Slobodna Bosna [broj 892, 12.12.2013]

8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 892, 12.12.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-892-12122013 1/68I

www.slobodna-bosna.


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-892-12122013 2/68



NELEGALNO ZADU@IVANJEDR@AVEKOM[I]EVA INICIJATIVA RAZBJESNILA

DODIKA I LAGUMD@IJUPredsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljkoKom{i} odlu~an je u namjeri da predUstavnim sudom BiH dokaè nezakonitostkreditnog aran`mana BiH s MMF-om:Slobodna Bosna analizira ima li Kom{i}evainicijativa upori{te u vaè}im zakonskimpropisima entiteta i dràve

PODJELA DOBITIELEKTROPRIJENOSAEVROPSKE PREPORUKE I

STRANA^KE DIREKTIVEDelegacija Europske unije u BiH izrazila jepo~etkom tjedna ozbiljnu zabrinutost zbogodluke ~lanova Vije}a ministara da pohitnom postupku u parlamentarnuproceduru upute novi Prijedlog zakona oElektroprijenosu BiH; umjesto da postupepo preporukama europskih zvani~nika,dràvni su ministri odlu~ili da vi{e od 100milijuna maraka dobiti Elektroprijenosa BiHpreusmjere u prazne entitetske kase

„LA@OVI I UBICE“

OBRAÛN KOSOVACAFIKRET MUSLIMOVI], penzionisanigeneral Armije BiH i potpukovnik KOS-a, izsvoje bogate arhive izvukao jedokumentaciju koju je objavio u svojojnovoj knjizi Laòvi i ubice, a u kojoj seobra~unava sa SEFEROM HALILOVI]EM,prvim na~elnikom General{taba Armije BiHi predsjednikom Bosanske patriotskestranke (BPS), i FAHRUDINOMRADONÎ]EM, ratnim {efom kabinetaHalilovi}a, aktuelnim predsjednikomSaveza za bolju budu}nost BiH (SBB BiH)i ministrom sigurnosti BiH. Knjiga je

bazirana na brojnim, do sada javnosti

nepoznatim,„strogo pov.“dokumentimauz pomo} kojihgeneralMuslimovi} nanekoliko stotinastranicadokazuje da su

Halilovi} iRadon~i} bili iostalieksponentivelikosrpskih

KOS-ovskih projekata, da su pripremalidràvni udar 1993. godine, da su radili usopstvenom, a ne u interesu odbrane BiH,te da su se politikom i izdava{tvom po~elibaviti kako bi za{titili sebe i diskreditovalisvoje protivnike

BORA^KA I KADROVSKAPITANJA

ODABRAO SEFER HALILOVI]Ministarstvo za bora~ka pitanja KantonaSarajevo potro{it }e 240.000 KM za izraduMonografije Prvog korpusa Armije BiH,projekat na kojem je angaìran „timstru~njaka“ pod supervizijom generalaSEFERA HALILOVI]A; na{a novinarkaotkriva kako „supervizor“ Halilovi} i njegovestrana~ke kolege iz BPS-a u mirnodopskimuvjetima brane interese sarajevskih boraca

DODIKOV HRVAT KASIPOVI]POSTAO PODUZETNIKBOGA]ENJE NA “KULTURAN” NAÎNBiv{i ministar prosvjete i kulture RepublikeSrpske ANTUN KASIPOVI] vaì za najbo-gatijeg Dodikovog Hrvata, svoj golemi

imetak ovaj predratni novinar lokalnih medija stekao je uglavnom tokom sedmogod-i{njeg upravljanja ministarstvom; na{anovinarka istraìla je imovinu jednog odnajbogatijih Hrvata u RS-u koji se pro{logmjeseca otisnuo u poduzetni~ke vode

[U[KA SE [U[KADJECA SU VOJSKA NAJJAÂNakon {to je nedavno Slobodna Bosnaobjavila snimke na kojima se vidi kako diretor Zavoda za vaspitanje mu{ke djece iomladine Hum radno vrijeme, prostorije iuposlenike koristi za privatne potrebe,podigla se prili~na pra{ina, a na vidjelo jeisplivao otvoreni sukob direktora i dijela

uposlenika u kojem za sada najvi{eispa{taju {ti}enici Zavoda. S obzirom da jeprijava uposlenika oti{la na brojne adrese predata je i tu`ba, od policije pa do inspek

ja, na {ta je dopisom istim adresama odgoorio i direktor Zavoda, ~ini se da }e o tome“ko je po~eo rat” odlu~iti vi{e instance

12.12.2013. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

36

26

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH



CRVENI KMERI [IRE DVERI

NijazSkenderagi} navol{eban na~in

udvostru~iokvadraturusvog stana naCiglanamaSDP-ovac Nijaz Skenderagi}, ~lanUdruènja poslodavaca BiH iMe|unarodnog poslovnog foruma ipotpredsjednik Subnora, u elitnomsarajevskom naselju Ciglane posjeduje

stan od 130 kvadratnih metara. Pougledu na svoje strana~ke kolege, o~ijoj smo kvadratnoj ekspanziji pisali uvi{e navrata, Skenderagi} je stan naCiglanama sa 85 pro{irio na 130kvadratnih metara. Za razliku odfudbalske legende Ivice Osima koji jezbog naru{enog zdravlja i oteànogkretanja svojim kom{ijama u istomnaselju predloìo da o vlastitom tro{kupostavi lift u ulazu, na {ta kom{ije nisupristale pa Osim nije postavio lift,Skenderagi} je stambenu kvadraturupro{irio na drzak, siledìjski efikasan

na~in. Naime, iz suvlasni~kog stana,koji „dijeli“ sa firmom SMC trgovina,Skenderagi} je probio zid, postaviovrata i prisvojio 45 kvadratnih metarazajedni~kog ravnog krova ~ime je stanod 85 pro{irio na 130 kvadratnihmetara. Arhitekta Namik Mufti},dobitnih jugoslovenske nagrade zaprojektovanje naselja Ciglane,zaboravio je „popuniti“ kompletan krov,pa je to u~inio inventivni neimar NijazSkenderagi}. (M.F.)

SLOBODN BOSN I 12.12.204

Predsjednik Republike Srpske MiloradDodik gotovo je s odu{evljenjem do~ekao

vijest iz Brisela da su evropski zvani~nicisuspendirali skoro 50 posto projekata finan-siranih iz predpristupnih (IPA) fondova EU-a.Dodik tvrdi da RS “ni{ta ne gubi” i da netreba àliti za sredstvima u iznosu od 45miliona eura, koja su nedavnom odlukomKomiteta Evropske unije za IPA fondoveuskra}ena BiH i preusmjerena na Kosovo.

- To su sredstva koja su planirana zaja~anje ili formiranje novih institucija nanivou BiH i zato mi uop}e ne àlimo zanjima. Nisu ni trebala biti ni predvi|ena -ustvrdio je Dodik.

Kada su ve}, kako kaè, ta sredstvauskra}ena, Republika Srpska ne àli zanjima jer njena politika nije ja~anjedràvnih institucija na na~in kako to nekodrugi predvi|a.

- Ni{ta se ne gubi. Nemojte praviti gala-mu, jer sredstva nisu ni bila namjenjena RS-u,ve} raznim agencijama i ja~anju kapacitetana nivou BiH. A kada vidim {ta radiAgencija za lijekove BiH, sad bih se iseliona Mjesec - poku{ao je duhovito poentirati{ef manjeg bh. entiteta.

Osim {to je neumjesna, Dodikova reak-cija na gubitak IPA sredstava nije ni ta~na.

Dapa~e, bezmalo svih izgubljenih 45 milio-

na eura bili su namijenjeni za razli~ite p jekte koji bi se realizirali u dva entite

Najvi{e novca, 17,7 miliona eura, bilo namijenjeno za razli~ite saobra}ajne p

jekte u oba eniteta, kao {to su popravcesta Sarajevo - Vardi{te, La{va - JajceUgar - Banja Luka i banjalu~ka zaobilazca, te popravak èljezni~kih pruga na diocama Kostajnica - Doboj, Maglaj - JeliZenica - Podlugovi i Doboj - Tuzla - Br~k

Zna~ajan dio sredstava bio je namijenji za finansiranje projekata malih i sredn

preduze}a, koja jedva drè glavu iznad vo pod sve teìm teretom fiskalnih i parafisknih nameta nezasitog birokratskog aparat

Va`no je istaknuti da od 1. januara 20godine po~inje sedmogodi{nji program IP2, s oko 80 miliona eura godi{nje namijeenih za finansiranje projekata u BiH. I ov

program je doveden pod znak pitanja, zbnepostojanja jedinstvenog mehanizmkoordinacije i neprovo|enja presuEvropskog suda za ljudska prava.

BiH je prva i do sada jedina zemljaEvropi kojoj su uskra}ena sredstva iz IPfondova (fondovi predpristupne pomo}i)ovu neslavnu titulu dobila je zahvaljuju

bahatim politi~arima tipa Milorada Dodikoji bez imalo stida proslavljaju vlas

poraz. (A. Metiljev

BiH prva zemlja u Evropikojoj su uskraćena sredstva

iz IPA fondova

DODIK SLAVI VLASTITI PORAZ

MINI MARKET

ISPRAZNA RETORIKA MILORADA DODIKA Gotovo svih izgubljenih 45 miliona eura iz IPA fondova bili su namijenjeni za projekte u obaentiteta



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


BORBA ZA NERADNOMJESTO

Konkurs zaizbor {est

~lanova Komsijeza koncesijeizazvao nevi|eniinteres me|unezaposlenimaèljnim neradaDa li je bilo kome poznata ~injenica dapostoji Komisija za koncesije BiH?Te{ko da jeste, s obzirom daspomenuta Komisija za osam godinapostojanja nije potpisala ni jednu odlukuo koncesiji, ali je do sada budèt BiHko{tala nekih desetak miliona KM.Po{to su prirodna bogatstva BiHentitetska svojina, Komisija zakoncesije BiH do sada se pokazala kaosuvi{na institucija koja opstaje poinerciji. Naime, jedni bi da je ukinu kaonepotrebnu i neproduktivnu, a drugi bida je zadrè jer je institucija BiH. Bilokako bilo, polovinom septembra ove

godine raspisan je konkurs za izbornovih {et ~lanova Komisije, a po{to seradi o dobro pla}enim radnim mjestimapo~ela je prava borba ko }e zaposjestita radna mjesta gdje se primaju dobreplate, a ni{ta se ne radi. Uslovi izbora upotpunosti su prilago|eni dosada{njimrukovodnim ljudima Komisije,predsjedavaju}em HameduMe{anovi}u i njegovom zamjenikuMilomiru Amovi}u, a konkurs jeobjavljen samo u Glasu Srpske iSlu`benom glasniku BiH. (M.F

MINI MARKET

Diplomatic Winter Bazaru Sarajevu

HamedMe{anovi}





~etvrtog bubnja; „A gdje je Srbija?“, pitame naoko neinformirani, sportom i sli~nimrazbibrigama neoptere}eni drug? „Njihizvla~e iz „Viktora Bubnja“. „Misli{ izBubanj potoka?“ „Aha, mislim.“

SUBOTA,7. DECEMBAR

Hrvatska se dràva i dru{tvo danimaoporavljaju od navodno iznena|uju}eg,{okantnog rezultata referenduma na kojem

je trotre}inskim plebiscitom u Ustavsusjedne dràve uneseno da je brak isklju~ivo i samo „zajednica i muà i ène“.Lome se svjetonazorska koplja, frcajuuzajamne ideolo{ke vatre sa lijevog, liberal-nog, i desnog, konzervativnog, ve}inskiklerikaristi~kog, retrogradnog ideolo{kogspektra, zauzete su nepomirljive, isklju~ive,nepomirljive busije.

Bio sam kum u jednom sretnomzagreba~kom braku, mu{karca i ène, i ba{mi je nekako drago da tim svojim nepromi-{ljenim ~inom nisam podrivao temeljehrvatskog ustavno-pravnog poretka.

NEDJELJA,8. DECEMBAR

Taman {to sam ve~eras u zakonom propisanom roku iznio sme}e pred zgraduizmamio sam agresivnu znatièlju pet-{est

pasa lutalica. Da kojim slu~ajem u plasti~noj vre}i nije bilo nekih bajatihsuhomesnatih proizvoda kojima je istekaorok trajanja, a na koje je izgladnjela pa{~adzdruèno nasrnula, vjerovatno bi pojelamene. Prije rata, dok je Bog hodao pozemlji, a {intori primali pla}u u Gradskomkomunalnom preduze}u „Rad“ da senemilosrdno obra~unavaju s pse}im delin-kventima, napao je tako ispred ku}e jednogna{eg, i tada i danas, zna~ajnog ~ovjeka

pobje{njeli cuko. Cuko zalaje na njega, onmu ne ostane duàn - zalaje on na cuku. Itako se, laju}i, naduravali dugo ~ovjek i

pas, sve dok ih nije prekinuo policajac koji je rutinski patrolirao tim sarajevskim

kvartom i od ~ovjeka, zbog reme}enja javnog reda i mira, zatraìo li~nu kartu i sve{to uz to ide. „[to od mene, druè, pa on je

prvi po~eo!“Svaka gra|anska inicijativa je u ovome

vaktu dobrodo{la, pa i o ova sarajevska,koja volonterski prikuplja potpise zazabranu eutanazije pasa lutalica. Svakog ko

potpi{e tu inicijativu treba valjano, prigodno nagraditi: dodijeliti mu trajno jednog psa lutalicu da ima, da mu se na|e pri ruci „ za po ku}i“.

Prvo novinarsko pravilo, aksiom kojemsu me profesori ùrnalizma u~ili u prvim

semestrima bilo je da nije vijest kada pas

ujede ~ovjeka - vijest je da je ~ovjek ujeo psa. Da su mene ve~eras izujedala pa{~ad,nikakva to vijest, dakle, ne bi bila, takvihvijesti ima na pasja preskakala! A da sam

ja, u samoodbrani, odvalio nogom kakvogcuku lutalicu, vijesti bi prestizale jednadrugu: to pas s maslom ne bi mogao

pojesti...

PONEDJELJAK,9. DECEMBARûdna je, neuhvatljiva, ali dragocjena,

recepcija obi~nog naroda, glasa navodnoslobodne i neoptere}ene slobodomisle}e

javnosti na medijsku scenu. Krenem jutrosna snimanje emisije Reflex televizije OBN,iza prvog }o{ka me sa~eka, presretne„obi~an mali ~ovjek“, odnekud mi jenepoznat, ali ga to ne spre~ava da srda~no,dobronamjerno i dobrodu{no zaklju~i:„Opa, haveru Napuco si se, vidim... zna~iima se, nije da se nema. Jesi li sredio zasuda ili za televiziju?“ Probijem se kroz

prvi eskadron „malih obi~nih ljudi“, ne bi lise kako do~epao taksija, al’ ho}e{ vraga:„Ma, Senade dragi, ja sam ti godinama{i{ala rahmetli mater, istu korijen koseimate.“

I evo me kona~no u taksiju, i{~upao samsam iz uli~nog pakla slu~ajnih, predu-sretljivih prolaznika, ljubazni voza~ me,

bez suvi{nih pitanja, vozi i drì monolog:“Do „Kalman radija, jel‘ tako, oboàjemtvoje emisije, ti si mi u nekim stvarimapopularniji od Zaima Poturi}a, pa ~ak i od

Bakira Hadòmerovi}a sa Kameleona...“Mislio sam iza}i iz taksija, platiti kolikogod treba, pa i trostruko vi{e, zahvaliti semajstoru od volana, odustanem u zadnjitrenutak: o~ito da me medijska slava jo{nije pokvarila!

UTORAK,10. DECEMBAR

Dva su posljednja albuma GORANABREGOVI]A otvorena posveta/pohvalaalkoholnom ludilu. „[ampanjac za

Cigane“, naslov je jednog od njih. „Ali jane pijem“, kaè Goran, „jer poti~em izalkoholi~arske porodice.“ Malo, ili nimaloznam o Goranovoj familiji, a nisam se ne{toni trudio da saznam. „Kako, bolan, ne zna{Breginog ujaka M. \urovi}a, profesorafizi~kog sa Grbavice? “, prekori menedavno drug i nastavi: „On ti je pio, brat-bratu, dva litra vlahova dnevno. A moraopred svaku novu {kolsku godinu pro}i krozsistematski pregled. I pita ga doktor, nakon{to je ustanovio da je zdrav ko dren, da lipije, slaga oprezno profesor \urovi}:‘malo, ne{to, zanemarivo, ~a{icu-dvije

dnevno.’ ‘Moète vi, s obzirom na va{

izvrstan zdravsteni karton, komotno i mavi{e popiti.‘ ‘Kud }u vi{e, dradoktore ?’“, zabrinuto upita dobri Bregujak, profesor fizi~ke kulture. Mo`da onije do kraja ta~no, ali je duhovito

bezbeli, dobronamjerno.Zbog toga, ova tura od men

{ampanjac za Gorana, vlahov za uja\urovi}a!

SRIJEDA,11. DECEMBARMILO \UKANOVI], premijer Cr

Gore, barem medijski i diplomatski, velika se vrata nakon {est-sedam godinvratio u Beograd - prvi put nakreferenduma o nezavisnosti i osamostaljnja njegove zemlje. „Veze izme|u dvna{e dvije bratske zemlje“, mudro zbMilo, „moraju biti bazirane na zajedni~kinteresima.“

Istovremeno iz Ukrajine uznemirujuslike policijske represije koju vlast provonad hiljadama demonstranata koji nedjeljma traè proevropski kurs, umjesto prurskog koji je odabrao ukrajinski predsjednVIKTOR JANUKOVI^. Frapantne

podudarnosti, etni~ke, geostrate{ke, izmemale Crne Gore i ogromne Ukrajine, nastnakon raspada jedinstvene zajedni~dràve, iza èljezne zavjese: postanovni{tva i jedne i druge zemlje niCrnogorci ili Ukrajinci, nego su Srbodnosno Rusi. Kako predsjednik UkrajiJanukovi~ dublje i beznade`nije, du`nkom krizom, ekonomsko-socijalnimperativima mamuzan tone u zagrljVLADIMIRA PUTINA, sve vi{e imarazumijevanja i simpatija za pragmati~nusvakom slu~aju mudru, dalekovidu, igkoju je \ukanovi} petnaestak godina vodsa podjednako opasnim, nemilosrdniVelikim bratom iz Beograda, Slobodano

Milo{evi}em.



http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-892-12122013 8/68SLOBODN BOSN I 12.12.208

PLA]ENI OGLAS

je

Raiffeisen banka je banka u zemlji, premakriteriju aktive, a nedavno ste na- Zlatnim BAM-om za -ki kapital. Šta to za Raiffeisenbanku? -

- jer - je - - je

Kako komentarišete godinukoja je na izmaku i poslovanje Raiffe-isen banke, ali i bankarskog sektorau cjelini?

je je -

je -

je - - je - - - -

-

Da li to da namjeravateotvarati nove poslovnice? 92 - - be - -

-

je

Šta je po Vašem mišljenjukljuno za poslovanje u ovim otea-nim uslovima i ostvarivanje dobrihrezultata? Ne je p-e - p – - je -

-

- je te – je - jer

Michael Mueller direktor Raiffeisen banke

INTERVIEW

Osluškivanje trišta iprilagoavanje klijentima

klju su uspješnog poslovanja.................................................................

.................................................................

K je -


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-892-12122013 9/6812.12.2013. I SLOBODN BOSN

PLA]ENI OGLA

S druge strane, posljednjihgodina posebnu pridajete novim kanalima distribucije? - - je -

II - - – je -

20 - -

Recite nam nešto više o mo- bilnom bankarstvu - šta je njegovaprednost i šta klijenti-ma? - je - - - te – je -

– je – - je je - – - je

je dje

je je

je

je je U je je

Kakva su Vaša planovi za 2014. godinu?

pre je pret

- rje-

Spomenuli ste novu ponudu -

- - - SMS je -

- - je

Šta za Vas društvenoodgovorno poslovanje? -

- - je - -

je - - - -

je - - - -

Na koji Raiffeisen ban-ka provodi ovu strategiju, kada je upitanju podrška zajednici?



OD JORDANA NE GLEDAJARANA

Denis Be}irovi}iz Jordana

apelirao naKom{i}a dablagovremenodostavi prijedlogbudèta BiHTokom posljednjih desetak dana ~elniciSDP-a svakodnevno su svognekada{njeg kolegu @eljka Kom{i}azasipali optu`bama da je glavni krivacza neblagovremeno usvajanje dràvnogbudèta i ugroàvanje kreditnogaran`mana s MMF-om. No, kampanjaSDP-a protiv Kom{i}a naglo se uti{alanakon {to se u kampanju uklju~iodopredsjednik SDP-a Denis Be}irovi}.Rumenige, kako Be}irovi}a zovunjegovi najbliì saradnici iz SDP-a,izjavio je da je spreman u roku odnekoliko dana zakazati sjednicuParlamenta BiH, naravno pod uvjetomda se Kom{i} u me|uvremenu „smiluje“i kona~no dostavi usugla{eni prijedlogbudèta BiH za narednu godinu.înilo se da je Kom{i} satjeran u kut,sve dok se nije otkrilo da ga Be}irovi}na odgovornost ne poziva iz Sarajeva,nego iz dalekog Jordana, jo{ jedne odpedesetak zemalja koje je o dràvnomtro{ku posjetio tokom protekle tri godinekoliko se nalazi na ~elu ParlamentaBiH.

(M.A.)

MINI MARKET

Uprkos odli~nim poslovnim rezultati-ma ostvarenim u dvogodi{njem radu,

Nadzorni odbor Elektroprivrede HZ HBnije dobio prolaznu ocjenu. Ta~nije, dvaod ukupno {est ~lanova NO smijenjena suvoljom skup{tinske ve}ine, dok su ~etiri~lana dobila prolaznu ocjenu.

No, po ishodu glasanja vidljivo je dasu kod ocjenjivanja rada pojedinih~lanova NO dominirali strana~ki, a ne

profesionalni kriteriji. Naime, oba

eliminirana ~lana NO, Marijo BencunMarijan Bunoza, dolaze iz HSP-aodnosno onog krila HSP-a koji kontroliraZvonko Juri{i}.

Prema neslu`benim informacijamanjih }e uskoro zamijeniti dva ~lana koja}e kandidirati nedavno osnovana Stranka

pravde i povjerenja @ivka Budimira, koja je u svoje redove uspjela privu}i znatandio biv{ih “prava{a”.

(M.A.

ZVON(K)O NA UZBUNU

Nastavlja se osipanjekadrova HSP-a koji suostali lojalni Zvonku

Jurišiću

Nakon {to je na funkciji predsjedavaju}eg Doma naroda Parla-menta BiH zamijenio SDS-ovcaOgnjena Tadi}a, SNSD-ovacSta{a Ko{arac vi{e nigdje nekre}e bez policijske pratnje kojamu, ina~e, do prije mjesec i poldana uop}e nije bila potrebna.Budu}i da se nalazi na popisu

VIP osoba koje osiguravaju pripadnici Direkcije zakoordinaciju policijskih tijela,Ko{arac se pobrinuo da seza{titi i njegova zgrada u Isto~-nom Sarajevu, ispred koje jeodmah postavljena policijskaku}ica. Zanimljivo je, me|utim,da u blièm susjedstvu Sta{eKo{arca stanuju direktori SIPA-e i Grani~ne policije BiH GoranZubac i Vinko Duman~i}, alinjihove zgrade ne ~uva policija.

(S.M.)

SRPSKA, KUĆ(IC)A DO KUĆE

Prvog dana nakon izbora zapredsjedavajućeg Doma naroda

Staša Košarac tražio i dobiopolicijsku zaštitu ispred zgrade

Denis Be}irovi}.



PRO ET CONTRA


ISPRAVKA KRIVOG ZAVODA

FarisGavrankapetanovi}po svaku cijenu

namjeravasa~uvatidirektorskufotelju ZavodazdravstvenogosiguranjaAktualni direktor Zavoda zdravstvenogosiguranja Kantona Sarajevo FarisGavrankapetanovi} ne}e se, po svojprilici, olako povu}i sa te funkcije.Premda je jo{ u septembru odlukomkantonalne Vlade smijenjen, a potompostavljen za vr{itelja du`nosti direktorau naredna tri mjeseca, odnosno doizbora njegovog nasljednika,Gavrankapetanovi} jo{ uvijek nijekapitulirao. Strana~kim je kolegama izSDA-a u Vladi Kantona Sarajevo, bez~ije je podr{ke u me|uvremenu ostao,zaprijetio sudskom tu`bom.

(S.M

MINI MARKET

JOSIPMUSELIMOVI]

Advokat

DAS obzirom na vi{ekratnaupozorenja me|unarodnezajednice kako bi se trebalapostaviti na{a zemlja i na

neshvatljivo pona{anje na{ihpoliti~kih elita, odluka osuspenziji dijela IPA fondovaza BiH potpuno je o~ekivana.

ALEKSANDARHR[UM

Urednik talk-showaZabranjeniforum

DAOvo je jedan dobar znak bh.politici i politi~arima da morajudefinitivno po~eti razmi{ljatisvojim glavama jer EU o~itogubi strpljenje. ParlamentarciEU-a, pored niza poku{aja daostvare dijalog i da do|e dobilo kakvog pomaka u BiH,

o~ito nisu uspjeli u tome isada imaju druga~ije na~inekomunikacije kao {to jesuspenzija IPA fondova.

HAMDIJA ÎVI]Direktor Uredaza harmonizaci-ju u poljoprivre-di u BiH

DABilo je sasvim izvjesno da }eodluka o suspenziji IPA fondovauslijediti poslije svega onog {to

je stajalo kao uslov, a to jedogovor o provo|enju odlukeSuda u Strazburu u predmetuSejdi} - Finci koji, naàlost, bh.politi~ari nisu ispunili.

AZRAHAD@IAHMETOVI]

Profesor na

EFS-u

DAZa o~ekivati je bilo da }einstitucije Evropske unije donijetiodluke takve vrste kao {to jesuspenzija IPA fondova nakon

neuspjeha ne samo u ustavnimreformama nego, generalno,neuspjeha u vi{e oblasti u BiHod posljednjih izbora.

BRANISLAVBORENOVI]

Potpredsjednik PDP-a

DAOdluka o suspenziji IPAfondova za BiH je sasvimlogi~na i pokazuje da }e najvi{etrpjeti gra|ani ove zemlje zato{to se ne posti e dogovor okomehanizma koordinacije.

DANIJELA KOZINA

Novinarkaportala eKapija

DAVi{e nego je o~ekivana odlukao suspenziji IPA fondova jerlideri BiH nisu ni{ta uradili daispune uvjete koje nam jenametnula Evropska komisijaa mehanizam koordinacije je

jednostavan zahtjev EU-a.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Da li je za Vas očekivana odluka

o suspenziji IPA fondova za BiH?

Priredila: Ma{a ]osi}

Faris Gavrankapetanovi}



Javnom prijetnjom da }e od Ustavnogsuda zatraìti ocjenu ustavnosti izakonitosti enormnog zaduìvanjadràve kod me|unarodnih kreditora,

predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH

@eljko Kom{i} izazvao je pravu provalu bijesa ~elnika dvije najva`nije vladaju}e partije u dràvi, Milorada Dodika i ZlatkaLagumdìje. U nedostatku ozbiljnijih argu-menata, Dodik je Kom{i}u osporio

politi~ku legitimaciju, upitav{i se da li jeuop}e Ustavni sud nadleàn za preispiti-vanje kreditnih aran`mana BiH s MMF-om, a ovaj drugi Kom{i}a je optuìo za“politikantsko obmanjivanje javnosti”,“skupljanje jeftinih predizbornih poena” i“ugroàvanje fiskalne stabilnosti dràve”.

REKORDAN DEFICIT BUD@ETAPo ùstrini i hitrini reakcija Dodika iLagumdìje ~ini se da je Kom{i} napipaonajbolniju ta~ku aktuelne koalicije na vlastikoja je u zavr{noj godini ~eteverogodi{njegmandata, stvaraju}i privid ekonomskog

prosperiteta, kreirala najve}i budètski defi-cit nakon rata, teàk vi{e od 1,2 milijardeKM! Najve}i dio ove budètske provalije

popunio bi se novim kreditnim zaduìvanj-em dràve kod MMF-a, a manjim dijelomnovom entitetskom emisijom iznimnoskupih trezorskih zapisa i obveznica.

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH

@eljko Kom{i} najavio je da }e odUstavnog suda BiH zatraìti ocjenuustavnosti i zakonitosti svih aran`manaBiH sa MMF-om, polaze}i od ~injenice danijedan ovla{teni organ u BiH nikada nijeodobrio ni pregovore ni zaklju~enje tiharan`mana.


NELEGALNO ZADU@IVANJE DR@AVE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Iako je dug dràve u posljednje tri godine uve}ankao za prethodnih petnaest godina, entitetske vlade

pregovaraju s MMF-om o novom kreditu

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić odlučan je u namjeri da predUstavnim sudom BiH dokaže nezakonitost kreditnog aranžmana BiH s MMF-om

Slobodna Bosna analizira ima li Komšićeva inicijativa uporište u važećimzakonskim propisima entiteta i države

KO JE KRIV ZA(PROTIV)ZAKONITO ZADU@IVANJE

KRITIKA OLAKOG ZADU@IVANJA @eljko Kom{i} tvrdi da je kreditni aran`mansa MMF-om potpisan suprotno zakonskimpropisima



“Zavisno o budu}oj odluci Ustavnogsuda BiH, obrati}u se i Tuìla{tvu BiH zautvr|ivanje krivi~ne odgovornosti onih kojisu neovla{teno zaduìli BiH za vi{e milijar-di dolara”, objasnio je Kom{i} navode}i da

je naknadnom provjerom u Predsjedni{tvuBiH ustanovio da su svi aran`mani saMMF-om protivustavno i protivzakonitozaklju~eni i potpisani.

“Naime, nijedan aran`man nikada nije

ratifikovan od Parlamentarne skup{tineBiH i Predsjedni{tva BiH, kao {to nikadaniko, od Ustavom BiH i zakonomovla{tenih institucija BiH, nije dao saglas-nost da se o njima uop}e pregovara”, ustvr-dio je Kom{i}, apeliraju}i na funkcionereSDP-a BiH da, “bez obzira koliko im seùri”, po{tuju Ustav i zakone BiH. Premanjegovim rije~ima, aran`man sa MMF-om

jeste “jedini na~in da se poku{aju spasitivlade Federacije BiH i Republike Srpske ida se njima poku{aju zatvoriti nikada ve}inedostaci novca u budètima entiteta, kao ito da za budèt BiH ovaj aran`man nije

potreban jer budèt BiH nema deficita”.

NELEGALNI PREGOVORI Nervozna rekacija Dodika i Lagumdìje

na Kom{i}ev istup nesumnjivo je potaknu-ta njegovom konstatacijom da “ni jedanovla{teni organ nikada nije odobrio niti pre-govore niti zaklju~enje novog kreditnogaran`mana s MMF-om”. Kom{i} je, o~ito,

prije istupa temeljito prou~io entitetskezakone kojima je ure|ena oblast kreditnogzaduìvanja i upravljanja dugom. Ovimzakonima jasno je precizirana i razgrani-

~ena nadle`nost izvr{ne i zakonodavnevlasti u kreiranju unutra{njeg i vanjskogduga dràve i entiteta, ali i visina zakonom

dopu{tenog zaduìvanja dràve u jednojfiskalnoj godini.

Primjerice, Zakonom o postupkuzaklju~ivanja i izvr{avanja me|unarodnihugovora precizirano je da sve me|unarodneugovore u ime BiH potpisuje Predsjed-ni{tvo BiH ili, po ovla{tenju Predsjedni{tvaBiH, Vije}e ministara uz prethodnu saglas-

nost Parlamenta BiH. Na skoro identi~an na~in ova oblasture|ena je i entitetskim zakonima.

Naprimjer, Zakonom o zaduìvanju, dugu igarancijama Republike Srpske (~lan 17.),

precizirano je da “Narodna skup{tinaRepublike Srpske, na prijedlog Vlade,odlu~uje o ukupnom kratkoro~nom idugoro~nom zaduìvanju koje moè nastatiu toku fiskalne godine, kao i o njegovojnamjeni”. Zakonom je definirana i ukupnavisina duga: “Ukupni dug RepublikeSrpske na kraju fiskalne godine ne moè

biti ve}i od 60% ostvarenog bruto doma}eg

proizvoda (BDP) u toj godini”, precizirano je 15. ~lanom navedenog zakona.Ukupni dug Republike Srpske na kraju

pro{le godine iznosio je 4,67 milijardi kovertibilnih maraka, odnosno 53,69 pos

procijenjenog bruto doma}eg proizvoda, na kraju 2013. godine dobrano }e prema{iznos od 5,4 milijarde KM i probzakonom dozvoljeni okvir od 60% BDPPotpuno je dakle jasno da je dug RepubliSrpske uveliko prema{io zakonski plafon

da bi novo zaduìvanje bilo u izravnsuprotnosti s vaè}im zakonskim propima. A u narednoj, 2014. godini, Vlada RS

planirala je uzeti nove kredite u ukupnoiznosu od oko 450 miliona KM, pri ~emu

produètak kreditnog aran`mana s MMom dogovoren jo{ prije nekoliko mjese

bez prethodnih konsultacija i suglasno Narodne skup{tine Republike Srpske, ka je izri~ito pripisano vaè}im Zakonom.

VRTOGLAV RAST DUGAZakon o dugu, zaduìvanju i garancijam

u Federaciji BiH ~ak je i ne{to stroìji, bare

u dijelu kojim se precizira dozvoljena visikreditnog zaduìvanja Federacije BiH u jenoj godini. ^lanom 7 navedenog Zakona pcizirano je da se “Federacija BiH mozaduìti ukoliko iznos servisiranja duga ukupni unutra{nji i vanjski dug ne prela18% konsolidiranih prihoda Federacije i katona ostvarenih u prethodnoj godini”.

Premijer Federacije BiH Nermin Niknedavno se pojadao kako Federaciji BiH2013. godini na naplatu dospijeva rataukupnom iznosu od 692 miliona marakau 2014. godini u iznosu od 885 miliomaraka. Zajedno s pripadaju}im kamatam

(oko 91 milion KM) Federacija BiHsamo dvije godine mora vratiti ukupno 1milijardi maraka! Jasno je dakle da zaduènost Federacija BiH, jednako kaoRepublike Srpske, iza{la iz zakonodozvoljenog okvira i da bi ona bila osporna u postupku pred ustavnim sudovimentiteta, kao i u postupku pred Ustavnsudom BiH.

Eto za{to su Dodik i Lagumdìja na ndo~ekali Kom{i}evu najavu da }e zatraòcjenu ustavnosti i zakonitosti enormnzaduìvanja dràve kod me|unarodn

kreditora.

KOM[I]EVA INICIJATIVA RAZBJESNILA DODIKA I LAGUMD@IJ

Prema podacima Centralne banke BiH,zaklju~no sa julom ove godine vanjski dugBiH iznosi sedam milijardi i 229 milionaKM. Ako se uzme u obzir da je prije tri

godine, dakle prije prethodnih parlamen-tarnih izbora, vanjski dug dràve,uklju~uju}i i prijeratni dug nasije|en sukce-sijom ex Jugoslavije, iznosio pet milijardi i

234 miliona KM, dolazimo do frapantnogpodatka da je aktuelna vlast u prethodnetri godine zaduìla dràvu jednako kao svevlasti u prethodnih 15 godina!

Povrh toga, aktuelna vlast planira narednoj (izbornoj) godini uzeti novkredit MMF-a u iznosu od oko 600 miliona KM!

REKORDNA ZADU@ENOST DR@AVE

Vanjski dug BiH 7,3 milijarde KM

Uo~i izbora 2010. godine lider SDP-aZlatko Lagumdìja obe}ao je bira~ima da

}e nakon preuzimanja vlasti otkazati pos-toje}i aran`man BiH s MMF-om, zaklju~en2009. godine, na ukupni iznos od 1,2 mili-

jarde eura tokom naredne tri godine.Prethodna vlast realizirala je tek tre}inuodobrenog kredita, pa je Lagumdìji ostalamogu}nost da otkaè preostale dvijetre}ine odobrenog kredita, u iznosu od 800miliona eura.

Nakon preuzimanja vlasti, Lagumdìja injegov SDP ne samo da su zadràli posto-

je}i kreditni aran`man s MMF-om nego suu jesen 2013. godine, bez kosultacija s

federalnim Parlamentom, zapo~eli pregov-ore s MMF-om o nastavku kreditnog

aran`mana nakon isteka postoje}eg.

IZNEVJERENA OBE]ANJA SDP-a

Aktuelna vlast dva puta produžilaaranžman s MMF-om!


ESKALACIJAINO DUGA Tandem Dodik Lagumdìja pove}aoje dug BiH za dvijemilijarde KM





Premda su prije mjesec danauredno pozvani da sudjeluju unajve}em europskom programuza obrazovanje, vrijednom ~ak 14,7 milijardi eura, u~enici,

studenti i profesori iz BiH ostati }euskra}eni za mogu}nost da se besplatno{koluju ili volontiraju u nekoj od europskihzemalja?! Europski su parlamentarci novi

program Europske unije za obrazovanje,obuku i podr{ku mladima Erasmus + usvojili na sjednici koja je odràna 19.novembra u Strasbougu, a za njegovu jeimplementaciju izdvojeno ubjedljivonajvi{e novca do sada. Predvi|eno je,naime, da novim programom EU-a vi{e od~etiri milijuna mladih u Europi u narednihsedam godina (od 2014. do 2020.) krozu~enje, usavr{avanje, rad i volonterski

anga`man u inozemstvu dobije prilike zasticanje znanja i vje{tina.

„Drago mi je da je Europski parlamentprihvatio program Erasmus + i ponosnasam {to smo mogli osigurati 40 posto ve}iprora~un u odnosu na prora~un na{ihsada{njih programa. To pokazuje predanostEU obrazovanju i osposobljavanju.Program Erasmus + }e pridonijeti borbiprotiv nezaposlenosti“, izjavila je poslijezasjedanja parlamentaraca AndroullaVassilioua, povjerenica za obrazovanje,kulturu i mlade.

Kako je navedno, budèt od 14,7milijardi eura bit }e utro{en za stipendiranjedva milijuna studenata, 650.000 u~enika u

programu strukovnog osposobljavanja, dok }e pola milijuna mladih ljudi dobitisredstva za volontiranje u drugimdràvama. Program }e obuhvatiti i pomo}za nastavnike, profesore i nau~nike.

Iako je {ef Misije BiH pri Europskojuniji ambasador Igor Davidovi} odmah

poslao obavijest da je i na{a dràva pozvana da sudjeluje u programu Erasmus+, sude}i prema odgovoru koji je dobio izMinistarstva civilnih poslova, bh.

studentima i u~enicima uop}e nije potrebna

milijunska pomo}. U dopisu koji jeambasadoru Davidovi}u poslao ministar Sredoje Novi} navedeno je kako BiH ne}e

sudjelovati u najve}em programu Europskeunije za obrazovanje, podr{ku i obukumladih ljudi, jer nisu prikupljenesuglasnosti na svim razinama vlasti! Kakonezvani~no saznajemo, Ministarstvo zacivilne poslove BiH je od apliciranja zasredstva namijenjena studentima isrednjo{kolcima odustalo zbog protivljenaministra prosvjete i kulture u VladiRepublike Srpske Gorana Mutabdìje.

Navodno da je za Mutabdìju i njegovekolege iz SNSD-a bilo sporno jer implementacija vi{egodi{njeg programa

pomo}i za mlade podrazumijeva da se

naknadno formira ured za koordinaciju na

dràvnoj razini, {to je u RS-u odm protuma~eno kao jo{ jedan poku{ preno{enja ovlasti s entiteta na dràv

Komentiraju}i ovoga tjedna odluKomiteta Europske unije za IPA fondoveuskra}ivanju 45 milijuna eura predsjednRepublike Srpske Milorad Dodik je izjavkako za tim sredstvima ne treba àliti, jer

bila namijenjena za formiranje ili ja~annovih institucija na razini BiH. Stoga uopne treba sumnjati da }e za istoargumentacijom posegnuti i Dodikministar prosvjete Mutabdìja kada bu

pravdao odluku da studentima srednjo{kolcima iz RS-a zabrani da i oravnopravno konkuriraju u raspodjeli 14milijardi eura pomo}i Europske un

mladima.

12.122013. I SLOBODN BOSN

S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Ministar Sredoje Nović odustao od programa „Erasmus+“,zbog protivljena stranačkih kolega iz RS-a

NAMA JE DOBRO, SRE]A JEDNA NEIZRECIVA BiH je jedina zemlja u regionu koja nema interesa za besplatno {kolovanje studenata i u~en

Studenti i đaci iz BiH, iako su pozvani, nećesudjelovati u najvećem europskom programuza obrazovanje, vrijednom 14, 7 milijardi eura



Delegacija Europske unije u BiHizrazila je u utorak, 10. decem-

bra, ozbiljnu zabrinutost zbog pro{lotjedne odluke Vije}a mini-stara da u parlamentarnu proce-

duru, i to po hitnom postupku, uputi

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o osnivanju kompanije za prijenoselektri~ne energije (Elektroprijenos BiH ).„Nacrt zakona ne oslikava klju~ne zaklju~keusugla{ene izme|u Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH teministara oba entiteta nadle`nih za sektorenergetike s jedne strane i Europske unije sdruge strane tijekom sastanka naministarskom nivou, koji je odràn u Briselu13. novembra 2012.“, navodi se uupozorenju i nagla{ava kako je Europskakomisija 13. novembra ove godine dràvnogi resorne entitetske ministre podsjetila nanjihove obveze prema dogovoru iz Brisela.

BRISELSKI DOGOVORI ISTRANA^KA SIJELA

Iako su prije godinu dana, na sastanku sgeneralnim direktorom Direkcije za

pro{irenje pri Europskoj uniji StefanomSanninom, tada{nji ministar vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa Mirko[arovi} i entitetski ministri industrije,energije i rudarstva Erdal Trhulj i @eljkoKova~evi} usuglasili sve detalje okoraspodjele dobiti Elektroprijenosa BiH,

usvojeni zaklju~ci, kao {to je poznato,nikada nisu implementirani. U tom smisluvalja podsjetiti da su dogovor o Elektro-

prijenosu BiH prije godinu dana postigli predstavnici SDP-a i SNSD-a, nakon ~egasu ~lanovi Vije}a ministara po~etkom martausvojili redoslijed aktivnosti. Izme|uostalog, tada je Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH dobilozaduènje da pripremi novi prijedlogzakona, uvaàvaju}i zahtjeve Europskekomisije. Zakonska su rje{enja bilaspremna ve} po~etkom aprila, kada sudostavljena entitetskim ministarstvima

industrije, energetike i rudarstva i zatraènonjihovo mi{ljenje. No, dràvni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosaMirko [arovi} odgovor kolega izFederacije BiH i Republike Srpske nijedobio do kraja mandata, da bi u kona~nici

Vije}e ministara podr alo izmjene zakonaskrojene po mjeri entitetskih premijeraNermina Nik{i}a i @eljke Cvijanovi},

odnosno njihovih strana~kih {efova ZlatLagumdìje i Milorada Dodika.

Unato~ jasnim preporukama EU-a da


PODJELA DOBITI ELEKTROPRIJENOSA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

NIJE PO ZAKONU,

AL’

NAM SE @URISporne izmjene Zakona o Elektroprijenosu BiH Vije}uministara nezakonito uputio tajnik Ministarstva vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa Hamdo Tinjak

Delegacija Europskeunije u BiH izrazila jepočetkom tjedna ozbiljnuzabrinutost zbog odlukečlanova Vijeća ministara

da po hitnom postupku uparlamentarnu proceduruupute novi Prijedlogzakona o ElektroprijenosuBiH; umjesto dapostupe po preporukamaeuropskih zvaničnika,državni su ministri

odlučili da više od 100milijuna maraka dobitiElektroprijenosa BiHpreusmjere u prazneentitetske kase





izigravanje dogovora s najvi{im du`nosni-cima EU-a sasvim sigurno imati, europskesu diplomate inzistirale da se predloènezakonske izmjene upute u redovnu

parlamentarnu proceduru, kako bi senaknadno usvojenim amandmanima ispu-nile ranije preporuke. Za sada je, me|utim,izvjesno da Nacrt zakona na kojem inzistiraSDP i SNSD ne}e dobiti podr{kuzastupnika iz SDA i SDS-a, dok kona~an

stav njihovih kolega iz SBB-a jo{ nije poznat. Na pro{lotjednoj sjednici Vije}aministara BiH, na kojoj je usvojen Prijedlogzakona o izmjenama Zakona o osnivanjukompanije za prijenos elektri~ne energije,

predsjednik SBB-a i ministar sigurnostiFahrudin Radon~i} nije bio prisutan.

U obrazloènju koje je generalni tajnik Vije}a ministara Zvonimir Kutle{a 9.decembra uputio Parlamentarnoj skup{tiniBiH navodi se kako nema smetnji da se

Nacrt zakona razmatra po hitnoj poceduri, budu}i da predloèni tekst zakona nije nisloèn, ni obiman.

DR@AVNI SLU@BENIKPREDLAGA^ ZAKONA

„Predloèni zakon obuhvata samoizmjene tri ~lana osnovnog zakona, {toupu}uje na ~injenicu da se ne radi osloènom i obimnom zakonu, ~ije bidono{enje zahtjevalo provo|enje redovneprocedure. U kona~nici bi, ukoliko biprocedura i{la redovnim putem, mogloproizvesti negativne posljedice u radupreduze}a Elektroprijenos BiH, a samimtime i cijelom elektroenergetskom sek oru“,

pi{e u dopisu Vije}a ministara upu}enomParlamentu BiH. No, osim {to je generalni

tajnik Vije}a ministara Zvonimir Kutle{a

pre{utio da izmjene tri ~lana, zapravmijenjaju su{tinu zakona, da su u suprotnos direktivama Europske unije i da dovode

pitanje budu}i status BiH unutar Energetszajednice, upitna je i sama procedura koja

prethodila usvajanju zakona.

Nacrt zakona je, naime, Vije}u ministaBiH 4. decembra uputio tajnik Ministarstvanjske trgovine i ekonomskih odnoHamdo Tinjak koji, kao dràvni slu`bennikako nije mogao biti ovla{teni predlagaPrijedlog zakona je Vije}u ministara Bido imenovanja novog ministra vanjstrgovine i ekonomskih odnosa, moguputiti samo zamjenica ministra ErmiSalki~evi}-Dizdarevi}, koja je istog da

bila na slu`benom putu u Turskoj. I manema dvojbe da je prijedlog spornog zakonezakonito stigao u Vije}e ministara, kada su predloène izmjene usvojene prem

su svi dràvni ministri znali da su suprot preporukama EU-a, Nacrt zakona bi se vdo kraja tjedna mogao na}i przastupnicima u Parlamentu BiH.


PODJELA DOBITI ELEKTROPRIJENOSA

Prema ranije postignutom me|ustra-na~kom dogovoru na narednoj Skup{tiniakcionara, koja je zakazana za 23.decembar, trebao bi biti izabran direktorElektroprijenosa BiH. Ranije se spekuliraloda je ta pozicija rezervirana za kadroveSNSD-a, a kao najizgledniji kandidat se

spominjao biv{i dràvni ministar vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa MladenZirojevi}. No, kako Zirojevi} nije ispunja-

vao traène uvjete - nije imao najmanje petgodina radnog iskustva u energetskojstruci, Milorad Dodik je prema posljednjiminformacijama direktorsku funkciju veliko-du{no prepustio koalicijskim partnerima izHDZ-a. Lider HDZ-a Dragan ôvi}najavio je da }e za direktora Elektro-

prijenosa BiH predloìti dugogodi{njegdirektora Elektroprivrede Herceg-Bosne Matana @ari}a.

NIJE MLADEN NEGO MATE

Milorad Dodik prepustio Draganu

Čoviću mjesto direktoraElektroprijenosa BiH, lider HDZ-apredlaže Matana Žarića

GRE[KA U KORACIMA ^lanovi Vije}a ministara podràli su zakon ~iji je formalni predlaga~ dràvni slu`benik






FIKRET MUSLIMOVIĆ, penzionisani general Armije BiH i potpukovnik KOS-a, izsvoje bogate arhive izvukao je dokumentaciju koju je objavio u svojoj novoj knjiz

Lažovi i ubice, a u kojoj se obračunava sa SEFEROM HALILOVIĆEM, prvimnačelnikom Generalštaba Armije BiH i predsjednikom Bosanske patriotske strank

(BPS), i FAHRUDINOM RADONČIĆEM, ratnim šefom kabineta Halilovića,aktuelnim predsjednikom Saveza za bolju budućnost BiH (SBB BiH) i ministrom

sigurnosti BiH. Knjiga je bazirana na brojnim, do sada javnosti nepoznatim,„strogo pov.“ dokumentima uz pomoć kojih general Muslimović na nekolikostotina stranica dokazuje da su Halilović i Radončić bili i ostali eksponenti

velikosrpskih KOS-ovskih projekata, da su pripremali državni udar 1993. godineda su radili u sopstvenom, a ne u interesu odbrane BiH, te da su se politikom iizdavaštvom počeli baviti kako bi zaštitili sebe i diskreditovali svoje protivnike

OBAVJE[TAJAC SPEDIGREOMFikret Muslimovi},penzionisani generalArmije BiH i biv{ipukovnik Kontraobavje{tajneslu`be (KOS) biv{e JNA



ikret Muslimovi}, biv{i na~elnik Uprave bezbjednosti [taba Vrhov-ne komande Armije BiH, iz svoje

bogate, po svemu sude}i privatne,arhive izvukao je dokumentaciju

koja mu je posluìla za davanje vjerodo-stojnosti njegovoj novoj knjizi Laòvi i ubice u kojoj su te kvalifikacije dodijeljeneSeferu Halilovi}u, prvom na~elnikuGeneral{taba Armije BiH i predsjednikuBosanske patriotske stranke (BPS), iFahrudinu Radon~i}u, ratnom {efu kabineta

Halilovi}a, predsjedniku Saveza za bolju budu}nost BiH (SBB BiH) i aktuelnomministru sigurnosti BiH. O kome i ~emu jeMuslimovi} pisao u svojoj novoj knjizinajbolje svjedo~i indeks imena u kojem za


OBRAÛN KOSOVAC

Priredio: MIRSAD FAZLI]

KNJIGA SAMOUBICAUDARILA VILA NA HALIL(OVI])A

“U slu~aju bilo kakvog ugroàvanja moje li~ne sigurnostpa`nja istra`nih organa mora biti usmjerena prema

Seferu i Radon~i}u!“, upozorava general Muslimovi} uuvodu svoje knjige

Neposredno nakon okon~anja vojno-policijske akcije „Trebevi} 2“ u Sarajevu28. oktobra 1993. godine u svojoj knjiziMuslimovi} objavljuje tekst tonskogsnimka razgovora tada{njeg na~elnikaUprave za sigurnost Armije BiH JusufaJa{arevi}a vo|enog sa komandatom 9.Ramizom Delali}em ]elom. „Vjeruj mi na

rije~ kad ti kaèm“, kazao je Delali}

, „dasam stvarno pogo|en maksimalno. Jaovo ne}u mo}i izdràti. Sve {to ti mogure}i, kaza}u ti samo pod uslovom daodmah poslije ovog razgovora budemili strijeljan ili... ni{ta drugo. Pazi, nemogu sam na sebe da dignem ruku ...alite molim da mi se omogu}i poslije ovog

razgovora ... Ja }u poku{ati da bjeìmako me ne}ete vi. Ja sam mogu se ubitovdje ... Napa{}u (?) na tebe ... Vjeruj mda ja nisam protiv ovog naroda. Ne}uda se pi{e i da me se ... da sam jaizdajnik ovog naroda, da sam ja ... dasam Juka Prazina“, rije~i su potresenoDelali}a koji se kod Ja{arevi}a raspitivao

za zdravlje svojih boraca i eventaulnim`rtvama stradalim u akciji Trebevi}Ja{arevi}a je, sa druge strane, zanimalo~ija je ideja bila da se uzmu taoci, od koga

je dobivao podatke, informacije instrukcije, u kakvim su odnosima bili onMu{an Topalovi} Caco i SefeHalilovi}....

NE]U DA BUDEM „[VABO“

Poslije ovog razgovora hoću dabudem strijeljan

BORISOV BORACFahrudin Radon~i} sasuborcima na Jablani~komjezeru 1993. godine



Halilovi}a i Radon~i}a stoji: pominju se nave}ini stranica knjige!

„U slu~aju bilo kakvog ugroàvanjamoje li~ne sigurnosti, pa`nja istra`nih

organa mora biti usmjerena prema Seferu iRadon~i}u koji àle {to Ramiz Delali} ]elonije realizirao njihov zahtjev da melikvidira. Da su to postigli, Sefer i Radon~i}

bi u svojoj propagandi i to ubistvo tretirmisterioznim i stavljali ga na teret nevinisa kojima se medijski i politi~sukobljavaju“, naveo je penzionisa



O razlozima smjene SeferaHalilovi}a sa mjesta na~elnikaGeneral{taba Armije BiHnjegov nasljednik Rasim Deli}

je napisao: „Sefer Halilovi} jeprihvatio izolaciju tokomizvo|enja akcije ’Trebevi}2’... Nadle`ni organi MUP-a ivojne sigurnosti su danimaispitivali privedenepripadnike 9. i 10. brdskebrigade. Ispitivali su i SeferaHalilovi}a koji je, premanjihovom izvje{taju, priznaosvoju umije{anost upodsticanje dijela 9. i 10.brigade protiv MUP-a te nekedruge aktivnosti koje su

imale za cilj razbijanjesistema komandovanja snajvi{eg nivoa... Na sjedniciPredsjedni{tva RBiH 1.novembra raspravljalo se osmjeni Sefera Halilovi}a sdu`nosti na~elnika G[-a.Me|u argumentima zasmjenu su bili: njegovadokazana veza i negativan,podstreka~ki uticaj na ]elu,Cacu, Zulfikara Ali{paguZuku i njihove aktivnosti;njegova umije{anost u

doga|aje 2. jula kada je, pomnogima, u Sarajevupoku{an dràvni udar;negativan odnos i poku{aj

izazivanja sukoba 9. i 10.brigade s MUP-om;insistiranje na slanju dijela 9.i 10. brigade i njihovoangaòvanje u Hercegovini,{to je rezultiralo zlo~inima uGrabovici; poku{ajiznu|ivanja priznanja(upotrebom sile premaAhmedu Tabaku koga jeSefer Halilovi} zlostavljao uprisustvu svog sina) onavodnoj odgovornosti AlijeIzetbegovi}a, Bakira

Alispahi}a i mene za prodajuoru`ja; postavljanje svojih„poslu{nika“ u slu`bu vojnesigurnosti, uklju~uju}i ipoku{aj postavljanja pratiocaza na~elnika Upravesigurnosti; potpla}ivanje i„kupovanje“ komandanatabrigada i drugih starije{inabez znanja njihovihpretpostavljenih; kontakti ipoku{aj nelegalnogpreuzimanja komande nadArmijom BiH nakon

promjena i mog postavljanjana du`nost komandanta;formiranje malih„specijalnih“, samo njemu

poslu{nih jedinica podnjegovom neposrednomkomandom; sumnjivoprikupljanje i kori{}enjenakita i finansijskihsredstava, uklju~uju}i i ra~unu inostranstvu ~iji su

potpisnici bili Sefer, njegov{ef kabineta i pratilac.Predsjedni{tvo jejednoglasno donijelo odluku

o smijeni Sefera Halilovi}a,ali ne i pokretanju postupkaprotiv njega, za {to je bilo,prema dokumentima MUP-a vojne sigurnosti, dovoljnodokaznog materijala.“

GENERALSKI GRIJESI

Veze Sefera Halilovića sa Ćelom, Cacom, Zukom...

KARIJERISTA IZ GUSINJA Sa mjesta {efa kabineta FahrudinRadon~i}, alijas „[}epo“ (do)guraodo mjesta ministra sigurnosti BiH

HEROJ ILI ZLOÎNACSefer Halilovi}, alijas „Boris“sa mjesta komandanta G[Armije BiH smijenjen je radiza{tite interesa ibezbijednosti zemlje

IGRALE SEDELIJERasim Deli} je(ne)zasluèno namjestu koman-danta zamijenioSefera Halilovi}a



general Armije BiH i biv{i potpukovnik Kontraobavje{tajne slu`be biv{e JNA(KOS) Fikret Muslimovi} u svojoj knjizikoja je zami{ljena kao odgovor namnogobrojne knjige iz produkcije familijeHalilovi}, kao i nebrojene tekstove uDnevnom avazu gdje su, prema njegovommi{ljenju, iznesene brojne i monstruoznelaì o njegovom liku i djelu.

DVA LO[A „UBI[E“ MUSLIMOVI]ADakle, u svom pisanom obra~unu

Muslimovi} je predstavio ~injenice oHalilovi}evoj i Radon~i}evoj destrukciji,

propagandi, sklonostima da laù, zlosta-vljaju i ubijaju. „I Sefer i Radon~i} u svojojpropagandi olako, bez ikakvih argumenta,ljude kvalificiraju ubicama, mafija{ima,lopovima... pored ostalog i s ciljem daodvrate javnost od pomisli da su upravo oniubice, mafija{i, lopovi...“, pi{e Muslimovi}u uvodu svoje knjige u kojoj se govori oHalilovi}evoj i Radon~i}evoj destrukciji na{tetu odbrane BiH tokom trajanja agresije,te poslijeratnog politi~kog anga`mana i

propagande spomenutog dvojca sa ciljemkompromitiranja glavnih autoriteta i ciljevaodbrane BiH.

Zapravo, knjiga Fikreta Muslimovi}aLaòvi i ubice bazirana je na nekolikodokumenata, a stalnim citiranjem razli~itihdijelova tih dokumenta Muslimovi} doka-zu je da su Halilovi} i Radon~i} bili i ostali

pripadnici KOS-a, da su pripremali dràvniudar 1993. godine, da su radili usopstvenom, a ne u interesu odbrane BiH,te da su se politikom i izdava{tvom po~eli

baviti da bi za{titili sebe, a istovremenodiskreditovali svoje protivnike. Jedan odnavodno krunskih dokumenata kojiMuslimovi} u vi{e navrata citira u svojojknjizi je i izjava, i dopune iste, koju je

krajem oktobra 1993. godine DèvaduJusi}u, djelatniku Centra slu`bi

bezbjednost i u Sarajevu (SJB), daokomandant 9. brdske brigade R amizDelali} ]elo.

„Narednih dana, u vi{e navrata, Sefermi je govorio da se moraju neki ljudi likvi-d rati i spomenuo, a jednom prilikom mi jei pokazao ~ovjeka zaposlenog kodkomandanta Deli}a, odnosno ~ovjeka ~ijeime ne znam, ali radi na informatici kodkomandanta, zatim ‘vucibatinu’ FikretaMuslimovi}a, na~elnika Uprave bezbjedno-sti. Kada je u MUP priveden FahroRadon~i}, Sefer mi je ovo govorio za

Muslimovi}a i ~ovjeka koji radi kod

komandanta. Ja sam, ina~e, bio u lo{iodnosima sa Fikretom Muslimovi}em

Sefer je ovo poku{ao iskoristiti kako bih ‘odradio’ Muslimovi}a“, stoji, izmeostalog, u izjavi Ramiza Delali}a ]ele osnovu koje Muslimovi} izvla~i zaklju~da mu dvojac Halilovi} - Radon~i} i ddanas radi o glavi.

„Oni su me nastavili zvati i kontaktirsa mnom, isklju~ivo, po mom mi{ljenju, preko mene, a zato {to imam jednu najja~ih i najopremljenijih brigada Sarajevu, ostvare neke svoje ambiciRadilo se o ~istom karijerizmu. razgovoru sa mnom Sefer i Radon~i}

omalovaàvali Predsjednika Predsjedni{t


OBRAÛN KOSOVAC

SVI SMO JEDNA ARMIJA Alija Izetbegovi} u dru{tvu saRamizom Delali}em ]elom iMu{anom Topalovi}em Cacom

ISKAZ POKAJNIKA Izjava Ramiza Delali}a ]ele data DèvaduJusi}u krajem 1993. godine



RBiH govore}i da je on krivac za velikastradanja muslimanskog naroda. Sefer mi jepred Radon~i}em, nakon njegovog privo-|enja u MUP i osloba|anja, rekao dapostoji neki plan sa kojim bi me oni trebaliupoznati. Da li za to nije bilo vremena, ilida li mi nisu vjerovali, uglavnom mi ga nisurekli. Tako|e su mi Sefer i Radon~i} reklida sam ja jedini komandant Sandàklijakoji vrijedi ne{to u ovom gradu i da se

nastoji i mene skinuti obrazlaù}i toatakom na narod Sandàka u Sarajevu.Govorili su mi da ja~aju tenzije protivSandàklija, da se oni maltertiraju, te datreba privu}i {to ve}i broj Sandàklija, ajednom prilikom mi je Sefer rekao danamjerava osnovati sandà~ku brigaduboraca iz Sandàka“, naveo je Delali} usvojoj izjavi datoj Jusi}u.

BORIS I []EPOPo~etkom novembra 1993. godine

Halilovi} je priznao da je prije rata kaooficir JNA bio aktivan saradnik KOS-azaveden pod kodnim imenom „Boris“ {to jedetaljno objasnio u izjavi na stotinjak stranica. Prema priznanju Halilovi}a, on jesaradnik organa bezbjednosti biv{e JNA ukojem je u to vrijeme istaknutu ulogu imaoi potpukovnik Muslimovi}, postao krajem1977. godine. „Ja sam, po uputstvima PetraSimovi}a, pisao izvje{taje, ali je to bioznatno rje|i slu~aj nego u periodu kada samkontaktirao sa zastavnikom Bjelobabom.Simovi}a sam ~e{}e usmeno izvje{tavao...kada smo iza{li vani i bili sami, Simovi} mikaè: Zavr{io sam te papire oko saradnje.

Izabrao sam ti pseudonim - jedno lijeposlovena~ko ime - Boris. Kazao mi je da jeuobi~ajno da saradnik slu`be dobivapseudonim“, stoji, izme|u ostalog, u izjavikoju je krajem 1993. godine dao Sefer Halilovi}, alijas „Boris“ koji je za potrebeKOS-a nabavio videosnimak sa izbornesjednice HDZ-a i raspored protivoklopnih

poloàja Zbora narodne garde oko kasarneu \akovu. (Petar Simovi} je bio {ef KOS-au {tabu generala Milutina Kukanjca,zadnjeg komandanta Druge armijskeoblasti sa sjedi{tem u Sarajevu.)

O tome da je Fahrudin Radon~i} agent

KOS-ov agent kodnog „[}epo“, nadle`neslu`be je 1994. godine izvjestio Mustafaândi}, nekada{nji oficir KOS-a. ândi} je,

prema pisanju Muslimovi}a, ostao nemaloiznena|en kada je vidio da „[}epo“ izlazi izzgrade u kojoj je smije{ten [tab Vrhovnekomande, o ~emu je izvjestio nadle`neslu`be upozoriv{i da je on „vrhunskisaradnik“ KOS-a i da izvje{taje podnosikontraobavje{tajcu Radujko Nikoli. „Sastopostotnom ta~no{}u elim da istaknem daje dana{nji vlasnik dnevnog lista AvazaFahrudin Radon~i} bio saradnik KOG-a RVi PVO pod pseudonimom ‘[}epo’. Sa njim

je suradnju uspostavio kapetan I klaseRadujko Nikola (ja sam mu biopretpostavljeni starje{ina u centrali KOG-a),negdje 1984., 85. godine, dok je biopripadnik 1. deta{mana u Skoplju. Radon~i}je bio dopisnik zagreba~kog tjednika Danassa prostora Crne Gore i Kosova. Saradnik‘[}epo’ je spadao u kategoriju ‘vrhunskihsaradnika’. Ovo je isticano na svim

analizama rada. Kao pretpostavljenom

Radujku Nikoli, meni je poznato da je on, svom planu, jednom mjese~no putovaoPodgoricu kako bi odrào sastanak ‘[}epom’, a nisu bile rijetke situacije kadapo nare|enju Aleksandra Vasiljevi}apukovnika Slobodana Rako~evi}a morao ide na sastanke sa ‘[}epom‘“, naveo je biv

pripadnik Kontraobavje{tajne slu`be bivJNA Mustafa ândi} u izjavi koju je d

krajem januara 2007. godine.



Po~etkom jula 1991. godine, otkrivaMuslimovi} u svojoj novoj knjizi, vojni oba-

vje{tajac Ilija Kneèvi} svojim nadre-|enim proslijedio je izvje{taj o rasporedusnaga u \akovu koji se bazira napodacima koje mu je dostavio SeferHalilovi}. „Na{ izvor ’Boris’ iznosi da suoruàne formacije RH u \akovu raspo-re|ene na sljede}i na~in: Jedinicenacionalne garde ja~ine 3 pe{adijskabataljona, svrstana u Diljski odred’teritorijalne odbrane’ a bataljon jesmje{ten u ma{inskoj radionici Mika

\akovo zvani ’[vajcerija’, drugi u krugustare ciglane na putu prema selu \ako-va~ki Selci i tre}i u krugu {umarije

\akovo, na izlazu iz \akova. Pripadniciovih bataljona su odjeveni u vojni~keuniforme sa bijelim amblemom na levojruci, sa ka~ketom na glavi sa {ahov-nicom. Jedan dio pripadnika nema li~nonaoruànje, odnosno pu{ke. Osnovni

cilj SNO \akovo je da se {to prije i ~imvi{e izvr{i pritisak na stare{ine Hrvate

Slovence, Muslimane, Albance, Makedonce i druge, kao i na vojnike danapuste JNA i pre|u u nacionalnugardu. Do sada dezertirala tri mla|aoficira, koji su prihva}eni u \akovu odre|eni u MNO RH u Zagreb, gdje }dobiti dalji raspored u nacionalngardu. Prihvatni centar za vojnikedezertere je u DVD \akovo, gdje im soduzima oru`je ako su do{li sa njim daje civilno odijelo, a potom u podru~juu mjestu stanovanja, gdje se raspore|uju u nacionalnu gardu. Planirajupo{to im se odazove i pre|e kod njih

onaj ko ho}e, da napadnu kasarne u \akovu, {umu gaj i stanove vojnih licato jednovremeno“, stoji, izme|u ostalogu izvje{taju obavje{tajca Kneèvi}a koji soslanja na saznanja „Borisa“, SeferaHalilovi}a.

NEFER HALILOVI]

Ðakovačka epizoda obavještajcaSefera Halilovića

OBAVJE[TAJNI RADFaksimil izvje{taja obavje{tajca IlijeKneèvi}a sa~injen na osnovu informacijakoje je prikupio “Boris”







dokumentima Ministarstva za bora~ pitanja ~lan jedne od najva`nijih komis — Komisije za dodjelu stanova, kojo predsjedava Zaim Backovi}. Porstrana~kog kolege Zaima Backovi}ak}erke Mirele, Sefer Halilovi} je u isKomisiju postavio i svog {uru EdiKasumagi}a, te Asima Radelja{a, bra

predsjednika Upravnog odbora Zavozdravstvenog osiguranja KantoSarajevo Eseda Radelja{a. Ratni vojinvalidi i ~lanovi porodica {ehida

poginulih boraca imali su do sada broj pritu`be na rad ~lanova Komisije

dodjelu stanova i upozoravali na sumnjikriterije za odabir korisnika. Premnjihovim tvrdnjama, „bora~ki stanovi“dodjeljuju bez ikakve provjere imovinskstanja, po prijateljskim i strana~k

preporukama, zbog ~ega su se me„sretnicima“ koji su na taj na~in rije{stambeno pitanje, na{la i djeca boraca kosu ìvi i zdravi, i jo{ su se vratili

prijeratna mjesta stanovanja (gdje su obnovljene ku}e, tako|er, donatorsksredstvima). Sve su primjedbe i àlbe ra~un BPS-ovih ministara za bora~

pitanja, me|utim, ostale bez odgovora.

ODABRAO SEFER HALILOV

Prema informacijama iz izvora bliskiMinistarstvu za bora~ka pitanja KantonSarajevo, anga`man u bora~kimkomisijama mogao bi predstavljati tepo~etak politi~ke karijere mladepoduzetnice Mirele Halilovi}. K}erkaSefera Halilovi}a je, navodno, najozbilj

nija kandidatkinja za budu}u pomo}nicministra, dok je generalova suprugaEmina Kasumagi}-Halilovi} ve„zbrinuta“ u upravnim odborima kantonalnih institucija. Gospo|a Halilovi} jepremda ima stalni posao u sarajevskomKlini~kom centru, ranije imenovana Upravni odbor kantonalnog Zavodzdravstvenog osiguranja, kojimpredsjedava Esed Radelja{, odnosnUpravni odbor Javne ustanove „Zavoza alkoholizam i druge toksikomanije“.

OFICIR I D@ENTLMEN

Supruga SeferaHalilovića uUpravnom

odboru Zavodazdravstvenogosiguranja


LUKAVA STRATEGIJA Umirovljeni general Sefer Halilovi} i njegovadjeca preuzeli su kontrolu nad Ministarstvom

za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo



DODIKOV HRVAT KASIPOVI] POSTAO PODUZETNIK

Bivši ministar prosvjete i kulture Republike Srpske ANTUN KASIPOVIĆ važi zanajbogatijeg Dodikovog Hrvata, svoj golemi imetak ovaj predratni novinar

lokalnih medija stekao je uglavnom tokom sedmogodišnjeg upravljanjaministarstvom; naša novinarka istražila je imovinu jednog od najbogatijih

Hrvata u RS-u koji se prošlog mjeseca otisnuo u poduzetničke vode

A N T O N K A S I P O V I ]

IN VINO CARITASPROSVIJE]ENI BIZNISMENBiv{i ministar prosvjete RS-a AntunKasipovi} pokre}e privatni biznis na svom

imanju u Motikama pored Banje Luke



nton Kasipovi}, biv{i ministar prosvjete i kulture u Vladi Re pu- blike Srpske i ~lan Nadzornogodbora Javnog servisa RTRS-a,

prije mjesec dana osnovao je pri-vatnu firmu Vina i rakije Kasipovi} uMotikama pored Banje Luke.

U pisanoj izjavi Administrativnoj slu`biGrada Banje Luke, od koje je traìodozvolu za obavljanje preduzetni~ke djelat-nosti, Kasipovi} je naveo da posjedujeopremu, sredstva za rad, kadrove i odgo-varaju}i prostor.

Kasipovi} po svemu navedenom spadame|u malobrojne gra|ane RS-a koji su ustanju pokrenuti vlastiti biznis bez podizan-

ja kredita od komercijalnih banaka.Me|utim, upu}ene u Kasipovi}ev imetak toi ne ~udi. Apartmani u Istri dio su imovinekoje je stekao u vrijeme ministrovanja uVladi RS-a. Veliko imanje u Motikama savikendicom, gdje je osnovao firmu,Kasipovi} je tako|e kupio tokom svog sed-mogodi{njeg “gazdovanja” Ministarstvom

prosvjete. Otvaranje najve}e vinarije u BiHsa najsavremenijom opremom za proizvod-nju vina i rakije govori da Kasipovi}u nije

nedostajalo novca za investiranje u pokre-tanje kompanije. Kako saznajemo, Kasipo-vi} je angaòvao najbolje stru~njake izHrvatske kako bi njegov biznis procvjetao iu vrlo kratkom roku svoju proizvode plasir-ao na inostrano trì{te.

“VINA I RAKIJE KASIPOVI]”Kasipovi} je, u ekspresnom roku, za svega

dvije sedmice od Administrativne slu`begrada Banje Luke dobio rje{enje, kojim mu seodobrava obavljanje preduzetni~ke djelatnostikao dopunsko zanimanje.

Kasipovi}eva firma, kako stoji urje{enju, bavi}e se trgovinom na veliko pi}ima, trgovina na malom pi}ima u speci- jalizovanim prodavnicama, proizvodnjomvina od gro`|a i destilovanjem, pre~i{}ava-njem i mije{anjem alkoholnih pi}a.

Poznavaoci prilika tvrde da je Kasipovi}u RS-u najvje{tiji politi~ki pliva~ na dugestaze. Trenutno ne pripada ni opoziciji, a nesvrstavaju ga ni me|u Dodikove tajkune.Odlu~io da uplovi u mirne preduzetni~kevode i sa~eka razrje{enje politi~ke situacije,uìvaju}i u “zara|enom”.

Iako se za njega ne veù velike afere,

niti sumnjivi poslovi, Kasipovi} je sa pozi-

cije ministra kulture i prosvjete skupio prili~nu u{te|evinu. Dio nje poku{ao je,navodno, u automobilu da iznese prekoma|arske granice.

Upu}eni tvrde da je Kasipovi} dobroznao iskoristiti “zlatno doba” Telekoma, te je sebi u to vrijeme priskrbio nekolikoapartmana na Opatijskoj rivijeri i jo{ pone-{to od nekretnina u Hrvatskoj, gdje muina~e ìvi brat, tako|er uspje{an poduzet-nik.

Kasipovi} je smijenjen u martu ovegodine prilikom rekonstrukcije Vlade RS-a.Budèt Ministarstva prosvjete i kulture,kojim je Kasipovi} upravljao, za 2012. god-inu iznosio je preko 404 miliona KM,me|utim Kasipovi} ga je i pored toga

prema{io za oko 50 miliona, zbog ~ega jedobio revizorsko mi{ljenje “sa rezervom”.

Ministarstvo kojim je upravljao Kasi po-vi} raspolagalo je i sa oko 100 miliona inves-ticija iz Razvojnog fonda RS-a za izgradnju irenoviranje {kola. Izgradnja zgradeAkademije nauka RS-a, koja je ko{tala petmiliona KM, tako|er je bila u njegovojnadle`nosti. Iz Razvojnog programa VladeRS-a izgradio je na desetine {kolskih dvo-rana {irom Republike Srpske. Ni jedna nijeko{tala ispod pola miliona maraka.

LIJEPO JE BITI FINPrema mi{ljenju revizora, milionima

maraka koje je usmjeravalo ovo ministarstvou razne svrhe ne zna se za trag. Primjeraradi, Pravni fakultet na Palama nije imao

potrebnu dokumentaciju o dobavlja~ima zarenoviranje krova i postavljanje oluka. Namnogim ra~unima, koji treba da dokumen-tuju rekonstrukciju i popravke {kola, nijenavedeno ko je napravio te tro{kove i ukoje svrhe. Kasipovi} je, dok se nalazio na~elu ovog ministarstva, velike iznose izdva-

jao i za umjetni~ke slike. Me|utim, ne pos-

toji trag kome ih je i za{to poklanjao.

Na Kasipovi}evoj prioritetnoj li pro{le godine na{ao se i projekat teàk 1miliona maraka, koji se odnosio nabavku ra~unara iz Srbije za {kole u R

u. Ostalo je nejasno zbog ~ega je VlaRS-a izdvojila taj novac, s obzirom da nakon zajedni~ke sjednice vlada RS-aSrbije saop{teno da }e Srbija sa ukupno 4miliona eura kreditirati nabavku kom

pjutera za {kole u RS-u.Pod njegovim pokroviteljstvom pr

pet godina odràn je Banjaluka Interntional Film Festival (BLIFF), za {ta

potro{eno 1,5 miliona KM. Festival odràn jednom i nikad vi{e.

Kao ministar prosvjete Kasipovi}, pored velikih pritisaka javnosti, nikada nije zaloìo da se provjere sumnji

diplome visokih zvani~nika na vlasti kosu stekli u Sremskoj Kamenici i na privnim fakultetima u Novom Sadu. Tvrdio da je taj posao u nadle`nosti pokrajinsVlade AP Vojvodine.

Iz Vlade RS-a oti{ao je svjestan da do{ao kraj {irenju la`nog optimizma, koji

bio temelj politi~ke platforme aktuelvlasti i da ona ulazi u teàk period iz kojne}e iza}i bez o{te}enja. Uz to, odnome|u visokim funkcionerima RS-a, kako

pribliàvaju izbori, poprili~no su usijani.Kasipovi} se Dodiku zamjerio po d

osnova: bio je previ{e blizak Dòmbi}usamoinicijativno je najavio ostavku

poziciju potpredsjednika Vlade RS-atraìo da bude razrije{en du`nosti minist

jer nije ispo{tovan rok za po~etak izgradn~etvrtog paviljona Studentskog cent“Nikola Tesla” u Banjoj Luci. To je ~elniSNSD-a ozbiljno naljutilo.

Nekada{nji novinar i urednik GlaSrpske, dopisnik Televizije Sarajevo, k

je na mjesto ministra do{ao iz marketinJavnog servisa BiH, pripada politi~kokrugu @eljka Kopanje. Kopanjinom kru

pripadao je i Dèrard Selman, koji je

ministra pravde unaprije|en u predsjedniUstavnog suda RS-a, tako da je u Vladi RSod “njegovih” ministara ostao jo{ samNedeljko ûbrilovi}, ministar saobra}ajveza. Ovaj trojac je Dodikova struja SNSD-u po kuloarima nazivala “trilingozla”.

Upu}eni izvori tvrde da je Kopan“svoje ministre” uklonio iz izvr{ne vlas

pripremaju}i se za “nova vremena” kodolaze. Za skoro sedam godina koliko

bio u Vladi Republike Srpske Kasipovi}s kim nije do{ao u ozbiljniji i konflikt, tada njegov odlazak ne predstavlja i njeg

politi~ki kraj.


BOGA]ENJE NA “KULTURAN” NA^

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

Biv{i Dodikov ministar prosvjete i kulture otvaranajve}u vinariju u BiH

VELIKI DOMAĆIN:Apartmani u Istri,kao i imanje uMotikama sa vikendicomdio su imovine koje jeKasipović stekao uvrijeme ministrovanjau Vladi RS-a




http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-892-12122013 31/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh





jenjen. Pavlovi} i Holjan su odbilerazgovarati sa novinarima Centra zaistraìva~ko novinarstvo (CIN) o tomekako su ocjenjivali svoga {efa na ispitimatokom konkursne procedure te ko ih je

predloìo u komisiju.

ÛVARI VLASTITIH FOTELJASekretarijat Predsjedni{tva BiH pri pre-

mio je Prijedlog Odluke o novojorganizaciji ove institucije koja predvi|avi{e od 20 novih pozicija. Odluka jeusvojena u maju, na samom kraju mandata

generalnog sekretara, a dva mjeseca nakontoga raspisan je natje~aj za samostalnogizvr{ioca.

Istim natje~ajem traìo se i novigeneralni sekretar i njegova dva zamjenika.

U vrijeme Ninkovi}evog mandata na pozicije zamjenika niko nije bio imenovan.Sve ~etiri funkcije su dobro pla}ene.

Osnovna pla}a generalnog sekretara iznosi3.092 KM, njegovog zamjenika 2.621 KM,dok je za samostalnog izvr{ioca za pitanjaodbrane planirano 1.998 KM.

Na konkurs se ukupno prijavilo 36

kandidata, od kojih su ~etvorica ve} radu Predsjedni{tvu. Upravo oni su dobnajbolje ocjene.

Na najvi{u funkciju u Sekretarijaizabran je Boris Buha, a za njego

zamjenike Dènan Selimbegovi} i MaZeko. Njih trojica bili su zaposleni uredima ~lanova Predsjedni{tva BiH osnovu privremenih ugovora.

Buha je prethodno bio savjetnik ustavnopravna pitanja ~lana Predsjedni{tBiH Neboj{e Radmanovi}a, Zeko savjetnza pitanja dijaspore i demobilisanih pripa


UZALUD VAM TRUD BIRA

Generalni sekretar Predsjedni{tva BiH Ranko Ninkovi}zaposlio se na radno mjesto koje je sam sebi izmislio

POSAO ZA ZAPOSLENE UPREDSJEDNI[TVUPredsjedni{tvo BiH provodi natje~aje zaradna mjesta. êtiri su dobile osobekoje su ve} radile u ovoj instituciji

NOVA POZICIJA ZA STAROG BIROKRATURanko Ninkovi} je rukovodio slu`bom koja je predloìla novu shemu organizacije uSekretarijatu Predsjedni{tva BiH

OD SAVJETNIKA DOGENERALNOG SEKRETARA Boris Buha, novi generalni sekretar,je u proteklih pet godina savjetovaoje Neboj{u Radmanovi}a



nika Oruànih snaga BiH @eljka Kom{i}a,a Selimbegovi} saradnik za odnose s

javno{}u u Uredu Bakira Izetbegovi}a.

PROCEDURA ISPO[TOVANADo posla u bh. institucijama se dolazi

polaganjem javnog i stru~nog ispita. Nakon{to ADS objavi oglas za posao u instituciji ikandidati po{alju traène dokumente, onikoji ispunjavaju uslove idu na testiranje

znanja. Prvo se polaè op}i ispit za javneslu`benike, a potom slijedi provjerastru~nog znanja na pismenom i usmenomispitu pred komisijom. Na kraju testiranjakandidat moè imati najvi{e 130 bodova.

Savjetnik Buha bio je jako blizunajboljem rezultatu. Komisija ga jeocijenila sa 129 bodova, dok je Ninkovi}u,Selimbegovi}u i Zeki dala ne{to vi{e od127 bodova. Pore|enja radi, najbolji drugikandidat je osvojio 102 boda.

U ADS-u navode da je bilo za o~ekivatida oni imaju najbolje rezultate, jer ve}godinama rade u ovoj instituciji na istim isli~nim poslovima.

Zakon o dràvnoj slu`bi u institucijamaBiH ka e da su ~lanovi komisije du`ni

podnijeti ostavku ukoliko se na|u u sukobuinteresa.

U ADS-u, koji je proveo konkurs,smatraju da nije bilo opravdanih razloga zaizuze}e Pavlovi} i Holjan, jer niko odkandidata nije prigovorio na njihovo~lanstvo. Prema njihovom obja{njenju,~lanovi komisije mogu biti izuzeti ako sedokaè rizik od predrasuda i pristrasnosti.Tako|er, kaù da to {to su ~lanovi komisije

odlu~ivali o izboru svoga {efa nije valjan

razlog za njihovo izuze}e.

Sedamnaest kandidata koji ispunjavali uslove traène javnim oglasoodustalo je od konkursa. Novinari CIN-a kontaktirali njih sedam.

Pojedini su kazali da nisu do{li na ispzbog toga {to se unaprijed znalo ko }e b

primljen, dio je kazao da nisu dobobavje{tenje o terminu ispita, a bilo jeonih koji su odustali zbog bolesti

porodi~nih obaveza. Sekretarijat Predsjeni{tva BiH nije dostavio podatke o brouposlenih, ali je u dopisu navedeno da

prema novoj sistematizaciji, oadministrativno tijelo trebalo imati 80 up

slenika. U Ministarstvu finansija i trezoBiH koje ispla}uje pla}e dràvnslu`benicima kaù da u „Sekretarijatu raoko pedeset ljudi“.

Za osam novih pozicija je AD po~etkom pro{log mjeseca raspisao interoglas. U Sekretarijatu kaù da }e

pozicije biti popunjene transparentno iskladu sa zakonom. Prema Zakonu dràvnoj slu`bi u institucijama BiH, interni oglas mogu se prijaviti samdràvni slu`benici iz institucije u kojojraspisan oglas, ~ime }e i ovaj put radmjesta popuniti osobe koje ve} radePredsjedni{tvu.

Centar za istraìva~ko novinarst(CIN) iz Sarajeva je pro{le godine objavnekoliko pri~a o zapo{ljavanju u dràvninstitucijama. Novinari su tada otkrili da konkursi , uglavnom, raspisuju samformalno, jer su nova radna mjesta vrezervisana za ljude koji rade u tinstitucijama.

Veliki broj ljudi u BiH smatra zapo{ljavanje u dràvnoj slu`bi predstav

bacanje novca poreskih obveznika na sku procedure i uzaludno tro{enje vremena

novca kandidata.


PROFILI DR@AVNIH KADROVA

KONKURS ZA ZBRINJA-

VANJE SAVJETNIKA:Na najvišu funkciju uSekretarijatu izabran jeBoris Buha, a za njegovezamjenike DženanSelimbegović i MatoZeko. Njih trojica bili suzaposleni u uredimačlanova PredsjedništvaBiH

BRZO NAPREDOVANJE U SLU@BIDènan Selimbegovi}, saradnik ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a i ~lanStranke demokratske akcije, sada na posao dolazi kao zamjenik generalnog sekretara

MUDRIM SAVJETIMA DO UNAPRE\ENJA Mato Zeko iz Kabineta ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}apreselio u Sekretarijat kao zamjenik generalnog sekretara





T

ihi rat koji vode direktor i dio rad-nika Zavoda za vaspitanje mu{kedjece i omladine Humu Sarajevu

kulminirao je nakon {to jeSlobodna Bosna krajem oktobra

objavila tekst u kojem grupa anonimnihzaposlenika direktora ustanove Dèvada[u{ka optuùje za zloupotrebu prostorijaZavoda za privatne svrhe. Ono oko ~ega se

slaù i direktor, s jedne, te “pobunjeni”

uposlenici, s druge strane, jeste da je stanjeu Zavodu sve teè: kod djece u Zavodu prona|ena je ru~na bomba, a kako tvrdisam direktor [u{ko u razgovoru za SB

pojedini {ti}enici po~ine i do 15 provalnihkra|a u jednom mjesecu!

Podsjetimo, prema snimcima s na

zornih kamera i prema podacima koji tada, osim SB, dostavljeni i istra`norganima, direktor [u{ko radno vrijemematerijal Zavoda koristio je za privat

potrebe, a kako tvrde neki od radnika kojstrahu od gubitka posla ne èle da objavlj


[U[KA SE [U[KA

Pi{e: ALMIR PANJETA

Foto: MARIO ILIÎ]

Nakon što je nedavnoSlobodna Bosna objavilasnimke na kojima se vidikako direktor Zavoda zavaspitanje muške djece iomladine Hum radnovrijeme, prostorije iuposlenike koristi zaprivatne potrebe, podiglase prilična prašina, a navidjelo je isplivao otvorenisukob direktora i dijelauposlenika u kojem za

sada najviše ispaštajuštićenici Zavoda.S obzirom da je prijavauposlenika otišla nabrojne adrese a predata jei tužba, od policije pa doinspekcija, na šta jedopisom istim adresama

odgovorio i direktorZavoda, čini se da će otome “ko je počeo rat”odlučiti više instance

Dok traje otvoreni rat na relaciji uposlenici-direktor,{ti}enici u Zavod unose bombe, razbijaju prozore i

provaljuju u skladi{te



jemo njihova imena, namje{taj izra|en u

Zavodu slu`benim i li~nim vozilom, teiznajmljenim kombijima, odvozio na svojuvikendicu koja se nalazi na relaciji Tar~in -Pazari}. Nakon teksta desilo se mnogotoga: tri uposlenika na bolovanju ozna~enisu kao glavni krivci za dostavljanje snima-ka medijima i ustanovama, a Zavod su,kako kaè direktor [u{ko, 15-ak dana

posje}ivale najmanje dvije inspekcijednevno.

STRAH OD LETENJAReagiraju}i na tekst, vaspita~i Elmedin

Kafedì} i Hadò Puran, te radnik s

obezbje|enja Amar îzmi} u strahu od

gubitka posla obratili su se na{oj redakciji,

ali i nadle`nim ministarstvima, policiji iinspekcijama. Op}inskom sudu u Sarajevu podnijeli su tu`bu za radni spor i mobing,{to nam je potvrdila i Boàna Kordi},

pravnica u Helsin{kom komitetu za ljudska prava BiH.

“Oni su nam se obratili nakon {to su pokrenuli tu`bu, i mi smo otvorili monitoringslu~aja koji }emo pratiti. Slu~aj je u

po~etnoj fazi a prati}emo ro~i{ta i dalji pos-tupak”, kazala nam je Boàna Kordi},

pravnica iz Helsin{kog komiteta.“Na osnovu na{ih ranijih saznanja,

va{eg teksta i video-snimaka sro~ili smo

slu`bene zahtjeve za pokretanje istrage u

ovom slu~aju, te iste sa priloènim snimma, dostavili na adrese ve}eg broja revantnih instanci. O svemu smo informissljede}e ustanove i pojedince: Upravodbor Zavoda, federalnog ministra radasocijalne politike Vjekoslav âmbFederalnu upravu za inspekcijske poslovKrim policiju Novo Sarajevo, i drugekaù u svom pismu trojica uposlenika ktvrde da uìvaju pasivnu podr{ku ve}

dijela uposlenika koji se “u strahu za vlastu egzistenciju ne usu|uju govoriti o prolemima Zavoda”. êsta pisana upozorenza koja direktor [u{ko tvrdi da su samzakonski na~ini uvo|enja radne disciplinuposlenici smatraju vidom pritiska na njimobingom. Tvrde da su me|uljudsodnosi nakon njegovog dolaska pogor{an

“Postepenim pritiscima u vidu razli~ituputstava, naredbi, zabrana, upozorenj

prijetnji, preporuka i sli~nih militaristi~k principa ure|ivanja, doveo je Zavod u sta je kompletne paranoje i sveop{teg nepo jerenja gdje uposlenici koji su bili dobrim odnosima danas zaziru jedni drugih. Me|uljudske odnose ure|ukamere video-nadzora, pismene odlukupozorenja, nepisane odluke o izbjegavanljudi i situacija...”, tvrde uposlenici

pismu.“Dok smo na bolovanju, poslao nam

poziv na vanredni ljekarski pregle Navodno ho}e da provjeri da li smo mentno sposobni za obavljanje posla kojim

bavimo, a mi i jesmo dijelom traìli bovanje zbog stresa kojem smo izloèni, priscima koji se na nas vr{e. Bukvalno ho}e

nas proglasi mentalno nesposobnim za n posao i tako nam, izme|u ostalog, ‘spakuotkaze. Meni je u vrijeme trajanja bolovanuru~ena disciplinska mjera za ne{to {to ura|eno mnogo prije”, tvrdi vaspitElmedin Kafedì}, dodaju}i kako su odb

postupiti po pozivu na pregled jer smatrada su im povrije|ena zakonom zagarantvana prava.

“Za{to procjenjivati radnu sposobnonekoga ko je ve} procijenjen kao privmeno sprije~en za rad? Imamo informacda su nam otkazi spakovani i samo se ~eda se vratimo s bolovanja”, tvrde uposlen

ci. Kaù da je kulminacija katastrofalnstanja u zavodu bila 14. jula ove godinkada je kod maloljetnika u odgojnoj gru

prona|ena i oduzeta bomba.“Postoje indicije da su u kontakt s bom

bom do{li svi maloljetnici, pojedina~nozajedni~ki, kao i to da je bomba bila Zavodu bar dva do tri dana. Direktor je to djelovao hladnokrvno i nezainteresirante umjesto sazivanja sjednice Stru~nog timZavoda, s ciljem analize situacije i preduzmanja drasti~nih mjera na za{titi djeceuposlenika, direktor je sam sa~inio

dostavio ‘Uputstvo o poduzimanju poja~


DJECA SU VOJSKA NAJJA^

ZAVOD HUMDirektor i uposlenici se slaù u jednom:Najvi{e trpe djeca”



nog nadzora’ za radnike na obezbje|enju ivaspita~e”, tvrde Kafedì}, Puran i îzmi}.

[TA KA@E DIREKTORProbleme Zavoda ne negira ni sam

direktor [u{ko, kojeg smo posjetili nakon{to smo dobili pismo uposlenika s prijava-ma policiji i drugim institucijama u prilogu,te razgovarali s uposlenicima. Direktor [u{ko, osim {to je odbio da se fotografira,te nam zamjerio {to ga nismo kontaktiraliza prvi tekst (u kojem smo koristili auten-ti~ne snimke ~iji sadr aj smo opisali, kao irelevantnu dokumentaciju), nije demantirao

autenti~nost snimaka niti spomenute doku-mentacije, me|u kojima i pismeno upo-zorenje za tri marke telefona. Ne negira ni

pronalazak bombe, ali tvrdi da je uradio sve{to je u njegovoj mo}i i postupio po proce-duri.

“Ta~no je, prona|ena je bomba, djeca suse zezala s njom, oduzeta je, pozvali smo

policiju koja je nadle`na jer mi nemamostru~no osoblje za postupanje s bombom, i

policija je postupila po proceduri, podnesen je izvje{taj nadle`nom tuìla{tvu i to jeoti{lo u dalju proceduru”, kazao nam je

direktor [u{ko. Tvrdi da su optu`beuposlenika, ~ije je prijave tako|er imao pri-liku vidjeti, dio kampanje protiv njegauzrokovane ~injenicom da oni nisu htjeli

prihvatiti njegove metode.“Kada sam do{ao na mjesto direktora u

januaru 2012. godine, zatekao sam lo{eme|uljudske odnose i koristim svezakonom predvi|ene mogu}nosti da seuvede red u ustanovu i da se svi uposleni

posvete onome {to im je posao - radu sadjecom. Kako reagovati u situaciji kadaimamo snimak s nadzorne kamere na kojemse vidi kako vaspita~i sa trojicom {ti}enika

gledaju na teletekstu rezultate utakmica s

38

[U[KA SE [U[KA

Uposlenici: “Izloèni smo mobingu zastra{ivanju!“


KAFED@I], PURAN I ÎZMI]Nakon brojnih upozorenja koja smatrajuzastra{ivanjem, tuìli direktora za mobingi prijavili slu~aj brojnim institucijama



kladionice, a istovremeno drugi {ti}enicivr{e provalu u skladi{te odakle otu|ujukobasice i koka-kole?”, kaè [u{ko. Dodajeda u konkretnom slu~aju nije po~injenave}a materijalna {teta, ali jeste nematerijal-na.

“To je stra{an propust. Meni su i tadneki govorili da tim ljudima dam otkaz, ali

ja sam im samo uputio upozorenje. Za{to jeupozorenje za takav propust pritisak?”, pitase [u{ko. Ne negira sadràj dokumenataobjavljenih u SB, kao ni ~injenicu da je uradno vrijeme za privatne potrebe koristio

prostor i radnike Zavoda:“K}erka mi kupila namje{taj, nije ga

privremeno imala gdje staviti, htjela kodmene na vikendicu, pa ga privremenostavili tu u Zavod dok izmjerim za {ta odelemenata imam mjesta na vikendici. Nasnimku se vidi da se radi o ormaru i kau~u

plave boje, za {ta nema materijala u Zavodu

kojim bi mogao biti izra|en. Kada je rije~ oizradi namje{taja koja se vidi, rije~ je oizradi {ablona za barsku stolicu, koja sesvidjela radnicima koji su ga odlu~ilizadràt za potrebe radne terapije. Za dionamje{taja nije bilo mjesta kod mene, pasmo taj dio razmontirali i dijelovi su uradionici na raspolaganju za radnu terapiju.Ostatak je odvezen nekoliko dana poslije,{to se vidi i na snimku, i utovaren u privat-no vozilo”.

Kad je u pitanju dio snimka na kojem sevidi odvoènje hrane iz kuhinje, [u{kotvrdi da je samo nekoliko puta odvozio

otpatke od hrane za pse koje ima na

vikendici, a da je na spomenutom snimkuvidljiv utovar ma{ine za mljevenje povr}akoju je “posudio” skupa sa jednom ve}om{erpom.

“Uzeo sam ma{inu na revers jer mi jetrebala, i vratio je, to je normalno, i drugiuposlenici mogu na revers uzeti stvari ivratiti ih”, obja{njava nam [u{ko kako jeimovinu Zavoda upotrebljavao za pri-vatne potrebe, te da je ta mogu}nost

otvorena i drugim uposlenicima (?!).Pitali smo ga ko je jo{ nosio ma{inu zamljevenje vo}a:

“Nije ma{inu, jednom je pedagog posu-dio {erpu, a ako nekome od radnika trebama{ina iz radionice tu i tamo je posude narevers”, tvrdi [u{ko. O ovome je i pismenoupoznao nadle`ne institucije, te nam daodokument u kojem se potvr|uje upotrebaimovine Zavoda za privatne svrhe.

Kako su nam kazali uposlenici, nakonteksta SB oplja~kano je ra~unovodstvoodakle je ukradena dokumentacija, ali ne

naprimjer i kompjuter.“Ako su {ti}enici, sumnjam da bi uzeli

papire. Oni i od teke bjeè, a od papira jedi-no vole listi} za kladionicu”, kaè namvaspita~ Hadò.

[EGA HUMOR PROVALEProvalu ne negira ni [u{ko, ali on tvrdi

kako je njen cilj da se ukloni dokumentacija o smanjenju dèparca {ti}enicima kojinamjerno o{tete imovinu zavoda.

“Ukradena je dokumentacija i nekih130 maraka, o svemu je obavije{tena poli-cija i postoji zapisnik. Imali smo situacijuda kada smo odlu~ili da od dèparca, koji jeizme|u 72 i 80 KM mjese~no, odbijemo do10 posto od mjese~nog dèparca na ime{tete, nakon ~ega su pojedini vaspita~i indi-rektno uticali na to da grupa maloljetnika urevoltu iza|e i kamenjem polupa prozore sa

ove strane Zavoda, evo vidite ovdje na ziduo{te}enje od kamena, tu je bila sekretaricakoja je doìvjela {ok i zavr{ila u hitnoj...”,

pri~a [u{ko, te dodaje da je i taj slu~aj pri- javljen policiji o ~emu postoje snimcivideo-nadzora.

“Ru`no je kada u izvje{taju slu`bi pro~itate da postoje {ti}enici koji su po~inili i do 15 provala za jedan mjesec,imamo slu~ajeve da iz manje sredine do|edijete koje je tamo ukralo biciklo, a ovdjese poveè sa iskusnijim kriminalcima i zagodinu dana ga ve} policija zatekne ute{kim provalama, i umjesto da radimo na

rje{avanju toga, oni su ve} 6-7 mjeseci na

bolovanju i rade na otupljivanju ideje da rad u ovoj ustanovi podigne na vi{i nivokaè [u{ko.

Direktor iznosi i slu~aj kada je mjesto {efa slu`be za tretman maloljetni

postavljen mla|i uposlenik kojeg vaspitanisu prihvatili te ga omalovaàvanjedoveli u neugodan poloàj kod {ti}enika.

“Zvali su ga ‘balo’ i ‘mali’, gledali g podsmijehom. Mladi}a je poslije pretuk

nekoliko maloljetnika i lokalnih mladi}aon nije smio do}i ni po doznake”, ka[u{ko.

[u{ko ne negira ni podatak koji iznouposlenici prema kojem nije dozvolio prestavnicima Prosvjetno-pedago{kog zavoKantona Sarajevo da obave nadz

provo|enja pedago{kih standarda:“Naravno da nisam dozvolio, jer je o

prema zakonu socijalna ustanova, i ne mouop{te provoditi prosvjetne standarde, a su traìli uposlenici kako bi imali dodat

pogodnosti”, tvrdi [u{ko, i uz ~injenicu iako je FBiH osniva~ zavoda, s 50 possredstava ga financira KS:

“Nadzor nad utro{kom sredstava negiramo, imaju redovne izvje{taje utro{ku”, dodaje.

Direktor [u{ko nam je kazao kako slu~ajno ili ne, ba{ dan prije na{eg dolasu Zavod, jedan dje~ak prijavio da ga

jedan od radnika na obezbje|enju pretukai to prije nekih sedam mjeseci.

“Radi se o razboritom dje~aku koji svoje tvrdnje biti spreman ponoviti bgdje, i ja mu vjerujem, posebno kad savidio koliko je upla{en zbog ~ega slu~

nije ranije prijavio. Kaè da ga je radnobezbje|enja, koji “bilda pa je pokrupannakon neke sva|e u spavaoni, izveo u Wgdje nema video nadzora i tu mu udarnekoliko {amara od kojih mu se, ka`zamantalo, te ga udario bokserom u stomaPoslije toga je taj radnik oti{ao na bolova

je. Ispita}emo te navode te postupiti skladu sa pravilima”, kaè [u{ko.

Uposlenici tvrde kako imaju dovoljosnova za pokretanje tu`be “za za{titu mobinga i diskriminacije” te pretpostavlj

ju kako }e taj njihov potez izazvati nezadvoljstvo i odmazdu.

“Samom odlukom da vam se obratimna to smo bili spremni. Po~eli smo osje}zdravstvene tegobe kao posljedicu diretorovih neosnovanih i diskriminatorsk

pri tisaka. Pored vel ikog rizika ostanemo bez posla, poduzimanje ovkoraka, kao i njihova opravdanost, ninam bili upitni ni u jednom trenutku. Udu`no po{tovanje, nismo mi ti koji snimcima tovare i odvoze namje{tajtvrde u potpisanom pismu uposlenuzdaju}i se i u prijavu Helsin{kom komittu za ljudska prava, odakle su im obe}

pravnu pomo}.


DJECA SU VOJSKA NAJJA^

Direktor: “Napadaju me uposlenicikoji ne èle da rade!”

Direktorovodgovor na

prozivke



Sama pomisao da neko stane na

crtu Aleksandru Vu~i}u, liderunaprednjaka, i to na vrhuncu nje-gove politi~ke mo}i u Srbiji,djeluje potpuno {okantno. Me|u-

tim, upravo to se desilo pro{le nedjelje kada je Vladimir Cvijan, ~lan Predsjedni{tvaSNS-a, poslanik ove stranke i donedav-noVu~i}ev veoma blizak prijatelj, odlu~ioda na unutarstrana~kim izborima (25. janu-ara) bude protukandidat aktuelnom liderunaprednjaka. Istovremeno, Cvijan je u{ao uèstoki obra~un sa Vu~i}em, optuùju}i gada zloupotrebljava zakon, da namje{ta aferei zapitao ga za{to se sjednice predsjedni{tva

stranke pretvaraju u pravljenje „biltena ko}e biti uhap{en“.Vladimir Cvijan optuìo jelidera SNS-a da bez dokaza spremahap{enje tajkuna Milana Beka, MiodragaKosti}a, zatim politi~ara Dragana \ilasa,Mla|ana Dinki}a, êdomira Jovanovi}a.Rekao je i da je tu`ba protiv Mi{kovi}a pot-

puno neosnovana i javnosti obe}ao da }e unarednom periodu otkriti svu istinu oAleksandru Vu~i}u.

Tajnu podr{ku Cvijan navodno ima od predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a,koji se ve} neko vrijeme nalazi na margina-ma izvr{ne vlasti. Ovo je ujedno najve}i

potres u vladaju}oj Srpskoj naprednojstranci otkako je na vlasti. PoslijeCvijanovog iznenadnog obra}anja novina-rima u parlamentu, uslijedile su optu`be izvrha SNS-a da on zapravo radi zaMiroslava Mi{kovi}a. Cvijan, me|utim,

vi{e i ne krije da je “paktirao” s najbogati- jim srpskim biznismenom MiroslavomMi{kovi}em i da se s njim tajno vi|ao.

“Moramo se zamisliti kakva je porukaako odre|ujemo pritvore i upropa{tavamodoma}e privrednike, politi~ke protivnike injihove porodice”, rekao je Cvijan.

Ovaj biv{i generalni sekretar BorisaTadi}a, javnosti je postao vi{e poznat 2010.godine nakon {to je svojim mobitelom tajnosnimao predsjednicu Vrhovnog suda Natu

Mesarevi}. Neovla{}eni snimak njihovograzgovora pu{ten je u javnost po prelaskuCvijana iz Demokratske stranke u Vu~i}evuSrpsku naprednu stranku. S obzirom na toda je predsjednica Vrhovnog suda instituci-

je u rangu predsjednika dràve i predsjedni-

ka skup{tine, radilo se o ogromnom skadalu.

Po svemu sude}i, Cvijan je uspionamjeri da zakomplikuje politi~ke odnounutar SNS-a. Upu}eni izvori tvrde da lider SNS-a Aleksandar Vu~i} priprema raspisivanje vanrednih parlamentarnizbora i da je po~eo akciju “~i{}enja” SNa od ljudi Tomislava Nikoli}a, pri tomsvakodnevno koristi priliku da ukaè stoji iza udara na njega.

“Istraga sve 24 sporne privatizaciuprkos pritiscima tajkunsko-kriminalngrupa, uskoro }e biti zavr{ena. Oni nestati na osnivanju novih televizija. Mnonovca }e uloìti zato {to najve}i problemprepreku u nastavku svojih kriminaln


RAT IZME\U VUÎ]A I NIKOLI]A

Vrh Srpske napredne stranke trese do sada najveća afera, čija je pozadina udar nnjenog lidera ALEKSANDRA VUČIĆA; organizovali su je najbliži saradnici TOMISLAVA NIKOLIĆA, predsjednika Srbije - VLADIMIR CVIJAN I OLIVER ANTIĆ, koj

je “kupio” jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji MIROSLAV MIŠKOVIĆ;naša novinarka istražila je razmjere sukoba u najvećoj stranci Srbije i mogućnos

da neko pokuša da smijeni njenog lidera Aleksandra Vučića

Dok se Aleksandar Vu~i} obra~unava sa najbli imsaradnicima Tomislava Nikoli}a, Miroslav Mi{kovi}

otputovao u London

TAJKUNSKO-POLITI^KI PLAN ZARU[ENJE ALEKSANDRA VUÎ]A

Pi{e: MIRHA DEDI]

MI[KOVI] POKU[AVA OVLADATI SRBIJOMIza raskola u vrhu naprednjaka stoji tajkun Miroslav Mi{kovi}



aktivnosti, tajkunskih i kriminalnihudruìvanja i protivpravnog delovanja, videdanas o~igledno u meni. Zato }e poku{atida nas zaustave na svaki na~in”, rekao jeVu~i} i odbacio navode da su na sjednica-ma Predsjedni{tva stranke pravljenispiskovi za hap{enja.

Vu~i}evi najvjerniji saradnici iz SNS-aza na{ list tvrde da }e tajkunski lobi u vrhuSNS-a, koji predvode Vladimir Cvijan iOliver Anti}, poku{ati na sve na~ine dauni{te Vu~i}a. Isti izvori navode da su se uovoj igri zavrtio ogroman novac Miroslava

Mi{kovi}a.TAJKUNSKE PARE VRTE

GDJE BURGIJA NE]EAnaliti~ari tvrde da se moglo i o~ekivati

da jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji kupiljude u vrhu SNS-a i okrene ih protivVu~i}a.

Da je najve}i regionalni tajkun odrije{iokesu kako bi spasio sebe i kompanijudokazuje njegov iznenadni odlazak uLondon, po~etkom ove nedjelje. Naime,sudija Specijalnog suda Vladimir Vu~ini},

bez znanja ostalih ~lanova sudskog vije}a,

sredinom pro{le nedjelje tajno je donio

odluku da vlasniku Delte vrati paso{.Mi{kovi} je u najstroòj tajnosti, krajem

pro{le nedjelje, dobio dozvolu suda daotputuje u London, navodno da bi se vidiosa porodicom. Ova odluka je neprijatnoiznenadila i samog v.d. predsjednikaSpecijalnog suda Aleksandra Stepanovi}a,koji za to saznao iz {tampe. Garancija da }ese Mi{kovi} vratiti u zemlju predstavlja

jemstvo od 12 miliona eura u ke{u koje je poloìo sudu, 23. jula kada je pu{ten iz pritvora. Ukoliko Mi{kovi} prekr{iodobrenje i ne vrati se u roku u zemlju, bi}e

mu ponovo odre|en pritvor.Javnost se u Srbiji pita zbog ~ega jeMi{kovi} hitno otputovao u London.Pojedini izvori spominju susrete sa velikimlobisti~kim imenima poput Tonyja Podeste,~iji je brat John Podesta nedavno postaosavjetnik ameri~kog predsjednika BarackaObame. Ova bra}a vlasnici su Podesta grupa koja danas ima reputaciju jedne odnajuticajnijih firmi za lobiranje u Washing-tonu. Mi{kovi}, ina~e, nikada nije krio daima ozbiljan lobisti~ki tim.

Pored toga, Mi{kovi}ev odlazak uLondon se vezuje za podizanje kredita.

Naime, Mi{kovi}u su prijeko potrebne pare

da bi mogao da finansira odbranu, obzirom da je neke advokate pla}ao i 120.000 eura dnevno. Mi{kovi} je zbtoga insistirao da mu Delhaize odmisplati sva zaostala dugovanja, koja iznosila skoro 40 miliona eura. Belgijansu iskoristili tu priliku i sa gotovo 50 pos

popusta isplatili zaostale obaveze, prije dmjeseca. Delhaize je tom prlikom uplat22 miliona na Mi{kovi}ev ra~un na Kipr

U vrhu vlasti veruju da je upravo ovi parama pla}ena najnovija medijsko-poli~ka kampanja napada na Aleksandra Vu~i

i njegove saradnike, jer se termin ispla“Delhaizea” poklapa s po~etkom èstoknapada na Vu~i}a.

Nastavak su|enja vlasniku “Deholdinga” Miroslavu Mi{kovi}u i njegovsaradnicima zakazan je za 26. decembarSpecijalnom sudu u Beogradu. PodsjetimMi{kovi} i jo{ deset osoba optuèni su su malverzacijama s preduze}ima odràvanje puteva i utajom poreza o{tetta preduze}a za 16,95 milijardi dinara,

budèt za 472 miliona dinara. Mi{kovi}u na teret stavljaju krivi~na djela zloupotre


KO ZAVADI DVA OKA U GLAV

Nastavak na 56. stranici

KRAJ STRANA^KE IDILEProtiv Aleksandra Vu~i}a javno suse okrenuli najbliì saradnici isavjetnici Tomislava Nikoli}a



Sva sre}a pa rad Fondacije

GORICA - Goran Bregovi} ne}ezavisiti od implementacije pre-sude Sejdi} - Finci . Jer, Fondacija ve} radi, i radi}e dugo, kako stvari

sada stoje. U Bosanskom kulturnom centru je 9. decembra odràna press konferencija,na kojoj su osniva~ Fondacije GoranBregovi} i njen izvr{ni direktor FarukaDrina novinarima predstavili ovaj zaistavrijedan projekat i najavili koncert Saso Mange u Zetri 19. decembra, na kojem }enastupiti najve}e muzi~ke zvijezde izregiona, koje }e samim svojim dolaskomdati podr{ku osnivanju i radu Fondacije

GORICA - Goran Bregovi} .Sa Goranom Bregovi}em razgovarali

smo 10. decembra u Hotelu Evropa , da bion ve} sljede}eg dana odlu~io da se svimakoji su do tada uplatili donacije za radFondacije , a uplatnica je trebala biti iulaznica za koncert, novac vrati. Tako da,

bujrum u Zetru , besplatno je. A u Evropu jedo{ao direktno sa Gorice , sarajevskognaselja gdje ìve Romi. “Danas sam u{ao unekoliko romskih ku}a i podsjetio sam sekako Romi, nekako, imaju neodgodivupotrebu da, bilo gdje da stanuju, od svoje

ku}e naprave dvorac. Ne znam jesi li ulazio

u romske ku}e? Ja jesam. Recimo, ve}inamojih plo~a je snimana po tim romskimku}ama. Svaka ku}a je dvorac. Nema vezeda li je kamp prikolica, da li je stan, da li jeku}a, da li je izvana ne znam kakva... Ali,

unutra ima ambiciju da bude dvorac. Neznam odakle takva potreba, nisam do sadaotkrio. I, uvijek je ta ku}a ukra{ena. Volimi}i u te romske ku}e, jer mi je uvijeklijepo”, kaè Goran Bregovi}.

MUZIKA JE JEZIK Dakle, iz Rusije ste direktno sletjeli

na Goricu. Zaista nisam prona{ao podatakda je Bijelo dugm e ikada bilo na turneji poSSSR-u, za razliku od, naprimjer, Indexa...

Nikada nismo bili na turneji po SSSR-uzato {to je tada u Ambasadi SSSR-a uJugoslaviji radio kulturni ata{e koji jeuvijek davao negativno mi{ljenje o Bijelomdugmetu .

Ipak, jednom ste trebali svirati, skoroiza{li na binu, 2. augusta 1985., u Moskvina Svjetskom festivalu omladine istudenata, {to je trebao biti posljednjinastup pjeva~a Mladena Voji~i}a Tife sBijelim du gmetom .

Da, i tada smo napokon do{li u Rusiju.Svirao je i Bajaga sa svojim Instruktorima ,kao predgrupa. Nakon {to su oni odsviralitrebalo je nastupiti Bijelo dugme , ali je taj

koncert policija prekinula. Tako da ni tada

nisam svirao u Rusiji, odnosno u SSSR-u

[ta za Vas danas zna~i svirati Rusiji?

Ma, to puno zna~i svakome. Mi ipak s

znamo o toj kulturi, a oni o nama, naravnne znaju ni{ta. Pro~itali smo njiholiteraturu, znamo njihovu muziku, neka

je veliko imati publiku u Rusiji. Mi smzbilja imali teàk raspored, dvadeset i jedkoncert u dvadeset i pet dana, u RusUkrajini i u Moldaviji. To su velirazdaljine i katkad je komplikova

putovati. Ali, kada na kraju do|e{ u grad... U svakom gradu postoji filharmon

ja, lijepa dvorana za sviranje i publika kone moè{ biti umoran, {ta god da je b

prije toga.

Evo, recimo, odlu~im da iz Sarajepoletim prema Rusiji na jedan od Va{koncerata. [ta biste mi preporu~ili?

Ve}ina stranaca svira u St. Petersburgu Moskvi. Ja sam jedan od rijetkih stranakoji je, recimo, svirao pet koncerata Sibiru, svirao sam u Uralu, svirao sam u tdalekim gradovima. Tamo ima pu

prostora da se svira. Mislim da }u idugodine sti}i skroz tamo do Kam~atkeVladivostoka. Preporu~io bih ti da do|e{

jedan od velikih koncerata. Jer, tada sviramalo ozbiljniji program. A u Rusiji je lije

svirati ozbiljan program.


CIGANI SMO AL NAJLJEP[I

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Bit }u najsretniji kada jednomdo|em na koncert na kojem }esvirati muzi~ari Romi kojima sampomogao u muzi~kom {kolovanju!

INTERVIEW

Goran Bregović muzičar

FONDACIJA “GORICA - GORAN BREGOVIĆ“ je promovisana, koncertSASO MANGE najavljen je za 19. decembar i tu više nema nepoznatih detalja; u

razgovoru za naš magazin slavni sarajevski muzičar govori o Romima, svojoj“Fondaciji”, Sarajevu, sarmi, ćevapima i Novoj godini, djeci razvedenih roditelja.



BREGOVI] ZA „SB

SRETAN, RASPJEVAN I SVOJ NA SVOMEGoran Bregovi} bio je srda~no do~ekan tokom

svoje posjete sarajevskom naselju Gorica



Vjerujem da bih mjesecima ranijetrebao rezervisati ulaznicu... Bar su takotrebali uraditi Meksikanci ove godine.

Blentavo je da to kaèm, ali ne vjerujemda iko u mojim godinama ima uzlaznukarijeru. Ili sam ja po~eo jako nisko, pa mi

je stalno neki uspon, koji mo`da i nije bogzna {ta. Ali, ja stalno imam neki uspon,stalno je sve ve}i broj ljudi koji to prati. No,mo`da smo po prvi put svjedoci da su velike

kulture pod uticajem malih kultura, ne samou muzici, ve} i u literaturi, filmu, u kuhinjiako ho}e{. A onda, ima{ hiljadu orkestarakoji po svijetu sviraju balkansku muziku.

Nedavno sam imao turneju po Meksiku,gdje sam posljednji put svirao prije petgodina. I u tih pet godina oformljeno je nastotine orkestara koji sviraju balkanskumuziku, a koju prati posve mlada publika.Zna{, kao u doba Bijelog dugmeta ,grudnjaci lete na binu. Nekako mi je toizgledalo pravedno. Ne znam da li sesje}a{, ali Titova omiljena muzika bili sumarija~i . Pa smo mi u staroj Jugoslaviji u

jednom periodu imali gomilu marija~i orkestara. E, to je ono {to mi je pravedno.Sada u Meksiku postoji gomila orkestarakoji sviraju balkansku muziku. Sve se

prevrnulo naglava~ke.

Rusija je, znamo, hladna. A kakva jepublika na koncertima Va{eg orkestra?

Pa, zna{ kako je... Imamo mi te stereotipeda je na sjeveru sve hladno, a na jugu sve toplo.A ja sam svirao i u Sibiru i u ileu. Ali, muzika

je jezik. I ako dobro govori{ taj jezik, ti semoè{ sporazumjeti. Kad god i gdje god dobro

govorim taj jezik koji se zove muzika uvijek imam osje}aj da je moja muzika kod ku}e.

A, ba{ me interesuje kako muzi~are izVa{eg Orkestra za svadbe i sahrane drìtena okupu u tolikoj zemlji kao {to je Rusija?Prije skoro osam godina u Va{oj ku}i naSenjaku u Beogradu pri~ali ste da im naturnejama znate “zaplijeniti” paso{e, jer sunesta{ni.

Sada je to ne{to druga~ije. Imaju onisvoje prioritete. Njima je va`niji nastup uGu~i nego u Carnegie Hallu . Ili, u Operi uSydneyju, ili ve} na tim mjestima gdje ja

sviram. Gu~a je, dakle, najva`niji nastupsvima njima.

Odakle su Va{i muzi~ari?Imam ih iz Makedonije, imam ih sa

rumunske granice sa Srbijom, pa sa jugaSrbije, iz Bugarske. Uglavnom, iz dijelana{eg regiona gdje je ta muzika prirodna.Zbilja je lijepo svirati sa mojim orkestrom.

KOM[IJA ZA KOM[IJU Kako su oni reagovali na vijest o

osnivanju Fondacije GORICA - GoranBregovi}?

Romi kroz istoriju imaju problem sa{kolovanjem. Jer, nisu Romi bili nomadizato {to su voljeli da budu nomadi, negozato {to su bili tjerani sa svakog mjesta nakoje su do{li. I dan danas ih tjeraju. Oni,zapravo, nikada nisu imali vremena da buduna jednom mjestu da bi se obrazovali. A,obrazovanje je ne{to {to traje, to je proces.Ispod deset godina ne postoji nijedno iolesolidno obrazovanje. Tako da je jedini na~inda se Romima pomogne da postanu diodru{tva to da se obrazuju. Samo jeobrazovan ~ovjek slobodan ~ovjek. Nemoè biti slobodan ~ovjek neko ko nema

znanje. Moja Fondacija nije ne{to {to }e promijeniti svijet. Ali, zna{ kako, uSarajevu kom{ija nastoji da pomognekom{iji. I ja nastojim da pomognem kaokom{ija, a ne kao neka navodno svjetskafaca. Isto tako bih pomogao kom{iji da mu

je do{ao }umur, ili da se pomari{em zanjega. Me|utim, po{to sam u mogu}nosti dauradim i ne{to malo vi{e, onda u ovomtrenutku mogu toliko. Veliko je akood{kolujem deset Roma u muzi~kim{kolama, akobogda bi}e ih i vi{e, pa da

jednog dana sjedim u publici i gledam kaokoncert majstora nekoga koga je moja

Fondacija od{kolovala. Ipak, nije to samotaj jedan koga smo od{kolovali, ve} on bacainfekciju oko sebe.

A, je li predigra za osnivanjeFondacije Gorica - Goran Bregovi} uslije-dila nakon {to ste se prisjetili one Keneddy-jeve, parafraziram naravno: Ne pitaj {taSarajevo moè uraditi za tebe, pitaj {ta timoè{ uraditi za Sarajevo?

U Sarajevu ne moè{ ni{ta uraditi - s timsam se ja davno pomirio! Na svu sre}u nije

bilo ni potrebe. Ali, ovo je mali grad koji

ima potrebu za kom{ijom. U New Yorku

niko nema potrebu za kom{ijom, {ta }e mkom{ija? Ne pozna{ kom{ije i voli{ {to ih

pozna{. Ali, u Sarajevu mora{ biti dobkom{ija i tvoj kom{ija zna da treba bdobar kom{ija. Sve ovo ima zvu~no imFondacija , jer se ne moè zvati: Kom{ij

Ne znam kako bi se to druga~ije mogzvati.

U svakom slu~aju, veliki je poduhvu te{ka vremena

Vidje}emo kako }e izgledati. Ovo je tna po~etku i niko nema nekog velikiskustva. Ali, bio sam na nek

diplomatskim balovima gdje su èambasadora skupljale novac za sli~fondacije. Ne vjerujem da }emo mi novskupljati tako {to }u ja hodati okolo i svirza Fondaciju . Pretpostavljam da }e napraviti neka infrastruktura koja generisati neke prihode. Evropa je osjetljina Rome i ima interes da se Romintegriraju. U civilizovanim zemljama to davno rije{ili.

Kao, naprimjer, u Francuskoj?Pa, Francuzi ne tjeraju svoje Rome, o

tjeraju na{e Rome. Jer, na{i Romi ima

probleme kakve su francuski Romi im prije sto godina.

I to je ta~no. No, ho}e li Fondacija bi svojevrsni centar za regrutaciju vojnika Va{ Orkestar?

Ma, ja vrlo rijetko mijenjam ljudeOrkestru . Osim toga, kod nas u Bosni

postoji ta tradicija sviranja truba. A meni trube kao neka stepenica iznad elektri~gitare. Kad svira balkanski truba~orkestar, meni je to ne{to kao rani pun

Ne{to {to proizvodi ne samo muziku, ne

proizvodi i malo ludila. Zna{, mi smo



OVO JE MOJ GRADSlavni sarajevski muzi~artvrdi da nikad nije niodlazio iz Sarajeva



jednog terena u kome, ako je samo muzika,to nije dovoljno. Ako nema malo ludila,nema potrebe ni da se pravi muzika. A satrubama se to postiè najbolje. To sumuzi~ari od kojih ve}ina nema dobru {kolu.Imaju te stare, vojne instrumente koje jenemogu}e na{timati. Tako da uvijek imate

jedan mali ra{tim koji pravi ludilo. Malo,onako, da ti se zatresu plombe.

Planirate li mo`da osnivanje osnovnei srednje muzi~ke {kole nakon koje biuspje{na romska djeca, a zahvaljuju}iVa{em djelu, imala u rukama evropskivalidnu diplomu?

Nema potrebe, {kole ve} postoje. Ono{to ja sigruno mogu organizovati jeste ljetnimasterclass , za sviranje na{ih instrumenata.I ja vjerovatno mogu privoljeti nekog od

profesora koji imaju prvoklasna predavanjada do|e na taj masterclass . Jer, u svijetu

postoji interes da se truba nau~i svirati kao{to se svira kod nas, jer tako se nigdje nesvira. Kod nas se svira jednom naglava~ketehnikom. Ono {to je u planu, kao sporednaaktivnost Fondacije , jeste i da arhiviramone{to od te romske kulture, jer njihovakultura je oralna nije pisana. Proba}emo ida napravimo neku produkciju, da mladiRomi mogu da realizuju neke ideje, ako ihimaju. To Fondacija realno moè da ima,

pored ove osnovne misije.

Pitao sam prije dva mjeseca izvr{nogdirektora Fondacije Faruka Drinu, a sada }ui Vas: {ta ako projekat Fondacija GORICA- Goran Bregovi} ne uspije?

U mojim godinama niko ne kre}e u projekte koji imaju {anse da uspiju deset uodnosu na devedeset posto. Ranije si

potezao na {amar prije nego {to udahne{zrak. Sada udahne{ zrak prije nego {tokaè{ re~enicu, a kamoli prije nego {to seodlu~i{ na ovakvo ne{to. Tako da bi sezbilja moralo desiti mnogo nezgodnihokolnosti da Fondacija ne uspije.

I, za{to samo Gorica u nazivuFondacije? Ve} se bune sa Aneksa i iz[vrakinog sela

Ha, ha, ha... Pa, Gorica je kao metafora.

Kad kaè{: Romi u Sarajevu, misli{ naRome s Gorice . Jer, to su na{i starosjediociRomi. Koji uglavnom i nemaju takve

probleme kakve imaju drugi Romi. Akoni{ta, na Gorici ima jedno lijepo naselje,kakva su rijetka romska naselja u isto~nojEvropi. Meni je Dervo Sejdi} pri~ao da je

predsjednik Udruènja Roma iz Rumunije po~eo da pla~e kad je do{ao na Goricu. To je u Rumuniji nezamislivo. Ali istovrmeno,na svim muzi~kim {kolama u Bosni iHercegovini, i na niìm i na srednjim i naakademijama, ima svega nekoliko Roma, au Rumuniji ih ima trideset posto. [to govori

o tome da je tamo jo{ davno neko otvorio taj prozor Romima prema muzi~kim {kolama.Prirodno je da Rom bude talentovan zamuziku, kao {to je ~udno da crnac ne igrako{arku.

\aci i studenti }e mjese~nu stipendijuprimati tokom ~itave godine, ukoliko buduredovno poha|ali nastavu, re~eno mi je.Urednik ovih novina, koji je odrastao i s

Romima u [vrakinom selu, kaè da je snjima ~esto luftao sa nastave...

Pozdravi urednika! Ali, bojim se da}emo morati biti rigorozni. Ako èlimo daima neki rezultat mora postojati red. Jer,

blentavo je da pomaèmo ne{to kad nema{ta da se pomaè. Onda, muzi~ka {kola nijekao svaka druga {kola. To je zabavna {kola.Izuzev tog prokletog solfeggia kojeg svimoraju da u~e, sve drugo u muzi~koj {koli

je zabavno. Tako da nema razloga luftirati umuzi~koj {koli kao u drugim {kolama.

MAGNET ZA “ÊKALU[U”

Koliko se razlikuju sarajevski Romiod onih beogradskih, ili pari{kih? Govorimo “Va{im” gradovima...

U Parizu sam imao casting za svojuoperu Karmen sa sretnim zavr{etkom. Menise ~ini da nikad toliko lijepog svijeta nisamvidio. Tako lijepo obu~enog. Oni kad kraduza sebe onda ispod Bossa i Armanija nenose. Tamo su bili lijepi, mladi i elegantniRomi, lijepe, dotjerane Romkinje. Ali im jeostala ta potreba za ludilom, koju mi sviimamo. Tako da su njihove svadbe tamo kao

i svadbe ovdje. Isto, te blentave svadbJedan moj truba~ se ènio, on je tamo rumunske granice, iz jednog sela u komnema vi{e od dvadeset ku}a. Svadba trajala tri dana, a bilo je pet stotina gostij

Nikad na takvoj svadbi nisam bio, a taksu svadbe sigurno i u Parizu. Tri dana vrtilo predjelo, supa, sarma, pe~enje, kolkafa, pa ponovo predjelo, supa, sarm

pe~enje, kola~, kafa, i tako tri dan

Dodu{e, malo se odspava, pa onda pono predjelo, supa, sarma, pe~enje, kola~, kafaUz tri orkestra. Kao {to im ku}a mora bdvorac, ne moè biti na zemlji nego iznadku}e, Romi imaju potrebu i da im ìv

bude iznad ìvota. Kao da gravitacija njih ne vaì kao za sve nas.

Je li to taj aposlutni romantizam?Ako igdje postoji, onda postoji k

Roma.

A koje su specifi~nosti sarajevskRoma?

Nisam mnogo radio sa sarajevskRomima. Jedini sarajevski Rom sa kojsam radio je rahmetli R am~e. Radio samuziku za film âruga Rajka Grli}a,Ram~e je pjevao jako lijepo. “Tekla rijeKara{ica...” Snimanje sam otezao nedjedana samo da bi se se druìli {to vi{e.

Ima i jedan specifi~an Rom Londonu. Izvjesni Ron Wood koji sviramanje poznatom sastavu The RolliStones. Moèmo li ga tako bezna~ajnkako kidnapovati i dovesti u Zetru 1


BREGOVI] ZA „SB



decembra? Ne moèmo, naàlost. Kada sam radio

svoju posljednju plo~u Champagne For Gypsies , koja je trebala poslati poruku da suRomi ostavili tragove u na{oj popularnojkulturi i da }e ih i dalje ostavljati, pozvaosam u goste neke zna~ajne Rome, od Gipsy Kingsa do Gogol Bordella , pa i R onaWooda. I onda je on napisao jedno zbiljalijepo pismo koje mi je proslijedila ku}a

Universal . Ali, previ{e je o~ekivati da nekogiz Rolling Stonesa moè{ dovu}i na nedjeljudana. Tako da nisam mogao do~ekati da senekako uklopimo i ne{to zajedno snimimo.

Ju~er ste bili na press konferenciji uBosanskom kulturnom centru u Sarajevu.Pa sam se sjetio podatka da ste pjesme za“ìvi” album Kod hajdu~ke ~esme zapravosnimili 25. oktobra 1977. u tom zdanju, kojepamtimo i po nazivu \uro \akovi}, a zato{to je audio zapis iz Beograda bio lo{. Ko jebio na tom nastupu Bijelog dugmeta?

Nije niko bio. Mislim, ne sje}am se da je bila publika, mo`da neko od prijatelja. Tajkoncert u Beogradu bio je na ivici da

preraste u katastrofu, jer u tom trenutkuniko nije imao iskustva sa tako velikimkoncertima. Dobro da smo i{ta dobili. U\uri \akovi}u smo kasnije ispravljalitehni~ke stvari.

Vi i kada ste rezidencijalno ìvjeli uSarajevu...

I sad ìvim u Sarajevu. Ve} drugugodinu pla}am porez u Sarajevu.

Mislim na vrijeme koje zovemopredratnim...

I tad sam isto pla}ao porez u Sarajevu.

Dobro, ali u tom gradu, tokom Va{ekarijere, niste ba{ previ{e boravili. Kako

1983. tako i 2013. godine. Spominjem ‘83.ne zbog nekakve tridesetogodi{njice negoste, kao da sam negdje pro~itao, pozavr{etku turneje kojom ste promovisali

album Uspavanka za Radmilu M. u majugodine, oti{li na putovanje oko svijeta...

Ja sam stalno putovao. Radio sam ovakstvari: u|em u agenciju u kojoj pred mestave kartu zemaljske kugle i ja onda pravmar{rute oko svijeta. Zapravo, tek za vrijem



Zbog ~ega }evepejedete s dvije ruke?

Vjerovatno sva djecarazvedenih roditelja imajunekoliko kriti~nih ta~aka.Moja kriti~na ta~ka je Novagodina i sarma. Meni kaodjetetu razvedenih roditeljabilo je traumati~no ako nemasarme za Novu godinu.Druga stvar, nikad se djecarazvedenih roditelja nenajedu dovoljno pite. Meninikada ne moète datidovoljno pite. Ja po Sarajevusvaki dan jedem pitu. A

jedem i pet }evapa u polasomuna. I sa dvije rukevjerovatno zato da budemsiguran da mi koji ne}eispasti iz somuna. Jer jakakav sam peh, uvijek }e mitaj jedan najsla|i }evapispasti iz onog frtalja somunakoji drìm jednom rukom.

PET U POLA

Teško je najesti djecu rastavljenihroditelja

BUREK I ]EVAPI

Nikada se djecarazvedenih roditeljane najedudovoljno pite



ovog rata sam prvi put po~eo da radiBijelo dugme je malo radilo. Cijela karijeDugmeta je ukupno sto pjesama. Plo~aturneja je bila jednom u dvije, tri godine, j

je porez bio tako grozan da se nije isplatraditi vi{e. A sve ostalo vrijeme ja sam bdokona zvijezda, putovao oko svijeta, pravnakit, bio predsjednik bokserskog kluba, balpinista, plovio preko okeana...

Ali, eto, opet je nekako lijepo ìvju rodnom gradu, samo ako je ikako moizbje}i patetiku?

Zna{ kako zna{ gdje je tvoje mjestKada zna{ gdje su ti kupa}e ga}e u januai gdje ti je zimski kaput u augustu. I kazna{ gdje pla}a{ porez. A to je meni uvij

bilo Sarajevo. Ne znam je li iko prona{ podatak kako nauka to obja{njava. Za{toto tako. Ne postoji nikakav racionalrazlog. Kao {to onaj glupi losos nemnikakav razlog da se vrati iz onakvrahatluka, iz okeana u neki glupi potok i crkne tamo, tako i ~ovjek isto. Moj tata

bio vojno lice, a tada su vojna lica mogizabrati grad u kojem }e ìvjeti u penzijimoj tata je izabrao Split. Samo je u jednotrenutku po~eo da sadi povr}e na balkonAli, to je bila samo jedna sezona. Ve}idu}oj sezoni se vratio u svoje selo Zagorju. Ja vjerovatno imam neki magnet kme nepogrje{ivo vu~e stanu u êkalu{i .


BREGOVI] ZA „SB

Je li do{lo vrijeme da organizuje i

bosanskohercegova~ku turneju, odBiha}a do Trebinja i od Br~kog doPosu{ja sa nezaobilaznim Fo~om iDrvarom, i sve u cugu, pitali smo GoranaBregovi}a: “Ove godine sam sviraoskoro stotinu i ~etrdeset koncerata. Iod tih stotinu i ~etrdeset koncerata, naovom teritoriju sam svirao jedankoncert u Makedoniji, jedan u Gu~i ijedan u Vara`dinu. Ovo {to }e se desiti19. decembra u Zetri ne moè senazvati mojim koncertom. Bio sam u~udu kad je neko potpisao ugovor istavio garancije na moj koncert u

Vara`dinu. Jer zbilja, objektivno, ovo{to radim je vrlo daleko od masovnogukusa danas kod nas. Ne mogu re}i dami je ào. Bilo bi stvarno sramota da uovim godinama kaèm da je moj ukusmasovan ukus, mada sam i jasudjelovao u formiranju tog masovnog

ukusa u nekom periodu svog ìvota.

Ne guram se da privolim ljude daprevrnu svoj ukus i da krenu daslu{aju ovo {to ja radim. Ali, na nekiduì rok vjerovatno }e ovo {to ja radimimati mjesto i ostavlja}e tragove kao{to ostavlja po svijetu. Ovo je zna~ajantrenutak u istoriji, jer nikada nijednamala kultura nije imala takve uticaje navelike ljudske kulture kakve Balkandanas ima. Ne guram se da sviramovdje, nasvirao sam se. Ali, s vremenana vrijeme milo mi je da vam pokaèm{ta radim. Ponu|eno mi je da sljede}egodine, kad se bude otvarala Vije}nica ,

sa Sarajevskom filharmonijom sviramjedan svoj violinski koncert. Duànsam ovom prostoru, to je moj teritorij,sve {to sam ukrao ukrao sam odavde.Sa nadom da ostavljam iza sebe vi{enego {to sam ukrao, pa da neko drugiukrade od mene.”

MASOVNI UKUS

Nadam se da će iza sebe ostavitiviše nego što sam „pokrao“



“Nemojte mi govoriti o britanskojmuzi~koj industriji. Oni bi se, mo`da, idanas valjali u {lagerima da nije bilo crnihmajstora koji su zarazili nekolicinu bijelihmomaka koji su pod njihovim utjecajem

po~eli opisivati svoj ìvot. Tako je nastao

rock and roll u Britaniji - Beatlesi , Stonesi ,Animalsi ...” Ovakav, u osnovi radikalan aline do kraja pogre{an stav sigurno ste ~ulidesetine puta, pogotovo ako imate prijateljekoji se “kuè” u muziku i pritom èlesa~uvati pravovjernost i nakon kraja

postmoderne: ta ta~ka se, kad je rock and rollu pitanju, najvjerovatnije, desila padomBerlinskog zida . Muzika s obje njegovestrane izlila se na liberalno, nekontrolisanotrì{te, i stvari vi{e nikada nisu mogle biti kao

prije. Jednostavno, sve se pomije{alo. Istina,i prije je bilo pomije{ano, samo ne tolikoo~igledno, tako da je nekakvo ~istunstvo umuzici apsolutno besmisleno traìti.

Vjerovatno je ta mogu}nost uìvanja urazli~itostima i jedna od osobina kojamuziku stavlja na pijedestal vi{i od ostalihumjetnosti, ali ne{to valja priznati. Ono {tose i danas smatra naslije|em i praksama

popularne muzike korijene ima u ruskojstepi i afri~koj pustinji, ali je kanoniziranotek na tlu zemlje koju smo gledali kao uzor demokracije. Sve dotle dok nije izdalaosnovne principe. No, preostalo je ne{tospomenika i uspomena (pa, i ljubavi, ako}emo pravo), pa je Rolling Stoneov temat

zaista pogodio u srce. Srce od stakla, kako


MUZI^KA INDUSTRIJA

Pi{e: AHMED BURI]

Magazin ROLLING STONE, vjerovatno najznačajnije novine u povijesti popularnekulture, nedavno je objavio spisak od 52 najznačajnija mjesta - “za svaki tjedan

po jedan” - na kojima je nastajala historija popularne muzike; naš saradnikinventarno, s nostalgijom i ljubavlju prolazi kroz spisak, i dolazi na brojku od

deset i po mjesta koje svakako treba vidjeti svako koga je nekad u životu“zarazio” virus bluesa, countryja, soula, punka i ostalih žanrova rock and rolla

10 i 1/2MITSKIH MUZIČKIH

MJESTA U SAD-u

CBGB TVORNICA GENIJALNOSTITelevision, Talking Haeds, Patti Smith



bi rekla velika Debbie Harry, pjeva~icagrupe Blondie i vjerovatno najseksepilnijafrontmanica ikad.

APOLLO THEATRE,HARLEM, NEW YORK

(ustanovljen: 1914.)Stvar, dakle, po~inje tamo gdje stvarno

po~inje: izbjeglice potjerane iz svihdijelova svijeta - od crnomorske obale do

New Orleansa hrle trbuhom za kruhom unarastaju}i megalopolis na u{}u rijekeHudson. Mije{ani orkestri uglavnomsviraju swing, koji biva fantasti~na pratnjaza vodvilje i plesne koreografije. Za

potrebe raznih priredbi sagra|en je teatar koji je isprva postao poznat po ve~erimaamatera - koje i danas ìve i imaju kultnistatus - me|u kojima je bilo vrhunskihtalenata, ali i benevreka koje je trebalo

pomesti s bine ili u teìm slu~ajevima potjerati pi{toljem pla{ljivcem. Ipak, stvarisu do{le na svoje po~etkom {ezdesetih kad

je ku}om “zavladao” pjeva~ koji je isprvasebe pratio na klaviru a za njega se pri~aloda u njemu ìvi \avo. Njegovo ime (bilo)

je James Brown, a njegov Live at the Apollo

smatra se jednim od najzna~ajnijih ìvihalbuma svih vremena. JB je otvorio vratakasnijim velikanima: Marvinu Gayeju,Jimiju Hendrixu, Stevieju Wonderu… Daljene bi imalo smisla nabrajati.

CBGB,MANHATTAN, NEW YORK

(ustanovljen: 1973.)Objektivno, sigurno je nepravedno

prema ostalim mjestima u New Yorku -Chelsea Hotelu , Great Jones ulici gdje seDylan slikao za svoj Freewheelin’ album,ili raskrsnici E-street gdje je The Bossusviravao svoje majstore - izabrati jo{ samo

jedno, ali svako ima pravo na svoju istinu.A ona je, za mene, ipak, u klubu kojeg je

osnovao Hilly Cristal i nazvao jednostavno prema ànrovima: CountBluegrass, Blues. “Nevolja” je u tome {toodatle nastao punk: Patti Smith, TelevisioBlondie , Cramps , Dead Kennedys , Ramnes , Police samo su neki od bandova kduguju ve}i ili manji dio karijere maloneuglednom prostoru koji je zatvoren 200

ali je prerastao u najve}i newyor{ki muzi~festival u ovom trenutku.

SUN STUDIO,MEMPHIS, TENNESSEE

(ustanovljen 1950.)Ovako: ako }emo pravo, i po istini, m

studio u Memphisu koji je osnovao “tonaSam Phillips dav{i mu “vojno” im


SRCE OD STAKL

îstunstvo u muzici apsolutno je

besmisleno traìti

MOTOWN TVORNICA HITOVDiana Ross, Smokey Robinson,Stevie Wonder

SUN STUDIOTVORNICA NAJVE]IHElvis, Johny Cash



Memphis Recording Service ostavio jenajdublji trag u povijesti popularne glazbe.U njegovom malom hodniku su se sudarali,a pred mikrofonima zajedno svirali i pjevalisve sam go velikan: Elvis Presley, Jerry LeeLewis, Johnny Cash, Ike Turner, Howlin’Wolf, R oy Orbison... [to bi se reklo, mala

prodavaonica tajni s najve}im mogu}imu~inkom. Valja zabiljeìti i to da je JackClement, koji je zauvijek oti{ao u avgustu

ove godine, otkrio Jerry Lee Lewisa dok jegazda Philipps bio na putu u Floridi. Iotvorio vrata studija 1987. kad su U2 snimalisvoj legendarni album Rattle and Hum.

MOTOWN/HITSVILLE,DETROIT, MICHIGAN

(ustanovljen 1959.)E, sad, ako vas sudbina ikada odvede na

ameri~ki Jug, valja vam po redu vidjeti jo{dvije ku}e u Memphisu - ElvisovGraceland i Stax Museum gdje su karijeru

po~eli opasni Booker T & the M.G.’s sasve Stevejem Crooperom (“zvani~no” drugigitarist svih vremena iza Hendrixa) iDonaldom Dunnom, ali specijalnu po~astvalja odati ~ovjeku koji je sav taj soul

poku{ao okupiti pod jednim krovom: BerryGordy je od malog fotografskog studija uDetroit New Centeru napravio srce imperijekoju }e svijet upoznati kao Hitsville , mjestoodakle hitovi izlaze kao iz tvornice: DianaRoss, Stevie Wonder, Jackson 5 , Sammy Davis Jr., Gladys Knight i The Temptations .Pa, ne razbij!?

CHESS RECORDS,

CHICAGO, ILLINOIS(ustanovljen 1956.)

Dvojica bra}e, Leonard i Phil Chess,ina~e poljski imigranti, su 1947. godinekupili dio firme Aristocrat Records , koju su

preimenovali u Chess Records , {to se kaè,ha su postali ve}inski vlasnici. Godine1951. u saradnji sa Samom Philippsom ({to,otprilike, zna~i da stari lisac Sam nije htiovi{ka problema u ku}i) snimaju pjesmuRocket 88 , mo`da prvi rock and roll svihvremena, oko kojeg se i danas lome koplja.Ona je potpisana kao komad koji izvode

Jackie Branston i Delta Cats . Istina o tome je da su Delta Catsi bili band koji je vodioIke Turner, problemati~ni i slu|eni, ali kaovrag talentirani multiinstrumentalist, koji jeu svojoj biografiji imao i podatak da su ga

blues zvijezde Pinetop Perkins i Sonny BoyWilliamson vodili na svirke kad mu je bilo11 godina. I da je sa 12 ve} urednoseksualno (zlo)upotrijebljen od dvijesredovje~ne ène. Bilo kako bilo, Ikeu nije(zvani~no) priznato da je “izmislio” rock and roll. Ali Chess Recordsu jeste: odriffova koji su svirali umjetnici koji susvirali za njih jeste nastao rock. Pa redom:

Willie Dixon, Muddy Waters, Howlin’

Wolf, Sonny Boy Williamson i na kraju,~ovjek koji }e postati Picasso rock and rollai osvojiti svijet: Chuck Berry. Golemo!

BOB DYLAN’S CHILDHOOD HOME,HIBBING, MINNESOTA

(ustanovljena 1947.)

Porodica Zimmerman 1941. dobila jesina R oberta, kojeg je odgajala baka,Jevrejka s Krima, odbjegla nakon pogromau Drugom svjetskom ratu . Govorila mu je:“Budi ljubazan s ljudima. Na putu kojimide{ sresti }e{ najrazli~itije tipove: svako od

njih vodi te{ku borbu, a osmijeh ili lijerije~ mogu ti otvoriti mnoga vrata.” Dulutha, gdje je Bob ro|en, {est godikasnije preselili su sjeverno, u Hibbing. T

je 1959. zavr{io lokalnu srednju {kolunakon toga se otisnuo na put poslije kojni{ta vi{e ne}e biti isto. Dylan is srolling, like a rolling stone.

FIRST AVENUE,MINNEAPOLIS, MINNESOTA

(ustanovljen 1970.)

Jo{ jedna ta~ka na kojoj se morazaustaviti u Minnesoti jeste First Avenu


MUZI^KA INDUSTRIJA

FIRST AVENUEPurple Rain

ANTONE’S TEXASStevie Ray Vaughn



relativno mala sala u kojoj je prve nastupe,kao za~in koncerata legendarne grupeHusker Du , svirao mladi gitarist R ogerNelson, kasnije poznatiji kao Prince. Odlokalne do globalne slave First Avenue jedobacio kad je Prince sa koncerta 1984.ubacio sekvence u svoj mega uspjeh,filmski debi Purple Rain.

ANTONE’S, AUSTIN, TEXAS(ustanovljen 1975.)

Saloon “revolvera{a” u kojem su, me|uostalima, grmili Muddy Waters, Albert King,Buddy Guy, Eric Clapton i Bono. No, osta}e

poznata kao dom jednog od najve}ih svihvremena, mla|eg brata Jimmyja Vaughana,

Stevieja Raya ~iji }e inicijali SRV obi}i svia on ostati mo`da i najve}a gitarska enigmnakon Hendrixa, sve do svoje prerane smrtsaobra}ajnoj nesre}i 1990., u dobi od samo godina. Centar muzi~kih zbivanja u Texamjesto “obra~una” vrhunskih “kauboja”.

CANYONE COUNTRY STORE,LOS ANGELES, CALIFORNIA

(ustanovljena 1900.)

Ispo~etka tr`nica koju je Jim Morrisopisao u svojoj pjesmi Love Street : “mjesgdje se sre}u likovi”. Frontman Doorsaìvio preko puta, a “likovi” koji su defilirali su bile sve same dive ‘70- ih. JoMitchell, Carole King i ~udesna pjeva~igrupe Mamas and Papas - Mama CaElliot. Plus Crosby & Stills & Nash. MamCass je tu napisala svoju pjesmu TwelThirty , a dobrodo{lica ljubiteljima muzikmuzi~arima je zagarantirana. Pravi spomnik hippie kulture.

BEVERLY HILLS HOTEL,BEVERLY HILLS, CALIFORNIA

(ustanovljen 1912.)Hotel koji se na{ao na omotu album

Eaglesa i koji je posluìo kao inspiracija mo`da i najpopularnijih osam strofa

povijesti popularne muzike je, kaù, vstanje uma, nego bilo {ta drugo. Mitsgra|evina: Hotel California }e zauvijostati mjesto upam}eno po pjesmi, ali i tome {to su u Lounge Baru nesmilje“bakrili” Frank Sinatra, Dean MartinSammy Davis Jr., u kojem je soba 2rezervisana samo za najve}e zvijezde

~lanove evropskih kraljevskih porodica. jednom od bungalova hotela John LennoYoko Ono proveli su sedam dana prakti~zaklju~ani. Ha, make love, not war!

THE TROUBADOUR,WEST HOLLYWOOD, CALIFORNIA

(ustanovljen 1957.)Pisci mo`da ponajboljih pjesam

James Taylor, Van Morrison, R anNewman, tipovi koji su zaduìli milionljudi, svirali su od srca u malom pubu kraju svi(je)ta. U kafi}u, koji se zv

Troubadour , koji je do~ekivao ozbiljljude s gitarom: Neila Diamonda i JohLennona, izme|u ostalih. Lenny Bruc

jedan od najve}ih komi~ara kojeg Amerika ikad dala, uhap{en je tamo, 196godine. Prvi ameri~ki nastup, devet godikasnije, tu je odsvirao Elton John. Odatle 1974. izbacili Johna Lennona i njegovnajboljeg druga Harryja Nilssona jer (pijani) zajebavali Smothers Brotheheroje folk muzike. Dèhenem i dènnsvijeta kojeg znamo: kafi} s najve}i

brojem (mrtvih i ìvih) umjetnika po brokvadratnih metara. Kraj svijeta. I zadn

ta~ka ameri~ke popularne muzike.


SRCE OD STAKL

TROUBADUOURBolnica na kraju grada

BEVERLY HILLSHotel California

APOLLOJames Brown, Marvin Gaye



LOVCI NA BLAGO 21. STOLJE]A

CORNELIUS GURLITT, Nijemac čiji je otac za vrijeme Drugog svjetskog ratapod još neistraženim okolnostima sakupio impresivnu kolekciju od preko 1.400

umjetničkih djela čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od milijardu euraprvi put je progovorio za medije; u ekskluzivnom intervjuu za „Spiegel“, Gurlitt

govori o svojoj porodici i djetinjstvu u nacističkoj Njemačkoj, te otkriva tajnuočevog naslijeđa koju je brižljivo čuvao desetljećima...

FANTOMSKI ŽIVOTCORNELIUSA GURLITTA“Moje slike su moja jedina i najve}a ljubav; ne mogu

da shvatim za{to su mi ih uzeli“

SKLADIŠTA OTETIH UMJETNINA Jedan od mnogih depoa gdje su nacisti

~uvali ukradena djela otkriven je u crkvi ubavarskom Ellingenu 1945.



Minhenski stan CorneliusaGurlitta bio je cijeli njegovsvijet. Iz stana je rijetkoizlazio, osim do obli`nje

prodavnice u kupovinu namir-nica i za redovnih posjeta svom doktoru, anjegove kom{ije kaù da nikada nisu vidjeli

da ga neko posje}uje. Gurlittova lju bomor-no ~uvana privatnost grubo je naru{ena jednog februarskog dana 2012., kada suinspektori i istraìtelji iz Ureda javnogtuìla{tva provalili bravu na ulaznimvratima u upali u njegov dom i, naCorneliusov uàs, ostali tu naredna ~etiridana, odnose}i zamotane u }ebad i poslo-ène u kartonske kutije vi{e od 1.400umjetni~kih djela, me|u kojima su i slikenekih od najpoznatijih umjetnika 20.stolje}a.

U ta ~etiri dana, od Gurlitta se o~ekivalosamo da mirno sjedi i }uti, kako ne bi

ometao rad istraìtelja. Sa nevjericom i

àljenjem je gledao kako ti „stranci“odnose djela Marca Chagalla, Maxa Bec-kmanna, Pabla Picassa, Henrija Matissea idrugih, uklju~uju}i i njegovu omiljenukolekciju crteà, koju je svake ve~eri

prelistavao i iznova joj se divio.

EISENHOWEROV SPECIJALNI ODREDMisteriozna, basnoslovno vrijedna

kolekcija, ~ije su otkri}e njema~ke vlastiskrivale od javnosti vi{e od godinu dana „iz

prakti~nih i pravnih razloga“, nastala je zavrijeme Drugog svjetskog rata. Corneliusovotac Hildebrand Gurlitt bio je art kriti~ar,

prodava~ umjetnina i direktor muzeja, asmatraju ga jednom od najzna~ajnijihli~nosti za utemeljenje moderne umjetnostiu Njema~koj. Hildebrand Gurlitt umro je

jo{ davne 1956. no do danas je ostalonejasno kako je zapravo do{ao do svih tihdjela koja je njegov sin bri`ljivo ~uvaodesetlje}ima u svom domu u Minhenu.Pretpostavka je da su ve}inu prona|enihdjela, za koja se vjerovalo da su nestala u

bombardovanju Dresdena 1945. godine,

nacisti otkupili ili oteli od jevrejskih

kolekcionara prije nego {to su do{la posjed porodice Gurlitt. Cornelius Gurlme|utim, tvrdi da njegov otac nikada nkupovao umjetnine od privatnih lica. „njega bi to bilo nezamislivo“, kaè GurlDodaje da sve slike poti~u iz njema~kmuzeja ili od ovla{tenih trgovaca umjetnnama, a Hildebrand je, prema rije~imnjegovog sina, sura|ivao s nacistima samzato da bi spasio vrijedna djela od uni{nja.

„Mogu}e je da mu je ne{to ponu|eno‘na crno’ i sumnjivim putevima, ali on nikada ne bi prihvatio“, tvrdi Cornelius.

Usamljenik koji je cijeli ìvot provdruè}i se sa svojim dragocjenim slikamknjigama, Cornelius Gurlitt zapanjen telefonima na kojima moète vidjeti bronoga koji vas poziva, pi{e reportSpiegela , Ozlem Gezer, koji je prvi im

priliku razgovarati s Gurlittom. Zna da mogu}e pretraìvati informacije preinterneta, ali nikada to nije radio. Ovaj 8godi{njak pristao je da bude dobrovoljzatvorenik, savjesni ~uvar o~evog naslij

|a, prekinuv{i gotovo svaki kontakt


TAJNA MINHENSKOG STAN

Pi{e: MAJA RADEVI]

VRIJEDNE SLIKE U VOJNIM BARAKAMA Ameri~ki vojnik posmatra umjetni~ka djelaprona|ena u Konigseeu





de Paume , u ~ijem su depou nacisti odlagaliukradena djela. Vodila je evidenciju poku -{avaju}i da prati trag umjetnina od njiho-vog dolaska u Muzej do predaje novimvlasnicima, odnosno izmje{tanja na drugetajne lokacije. Zahvaljuju}i njenim podaci-ma, poslije rata otkrivena su neka odnajve}ih nacisti~kih skrovi{ta umjetnina,

poput rudnika soli u austrijskomAltausseeu.

U rudniku je bilo sakriveno blizu 7.000slika i crteà, skoro hiljadu ilustracija, 173statue, 1.200 sanduka knjiga... — sve toodnijeto je iz evropskih muzeja i privatnihkolekcija, a ~uvalo se za budu}i Fuhrermu- seum, muzejski kompleks koji je Hitler

planirao otvoriti u austrijskom Linzu. Me|u prona|enim djelima u rudniku soli nalazilasu se i ona namijenjena poglavniku NDH,usta{kom vo|i Anti Paveli}u. Ameri~ki

pukovnik McKee zapisao je 1. maja 1946.da se radi o 14 kutija i ~etiri sanduka koji su

ozna~eni kao “imovina Poglavnika Hrvat-ske Paveli}a iz Zagreba”. Tih 18 jedinica pregledali su predstavnici Jugoslavenskevojne misije za repatrijaciju, kapetanMileusni} i poru~nik Tunguz, “zajedno snièpotpisanim”. McKee biljeì: “Ustanov-ljeno je da 18 sanduka sadrì ono {to sesmatra dijelom ku}anstva obitelji Paveli},uklju~uju}i srebro, posteljinu, fonografske

plo~e, albume itd., plus veliki porculanskiservis za jelo za koji se vjeruje da ga jePoglavniku darovao R ibbentrop.“

Zanimljivo je da su „Monuments Men“u to vrijeme ispitivali i Hildebranda

Gurlitta o porijeklu oko 200 djela koja su

prije rata bila u posjedu francuskihvlasnika. Gurlitt je tvrdio da ih je svelegalno kupio u posljednjim godinama rata,

pa iako su mu saveznici tada oduzeli oko150 umjetnina, 1950. godine su mu ihvratili u nedostatku dokaza da je nezakonito

postao njihov vlasnik.Pri~a o Hildebrandovom jedinom

nasljedniku, Corneliusu Gurlittu, pod jed-nako je neobi~na, fascinantna i „filmska“

kao i avanture jedinice popularnazvane Monuments Men koje }e usko

biti oìvljene na velikom platnu. U ~etdana koliko je proveo sa Gurlittomreporter Spiegela Gezer kaè kako ga najvi{e zapanjilo da ~ovjek koji je u svodomu decenijama ~uvao kolekciju ~iukupnu vrijednost stru~njaci procjenjuna oko milijardu eura, ìvi ìvoto

potpuno izvan ovog vremena, skromno

bez bilo kakvih prohtjeva. „On je ~ovjkoji rezervi{e hotelske sobe preko pismotkucanog na pisa}oj ma{ini i potpisanhemijskom olovkom. Njegov svijet usporen, tih, daleko od 2013. godinPosljednji put je bio u kinu 1967. godii tada je gledao Wild Rider, LCC FranzJosefa Spiekera, jedno od prvostvarenja novog njema~kog filma. tome pri~a kao da je bilo ju~er“, piOzlem Gezer. „Cornelius Gurlitt koristi internet i nema televizor. Sakup~lanke iz novina, po mogu}nosti sa {vi{e fotografija i slu{a radio. On je ~ovjkoji ne vjeruje nikome, a posebno njema~koj vladi za koju kaè da sakup

poreze od lopova.“

STRANAC U VLASTITOJ ZEMLJIGrad u kojem ìvi Gurlitt nazi

„izvorom sveg zla“. „Ovdje je nacisti~pokret osnovan“, kaè.

Pored njegovih slika i knjiga, jediradost su mu uspomene iz pro{losti, ìvota sa roditeljima i sestrom. Sje}a se se kao dje~ak igrao me|u slikamLiebermanna, Beckmanna i ChagalPorodica se ~esto selila iz grada u grauvijek prate}i oca kojem u doba nacisti~

Njema~ke nije bilo lako, jer nije bio „ras besprijekoran“, pri~a Gurlitt. U njihovku}i nije se mnogo govorilo o HitlerGurlitt kaè da se njegov otac odupirdiktatoru i da je to ~inio „u velikoj tajnostCornelius je bio stidljivo dijete, osnov{kolu zavr{io je u Hamburgu, a u srednjui{ao u Dresdenu (tamo je prvi put vidHitlera uìvo kako ma{e iz voza) i zatimDusseldorfu. Kaè da se ~itavog ìvoosje}ao kao „stranac koji nigdje

pripada“, pokoravaju}i se poslu{no o~ev

odlukama o sudbini porodice i uvijnastoje}i da mu udovolji. Po zavr{etsrednje {kole, upisao je studij istorumjetnosti koji nikada nije zavr{io, alitome ne èli govoriti. Samo jednom ìvotu putovao je izvan Njema~ke, u Parsa svojom sestrom. Ali gdje god da je ìvi provodio svoje vrijeme, Cornelius Gurluvijek je ostao fantom.

„Nikada nisam po~inio nikakav zlo~inkaè. „A sada su moje slike negdje u nekopodrumu, i ja sam sam. Za{to ih niostavili ovdje i samo uzeli one koje su htjda provjere? Onda ne bi bilo ova

prazno.“


TAJNA MINHENSKOG STAN

“THE MONUMENTS MEN” USKORO U KINIMA Novi film Georgea Clooneya inspirisan istinitim doga|ajima iz Drugog svjetskog rata

DAVNO IZGUBLJENE SLIKEDjelo Wilhelma Lachnita jedno je od stotinaprona|enih u Gurlittovom domu



poloàja odgovornog lica u saizvr{ila{tvu i poreska utaja. Za oba djela zakonom jezaprije}ena kazna do 10 godina zatvora.

Vladimir Cvijan je, kako saznajemo, odMi{kovi}a dobio u zadatak da ubijedi

javnost da je Mi{kovi} nevin, da je politi~ka `rtva, a da je Vu~i} diktator, koji je cijeli program SNS sveo na osvetni~ku

politiku prema opoziciji.Za to vrijeme beogradski tabloidi kojisu pod kontrolom Vu~i}a pi{u da je “tajkun-sko-politi~ki savez koji predvodi MiroslavMi{kovi} zapo~eo realizaciju plana za‘politi~ko ubistvo’ Aleksandra Vu~i}a”.Vu~i} je izjavio je da ga ne brine ujedinjenjetajkuna i pojedinih politi~ara protiv njega,koje predvode Miroslav Mi{kovi}, Dragan

\ilas, Oliver Anti} i Vladimir Cvijan.

Vicepremijer je istakao da je ipak svjestantoga da se Miroslav Mi{kovi} “ne}e pomir-iti s tim da izgubi makar jedan sako krivi-com Aleksandra Vu~i}a”:

“Da li mislite da }e Mi{kovi} i ostalitajkuni, koji su u procesu su|enja ilizavr{etka istrage, da mirno i skr{tenih ruku~ekaju kraj tog su|enja ili }e ne{to da pre-duzmu. Mislim da ne}e sedeti skr{tenihruku, ve} }e preduzeti sve, odnosno ubacitimilione i milione evra u izbornoj kampanjiprotiv SNS i mene, odnosno protiv prome-na koje sprovodimo”, rekao je Vu~i}.

Zbog pripreme terena za ulazak napred-njaka u predizbornu kampanju u vi{e beogradskih tabloida ovih dana su objavlje-

ni tekstovi o tome da Mi{kovi}, u sarad

sa Nikoli}evim savjetnicima, priprem politi~ki udar na Vu~i}a. Me|utim, prameta ovih tekstova je Nikoli}ev savjetnOliver Anti}, koji je imao ambiciju da dona ~elo Politi~kog savjeta naprednjaka.

VUÎ] TJERA TOMU IZ STRANKEOkida~ za napad Aleksandra Vu~i}a

Olivera Anti}a, o ~ijoj se nelojalnoaktuelnom vrhu SNS-a ve} neko vrijemspekuli{e, bila je izjava savjetnika presjednika Republike da “Antikorupcijska liga Balkana” objeldaniti koji su politi~ari umje{ani “ogromnu aferu, u odnosu na koju }e s

prethodne izgledati smje{ne, razmjesli~nih aferi zbog koje je u Hrvatskuhap{en biv{i premijer Ivo SanaderPotom je s konferencije za novinare organizacije saop{teno da se radi Mla|anu Dinki}u i najbliìm saradnicim

prvog potpredsjednika Vlade kao odgovrnima za “plja~ku Mobtela i kiparsk

para”. Iako je Oliver Anti} negirao svo povezanost s ovim tvrdnjama, AleksandVu~i} nema namjeru da mu to oprosVu~i} je, kako saznajemo, uvjeren da

upravo Nikoli}eva desna ruka Oliver Anspojio Vladimira Cvijana sa MiroslavoMi{kovi}em i organizovao strana~ki pu~

Ipak, tabloidni udar na Mi{kovi}Anti}a, Cvijana i \ilasa nije samVu~i}eva dnevnopoliti~ka osveta. Zaprase radi o pozicioniranju za izbornu kampanjkoja }e po~eti tokom zime. Ciljevi su da SNS {to vi{e “o~isti” od pojedinaca kokontroli{e Tomislav Nikoli}, odnosno da {to manje bude na budu}oj izbornoj linaprednjaka, kao i da se propagandeksploati{e slu~aj Mi{kovi}, ~ije procsuiranje ne ide potpuno u skladu sa èljam

vlasti.


RAT IZME\U VUÎ]A I NIKOLI]A

U policijskoj akciji Grom, pompeznonajavljenoj kao jo{ nezabiljeèni obra~un

sa narkodilerima i njihovim vo|ama u Srbiji,policijskim àrgonom re~eno, uhap{ene suuglavnom “sitne ribe”. Iako AleksandarVu~i} tvrdi da je u toj akciji prona|eno tolikodroge da se njome moè snadbjeti polaMeksika, policija je zaplijenila tek oko 20kilograma raznih narkotika, od ~ega sedamkilograma heroina. Epilog ove akcije jehap{enje sedam-osam srednjih dilera, doksu “glavne zvjerke” zahvaljuju}i njihovimpolicijskim dou{nicima, nalaze u sigurnim

skrovi{tima. Upu}eni u prilike tvrde da je uovoj akciji izostao udar na {efove narkokla

nova, po ~emu se i mjeri uspje{nosovakve jedne akcije. Da akcija Grom nizbliza nije bila jedna od najuspje{nijih uposljednjih 25 godina, kako je najaviVu~i}, dokazuje i to da je u pro{logodi{njopolicijskoj akciji Morava uhap{eno preko500 narkodilera i zaplijenjeno nekolikodesetina narkotika. Upu}eni izvori tvrde da

je u slu~aju Grom rije~ o spinovanju javnosti, a u sklopu predizborne kampanje koju jve} zapo~eo Aleksandar Vu~i}.

EPILOG POLICIJSKE AKCIJE «GROM»

Udar na narkomafiju u Srbiji dio jepredizborne kampanje SNS-a

Nastavak s 41. stranice

POKU[AJ VUÎ]EVOG “POLITI^KOG UBISTVA”Oliver Anti} (gore) i Vladimir Cvijan(dolje desno) te{kim optu`bama ru{e lidera naprednjakaAleksandra Vu~i}a



Prije neki dan razgovaram skolegom komentiraju}i glazbenenovosti. “[to misli{ o Divanha- ni?” , upitam ga. Slegnuv{i rame-nima kratko mi je odgovorio:

“Nisam siguran da bih se uz tu muziku mogao napiti.” Iako se o ukusima neraspravlja, pitanje svih pitanja moglo biglasiti: Iz kog razloga slu{amo odre|enu vrstu glazbe? No, to je vi{e pitanje za

sociologe.ISTINSKA KULTURNA BA[TINA

Iako bi se na{a mala zemlja s ogromnim brojem neobrazovanih ljudi, i onih sasumnjivim diplomama, mogla podijeliti naekstremno siroma{ne i one ultrabogatestanovnike, kad je glazba u pitanju tako|er su podjele mogu}e. I to na one koji vole{und, najprizemnije i najprimitivnije oblikemuziciranja, i na one koji vole uìvati udobroj i kvalitetnoj glazbi. Ovi iz drugeskupine su, ~injenica je, u manjini, aliupravo zbog toga zasluùju svaki oblik

pa`nje. Divanhana je band koji pravi glazbuupravo onima koji cijene stare sevdalinke

presvu~ene u nove, moderne aran`mane. I jo{ k tome radi se o glazbenicima koji pronose glas, danas gotovo zaboravljenihnota diljem svijeta. Netko re~e da susporta{i najbolji ambasadori neke dràve...

Toj konstataciji bi se sasvimlako mogli dodati i glaz beni-ci. A Divanhana je upravotakva grupa.

Koncertiraju}i po inoze-mstvu, na najbolji na~in

predstavljaju na{u dràvu,ma kakva ona bila. Premda,da se razumijemo, nema tuni{ta novoga, glazba i ànr-ovski izri~aj kojim se bave

jo{ otprije ima utabane staze koje samotreba slijediti do uspjeha. Mostar SevdahReunion, Sanel Mari} Mara, Amira

Medunjanin, Damir Imamovi}, na tu temuotpjevali su i odsvirali, preuredili iaranìrali neke od najva`nijih pjesama kojesu na{a istinska kulturna ba{tina. ADivanhanu ~ine: Leila ]ati}, NedàdMu{ovi}, Meho Radovi}, Neven Tunji},Danijel ôndri}, Azur Imamovi}, R ifetâmdì}, Irfan Tahirovi} i Borjan Milo{e-vi}.

U uvodnom tekstu bookleta albumaBilje{ke iz [estice stoji: “U narednih 57 minuta vodimo vas na putovanje. Putovanje kroz Balkan. Vijugave puteljke, raskrsnice,{arene livade, oblake, daleke obale...” I

zbilja, na otvaranju albuma odmah[anti}eva Emina , novi aran`mani, zanim-ljiv, neobi~an vokal Leile ]ati}. Neobi~an,u najmanju ruku, zbog ~injenice kako seradi o ~isto “mu{koj” pjesmi. Pjesma jerealizirana uz “malu” pomo} K enana Gla-vini}a. Album Bilje{ke iz [estice , pak,

sadrì ~etrnaest pjesama, kojih se nekako same sebi izdvaja Crven fesneo bi~nim aran`manimanesvakida{njim tempoKada na sve dodamo jasinkope i sitne glazbetrikove krajnji proizvdoista je dobar. No, sitrikovi i sinkope ne treba~uditi, s obzirom da

Divanhanu osnovala grupa studenaMuzi~ke akademije u Sarajevu 200godine. Njihova namjera da tradicijs

glazbu s ovih prostora umotaju u jazz, pi klasi~ne aran`mane u potpunosti ostvarena ve} prvim studijskim albumo

pod nazivom Dert , koji je objavljen prdvije godine.

“PALA KRAJ MORA...”Band je do sada ve} stekao ugled

festivalsku reputaciju, nastupaju}i festivalima poput Babel Sound CampaKertem Festa u Ma|arskoj, 12 Points Feu Portu, Keltika Festa u Sloveniji i drugi

Na njihovom drugom studijskom albumvrijedi izdvojiti pjesme kao {to su Grana

bora i Evo srcu mome radosti koju realizirali skupa s jednim od najboljeuropskih klasi~nih gitarista dana{njicTuzlakom s njema~kom adresom SaneloRedì}em, te pjesme Ajde Jano i Uspavaka , s kojom se i zatvara vrlo dobar albuBilje{ke iz [estice .

KVALITETAN KRAJNJI PROIZVO

Grupa DIVANHANA iz Sarajeva objavila je svoj drugi studijski album BILJEŠKIZ ŠESTICE; to je band koji pravi glazbu onima koji cijene stare sevdalinke

presvučene u nove, moderne aranžmane

Pi{e: MARIO ILIÎ]


KAD STUDENTI ZASVIRAJU..

IZ [KOLSKIH KLUPA POD SVJETLA POZORNICE

Grupa Divanhana nastavila je promicanje sevdaha



KULT MARKETJOVANOTTI

Back Up-Lorenzo1987-2012

Jubilej jednogod najpoznatijihtalijanskihglazbenika,LorenzaJovanottijaCherubinijaobiljeèn jeobjavljivanjem

kompilacijskog nosa~a zvuka podnazivom Back Up-Lorenzo 1987-2012 .Dvadeset i pet godina karijere Jovanotti

je obiljeìo dvostrukim nosa~em zvuka,na kojem se nalazi izbor od ~ak 38

pjesama.

GUMP

2013Iako je moj drugLega boljipoznavateljzapre{i}kihglazbenih prilika,ipak kratkanajava iz togdijela Hrvatske.

Zapre{i}ki alternativni rockeri, grupaGump , objavili su svoj prvi studijskialbum pod nazivom 2013 . Band, koji~ini alternativna ~etvorka, postoji od2007., a na prvom albumu nalazi sedeset kompozicija.

LOW

The InvisibleWay

Jo{ malo dobrih

vijesti zapoklonikealternativnogrock zvuka. Bandimenom Low ,stiè iz ameri~kesavezne dràveMinnesote,objavili su novi

studijski album pod nazivom The Invisible Way . Njihov “Nevidljivi put”sadrì jedanaest kompozicija. Rije~ je oalbumu kojim grupa Low obiljeàvadvadeset godina postojanja.

Po~elo je, po~elo. Iako do Svjetskog prvenstva u nogometu ima jo{ dosta, pripreme su ve} po~ele. Na glazbenom planu tako|er se ni{ta ne prepu{ta slu~aju.

Nedavno su ~elnici jedne od najve}ihglobalnih TV mreà ESPN-a angaìrali

najpoznatijeg brazilskog heavy metalcaMaxa Cavaleru da snimi pjesmu koja }e bitiza{titni znak njihovih prijenosa sa svjetskog

prvenstva. Max je u projekat krenuo sasinom Zyonom, koji je zaduèn za sve vrsteudaraljki, od onih svojstvenih brazilskim

plemenima do trenutno najsuvremenijih inajmodernijih. Max je tako|er poznat i kao

biv{i gitarist i pjeva~ najve}e brazilskeheavy metal grupe Sepultura , u razdobljuod 1984. do 1996., banda koji je nedavnoobjavio novi studijski album pod nazivomThe Mediator Between The Head And Hands Must Be The Heart .

Rije~ je o njihovom {esnaestomstudijskom uratku. Album sadrì desetkompozicija, a otvara ga pjesma Trauma from War . Brzina, èstina, snaga, sve staneu tri rije~i. Vatican je pjesma koja jemisti~nom uvodnom dramatikom ukazivalada se iza brda ne{to valja. Iako nesvakida-{nja, i teretna, pjesma, barem u onihnekoliko razgovijetnih stihova, progovara omra~nim povijesnim tajnama koje krijuzidovi Vatikanske Kurije.

Sepultura je najplodosnije razdobljeimala za “vladavine” bra}e Cavalera, s toga

je nerealno o~ekivati kako }e u~estale

promjene na bubnjarskoj poziciji unij potrebnu svjeìnu, iako se Jean Dolabelkoji je u bandu od 2006., jako dobuklopio. Kad smo kod bubnjara, vrijistaknuti kako je na pjesmi Obsessed najnovijem Sepulturinom uratku gostov

jedan od najve}ih speed metal bubnjara svvremena Dave Lombardo, poznatiji iz pro Slayeru . Naravno, u toj pjesmi Lombari Dolabella sviraju na dva razli~ita seta. [

bi se reklo: Kad je bal nek je maskembalVrijedi izdvojiti i èstoku pjesm

Tsunami , kao i kompoziciju Da Lama ACaos , koja zatvara solidan album legendarn

brazilskog metal banda. (M. Ili~

MUZIKA

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. IAMDYNAMITE: Stereo 2. Riot Jazz Brass Band: Corn on the co3. Capital Cities:

Safe and Sound (Nu Logic rmx)4. Wankelmut & Emma Louise:

My head is a jungle 5. Deap Vally: Bad for my body 6. The Bryan Ferry Orchestra:

Love is the drug 7. Keziah Jones: Afronewave 8. Metronomy: I’m Aquarius 9. Fatboy Slim & Riva Star: Eat, sleep,

rave, repeat (Calvin Harris rmx)10. Hooverphonic: Harmless Shapes

Album “The Mediator Between The Head And Hands MustBe The Heart”, grupe “Sepultura”

BRASIL CALLINGMETAL KARNEVALNajpoznatiji brazilskihaevy metalbandSepultura



Evo jednog jako lijepog i prigodnogfilma, obiteljskog, naravno za one obiteljikoje razumiju radost i vrijednost jednogìvota kao {to je i pse}i. Ima i onih kod nas,koji takvima èle mu~ku smrt upravo utrenucima dok pi{em ovaj tekst. Takvimapreporu~am film od pro{log tjedna, înubijanja se zove. Da vide kojem dru{tvu teè.

Crveni pas je australska porodi~na dramas elementima komedije. Film je reìrao K rivStenders, a baziran je na istinitoj pri~i.Scenario je napisan prema kratkoj pri~iCrveni pas Louisa de Bernieresa onapu{tenom psu u dru{tvu koje nijenapu{teno od svijesti, gdje ljudi pomognuunesre}enom i nedu`nom. To dru{tvo nijeutopijsko, u njemu su ljudi koji se snalaze zasvoj ìvot, imaju svoje probleme, no to ne

zna~i da ne}e uvaìti i psa. Ovo je filmskapri~a o legendarnom Crvenom psu koji jeujedinio raznoliku lokalnu zajednicu dok jelutao australskom divljinom u potrazi zasvojim davno izgubljenim gazdom. Ne jer uìva u tome, ve} jer je tako ispalo nenjegovom krivicom. On je neduàn!

Film zapo~inje tako da ranih sedam-desetih godina voza~ kamiona Thomas dolaziu Dampier u Zapadnoj Australiji. U baru ukoji je u{ao vidi mnogo ljudi kraj psa {to leì.Mnogo prijatelja tog psa je oko njega, svi sutu`ni zbog psa... Svaki od ljudi, prijatelja togpsa pri~a pri~u o tom psu. Monta no, iz

sada{njosti i pri~e iz bara, svako maloska~emo retrospekcijom u scene u kojimagledamo iskustva u odnosu s tim psom. Sadapostoji spomenik tom psu. Zamislimo semalo o tome kakvo je dru{tvo npr.Australija,gdje se de{ava radnja ovog filma, a kakvona{e, koje veoma lijepo genijalac Ivica Mati}opisuje u svom jedinom dugom igranomfilmu koji zapo~inje tako {to u prvom kadruprika e napu{tenog psa, a u prvoj sceni ljudekoji se okome na njega, iracionalnimstavovima i predrasudama.

Ne zaboravimo, ako teìmo dru{tvumira, a ne dru{tvu u kojem se smr}u

rje{avaju problem, onu Mahatme Ghandija

koja glasi: “Veli~ina i moralni napredaknaroda moè se mjeriti po tome kakopostupaju s ìvotinjama.” Dobro znamokako postupa. Klati, ubijati, ubrizgavatidetergent u srce, stavljati otrov i staklo uhranu, udarati bejzbol palicama i daskama sekserom, sjekirom rezati glavu, rezati {ape,silovati ki{obranom, rezati repove i u{i

psima, pare “prati” preko njihove smrti... jedokazivi kriminal i apsolutni patolo{kisadizam, a ne napredak.

Sadizam treba upravo radi napretkasankcionirati, a ne odobravati. Ne zaboravimoni onu: Sve se vra}a sve se pla}a, sve vrti se u krug, svak‘ pla}a svoj dug. Ne prizivajmo zla,ve} pomozimo `rtvama, pomozimo napu{te-nima. U protivnom, ~ini mi se da su

besku}nici, nezaposleni, Romi ostali na listi

nakon pasa... Napu{teni psi su ogledalo nas. Imi smo napu{teni. Zato, u kona~nici, ne~inimo sami sebi zlo! (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Crveni pas” (Australija, 2011.), reditelja Kriva


KULT MARKETBASKERVILLSKI PAS

Sidney LandfieldCrno-bijeli film iz1939., prvi je od~etrnaest filmskihekranizacija

romana ArthuraConana Doylea,u kojem suSherlockaHolmesa i Dr.Watsona tuma~iliBasil RathboneNigel Bruce.

Sherlock Holmes pozvan je da rije{i jedan misterij obiteljskog prokletstvakoje prijeti i mladom nasljedniku. Ne bizgorega bilo da i na{oj domovini netkotko prima pla}u za to (ne mora bitiSherlock Holmes), kad je naslov ve}

prigodno vezan za psa, malo istraìneke stvari, a ujedno tu se krije imisterij prokletstva koji }e se nastavitina “nasljednike”.

Ocjena:

ANDALUZIJSKI PAS

Luis BunuelCrno-bijelifilm iz1929., zakoji suscenarijnapisaliSalvadorDali i Luis

Bunuel, remek je djelo nadrealizma tedebitantski film Luisa Bunuela. Ovaj filmupozorava na jako neugodne stvari,koje su nekome samo san, dok sudrugome java. Ocjena:

NAPU[TENI

Arpad SopsitsIgrani,

ma|arskfilm iz2001.godine.FilmprikazujesudbinuArona,

dje~aka koji zavr{ava u siroti{tu. Lo{ese odnose prema njemu. Zbognepravde on oja~ava, no de{avaju muse i neèljene nevolje. Pri~a o te{komìvotu napu{tenih. I ne samo ljudi.

Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Igre gladi: Plamen (Francis Lawrence)

2. Snje`no kraljevstvo (Chris Buck i Jennifer Lee)

3. Thor: Svijet tame (Alan Taylor i James Gunn)

4. The Best Man Holiday (Malcolm D. Lee)

5. Neprijatelj pred vratima(Gary Fleder)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Turbo

(David Soren, DreamWorks Animation)2. [trumpfovi 2

(Raja Gosnell, Sony Pictures)3. Malavita

(Luc Besson, EuropaCorp)4. Ovo je kraj

(Evan Goldberg i Seth Rogen,Columbia Pictures)

5. Jobs (Joshua Michael Stern,Open Road Films)

Pomozimo napuštenima!

PRIGODANFILMZa one obitelji kojerazumiju vrijednostjednog ivota



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOIz Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine obavijestili su nas da }e 9. decembra uMe|unarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo otvoriti ~etrnaestodnevnu

izlo`bu Mostar - dvadeset godina poslije ,posve}enu dvadesetoj godi{njici stradanjatog grada.

U ASA Art Gallery u Sarajevu je, u utorak10. decembra, Nj.E. Nigel Casey,ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH,otvorio prodajnu izlo`bu humanitarnogkaraktera pod nazivom Za djecu CentraDuga. Umjetni~ka djela koja su izloènana ovoj izlo`bi nastala su na XII internacionalnoj likovnoj koloniji .

U Restoran-galeriji Campanile u Mostaru,11. decembra je, u organizaciji StudijaNeum , premijerno prikazan crtani filmLin|o , autora Jurinka Raji~a. To je desetiJurinkov autorski film, a {esti na temuHercegovine.

“Ambasada Italije u saradniji sa Italijanskim centrom DIALOGO (Tuzla) organizujeprikazivanje filmova italijanske produkcije uTuzli pod nazivom: Festival savremenog italijanskog filma”, pro~itali smo na

tuzlarijama. U Tuzli }e od 13. do 15.decembra svakodnevno, u prostorima U.G.DIALOGO - Italijanski Centar , bitiorganizovane projekcije filmova sapo~etkom u 19 sati.

U Galeriji Bela Vida, u sarajevskomImportanne Centru , 16. decembra }e bitipromovisana monografija Put u Brazil ,fotoreportera i novinara Slobodne Bosne Marija Ili~i}a. Na osnovu Mariovihfotografija pratimo trnovit put fudbalske

reprezentacije Bosne i Hercegovine uposljednjih petnaestak godina.

Dvostruki album bosanskohercegova~kogpijaniste, kompozitora, dirigenta i aranèraSinana Alimanovi}a - Bosnia Groove - Sinan Alimanovi} International Band ,proteklih godinu dana emituje se nanajslu{anijem jazz radiju svijeta:www.jazzradio.com . “Alimanovi}evostvarala{tvo emituje se rame uz rame snekim od najve}ih imena svjetske jazzscene pro{losti i dana{njice”.

Bend Floridus pobjednik je ovogo-di{njeg Programa Jaeger Music Night 2013 . U finalu koje je odràno 30.novembra u Sarajevu, a u kojem su jo{sudjelovali bendovi Jah Balebaroshi iFunhouse , bili su prvi i osvojili snima-nje svog prvog albuma u studiju Skirli- baba producentske ku}e Ekipa .

“Za nas kao bend u~e{}e u Progra-mu Jaeger Music Night bilo je zaistanevjerovatno iskustvo koje nam je,pored druènja sa drugim bendovima,donijelo sjajnu pobjedu”, kaè SeminMerzi}, gitarista i back vokal Floridusa :

“Sav na{ trud i rad proteklih mjeseci se,jednostavno, isplatio. @elio bih ~estitatii bendovima Funhouse i Jah Baleba ro-sh i na odli~noj svirci, kao i benduOtisak s kojim smo se takmi~ili upolufinalu, a s kojima smo ostali udobrim odnosima. Nakon pobjede Mo-star nas je odli~no do~ekao. Ljudi suodu{evljeni, pogotovo mostarska Rock[kola, koja nam je bila podr{ka svevrijeme.”

Bendovi Jah Balebaroshi i Funho-use osvojili su nov~ane bonove zamuzi~ku opremu po njihovom izboru.

SEMIN MERZI ,gitarista grupe “Floridus” iz Mostara

MARINA DULETI , PR “Sarajevo Holiday Marketa

MARINA DULETI]“Ovaj veseli zimski

doga|aj i ove godine}e upotpuniti zimskuponudu glavnog gradaBiH”

Mostarci su odu{evljeni!



Urednici, novinari irukovodstvo Radio Ante-

ne iz Sarajeva prijenekoliko dana obiljeìlisu prvu godi{njicu posto-janja. No, mnogo je onihkoji ne znaju da je RadioAntena, zapravo, “~edo”RSG-a koje se nekadazvalo RSG1. Za{to, onda,Antena?

Antena Sarajevo je 3.decembra obiljeìla svoju

prvu godi{njicu. Radi seo preformatiranom pro-gramu sarajevskogRadija RSG1.Slu{ateljima smo

poklonili novi radi jskiformat, koji je kombi-nacija dobrih iskustava

programa RSG1Sarajevo, te evropskih iregionalnih trendova uradijskoj industriji.Antena je ~lanica RSG Grupe , koja je u javnosti

poznata po vode}emradijskom brendu u BiH,

RSG Radiju.

Statisti~ari bi vasupitali: kakvim rezul-tatima se moète pohva-liti?

Prema posljednjimistraìvanjima Antena Sa-ra jevo je, sa rastom preko300% u ciljnoj skupini odosamnaest do ~etrdeset idevet godina, na tre}emmjestu slu{anosti uSarajevu. Apsolutni lideri dalje je RSG Radio.

A koja je razlikaizme|u RSG-a i Antene?

Antena je formatiranakao gradski radio, a RSG

je radio sa nacionalnomfrekvencijom. Antenauglavnom emitira inohitove, a RSG se bazirana doma}oj i regionalnojmuzi~koj sceni.

ADNAN OSMANAGI , direktor sarajevskog RSG-a

Tre}i Coca-Cola Sarajevo Holiday Market bi}e odràn naTrgu oslobo|enja - Alija Izetbegovi} u Sarajevu od 12.decembra 2013. do 14. januara2014. godine. “Ovaj veseli zimskidoga|aj i ove godine }eupotpuniti zimsku ponuduglavnog grada BiH kroz mno{tvo

zabavnih sadràja, koji }e bitiorganizirani tokom trideset i ~etiridana trajanja Marketa”, najavljujeMarina Duleti}, PR Sarajevo Holiday Marketa : “Najveselije }ei ove godine biti u SarajevskoPivo Holiday Pubu, gdje }eposjetitelji svakog dana mo}i uìvati u koncertima, promocijama,degustacijama... Tako|er, program }e svakodnevno bitiorganiziran i na vanjskoj bini Happy : Stage, a Market }e i ovegodine donijeti pregr{t zabava za najmla|e u sklopu dje~ijeigraonice - Argeta Junior Play House.”

Radovi na postavci Coca-Cola Sarajevo Holiday Marketa su

u toku. “Coca-Cola SarajevoHoliday Market manifestacija jekoja ima za cilj doprinijetikreiranju istinskog prazni~nogugo|aja za vrijeme praznika kojise obiljeàvaju tokom trajanjaMarketa (katoli~ki Boì}, Novagodina, pravoslavni Boì},pravoslavna Nova godina). Pro-

{logodi{nji Coca-Co la Sara evoHoliday Market posjetilo je vi{eod 150.000 ljudi, pa se i ovegodine o~ekuje veliki brojposjetilaca koji }e uìvati uraznovrsnoj ponudi, koju }e mo}ina}i na Trgu oslobo|enja - Alija

Izetbegovi}“, veli Marina Duleti},Coca-Cola Sarajevo Holiday Market zajedni~ka je aktivnost

UG-a Zona unaprije|enog poslovanja - ZUP Ba{~ar{ija iFondacije Sarajevo Navigator , nastala pod okriljem USAID -Sida Firma Projecta , u sklopu kojeg su i ZUP Ba{~ar{ija iSarajevo Navigator koordinatori lanca vrijednosti.

“Instaliraj” Antenu i uìvaj

Istinski prazni~ni ugo|aj

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }



1. Je li Vam draì ITC ljeti ili HTZ zimi?Ima li jo{ kakvih opcija?

5. [ta ne morate imati u friìderu?

Pani~no me strah praznine u friìderu!

7. [ta obavezno nosite na plaù?Ne nosim ni{ta. Sa {anka idem pravo u more.

11. Koliko ima istine u izreci: “Akoi jesmo bra}a, kese nam nisu sestre?”Ja sam jedinac, pa ne bih znao.

13. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno?Volim biti demode.

Da li ste kao mali sanjali da }ete biti direktor ne~ega?

a ni k ad nisa m bio ma li, bio sa m sa mo s ta r ma li.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Da se ne sjetim nekada{njeg Zvona , druènja s MujomSna`nim na Bjelavama , CDA... Bilo bi dobro.

2. A Mostar ljeti ili zimi? Nevjerojatno, ali istinito: ljeti, moj kona~an odgovor!

Mo`da mal~ice. Bolje i to negopsihopata. A toga, brate, ima sve vi{e.

A, jes’ ti pitanje...

12. Da li je {utnja zlato?Da je tako, {to bi bilo bogatih ljudi...Ovako je vi{e odraz muke koja priti{}enarod, a on samo {uti, {uti, {uti...

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Vlast! @rtvovao bih se za op}e dobro.

8. Da niste to {to jeste {ta biste bili? J a bih i pak ponov io g r ad iv o.

by DINO BAJRAMOVIC

MARIO VRANKI , urednik I TC-a

BH T1 u Mos taru: “Panično

me s trah praznine u f rižideru!”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?U mojim godinama ve} se javlja amnezija pa se ne mogu najbolje sjetiti.

15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta nebiste u~inili?A, {to mo e{ (ne) u~initi za 15 minuta?

Ne ~ine ni za 20 godina, pa nikom ni{ta

19. Tangili badi}?Moè,moè!

16. Opi{ite SenadaHadìfejzovi}a u tririje~i?Tri su Senada...

17. S kim biste voljeli otplesati tangS Monicom Bellucci, ako se poznatredatelj ne bi bunio.

18 Osoba

koja Vam ide

na ganglije?

Ma lo je

ga ng l i ja...

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?‘Ta }e onnama

poru~ivat’.


20. A begova ili{kembe ~orba?Ra{tika, brate, usvakom slu~aju!



KLIN ÔRBA

Sasvim je prirodno da se povodom obiljeàvanjaMe|unarodnog dana ljudskih prava prisjetimonajuspje{nijeg predizbornog slogana iz 2010. godine

pod kojim je na{a jedina multietni~ka stranka promar{irala slavnim stazama dràvotvornosti BiH odMrkonji}a do Bobovca i da im se svesrdno zahvalimo {tosu u me|uvremenu uspjeli izgraditi zdrave temelje dràve

po mjeri ~ovjeka. I dragi Bog je svojevremeno ustvrdio dahudi ~ovjek uglavnom ne zna {ta je za njega najbolje, a

budu}i da je svaka vlast od Boga, vjerovati je da oninepogre{ivo znaju u kojem se zlu krije dobro, za koje smomi naàlost obi~no slijepi i gluhi.

ôvjek koji je po vlastitom izboru odlu~io ìvjeti, amo`da i raditi ili se {kolovati ili naprosto samo bitizdravstveno osiguran u glavnom gradu, dobro je izabrao,

jer je upravo tu dràva naj~ovje~nija. @ivim u Sarajevu pa

znam da su ovdje ljudska prava svetinja, a sve tozahvaljuju}i rasko{nom politi~kom kredibilitetu ineporecivom ugledu vladaju}e politi~ke partije i njenimtzv. koalicionim partnerima. Nema te vi{e sile koja ihmoè omesti u njihovoj svakodnevnoj brzi za svakog~ovjeka, unato~ ~udnoj ~ovjekovoj sklonosti da gun|a iiskazuje nezadovoljstvo il’ ga stavio u raj il’ u pakao. Ne

prepoznaje razliku ni kad je golim okom vidi. Stoga suna{i vladari pravi mu~enici u svojim nadljudskimnaporima da rije{e sva na{a genetski uvjetovananezadovoljstva.

P

okazuje mi prijateljica najnoviji izum po mjeri

~ovjeka: pasotjer. Uz tradicionalne petarde (kojemogu posluìti istoj svrsi), ovosezonski najve}i bumkod uli~nih prodava~a je i ta specijalna lampica od ~ijegse ì{ka psi razbjeè glavom bez obzira, i nikad im vi{e ne

padne na um da te ugrizu. Koliko ko{ta, pitam. Bagatela: jedva koliko i jedna jedina vre}a bra{na od 25 kilogramaili tek pola vakcine protiv gripa. Eto vidi{, velim, ovo je

prava dràva. Umjesto tri vre}e bra{na kupi{ jedan pasotjer i jednu vakcinu protiv gripa, i svi su tvojizdravstveni problemi rije{eni. Nema gripa, nema ugriza,nema nepotrebnog debljanja. Ako uzmogne{, dodatno seugleda{ na onog radnika Hidrogradnje koji je na

protestima jeo svjeì kupus, koji je uzgred odli~an za pro~i{}avanje krvnih ìla i probavnog trakta. Za samo

jednu marku moè{ kupiti ~etiri glavice kupusa, a ukoliko

ti se nije na{la ni ta markica, ne brini. Na vrhu svakkontejnera moè{ prona}i izobilje onih vanjskih listokoje su nutricionisti~ke neznalice odbacile. Naimupravo ti listovi sadrè najvi{e vitamina.

Uo~uvanju dobrog zdravlja i kondicije, dràva se ozime posebno pobrinula za marginalne kategorovog dru{tva, skrivaju}i od njih sve one informac

koje bi ih mogle sprije~iti da poduzmu odlu~ne korake prevenciji ozlogla{enih koronarnih oboljenja. DràvGRAS, iz ~iste pa`nje i brige za njihovo zdravlje, nobavijestio ìtelje padinskih dijelova Sarajeva o ukidanredovnih minibus linija. Time im je pruìo priliku, naknapornog radnog dana u gradu smoga i stresne saobra}ajgu`ve, da koji sat predahnu na autobusnim stajali{tima

potom se ~ilo uspentraju uz svoje brdo. Kad stignu ku

ve} je mrak, vrijeme ve~eri. Tako preska~u ru~ak, a obavsu pripisanu dozu pje{a~enja. Kud }e{ bolje i zdravije?Ipak, nije ni moje razumijevanje svih blagodati ko

nam pruà ova novope~ena Dràva za ôvjeka bkontinuirano. Ponekad padnem u sumnju, iz ~istneznanja. Sprva sam se pitala za{to nas na radiju policsvakog jutra uredno obavje{tava u kojim }e sarajevskulicama i u kojim terminima biti raspore|ena njihoradarska kontrola. Kao {to mi je doskora bilo neshvatljii da inspektori uredno najave akciju kontrole rada na crnOnda sam napokon shvatila da je sav ovaj siste

besprijekorno harmoniziran po mjeri ~ovjeka. Po mjsvakog ~ovjeka sklonog ludovanju, nasilju, svakojak

prevarama i poreskim utajama.

Dràva mora biti milostiva. Mora svakome ddrugu, petu, stotu {ansu. Za{to bi diskriminira

bandoglave tatine sinove koji bijesno jurcaulicama, tramvajskim prugama i trotoarima ovog graoduzimaju}i im voza~ke dozvole? Sve su to na{a djecnek’ se igraju. A i njihovi o~evi. Zar prili~i jednvelikodu{noj dràvi da im oduzima radne dozvole samzato {to nisu osigurali koju stotinu radnika. Dovoljno da im se najavi taj jedan mjesec u kojem ih mora

prijaviti. Najbolje je da to bude onaj predizborni, u koje}e naglo sko~iti stopa zapo{ljavanja. I potpuno mi razumna odluka da se GRASU na papiru ne ukiautobusne linije koje je na terenu samovoljno ukinuo. S

za ~ovjeka!

Čovjek koji je po vlastitom izboru odlučio živjeti, a možda i raditi ilise školovati ili naprosto samo biti zdravstveno osiguran u glavnomgradu, dobro je izabrao, jer je upravo tu država najčovječnija. Živim uSarajevu pa znam da su ovdje ljudska prava svetinja, a sve tozahvaljujući raskošnom političkom kredibilitetu...

DR@AVA ZA OVJEKAPi{e: FADILA NURA HAVER




REAGIRANJA

Po{tovani,Molim vas da u skladu sa zakonskim

pravom objavite moje reagiranje na tekstva{eg novinara Mirsada Fazli}a pod naslo-vom „Skupe pravno-revizorske vratolomijedirektora Enesa Gani}a“ u kojem je iznionekoliko krupnih neistina i proizvoljnih kon-strukcija.

Nije istina da sam u ratu bio „glavnilogisti~ar“ niti je istina da sam trenutno„savjetnik za pravne poslove“. No, to jemanje va`no. Va{ novinar Mirsad Fazli} jeobjavio da je novi direktor Agencije za

privatizaciju [uhret Fazli} krajem septembraprotiv mene pokrenuo postupak i obavijestionadle`ne institucije o eventualno po~injenimkrivi~nim djelima, a {to je ozbiljna neistina.Naime, iz faksimila pisma koje ste objavilividljivo je da se moje ime i prezime nigdje nespominje. Detaljnim uvidom u navedenifaksimil se vidi da je direktor Fazli} dostavioInformaciju svim nadle`nim, a zbog sumnjeu odre|ena dokumenta kao i koresponde-nciju, a {to se odnosi na Agenciju zaprivatizaciju u FBiH, koju ne ~ini samodirektor, ve} postoje i ostali nadle`ni organiAgencije (zamjenik direktora, Upravni odbor,

Nadzorni odbor, Kolegij, pomo}nicidirektora, sekretar, kao i savjetnici). Da senavedena Informacija odnosi, pored gorenavedenih, i na sve zaposlenike, vidi se iz e-maila koji je direktor Fazli} uputio svimzaposlenicima dana 05.10.2012. godine.

Dalje je u svom komentaru iznio neistinu(a {to se vidi iz faksimila koji ste priloìli uztekst) da sam ja kao raniji direktor Agencijeza privatizaciju FBiH potpisao spornutransakciju sa advokatskom kancelarijomSanje Dobvenko-Ljubi~i} iz Beograda“te{ku” 625 hiljada KM koja je pruàlausluge pri naplati “ira~kog duga”.

To naprosto nije ta~no jer je pravnozastupanje u konkretnom slu~aju bilo

povjereno Federalnom pravobranila{tvu na~elu sa pravobraniocem Augustom Jan-~ekom. Advokatsku kancelariju u Beogradunije angaìrala Agencija za privatizacijunego Pravobranila{tvo, jer je isto Zakonomobavezno da zastupa Federaciju BiH-VladuFederacije BiH u inostranstvu i niko vi{e.

Kada se zavr{ila naplata ira~kog duga,raspodjelu novca je vr{ila Vlada FBiH (jer to

je bio novac iz Pasivnog podbilansa kojim jedino Vlada F BiH raspolaè), te je Agencijasamo kao tehni~ka pomo} Vladi FBiHizvr{ila odluke Vlade FBiH, tj. transferirala

novac prema Odlukama Vlade FBiH, a ne,kako navodi novinar Fazli}, da je to potpisaoEnes Gani} kao direktor Agencije zaprivatizaciju u FBiH.

Tako|e je federalni pravobranilac AugustJan~ek podnio izvje{taj Vladi FBiH odotada{njem toku postupka naplatenavedenih potraìvanja i s obzirom da susredstva u iznosu od oko 62.000.000,00 KMlegla na poseban ra~un u Sarajevu,federalni pravobranilac August Jan~ek jepodnio i tro{kovnik, koji mu je Vlada FBiHodobrila i donijela Odluku o pla}anju istih.

Zna~i, nije ta~no da sam ja kao direktor

Agencije za privatizaciju u FBiH potpisaospornu transakciju “te{ku” 625 hiljada KM,nego je istina da sam realizovao OdlukuVlade FBiH (objavljenu u Sl. novina FBiH), ana prijedlog Federalnog pravobranila{tva.

Tako|e je Va{ novinar Fazli} naveo da jebeogradskom advokatu Branku Boìnovi}uispla}en “honorar” od 52 hiljade maraka i da

je to ne{to kao sumnjivo. Samo da Vaspodsjetim da je posao koji je vodio advokatBoìnovi} uspje{no nastavljen od stranesada{njeg direktora Fazli}a u saradnji saVladom FBiH i uspje{no zavr{en, tako da jeVlada FBiH dana 10.07.2013. godine

donijela Odluku o poravnanju duga i rije{ilaproblem pasivnog podbilansa Sarajevo

osiguranja dd Sarajevo sa pozitivnuspjehom od preko 350.000,00 KM.

Moj jedini dosada{nji „sukob“ s aktelnim direktorom Agencije za privatizac[uhretom Fazli}em vezan je za jedan tekobjavljen u Slobodnoj Bosni 20.09.2012.godine, novinarke Mirhe Dedpod nazivom: “Lijanovi}i kupuju Fabri

duhana Mostar za 40.000,00 KM”, a kojirazmatran na kolegiju kod direktora Fazli24.09.2012.godine. Direktor Fazli} me taoptuìo da sam upravo ja dostavSlobodnoj Bosni slu`beni dokument – pismpotencijalnog investitora zaintresiranog kupovinu Fabrike duhana Mostzaprijetiv{i mi suspenzijom ako pouzdautvrdi da sam „ilegalno sara|ivao“ Slobodnom Bosnom!

Raspolaèm materijalnim dokazima sve navedene tvrdnje i ako elite, rado }upokazati va{em novinaru.

S po{tovanjem,

Enes GanSarajevo, 06.12.2013.godi

Enes Gani} - Uredni{tvu

Advokatsku kancelariju u Beogradu nije angažiralaAgencija za privatizaciju nego Pravobranilaštvo FBiHkoje je jedino nadležno za zastupanje FBiH uinostranstvu

(„Skupe pravno-revizorske vratolomije direktora Enesa Gani}a“, SB, br. 891)



Semir Halilovi} - Senadu Avdi}uNisam krao, nemampolicijski dosje, nisamzaposlen po javnimkompanijama niti samoteo borački stan

(“Tjedna heftarica”, “SB”, br. 891)

Prvi put sam te, radi, tvojih uvredaizre~enih na moj ra~un, tuìo i mislio sam da}e ti to biti dovoljna lekcija jer kriza je i nikomese ne tro{i novac radi rije~i kojih bi se postid-

jeli i najbahatiji ljudi na svijetu. Nikome osim,o~ito, tebi. Radi na~ina na koji si se ponovodrznuo da pi{e{ o meni usput vrije|aju}ipoginule ~anove moje porodice tuì}u teponovo jer obojica, ve} u startu, znamo da}e{ biti ogla{en krivim. Shvatam za{to pi{e{te{ke rije~i: valjda tako poku{ava{ do}i u sferiinteresovanja ljudi jer je o~ito da te{ko pod-nosi{ ~injenicu da je tvoje vrijeme pro{lo i dasi potpuno prevazi|en i zaboravljen te da minije advokata, koji tuì tebe i sli~ne, ne bih sesjetio ni da postoji{.

Ja pripadam generaciji ljudi koji su i tebe iVildanu Selimbegovi} potpuno pretr~ali. Nikomoj ne radi u BH Telekomu, ali zato radi sinVildane Selimbegovi}, niko moj nema ni me|ubh.ambasadorima ali zato ima tvoja supruga,nikada nisam primao novac od strane bilokoga za moje knjige ili tekstove dok si tiAvdi}u, a pisao si i sam o tome, dobio novacod SDA kako bi osnovao Slobodnu Bosnu dok

je, s druge strane, Selimbegovi}eva, imam isvjedoka, jedne prilike dobila bonus novca jer

je napala odre|enu osobu u novini gdje jeradila. Umjesto da ja “vje{am” va{e slike istavljam ih na stub srama i ti i Vildana mevrije|ate i laète o meni. Vildani sam prije parmjeseci i javno napisao: bolje joj je da vratinovac koji je ukrala od mog oca i dokumentekoje je ukrala meni nego {to nam, obojici, drì“moralne lekcije”. Ja se ne druìm sa BakiromAlispahi}em kao ona, niti sa MuniromAlibabi}em kao ti ve} se kre}em u dru{tvunormalnog svijeta koji je daleko od tajne poli-

cije, podmetanja i laì kojima su unesre}ili ovudràvu i njene ljude.Mlad sam ~ovjek i ja nisam krao, nemam

policijski dosje, nisam zaposlen po javnimkompanijama niti sam oteo bora~ki stan, vrlouredno radim i borim se za svoj ìvot rade}iposao ~i{}enja BiH od zaostalog politi~ko-dru{tvenog sme}a kako bi ja i moja genera-cija u na{oj zemlji mogli ìvjeti normalno.

Ti se Avdi}u ruga{ majkama Srebrenice,poni ava{ Emira Suljagi}a nazivaju}i ga“stradalnikom” a sada si i mene krenuovrije|ati i nazivati istim imenom pa se pitam,a pitaj i sam sebe, kakav si ti to ~ovjek kadavrije|a{ ljude koji se bore za istinu i pravdui na kojoj si ti to strani?

Naravno tuì}u te i za tvoje posljednjepisanje o meni jer smatram da je nov~anadisciplina za tebe dobra te da }e{, kadaisplati{ novac za uvrede i laì koje si o meniispisao, sljede}i put sam sebe udariti po rucikada krenes napisati. Nadam se da }e minovac koji od tebe dobijem putem presude,zbog tvog rije~nika i laì, biti dovoljan da “saSenadom” odem na Svjetsko prvenstvo uBrazil. [ta }e{, kao {to ti napisah: davno sipretr~an.

Senad Avdi} - “Seferovommalom”I tata bi, sine!

Kada mali “Harry Potter” na{eg osbodila~kog rata, “Seferov mali”, nepismenbahato, bezobrazno, nevaspitano, agsivno deri{te, koje je finih para zgrnulo svojim knjigama, prona|e nekoga u svouòj i {iroj familiji ko je imalo pismen, komleksika nije bauk, ko zna gdje se kakozbog ~ega u re~enicu tura zarez, a gd

zarez nikako ne pripada; kada “publicistneko podu~i da je u onom {to on nazi“rije~nik”, slovo i potpuno vi{ka, tada bih mo`da i trznuo da mu ne{to odgovoriOvako, dok su pismeni sastavi tog ne od~enog |ilko{a nepismeniji od “slu`benzabele{ki” koje je njegov babo Sefer slcentrali KOS-a, ostaje mi nada da }e njgov advokat, na kojeg se poziva, uspjsro~iti korektniji i razumljiviju tu`bu.

REAGIRANJA







Documents

Slobodna Bosna [broj 892, 12.12.2013]