Parlamentu FBiHrekao profesor DDubravko Lovrenovi}, tek}e nas vrijeme koje je pred nama stalnoupozoravati koliko nam je i za{to fra Lukazna~io.

Fra Luka Marke{i} ro|en je u Proslapupored Prozora, ùpa Rama-[}it, 23.decembra 1937. godine. Njegovi prijatelji,franjevci, oni koji su ga poznavali najboljei sa njim vodili duge razgovore oduhovnosti, vjeri, umjetnosti, politici, kaùda je cijeli njegov ìvot, poslanje, principe isvjetonazore mo`da ponajvi{e obiljeìodoga|aj iz ranog djetinjstva, za vrijemeDrugog svjetskog rata. ““Fra Lukinog ocaubili su ~etnici u Rami, a on je kasnije, kaofranjevac, uzeo o~evo ime. Ali, zlo pam -}enje nije bilo princip njegovog sje}anja i


FRA LUKA MARKE[I] (1937. - 2014.)

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U Sarajevu je 7. avgusta u 77. godini života preminuo fra LUKA MARKEŠIĆ,istaknuti bosanskohercegovački franjevac, profesor i intelektualac, važna figura upolitičkom životu Bosne i Hercegovine; ostaće upamćen kao čovjek koji se prije

svega nepokolebljivo borio protiv svih vrsta nacionalizama i mržnje koji suunesrećili ovu zemlju, temeljeći svoje stavove na najboljoj tradiciji generacija

bosanskih franjevaca i Bosne Srebrene

JEDNAKO ODANBOGU KAO I LJUDIMAFali}e ovoj Bosni fra Luka, jer sve je

manje ljudi poput njega

F R A L U K A

Fra Luka Marke{i}

fra luka:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:06 Page 40

cijelog svog ìvota imao je velikuosjetljivost za ljude koji stradavaju”, pri~afra IIvan [ar~evi}.

Osnovnu {kolu fra Luka zavr{io je u[}itu (1946.-1950.), srednju u Franjeva~kojklasi~noj gimnaziji u Visokom (1950.-1957., 1961.), a novicijat u Franjeva~komsamostanu u Kraljevoj Sutjesci (1957.-1958.). Filozofsko-teolo{ki studij poha|aoje na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu, a utom periodu, 1964., zare|en je zasve}enika. Postdiplomski studij zavr{io jena Katoli~kom bogoslovnom fakultetu uLjubljani 1966., gdje je i magistrirao radomSuvremene teme poslanice Korin}anima:Izgradnja Crkve u Korintu, te doktorirao1972. temom Izgradnja Crkve premaPrvom pismu Korin}anima. Od 1972. dosmrti bio je profesor na Franjeva~kojteologiji u Sarajevu, u Nedàri}ima. ôvjek koji sebe nije mnogo obja{njavaopa su ga, valjda, zato neki ponekadpogre{no razumijevali, uz prikaze,komentare i osvrte koje je objavljivao ubrojnim ~asopisima, iza sebe je ostavio inekoliko va`nih knjièvnih djela. Me|unajzna~ajnije ubrajaju se studija Crkva usamoupravnom socijalizmu, objavljena1986., u kojoj Marke{i} otvoreno razvijaparadigmu dijaloga izme|u Crkve itada{njeg dru{tveno-politi~kog sistema, teSlu~aj Bosna iz 1995. u kojoj je izloìo

svoje ideje relevantne za odbranu iopstanak multietni~ke BiH. ““Fra Luka jebio ~ovjek koji je renovirao, reaktualiziraotradiciju na temeljima onoga najboljeg izBosne Srebrene, nastavljaju}i tako radfranjevaca prije njega. Rat u Bosni od ‘92.-‘95. bio je vrijeme u kojem su se na ispituna{le sve paradigme Bosne Srebrene. A fraLuka je kao jednu od temeljnih ~uvaoparadigmu Zvizdovi}a - onu opstankakatolika Hrvata u Bosni, paradigmusuìvota i vjere”, govori fra Ivan [ar~evi}:“Njegovo zlatno pravilo je bilo vjerovanjeu Boga zajedni{tva svih ljudi.”

MISAO KOJA OSTAJE DA @IVIUpravo zbog ~injenice da je bio “~ovjek

Crkve, ali ne i crkveni fanatik”, kako je tokazao Dubravko Lovrenovi}, u novo -nastalim na krvi osvojenim naciona lnimteritorijama, podjelama i prebro javanjimakrvnih zrnaca, za fra Luku i ljude poputnjega ~esto nije bilo mjesta ni dovoljnoprostora da iskaù jedini ispravan glas, glasljudskosti i zdravog razuma. Kod fra Luketaj glas bio je u~en i informiran, ali na onajtipi~no franjeva~ki, ìvotni i otvoreni na~in,~esto “za~injen” duhom humora igeneracijskom mudro{}u bosanskih fratara.“Isticao je da su ateisti, mo`daparadoksalno, i najve}i vjernici, a svojpoliti~ki anga`man zasnivao je na eti~kim

na~elima - i zato je nekima ostaonerazumljiv, i zato su mu lijepljene razne‘etikete‘“, kaè Lovrenovi}.

Fra PPetar Jele~ isti~e da }e fra Marke{i}ostati upam}en po mnogim dobrim djelima,ali prvenstveno jer se nepokolebljivo ihrabro borio protiv svih vrsta naciona -lizama i mr`nje koji su unesre}ili ovuzemlju. ““Posebno je konzistentno i dosamoga kraja upozoravao na herceg-bosansku politiku koja je unesre}ila i kojajo{ uvijek unesre}uje ovu zemlju, posebnobosanske Hrvate, a koju danas predvoditzv. hrvatska ‘stoèrna’ stranka. Zbog togaje bio brutalno napadan od strane herceg-bosanskih medija, no on im nije ostajaoduàn, kao uostalom i nemalom brojuklerikalaca u samoj Crkvi koji su i danasinteresno-financijski povezani s pojedinimpoliti~kim strankama. Sve je njih jakoìvcirala fra Lukina hrabrost i ~vrstimoralni stav koji nije napu{tao ni pod kojucijenu. Nije uop}e neva`no {to je uspioo~uvati i Hrvatsko narodno vije}e od‘prijateljskog’ preuzimanja od prijenekoliko godina, kada su pojedini tzv.‘nezavisni’ intelektualci htjeli pod svojupunu kontrolu staviti tu ~asnu institucijukoja je odigrala vrlo va`nu ulogu u na{emdru{tvu”, kaè fra Petar Jele~.

Fra Luka nije volio panegirike ni velikerije~i, pa mu mo`da zbog toga nikomemoracija odràna u srijedu, 13. avgustau njegovu ~ast, i to na “politi~kom terenu”, uamfiteatru Parlamenta FBiH, ne bi ba{ bilapo volji. Ali jedno se mora re}i: udruìli suse, mo`da po prvi put da organizujukomemoraciju jednom ~ovjeku, Hrvatskonarodno vije}e (~iji je fra Luka biopredsjednik), Srpsko gra|ansko vije}e,Vije}e kongresa bo{nja~kih intelektualaca iKrug 99, zajedno sa Gradom Sarajevo! Paeto, valjda i sama ta ~injenica govori pone{too fra Luki i njegovom ìvotu. Nakon fraLukine smrti, neophodno je {tititi ga, {tititinjegovu misao i djelo od onih koji ga imrtvog ne}e pustiti na miru, pi{e DDragoPilsel: “Paradoksalno }e zvu~ati, ali nakonnjegove smrti, najva`nije }e biti odràti ga uìvotu. Ja barem znam da u meni fra Lukane}e nikada umrijeti, kao {to ne umire ni fraPetar An|elovi} i kao {to ne}e umrijetinikada fra Lukina i fra Petrova Bosna.Umrijet }u ja, to znam, ali kao {to je fra Lukapreuzeo lu~ fra An|ela Zvizdovi}a, tako }enetko iza nas nastaviti tamo gdje }emo mimorati stati. I Bog }e sve nas zagrliti. Jaznam da on ve} sada miluje fra LukuMarke{i}a.”

Fra Luka Marke{i} uspio je do krajasa~uvati i odnjegovati dijete u sebi, sa~uvatine{to od one izvorne ljudske nevinosti, kojakrasi samo odabrane. Fali}e ovoj Bosni fraLuka, jer sve je manje ljudi poput njega isve se teè me|usobno pronalaze. �


ODLAZAK ÛVARA BOSNE SREBRENE

POSLJEDNJI ISPRA]AJFra Luka Marke{i} sahranjen je na sarajevskom groblju Bare

fra luka:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:06 Page 41

“Iznenada su se obojica ‘Turaka’naoruànih pu{kama po~ela pribliàvati ba{tom mjestu na kojem su se krili ruskidobrovoljci. Na jeziku koji je mje{avinaruskog i ukrajinskog, As ih je pozvao‘do|ite ovamo’, a potom se pridigao i upe-rio pu{ku u njih. Muslimani su se zalediliod iznena|enja. Njihove pu{ke su visile nale|ima i uhva}eni su nespremni. Jedan odnjih, blijed, {epaju}i, po~eo se kretati premaAsu. Drugi je odjednom po~eo bjeàti. Rusje zapucao i dvije rupe pojavile su se nale|ima vojnika. I drugi je potr~ao. As jestisnuo okida~ ponovo i ispalio {arèr kojije pocijepao u krvi muslimanska le|a. Sa{a,jo{ jedan ~lan Carevih vukova, potr~ao jeda dokraj~i tijela koja su leàla.” Ovakoruski autor MMikhail Polikarpov opisujeruske dobrovoljce “u akciji” tokom rata uBosni i Hercegovini.

Polikarpov tvrdi da je rije~ uglavnom omonarhistima, Kozacima i komunistima,ljubiteljima rata, koji su se borili na straniSrba. Me|u njima je bio i IIgor Strelkov,danas lider proruskih paravojnih jedinicatakozvane Narodne republike Donjeck uisto~noj Ukrajini, a koji je glavniosumnji~eni za obaranje malezijskogaviona u kojem su stradale stotine nevinihcivila.

MISTERIOZNI RATNIK,ILI D@UKELA RATA

Polikarpov je autor knjige o Strelkovukoja je iza{la nedavno pod naslovom Hororbanditove hunte: Odbrana Donbasa.Dijelovi knjige sadrè isje~ke iz dnevnikakoji je Strelkov navodno vodio tokom ratau BiH i objavio u ruskim ekstremno -

desni~arskim medijima. Autor knjige tvrdida li~no poznaje Strelkova, te da se borio ujedinici Carevi vukovi tokom rata uisto~noj Bosni.

Strelkov je ina~e veteran sovjetske iruske vojske, a upu}eni tvrde i da je tajniagent ruske vojne obavje{tajne slu`beGRU. Povezuju ga sa obaranjem malezij -skog aviona zbog statusa koji je objaviona VKontakte, ruskoj verziji Facebooka:“Upozorili smo ih da ne lete na{imnebom.” U izjavama za medije je potvr-dio da je bio na licu mjesta gdje suna|ene olupine. Za pobunjeni~ku inter-net stranicu Russkaya Vesna rekao jekako su tijela oko aviona donesena sadrugih mjesta, {to li~i na metode koje suKaradì}eve pristalice koristile u ratu

negiraju}i zlo~ine na Markalama. No, nakon obaranja aviona, Strelkov je

privukao punu pa`nju zapadnih medija kojiotkrivaju detalje iz njegovog ìvota ratnika,ali i bacaju novo svjetlo na pri~u o stranimdobrovoljcima koji su ratovali u zemljamanastalim raspadom Jugoslavije tokomdevedesetih. Tako SSr|a Pavlovi}, profesormoderne historije Balkana na UniverzitetuAlberta, SAD, za internet portalOpenDemocracy pi{e o komandantuStrelkovu kao ~ovjeku koji se od po~etkasukoba u Ukrajini poku{avao predstavitikao ““misteriozni, romanti~ni ratnik, inkar-nacija srednjovjekovnog hri{}anskogviteza, koji bi branio Rusiju i vrijednostiisto~nog pravoslavlja, po svaku cijenu”. No,kako je vrijeme proticalo, njegova misterija,


RUSKI PLA]ENICI OD BiH DO UKRAJINE

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Strani plaćenici iz velikog broja zemalja borili su se uz pripadnike oružanih snagatokom ratova u Hrvatskoj, BiH, na Kosovu i u Makedoniji. Puno toga se zna oonima koji su dolazili iz arapskih zemalja, dosta o onim iz Grčke, ali relativnomalo o plaćenicima iz bivših sovjetskih republika koji su dolazili preko Rusije.Jedan od njih bio je i IGOR VSEVOLDOVIČ GIRKIN, poznatiji kao IGOR IVANSTRELKOV, koji se u Višegradu borio zajedno sa Osvetnicima ratnog zločinca

Milana Lukića

ukrajinski Arkan, bosanski ratni veteran koji mašta da uUkrajini pokrene treći svjetski rat

IGOR STRELKOV

IZAZIVANJE RATAStrelkov je putem dru{tvenih mreà preuzeo odgovornost za ru{enje malezijskog aviona:“Upozorili smo ih da ne lete na{im nebom”, napisao je na svom statusu

nidzara strelkov:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 21:57 Page 42

pi{e Pavlovi}, polako se otkrivala pretvara-ju}i ga u ““gospodara rata koji je ostaviokrvave tragove na mnogim ratnim pozorni-cama u posljednjih nekoliko decenija”.

Strelkov se, pi{u mediji, borio odê~enije, Moldavije, Bosne do Ukrajine,a mogu}e je ~ak da je u~estvovao u suko-bima u nekim zemljama Bliskog istoka. UBiH je, prema navodima iz njegovogdnevnika objavljenenog u listu Zavrtapod naslovom Bosanski dnevnik, boriood 1. oktobra 1992. do 26. marta 1993.godine. Na osnovu tog dnevnika, ali isvjedo~enja u Haagu, moè ga se poveza-ti sa ratnim zlo~incem MMilanom Luki}em,kojeg je Tribunal osudio na doìvotnizatvor. Zlo~inci koji su se borili uzLuki}a u~estvovali su u ubistvima,masakrima, masovnim silovanjima uovom gradu.

Strelkov je bio pripadnik Drugogdobrovolja~kog odreda kojeg je predvodioMihail Trofimov. Oni su se borili uz Drugupodrinjsku i Drugu majevi~ku brigaduVojske Republike Srpske. Pored Vi{egrada,

u~estvovali su u borbama oko Gora`da i@epe. Pavlovi} se u tekstu poziva na doku-mentarni film Na Drini krvavi Vi{egradAvde Huseinovi}a i svjedo~enje MMevluneJa{arevi}, koja je silovana u Vi{egradu. Onaje govorila o Rusima koji su dolazili u sobezato~enica u logoru za silovanje VilinaVlas. ““Svjedokinja, i sama `rtva silovanja,

opisala je kako je ruski vojnik dràoJasminu Ahmetspahi} (djevojku koja jemu~ena i silovana u ovom logoru izvr{ilasamoubistvo sko~iv{i kroz zatvoren prozorsobe na tre}em spratu, op. a.) krvavu i pre-bijenu za okovratnik njene raskop~anebijele ko{ulje. Odjednom, ispri~ala je svje-dokinja, Jasmina je {iroko ra{irila ruke,skinula ko{ulju i sko~ila u smrt (ili spas)kroz prozor sobe na tre}em spratu.”

U dokumentarcu Srpski ep PawelaPawlikovskog prikazan je RRadovanKaradì} uz ruskog ultranacionalistu, piscaEduarda Limonova koja puca premaSarajevu sa Trebevi}a. U njihovomrazgovo ru Karadì} Limonova obavje{tavakako su pokriveni putni tro{kovi za neko-liko stotina ruskih dobrovoljaca. Od njih700, navodno je 37 poginulo u Vi{egradu injihova imena su na spomeniku otkrivenom2011. godine. Spomen - plo~a podsje}a naAndreja Nikolaevi~a Nimenka, VasiljaVikotorovi~a Ganievskija — Kozaka,Vladimira Sofanova, Dimitrija Popova...Pavlovi} pi{e i kako je Strelkov bio me|u


KOMANDANT STRELKOV

��

KOMANDANT STRELKOV:“Misteriozni, romantičniratnik, inkarnacija srednjovjekovnoghrišćanskog viteza, koji bi branio Rusiju i vrijednosti istočnogpravoslavlja, po svaku cijenu”

IGOR STRELKOVSamoprogla{eni

ministar odbrane ikomandant oruànih

snaga Narodnerepublike Donjeck

IGOR STRELKOVSamoprogla{eni

ministar odbrane ikomandant oruànih

snaga Narodnerepublike Donjeck


700 dobrovoljaca iz Rusije koji su se boriliu BiH na poziv ratnih lidera bosanskihSrba.

RUSKI ARKAN Profesor Pavlovi} u svom tekstu

Strelkovov na~in ratovanja u Ukrajini pore-di sa Arkanovim, te pi{e kako su obojicaubijali i mu~ili civile. ““Opona{aju}i akcijesrpskog gospodara rata u Bosni i Hrvatskoj,Strelkov opisuje svoju borbu u isto~nojUkrajini u nacionalnim i religijskimtermini ma, a sebe vidi kao spasitelja nacije.Osje}aj svemo}i koji dolazi sa takvomiluzi jom o veli~ini pokreta~ka je sila izanedavnih kritika koje je Strelkov uputioPutinu zbog njegovih stavova spram Rusa uUkrajini. Istovremeno, to je bio poku{aj dase legitimiziraju njegove politi~ke aspiraci-je. On pretvara svoju paravojnu jedinicu uodane snage koje mu mogu pomo}i dadobije na sljede}im izborima. Kao iArkanovi tigrovi i njegovi vjerni fudbalskihuligani, Strelkovljevi paravojnici se moguuklju~iti u trenu i postati sna`ni politi~kioperativci. Arkan je zavr{io kao srbijanskiposlanik predstavljaju}i Kosovo, dok seStrelkov vidi kao osoba koja uti~e naodluke u isto~noj Ukrajini i budu}i pred-stavnik u ruskoj Dumi. Ostaje da vidimo dali }e Strelkov, kao Arkan prije njega,okon~ati svoje dane u potoku krvi namramornom podu luksuznog hotela uMoskvi”, pi{e Pavlovi}. ““Kakva god da jeigra u Ukrajini, me|unarodne institucijepoput Tribunala u Haagu, naprimjer, tre-bale bi preispitati neke od svojih dokume-nata o BiH i ponovo sagledati ulogu ruskihdobrovoljaca, uklju~uju}i Strelkova, ukrvoproli}u”, zaklju~uje Pavlovi}.

Doma}i mediji su ovih dana objavilisliku Strelkova iz 1992. godine, iz Vi{egra-da, na kojoj navodno stoji uz BBobanaIn|i}a, pripadnika Luki}evih Osvetnika.No, upu}eni tvrde da na slici nije Strelkovnego njegov najbolji ratni drug AAleksandarAs Muharev koji je uz Andreja Nimenkabio njegov pratilac u Bosni.

U dnevniku Strelkov opisuje susrete saoptuènim ratnim zlo~incem RRatkomMladi}em, te pi{e kako je 1. novembra1992. godine, sa jo{ trojicom dobrovoljaca,vozom iz Beograda do{ao u Vi{egrad gdjese priduìo dvojici ruskih dobrovoljaca, tesu zajedno formirali Careve vukove. Udnevniku se ipak ogra|uje od zlo~ina pi{u}ida mu je jedina namjera bila da se bori uz“obi~ne Srbe”. Lokalne vojnike koje sre}eu Vi{egradu opisuje kao kukavice bez vojnediscipline sa jedinim ciljem da plja~kaju.“Rusi su ve} vidjeli da Srbima nedostajehrabrosti koja je odlikovale njihovesunarod njake tokom Prvog svjetskog rata”,napisao je. Ipak, Strelkov se ku}i vratioponosan na svoju ulogu u Bosni. ““Moèmo

jedino re}i da smo ponosni jer smo dalimali, ali zna~ajan doprinos za{titi Srba uBosni ~uvaju}i tradiciju rusko-srpskogvojnog bratstva”, napisao je.

RUSKI DOBROVOLJCI U HAAGU Prema dostupnim podacima, ruski

dobrovoljci u BiH su prvobitno bili oku-pljeni u dvije jedinice - RDO 1 i RDO 2(Ruski dobrovolja~ki odred). RDO 2 kasni-je je preimenovana u Careve vukove. Ovimjedinicama su komandovali JJurij Beljajev iAleksandar Zagrebov. Carevi vukovi sunakon rata u Bosni me|u ekstremistimaimali status najefikasnije vojne jedinice, anjihova crno-zlatna zastava se ~uva uhramu Svetog trojstva u Beogradu uzspomen-plo~u borcima koji se “borili zaSrbiju”.

Pored ovih jedinica, u Bosni, uglavnomisto~noj, djelovali su i ruski Kozaci u Prvojkoza~koj satniji. Ove jedinice su u BiHostale sve do kraja rata.

O ulozi stranih dobrovoljaca govorili sui svjedoci na su|enju SSlobodanuMilo{evi}u. EEnrique Bernales Ballesteros,specijalni izvjestitelj generalnog sekretara


RUSKI PLA]ENICI OD BiH DO UKRAJINE

�

Prema dostupnim podacima, protivStrelkova se u Ukrajini za sada bori oko250 dobrovoljaca koji su dio bataljonaAzov, paravojne formacije. “Mi nismopla}enici nego dobrovoljci koji se boreza pravu stvar”, rekao je GastonBesson, biv{i francuski padobranac. “Mismo anti-komunisti, ali je duh isti kaoonaj koji su imale me|unarodnebrigade koje su se borile protivfa{izma u [paniji”, navodi se u ~lankuobjavljenom na portal Euroasia.net.

Besson, koji se borio po cijelom svije-

tu, okuplja dobrovoljce i kaè kako gasvaki dan kontaktiraju zainteresovani. Ovidobrovoljci nose neonacisti~ke simbole,sebe opisuju kao ultradesni~are, a me|unjima je puno fudbalskih navija~a. Me|upripadnicima ove jedinice su dobrovoljci iz[vedske, Italije, Francuske, Kanade,Rusije… Me|u njima je i Mikael Skillt,[ve|anin, koji ima sedam godinaiskustva u tamo{njoj vojsci kao i u[vedskoj nacionalnoj gardi, te je pripad-nik neonacisti~ke organizacijeSvenskarnas. �

DOBROVOLJCI U UKRAJINI

Ratnici iz cijelog svijeta bore se u Ukrajini

OPSJEDNUT HISTORIJOMStrelkov je studirao historiju, ali je odlu~ioda postane ratnik


UN-a, svjedo~io je kako su ruski dobrovolj-ci za koje je saznao 1994. godineuglavnom bili biv{i pripadnici ruske armijekoju su napustili dolaskom BBorisa Jeljcinana vlast. Sam Milo{evi} je tokom su|enjapriznao da je bio svjestan ruskih dobrovolj -a ca na Kosovu. Postoje i navodi o dogovorukoji je tada{nji ministar odbraneJugoslavije, 1999. godine, potpisao saruskim vlastima a o isporuci olupinaameri~kog F11 aviona. Ovo je bio diodogovora sa ruskim vlastima u zamjenu zaslanje dobrovoljaca.

Navodno su za ratovanje dobijali po 200tada{njh njema~kih maraka mjese~no.Postoje podaci o ranjavanju nekih od njih ilije~enju u bolnici u Uìcu, te o tome da suse borili sa Arkanom i [e{eljevim Belimorlovima. Borili su se i u Hrvatskoj i naKosovu. Tokom rata na Kosovu, regruto-vani su preko nekada{nje firme Jugoimportkoju je vodio general-major JJovan êkovi},a sa kojom je sara|ivao Milo{evi}ev brat

Borislav, ambasador Srbije u Rusiji.Tako|er je bila uklju~ena ABK banka kojaje imala urede i u Moskvi.

Prema navodima ruskog lista Pravda,2003. godine je traèno od Rusije daTribunalu preda informacije o dobrovoljci-ma u Bosni, {to nije nikada ura|eno. Pravdapi{e i kako su dobrovoljci po povratku uRusiju formirali veteransku grupu, te da oniimaju svoj jezik koji je mje{avina ruskog isrpskog, kao i kodeks ~asti prema kojemnavodno ne ubijaju ène i zarobljenike.Tako|er se vjeruje da su ove grupe oformile{kole pri nekim hramovima u Rusiji gdjeodgajaju sljedbenike i budu}e ratnike.Pravda ih je opisala kao dobrovoljce kojibrane svjetski poredak od islamskih funda-mentalista, te kao ““hrabre romanti~ne Rusekoji putuju vani da se bore.”

S njima se sreo i ameri~ki novinar RRoyGutman i to 1999. godine u Prizrenu,Kosovo. U jednom od svojih tekstova onopisuje visoke, jake Ruse, sa urednopod{i{anim bradama, koji se slikaju uz srbi-janske vojnike, sa podignuta tri prsta, salu-tiraju}i na jeziku koji je mje{avina srpskogi ruskog.

New York Times je pro{log mjesecaobjavio veliku pri~u o Strelkovu, te su raz-govarali sa nekim od njegovih prijatelja.Jedan od njih ga opisuje kao ~ovjeka kojiìvi danas, ali sanja o povratku monarhije.List tako|er pi{e kako je on opsjednutMihailom Drozdovskim, vojnim lideromanti-bolj{evi{ke Bijele garde tokom ruskoggra|anskog rata, te navode kako mu jejedan od hobija obla~iti uniforme iz togperioda. No, dostupni podaci o Strelkovu suograni~eni i pravi razlozi njegove borbe,niti gdje se ta~no borio, ili kako se zove, jo{uvijek nisu poznati {iroj javnosti. �


KOMANDANT STRELKOV

Igor ili Ivan Strelkov je ro|en kao IgorGerkin 1970. godine u Moskvi. U njegovojbiografiji pi{e da je oduvijek zaintereso-van za historiju, te je to i studirao, ali jeizabrao vojnu karijeru. Nakon ratnogiskustva u Bosni, vra}a se u Rusiju gdjeje sluìo vojsku.

U maju se proglasio ministromodbrane Donjecke republike, te komandu-je Oruànim snagama tzv. Narodne

republike Donjeck. Prema vlastitimrije~ima, u Ukrajinu je do{ao sam, vo|envlastitim uvjerenjima. Oni koji ga znajuopisuju ga i kao najmo}niju osobu isto~neUkrajine. Ruski mediji pi{u da je vi|entokom ruske aneksije Kremlja, dok gaukrajinske vlasti terete za terorizam inalazi se na crnoj listi EU-a kao osobakoja predstavlja prijetnju ukrajinskoj neza-visnosti. �

MINISTAR ODBRANE, DOBROVOLJAC, PLA]ENIK

Umišljeni heroj

NARODNA REPUBLIKA DONJECKU aprilu ove godine, proruske snageskinule su ukrajinsku I zamijenile jeruskom zastavom I proglasili republikukoja traì da bude dio Rusije

NARODNA REPUBLIKA DONJECKU aprilu ove godine, proruske snageskinule su ukrajinsku I zamijenile jeruskom zastavom I proglasili republikukoja traì da bude dio Rusije


Pisati o VVladimiru Beari, jednom odnajve}ih, najboljih vratara svijetaikada ro|enih, s jedne strane jelako, s druge izuzetno te{ko.Brojke mogu posluìti da potvrde

njegove sportske uspjehe, ali u ovom slu~ajuto nije dovoljno. Stoga }e rije~i napisane uovom tekstu najbolje razumjeti oni koji su gaimali prilike gledati. Oni drugi, sumnjam da}e shvatiti o kakvom se nogometnom vrataruradilo. Moja mala privilegija u pisanjuovoga teksta leì u ~injenici da sam imaopriliku druìti se s Vladimirom, {to samnjegov ìvotni put pratio iz blizine, osim,jasno, u danima kada je bio napustio Split...

TRE]E POLUVRIJEME@ivotna pri~a Vladimira Beare nije

lepr{ava. Nije ìvio lagodno kako bi trebao

ìvjeti sporta{ kojeg se ubrajalo me|unajbolje na svijetu. Dapa~e, kao da je hodaopo cvije}u i trnju!? Ma koliko izgledaloneobi~no, ali ~injenica je da ga ìvot nijemazio. Sre}u i zadovoljstvo nalazio je samome|u vratnicama, u privatnom ìvotu bio jejako nesretan. Jer, kad tako popularan~ovjek izgubi sina jedinca taman nakon {toje stekao diplomu elektroinènjera, kadamu premine i supruga koja ga je u stopupratila, onda je te{ko bilo kome na}idu{evni mir. Mo`da ga je Vladimir tek uzadnjoj etapi svojega ìvota prona{ao udrugoj, opet bri`noj supruzi, koja mu jenastojala to tre}e poluvrijeme ìvota u~initi{to boljim.

Vladimira Bearu sam upoznao kaoklinac, dok je on bio elektri~ar u poduze}uSvjetlost. Moja je obitelj, naime, stanovaladvjestotinjak metara od «Starog placa»Hajduka, pored Plinare, pa mi djeca nismopropu{tali prigodu sa~ekati i vidjeti Bearukada je sa svojom starom biciklom odlazioi dolazio s treninga. A djeca kao djeca,znali smo preskakati visoku ograduigrali{ta da bi pratili treninge, uìvaju}i umajstorijama «~ovjeka od gume», kako suBearu mnogo godina kasnije prozvalinajstroì nogometni kriti~ari iz Engleske. Isad zamislite, meni jednom obi~nomsplitskom dje~aku dvadesetak godinakasnije, ukazala se prilika biti, prakti~ki, u«sastavu» mom~adi Hajduka, u kojoj jepomo}ni trener bio upravo on - VladimirBeara. Kao radijski reporter jedini samimao privilegiju stalno putovati saigra~ima. Danas mi se to doima kaomisaona imenica, ali u ono vrijeme ve}eguìtka nije moglo biti. Svi smo mi u Splitubili zaljubljeni u velikoga Vladu. Stoga nasje posebno bio pogodio, ranio u srce,njegov bijeg u Crvenu Zvezdu, 1955.godine. Jer, da je bilo gdje oti{ao, ajde,

ajde. Ali u redove najve}eg Hajdukovogkonkurenta... Katastrofa! To je Split te{kodoìvio i prebolio, a neki, tvrdokorniHajdukovci, nisu mu nikada oprostili. I,eto, tako se meni, onom dje~aku iz Spinuta,ostvario san, ne samo svakodnevnokomunicirati s Bearom, nego ~esto gaintervjuirati, u~iti od njega finesevratarskog posla...

Istovremeno, i mene je stalno kopkalopitanje: za{to je oti{ao u Zvezdu?! I tako,malo pomalo, dolazimo do dijela teksta oBeari, o kojem ovih dana, kada mnogiprepri~avaju njegov ìvotni put, nigdjeniste mogli ni{ta pro~itati. Ja sam, naime,stjecajem okolnosti, kad je Hajduk bio napripremama u Istri, spavao u sobi sVladimirom. I kako to ve} biva u takvimprilikama, te{ko se zaspi. Nogometnimtemama nikada kraja. U jednom trenutkusam se ohrabrio i zapitao ga: Pa daj, kaìmi, onako iz srca, za{to si nas bio napustio,Split je godinama bio u ranama zbog toga,jer s tobom Hajduk je mogao biti barem jo{dva-tri puta prvak Jugoslavije? I razgovorse produljio do svitanja.

Imao sam tu ~ast doìvjeti svojevrsnuispovijest velikana kojemu se cijeli svijetdivio. No, kako je imao u mene povjerenja,znao je da znam zadràti za sebe ono {to se- zadràti mora, otvorio je srce. Prije svega,iznenadio me onaj dio odgovora o novcu,jer cijeli je Split mislio da se Beara prodaoZvezdi. Ne, novac uop}e nije bio u pitanju.[tovi{e, i ono malo {to mu je bilo obe}anonije dobio, a radio se o malim parama tefriìderu, elektri~nom {tednjaku i sl.“Oti{ao sam jer sam se osje}aopodcijenjenim u Hajduku. Imao sam dojamda me u Hajduku pojedinci bagateliziraju(op. ne}u o imenima). Znali bi se iposprdno odnositi prema meni. To mevrije|alo, boljelo, i kad se pojavila Crvena


[JOR I DRUG VLADO

Pi{e: EDO PEZZI (Split)

Umro je VLADIMIR BEARA, najbolji golman rođen na ovim prostorima; doajensplitskog i hrvatskog novinarstva ekskluzivno za “Slobodnu Bosnu” piše o svom

legendarnom sugrađaninu, koji je karijeru počeo kao član “Baleta” splitskog HNK

V L A D I M I R B E A R A

Prilikom odlaska u “Crvenu Zvezdu“ Beara je postaviosamo jedan uvjet: da ga nikada ne sile braniti u Splitu!

VEĆI I OD MARJANA

edo pezzi:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:01 Page 46

zvezda, uz Hajduka uvijek najja~i klub uJugoslaviji, jednostavno sam - oti{ao.“

OD KAMERUNA DO [TIPAPrilikom odlaska u Zvezdu Beara je

postavio samo jedan uvjet: da ga nikada nesile braniti u Splitu! Zvezda je toispo{tovala. Tako je Vladimir poslije trititule prvaka Jugoslavije osvojene sHajdukom u istoj dekadi, 1950. - 1960.,osvojio jo{ ~etiri sa Crvenom zvezdom idva kupa. Branio je {ezdeset puta zareprezentaciju, {to je s obzirom da je u tovrijeme reprezentacija manje nastupala,izuzetno veliki broj. Bio je na tri svjetskaprvenstva, a na Olimpijskim igrama uHelsinkiju osvojio je srebro. Beara je zaHajduk odigrao 308 utakmica, a poslijeZvezde branio je u Aachenu, gdje je igraozajedno sa BBrankom Zebecom, te u Kölnu.Branio je do 37. godine ìvota, iako jedoìvio nekoliko teìh ozljeda noge.

Po zavr{etku igra~ke karijere posvetiose trenerskom poslu. Ljubav prema staromkraju bila je od svega ja~a i Vladimir se,kona~no, sedamdesetih vratio u svojHajduk, u svoj Split, blizu rodnoga Zelova,selu tipi~nog kamenjara dalmatinskogzale|a. Kao pomo}ni trener Hajduka, prvisuradnik trenera SSlavka Lu{tice, 1970./71.sudjelovao je u povijesnom uspjehuvra}anja naslova prvaka Jugoslavije u gradpodno Marjana, poslije dugih {esnaestgodina ~ekanja. @ivotna mu je èlja bilapostati glavnim trenerom Bijelih, ali mu se

naàlost nije ispunila. Odlaskom Lu{tice,Tito Kirigin, najuspje{niji predsjednikHajduka svih vremena, doveo je u SplitBranka Zebeca. Doveo je vrhunskog trenera,ali je to za Bearu ispalo najgore mogu}erje{enje. Sa Zebecom je Beara dugo igrao, odreprezentacije do Aachena, no kako ve} tadanisu bili u najboljim odnosima ni njihovasuradnja u Hajduku nije bila dobra. IakoKirigin nije dozvolio Zebecu da smijeniBearu, iako je on ostao pomo}ni trener,ljubav nije cvala. Naposljetku, obojica suposlije godine dana morali oti}i. VladimirBeara se brzo sna{ao, trenirao je mnogeklubove, od Rijeke do RNK Splita, bio jejedno vrijeme i izbornik kamerunskereprezentacije, da bi trenersku karijeruokon~ao u - Bregalnici iz [tipa! Jasno,nekoliko zadnjih desetlje}a proìvio je uSplitu uz sve ve} opisane obiteljske tragedije.Znao je savjetovati mlade trenere, mladevratare, ali je zapravo ìvio tipi~nim ìvotomumirovljenika. Bio je rado vi|en gost namnogim proslavama, nekim zna~ajnim,prire|enim njemu u ~ast, kad je, primjerice,dobijao najve}a sportska i dràvna priznanja.Zadnje godine bile su mu najteè: dva udarai naposljetku nas je na pragu 86. godinenapustio, ovog puta zauvijek.

I sada, ono mo`da najva`nije o Beari.Godinama sam pi{u}i, ili govore}i o njemuupotrebljavao re~enicu: svi koji ga nisuimali priliku gledati nepopravljivo suzakinuti. Jer, lijepo zvu~e sve brojkenjegovih sportskih uspjeha, ali nikako ne

mogu nadoknaditi doìvljaj njegovihmaestralnih obrana. Takvu elasti~nostnikada vi{e nisam vidio, a imao samprigodu gledati sve najve}e vratare svijeta.Gipkost i osje}aj za loptu, osobito kad bi sena{ao o~i u o~i s protivni~kim napada~em,predstavljalo je njegovu snagu i umije}e.Imao je neobi~no visok odraàj od zemlje,kao da bi lebdio zrakom. Najkra}e, mo`dabi, recimo, usporedba s PPicassom, kad jeslikarstvo u pitanju, mogla objasniti ono {toèlim re}i. Uostalom, zbog svojih obrana jepostao «Beara internacionale». Veli~ali suga Talijani, [panjolci, Ma|ari... svi koji suimali dobre vratare. Mo`da najvi{e ZZamorai JJa{in, s kojim sam u Splitu imao prilikurazgovarati o Beari. Ja{in ga je oboàvao,pa se interesirao o svim detaljima Bearinaìvota, osobito o kraju odakle je ponikao.No, Beari su se ipak najvi{e divili Englezi.Branio je na Otoku za reprezentacijuEvrope, pa i veteransku svijeta: zvali su ga“pantera”.

Eto, takav je bio ~ovjek koji nas je prijenekoliko dana napustio. Ima u tom odlaskui ne{to simbolike, jer je oti{ao kaoposljednji iz one velike Hajdukovemom~adi, koja je 1955. osvojila Prvenstvo,a u njoj su igrali jedan nenadma{ni VVukas,pa FFrane Mato{i} i mnogi drugi. I premda}e sluìti kao fraza, ali ponoviti je moramo:Beara je oti{ao, ali ga nikada ne}emozaboraviti. Ne samo mi Spli}ani, nego svioni koji su ga gledali, koji su mu se divili,bilo u Jugoslaviji ili diljem svijeta. �


VLADINA BRAVURABeara je nekoliko godina bio najbolji golman na svijetu

edo pezzi:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:01 Page 47


Wi(H)Fi TEHNIKA

BEST HERZEGOWINA FEST

ISKUSNI MAJSTORIOdli~na svirka NeneBelana i Fiumensa

PUNI “BORAK” Sa nastupa splitskog TBF-a

whf:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:02 Page 48

Nije West Herzegowina Fest jedanod onih {minkerskih festivala,gdje se ti kao gost, umjesto dauìva{, k’o konj umori{ od presskonferencija i raznih drugih

pressinga. Hajde na domjenak, hajde nakoktel, hajde na crveni tepih. U [irokiBrijeg do|e{, odspava{ i ode{ na lokalitetBorak. Ima{ stage i backstage, preko putafilmsko platno, a na marginama {ankove iro{tilj. Kobasicu u jednu, pivu u drugu rukui uìvaj. Pa, ako ho}e{. A ako ne}e{, ondado|i na Sarajevo Film Festival.

GLAZBA, NAOBRAZBAWest Herzegowina Fest je i filmski, ali

i muzi~ki, te festival kratke pri~e. Ovegodine, dvanaesti put, odràn je od 31. julado 2. augusta. U [irokom Brijegu, dakako.“Pa, kao organizatoru, nakon Festivala mise odvrti jo{ uvijek poneki film napetosti dasve pro|e u najboljem redu, a budu}i da jesve pro{lo kako treba, da su gosti i izvo|a~izadovoljni, a za{titari u potpunosti bilibesposleni, te slike jako brzo blijede. No,potrajat }e oni prizori zadovoljnihposjetitelja i gostiju kojima nije bilo ào {tosu nas posjetili ove godine. Naprotiv,obe}ali su opet do}i. Ponosan sam na samutu brojku, da smo uspjeli u ovih dvanaestgodina ostati dosljedni sebi, da smo uspjeliodgojiti ~itavu jednu generaciju mladih

ljudi koji cijene tu|i autorski rad i kojiprepoznaju ne~iji trud. Ponosan sam na toda je iz Festivala izrasla generacijaglazbenika, filma{a i knjièvnika, koji suprve korake napravili na Festivalu a danasplijene pozornost svojim radom”, veliNikola Gali}, direktor West HerzegowinaFesta. Svi oni koji su u godini odràvanjaprvog West Herzegowina Festa, recimo,postali punoljetni danas su u prili~noozbiljnim godinama. Vi|a li ih i danas na

lokaciji Borak, pored rijeke Li{tice, gdje seodràva WHF, pitamo na{eg sagovornika:“Naravno. I to nam je jedna od najve}ihnagrada i priznanja. Danas imamo roditeljekoji svoju malu djecu dovode na Festival, akad smo po~injali nisu ni razmi{ljali obraku a kamoli o djeci. Dakle, Festivalraste, ljudi oko nas rastu.”

Nikola Gali} i GGoran Bogdan,zagreba~ki glumac ro|en u [irokom Brijegu,na po~etku su, kao osniva~i WHF-a, imali


KRATKA, DOBRA PRIÂ

��

Od 31. jula do 2. augustaodržan je “12. WESTHERZEGOWINA FEST”,festival koji se organizujeu Širokom Brijegu i koji,sa svih strana, trebapodržati; tamo se, nalokalitetu “Borak”, crtajedna posebna slikanašeg kulturnog identiteta

NIKOLA GALIĆ: “Danas imamo roditelje koji svoju malu djecu dovode na ‘Festival’, a kad smo počinjali

nisu ni razmišljali o braku a kamoli o djeci”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: “WEST HERZEGOWINA FEST”

PREDAH U BACKSTAGEUOrganizatori WHF-a Goran Bogdan i Nikola Gali} (prvi i drugi slijeva)

STANDARDNI “ZOSTER”Gitarista Atilla Aksoj i pjeva~ Mario Knezovi}


ideju da se Festival svake naredne godineodràva u drugom hercegova~kom gradu.Zbog ~ega ste odustali od te ideje? “Istinaje da smo zami{ljali jedan putuju}i festival.I u po~etku se to ~inilo jednostavnim. Udrugim gradovima imali smo dobredoma}ine i publika je zbilja èljela dasljede}e godine budemo njihovi gosti unjihovom gradu. No, organizacijski je topomalo te{ko. Lak{e nam je djelovati una{em gradu, gdje su ljudi navikli na nas igdje je, nakon ovoliko godina, sve prili~nodobro uhodano, ali to ne zna~i da idu}ihgodina ne}emo biti u drugom gradu”,odgovara na na{e pitanje direktor WHF-a:“Osnova Festivala je ostala ista. Glazba,film i pri~a. Svake godine netko zasjeni.Jedne godine ljude odu{evi film, jedneglazba, ove godine je i kratka pri~aodsko~ila. Ranije nismo dovodili goste dazatvaraju pojedine ve~eri Festivala, ali ubiti koncepcija je ista. [to ne zna~i da }etako i ostati.”

NIKAD GLAMUROZNO^lan ìrija koji je odabrao najbolje

kratke pri~e i ove godine je bio EEmirImamovi} Pirke, bosanskohercegova~kipisac i novinar, ve} ~etiri godine nastanjenu [ibeniku, gdje pi{e, ali i organizujeFestival altnernative i demokratije FALI[.“Ovogodi{nji konkurs West HerzegovinaFesta za kratku pri~u je, vjerujem, veliki

korak ka cilju kojeg su sebi postaviliorganizatori iz [irokog Brijega. Nemasumnje kako je ozbiljnije shvatanje ovogsegmenta WHF-a posljedica uvo|enjanov~anih nagrada za tri najbolje pri~e, {toje, sa jedne strane, motiviralo etabliranepisce da se jave, dok su po~etnici ili manjepoznati pisci pokazali neophodnusamokriti~nost. Bilo je, kao valjda i usvakoj sli~noj situaciji, i onih autora koji su

ra~unali na uspjeh samo zato {to se nikone}e javiti, pa su slali tekstove koji niti supri~e, niti su kratki, ali je, {to je va`nije,bilo jako puno dobrih pri~a, vrijednihobjavljivanja ~im prije. Kratka pri~a je,ina~e, zahtjevna forma i nije rijetko da sedokazani romanopisci ili pjesnici neusu|uju poku{ati napisati je. Istovremeno,manje iskusnim autorima se ~iniprivla~nom upravo zbog duìne. Naprethodnim WHF-ovima to se moglonaro~ito vidjeti, pa se de{avalo da kvantitetne ra|a, ve} gu{i kvalitet kojeg je uvijekbilo, samo nikada kao sada. Pri tome su setri nagra|ene pri~e skoro pa same izdvojile,posebno Smokva, prvonagra|enog EElisaBekta{a iz Mostara. LLamija Begagi} jedobila drugu nagradu za pri~u Bombone odkafe, ali to, kako se ve} kaè, nije nikakvoiznena|enje: Lamija je sjajna, dokazanaautorica, pa je njeno pojavljivanje na WHF-ubilo od zaista obostrane koristi. [iroki jedobio jednu ozbiljnu go{}u, a go{}azasluènu nagradu. Tre}u nagradu osvojioje je NNik{a Poljak iz Sinja za pri~u Carinalijepih uspomena”, obja{njava Pirke.

U toj prvoj polovini dvijehiljaditih, uBosni i Hercegovini su pokrenuti brojnifestivali: od Biha}a do Mostara, od BanjeLuke do Jablanice, od Drvara doSrebrenice... Naàlost, ve}ina njih jeprestala sa “proizvodnjom”. Kako su WHF-ovci uspjeli opstati? “Mi nikada nismoèljeli postati glamurozan festival, nikadanismo èljeli zvjezdani festival. Ovo jefestival obi~nih ljudi, a gosti koji do|u uatmosferi koja ih zahvati, spuste se na turazinu, pa kod nas nema zvijezda. Mislimda je upravo zbog te neke skromnostifestival opstao. Pomaè nam veliki brojprijatelja koji se nude i nesebi~no pomaù.Pomaù nam i gosti koji, kada osjete i vide{to je WHF, obe}aju pomo}i i do}i sljede}egodine. Najvi{e nam, dakle, pomaè tajdobar glas o nama”, kaè Nikola Gali}:“Jo{ se nisu slegli dojmovi od ovogafestivala. Jedini plan za sljede}i WHF je tajda ne bude lo{iji od ovoga. I naravno, da nebude ki{e.” A, {ta i ako bude... Svakakosmo pokisli! �


Wi(H)Fi TEHNIKA

�

Glazbeni ìri u sastavu: Orhan Maslo,Atilla Aksoj i Ivan Gali} Ivecko najboljimbendovima proglasili su Repassage izSplita, Epilog iz Zadra i Grasshoppers izKotor Varo{i. Filmski ìri, pak, u sastavuSergej Trifunovi}, \elo Hadìselimovi} iTomislav ]avar najboljim filmovimaproglasili su Uskrs reditelja [imuna [ituma

iz Splita, Imate minutu, izvolite! IvanaLovri}a iz Zagreba i Footprints JosipaGali}a iz Zagreba, dok je nagradu publikedobio film Lice, autorice Ivane Be{li} izPosu{ja. Pored Imamovi}a, ìri za kratkupri~u sa~injavali su i Milo Juki} i BerislavJuri~. Muzi~ke zvijezde bili su grupe Zoster,TBF i Neno Belan&Fiumens. �

“EPILOG” WHF-a

Dobri bendovi, odlični filmovi,kvalitetne priče

Grasshoppers - Kotor Varo{ Gruhak - Dubrovnik

^lanica pobjedni~kog

bendaRepassage

iz Splita



Iako smo znali da je te{ko bolestan,definitivni odlazak VVede Ham{i}a jeizazvao bol u srcima svih onih koji sudoista Sarajlije, ili se barem takoosje}aju. Jer Veda - Vedo Ham{i} je

bio prototip pravog Sarajlije: veliki pjeva~zabavne glazbe, jedna od prvih istinskihzvijezda bh. estrade, potom izvanrednouspje{an arhitekta, pa uz to i akvarelista,prepoznatljivi vedutista starog Sarajeva; i,na koncu, za sve koji smo sa njimdrugovali, ~ovjek blagosti, komunikativan,druèljubiv, uljudan. Ipak, kad se izgovorinjegovo ime, prvo {to pada napamet jesteprekrasni, vedri {lager êtiri mladi}a idu sTrebevi}a, jedna od prvih istinskihuspje{nica sarajevske {lagerske {kole, kojaje s po~etka ‘60-ih po~ela naglo bujati.

KRITI^NA MASANo, krenimo redom. Pro{ao je II

svjetski rat, krenule su prve igranke poSarajevu i drugdje, sviralo se i pjevalo nasav glas, makar se glazbenog znanja iinstrumenata imalo malo. Ve} tada se okoRadio Sarajeva i po igrankama i KUD-ovima formiraju male grupeinstrumentalista, orkestara i pjeva~a koji sunastojali utaìti è| mladih za zabavom,ljep{im trenucima ìvota. Neke od tihpionira bh. zabavne glazbe smo skorozaboravili - recimo, sjajnu pjeva~icuPepinu Mujki}, pijanistu SSlavka Hitrog idruge, a onda se sredinom ‘50-ih, oko

tada{nje Muzi~ke produkcije RadioSarajeva, i po velikim plesnim orkestrima isastavima, polako formira jezgro ne~ega{to }e biti osnova kontinuiranog stvaranjavlastite zabavne muzike, u dodiru sasvijetom, ali i na{e po mnogim valerima. Tusu veliki @@arko Roje, pa LLadislav Bezuljak,onda muzi~ki urednici (i autori!) NNik{aDabovi} i ZZlatko Dani{, prof. dr. SSr|anMatijevi}, pa kasnije i DDejan Zagorac i IIgorâpljinski, te harmonika{ DDavor Lorkovi},a u Sarajevo dolaze iz Beograda i dirigentiRadivoj Spasi} i DDragi{a Savi}. Kasnije }e,‘60-ih, na studij do}i i JJulio Mari} izKotora, pa KKornelije Kova~ iz Subotice,kao i \\or|e Novkovi} iz Banje Luke, i jo{poneko. Sve se to de{ava na prijelazu iz‘50-ih u ‘60-te i takva je kriti~na masamorala dati rezultate tj. pjesme koje }e prvoodjeknuti u Sarajevu i okolo, a onda i pocijeloj biv{oj domovini. Pitanje je samo tkoih je pjevao? Znamo za SSabahudina Kurta,a sje}amo se ne{to modernijeg MMiralemaKru{ki}a, iz Banje Luke prido{log BBo{kaOrobovi}a (do{ao studirati violinu!), pa nakoncu i Vede Ham{i}a, koji nas je, eto, prijekoji dan napustio. Tu treba dodati i velikogoperskog pjeva~a MMilivoja Ba~anovi}a,koji je neke od velikih {lagera/balada izveomaestralno, da ne kaèmo antologijski.

Ve} 1958. tada mladi skladatelj @arkoRoje odlazi na svejugoslovenski festival uOpatiji, sa veselom pjesmicom Ku}ica ucve}u (pazite, on Zagrep~anin rodom ju jenapisao ekavskom varijantom zbog boljegritmiziranja!) i postiè fenomenalan uspjehi to u izvedbi ZZdenke Vu~kovi}. Otada panadalje Sarajevo se po~inje pikati kao jedan

od narastaju}ih centara jugoslavenskezabavne glazbe.

Nova je zvijezda s po~etka ‘60-ihstudent arhitekture Vedad Ham{i}. Ro|en uBanjoj Luci, koja je i ina~e dala puno na{ojzabavnoj glazbi (prisjetimo se samo trojicebra}e PPomykalo - FFerda, JJosipa i ZZvonimira- nestora hrvatske zabavne glazbe, a ondaidu redom Zlatko Dani{, pa \or|eNovkovi}, ZZrinko Tuti} i ini!), on je kao isvako pristojno dijete iz gra|anskeintelektualne obitelji krenuo, a gdje drugo?,nego u ~uvenu banjalu~ku muzi~ku {kolu,da «pili» violinu, ~ime }e se zanimati inakon preseljenja u Sarajevo sa obitelji1956., i to zajedno sa sestrom VVesnom, koja}e kasnije roditi u Beogradu stanovitogBojana Zulfikarpa{i}a, danas jednog odvode}ih europskih jazz pijanista. A onda upubertetu odlazi na prvu igranku i ostaje«zabezeknut» zvucima saksofona, truba,gitara, klavira koje je ~uo po tada brojnim ido posljednjeg mjesta ispunjenimplesnjacima, od Sloge do FIS-a, KUD-aProleter i drugdje. I ne}e dugo pro}i a da seon mlad, lijep, prpo{an i muzikalan nepopne na scenu i pokaè da ima istinskihvokalnih kvaliteta. Zapaàju ga ZlatkoDani{ i Nik{a Dabovi}, on dolazi na radio ustudio smje{ten u Danijela Ozme i bivaprimljen za vokalnog solistu.

Pazite, po~etak je ‘60-ih, KornelijeKova~ jazzira na klaviru (i vibrafonu!),veliki EEsad Arnautali} je u Muzi~kojprodukciji ve} bio producent, aranèr iinstrumentalista koji donosi odluku da se


DOISTA, SARAJLIJA

Pjevač zabavne muzike, uspješan arhitekta i vrstanakvarelista... sve to je bio VEDO HAMŠIĆ; napustio

nas je prije neki dan, u 73. godini, ali više od navedenog bio je ličnost koja je po mnogo čemu

ovaploćivala istinski duh poratnog i uspješnog Sarajeva

“SARAJEVO ČEKA, ZOVE IZ DALEKA”

Pjesma Vede Ham{i}a “êtiri mladi}a idu sTrebevi}a“jedna je od prvih istinskih uspje{nica

sarajevske {lagerske {kole

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]Foto: “BARIKADA”, “GRACIJA”

ZA OFICIRE NATO-aVedo Ham{i} (u sredini) uFrontier Clubu 003 u Njema~koj

ognjen:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:00 Page 52

snimaju, ne obrade i prepjevi stranih hitova(bilo onih iz swing perioda, talijanskihkancona i francuskih {ansona ), ve}originalne skladbe. I tu upada mladi VedoHam{i}, koji je tih godina violionuzamijenio gitarom, a njoj ga je u~io poznatiradijski urednik BBato Zurovac. Bato jeKova~ naletio na radiju na @arka Roja, ovajmu je za nekoliko trenutaka «skovao» tekst,i nastala je vesela pjesmica êtiri mladi}aidu s Trbevi}a. Vedo ju je Ham{i} snimio~etvoroglasno(!) u studiju koji je imaoskromne performanse i eto uspje{nice koja}e osvojiti radijske valove diljem biv{e namdomovine.

VISOK I LIJEPA Vedo }e nastaviti da pjeva. Najvi{e po

plesnjacima, bilo pjesme koje su netompobje|ivale na San Remu, ali prepjevane na«na{» jezik i temeljno prearanìrane, ili pakoriginalne koje su sve zahuktanijim

tempom pisali Esad Arnautali}, KornelijeKova~, @arko Roje i drugi. Paralelno odlazina festivale zabavne glazbe, snima tadapopularne EP plo~e sa ~etiri pjesme, ide nalukrativne turneje po Sovjetskom savezu,sura|uje sa orkestrom ABC, koga vodinovosadski kompozitor, instrumentalista iradijski urednik AAngelo Vlatkovi}, jo{jedan genijalac iz tog pionirskog doba(~uvena je njegova balada Jednom u graduko zna kom), sa kojim }e realizirati i jednuplo~u u SSSR-u, a nastupa{e i poameri~kim vojnim bazama u Njema~koj.Visok, lijep, sa gitarom u ruci, prototipne{to modernijeg, agresivnijeg vokalnogizvo|a~a, on }e unijeti dosta svjeìne nascenu i svojim interpretacijama oìvjetineke od velikih {lagera toga vremena.

No, arhitektura (koju su zavr{avalimnogi tada{nji protagonisti bh. ijugoslavenske zabavne glazbe - dr. Sr|anMatijevi}, Dejan Zagorac, BBoro

Spasojevi}, AAlfi Kabiljo, ili Sanja Ili} sutek neki od njih), pa onda i slikarstvo nisuzaboravljeni. On }e 1967. diplomirati inastaviti paralelno karijeru arhitekte i, uslobodnim ~asovima, slikara, da bi se teksredinom ‘70-tih definitivno oprostio odmikrofona, makar, to znamo svi koji smoznali zasjesti u dru{tvu s njim, muzika muje uvijek bila u srcu.

I, onda arhitektura. Radi velikeprojekte, mahom zdravstvene ustanove ibolnice, te sakralne objekte. U dru{tvu sakolegom RRajkom Mandi}em, pa onda iBogoljubom Kurpjelom i ZZdenkomBrozom realizira neke od velikih projekata,a za onaj Klini~kog centra u rodnoj muBanjoj Luci, dobijaju re{pektabilnunagradu lista Borba za najboljearhitektonsko ostvarenje 1979., dok }e1992. i [estoaprilsku nagradu GradaSarajeva, za koprojektovanje dijelaKlini~kog centra u Sarajevu. Sve do 2006.,kada }e zavr{iti karijeru i definitivno seposvetiti slikarstvu. I tu, kao i prije toga uglazbi i u aritekturi, ima uspjeha. O tomesvjedo~e brojne izlo`be, od kojih }e jednuopjevati i kroni~ar Sarajeva, pjesnikValerijan @ujo.

Najljep{u posvetu Vedi Ham{i}u je prijekoju godinu na~inio jo{ jedan kantautormla|e generacije, ZZlatan Fazli}, snimiv{ipjesmu êtiri mladi}a..., na jednompromotivnom singleu, pokazav{i tako da suispred njega bili neki va`ni i velikistvaraoci i interpretatori. A jedan od njih jezasigurno bio i Vedo Ham{i}! �


VEDO JE BIO KREDO

NA “AURORI” U LENJINGRADUZvonko [pi{i}, Sabahudin Kurt, Vedo Hami{i} i Vanja Stojkovi}

SARAJEVSKI KVARTETVedo Ham{i} (desno) u dru{tvu Kemala Montena, Sabine Vare{anovi} i Miralema Kru{ki}a

Vedo Ham{i}

Ru`dija Ramadanovi} i Vedo Ham{i}

ognjen:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:00 Page 53

Selma Selman studentica je zavr{negodine banjalu~ke Akademijeumjetnosti, a njeni radovi izslikarstva i primijenjene umjet -nosti ve} su dobro poznati u

umjetni~kim krugovima u Bosni i Herce -govini. Selma je ovogodi{nja dobit nicanagrade Zvono, koju kao podsticaj mladim,angaìranim umjetnicima dodje ljuje Centarza savremenu umjetnost Sarajevo.

Ro|ena je 1991. godine u Biha}u, a njenìvotni put, kao i profesionalno opre dje -ljenje umnogome je odredilo odrastanje uromskoj zajednici.

„Ro|ena sam u romskoj porodici iìvim u romskom naselju. Kod nas jeu~enje i odlazak u {kolu bila stvar djete -tovog izbora - moè{ i}i u {kolu, ili nemora{. Ja sam izabrala da se {kolujem, a danisam, ne znam {ta bi se desilo. Kod nas suu mahali stalno bile svadbe i igre, ali meneto nije toliko privla~ilo da bih zapustila{kolu i vi{e sam voljela ~itati nego i}i nasvadbe“, kaè Selma.

Nakon zavr{etka osnovne {kole upisalaje Umjetni~ku {kolu u Biha}u, a zatimAkademiju umjetnosti u Banjaluci na kojojstudiraju i njena polubra}a, MMersud i FFerdi,te dvojica stri~evi}a. Pored slikarstva kojeje njena „prva ljubav“, Selmu najvi{ezanima performans. U svojim radovimafokusira se na svakodnevni ìvot u romskoj

zajednici, probleme i predrasude sa kojimase Romi susre}u u dru{tvu. I otvoreno kaè:„Ja sam Romkinja i ne stidim se toga.“

Za na{ magazin Selma govori o svojimradovima sa kojima je konkurisala zanagradu Zvono, te o ulozi umjetnosti usavremenom dru{tvu.

ROMSKA ZASTAVAMi Romi nemamo svoju dràvu, ali

imamo cijeli svijet. U tom sam videu èljelada „oìvim“ na{u zastavu i da objasnimnjeno zna~enje, a isto tako da kaèm da

postoji romska zastava, jer ima ljudi koji tone znaju. Na{a zastava je horizontalnogoblika, sastavljena od plave boje nagornjem dijelu, zelene na donjem, a usredini je crveni to~ak. Plava bojapredstavlja nebo kao na{ pokriva~, zelenazemlju po kojoj smo rasuti, crveni to~akpredstavlja na{e kretanje i borbu. Sve tosam ja uspjela da prikaèm u svom radutako {to sam prona{la isti kadar kao i kodzastave: pola neba - pola zemlje, a ja samse u sredini kretala tako {to sam poku{avalada napravim „zvijezdu“. Moji poku{aji da


PUTUJ, SELMA

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: ALISA BURZI]

Mlada bihaćka umjetnica SELMA SELMAN (23) ovogodišnja je dobitnica nagrade„ZVONO“ koju dodjeljuje Centar za savremenu umjetnost Sarajevo; za naš maga-

zin Selma govori o svojim radovima kroz koje nastoji približiti život u romskojzajednici, te skrenuti pažnju na probleme i predrasude sa kojima se Romi

svakodnevno susreću

MI ROMI NEMAMO SVOJUDRŽAVU, ALI IMAMO

CIJELI SVIJET

ć”Djeca se pla{e Cigankama kada ne slu{aju. Pri~a se dasu Ciganke lake ène, govori se da pogledom mogu da

ureknu mu{karca ili ènu. A ovo je 21. vijek”

SELMIN SVIJET“Umjetnost nas ne moè u~initiboljim ljudima, ve} nam jedinomoè produljiti misao”

selma selman:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 15:54 Page 54

napravim savr{enu zvijezdu predstavljajuna{e traganje za savr{enim ìvotom.

ISPOÊTKAOvaj rad se referi{e na neiscrpnu te`nju

za uspjehom, boljim ìvotom. Svi moèmoda se poistovjetimo jer svi, svjesno ilinesvjesno, dijelimo tu te`nju. Ispo~etka je ukonstantnom prisustvu. Glavna karakte -ristika rada je tijelo koje se svjesno upu{tau isku{enje i pad.

Ovaj performans sam izvodila naCeravcima u Biha}u, to je mjesto gdje

volim da predstavljam svoje radove. Kadase razmi{lja o ponavljanju koje je prisutnokod svih ljudi, onda shvatimo da je ìvotjedno veliko ISPOÊTKA. I kod mene setako desilo: upravo kad sam mislila da su seneke stvari i problemi rije{ili, sve je krenuloispo~etka. Nekad smo na vrhu, nekad nadnu, pa ponovo ispo~etka...

NE GLEDAJ CIGANKU U OÎDjeca se pla{e Cigankama kada ne

slu{aju. Pri~a se da su Ciganke „lakeène“, govori se da pogledom mogu da

ureknu mu{karca ili ènu. A ovo je 21.vijek, smatramo se savremenim Evro -pljanima, a jo{ iskori{tavamo tu|i identitetza svoje potrebe. Rad je baziran nastereotipima i predrasudama o ènamaRomkinjama. Kao dio te populacije, èlimda provociram publiku kako bih skrenulapa`nju na diskriminaciju nas èna Rom -kinja. A ako su ve} godinama prisutnetakve predrasude o nama, onda vam negarantujem da se ne{to ne moè dogoditiako nas pogledate u o~i!

16.000 DIJELOVAVideo predstavlja realnost s kojom se

suo~avam: neugodnu komunikaciju izme|u~lanova moje porodice, koja je tako|erprisutna u modernom ìvotu dru{tvageneralno. To je egzistencijalni problem,koji se nikada ne}e rije{iti.

UMJETNOST I DRU[TVOUmjetnost ~ini dru{tvo, a dru{tvo ~ini

umjetnost. Umjetnost nas ne moè u~initiboljim ljudima, ve} nam jedino moèproduljiti misao, jer je misao glavni smisaoìvota koji se pojavljuje u realnom iprirodnom ìvotu. ôvjek nije bi}e koje }ere}i: „Da, sad sam miran!“ Mi smo vrstakoja teì stalno ka ve}im i ve}im stvarima,a bolji nego {to jesmo ne moèmo biti. �


„ZVONO“ ZA BIHA]KU UMJETNICU

Dio nagrade Zvono 2014 je i{estosedmi~ni boravak u New Yorku. Oovom putovanju koje je o~ekuje i svojimplanovima, Selma kaè:

„Ima}u dovoljno vremena daposjetim muzeje i galerije, daprezentujem svoje radove publici u NewYorku, nadam se i da ne{to novo

nau~im i upoznam neke nove kolege,kustose... A {to se ti~e planova, imamvelike ciljeve i ambicije i ne znam koliko}u od toga uspjeti ostvariti, ali znam da}u i dalje uìvati u svojoj umjetnosti kao{to sam to i do sada radila, usavr{avatise u~enjem iz knjiga, od drugih ljudi iod sebe same.“ �

NAGRADNO PUTOVANJE U NEW YORK

Imam velike ambicije, ali najbitnijemi je da uživam u svojoj umjetnosti

MERCEDES 307Fotografije snimljene u “kultnom” kombijukoji za Rome predstavlja sigurnost i uto~i{te

selma selman:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 15:54 Page 55

Uobi~ajeni bedekeriusmjeravaju nas kanaj~uvenijim i

najva`nijim mjestima u nekomgradu. U novije vrijeme, uskladu sa zahtjevimamodernog kapitalisti~kogturizma, putni vodi~i su sveatraktivniji, {areniji i sa svemanje teksta. Obe}anje kojedobivamo je da }emo zapravou sedam dana, u jednom danuili u svega nekoliko satiupoznati i iskusiti ononajva`nije {to jedan grad imada ponudi. Obe}anje jenaravno la`, kao {to je la`na ina{a jurnjava za autenti~nimdoìvljajem, dok nam je nospoboden u upute kako i {ta dagledamo. Te{ko da }e nam seotvoriti grad u kojem nismospremni ba{ nimalo daprodokoli~arimo.

Little Global Cities susasvim netipi~ni,knjièvni priru~nici za

putnike. U njima }ete naprimjerna}i re~enicu kako je jedanosje~ki kafi} odli~an jer gledana glavni trg i sa tog mjestamoète mirno posmatrati kakose nave~e prodavnice zatvarajua grad polako prazni. Samopisac ovo moè predloìti kaoturisti~ku atrakciju, a onomeko je spreman da otkrivaneuobi~ajeno i malo poznato,

upravo ovakva sugestija jedobar poziv na zagledanje uneki grad sa pa`njom iiskrenim interesovanjem. Onda}e grad procvjetati, otvoritinam se, a njegov ìvot }epropulsirati pred na{im o~ima.

Njema~ka izdava~ka ku}aKerber iz Bielefelda objavljujeove godine ediciju od dvanaestvodi~a koje su napisali pisci,muzi~ari, filma{i, zaljubljenici usvoje gradove. Tekst je {tampantrojezi~no, na engleskom,njema~kom i jeziku koji segovori u gradu o kojem knjigagovori. Formom vodi~ipodsje}aju na tipi~nu turisti~kuliteraturu, govori se o muzejima,spomenicima, va`nimkvartovima, ali ovi vodi~i nisuizbor najboljeg, najzna~ajnijeg,nego onog {to je autorimaposebno dragocjeno. Otuda jemogu}e da se u bedekerupodrobno govori o romanti~nim{etali{tima, ìvopisnim ru`nim

predgra|ima, neuglednimprijatnim gostionicama ili malopoznatim izleti{tima.

Čak i gradovi koji su sena{li u ovoj ediciji nisuobi~ajeni izbor

naj~uvenijih i najblje{tavijihevropskih metropola. LittleGlobal Cities govore oSarajevu, Grazu, Osijeku,Segedinu, Temi{varu, NovomSadu, Skoplju, Skadru...îtalac tako moè saznati da seu Segedinu odràva festivalfilmova snimljenih starinskom8-milimetarskom kamerom, ada u Novom Sadu postojegrafiti velike umjetni~keljepote i vrijednosti ili da se utom gradu nekad nalazilaneobi~na i rijetka Jermenskacrkva. U Temi{varu }emo opetupoznati savremenu The CloudFactory, instituciju zapromociju kreativnih ekolo{kihru~nih radova, zasnovanih natradiciji. Osijek }e nasiznenaditi pri~om kako jedobio spomenik koji niko nijeèlio, pa ~ak ni ~ovjek kojem

je spomenik podignut.

Zanimljivost ovih knjiga jeu tome {to su umjetnicibirali prizore i mjesta

koja za njih imaju nekuposebnu vrijednost. Tekstovi islike nam tako govore i ogradovima i o ljudima kojitamo ìve i prema timgradovima imaju intenzivanodnos, ne uvijek nu`nopozitivan. O Sarajevu su pisalioni koji u njemu ìve, ali i onikoji su u njemu boravili kaogosti, pa su tu tekstoviAhmeda Buri}a, HHane Stoji},Faruka [ehi}a, TTomislavaMarkovi}a, OOlivera Bottinija...Grafi~ka oprema sarajevskogizdanja je dopadljiva irazigrana, a pored informacijao gradu tu su i poezija, kratkeputopisne vinjete, fotografije,mape i prazne stranicepredvi|ene za sopstveneautorske bilje{ke. Sve usvemu, dobro spakovanbrevijar za putnika èljnog daupozna tu|e doìvljaje, ali i dastekne autenti~ne svoje. �

56

Pi{e: ADISA BA[I]

KNJIGA MJESECA

SLOBODNA BOSNA I 14.8.2014.

OTKLJUČAVANJE GRADOVA

Turistički vodiči o Sarajevu i o 11 drugih gradova (Kerber, Bielefeld, 2014.)

Knjièvni vodi~i kroz dvanaest evropskih gradova me|u kojima je i Sarajevo

Adisa Knjige-1:Adisa Knjige.qxd 13.8.2014 15:52 Page 56


FARUK [EHI]Moje rijeke

Moram se poslati uBerlin, ~vrsto samodlu~io/ pobje}i izSarajeva/ Upo{tanskoj kocki odkartona, na koju }e/nalijepiti oznaku:Hitno!/ Gore }u bitioslobo|en feleri~nihnacija i neodraslihdràvica/ Imam

plavu kosu, zelene o~i, sigurno }e me/pustiti na rendgenskoj/ Kontroli, jer oniznaju, da, iako u Berlinu nisam/ ro|en,imam ja/ Puno ja~i adut u dèpu:tajanstveni vodeni ìg na/ svojimzjenicama/ To je biometrijski paso{dràve koja jo{ nije/ stvorena/ Jednebezgrani~ne dràve, ali do tada/ Berlin}e mi biti sasvim dovoljan.

DAVID JASONMoj ìvot

Od siroma{nogdje~aka, lo{eg|aka, prekoelektri~ara, glumcaamatera, pa sve dome|unarodnezvijezde i nosiocatitule „sir“. Engleskiglumac DavidJason proslavljenulogom Delboya u

humoristi~koj seriji Mu}ke, opisao jesvoje dogodov{tine u autobiografiji Mojìvot (Profil, Zagreb, 2014.). Cijena je 37 KM.

OZREN KEBO Sarajevo zapo~etnike

Ovih dana pojavilo senovo izdanjeSarajeva zapo~etnike([ahinpa{i},Sarajevo, 2014.)Ozrena Kebe.Njegovi humoristi~nitekstovi obja{njavalisu tobo` ud`beni~kimtonom stvarnost

grada pod osadom: nekada je ovaknjiga lije~ila i u ìvot vra}ala smijehom,danas je postala i va`na riznicasje}anja, naizgled trivijalnih a zapravodragocjenih. Cijena je 17 KM.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Gayle Forman: If I Stay

2. John Green: The Fault in Our Stars

3. E. L. James: 50 Shades of Grey

4. Simon Sinek: Leaders Eat Last

5. Laura Hillenbrand: Unbroken

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjižara Zoro, Sarajevo)

1. Elif [afak: 40 pravila ljubavi

2. Semir Halilovi}: Atentat

3. John Green:

Gre{ka u na{im zvijezdama

4. Miljenko Jergovi}: Rod

5. Me{a Selimovi}: Dervi{ i smrt

SUROVA STATISTIKA

Bestselere slaboko čitaMatemati~ar Jordan Ellenberg je za firmuAmazon poku{ao izra~unati koliko ljudizaista pro~ita knjige koje kupi. Na osnovucitata koje ~itaoci podvuku u svom Kindleure|aju, do{ao je do zaklju~ka da ve}inarazvikanih knjiga prestaje da se (pomno)~ita i podvla~i ve} nakon tridesetak stranica.Ellenberg tvrdi da je svega 26 posto kupacazaista pro~italo 50 nijansi sive, memoareHillari Clinton je malo ko ~itao dalje od 33stranice, a Kratku povijest vremena~uvenog fizi~ara Stephena Hawkingadovr{ilo je svega 7 posto kupaca.

UVIJEK BUDNA

Nova knjigaNaomi KleinNovinarka i publicistkinja Naomi Klein,autorica bestselera Doktrina {oka i NoLogo, trenutno promovi{e svoju novuknjigu o klimatskim promjenama. Radikalnipoliti~ki preokreti su potrebni da bismo seprobudili i prestali u ime kapitalizma voditirat protiv planete, poru~uje Kleinova.

LIJENI I NEPISMENI

Loše ocjene za klasikeVeliki broj zamenitihknjièvnika nije briljirao u{koli, a neki od njih sunajlo{ije ocjene imaliupravo iz maternjeg jezika.John Fowles je bioocjenjivan u rasponu odslabo do nemarno,Hemingway je bio lo{ sapismenim zada}ama, EmilyBronte je u djetinjstvuprogla{ena lijenom, a zaCharlotte Bronte su u~iteljiu svjedo~anstvu zabiljeìlida pi{e neujedna~eno, nezna gramatiku, geografijuniti historiju...

Adisa Knjige-1:Adisa Knjige.qxd 13.8.2014 15:53 Page 57


KULT MARKETGEORGE MICHAEL

SymphonicaTri godinenakonuspje{nekoncertneturnejeslavnibritanskiglazbenikGeorgeMichael

objavio je koncertni album pod nazivomSymphonica. Na albumu se nalazi~etrnaest kompozicija, a jedinazamjerka je {to su kod zavr{nog miksaisje~ene reakcije publike, {to nikako nijeobi~aj kada su koncertni albumi upitanju.

PAUL WELLER

More ModernClassic

Britanskiglazbenik itekstopisacPaul Wellerna sceni jeve} 40-akgodina. Odranije poznatiz pri~e obendovima

The Jam i The Style Council, iz ’80-ihgodina pro{loga stolje}a, dok je jo{“mahao” svojim Rickenbakerom 330.Prvi solo album Weller je objavio 1992.,a odnedavno je u prodaji i kompilacijapod nazivom More Modern Classic.

SHOOT ME WENDY

Sticky FloorsRije~ je oza -greba~kompost punkbendu ShootMe Wendy injihovomEP-u podnazivomSticky

Floors. Album sadrì {est kompozicija.Zagreba~ku ~etvorku ~ine: pjeva~icaMirna, bass gitaru “drì” Gara, za gitareje zaduèn Ogi, a za bubnjarskimsetom sjedi Pero. Pro{le godine objavilisu dugosviraju}i prvijenac: Sine Waves.

Ozbiljna glazbena pri~a o LLily RoseBeatrice Cooper, ili kra}e LLily Allenzapo~inje 2006., kada je objavila prvijenacAllright, Still, i doslovce poharala svjetsketop ljestvice. Nakon prvotnog uspjeha, Lily je2009. objavila album It‘s Not Me It‘s NotYou i “{okirala” sve ljubitelje njezine glazbe,najaviv{i okon~anje svoje glazbene karijere.

U me|uvremenu se udala i postalamajka, ali i bila u sredi{tu brojnih skandala.Po~etkom ove godine procurila je vijestkako se Lily vra}a na scenu i kako }e njezintre}i studijski album pod nazivom Sheezus,koji ovom prilikom i predstavljamo, bitiposve}en pokojnoj AAmy Winehouse. Osimkritiziranja celebrityja Lily je ~estokritizirala i seksisti~ki pristup na velikimmanifestacijama, poput dodjele Oscara iliZlatnog globusa. Jednom prilikom izjavilaje kako nikada nije ~ula komentar u kakvimsu se odjevnim kombinacijama pojavilislavni glumci, dok su pripadnice ljep{egspola secirane od glave do pete.

No, britanska pop glazbenica nijeostajala du`na ni kolegama sa estrade, stogai njezin najnoviji studijski uradak Sheezusaludira na album Jeezus, kolege KKanyeWesta. Album Sheezus, to jest njegovo DeLuxe izdanje sadrì sedamnaest kompo zic i -ja, a otvara ga naslovna pjesma.

Rije~ je o laganom i pjevljivom popalbumu, na tragu prethodnih albuma, bezsuvi{nih komplikacija. Kompozicije OurTime, koja pretendira postati najve}i hit na

albumu, Insincerely Yours i As Long as I GotYou, dokaz su kako je Lily Allen odlu~ila iovoga puta ostati dosljedna svome zvuku.

Usporedo s promocijom albuma, Lily jesnimila i videouratke za najavne singlove:Sheezus, Our Time i As Long as I Got You,koja zapo~inje sa markicom “roditeljskapa`nja”. Vrijedi jo{ izdvojiti i solidnepjesme Url Badman i Who do You Love,koja i zatvara album Sheezus.

Na De Luxe izdanju nalaze se jo{ trikompozicije, od kojih vrijedi izdvojitiHolding on to Nothing. Napokon, LilyAllen snimila je sasvim solidan album, iakona njemu nema hit pjesama na razininjezinog najve}eg hita Not Fair.

(M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Sheezus”, Lily Allen

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Gus Gus: Obnoxiously Sexual2. Little Dragon: Paris3. Brian Eno & Karl Hyde: Daddy’s Car4. The Preatures: Is this how you feel?5. The Kooks: Down 6. Grace & Tony: Holy Hand Grenade7. Plague Vendor: Black Sap Scriptures8. Kasabian: Bumblebee9. Avey Tare’s Slasher Flicks:

Little Fang10. Bombay Bicycle Club: Feel

Buntovnica s razlogom

OD LILY - SOLIDNOKriti~arka koja ne ostajedu`na kolegama sa estrade

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 13.8.2014 16:28 Page 58

Gangster te voli dokumentarni je filmmladog, vrijednog i veoma zanimljivogfilmskog autora, NNeboj{e Slijep~evi}a, anastao je u produkciji veoma bitnogRestarta, koji se bavi i produkcijom ali idistribucijom sjajnih dokumentarnihfilmova na na{em prostoru. Zbog objestvari treba im biti veoma zahvalan, jer namomogu}avaju da se upoznamo sa sjajnimautorskim dokumentarnim filmovima.

Gangster te voli zabavan je i pametanfilm. Tragikomi~na je to storija o bra~nomposredniku zvanom Gangster. On poku{avaspojiti jednu Bugarku, koja ima dijete, inekog od Hrvata koji su puni visokiho~ekivanja. [ire posmatraju}i, autor se ufilmu bavi tragi~nim ljudskim odnosima u21. stolje}u, do kuda smo do{li, kakvi smo,te ~ime se bavimo. Nedjeljko Babi}Gangster je prije dvadeset i pet godinanapustio posao parketara da bi se posvetioposlu posrednika. Uskoro se proslavio...Pri~a je to o patrijarhatu, o mu{karcima, oprimitivizmu, pa i o bezosje}ajnosti. Jer,mu{karcima je veliki problem to {toBugarka ima dijete. U ovom filmu sesukobljavaju tradicionalni i suvremenisvjetonazori u provinciji (Imotska krajina).

Film je dobio niz priznanja: Zagreb Dox2013 - Nagrada publike, Mediteran FilmFestival, [iroki Brijeg - Nagrada publike,Minsk Film Festival - Specijalna nagrada zaironi~an pogled na stvarnost. Reìser iscenarist Neboj{a Slijep~evi} ro|en je1973. u Zagrebu, gdje je i tridesetak godinakasnije diplomirao reìju na Akademijidramske umjetnosti. Reìrao je tri autorskakratka dokumentarna filma (O kravama i

ljudima, Za 4 godine, Mu{ki film), jedandugometra`ni dokumentarni film (Gangsterte voli), dva kratka igrana filma ([amar iKutija), jedan kratki animirani film(Pas/Zec), te mno{tvo televizijskihdokumentaraca i serijala.

Za svoje dokumentarne filmove dvaputa je nagra|ivan na Sarajevo FilmFestivalu. Jedan je od autora hvaljenogdokumentarnog serijala Direkt. Tko do sadanije, neka pogleda ovaj divan tragikomi~anfilm, koji }e vas nasmijati, zapitati, ali irastuìti.

(D.Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Gangster te voli” (Hrvatska, Njemačka, Rumunjska, 2013.), reditelja Nebojše Slijepčevića


KULT MARKET199 SAVJETA KAKO BITISRETAN

AndresWaissbluth

Ovo je ~ileanskifilm, a reìrao ga jeAndresWaissbluth 2008.godine. Scenarij su

napisali Nona Fernandez, CristianJimanez i Marcelo Leonart zajedno saautorom filma. Helena i Tomas u mladibra~ni par. Iz îlea su, a ìve uBarceloni. Optere}eni su svojimkarijerima. Sve se mijenja kada sestvori zbrka oko njenog mla|eg bratakoji je nestao u îleu. Tomas }e uskoroosjetiti privla~nost sa Sandrom,djevojkom brata njegove supruge...

Ocjena: 4

ORAO

Zoran Tadi}Orao je igrani filmZorana Tadi}a iz1990. godine.Scenarij za filmnapisao je Pavao

Pavli~i}, a na temelju vlastitog romanaUmjetni orao. Dok su ga ~etiri prijatelja~ekali da skupa proslave njegovro|endan, Radovan Orlak zvani Oraopao je s nebodera. Prijatelji shva}aju dasu o prijatelju znali vrlo malo. Preostaliprijatelji po~inju se intenzivnije druìtinakon toga. Ocjena: 4

POSLJEDNJI METRO

FrancoisTruffaut

Posljednji metroreìrao je 1980.FrancoisTruffaut. U filmuglumeCatherine

Deneuve i Gerard Depardieu. Scenarijza film napisao je Francois Truffaut,skupa sa Suzanne Schiffman i Jean-Claude Grumbergom. U vrijemeSvjetskog rata, drugog po redu, ukazali{tu u okupiranom Parizu, upodrumu, krije se Lucas Steinter, @idovkoji strahuje za svoj ìvot. Marion,njegova èna, poku{ava odràti naìvotu njihovo kazali{te. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Teenage Mutant Ninja Turtles(Jonathan Liebesman)

2. The Hundred-Foot Journey(Lasse Hallstrom)

3. Into the Storm (Steven Quale)4. Step Up All In (Trish Sie)5. What If (Michael Dowse)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Riddick (David Twohy, One RaceProductions, Blitz film i video)

2. Prizivanje(James Wan, New Line Cinema)

3. Avioni (Klay Hall, DisneyToonStudios)

4. 2 igra~a (Baltasar Kormakur, BoomEntertainment)

5. Ovo je kraj (Evan Goldberg & SethRogen, Columbia Pictures)

Zabavno i pametnoTRAGIKOMI^NA STORIJAPri~a o ljudskim odnosima u 21. stolje}u

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 13.8.2014 16:28 Page 59


U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOPredstava Mimar, o gradnji Starogmosta u Mostaru, u produkcijiMostarskog teatra mladih 1974, dosada je izvo|ena u Egiptu, Jordanu,Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori,Makedoniji, Velikoj Britaniji i SAD-u,Singapuru, Hong Kongu i, naravno, uBiH. U Mostaru je moète gledatisvake ve~eri u 20 sati, osimponedjeljkom.

U utorak, 12. augusta, u sarajevskojgaleriji Zvono otvorena je izlo`bafotografija Armina Smailovi}a. “Rije~je o nagra|enim fotografijama izreportaè Strah koju je objavionjema~ki Der Spiegel i koja pratiboksera koji uprkos godinama izadravstvenim rizicima odlu~uje jo{jednom u}i u bokserski ring”.

Do 18. augusta u Neumu se odràva7. ljetni karate kamp. “Tehni~kiorganizator kampa je KBS TuzlaSinbra, a ove godine u~e{}e je uzelo65 karatista iz klubova Novi Grad iSalih Salko ]uri} (Sarajevo), Saniteksi Hurije (Sanski Most), Bosna i Sigma(Kalesija), Doboj Istok, Gra~anica,Konjuh (@ivinice) i Tuzla Sinbra(Tuzla).

Od 14. do 23. augusta u GalerijiRoman Petrovi} u Sarajevu jeotvorena izlo`ba Lako je sad pri~at -sto godina od po~etka Prvog svjetskograta. Na izlo`bi, koju }e otvoritiambasador ê{ke i ata{e za kulturuAmbasade Njema~ke u BiH, radove }epredstaviti dvadeset umjetnika izNjema~ke, ê{ke i iz Bosne iHercegovine.

U sarajevskom City Pubu }e tokom 20.Sarajeva Film Festivala nastupati DJValida (15.8.), St. Louis Band (17.8.) idva puta Rambo Amadeus (18. i19.8.). Potom, 20. augusta, MC-jeviFrenkie i Billain uz podr{ku DJ Soula,onda 21.8. odli~an bend Goribor izBora, da bi seriju koncerata zaklju~iosarajevski Mojo Pin.

U subotu, 16. augusta, u Art caffeu uKupresu bi}e odràn Kupres Play,festival alternativne glazbe i dobrihvibracija. Po~etak je zakazan za 22sata, a organizator je Kupre{ka udrugamladih KUM. Nastupaju: SuspendMode, Brule i Hoda~asnici iz Kupresa,Anarhiv iz âpljine, Garage in July izOsijeka, M.O.R.T iz Sinja i Miss Slaveiz Mostara.

I fotografiju i izjavu sarajevskogumjetnika EEnisa î{i}a preuzeli smo saportala tuzlarije.net. Hvala im! Njegovaizlo`ba crteà otvorena je pro{le sedmiceu Me|unarodnoj galeriji portreta u Tuzli,tre}eg dana tradicionalnog FestivalaKaleidoskop. Zove se Frames.

“Izlo`ba Frames kojom se autorpredstavio na ovogodi{njem Festivalubavi se konceptualnim spajanjem filmai ilustracije u ‘frames’ (okvire)“, pi{enovinar tuzlarija.

“Bavim se i animacijom, ali jecrtanje moja ljubav i strast”, izjavio jeEnis î{i}: ““Frames je koncept koji jepo~eo kao crta~ka vje`ba, onda sam tunekako spojio dvije stvari koje volim daradim, a to je crtanje i film. Odlu~iosam da radim reprodukcije fotografija sfilmskih kadrova rade}i kroz tehnikeugljena na papiru, poku{avaju}i dose}inivo realizma kad je u pitanju crta~kizanat.”

Enis î{i} je diplomirao nasarajevskoj Akademiji likovnihumjetnosti. Bavi se 3D animacijom umarketin{koj agenciji Fabrika uSarajevu. �

ENIS ČIŠIĆ, likovni umjetnik iz Sarajeva

Ljubav i strast

TAHIR DINAR, frontmen bosanskohercegovačkegrupe “Dinar”

TAHIR DINAR“Rad na na{em novom albumuzapo~eo je prije dvije godine”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 13.8.2014 21:03 Page 60


� Ovogodi{nji Mediteran Film Festivaltraja}e od 27. do 30. augusta. Kako ste seuspjeli uklopiti u ~etiri dana, jer ovajfestival je nekada trajao i sedam dana?

Stvar je vrlo jednostavna - kad u zemljiimate katastrofalne poplave, onda, jasno,o~ekujete smanjivanje prora~una za kulturu.Umjesto da za 15. izdanje pro{irimoFestival, mi smo bili prisiljeni skra}ivati ga.Jer, mi ipak nismo Sarajevo Film Festival,koji ima sigurnu podr{ku federalnihinstitucija. Mi moramo ìcati kao da smo setek pojavili, a samim pregledom na{e webstranice jasno je koliko je ovaj projektreprezentativan za na{u zemlju, pa usudio bih sekazati i za cijeli Mediteran. Naravno, nije mi krivo{to je SFF dobio 300.000 KM od Federalnogministarstva kulture i sporta, ali mi je krivo {to jeMFF dobio samo 10.000 KM, kao da organiziramokakvu koridu i kao da se ne radi o najzna~ajnijemfestivalu dokumentarnog filma u regiji. Dakle,stvari ovako stoje - htjeli smo odràti visokuprodukciju Festivala, ali smo morali skratitiFestival u skladu s prora~unom.

� Pro{le i pretpro{le godine u filmskom fokusu,idejnom i izvedbenom, bili su sukobi u nekim od mediteranskih

zemalja. Koja tema ove godine dominira?I ove godine ima ratova - na Mediteranu

ih je vazda i bilo - pa tako ima i filmova osukobima. Tu su i pri~e o otmicama, krvnimosvetama, ovrhama, a ima i filmova koji narazli~ite na~ine aktualiziraju poloàj èna udru{tvu. Imamo filmove koji tematizirajusvakodnevicu djece besku}nika, no ima iveselih filmova - pri~a o potragama zaidentitetom, sre}om, djevojkom, ocem,bakom i nadom, jer nada umire posljednja. Ijo{ ne{to - na otvaranju MFF-a imamosvjetsku premijeru filma Izgubljeno dugme,

koji dolazi u godini kada Bijelo dugme obiljeàvasvoju 40. obljetnicu. To je prava poslastica za svakogstanovnika biv{e Jugoslavije, jer opisuje vrijemekomunizma, nagli uspon rock’n’rolla, te jedan velikibend koji je u tom trenutku doslovce harao Balkanom.

� Kako MFF statisti~ki izgleda?Sveukupno imamo 30-ak filmova iz desetak

zemalja. Samo da ne{to razjasnim - uvijek mi je glupokad se festivali hvale da }e prikazati stotinu ili vi{efilmova. Toliko dobrih filmova naprosto nema. Namase na natje~aj prijavi 300-350 filmova, ali miodaberemo samo kremu. I mislim da 30 filmova

uop}e nije malo jer su svi dobri. �

ROBERT BUBALO, producent “Mediteran Film Festivala” u Širokom Brijegu

Banjalu~ka grupa Dinar pobijedilaje na Zaje~arskoj gitarijadi 31. augusta1984. godine. Ta~no trideset godinakasnije objavi}e svoj novi studijskialbum Drugovi gdje ste vi.

“Rad na ovom albumu zapo~eo jeprije dvije godine, kada smo se Sa{aObradovi}, Slavko Radusin, ZdenkoSimonovi}, Dejan Jovi}, Dejan Mili} ija ponovo okupili, u banjalu~komStudiju Oxigen. Tada smo snimilidvije kompozicije Balkan BusinessPlan i TV serija, da bih onda janastavio produkciju ovog albuma uStudiju Amadeus u Sarajevu. Ovomprojektu potom se pridruìo profesorsarajevske Muzi~ke akademije OmerBlenti}, {to je unijelo dodatni polet produkciji albuma. A ~lanovioriginalnog benda sloìli su se da je projekat prioritet i podràlisu moj prijedlog da u Sarajevu formiram novi band Dinar”,obja{njava Tahir Dinar. Tako su novi ~lanovi Dinara, poredprofesora BBlenti}a, ZZlatko Boùta i HHaris Kartal, studentiMuzi~ke akademije. ““Album Drugovi gdje ste vi moèmo,

nekada{njom terminologijom, slobo -dno nazvati duplim, jer radi se oosamnaest kompozicija koje ukupnotraju vi{e od sedamdeset minuta.Pored spomenute dvije pjesmeproducirane u banjalu~kom studiju,na albumu se nalazi jo{ osam novihautorskih pjesama, od kojih su tribalade. Tu su i obrade sevdalinkiMoj behare i Sejdefu majka bu|a{e,potom Kad ja po|oh na Bemba{u,zatim Chaje Shukarije, Eleno, kao iuglazbljeni dijelovi Sonetnog vencaFranca Pre{erena te La FontainovCvr~ak i Mrav”, veli Tahir Dinar.

Dinar je objavio jedan studijskialbum: Kad dinar do|e na vlast, a

onda je snimio jo{ dva... Me|utim, nisu objavljeni. Ovaj ~etvrtiho}e. Pored postoje}e web stranice: www.grupadinar.com, kojuve} godinama u Torontu ure|uje nekada{nji basista u DinaruZlatko Prpa, za promociju Drugova otvorena je stranica:www.grupadinar.ba, na kojoj }e 31. augusta ove godine bitipromovisan ~etvrti album Tahira i drugova. �

Za SFF, od FBiH, 300.000 KM, za MFF 10.000?!

Eto nama, opet, “Dinara”

KAD JE ROCK BIO @IVPostava Dinara snimljena sredinom osamdesetih

Cetri oka:Cetri oka.qxd 13.8.2014 21:02 Page 61


1. Jesmo li“Dobrekom{ije”?“Jesmo”.

19. Tangeili badi}? Badi}.

21. Poruka ~itaocima na{egmagazina?Veliki pozdrav svima, apogotovo onima koji su imalitoliko strpljenja i nerava dapro~itaju i ove redove.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nekoga ko poznaje put za nazad.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Samo nebo zna.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

R’N’R - Rehabilitovano, naravno, relaksirano.

2. Da li ste kao mali sanjali da}ete biti ljekar op{te prakse?U djetinjstvu nisam imala no}nemore, iste su se pojavile kasnije.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Ono {to je u ostavi.

10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?Za Isaka nije, za Ajn{tajna jeste, zaAlberta jeste, za Njutna nije.

18. Herceg Novi ili Ka{tel Stari?Uvijek sam za novo.

20. A,begova ili{kembe~orba? Begova.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Kao i svaki normalan Bosanac -pa{tetu i paradajz.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu? Samo zemljazna.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Koliko imaistine u izreci:“Ne dade seusranom dopotoka?” Onoliko kolikoje potok daleko.

14. Opi{ite Halida Muslimovi}au tri rije~i? Paradigma, humanost, umjetnost.

16. Osoba koja vamide na ganglije? Ganglija{i.

11. Da li jebolje bitilijep ipametan iliruàn iglup? Lijepo jebiti glup alije ru`no biti“pametan”,tako da jeova mojakombinacijanajbolja, ha,ha, ha...

13. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili? Postavila nekog ro|aka zaministra prosvjete.

15. S kim biste voljeliotplesati tango?Sa nekim ko prati moj ritam.

17. [taobla~itekada èliteizgledatimoderno? Ni{ta.

12. [ta uradite kad vam preko puta

pre|e crna “Me~ka”?

Po{to nije iz roda ma~aka, ne

obazirem se. Da je u pitanju,

recimo, jaguar vjerovatno bi se

probudila sujevjernost.

NATAŠA PETROVIĆ,

voditeljica na TV Pink BH:

“Kao i svaki normalan Bosanac na

plažu nosim paštetu i paradajz”

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 13.8.2014 18:58 Page 62

KLIN ÔRBA

@enskinju je genetski zadata prili~no jadnaorijentacija u prostoru. Nismo lovile, nismo ratovale(~ast izuzecima); prema tome: nismo ni zasluìle da

prokljuvimo sve te zamr{ene mu{ke orijentire koje oninepogre{ivo umiju zapi{avati, u~itavati, o~itavati, osvajatii pot~injavati, ogra|ivati i prikladna imena im davati i,napokon, u geografsko-vlasni~ke karte ih ucrtavati. Stoganipo{to ne smijemo zamjeriti Arkanovoj udovi Ceci {to jeradosna jer }e napokon prvi put pevati u Sarajevu,nadolaze}eg 30. augusta. [ta ona, huda hudovica, u svomveli~anstvenom silikonskom svijetu zna |e je ta da prosti{Lukavica i jel’ Saraj’vo gdje je nekad bilo. Sve je to njenavoljena Republika Srpska, s kojom se nje`no iprivremeno oprostila na nedavnom koncertu u Modri~i.Uostalom, barem bi njeni sarajevsko-bo{nja~ki fanovimorali imati razumijevanja za njenu tu`nu ènsku sudbukojom je osu|ena da ~ak i vlastitu kaznu odleì u ku}nompritvoru, s onom grozomornom nanogvicom oko sko~nogzgloba, a ne u nekom bjelosvjetskom zatvoru ure|enompo najgotivnijim evropskim standardima. âk se iènskasto-luckastom [e{elju dozvolilo da odbijeponiàvaju}u izoliranost u otad`binskom ku}nompritvoru, jer zna da ne postoji svirepija kazna od one kadostane{ zatvoren sam sa sobom. Sve je to stoi~kipodnijela na{a Isto~na Diva kojoj su pakosnici bezobzirnouskratili karte definitivno osvojenih teritorija koje jeme|u prvima zapi{ao njen Voljeni. Stoga, pustite je nekamisli da je Sarajevo palo - kao {to i jeste palo i pripojenonjezinoj bazi podataka utemeljenoj na statistici njenihoboàvatelja.

Japanci, recimo, samo umi{ljaju da imaju zemljuizlaze}eg sunca. Po Dejtonskom sporazumu svakosunce moje - sunce li ti tvoje izlazi u Bosni i

Hercegovini, jer na cijeloj Planeti nema ni blizu tolikoblagorodnog istoka kao u nas. Ovdje svako ùto pile znada su glavni orijentiri na granici Arkanovom glavompla}ene Obe}ane Zemlje Isto~no Sarajevo i Isto~na Ilidà,{to je katkad isto a |ahkad i nije. Svi to znaju, osim re~eneCece i u nas nam Bakira. Potonji se nekidan u svoj svojojgeopoliti~koj predizbornoj dezorijentaciji serbez {etkaopo Bajinom Doboju, o~ito nemaju}i pojma da je osimSarajeva vlastitim {akama onomad odbranio Doboj Istok

a ne Doboj. S razlogom je Baja ljut. Ne moè{, brale, dasi i sto put Alijin, gacati po srpskom blatu i prisvajatisrpske poplave. Uostalom, ove nove poplavice nisu nidofatile Doboj, nego upravo muslimanski Doboj Istok,koji grani~i s gadno povaljenom Gra~anicom. Ali jok! Nemoè{ ti do pusta vijeka dokazati {ta je ~iji istok djetetu~iji je otac godine i godine proveo na slu`benom putuisto~no od snivanog raja. Kad se i to okon~alo, hrabro jestao pod Erdoganovu zastavu i sam sobom sin~i}u stvorioi u nasljedstvo ostavio Sarajevo kakvo danas poznajemo.Pod istom je zastavom isposlovao i tapiju na Isto~niMostar, pa je onda sretni razvigorac u fildàn babovinuupuhao i to malo Doboj Istoka i Doboj Juga nakon {to suu njih 2. maja 1992. humano preseljene sve nesrpskeglave iz Doboja. Naravno, osim onih koje su smaknute paim vi{e nije bilo do selidbe. Vi{e nego odli~no pamtim tovrijeme i tu granicu, i jo{ odli~nije znam prokletstvosarajevskog begovata po kojem ti se nije desio ni rat, niopsada, ni granatiranje, ni glad, ni poplave, ni odroni...ako ti se sve to nije desilo u Sarajevu. Sve je ostalo samone~iji istok, prezreno kopile iz mje{ovitih brakova.

Zato je udarna vijest da se na Isto~noj Ilidì iznovapo~inje graditi dràvni zatvor. uj, dràvni a u RS-u!?Bogami je Baja puk’o. U njemu }e se, in{allah, ve}

2016. razrahatlejisati 300 zatvorenika i 50 pritvorenikakojima mjere pritvora ili zatvora odredi Sud BiH. Emdràvni, em ekskluzivno mu{ki, em po evropskimstandardima. Moè{ misliti: na narednim op}im izborimana{i (mislim i njihovi i na{i) politi~ki kandidati zaPredsjedni{tvo BiH na rang listu referenci prvo upi{u:leìm u Sarajevu, aktivno treniram golf i tenis, slu{amCecu, govorim tri jezika (B-H-S), trampim dioniceisto~nih provincija u paket aran`manu Sejdi}&Finci zaizborne glasove mog voljenog naroda. Izborni mi jeslogan: Budi moj Zapad ili umri ènski! Ti mo`da misli{da sam ja lud, da sam osu|eni kriminalac i mafija{, dasam svoje deveto koljeno potkovao nau{trb tu|e muke...Ali vjeruj, upravo su to razlozi da glasa{ za mene. Znamo ~emu pri~am: drasti~na je razlika izme|u ludog izbunjenog. Prvi je vazda gornji. P.S. - apartmani udràvnom zatvoru su fantasti~ni, hrana boli glava; a sve odràvnom tro{ku. �

Stoga nipošto ne smijemo zamjeriti Arkanovoj udovi Ceci što je rados-na jer će napokon prvi put pevati u Sarajevu, nadolazećeg 30. augus-ta. Šta ona, huda hudovica, u svom veličanstvenom silikonskom svi-jetu zna đe je ta da prostiš Lukavica i jel’ Saraj’vo gdje je nekad bilo.Sve je to njena voljena Republika Srpska, s kojom se nježno i privre-meno oprostila na nedavnom koncertu u Modriči...

IN[ALLAH, ZATVOR, IN[ALLAH

Pi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 13.8.2014 16:29 Page 63


ESCALADE PLATINUM:

Prvo iskustvo u tom “hotelu na kota ~i -ma”, Cadillac Escaladeu, doìvio samu Rimu dva dana prije utakmice Roma

- Lazio, 2. oùjka 2012. godine. Istina, bilesu to nesvakida{nje vo`nje, jer se zavolanom nalazio jedan od na{ih najboljihnogometa{a Miralem Pjani}. Nisu to bileniti brzine primjerene gradskoj vo`nji poRimu, jer su se i policajci doslovce sklanjalis ceste, prepoznav{i slu`beno vozilonogometa{a AC Roma. Ono {to je ostalo usje}anju svakako jeste ogromna snagavelikog ameri~kog SUV-a, od nekolikostotina “konja”, ali i iznimno veliki prostor uunutra{njosti vozila. Iako nikada nisam bioljubitelj velikih ameri~kih automobila injihovog dizajna, Cadillac Escaladeimpresionirao me snagom i udobno{}u.Prvi Cadillac Escalade proizveden je 1999.,kao odgovor ameri~ke autoindustrije na

konkurenciju njema~kih i japanskih vozila uistoj klasi. Escalade je nastao na platformimodela Tahoe, ali je svoj dana{nji, moglo bise re}i, prepoznatljiv izgled dobio 2002.,kada je u~injen i prvi redizajn vozila. Zamodel Escalade jedna od najboljih jesvakako 2004., godina u kojoj je prodanorekordnih 62.250 primjeraka toga vozila.Istina, od tri razli~ita modela Escaladeasamo se jedan proizvodi u SAD-u, ali tonikako ne umanjuje tipi~ni ameri~ki imagevozila.

Nedavno su objavljene prve fotografije ipodaci vezani za GM-ov top model CadillacEscalade, nazvan Platinum, koji bi se uprodaji trebao na}i koncem ove, ilipo~etkom 2015. godine. Mno{tvo noviteta~ine novu ina~icu Cadillac EscaladePlatinuma... Izme|u ostalog, tu su novikromirani detalji, koji dodatno “bildaju”

robusni ameri~ki SUV, redizajnirana je imaska hladnjaka, dok u serijskoj opremistiù 22 in~ni aluminijski naplaci, a posebnupozornost dizajneri GM-a obratili su naunutarnji uzgled automobila. Sad su tuNappa ko`na sjedala, kao i kombinacijadrva i koè na prednjem dijelu i kokpitu. Tusu i elektri~no-podesiva sjedala, sapojedina~nom opcijom grijanja i noviEntertainment sustav, sa dva 7-in~nazaslona ugra|enim u naslone za glavu. Kaoi 9-in~ni zaslon ugra|en u strop automobila.Vrijedi izdvojiti i novi osmostupanjskiautomatski mjenja~, ali i Surround ViewCamera sustav. Jedna od opcija je svakakoi 6.2 litarski V8 motor, koji pod haubom krijenevjerojatnih 420 konjskih snaga. Vozilonosi oznaku 2015 Escalade Platinum, a uSAD-u njegova cijena iznosit }e 90.270ameri~kih dolara. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 13.8.2014 15:50 Page 64


www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



Documents

Slobodna Bosna 927