SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR(1) Organizacija i namjena površina detaljno je obrađena u grafičkom i tekstualnom dijelu Plana. (2) Površine javnih i drugih namjena razgraničene

SLUŽBENE NOVINE

OPĆINE VRSAR

Vrsar, 28.07.2016. Broj: 7/16 Godina: X

IZDAVAČ: Općina Vrsar

UREDNIŠTVO: Trg Degrassi 1, Vrsar

ODGOVORNI UREDNIK: Sandi Čuka

TEHNIČKI UREDNIK: Zdravko Šverko

Izlazi po potrebi

WEB: www.vrsar.hr

http://www.vrsar.hr/

OPĆINA VRSAR

I. Općinsko vijeće

23. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Kloštar ….…… 168

24. Zaključak o usvajanju prijedloga Odluke o odvodnji otpadnih voda na području

Grada Poreča – Parenzo, Općine Tar - Vabriga – Torre - Abrega, Općine

Funtana - Fontane i Općine Vrsar – Orsera ..…………………….….…….. 196

25. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o gospodarenju nekretninama u

vlasništvu Općine Vrsar ………………………………………………….. .. 218

26. Donošenje Odluke o kupnji nekretnine …………………………………….. 222

II. Općinski načelnik

17. Odluka o imenovanju zamjenika zapovjednika postrojbe Dobrovoljnog

vatrogasnog društva Vrsar ………………………………………………….. 223

BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 168

I. Općinsko vijeće

23.

Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br.

76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12), u vezi članka 188. Zakona o prostornom uređenju

(NN, br. 153/13), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Kloštar („Službene

novine Općine Vrsar“, br. 5/11), te članka 40. i 41. Statuta Općine Vrsar („Službene novine

Općine Vrsar“, br. 2/13), Općinsko vijeće Općine Vrsar na sjednici održanoj dana

27.07.2016. godine, donosi

ODLUKU O DONOŠENJU

URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

NASELJA KLOŠTAR

I

Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Kloštar (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je

izradila tvrtka „Arhetip 21“ d.o.o., Vukovarska 7, Poreč.

II

(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom „Urbanistički plan uređenja naselja

Kloštar“, koji se sastoji od dvije knjige, a sadrži:

KNJIGA I:

I TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. Opće odredbe

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i

površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i

ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

II GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Kartografski prikaz 1: Korištenje i namjena površina, u mj. 1:1000

2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Kartografski prikaz 2A: Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža

– Promet i telekomunikacije, u mj. 1:1000


Kartografski prikaz 2B: Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža

– Energetski sustav, u mj. 1:1000

Kartografski prikaz 2C: Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža

– Vodnogospodarski sustav, u mj. 1:1000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

Kartografski prikaz 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

- Zaštita od prirodnih i drugih nesreća, u mj. 1:1000

Kartografski prikaz 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

- Zaštita kulturno – povijesnih vrijednosti, u mj. 1:1000

Kartografski prikaz 3C: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

- Zaštita prirodnih vrijednosti, u mj. 1:1000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Kartografski prikaz 4: Način i uvjeti gradnje, u mj. 1:1000

5. OBLICI KORIŠTENJA

Kartografski prikaz 5: Oblici korištenja, u mj. 1:1000

KNJIGA II:

III. OBVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA

III.1. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

III.2. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO-PLANSKA

RJEŠENJA

III.3. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA POŠTIVANIH U IZRADI

PLANA

III.4. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM

PROPISIMA

III.5. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

III.6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA

III.7. SAŽETAK ZA JAVNOST

III.8. STRUČNI IZRAĐIVAČ

IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

SUGLASNOST ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR

RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA

IMENOVANJE ODGOVORNOG VODITELJA

III

(1) Na konačni prijedlog Plana ishođene su sve potrebne suglasnosti, mišljenja i

očitovanja propisana posebnim zakonima i Zakonom o prostornom uređenju i

gradnji („Narodne novine“ br.: 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12), a u vezi

članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153/13).

IV

(1) Elaborat Plana izrađen je u 8 (osam) primjeraka koji se čuvaju na sljedećim

adresama:

1. Arhiva Općinskog Vijeća Općine Vrsar,

2. Jedinstveni upravni odjel Općine Vrsar, Odsjek za prostorno uređenje, graditeljstvo i

zaštitu okoliša, Vrsar,


3. „Arhetip 21“ d.o.o. Poreč,

4. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Zagreb,

5. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Hrvatski zavod za prostorni razvoj,

Zagreb,

6. Upravni odjel za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno

uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Poreč-

Parenzo,

7. Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula,

8. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Puli.

(2) U roku od 15 dana od dana objave ove Odluke u „Službenim novinama Općine

Vrsar“ na navedene adrese dostavit će se po jedan primjerak ovjerenoga Plana.

V

(1) Odredbe za provođenje, navedene u točki II., sastavni su dio ove Odluke i glase:

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Urbanistički plan uređenja naselja Kloštar (u nastavku teksta: Plan) je dugoročni

dokument prostornog uređenja, koji u skladu s ciljevima i zadacima utvrđenim važećim

prostornim planom šireg područja - Prostornim planom uređenja Općine Sveti Lovreč i

istočnog dijela Općine Vrsar (Službene novine Općine Vrsar, br. 4/07) utvrđuje uvjete za

uređenje, gradnju, korištenje i zaštitu površina i građevina unutar obuhvata Plana.

(2) Plan je izrađen u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji

(Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.), Zakona o prostornom uređenju

(Narodne novine, br. 153/13) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne

novine, br. 106/98. 39/04. 45/04. i 163/04.) i drugim propisima.

Članak 2.

(1) Planom se utvrđuju uvjeti realizacije pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu

na namjenu, smještaj, veličinu i oblikovanje građevina, način priključivanja građevnih čestica

i građevina na infrastrukturnu mrežu, te određuju mjere zaštite okoliša, prirodnih,

krajobraznih, spomeničkih i drugih vrijednosti na području obuhvata Plana, kao i mjere

provedbe Plana.

(2) Svi elementi temeljem kojih će se izdavati akti kojima se dozvoljava građenje u

skladu s propisima, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, određuju se temeljem

odredbi važećih prostornih planova šireg područja. Posebne uvjete gradnje i uređenja

prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz područja zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite

prirode, zaštite voda i drugih područja utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe u postupku

pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima.

(3) Područje obuhvata Plana nalazi se u cijelosti unutar prostora ograničenja zaštićenog

obalnog područja mora (ZOP).

Članak 3.

(1) Plan se donosi za područje obuhvata prikazano na svim kartografskim prikazima u

grafičkom dijelu Plana, ukupne površine cca 8,8 ha. Područje obuhvata Plana istovjetno je

obuhvatu građevinskog područja naselja Kloštar.


Članak 4.

(1) Prostor za rješavanje prometa u mirovanju dimenzioniran je sukladno planskim

prostornim pokazateljima i prometnom rješenju. Osnovno načelo rješavanja prometa u

mirovanju je planiranje u okvirima pojedine građevne čestice određene namjene.

(2) Standardi u pogledu broja parkirališnih mjesta u odnosu na namjenu građevina

utvrđuju se odredbama ovog Plana, posebnim propisima i posebnom odlukom Općine Vrsar

(promet, komunalni red i sl.).

Članak 5.

(1) Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim

Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava građenje.

(2) Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini, odnosno

iznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostoru

moraju biti u skladu s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja, te

posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.

(3) Unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje narušavaju vrijednosti

okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i lokacijama.

(4) Pri oblikovanju svih građevina i površina unutar obuhvata Plana potrebno je

pridržavati se odgovarajućeg pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s

invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

(1) Organizacija i namjena površina detaljno je obrađena u grafičkom i tekstualnom dijelu

Plana.

(2) Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskom

oznakom na kartografskom prikazu 1 Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000.

Članak 7.

(1) Namjena pojedinih zona i lokacija temelji se na namjeni prostora određenoj

prostornim planom šireg područja, a primijenjena terminologija sukladna je zakonskoj

regulativi u vrijeme donošenja ovog Plana.

Članak 8.

(1) Područje obuhvata Plana sastoji se od površina različitih namjena - zona i koridora s

utvrđenim uvjetima gradnje i uređenja površina i građevina.

(2) Osnovno razgraničenje površina postignuto je prometnim rješenjem koje omogućuje

jasnu hijerarhiju javnih prometnih površina.

(3) Razgraničenje pojedinih zona određeno je grafičkim dijelom Plana.

(4) Mikrolokacije priključaka pojedinih građevnih čestica na javne prometne površine

određene ovim Planom utvrđuje se u postupcima izdavanja akata kojima se dozvoljava

građenje, pri čemu su moguća određena odstupanja zbog konfiguracije terena (reljefa),

imovinsko pravnih odnosa, katastra i sl.


Članak 9.

(1) Površine javnih i drugih namjena razgraničavaju se na način i pod uvjetom da na

crtama dodira njihov međusobni utjecaj bude u okviru dozvoljenih granica propisanih

važećim propisima.

Članak 10.

(1) Područje obuhvata Plana dijeli se na zone i lokacije slijedećih namjena:

- Površine stambene namjene, planske oznake S,

- Površine sportsko rekreacijske namjene - rekreacijske, planske oznake R2,

- Površine za trafostanice,

- Javne prometne površine.

(2) Područje obuhvata Plana je djelomično izgrađeno, te je djelomično opremljeno

prometnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturom.

(3) Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina dan je

tablicom:

NAMJENA POVRŠINA POVRŠINA

(m2)

UDIO U

POVRŠINI

OBUHVATA

PLANA

(%)

STAMBENA NAMJENA 71608 81,454

SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA -

REKREACIJA 1523 1,732

TRAFOSTANICA 42 0,048

JAVNE PROMETNE POVRŠINE 14739 16,766

UKUPNO OBUHVAT PLANA

87912

100

Površine stambene namjene

Članak 11.

(1) Unutar površina stambene namjene mogu se formirati građevne čestice stambene

namjene na kojima se mogu graditi građevine stambene namjene prema odredbama Plana:

- Obiteljske kuće, koje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu, s najviše dvije

stambene jedinice,

- Stambene građevine, koje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, s najviše četiri

stambene, odnosno funkcionalne jedinice, uz uvjet da građevinska (bruto) površina

prostora stambene namjene mora biti veća od prostora drugih namjena (gospodarske –

poslovne ili ugostiteljsko turističke namjene, javne i društvene namjene ili druge

namjene kompatibilne sa stanovanjem, pri čemu prostor druge namjene može biti

smješten isključivo u prizemlju stambene građevine. Navedene gospodarske i

društvene djelatnosti svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne smiju

premašivati dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okoliš određenih

važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode i sl.). Stambene građevine mogu

se graditi i kao građevine isključivo stambene namjene.

(2) Na površinama stambene namjene daje se mogućnost gradnje i pomoćnih građevina

uz građevine osnovne namjene.

(3) Na površinama stambene namjene mogu se graditi građevine i uređivati površine pod

uvjetom da omogućuju rješavanje sveukupnih potreba za površinama i/ili građevinama za

promet u mirovanju korisnika na vlastitoj građevnoj čestici.


(4) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine koje narušavaju

vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada na susjednim građevnim česticama, te

u susjednim zonama i lokacijama.

Površine sportsko rekreacijske namjene - rekreacija

Članak 12.

(1) Unutar površina sportsko rekreacijske namjene – rekreacija, planske oznake R2 mogu

se graditi i uređivati otvorena i nenatkrivena sportska, rekreacijska i dječja igrališta s

odgovarajućom opremom i rekvizitima prema propisima i normama, te postavljati urbana

oprema, uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice sportsko rekreacijske namjene

od 50%, pri čemu su najmanja i najveća dozvoljena površina građevnih čestica sportsko

rekreacijske namjene istovjetne Planom određenim površinama, odnosno zonama sportsko

rekreacijske namjene.

(2) Na površinama sportsko rekreacijske namjene – sport nije moguća gradnja građevina i

prostorija stambene namjene.

(3) Na površinama sportsko rekreacijske namjene mogu se na zasebnim građevnim

česticama i/ili u sklopu građevnih čestica sportsko rekreacijske namjene graditi i uređivati

građevine, vodovi i uređaji telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, uređivati zelene

površine i površine za promet u mirovanju, te postavljati urbana oprema.

Površine za trafostanice

Članak 13. (1) Površine za trafostanice namijenjene su isključivo gradnji građevina i uređaja

komunalne infrastrukture - trafostanica, uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice

trafostanice od 75%, pri čemu je najmanja i najveća dozvoljena površina građevne čestice za

trafostanice istovjetna Planom određenoj površini, odnosno zoni za trafostanice.

(2) Osim na površinama za trafostanice, građevine trafostanica mogu se graditi i na

površinama drugih namjena, prema konkretnim potrebama, u skladu s ukupnim uvjetima

Plana.

Javne prometne površine

Članak 14. (1) Javne prometne površine namijenjene su gradnji javnih kolnih i pješačkih površina i

površina za promet u mirovanju.

(2) Prometnim rješenjem određen je planirani koridor rezervacije prostora za gradnju

prometnica. Grafički prikaz granice tog koridora ujedno predstavlja crtu razgraničenja javnih

prometnih površina i površina drugih namjena.

(3) Mikrolokacija prometnica određenih ovim Planom utvrđuje se u postupku izdavanja

akata kojima se dozvoljava građenje, pri čemu su moguća odstupanja zbog optimiziranja i

prilagodbe prometnih rješenja, konfiguracije terena, imovinsko pravnih odnosa, katastra i sl.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 15.

(1) Na području obuhvata Plana nije planirana gradnja građevina isključivo gospodarske

namjene na zasebnim građevnim česticama.


3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 16.

(1) Na području obuhvata Plana nije planirana gradnja građevina isključivo javne i

društvene namjene na zasebnim građevnim česticama.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 17.

(1) Odredbe o uvjetima smještaja stambenih građevina odnose se na građevine stambene

namjene - obiteljske kuće i stambene građevine na površinama stambene namjene.

UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE U

NEIZGRAĐENOM DIJELU GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 18.

(1) Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstu

građevina čija se gradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava

neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge

karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete

građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. Oblik i veličina

građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom

i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim uzancama. Oblik i veličina građevne

čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su

izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno ugroze bitni zahtjevi za

građevinu.

(2) Površina građevne čestice obiteljske kuće unutar površina stambene namjene može

iznositi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 do 1500 m2

- za dvojne građevine: 350 do 1000 m2

- za građevine u nizu: 250 – 500 m2

(3) Površina građevne čestice stambene građevine unutar površina stambene namjene

može iznositi:

- za slobodnostojeće građevine: 600 do 2000 m2

- za dvojne građevine: 500 do 1000 m2.

Građevni pravac

Članak 19.

(1) Regulacijski pravac jest granica građevne čestice prema dodirnoj javnoj prometnoj

površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca.

(2) Građevni pravac jest obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na

građevnoj čestici na način da se duž njega gradi najistaknutiji dio pročelja građevine (dio

građevine ili najmanje 2 najistaknutije točke).

(3) Građevni pravac određuje se na udaljenosti najmanje 5 m od regulacijskog pravca uz

nerazvrstane, odnosno pristupne prometnice. Građevni pravac određuje se na udaljenosti


najmanje 7 m od regulacijskog pravca uz razvrstanu prometnicu, odnosno državnu cestu D75

kao glavnu sabirnu prometnicu.

(4) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima

od regulacijskg pravca manjima od onih iz prethodnih stavaka ovog članka, mogu se

rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevina od regulacijskog

pravca.

Gradivi dio građevne čestice

Članak 20.

(1) U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja

uređenje okućnice (građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase koje nisu konstruktivno

povezane s građevinom, igrališta i sl., pomoćne građevine prema važećem pravilniku o

jednostavnim i drugim građevinama i radovima: bazeni tlocrtne površine do 100 m2 ukopani

u tlo, cisterne za vodu zapremine do 27 m3 i podzemni i nadzemni spremnici goriva

zapremine do 10 m3, a svi niži od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom

pojedinom mjestu neposredno uz građevinu, uređene prometne površine na građevnoj čestici,

kamini, roštilji, pergole, potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena, te elementi na

višim etažama građevine kao što su krovni vijenci, razdjelni vijenci, oluci, erte i slični

elementi. Udaljenost bazena, cisterni za vodu, te podzemnih ili nadzemnih spremnika goriva,

nižih od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz

građevinu od granica građevne čestice, ne može biti manja od 1 m.

(2) Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice,

namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, izgrađenosti susjednih čestica, te građevnom

pravcu i prirodnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju pogoršati uvjeti boravka na

susjednim građevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.).

(3) Gradivi dio građevne čestice obiteljske kuće ili stambene građevine koje se grade kao

slobodnostojeće građevine određuje se na udaljenosti najmanje pola visine (h/2) od susjedne

građevine osnovne namjene i ne manje od 4 m od granice susjedne građevne čestice.

(4) Gradivi dio građevne čestice obiteljske kuće ili stambene građevine koje se grade kao

dvojne građevine određuje se na udaljenosti najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine

osnovne namjene i ne manje od 4 m od granice susjedne građevne čestice na svim dijelovima

građevine osim na dijelu koji je dilatacijom odvojen od dvojne građevine na susjednoj

građevnoj čestici.

(5) Gradivi dio građevne čestice obiteljske kuće koja se gradi kao građevina u nizu

određuje se na udaljenosti najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene

i ne manje od 4 m od granice susjedne građevne čestice na svim dijelovima građevine osim

na bočnim dijelovima koji su dilatacijom odvojeni od građevina u nizu na susjednim

građevnim česticama. Obiteljske kuće u nizu koje započinju niz na obje strane grade se po

uvjetima za dvojne obiteljske kuće.

Izgrađenost građevne čestice

Članak 21.

(1) Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice obiteljske kuće određuju se: - Najmanja dozvoljena izgrađenost određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

- za građevine u nizu: 50 m2

- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: kig=0,3


- za dvojne građevine: kig=0,4

- za građevine u nizu: kig=0,5

- Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: kis=0,6 za nadzemne etaže, odnosno ukupno

kis=0,9 za nadzemne i podzemne etaže

- za dvojne građevine: kis=0,8 za nadzemne etaže, odnosno ukupno kis=1,2 za

nadzemne i podzemne etaže

- za građevine u nizu: kis=1,0 za nadzemne etaže, odnosno ukupno kis=1,5 za

nadzemne i podzemne etaže

(2) Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice obiteljske kuće iznosi 150 m2 za sve

tipove gradnje.

(3) Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice stambene građevine određuju se:

- Najmanja dozvoljena izgrađenost određuje se: - za slobodnostojeće i dvojne građevine: 100 m2

- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti određuje se:

- za slobodnostojeće i dvojne građevine: kig=0,4

- Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti određuje se:

- za slobodnostojeće i dvojne građevine: kis=0,8 za nadzemne etaže, odnosno

ukupno kis=1,2 za nadzemne i podzemne etaže

(4) Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice samostojeće stambene građevine

iznosi 180 m2, a građevne čestice dvojne stambene građevine iznosi 150 m2.

(5) Utvrđena najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od

utvrđenog gradivog dijela građevne čestice. Ukoliko je utvrđena najveća dozvoljena

izgrađenost građevne čestice veća od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice, tada je

mjerodavan utvrđeni gradivi dio građevne čestice.

(6) U izgrađenost građevne čestice ne uračunava se izgradnja koja predstavlja uređenje

okućnice (građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase na terenu, sabirne jame, fontane,

cisterne i slične građevine, dijelovi građevine kao što su krovni cijenci, razdjelni vijenci,

oluci, erte, i slični elementi, te uređene prometne površine na građevnoj čestici i drugi zahvati

omogućeni odredbama ovog Plana.

Visina građevina

Članak 22.

(1) Nadzemna etaža, u smislu ovih odredbi, je etaža kojoj je visinska razlika između

stropa i najniže točke konačno uređenog i zaravnanog terena neposredno uz građevinu veća

od 1 m, kao i sve ostale etaže iznad nje. Nadzemne etaže su suteren, prizemlje, katovi i

potkrovlje. Potkrovlje je nadzemna etaža građevine koja se nalazi iznad zadnjeg kata i

neposredno ispod kosog, zavojitog, ravnog ili kombiniranog krova, koja ima jednu ili više

korisnih prostorija visine nadozida najviše 1,2 m.

(2) Podzemna etaža, u smislu ovih odredbi, je potpuno ili djelomično ukopana etaža kojoj

je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno uređenog i zaravnanog terena

neposredno uz građevinu jednaka ili manja od 1 m. Podzemna etaža je podrum.

(3) U najvišu dozvoljenu visinu i ukupnu visinu ne računaju se strojarnice dizala,

strojarske instalacije (rashladni elementi za ubacivanje i izbacivanje zraka, vanjske jedinice

uređaja za kondicioniranje zraka i sl.), uređaji i slični elementi, te dimnjaci.

(4) Pod konačno zaravnatim terenom uz građevine, u smislu ovih odredbi, ne smatraju se

rampe najveće dozvoljene širine 4 m za prilaz podzemnim etažama, locirane na optimalnoj

udaljenosti između javne prometne površine i podzemne etaže, te vanjska stubišta najveće

dozvoljene širine 1,5 m uz građevine za silazak u podzemne etaže.

(5) Najveća dozvoljena visina obiteljske kuće iznosi V=6,5 m.


(6) Najveća dozvoljena visina stambene građevine na ravnom terenu iznosi V=7,2 m.

(7) Najveći dozvoljeni broj etaža obiteljske kuće iznosi dvije nadzemne etaže i jedna

podzemna etaža, tj. E=2 nadzemne etaže, odnosno ukupno E=3 etaže i to podrum, prizemlje i

kat (Po+P+1).

(8) Najveći dozvoljeni broj etaža stambene građevine iznosi dvije nadzemne etaže i jedna

podzemna etaža, tj. E=2 nadzemne etaže, odnosno ukupno E=3 etaže i to podrum, prizemlje i

kat (Po+P+1).

Uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih građevina i uređenja građevnih čestica

Članak 23.

(1) Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila, visine najviše 1,5 m,

a mogu biti i prozračne. Upotreba pocinčane mreže nije dozvoljena. Ograde između

građevnih čestica ne mogu biti više od 2 m. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da

nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim

građevnim česticama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.

(2) Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta poljoprivrednih alata i strojeva,

bazeni, nadstrešnice, građevine za smještaj infrastrukturnih, pogonskih i drugih uređaja i

postrojenja i sl. koje se grade na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene. Pomoćne

građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene unutar

gradivog dijela građevne čestice najviše kao prizemne građevine najveće dozvoljene ukupne

visine (do sljemena) 6,0 m i ulaze u izgrađenost građevne čestice. Iznimno, ako se pomoćna

građevina izvodi na udaljenosti manjoj od 4,0 m od granice susjedne građevne čestice, tada

se na toj strani pomoćne građevine ne smiju izvoditi otvori, a udaljenost pomoćne građevine

od granice građevne čestice prema susjednoj građevnoj čestici ne smije biti manja od 1,0 m.

(3) Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno pejzažno ili

zaštitno zelenilo, odnosno hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 20% površine

građevne čestice, osim u slučajevima kada se zbog dozvoljene izgrađenosti građevne čestice

veće od 50% ne mogu na građevnoj čestici planirati svi potrebni sadržaji u funkciji građevine

osnovne namjene (parkiranje vozila, spremnik otpada i slično).

Uvjeti za smještaj vozila

Članak 24.

(1) Na građevnim česticama stambene namjene unutar područja obuhvata Plana potrebno

je osigurati parkirna mjesta u skladu s odredbama ovog Plana.

(2) Potreba za parkirnim, odnosno garažnim mjestima za parkiranje vozila na površinama

stambene namjene rješava se na vlastitoj građevnoj čestici.

(3) Potreban broj parkirnih, odnosno garažnih mjesta u za potrebe obiteljskih kuća i

stambenih građevina iznosi jedno parkirno, odnosno garažno mjesto po jednoj stambenoj,

odnosno funkcionalnoj jedinici. Potreban broj parkirnih, odnosno garažnih mjesta za potrebe

funkcionalnih jedinica gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene iznosi jedno parkirno,

odnosno garažno mjesto po jednoj smještajnoj jedinici (sobi, apartmanu i sl.), odnosno jedno

parkirno mjesto na četiri sjedala u restoranu, odnosno baru. Potreban broj parkirnih, odnosno

garažnih mjesta u za potrebe funkcionalnih jedinica javne i društvene namjene iznosi jedno

parkirno, odnosno garažno mjesto po jednoj jedinici za boravak djece u predškolskoj

ustanovi, odnosno po jednom uredu, odnosno po jednoj liječničkoj ordinaciji.


Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje

Članak 25.

(1) Uvjete za arhitektonsko oblikovanje obiteljskih kuća i stambenih građevina treba

utvrđivati poštujući maksimalno zahtjeve namjene, prirodne karakteristike i zahtjeve

područja. Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se

upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika, tj. istarskom prostoru i tradiciji, u

skladu s uobičajenim načinom građenja.

(2) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te

upotrijebljeni materijali moraju biti usklađeni s tehnološkim zahtjevima, propisima, normama

i pravilima struke za pojedinu djelatnost.

(3) Uređenje pročelja i krovova građevina, montažnih konstrukcija i partera predviđa se

suvremenim arhitektonskim izričajem, primjenom kvalitetnih tradicionalnih i suvremenih,

trajnih i postojanih materijala.

(4) Natpisi upozorenja, obavijesti i drugih poruka moraju biti prilagođeni propisima,

građevinama i prostoru u smislu sigurnosti, oblikovanja, veličine, materijala, boje i dr.

Vrsta krova, nagib i pokrov

Članak 26. (1) Krovišta obiteljskih kuća i stambenih građevina moraju biti plitka, kosa, izvedena kao

dvostrešna ili višestrešna, ovisno o tlocrtnoj dispoziciji građevine, nagiba između 18 i 22

stupnja, a pokrov mora biti od mediteran crijepa ili kupe kanalice, ali i drugih uobičajenih

materijala. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama

zemljišta (prometnicom ili građevinskim pravcem).

(2) Moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih krovnih terasa, a prilikom

osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je ugradba krovnih prozora.

(3) Na krovovima građevina je moguća izvedba sekundarnih konstrukcija za postavu

uređaja i naprava alternativnih izvora energije – fotonaponskih panela i kolektora sunčeve

energije.

UVJETI I NAČIN GRADNJE, ODNOSNO INTERPOLACIJE GRAĐEVINA

STAMBENE NAMJENE U IZGRAĐENOM DIJELU GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

NASELJA

Članak 27.

(1) Pri gradnji, odnosno interpolaciji novih građevina stambene namjene na građevnim

česticama unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, površina građevne čestice

može biti i manja od Planom određene najmanje dozvoljene površine građevne čestice

stambene namjene unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Iznimno, na

građevnim česticama stambene namjene unutar izgrađenog dijela građevinskog područja

naselja površine veće od Planom određene najmanje dozvoljene površine građevne čestice

stambene namjene unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja, građevine

stambene namjene gradit će se prema uvjetima za građevne čestice stambene namjene unutar

neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

(2) Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice stambene namjene može iznositi

najviše 50%. Iznimno, na građevnim česticama površine manje od 150 m2 i izgradnjom na

regulacijskom pravcu (kada se te građevine naslanjaju na postojeće susjedne građevine)

najveća dozvoljena izgrađenost čestice može biti i 100% uz osiguranje mjera zaštite,

uvažavajući opravdane razloge kao što je zaštita vizura i okoliša, osunčanje, provjetravanje i

slično, te uz uvjet da u građevini moraju biti određeni svi pomoćni prostori.


(3) Planirane građevine se gabaritom moraju uklopiti u oblike i veličinu postojećih

građevina.

(4) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja

između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima od regulacijskog

pravca manjima od onih iz prethodnih stavaka ovog članka, udaljenost građevine od

regulacijskog pravca može biti i manja od onih iz prethodnih stavaka ovog članka, uz uvjet

da se građevni pravac uskladi s postojećim susjednim građevinama. Građevni pravac može se

odrediti na način:

- da se podudara s građevnim pravcem susjednih postojećih građevina ako su one

izgrađene na istom građevnom pravcu,

- da se podudara s jednim od građevnih pravaca susjednih građevina,

- da se odredi prema uvjetima gradnje unutar neizgrađenog dijela građevinskog

područja naselja.

(5) Udaljenost građevina od granice građevne čestice mora biti minimalno 4 m ako

susjedna postojeća građevina na toj strani ima otvore. Ukoliko susjedna postojeća građevina

nema otvore, tada se planirana građevina može graditi i na granici građevne čestice ako

posebnim uvjetima gradnje nije drukčije određeno.

(6) Utvrđuje se obveza korištenja elemenata regionalne, odnosno zavičajne arhitekture.

(7) Smještaj vozila može se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici ili na drugim

parkirališnim površinama.

(8) Rekonstrukcija, odnosno prenamjena postojećih građevina stambene namjene,

određuje se prema odredbama ovog Plana uz uvjet korištenja elemenata regionalne, odnosno

zavičajne arhitekture. Iznimno, rekonstrukcija postojećih građevina u najužoj zoni

samostanskog kompleksa Sv. Mihovil kao i rekonstrukcija u cilju prenamjene dijela

građevina moguća je u skladu s njihovim izvornim oblikom unutar postojećih gabarita, te

prema posebnim uvjetima građenja koje će dati nadležni Konzervatorski odjel.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I

OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE

MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 28.

(1) Ovim Planom utvrđene su trase, koridori, zaštitni koridori i građevine prometnih,

telekomunikacijskih, vodnogospodarskih i energetskih sustava.

(2) Mjesto i način priključivanja građevina na prometnu, komunalnu i drugu

infrastrukturu odredit će nadležno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima uz primjenu

odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izdavanja

akata kojima se dozvoljava građenje.

(3) Koridori javnih prometnih površina namijenjeni su gradnji javnih kolnih, kolno

pješačkih i pješačkih prometnica, te površina za promet u mirovanju. Grafički prikaz tog

koridora ujedno predstavlja crtu razgraničenja i dodira zone namijenjene javnim prometnim

površinama i zona drugih namjena.

Članak 29.

(1) Mjesto i način opremanja zemljišta prometnom i telekomunikacijskom

infrastrukturnom mrežom prikazani su na kartografskom prikazu 2A Prometna, ulična i

komunalna infrastrukturna mreža – promet i telekomunikacije, a opisani su u odgovarajućem

poglavlju tekstualnog dijela Plana.

(2) Pri izradi konačnih tehničkih rješenja i projekata prometne infrastrukturne mreže u

postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava građenje, moguća su odstupanja od Planom


predviđenih rješenja prema konkretnim potrebama (mikrolokacija karakterističnog poprečnog

presjeka, mjesto priključka na građevnu česticu druge namjene i sl.), sve unutar Planom

određenih koridora javnih prometnih površina.

(3) Elementi telekomunikacijske infrastrukturne mreže utvrđeni Planom smatraju se

načelnima, dok će se njihovo konačno rješenje i mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja

akata kojima se dozvoljava građenje.

Članak 30.

(1) Mjesto i način opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturnom mrežom prikazani

su odgovarajućim kartografskim prikazima grafičkog dijela Plana i to: kartografskim

prikazom 2B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav, te

kartografskim prikazom 2C Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -

vodnogospodarski sustav, a opisani su u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela Plana.

(2) Elementi elektroopskrbne i plinoopskrbne infrastrukturne mreže, te cjevovoda i

uređaja vodoopskrbe i odvodnje utvrđeni Planom smatraju se načelnima, dok će se njihovo

konačno rješenje i mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava

građenje.

(3) Telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturu potrebno je u pravilu planirati i

projektirati izvan kolnih površina državne ceste D75. Projektnu dokumentaciju

telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže koja se planira unutar koridora

državne ceste D75 potrebno je izraditi u skladu s prethodn ishođenim uvjetima nadležnog

javnopravnog tijela.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 31.

(1) Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju dijelova

postojećih prometnica, rekonstrukciju prometnica i križanja u razini, internih prometnica,

parkirališnih površina, te pješačkih površina, na način da se osigura usklađen razvoj kolnog i

pješačkog prometa.

(2) Kartografskim prikazom 2A Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –

promet i telekomunikacije prikazan je prometni sustav unutar obuhvata Plana s

karakterističnim poprečnim profilom.

(3) Planom se prometna mreža na području obuhvata Plana dijeli na:

- Glavnu sabirnu cestu – državnu cestu D75,

- Ostale pristupne ulice.

Članak 32.

(1) Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih javnih i internih prometnih površina može

se vršiti samo u skladu s aktima kojima se dozvoljava građenje, izdanim temeljem odredbi

ovog Plana, te odredbi posebnih propisa. Građevna čestica javne prometne površine mora biti

prostorno definirana, naročito elementima uzdužne osi, poprečnim profilima, niveletama i

raskrižjima.

Članak 33. (1) Širina zaštitnog pojasa državne ceste D75 i način njegovog uređivanja određeni su

odredbama važećeg propisa o cestama, dok se režim uređivanja ostalih prometnih površina

određuje temeljem posebne odluke općine Vrsar o prometnicama koje su u nadležnosti

općine Vrsar.

(2) Pri ishođenju akata kojima se dozvoljava građenje unutar zaštitnog pojasa državne

ceste D75, prethodno se moraju zatražiti uvjeti nadležnog javnopravnog tijela.


(3) Zaštitni pojas državne ceste D75 mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da

je širok sa svake strane 25 m. Komunalnu infrastrukturu planirati i projektirati u nogostupu ili

u zaštitnom pojasu državne ceste D75, u skladu s prethodno ishođenim posebnim uvjetima

građenja nadležnog javnopravnog tijela.

(4) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu državne

ceste D75 bez suglasnosti nadležnog javnopravnog tijela. U suglasnosti se određuju uvjeti za

obavljanje tih radova i/ili radnji.

(5) Pri projektiranju prometnica i raskrižja potrebno je pridržavati se odgovarajućih

propisa, normi i pravila struke. U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, u provedbi

Plana primjenjivat će se odgovarajući važeći propis.

(6) Konačni profil državne ceste D75 odredit će se posebnim projektima za ishođenje

odgovarajućih akata kojima se dozvoljava građenje.

Članak 34.

(1) Planirana širina koridora javnih prometnih površina prikazana je karakterističnim

poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2A.

(2) Poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2A prikazani su elementi javnih

prometnica. Ovi elementi mogu se odgovarajućim projektima u postupcima izdavanja akata

za gradnju mijenjati, dopunjavati drugim elementima prometnica (zeleni pojas, biciklistička

staza, ugibalište i sl.) i prilagođavati konkretnim potrebama, u skladu s ukupnim odredbama

plana i posebnim propisima.

(3) Sve prometne površine unutar obuhvata Plana moraju omogućiti pristup interventnim

vozilima, komunalnim vozilima, vatrogasnim vozilima, vozilima hitne pomoći i dr.

Članak 35.

(1) Građevnu česticu prometne površine čine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi,

obložni zidovi, rigoli, bankine, pješačke površine i kolnik.

(2) Nivelete javnih i internih prometnih površina potrebno je postaviti na način da su

zadovoljeni tehnički i estetski uvjeti, te ih međusobno uskladiti s planiranim građevnim

česticama i građevinama unutar obuhvata Plana visinskom smislu.

(3) Poprečni nagibi javnih i internih prometnica su 2,5% u pravcu do najviše 5,0% u

krivini.

Članak 36.

(1) Građevne čestice unutar obuhvata Plana moraju imati izravni priključak na javnu

prometnu površinu koja je određena grafičkim dijelom Plana.

(2) Kolni priključak, odnosno pristup građevnoj čestici unutar obuhvata Plana moguć je s

bilo koje točke pristupne javne prometne površine uz koju se nalazi.

(3) Kolni pristup građevnoj čestici mora biti prostorno potpuno definiran elementima

postojeće izgrađene pristupne javne prometne površine, te elementima planirane pristupne

javne prometne površine, u skladu s kartografskim prikazima Plana.

(4) Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s

važećim propisima.

(5) U slučaju kada su između građevne čestice i javne prometne površine uređene

odnosno planirane druge javne površine (zeleni pojas, odvodni jarak i sl.) kolni pristup

građevnoj čestici s javne prometne površine može se omogućiti preko tih javnih površina u

skladu s posebnim propisima ili odlukama općine Vrsar.


Članak 37.

(1) Pješački putevi, odnosno nogostupi izvode se od granitnih kocki, asfalta i slično, a

rubni dijelovi nogostupa završavaju se oborenim malim rubnjakom ili drugim odgovarajućim

rubnjakom.

(2) Nogostupi moraju biti uzdignuti iznad kolnika za 12 do 15 cm i od njega odvojeni

rubnjacima, a odvodnja se rješava poprečnim padom od 1,5 do 2%.

Članak 38.

(1) Područje obuhvata Plana uključeno je u sustav biciklističkih staza, pa sve

nerazvrstane ceste unutar obuhvata Plana mogu biti uključene u turističko sportske aktivnosti.

Članak 39.

(1) Prometnice treba projektirati i graditi na način da udovolje svojoj namjeni, važećim

propisima i standardima te zahtjevima sigurnosti prometa.

(2) Kod oblikovanja elemenata prometnica potrebno je pridržavati se odredbi

odgovarajućeg pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i

smanjenom pokretljivosti.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 40.

(1) Unutar obuhvata Plana predviđa se gradnja i uređenje javne prometne površine za

promet u mirovanju - otvorenog parkirališta.

(2) Parkirališne površine mogu se izvesti kao asfaltirane, betonske, betonskim

prefabrikatima i u obliku tzv. zelenog parkirališta, koje podrazumijeva površinu uređenu

drvoredima i zelenim otocima, a parkirališna mjesta izvode se parkovnim betonskim

prizmama.

(3) Parkirališna mjesta za poprečno parkiranje su minimalnih dimenzija 2,5 x 5 m, a

parkirališna mjesta za uzdužno parkiranje su minimalnih dimenzija 2 x 6 m.

(4) Na parkirališnim mjestima treba osigurati određeni broj parkirališnih mjesta za vozila

osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, prema odgovarajućem pravilniku o

osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

(5) Unutar profila javnih prometnih površina moguća je gradnja i uređenje prometnih

ugibališta za interventna vozila i vozila javnog prometa te prometnih traka za lijevo, odnosno

desno skretanje vozila.

Članak 41. (1) Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvata Plana odredit će

se uz osnovno načelo da se potrebni broj parkirališnih mjesta mora osigurati na građevnoj

čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje akt

kojim se dozvoljava građenje.

(2) Parkirališna mjesta mogu biti izrađena od asfalta, travnih ploča, granitnih kocki i sl. i

natkrivena laganim nadstrešnicama. Najveći uzdužni i poprečni nagib parkirališta iznosi 5%.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 42.

(1) Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina

unutar površine sportsko rekreacijske namjene - rekreacija.

(2) Trgovi i pješačke površine popločavaju se betonskim prefabriciranim elementima,

kamenim pločama, asfaltom ili drugim odgovarajućim materijalima.


(3) Na trgovima i drugim pješačkim površinama dozvoljeno je postavljanje elemenata

urbane opreme.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 43.

(1) Unutar obuhvata Plana nalaze se izgrađeni telekomunikacijski vodovi povezani na

sustav telekomunikacijske infrastrukture.

(2) Gradnja i rekonstrukcija telekomunikacijske mreže izvodi se na slijedeći način:

- Telekomunikacijska kanalizacija smješta se u nogostupe ili bankine,

- Kabelska telekomunikacijska mreža provodi se kroz telekomunikacijsku kanalizaciju,

- Na granici svake građevne čestice unutar obuhvata Plana ugrađuje se priključni

telekomunikacijski ormar okrenut prema javnoj prometnoj površini,

- U svakom ormariću KTO treba predvidjeti sabirnicu za uzemljenje koja treba biti

spojena na ormarić za izjednačenje potencijala (OIP) građevine.

(3) Svi radovi trebaju biti izvedeni u skladu sa zakonom i važećim tehničkim propisima,

normama i uvjetima iz područja telekomunikacija. Rekonstrukcija postojeće kabelske

kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže, kao i izgradnja nove omogućuje se unutar

površina, pojaseva i koridora svih javnih prometnih (kolnih, kolno pješačkih i pješačkih, te

onih za promet u mirovanju) površina unutar obuhvata Plana.

(4) Za sve planirane građevine i površine unutar obuhvata Plana potrebno je izgraditi

kabelsku kanalizaciju do najbliže točke konekcije s postojećom, a sve prema važećem zakonu

o elektroničkim komunikacijama i drugim propisima koji se donose temeljem zakona.

Građevine unutar obuhvata Plana priključuju se na nepokretnu telekomunikacijsku mrežu

gradnjom cijevi do priključnog mjesta, te opremaju telekomunikacijskom instalacijom

kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni, u skladu s propisima.

(5) Kućne telekomunikacijske instalacije unutar građevina treba projektirati i izvoditi

prema važećem pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu

poslovnih i stambenih zgrada, te ih treba izvoditi tehnologijom strukturnog kabliranja.

Koncentracija instalacije mora biti u priključnoj kutiji ili izvodnom ormaru, koji se obvezno

uzemljuje na temeljni uzemljivač građevine.

(6) Za potrebe razvoja pokretnih telekomunikacijskih mreža unutar obuhvata Plana može

se pojaviti potreba izgradnje baznih postaja pokretnih mreža, tj. antenskih sustava s

odgovarajućom opremom. U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog sustava pokretnih

komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i

uvođenje novih usluga i tehnologija. U skladu s navedenim planovima, na području obuhvata

ovog Plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih

telekomunikacijskih mreža smještanjem na antenske prihvate na građevinama, uz suglasnost

vlasnika građevine, uz uvjet da ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost ljudi i okolnih građevina.

Osnovne postaje moraju se postavljati sukladno zakonima i posebnim propisima koje uređuju

njihovo postavljanje u Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr.). Planom se dozvoljava

postavljanje baznih stanica više operatora na isti prihvat na građevini samo ukoliko to

dozvoljavaju tehnički uvjeti i imovinsko pravni odnosi.

(7) Planom se omogućuje postavljanje svjetlovodnih vanjskih razdjelnih ormara na stup

ili na postolje, za smještaj pasivne opreme (svjetlovodna pristupna mreža).


5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Elektroopskrba

Članak 44.

(1) Mjesto i način priključivanja građevnih čestica na sustav elektroopskrbe prikazani su

na kartografskom prikazu 2B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –

energetski sustav.

(2) Unutar obuhvata Plana postoji djelomično izgrađena elektroenergetska infrastruktura i

javna rasvjeta. Elektroopskrba će se ostvariti iz postojeće trafostanice unutar obuhvata Plana i

planiranih trafostanica unutar obuhvata Plana iz kojih se distribuira niskonaponska mreža do

svih potrošača unutar obuhvata Plana.

(3) Za postojeći srednjenaponski zračni vod u središnjem dijelu područja obuhvata Plana

planira se ukidanje, odnosno izmještanje na novu trasu kao podzemni vod.

(4) Za priključenje obuhvata Plana na srednjenaponsku mrežu i niskonaponsku mrežu

elektroopskrbe potrebno je predvidjeti slijedeće:

- Potreban broj trafostanica, koje se mogu planirati:

- kao slobodnostojeća građevina na zasebnoj površini određenoj ovim Planom,

- kao samostojeće građevine na zasebnim građevnim česticama unutar površina

stambene namjene,

- Trafostanice se izvode kao tipske sa 20 kV srednjenaponskim blokom,

- Potrebno je predvidjeti međusobno povezivanje planiranih trafostanica 20 kV

kabelima, te povezivanje sa postojećim trafostanicama u okružju, prema planovima

nadležne pravne osobe,

- Trase novih 20 kV kabela treba planirati po javnim površinama,

- Srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu potrebno je graditi kabelski, tipiziranim

distribucijskim kabelima 10 (20)kV, odnosno 0,4 kV,

- Slobodnostojeće razvodne ormare (SSRO) potrebno je postavljati na granicu između

građevne čestice gospodarske – proizvodne, pretežito industrijske namjene i javne

prometne površine, uz ogradu građevne čestice, odnosno na dostupnom mjestu unutar

građevne čestice prema uvjetima nadležne pravne osobe,

- Trafostanice, srednjenaponska mreža i niskonaponska mreža, trebaju biti planirane i

građene u skladu s važećim normama.

Javna rasvjeta

Članak 45. (1) Kako bi se smanjilo onečišćenje okoliša rasipanjem svjetlosti javne rasvjete, potrebno

je primijeniti odgovarajuća rasvjetna tijela kojima će se spriječiti 'svjetlosno zagađenje',

prvenstveno usmjeravanjem svjetlosti prema tlu, te u svrhu uštede električne energije koristiti

odgovarajuće 'štedne' žarulje.

(2) Temeljenje stupova javne rasvjete treba planirati na način da se stupovi postavljaju na

betonski temelj s temeljnim vijcima, a niz stupova javne rasvjete uz prometnice u zavojima

treba planirati na vanjskoj strani prometnice.

(3) Napajanje javne rasvjete planirati iz posebnih ormarića.

(4) Stupove javne rasvjete treba opremiti priključnim ormarićima, vijcima za uzemljenje s

vanjske strane i vijcima za izjednačenje potencijala s unutarnje strane priključnog mjesta.


Vodoopskrba

Članak 46.

(1) Mjesto i način priključenja građevnih čestica unutar obuhvata Plana na vodovodnu

mrežu prikazani su u grafičkom i tekstualnom dijelu Plana.

(2) Unutar obuhvata Plana postoji djelomično izgrađena vodoopskrbna infrastruktura.

Naselje Kloštar opskrbljuje se u svim režimima potrošnje (zimskom i ljetnom) iz prekidne

komore Marasi (kota izlaza 150,00 mnv), kapaciteta 5 m3 preko gravitacijskog cjevovoda

Marasi-Kontešići-Kloštar PEHD DN 90 mm. U naselju Kloštar cjevovod postojeće

vodovodne mreže je DN 90 i 63 mm.

(3) Rješenje vodoopskrbe prikazano je u grafičkom dijelu Plana. Za potrebe područja

obuhvata Plana potrebno je osigurati kapacitete sanitarne vode, te vanjske i unutarnje

hidrantske mreže, u skladu s protupožarnim potrebama, prema propisima.

(4) Vodoopskrba područja obuhvata Plana izvodi se vodoopskrbnim cjevovodom

odgovarajućeg promjera cijevi prema hidrauličkom proračunu.

(5) Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju sustava vodoopskrbe su:

- Prosječna dubina polaganja vodoopskrbnih cjevovoda je 1,0 m,

- Vodoopskrbni cjevovod izvodi se u pravilu TRM – Ductile ili PVC cijevima, sa

zračnicima i muljnicima, uz međusobno spajanje lijevano-željeznim fazonskim

komadima i armaturom,

- Vodoopskrbni cjevovod je potrebno, gdje god je to moguće, voditi po javnim

površinama, odnosno smjestiti ih u profil javnih prometnih površina.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 47.

(1) Mjesto i način priključivanja građevnih čestica na javni sustav fekalne i oborinske

odvodnje kao i rješenje fekalne i oborinske odvodnje prikazani su na kartografskom prikazu

2C Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – vodnogospodarski sustav.

(2) Na području obuhvata Plana planira se javni sustav fekalne odvodnje.

(3) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće

prema važećoj odluci Istarske županije.

(4) Na području obuhvata Plana nema evidentiranih površinskih vodotoka.

(5) Odvodnja sanitarno potrošnih i tehnoloških voda, te oborinskih voda izvest će se

gravitacijskim cjevovodima, odnosno do odgovarajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda izvan obuhvata Plana.

(6) Pri projektiranju javnog sustava odvodnje otpadnih voda, ograničenja i smjernice za

smještaj infrastrukturnih građevina za odvodnju fekalnih otpadnih voda uvrdit će se temeljem

odredbi ovog Plana, te odredbi prostornih planova šireg područja i odgovarajućih propisa. U

sklopu izrade projektne dokumentacije svih građevina potrebno je izraditi odgovarajuću

projektnu dokumentaciju odvodnje i pročišćavanja fekalnih voda. Smjernice za projektiranje

javnog sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda izdaje nadležna pravna osoba s javnim

ovlastima, u skladu s ukupnim rješenjem javnog sustava odvodnje općine Vrsar.

(7) Kanalizacijski cjevovod otpadnih voda i sve građevine predvidjeti i izvesti

vodotijesno.

Fekalna odvodnja

Članak 48.

(1) Odvodnja fekalnih – sanitarno potrošnih i tehnoloških voda iz građevina na

građevnim česticama unutar obuhvata Plana izvodi se u planirani sustav javne fekalne


odvodnje, povezan s odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda izvan obuhvata

Plana.

(2) Do izgradnje planiranog sustava javne odvodnje, dozvoljava se odvodnja sanitarno

potrošnih otpadnih voda internom kanalizacijom u propisne individualne vodonepropusne

sabirne jame, smještene u sklopu građevnih čestica.

(3) Javni sustav fekalne odvodnje potrebno je dimenzionirati temeljem odgovarajućeg

hidrauličkog proračuna.

(4) Položaj cjevovoda fekalne odvodnje treba projektirati i izvoditi tako da budu visinski

smješteni ispod vodoopskrbnih cjevovoda.

(5) Iznad gabarita cjevovoda fekalne odvodnje ne dozvoljava se izgradnja konstrukcijskih

elemenata građevina određenih namjena ni pomoćnih građevina (temelja, stupova, nosivih

zidova i drugih elemenata).

(6) U okviru cjevovoda fekalne odvodnje izvode se revizijska (kontrolna) i priključna

okna (šahtovi) na propisanim udaljenostima, na svim lomovima trase cjevovoda i na

mjestima priključaka pojedinih građevina na građevnim česticama unutar obuhvata Plana.

(7) Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutar

obuhvata Plana.

(8) Vlasnici građevnih čestica unutar obuhvata Plana omogućit će trajno nesmetani

pristup revizijskim oknima cjevovoda fekalne odvodnje, kako bi se sustav mogao kontrolirati

i održavati.

(9) Na javni sustav fekalne odvodnje mogu se priključiti samo otpadne vode koje

udovoljavaju graničnim vrijednostima pokazatelja i dozvoljenim koncentracijama opasnih i

drugih tvari u otpadnim vodama propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija

otpadnih voda (Narodne novine, br. 80/13 i 43/14), odnosno važećim propisom za ispuštanje

otpadnih voda u sustav javne odvodnje.

(10) Ukoliko otpadne vode ne udovoljavaju uvjetima iz prethodog stavka ovog članka, za

odvodnju otpadnih voda iz građevina unutar obuhvata Plana potrebno je, ovisno o

tehnološkom procesu, predvidjeti predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javni sustav

fekalne odvodnje, u skladu s propisima za pojedinu vrstu djelatnosti i propisima o zaštiti

okoliša.

(11) Otpadne vode iz kuhinja ugostiteljskih sadržaja potrebno je odgovarajuće pročistiti i

upustiti u sustav javne fekalne odvodnje. Ispred priključka na sustav odvodnje potrebno je

predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka vode.

(12) U javni sustav fekalne odvodnje ne smiju se upuštati:

- Vode koje sadrže koncentracije opasnih tvari veće od dozvoljenih,

- Vode koje sadrže matrijale koji razvijaju opasne ili zapaljive plinove,

- Vode onečišćene većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti

javni sustav odvodnje otpadnih voda.

Oborinska odvodnja

Članak 49.

(1) Unutar obuhvata Plana ne izvodi se javni sustav oborinske odvodnje.

(2) Oborinske vode s građevnih čestica unutar obuhvata Plana moguće je evakuirati

individualnim upojnim bunarima smještenim na tim građevnim česticama u skladu s

propisima i uvjetima nadležne pravne osobe.

(3) Oborinsku vodu s parkirnih i manipulacijskih površina na građevnim česticama unutar

obuhvata Plana, kao i s parkirnih površina izvan obuhvata Plana koje su u funkciji obuhvata

Plana, potrebno je pročistiti separatorima za masti i ulja prije upuštanja u individualne upojne

bunare. Iznimno, oborinsku vodu s parkirnih i manipulacijskih površina manjih od 300 m2

moguće je upuštati u tlo bez prethodnog pročišćavanja.


(4) Čiste oborinske vode s krovnih površina svih građevina unutar obuhvata Plana mogu

se upustiti izravno u individualne upojne bunare.

(5) Oborinska voda s građevnih čestica unutar obuhvata Plana prikuplja se putem

internog sustava oborinske odvodnje, te se gravitacijskim putem usmjerava prema najnižim

kotama terena, gdje se zbrinjava na odgovarajući način opisan u prethodnim stavcima ovog

članka.

(6) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s predmetne građevne čestice na susjedne i druge

čestice. Potrebno je obratiti pozornost da se zahvatima u prostoru ne izazovu erozivni procesi.

(7) Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica mogu se prikupljati unutar

svake građevne čestice u odgovarajuće podzemne ili nadzemne spremnike, te se mogu

iskoristiti za zalijevanje zelenih i drugih neizgrađenih površina na građevnoj čestici.

(8) Građevine oborinske odvodnje poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovi

vlasnici, a građevine oborinske odvodnje javnih površina i građevina koje se na njih

priključuju u građevinskom području gradi i održava jedinica lokalne samouprave.

(9) Zbog hidrološko klimatskih promjena preporuča se rješavanje oborinskih voda na

način da se oborinske vode zadrže u slivu, izgradnjom kišnih vrtova, bioretencija u sklopu

zelenih površina u koridorima javnih prometnih površina, upojnih jaraka i sl. vodeći računa

da je upojnost tla upitna.

Plinoopskrba

Članak 50.

(1) Mjesto i način priključivanja građevnih čestica na sustav elektroopskrbe prikazani su

na kartografskom prikazu 2B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –

energetski sustav.

(2) Unutar obuhvata Plana ne postoji izgrađena plinoopskrbna infrastruktura, ali se ona

predviđa idejnim projektom plinofikacije općine Vrsar. Tim se projektom predviđa

priključenje potrošača na srednjetlačnu plinsku mrežu koju treba realizirati u trasi javne

prometnice koja prolazi južno izvan obuhvata Plana, te povezanti s magistralnim plinovodom

Vodnjan-Umag koji prolazi istočno od područja obuhvata Plana. Realizacija sustava

plinoopskrbe područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže

namijenjene opskrbi prirodnim plinom.

(3) Plinsku instalaciju predvidjeti kao dio budućeg sustava plinifikacije općine Vrsar za

domaćinstva i druge građevine. Plinsku instalaciju treba projektirati i izvoditi sukladno

važećim propisima i normama, a pri projektiranju građevina potrebno je predvidjeti sve

građevinske i ostale mjere za prihvat prirodnog plina sukladno važećim propisima i

normama. Plinovod projektirati kao distributivni srednjetlačni. Dimenzioniranje cjevovoda

izvršiti temeljem potrebnih količina prirodnog plina za postojeće i planirane građevine unutar

obuhvata Plana.

(4) Plinovod prirodnog plina treba smjestiti u koridor s ostalim infrastrukturnim

vodovima u profilu prometnica, te ih međusobno uskladiti u fazi izrade idejnih projekata.

Predvidjeti PEHD cjevovod za radni tlak najmanje 4 bara, odgovarajućih profila, te polaganje

u zemlju sukladno važećim propisima i normama za plinske instalacije. Nadzemni dio

instalacija i plinske instalacije u građevinama izvesti od čeličnih bešavnih cijevi.

Protupožarne plinske slavine predvidjeti izvan građevina te im omogućiti nesmetani pristup.

Zapornu, regulacijsku i sigurnosnu armaturu predvidjeti u fasadnim plinskim ormarićima na

pročeljima građevina.


6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 51.

(1) Zelene površine unutar obuhvata Plana su zelene površine (zatravnjene i hortikulturno

obrađene površine, drvoredi), unutar javnih prometnih površina i unutar površina sportsko

rekreacijske namjene u središnjem dijelu područja obuhvata Plana, te unutar građevnih

čestica svih namjena unutar obuhvata Plana.

(2) Zelene površine unutar obuhvata Plana uređivat će se uređenjem pješačkih staza i

drugih pješačkih površina, opremanjem potrebnom urbanom opremom, saniranjem postojećih

i sadnjom novih odgovarajućih vrsta bilja.

(3) Na postojećem i planiranom izgrađenom prostoru potrebno je provesti introdukciju

različitim autohtonim vrstama, čiji odabir ovisi o prostornoj organizaciji i strukturi planirane

izgradnje.

(4) Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se

najmanje ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini

saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korijenov sistem ne prelazi

dubinu 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture,

odnosno 1 m od ruba tvrde površine.

(5) Tablicom se daje izbor mediteranskog bilja koje se preporučuje koristiti prilikom

izrade projekta parkovnog uređenja kao i kod uređenja zelenih površina:

1. Stablašice:

1.1. Drvoredi:

pinus pineaster, palme (chamearops humilis), Hrast crnika (quercus ilex,

L.), crni bor (pinus nigra, L.), judić (Cercis siliquastrum), cupressus,

cedrus, ccer, celtis

1.2. Ostalo: olea europea (maslina), prunus communis (badem, mendula), smokva

(ficus carica, L.)

2. Grmovi i

živice:

arbutus unedo (planika), tamarix peintandra, spartium junceum (brnistra),

punica granatum (nar šipak), rosmarinus officinalis, salvia officinalis,

juniperus (smrčika), lavandula officinalis, laurus nobilis (lovor), čempres

(cupressus), tršlja (pistacia lentiscus), mirta (myrtus communis), lemprika

(viburnum tinus), santolina zelena i siva, cotoneaster

Članak 52.

(1) Na zelenim površinama uz prometnice mogu se postavljati reklamni stupovi, panoi i

drugi elementi vizualnih komunikacija, komunalna oprema (koševi i kante za otpatke, klupe)

kao i manja odmorišta, te drugi elementi urbane opreme i urbanog mobilijara u skladu s

posebnom odlukom općine Vrsar.

(2) Mogućnosti i uvjeti za postavljanje privremenih građevina i manjih montažnih

prijenosnih i pokretnih naprava isključivo na javnim površinama određuju se primjenom

posebne odluke općine Vrsar.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 53.

(1) Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

prikazane su na kartografskom prikazu 3B Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -

zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti.

(2) Južni dio područja obuhvata Plana dijelom je arhitektonsko-krajobrazne cjeline - zone

zaštite kulturnog krajolika - K, povijesno vezanog za samostanski kompleks Svetog Mihovila


nad Limom i ruralno naselje Kloštar. Za ovu cjelinu određuje se očuvanje svih elemenata

povijesnog krajolika (aleja čempresa, lokva, livade do ruba šume), bez nove gradnje, kako bi

se zadržala postojeća zelena površina između naselja i samostana.

(3) Središnji dio područja obuhvata Plana označen je kao Zona ruralnih naselja i dijelova

naselja Kloštar. Zona zaštite ruralnog naselja Kloštar, označena kao B1, podliježe II. stupnju

zaštite, obzirom da je naselje dijelom ruševno ili neprikladno obnovljeno. Planom se određuje

očuvanje tradicijske planske matrice, postojećih gabarita, tradicijske tipologije gradnje i

preostalih elemenata tradicijskog graditeljstva (krušne peći, arkadni trijem na jednoj

gospodarskoj građevini).

(4) Za naselje Kloštar određuju se sljedeće smjernice za očuvanje postojeće gradnje u

ruralnim cjelinama:

- Sve građevne intervencije na stambenim i gospodarskim objektima izvoditi u skladu s

regionalnom, odnosno zavičajnom graditeljskom tradicijom i građevnim materijalima,

- Zadržavanje proporcija tlocrta i volumena građevina,

- Obnavljanje očuvanih krovova pokrivenih kamenim pločama, a ostale obnavljati

crijepom (kupa kanalica),

- Dogradnje i nadogradnje objekata ne smiju izlaziti iz gabarita postojeće 'korte',

- Mogućnost žbukanja glatkom žbukom i bojanja, dok se postojeći kameni okviri

prozora i vrata moraju ostaviti neožbukanima,

- Održavanje visokih ogradnih kamenih zidova i portala u postojećem obliku, bez

intervencija betonom i cementom.

(5) Naselje Kloštar smatra se evidentiranim ruralnim naseljem. Naselje je nastalo uz

samostan Svetog Mihovila, sjedišta feudalnog posjeda Fratrije. Nosi sve osobine tradicijske

gradnje porečkog zaleđa, tj. zapadne Istre. Dobro je očuvana planska matrica naselja i ostali

elementi ruralnog prostora, posebice velika seoska lokva i nekoliko ruralnih sklopova.

Karakterističan je gospodarski objekt s (kasnije zazidanim) lučnim trijemom, te nekoliko

očuvanih krušnih peći u dvorištima. Dio građevina je ruševan, a jedan je dio rekonstruiran.

Kompleks je okružen krajolikom s dobro očuvanim povijesnim elementima - alejom

čempresa koja povezuje pripadajuće selo Kloštar i ulaz u palaču, te velikom lokvom za

napajanje blaga.

(6) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na

površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili

nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja

obavijestiti nadležno tijelo, te postupiti po propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

(7) Za naselje Kloštar izrađena je Konzervatorska podloga naselja (A.B.C.D. d.o.o.

Poreč) iz 2010. godine, te je za zahvate u prostoru na području naselja Kloštar potrebno

pridržavati se smjernica danih u važećoj konzervatorskoj podlozi, koja je sastavni dio ovog

Plana i dana je u cjelosti u sklopu poglavlja III. Obvezni prilozi prostornog plana, III.2.

Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja.

Članak 54.

(1) Mjere zaštite prirodnih cjelina i vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu 2C

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - zaštita prirodnih vrijednosti.

(2) Prostornim planovima šireg područja utvrđena su područja i lokaliteti osobite

vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajolika, kojima treba posvetiti posebnu pažnju, a područje

obuhvata Plana dio je osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza - obalnog područja:

dio Istarskog priobalja, u kojem se također nalaze dio područja Limskog zaljeva, mora,

podmorja i strme sjeverne obale obrasle šumskim zajednicama hrasta crnike, te šuma Kontija.

Uvjeti korištenja koji imaj utjecaja na područje obuhvata Plana su:

- Zadržati izletnički karakter Limskog zaljeva,


- Smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva, a gdje god je to moguće poticati

biološko poljodjelstvo, te poticati tradicionalne načine obrade tla,

- Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti na oranicama treba čuvati rubne

dijelove staništa: živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, lokve, bare i livadne

pojase, te obnavljati živice i suhozide između oranica.

(3) Južni dio područja obuhvata Plana nalazi se unutar zaštićenog područja - značajnog

krajobraza - Limskog zaljeva. Kategorija zaštićenog krajolika obuhvaća prirodne ili

kultivirane predjele veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolike očuvanih

jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedina područja, odnosno predjele većih

krajobraznih vrijednosti. Namijenjeni su odmoru i rekreaciji. U njima nisu dozvoljene radnje

koje narušavaju obilježja zbog kojih su proglašeni. Limski zaljev u Istri nalazi se na zapadnoj

obali Istre, te predstavlja primjer potopljene kanjonske doline u kršu. Stvoren je u jurskim

vapnencima. Visina kanjonskih strana dostiže do 150 mnv. Položen je u smjeru istok-zapad,

dok su njegovi obronci položeni u smjeru sjever-jug. Limski zaljev se nalazi na granici

eumediteranske i submediteranske zone, te predstavlja primjer za utjecaj ekspozicija na

razvitak vegetacije. Sjeverni obronci zaljeva čiji je dio područje obuhvata Plana imaju južnu

ekspoziciju, koja uvjetuje razvitak zimzelene makije hrasta crnike. Ukupna površina

zaštićenog krajolika iznosi 262,10 ha.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 55.

(1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i

drugim propisima. Pri postupanju s otpadom potrebno je izbjegavati nastajanje otpada,

smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu

smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje

svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati

neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i

otpadne gume, te opasni otpad.

(2) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se

odredbi važećeg propisa o održivom gospodarenju otpadom i drugih propisa. Nije dozvoljeno

slobodno i nekontrolirano odlaganje otpada na površini građevne čestice, odnosno njegovo

nekontrolirano odlaganje na okolne neizgrađene ili zelene površine.

(3) Općina Vrsar dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera

gospodarenja otpadom. Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurat će

Općina Vrsar na način da osigura mjere u skladu s važećim zakonom o održivom

gospodarenju otpadom:

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada,

Odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla,

plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

Funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta, odnosno mobilne jedinice,

Sprječavanje odbacivanja otpada na način protivan zakonu te uklanjanje tako

odbačenog otpada,

Provedbu državnog Plana gospodarenja otpadom,

Donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom Općine Vrsar,

Provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području,

Mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.


(4) U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, komunalni otpad zbrinjavat će se

izvan područja Općine Vrsar, na postojećem odlagalištu otpada s pretovarnom stanicom

Košambra na području Grada Poreča. Po izgradnji Županijskog centra za gospodarenje

otpadom Kaštijun, u okviru uspostave Integriranog sustava gospodarenja otpadom na

području Istarske županije, komunalni će se otpad, putem pretovarne stanice na lokaciji

Košambra na području Grada Poreča (koja se prenamjenjuje isključivo u pretovarnu stanicu),

zbrinjavati na lokaciji Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

(5) Svaka građevina mora imati osigurano mjesto za odlaganje otpada u odgovarajući

spremnik: posudu, kantu, kontejner ili sličan spremnik.

(6) Spremnici za odlaganje smeća moraju biti dostupni komunalnim vozilima za čišćenje

i odvoz smeća.

(7) U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom građevni otpadni materijal i drugi

korisni otpad zbrinjavat će se na lokaciji postojećeg odlagališta građevnog otpada Salvela. Na

toj će se lokaciji, u okviru budućeg odlagališta građevnog otpadnog materijala i reciklažnog

dvorišta s kompostanom i transfer stanicom, obrađivati građevni otpadni materijal i drugi

korisni otpad.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 56.

(1) Zaštita okoliša provodit će se u skladu sa zakonom i drugim propisima koji su

relevantni za ovu problematiku, posebnim odlukama općine Vrsar, odredbama važećeg

prostornog plana šireg područja i odredbama ovog Plana.

(2) Na području obuhvata Plana ne postoje građevine koje mogu imati nepovoljan utjecaj

na okoliš u smislu propisa o zaštiti okoliša i drugih propisa, a planskim se rješenjima ovog

Plana također ne planira gradnja takvih građevina.

Članak 57.

(1) Prilikom izdavanja akata kojima se dozvoljava građenje, te prilikom gradnje i

korištenja građevina, potrebno je štititi okoliš i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti

njegovo zatečeno (nulto) stanje. U slučaju da već zatečeno stanje okoliša ne odgovara

minimalnim dozvoljenim uvjetima treba ga dovesti u granice prihvatljivosti, definirane

važećim propisima i normama.

(2) Djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama unutar obuhvata Plana ne

smiju ugrožavati okoliš iznad dozvoljenih vrijednosti: bukom, neugodnim mirisom,

zagađenjem zraka, tla i podzemnih voda ili drugim načinima ugrožavanja okoliša kao ni

kvalitetu života i rada u bližoj i daljoj okolici.

(3) Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš treba postići slijedećim mjerama:

- pri izboru djelatnosti i tehnologija treba voditi računa o zakonom dozvoljenoj granici

zagađenja zraka odnosno takovoj razini utjecaja na okoliš koje neće štetno djelovati

na zdravlje zaposlenika i drugih korisnika užeg odnosno šireg područja,

- građevine treba graditi na način da se osigura primjerena zvučna izolacija kao zaštita

od buke prema užoj ili široj okolini, a intezitet te buke treba uskladiti s ograničenjima

iz važećih propisa,

- nije dozvoljeno upuštati u tlo opasne i štetne tvari iz tehnološkog procesa ili s

prometnih površina, a koje mogu ugroziti kvalitetu podzemnih voda, od čega se

zaštita postiže izvedbom nepropusne kanalizacije i pročišćavanjem otpadnih i

oborinskih voda unutar građevne čestice prije njihovog upuštanja u javni sustav

odvodnje.


(4) Nepovoljni utjecaj na okoliš djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama,

te prometnih tokova potrebno je mjerama zaštite koje su propisane zakonima i drugim

propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 58.

(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan područja zona sanitarne zaštite prema

važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

(2) Pri izdavanju akata kojima se dozvoljava gradnja i uređenje građevina i zemljišta, te

pri uporabi postojećih građevina i neizgrađenih površina potrebno je pridržavati se propisa

kojima se osigurava propisana kategorizacija voda.

(3) Mjere zaštite voda koje je potrebno primijeniti na području Općine Vrsar su:

- Kakvoću svih površinskih vodotoka dovesti na razinu kategorije ili vrste planirane

Prostornim planom uređenja Općine Vrsar,

- Cisterne i spremnike za vodu, septičke jame te nadzemne i podzemne spremnike

goriva može se realizirati isključivo ukoliko je to omogućeno važećom odlukom o

zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

(4) Spremnici goriva za naftu (lož ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivačem nivoa

tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumena dostatnog da prihvati

cjelokupni sadržaj spremnika u slučaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevni razvod

goriva potrebno je antikorozivno zaštititi. U slučaju da se cijevni razvod goriva od spremnika

do kotlovnice ukapa, potrebno ga je položiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar

zaštitne cijevi s mogućnošću kontrole propuštanja goriva.

(5) Smještaj kotlovnica treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviđenom

tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve količine ulja u slučaju istjecanja iz kotla.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 59. (1) Osnovna cilj zaštite i poboljšanja kakvoće zraka jest očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i

životinjskog svijeta, te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za područje obuhvata Plana

određuje se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.

(2) Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem

plina kao energenta i alternativnih izvora energije, a ložišta na kruta i tekuća goriva potrebno

je koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od

0,55 g/MJ).

(3) Stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se

ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani

na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema

odgovarajućem posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u

zrak iz stacionarnih izvora.

Zaštita od prekomjerne buke

Članak 60. (1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema važećem zakonu o zaštiti od buke i

drugim propisima koji se donose temeljem zakona.

(2) Primjenom mjera zaštite od buke, pri projektiranju, građenju i odabiru tehnologije,

potrebno je za nove građevine osigurati što manju emisiju zvuka.


Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 61. (1) Mjere zaštite prirodnih i drugih nesreća prikazane su na kartografskom prikazu 2A

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - zaštita od prirodnih i drugih nesreća.

(2) Temeljem važećih propisa iz područja zaštite i spašavanja, na području obuhvata

Plana potrebno je voditi računa o izgrađenosti zemljišta, međusobnoj udaljenosti građevina,

udaljenosti građevina od granica javnih površina i od kolnika državne ceste D75, te osigurati

nesmetan prolaz žurnim službama. Pri planiranju građevina potrebno je voditi računa o

njihovim međusobnim udaljenostima, te o udaljenosti građevina od ruba svih vrsta i razina

javnih i prometnih površina, kako bi štete od mogućeg rušenja bile svedene na najmanju

moguću mjeru i kako bi se osigurao nesmetan prolaz i pristup žurnim službama.

(3) Pri gradnji svih građevina unutar obuhvata Plana osigurati odgovarajuću mehaničku

otpornost i stabilnost građevina za slučaj nastanka potresa intenziteta do 7 stupnjeva MCS

(MSK 64) skale, posebno vodeći računa o primjeni odgovarajućih materijala za gradnju.

(4) Pri planiranju građevina potrebno je voditi računa o njihovim međusobnim

udaljenostima, te o udaljenosti građevina od ruba svih vrsta i razina javnih i prometnih

površina, kako bi štete od mogućeg rušenja bile svedene na najmanju moguću mjeru i kako bi

se osigurao nesmetan prolaz i pristup žurnim službama.

(5) Gradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih

dobara predviđa se u skladu sa zonama ugroženosti općine Vrsar, koje su određene sukladno

važećim propisima (određivanje obveze izgradnje objekata za provedbu mjera sklanjanja,

zbrinjavanja i uzbunjivanja stanovništva, pravci evakuacije, utvrđivanje zona zabrane

gradnje, pristupni putevi i sl.). Zaštita ljudi od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda

provodit će se gradnjom, odnosno uređivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i

kapacitet određivati temeljem odgovarajućeg propisa općine Vrsar.

(6) Pri projektiranju i gradnji građevina potrebno je pridržavati se važećih zakona, drugih

propisa i normi iz područja zaštite i spašavanja.

Mjere zaštite od požara

Članak 62. (1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno važećem zakonu o zaštiti od požara i

drugim propisima.

(2) Projektiranje zaštite od požara građevina i površina provodi se prema važećim

propisima i s njima usklađenim i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te

pravilima struke.

(3) U cilju zaštite od požara potrebno je:

- Osigurati vatrogasne pristupe i površine za operativni rad vatrogasnih vozila i tehnike

u skladu s propisima, odnosno odgovarajuće povećati udaljenost građevine od granica

građevne čestice propisanu ovim odrebama, ukoliko je na građevnoj čestici potrebno

osigurati vatrogasni pristup i odgovarajuće unutarnje i vanjske radijuse zaokretanja

vatrogasnih vozila ovisno o širini vatrogasnog pristupa, sve prema važećem

pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, pri čemu najmanja širina površine za

operativni rad vatrogasnog vozila iznosi 5,5 m, a sam vatrogasni pristup planiran tako

da omogućava kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed, te da, ukoliko se radi o

vatrogasnom pristupu dužem od 100 m, ima na svom kraju okretište koje omogućava

sigurno okretanje vatrogasnog vozila,

- Osigurati evakuacijske puteve iz građevina i drugih površina u skladu s propisima,

- Osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s propisima, na način da

se prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže planira vanjska hidrantska


mreža, a u sklopu građevnih čestica i građevina odgovarajuća propisana vanjska i

unutarnja hidrantska mreža, pri čemu su nadzemni vanjski hidranti najmanjeg

promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti određenoj propisima,

- U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti

udaljena od susjednih građevina prema uvjetima ovog plana, ukoliko nije drukčije

propisano odgovarajućim pravilnikom o vatrogasnim pristupima i drugim propisima,

- Svaka građevina mora na plinskom kućnom priključku imati glavni zapor putem

kojeg se zatvara plin, a na plinovodima se moraju instalirati sekcijski zapori kojima se

obustavlja dotok plina za potrebno područje u slučaju požara većih razmjera.

(4) Pri projektiranju, gradnji, uređenju, korištenju i zaštiti građevina i površina na

području obuhvata Plana potrebno je pridržavati se važećeg zakona o zaštiti od požara i

drugih propisa, a osobito važećih zakona o zapaljivim plinovima i tekućinama, zakona o

eksplozivnim tvarima, važećih pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje

građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe,

pravilnika o zapaljivim tekućinama, pravilnika o ukapljenom naftnom plinu, pravilnika o

hidrantskoj mreži za gašenje požara, pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata,

pravilnika o zaštiti od požara u skladištima, pravilnika o uvjetima i načinu provedbe

sigurnosnih mjera kod skladištenja ekspolzivnih tvari, pravilnika o temeljnim zahtjevima za

zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja, pravilnika o zaštiti šuma od požara,

pravilnika o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne

sudjeluje u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava građenje i ostalim važećim

pravilnicima i usvojenim pravilima tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od

požara, te važeće procjene ugroženosti i plana zaštite od požara Općine Vrsar.

Mjere zaštite od potresa

Članak 63. (1) S ciljem učinkovite zaštite od potresa obvezno je konstrukcije svih planiranih

građevina uskladiti s propisima za predmetnu seizmičku zonu (7º MCS).

(2) Do izrade nove seizmičke karte Istarske županije i seizmičkih karata užih područja,

protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim

kartama, zakonima i propisima.

(3) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija svih građevina mora se provesti tako da

građevine budu otporne na potres prema važećim propisima.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 64.

(1) Uređenje prostora gradnjom građevina i/ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih

radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojima se mijenja stanje u

prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi ovog Plana, odredbi važećih prostornih planova

šireg područja, te drugih odgovarajućih propisa općine Vrsar.

Članak 65.

(1) Provedba ovog Plana, u sklopu ukupnog gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom

općine Vrsar, odvijat će se kontinuirano, što obvezuje na stalnu suradnju sve subjekte u

procesima prostornog planiranja i prostornog uređenja, pripreme i uređenja građevinskog

zemljišta, izgradnje prometne i komunalne infrastrukture, te provođenja drugih mjera

uređenja prostora. Za praćenje i nadzor nad provođenjem Plana zadužena su nadležna tijela

općine Vrsar.


Članak 66.

(1) Na cjelokupnom području obuhvata, Plan će se provoditi izdavanjem akata kojima se

dozvoljava građenje prema postupku predviđenom zakonom i drugim propisima.

Članak 67.

(1) Po donošenju ovog Plana prioritetno se provodi ishođenje akata kojima se dozvoljava

građenje prometne i komunalne infrastrukture unutar obuhvata Plana.

(2) Kriteriji i način provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko pravnih odnosa u vezi

s prometnom i komunalnom infrastrukturom odredit će se posebnim odlukama općine Vrsar.

Članak 68.

(1) Svi zahvati na pojedinoj građevnoj čestici mogu se projektirati, ishoditi akti kojima se

dozvoljava građenje, izvoditi i koristiti fazno, do konačne realizacije predviđene ovim

Planom.

VI

(1) Ova Odluka o donošenju Plana, zajedno sa Odredbama za provođenje, objavljuje se

u „Službenim novinama Općine Vrsar“, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.

KLASA: 350-02/11-01/0002

URBROJ: 2167/02-02-01-04-41-16-0090

Vrsar, 27.07.2016.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRSAR

PREDSJEDNIK

Franko Matukina v.r.


24.

Na temelju članka 67. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09, 130/11,

56/13 i 14/14) i članka 40. Statuta Općine Vrsar („Službene novine Općine Vrsar", broj 2/13),

a na inicijativu Nadzornog odbora Odvodnje Poreč d.o.o. od 16.05.2016. godine, Općinsko

vijeće Općine Vrsar na sjednici održanoj dana 27.07. 2016. godine donosi

ZAKLJUČAK

1. Usvaja se prijedlog Odluke o odvodnji otpadnih voda na području Grada Poreča –

Parenzo, Općine Tar - Vabriga – Torre - Abrega, Općine Funtana - Fontane i Općine

Vrsar – Orsera u tekstu koji se prilaže i čini sastavni dio ovog Zaključka.

2. Prijedlog Odluke o odvodnji otpadnih voda iz članka 1. ovog Zaključka uputit će se

na donošenje Skupštini Istarske županije, sukladno članku 67. stavku 4. Zakona o

vodama.

KLASA: 011-01/16-01/0009

UBROJ: 2167/02-02-01-01-31-16-0005

Vrsar, 27.07.2016.


PREDSJEDNIK



-Prijedlog –

Na temelju članka 67. stavka 4. Zakona o vodama ( Narodne novine broj 153/09, 130/11,

56/13 i 14/14 ), članka __. Statuta Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ broj

_____), a po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda KLASA: _____________, UR.BROJ:

____________ od ____________ godine, Županijska skupština Istarske županije na sjednici

održanoj _________ godine donosi

ODLUKU

o odvodnji otpadnih voda na području

Grada Poreča – Parenzo, Općine Tar - Vabriga – Torre - Abrega,

Općine Funtana - Fontane i Općine Vrsar - Orsera

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Odlukom utvrđuju:

način odvodnje otpadnih voda na području Grada Poreča – Parenzo, Općine Tar –

Vabriga – Torre – Abrega, Općine Funtana - Fontane i Općine Vrsar - Orsera,

način odvodnje onečišćenih oborinskih voda koje se ne ispuštaju u sustav javne

odvodnje,

zemljopisni podaci o mjestima ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u

tijela površinskih voda,

uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima je i na kojima nije izgrađen

sustav javne odvodnje,

podaci o nadležnostima održavanja sustava javne odvodnje,

granične vrijednosti emisija otpadnih voda,

uvjeti održavanja bioloških uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda,

održavanja i pražnjenja sabirnih i septičkih jama,

upućivanje na obvezu priključenja na građevine javne odvodnje sukladno odluci o

priključenju, te općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga,

način i uvjeti davanja koncesije za crpljenje i pražnjenje sabirnih i septičkih jama,

nadzor nad provođenjem ove Odluke,

prekršajne odredbe, te

prijelazne i završne odredbe.

Članak 2.

Pojedini izrazi, u smislu ove Odluke, imaju sljedeća značenja:

mali uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda su uređaji za pročišćavanje

otpadnih voda kapaciteta do 50 ES,

mješoviti sustav odvodnje je sustav kojim se istim kanalima odvode sanitarne,

tehnološke i oborinske vode,


razdjelni sustav odvodnje je sustav kod kojeg se oborinske vode odvode sustavom

oborinske odvodnje, odvojeno od sustava javne odvodnje, kojim se odvode sanitarne i

tehnološke otpadne vode,

kanalizacijski priključak je dio sustava javne odvodnje od kolektora do priključnog

okna,

predtretman je interni sustav pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u sustav

javne odvodnje.

interni sustav odvodnje je sustav koji čine kanalizacijski objekti za prikupljanje i

odvodnju otpadnih voda iz stambenih i poslovnih građevina i drugih nekretnina sa ili

bez pročišćavanja do kanalizacijskog priključka na sustav javne odvodnje ili sustav

koji čine kanalizacijski objekti za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda iz stambenih i

poslovnih građevina i drugih nekretnina do sabirne ili septičke jame ili do

ogovarajućeg uređaja za pročišćavanje s ispustom u prijemnik,

otpadne vode su sve potencijalno onečišćene sanitarne, tehnološke i oborinske vode,

priključno okno je mjesto u kojem je moguće vršiti kontrolu funkcionalnosti

kanalizacijskog priključka, mjeriti protok i uzimati uzorke za kontrolu kvalitete

otpadnih voda,

kontrolno okno je mjesto u kojem se vrši kontrola i održavanje cjevovoda sustava

javne, odnosno interne odvodnje,

septička jama ili taložnica je vodonepropusna tro ili više komorna građevina sa

preljevom pročišćene otpadne vode u upojnu/drenažnu građevinu za prikupljanje

sanitarnih i biorazgradivih tehnoloških otpadnih voda do kapaciteta navedenih u

članku 28. ove Odluke. Minimalni korisni volumen septičke taložnice iznosi 10 m3, a

za svaki ekvivalent stanovnik iznad četvrtog potrebno je dodati još 2 m3 korisnog

volumena taložnice,

sabirna jama je jedno ili dvokomorna vodonepropusna građevina, minimalnog

korisnog volumena 20 m3 ili 0,12 m3/ES/dan, bez preljeva i ispusta za prikupljanje

sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda,

crpljenje i pražnjenje sabirnih i septičkih jama je usluga crpljenja, prijevoza, prihvata i

obrade sadržaja, te ispuštanje pročišćene otpadne vode u sustav javne odvodnje,

aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti

dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja,

sustav javne oborinske odvodnje je zatvoreni sustav za odvodnju oborinskih padalina

sa nepropusnih javnih površina.

Članak 3.

Ova Odluka obuhvaća područja jedinica lokalnih samouprava: Grada Poreča – Parenzo,

Općine Tar – Vabriga – Torre – Abrega, Općine Funtana - Fontane i Općine Vrsar – Orsera,


koje čine aglomeracije: LANTERNA, POREČ SJEVER, POREČ JUG, VRSAR, ČERVAR

PORAT, FLENGI i KLOŠTAR, u daljnjem tekstu: „Priobalno područje“.

Aglomeracija LANTERNA pokriva područje Općine Tar-Vabriga-Torre-Abrega, a čine je

naselja: Tar, Vabriga, Frata, Stancija Perci, Santa Marina, Tarska vala i Stancija Blek.

Aglomeracija POREČ SJEVER pokriva sjeverno područje Grada Poreča – Parenzo i južni dio

Općine Tar - Vabriga – Torre - Abrega, a čine je naselja: Sjeverni dio naselja Poreča -

Parenzo, Červar Porat, Červar, Saladinka, Kolumbera, St. Vodopija, Bašarinka, Cancini,

Kukci, Stranići kod Nove Vasi, Gedići, Parencani, Barbići, Rošini, Mihatovići, Blagdanići,

Nova Vas, Magrini, Brčići, St. Vergotini, St. Portun, Antonci, Kosinožići, Vržnaveri,

Garbina, Vrvari, Veleniki, St. Lindi, Valkarin, Musalež, St. Danelon, St. Diklić, Radoši kod

Žbandaja, Kadumi, Mihelići, Filipini, Buići, St. Kaligari, Radmani, Žbandaj, Mičetići,

Ladrovići, Bonaci, Katun, Baderna, Štifanići.

Aglomeracija ČERVAR PORAT pokriva područje naselja Červar Porat. Ista se ukida

priključenjem naselja na Aglomeraciju POREČ SJEVER, odnosno izgradnjom i stavljanjem

u funkciju novog uređaja Poreč sjever.

Aglomeracija POREČ JUG pokriva južno područje Grada Poreča - Parenzo, područje Općine

Funtana - Fontane i dio područja Općine Vrsar - Orsera, a čine je naselja: Južni dio Poreča,

Mugeba, Fuškulin, Jasenovica, Čuši, Dračevac, Montižana, Funtana i Stancija Valkanela.

Aglomeracija VRSAR pokriva dio obalnog područja Općine Vrsar - Orsera, a čine je naselja:

Vrsar, Kapetanova stancija, Stancija Sv. Martin i Stancija Blesička.

Aglomeracija FLENGI pokriva istočno područje Općine Vrsar a čine je naselja Flengi,

Gradina, Marasi, Delići, Bralići, Begi i Kontešići.

Aglomeracija KLOŠTAR pokriva istočno područje Općine Vrsar a čini je naselje Kloštar.

Granice aglomeracija na Priobalnom području ucrtane su na preglednoj karti koja je sastavni

dio ove Odluke.

Članak 4.

Otpadne vode s Priobalnog područja ispuštaju se u sustave javne odvodnje, iste se dovode do

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i po obradi ispuštaju u prijemnik – more, putem

podmorskih ispusta.

Iznimno, otpadne vode s aglomeracije Flengi i aglomeracije Kloštar, ispuštaju se u sustave

javne odvodnje, iste se dovode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i po obradi

ispuštaju u prijemnik – tlo, putem upojne drenažne građevine.

Objekti unutar aglomeracija koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje i objekti u

naseljima bez sustava javne odvodnje, svoje otpadne vode zbrinjavaju putem internog sustava

odvodnje i pročišćavanja.

Članak 5.

Djelatnost javne odvodnje na Priobalnom području obavlja javni isporučitelj vodne usluge -

društvo Odvodnja Poreč d.o.o. za djelatnost javne odvodnje, sa sjedištem u Poreču (u

daljnjem tekstu: javni isporučitelj vodne usluge).


Djelatnost javne odvodnje u dijelu koji se odnosi na pružanje javne usluge crpljenja i

pražnjenja sabirnih i septičkih jama mogu obavljati, osim javnog isporučitelja vodne usluge, i

druge pravne ili fizičke osobe na temelju dobivene koncesije, sukladno odredbama poglavlja

IX ove Odluke.

Članak 6.

Korisnik sustava javne odvodnje je svaka fizička i pravna osoba koja je vlasnik, korisnik,

odnosno zakoniti posjednik nekretnine, odnosno posebnog dijela građevina ( zgrada, stanova,

poslovnih prostora i sl. ) ili drugih nekretnina koje su priključene na sustav javne odvodnje.

Korisnikom sustava javne odvodnje u smislu ove Odluke ima se smatrati i svaka fizička i

pravna osoba koja je vlasnik, korisnik, odnosno zakoniti posjednik nekretnine, odnosno

posebnog dijela građevine ili drugih nekretnina koje su priključene na sabirne ili septičke

jame.

Korisnik sustava javne odvodnje obvezan je plaćati cijenu za vodne usluge javne odvodnje.

II NAČIN ODVODNJE OTPADNIH VODA S AGLOMERACIJE

1. Općenito

Članak 7.

Odvodnja otpadnih voda vrši se putem sustava odvodnje otpadnih voda koji se dijele na:

Sustav javne odvodnje;

Sustav interne odvodnje;

Sustav oborinske odvodnje.

2. Sustav javne odvodnje

Članak 8.

Sustav javne odvodnje čine komunalne vodne građevine za javnu odvodnju kojima se

komunalne otpadne vode prikupljaju i odvode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

odnosno do mjesta ispuštanja u prijemnik, zajedno s pripadajućim uređajima, objektima i

opremom, koji čine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu, a služe za zaštitu voda i tla od

onečišćenja.

Prema načinu odvodnje sustavi javne odvodnje Priobalnog područja su razdjelni.

3. Sustav interne odvodnje

Članak 9.

Sustav interne odvodnje čine kanalizacijski vodovi sa ili bez građevina za pročišćavanje

otpadnih voda, crpne stanice i druge slične građevine za prikupljanje i odvodnju otpadnih

voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode, do kanalizacijskog

priključka na sustav javne odvodnje.

Članak 10.


Ukoliko sustav interne odvodnje nije spojen na sustav javne odvodnje, sustav interne

odvodnje čine kanalizacijski vodovi, crpne stanice i druge slične građevine za prikupljanje i

odvodnju otpadnih voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode, do

sabirne ili septičke jame, odnosno do odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s

ispusnom građevinom u prirodni prijemnik.

Članak 11.

Otpadne vode ispuštaju se iz sustava interne odvodnje u sustav javne odvodnje putem

kanalizacijskog priključka.

Na kanalizacijskom priključku se, u pravilu, nalazi priključno okno na mjestu spoja sustava

interne odvodnje sa priključkom na sustav javne odvodnje.

Ukoliko na kanalizacijskom priključku nema priključnog okna, priključnim oknom smatra se

kontrolno okno na sustavu javne odvodnje na koji se priključuje sustav interne odvodnje.

Članak 12.

Javnom isporučitelju vodne usluge mora biti osiguran nesmetan pristup do priključnog okna

radi kontrole funkcionalnosti kanalizacijskog priključka, mjerenja protoka i uzimanja uzoraka

za kontrolu kvalitete otpadnih voda.

Članak 13.

Sustav interne odvodnje, o svom trošku, gradi i u ispravnom stanju održava vlasnik građevine

ili druge nekretnine u kojoj nastaju otpadne vode.

Članak 14.

Spoj internog sustava odvodnje na priključno okno izvodi javni isporučitelj vodne usluge ili

njegov ugovaratelj, na zahtjev i o trošku vlasnika ili drugog zakonitog posjednika nekretnine

koja se priključuje ili druge nekretnine u kojoj nastaju otpadne vode.

Na traženje vlasnika građevine ili zakonitog posjednika nekretnine, javni isporučitelj vodne

usluge može dopustiti da isti sam izvede radove (ili dio radova) koji su potrebni za

priključenje građevine na sustav javne odvodnje, uz uvjet da se radovi obave zakonito, prema

tehničko-tehnološkim uvjetima javnog isporučitelja vodne usluge, sukladno pravilima struke,

uz nadzor ovlaštene osobe javnog isporučitelja vodne usluge.

Članak 15.

Vlasnici građevine ili zakoniti posjednici nekretnine koja se nalazi na nižoj točki od

priključnog okna na sustav javne odvodnje, interni sustav odvodnje priključuju putem

potopne pumpe i tlačnog voda.

Ako ne postoji mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje, kao i na područjima gdje

nije izgrađen sustav javne odvodnje, sustav interne odvodnje mora se, dok se ne ispune uvjeti

za priključenje na sustav javne odvodnje, priključiti na sabirnu ili septičku jamu, odnosno na

uređaj odgovarajućeg kapaciteta i stupnja pročišćavanja.

Uvjeti i način izgradnje sabirnih ili septičkih jama, odgovarajućih uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda utvrđuju se sukladno Zakonu o vodama, s njim povezanim propisima, važećoj

prostorno-planskoj dokumentaciji i ovoj Odluci.


Vlasnik odnosno korisnik sustava iz stavka 2. ovog članka dužan je pročistiti otpadne vode

prije njihovog upuštanja u prijemnik do kakvoće koja je propisana ovom Odlukom.

4. Sustav oborinske odvodnje

Članak 16.

Sustav oborinske odvodnje čine cjevovodi, zatvoreni ili otvoreni kanali, prirodna korita,

slivnici i druge građevine kojima se oborinske vode prikupljaju, pročišćavaju i odvode u

sustav javne odvodnje ili izravno u prijemnik.

Građevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada, poslovnih i drugih prostora, grade i

održavaju njihovi vlasnici kao internu oborinsku odvodnju, na način da oborinske vode

prikupljaju i ispuštaju unutar građevinskih čestica zgrada, putem retencija i upojnih građevina.

Nije dozvoljeno priključivanje interne odvodnje oborinskih voda na sustav oborinske

odvodnje i na sustav javne odvodnje.

Iznimno, u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u

zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini bez vrtova, odnosno nedostatne površine za izgradnju

upojnih građevina, depresije zgrade u odnosu na javno prometnu površinu uz zemljište

nedovoljne upojne moći), moguće je uz predočenje dokaza o istom, pod uvjetima i uz

suglasnost javnog isporučitelja vodne usluge, a prema uvjetima vlasnika javne građevine za

odvodnju oborinskih voda, na sustav javne odvodnje priključiti i otpadne oborinske vode

zgrada.

III NAČIN ODVODNJE ONEČIŠĆENIH OBORINSKIH VODA KOJE SE NE

ISPUŠTAJU U SUSTAV JAVNE ODVODNJE

Članak 17.

Odvodnja onečišćenih oborinskih voda vrši se sukladno:

odredbama zakona kojim se uređuju vode,

odredbama odluke kojom se uređuje zaštita izvorišta vode za piće, te

odredbama ove Odluke.

Članak 18.

U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati sanitarne, tehnološke i druge onečišćene

otpadne vode.

Članak 19.

Onečišćene oborinske vode moraju se prije ispuštanja u prijemnik pročistiti putem pjeskolova,

separatora i drugih sličnih uređaja za pročišćavanje.

Članak 20.

Slivnici, linijske rešetke i slične građevine koje prihvaćaju onečišćene oborinske vode u

sustav oborinske odvodnje moraju imati taložnicu minimalne korisne zapremine 0,25 m3, s

dubinom, u pravilu, ne manjom od 1 m.


Članak 21.

Ulični slivnici se moraju postavljati na odgovarajućim razmacima koji omogućavaju prihvat

oborinskih voda sa gravitirajućih slivnih površina.

IV ZEMLJOPISNI PODACI O MJESTIMA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA IZ

SUSTAVA JAVNE ODVODNJE U TIJELA POVRŠINSKIH VODA

Članak 22.

Otpadne vode iz aglomeracija sa Priobalnog područja ispuštaju se u prirodni prijemnik na

slijedećim lokacijama po HTRS96 koordinatama:

1) Sustavi javne odvodnje

Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96

E N

LA

NT

ER

NA

UPOV Lanterna Podmorski

ispust 271898.2 5019403.0

CS Lanterna 1 Havarijski

ispust 270173.5 5021624.2

CS Lanterna 2 Havarijski

ispust 270749.7 5021002.9

CS Solaris 1 Havarijski

ispust 271017.3 5020574.9

CS Valeta Havarijski

ispust 271543.9 5021543.9

CS Tarska vala 2 Havarijski

ispust 272025.3 5022660.5

CS Tarska vala 1 Havarijski

ispust 272742.6 5022928.5

CS Tarska vala Havarijski

ispust 273622.0 5023140.6

CS 1 Tar Preljevna jama 274368.4 5022366.4

CS 2 Tar Havarijski

ispust 274330.7 5021785.4

CS 3 Vabriga Preljevna jama 272235.0 5020833.6



CS 6 Vabriga Preljevna jama 273425.2 5021124.2


E N

PO

RE

Č

SJE

VE

R

UPOV Materada Podmorski

ispust 270200.5 5015750.8

UPOV Červar Podmorski

ispust 271898.2 5019403.0


CS Červar 1 Havarijski

ispust 272455.3 5019211.2


ispust 272076.0 5019188.8

CS AC Ulika Havarijski

ispust 270552.1 5017067.7

CS Sv. Martin Havarijski

ispust 272022.8 5016532.4

CS Materada Havarijski

ispust 272250.1 5015838.1

CS Pical Havarijski

ispust 271956.7 5014750.2

CS Park O. Ban Havarijski

ispust 272124.2 5014019.9

CS Peškera Havarijski

ispust 271948.8 5013910.1

CS St. Podrum Havarijski

ispust 272124.2 5014019.9

CS Luna Havarijski

ispust 272149.4 5015438.3

CS Mali Maj Preljevna jama 272490.5 5016607.9

CS St. Vodopija Preljevna jama 273358.6 5017622.7

CS Facinka Preljevna jama 273892.6 5014263.8


E N

PO

RE

Č J

UG

UPOV Debeli rt Podmorski

ispust 269499.1 5011196.0

UPOV Otok Sv.

Nikola

Podmorski

ispust 270572.9 5013708.4

CS Sv. Nikola Havarijski

ispust 271133.8 5013619.7

CS PO 1 Poreč Havarijski

ispust 271638.4 5013786.6

CS PO 2 Poreč Havarijski

ispust 271865.8 5013620.7

CS Sud Havarijski

ispust 271643.2 5013372.3

CS 1 N. Naselje Havarijski

ispust 271572.0 5013008.9

CS 2 Brulo Havarijski

ispust 271450.4 5012625.3

CS 3 Gržina Havarijski

ispust 272016.4 5011374.9

CS 4 Parentium Havarijski

ispust 271453.8 5011144.2


CS 5 Delfin Havarijski

ispust 271148.5 5010828.5

CS 6 Astra Havarijski

ispust 270797.9 5009990.5

CS 7 B. Uvala Havarijski

ispust 271723.6 5009207.4

CS 8 Funtana Havarijski

ispust 272185.4 5008551.3

CS Puntica Havarijski

ispust 271929.4 5008414.5

CS AC Istra Havarijski

ispust 271232.0 5008172.5

CS 9 Hoteli Funtana Havarijski

ispust 271880.4 5007522.3

CS 10 AC Valkanela Havarijski

ispust 272052.1 5006915.3

CS Valkanela Havarijski

ispust 272297.4 5006724.6

CS G. Kupalište

Poreč

Havarijski

ispust 271572.0 5013008.9

CS Marina Poreč Havarijski

ispust 271636.3 5013374.6

CS Marina Funtana Havarijski

ispust 271833.3 5008160.6


E N

ČE

RV

AR

PO

RA

T

UPOV Červar Podmorski

ispust 271898.2 5019403.0


ispust 272455.3 5019211.2


ispust 272076.0 5019188.8


E N

VR

SA

R

UPOV PETALON Podmorski

ispust 271444.4 5003704.8

CS AC Turist Havarijski

ispust 272465.2 5005794.7

CS Saline Havarijski

ispust 272184.3 5005038.3

CS Petalon Havarijski

ispust 271619.4 5004034.5

CS Portosole Havarijski

ispust 271961.7 5004467.0


2) Sustavi oborinske odvodnje

CS Koversada 1 Havarijski

ispust 273311.6 5003291.2


ispust 272736.4 5003005.2


ispust 272470.3 5003115.8

CS Otok Koversada Havarijski

ispust 271863.2 5003458.4


E N

FL

EN

GI UPOV FLENGI Upojni bunar 276469 5006702

CS Marasi 1 Preljevna jama 280677 5005759

CS Marasi 2 Preljevna jama 280427 5005749


E N

KL

OŠ

T

AR

UPOV KLOŠTAR Upojni bunar 279674 5003929


E N

OB

OR

INS

KA

OD

VO

DN

JA

-

PO

RE

Č

Ispust Červar Porat Oborinski ispust

u more 272355.0 5019024.5

Ispust Materada 1

Naselja Špadići i

Materada

Oborinski ispust

u more 272378.4 5015637.8

Ispust Materada 2

Naselje Donji Špadići

Oborinski ispust

u more 272399.4 5015582.6

Ispust Stara klaonica

Naselja Pical - Finida

Oborinski

Ispust u more 272177.4 5014404.2

Ispust Peškera 1

Porečki potok

Oborinski

Ispust u more 272124.2 5014019.9

Ispust Peškera 2

Kolektor Lacop-

Peškera

Oborinski ispust

u more 272152.9 5014116.1


Ispust Peškera 3

Povijesna jezgra III

faza

Oborinski ispust

u more 271808.5 5013696.5

Ispust Peškera 4

Povijesna jezgra VI

faza

Oborinski ispust

u more 271914.1 5013910.1

Ispust Luka 1

Povijesna jezgra I

faza

Oborinski ispust

u more 271639.1 5013786.9

Ispust Luka 2

Povjesna jezgra II

faza

Oborinski ispust

u more 271718.6 5013761.4

Ispust Luka 3

Povijesna jezgra III

faza

Oborinski ispust

u more 271808.5 5013696.5

Ispust Luka 4

Povijesna jezgra IV

faza

Oborinski ispust

u more 271742.1 5013745.8

Ispust Luka 5

Ul. Karla Huguesa

Oborinski ispust

u more 271643.2 5013372.3

Ispust Luka 6

ul. Rade Končara

Oborinski ispust

u more 271947.7 5013388.5

Ispust Gradsko

kupalište N. Naselje i

Poreč jug

Oborinski ispust

u more 271703.1 5013007.5

Ispust ulice Ive

Andrića

Oborinski ispust

u tlo

273141.1

273114.8

5013637.7

5013642.5

Ispust ulica Brig

Naselje Veli Maj

Oborinski ispust

u tlo 273046.5 5016677.8

Ispust ulica Vinja

Naselje Veli Maj

Oborinski ispust

u tlo 272787.9 5016344.2

Ispust ulica Punta

Naselje Mali Maj

Oborinski ispust

u tlo 272494.4 5016579.3

Ispust ulica Pošeš

Naselje Mali Maj Oborinski ispust 272739.5 5016492.7

Ispust Kestenova

ulica naselje Kukci

Oborinski ispust

u tlo 274665.5 5017770.3

OK naselje Stranići Oborinski ispust

u tlo 275592.5 5018093.3

OK Zona gosp.

namjene Buići -

Žbandaj

Oborinski ispust

u tlo 277587.8 5011963.3



E N O

BO

RIN

SK

A O

DV

OD

NJA

VR

SA

R

Ispust Luka Vrsar 1 Oborinski ispust

u more 272187.0 5005029.0


u more 272197.4 5005034.9


u more 272239.2 5005061.6

Ispust Luka Vrsar 4 Oborinski

Ispust u more 272166.7 5005222.6

Ispust Luka Vrsar 5 Oborinski

Ispust u more 272127.1 5005274.6

Ispust TN Petalon Oborinski ispust

u more 272068.8 5003998.5

Ispust ulice Aldo

Negri

Oborinski ispust

u tlo 272758.1 5005415.3


E N

OB

OR

INS

KA

OD

VO

DN

JA

FU

NT

AN

A

Ispust Funtana 1

Istarska ulica

Oborinski ispust

u more 272098.6 5008192.3


E N

OB

OR

INS

KA

OD

VO

DN

JA

TA

R –

VA

BR

IGA

Ispust Tar 1

Istarska ulica

Oborinski ispust

u tlo 274366.1 5022362.0

Ispust Tar 2

Ulica Brajde

Oborinski ispust

u tlo 274372.7 5021742.4

Ispust Tar 3

Ulica V. Gortana

Oborinski ispust

u tlo 273649.8 5020651.9

Ispust Vabriga 1

Ulica I.Kontrade

Oborinski ispust

u tlo 274615.1 5021733.9

Ispust Vabriga 2

Borgetto

Oborinski ispust

u tlo 273555.1 5020841.8


V UVJETI ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA NA PODRUČJIMA NA KOJIMA

JE I NA KOJIMA NIJE IZGRAĐEN SUSTAV JAVNE ODVODNJE

1. Općenito

Članak 23.

U sustav javne odvodnje smiju se ispuštati otpadne vode sukladno:

odredbama zakona kojim se uređuju vode;

odredbama pravilnika kojim se propisuju granične vrijednosti emisija otpadnih voda;

vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda, odnosno rješenju o objedinjenim

uvjetima zaštite voda;

odredbama odluke kojom se uređuje zaštita izvorišta vode za piće;

odredbama ove Odluke;

odredbama akata koje izdaje javni isporučitelj vodne usluge kojima se određuju

granične vrijednosti za KPKCr, BPK5, sulfate, kloride, ukupni dušik i ukupni fosfor

ovisno o stupnju izgrađenosti i funkcionalnosti uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

u kojem se pročišćavaju otpadne vode.

Članak 24.

Granične vrijednosti emisija u biorazgradivim tehnološkim otpadnim vodama za ispuštanje u

sustav javne odvodnje su:

KPKCr = 700 mg/l

BPK5 = 250 mg/l

SS = 80 mg/l

Ukupni N = 50 mg/l

Ukupni P = 10 mg/l

Ukupna ulja i masti= 100 mg/l

Sulfati = 200 mg/l

Kloridi = 1000 mg/l

pH = 6,5 – 9,5

Granične vrijednosti emisija u sanitarnim otpadnim vodama za ispuštanje u sustav javne

odvodnje se ne propisuju.

Javni isporučitelj vodne usluge može s pojedinim gospodarskim korisnikom sklopiti ugovor

kojim mu dopušta i više granične vrijednosti emisija od navedenih u stavku 1. ovog članka.

Pri tome javni isporučitelj vodne usluge ne smije dovesti u opasnost rad sustava javne

odvodnje, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i prirodni prijemnik pročišćenih otpadnih

voda.

Kod određivanja graničnih vrijednosti emisija otpadnih voda javni isporučitelj vodne usluge

mora uzeti u obzir slobodne kapacitete na sustavu javne odvodnje, tj. uređaju za pročišćavanje

otpadnih voda.


Članak 25.

Korisnici kojim se dopuštaju i više granične vrijednosti emisija od navedenih u članku 24.

stavak 1. ove Odluke, dužni su za to plaćati dodatnu cijenu za obradu prethodno pročišćene

tehnološke otpadne vode. Cijena se obračunava prema količini i sastavu otpadnih voda.

Cijena usluge pročišćavanja prema sastavu otpadnih voda navedenih u stavku 1. ovog članka

plaća se prema stupnju onečišćenja koji se utvrđuje prema izrazu:

Pkn – veličina pokazatelja n utvrđena mjerenjem,

Pgn – granična veličina pokazatelja n iz vodopravne dozvole ili Pravilnika ili ugovora,

n – broj pokazatelja čije vrijednosti prelaze granične vrijednosti,

pri čemu se veličine u brojniku i nazivniku formule unose samo za one pokazatelje čije

vrijednosti prelaze granične vrijednosti ili ugovorene vrijednosti.

Sk - stupanj onečišćenja za količinu otpadnih voda između dva obračuna za korisnika kod

kojega je utvrđeno veće onečišćenje od dopuštenog

Korisnici iz stavka 1. ovog članka čiji će stupanj onečišćenja imati vrijednost veću od 1,

jedinična cijena pročišćavanja izražena po m³ utrošene vode izračunava se prema izrazu:

N = No x Sk

gdje je:

N - jedinična cijena za pročišćavanje otpadnih voda pojedinog korisnika izražena za 1 m³,

No - osnovna jedinična cijena za pročišćavanje otpadnih voda izražena za 1 m³,

Ukupna cijena pročišćavanja otpadnih voda viših graničnih vrijednosti od navedenih u članku

24. stavak 1. ove Odluke, obračunva se prema izrazu:

C = N x Q

Gdje je:

C – ukupna cijena pročišćavanja,

N - jedinična cijena za pročišćavanje otpadnih voda pojedinog korisnika izražena za 1 m³,

Q – količina otpadne vode po m³.

Članak 26.

Ukoliko se redovnom ili izvanrednom kontrolom otpadnih voda kod pojedinog korisnika

utvrdi da su njegove otpadne vode onečišćenije u bilo kojem pokazatelju ili u više njih, u

odnosu na granične vrijednosti pokazatelja propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima

emisija otpadnih voda ( NN broj 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16 ) a koje se otpadne vode ispuštaju


u sustav javne odvodnje, takvom korisniku će javni isporučitelj vodne usluge obračunati

uslugu pročišćavanja za količinu ispuštenih otpadnih voda od zadnjeg obračuna po cijeni koja

se dobije primjenjujući formulu navedenu u članku 25. Ove Odluke.

2. Uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima je izgrađen sustav

javne odvodnje

Članak 27.

Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročišćavaju se otpadne vode:

procesnog ( tehnološkog ) porijekla u kojima koncentracije opasnih i štetnih tvari

prekoračuju dopuštene granične vrijednosti emisija otpadnih voda određene

Pravilnikom o graničnim vrijednosti emisija otpadnih voda ili aktom javnog

isporučitelja vodne usluge, preko odgovarajućih uređaja za pročišćavanje;

s uređenih površina za pranje vozila, mehaničarskih i bravarskih radionica za popravak

motornih i drugih vozila, preko taložnica za krute tvari i odjeljivača lakih tekućina;

Iz skladišta i pogona koji u svom proizvodnom procesu skladište i/ili koriste ulja,

masti, boje, lakove, tekuće gorivo, otapala i slične tvari specifično lakše od vode,

preko odgovarajućih odjeljivača lakih tekućina;

restorana i kuhinja javne prehrane sa sadržajem prekomjerne masnoće, ulja, krutih i

plivajućih ostataka hrane, putem odgovarajućih odjeljivača masti i ulja.

Obveznici izgradnje pred tretmana dužni su iste redovno održavati i o tome voditi urednu

pisanu evidenciju.

Članak 28.

U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati otpadne tvari koje će same ili u kombinaciji s

ostalim otpadnim vodama prouzročiti:

nastanak toksične ili eksplozivne atmosfere;

koroziju cjevovoda i opreme u sustavu odvodnje;

štetan utjecaj na sustav odvodnje i proces obrade na uređaju za pročišćavanje otpadnih

voda;

štetan utjecaj na ispuštanje, te korištenje pročišćenih otpadnih voda i mulja nastalog

pročišćavanjem otpadnih voda;

iznenadno ili postupno zaustavljanje protoka otpadnih voda u sustavu odvodnje,

uslijed velikih naslaga otpada, sedimenta ili velike količine ulja i masti;

kvar na crpnoj stanici koji može prouzrokovati aktiviranje sigurnosnih ispusta crpne

stanice ili poplavu.

Članak 29.

Fizičke i pravne osobe koje, sukladno članku 27. ove Odluke moraju imati uređaj za pred

tretman otpadnih voda obvezne su najmanje dva puta godišnje, u razdoblju najvećeg

intenziteta rada, putem ovlaštenog laboratorija, kontrolirati kvalitetu ispuštene pročišćene

otpadne vode na pokazatelje sukladno pravilniku kojim se propisuju granične vrijednosti

emisija otpadnih voda.

Zahvaćeni uzorak otpadne vode mora biti reprezentativan.


Fizičke i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su čuvati analitička izvješća o kvaliteti

otpadne vode najmanje 6 godina od dana uzorkovanja.

Na zahtjev javnog isporučitelja vodne usluge, fizičke i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka

dužne su analitička izvješća o kvaliteti otpadne vode dostaviti javnom isporučitelju vodne

usluge.

Na zahtjev javnog isporučitelja vodne usluge, fizičke i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka

dužne su ovlaštenim osobama javnog isporučitelja vodne usluge omogućiti uzorkovanje i

kontrolu otpadne vode na mjestu ispuštanja iste u sustav javne odvodnje, te uvid u stanje

održavanja uređaja za pred tretman korisnika, naročito ukoliko kakvoća otpadne vode na

priključku nije u skladu sa propisanim pokazateljima ili je utvrđen neki drugi poremećaj u

sustavu javne odvodnje nakon priključka.

3. Uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen sustav

javne odvodnje

Članak 30.

Na područjima na kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode se ispuštaju u

sabirnu jamu, odnosno preko septičke jame ili odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda u prirodni prijemnik sukladno uvjetima utvrđenim u Tablici 1 ove Odluke:

TABLICA 1: Minimalni uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije

izgrađen sustav javne odvodnje.

Minimalni uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen

sustav javne odvodnje

Otpadna

voda

Opterećenje

(ES) Izvan zone III. Zona IV. Zona

San

itar

na

/ te

hnolo

ško

bio

razg

radiv

a

1 - 49 septička jama sabirna jama septička jama

50 - 1.999

odgovarajući

stupanj

pročišćavanja **

odgovarajući

stupanj

pročišćavanja **

odgovarajući

stupanj

pročišćavanja **

2.000 - 9.999 drugi stupanj

pročišćavanja

drugi stupanj

pročišćavanja

drugi stupanj

pročišćavanja

> 10.000 treći stupanj

pročišćavanja

treći stupanj

pročišćavanja

treći stupanj

pročišćavanja

* Uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta i

pod uvjetom da je ispuštanje van zone otežano

** Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda


Članak 31.

Sabirne i septičke jame, odnosno uređaj za pročišćavanje otpadnih voda moraju biti izgrađeni

sukladno uvjetima propisanim pozitivnim propisima kojima se uređuje gradnja, odnosno

aktima kojima se odobrava gradnja, te odredbama ove Odluke.

Članak 32.

U sabirne i septičke jame mogu se ispuštati sanitarne otpadne vode i biorazgradive tehnološke

otpadne vode do kapaciteta navedenih u Tablici 1. članka 28. ove Odluke.

Uvjeti ispuštanja otpadnih voda u sustav javne odvodnje primjenjuju se i na ispuštanje

otpadnih voda u sabirne jame.

Članak 33.

Oborinske i površinske vode ne smiju se ispuštati u sabirne i septičke jame.

Članak 34.

Nije dozvoljeno ispuštanje sadržaja sabirnih i septičkih jama po javnim i drugim površinama,

niti u sustav javne odvodnje.

Članak 35.

Sabirne i septičke jame moraju imati otvor za čišćenje, crpljenje i pražnjenje otpadne vode, te

uzimanje uzoraka za kontrolu kakvoće otpadnih voda.

Poklopci na sabirnim i septičkim jamama moraju biti lagani, lijevano-željezni, nosivosti do 5

t, dimenzija 60x60cm ili odgovarajućeg kružnog profila s ispravnim ručkama za otvaranje.

Članak 36.

Sabirne i septičke jame prazni javni isporučitelj vodne usluge, i/ili pravna i/ili fizička osoba

koja ima koncesiju ( dalje: Koncesionar ) za pružanje javne usluge crpljenja i pražnjenja

sabirnih i septičkih jama.

Članak 37.

Javni isporučitelj vodne usluge vodi evidenciju crpljenja i pražnjenja sabirnih i septičkih jama

na području na kojem pruža navedenu uslugu.

VI NADLEŽNOST ODRŽAVANJA SUSTAVA JAVNE ODVODNJE

Članak 38.

Komunalne vodne građevine za javnu odvodnju održava javni isporučitelj vodne usluge,

prema Planu održavanja, na način da su iste trajno u stanju funkcionalne sposobnosti.


VII UVJETI ODRŽAVANJA BIOLOŠKIH UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE

SANITARNIH OTPADNIH VODA, ODRŽAVANJA I PRAŽNJENJA SABIRNIH I

SEPTIČKIH JAMA

Članak 39.

Sabirne i septičke jame, te uređaje za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda dužni su

održavati vlasnici istih, o svom trošku.

Sabirne i septičke jame moraju se redovito prazniti kako bi se osigurala njihova

funkcionalnost.

Članak 40.

Fizičke i pravne osobe koje su vlasnici malih bioloških uređaja za pročišćavanje sanitarnih

otpadnih voda dužne su iste održavati, temeljem ugovora s proizvođačem ili isporučiteljem

uređaja, odnosno putem druge pravne ili fizičke osobe osposobljene za održavanje tih uređaja.

Članak 41.

Fizičke i pravne osobe koje su vlasnici malih bioloških uređaja za pročišćavanje sanitarnih

otpadnih voda obvezne su svake godine kontrolirati kvalitetu ispuštene pročišćene otpadne

vode.

Uzorkovanje i analizu kvalitete otpadne vode obavlja ovlašteni laboratorij na ulazu i izlazu iz

uređaja, uzimanjem trenutnog uzorka koji se analizira na sljedeće pokazatelje: KPKCr, BPK 5,

ukupna suspendirana tvar i pH.

Fizičke i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su čuvati analitička izvješća o kvaliteti

otpadne vode najmanje 6 godina od dana uzorkovanja.

Zahvaćen uzorak otpadne vode mora biti reprezentativan.

Članak 42.

Sadržaj viška mulja iz malih bioloških uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prazni i odvozi

ovlaštena osoba (javni isporučitelj vodne usluge ili Koncesionar) na stanicu za prihvat i

obradu sadržaja iz sabirnih i septičkih jama.

Članak 43.

Sabirne i septičke jame moraju se nalaziti na mjestu do kojega je moguć pristup posebnim

vozilima za pražnjenje sadržaja jame.

Visinska razlika od dna sabirne i septičke jame do mjesta pristupa vozila iz prethodnog stavka

ne smije biti veća od 4 m.

Udaljenost od ulaznog okna u sabirnu i septičku jamu do mjesta pristupa vozila iz stavka 1.

ove Odluke ne smije biti veća od 20 m.

Članak 44.

Javni isporučitelj vodne usluge u slučaju procjene da se radi o sadržaju koji sadrži opasne ili

štetne tvari koje mogu poremetiti rad crpnih stanca, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

funkcioniranje kanalizacijske mreže i podmorskog ispusta ili onečistiti prijemnik odnosno


more, ispitati će kvalitetu sadržaja sabirnih i septičkih jama na fizikalno-kemijske i kemijske

pokazatelje prije preuzimanja istog.

Članak 45.

Sadržaj sabirnih i septičkih jama, te višak mulja iz malih bioloških uređaja za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda sa Priobalnog područja prazni se u sustav javne odvodnje putem

stanice za prihvat i obradu sadržaja sabirnih i septičkih jama: „Košambra“.

Članak 46.

Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici internih sustava odvodnje otpadnih voda dužni su

u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine

odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda (“Narodne novine“ broj 3/2011) iste podvrgnuti kontroli

ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti.

Nakon proteka roka iz stavka 1. ovog članka vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici

internih sustava za odvodnju otpadnih voda dužni su provoditi kontrolu ispravnosti svakih 8

godina.

Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici internih sustava odvodnje otpadnih voda dužni su

kontrolu ispravnosti iz stavka 1. i 2. ovog članka obavljati putem osobe koja ispunjava uvjete

za obavljanje posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama iz članka 220. točka 6.

Zakona o vodama (“Narodne novine“ broj 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14), tj. za posebnu

djelatnost – ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanja otpadnih

voda, koja posjeduje rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti izdanog

od nadležnog Ministarstva RH iz članka 221. st. 2. navedenog Zakona o vodama.

Članak 47.

Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici malih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

dužni su ih održavati posredstvom isporučitelja vodne usluge javne odvodnje i posredstvom

ovlaštenog servisera za elektrostrojarski dio uređaja.

Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici nekretnine dužni su posjedovati i čuvati, te na

zahtjev osobe ovlaštene za nadzor primjene ove Odluke dati na uvid, preglednu situaciju

izvedenog stanja interne odvodnje i pročišćavanja predmetnog objekta. Pregledna situacija

mora biti u odgovarajućem mjerilu.

Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici nekretnine dužne su svakih 13 godina vizualno

pregledati interni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

VIII OBVEZA PRIKLJUČENJA

Članak 48.

Na područjima na kojima je izgrađen sustav javne odvodnje, vlasnik građevine odnosno drugi

zakoniti posjednik građevine ili druge nekretnine dužan je priključiti svoju građevinu odnosno

drugu nekretninu na sustav javne odvodnje sukladno Odluci o priključenju na komunalne

vodne građevine i Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga javne odvodnje.

Članak 49.


Vlasnik građevine odnosno drugi zakoniti posjednik građevine dužan je, priključenjem svoje

građevine ili druge nekretnine na sustav javne odvodnje, sve instalacije, uređaje i građevine

koje su korištene za prikupljanje i obradu otpadnih voda, a koje se više neće koristiti staviti

van funkcije u roku od 60 dana od dana priključenja na sustav javne odvodnje.

Vlasnik ili drugi zakoniti posjednik dužan je dopustiti Javnom isporučitelju kontrolu

postupanja prema obvezi iz prethodnog stavka.

IX NAČIN I UVJETI DAVANJA KONCESIJE ZA CRPLJENJE I PRAŽNJENJE

SABIRNIH I SEPTIČKIH JAMA

Članak 50.

Usluge crpljenja i pražnjenja otpadnih voda iz sabirnih i septičkih jama vrši javni isporučitelj

vodne usluge i/ili pravna ili fizička osoba temeljem ugovora o koncesiji koji je sklopljen

sukladno odredbama Zakona o vodama i Zakona o koncesijama.

Članak 51.

Odluku o davanju koncesije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Koncesija za pružanje javne usluge crpljenja i pražnjenja sabirnih i septičkih jama daje se na

razdoblje od 3 do 5 godina.

Članak 52.

Ugovor o koncesiji za pružanje javne usluge crpljenja i pražnjenja sabirnih i septičkih jama

sklapa jedinica lokalne samouprave zastupana po gradonačelniku, odnosno općinskom

načelniku i koncesionar.

Članak 53.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je u roku od 30 dana od dana

sklapanja ugovora o koncesiji, dostaviti ministarstvu nadležnom za financije odluku o davanju

koncesije i ugovor o koncesiji radi upisa u registar koncesija, koji se vodi temeljem Zakona o

koncesijama.

Članak 54. Odvoz i zbrinjavanje tehnoloških otpadnih voda iz sabirnih i septičkih jama koje nisu

prethodno pročišćene do propisanog stupnja, odvozi i zbrinjava na propisani način društvo

ovlašteno za zbrinjavanje otpada.

X NADZOR

Članak 55.

Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ove Odluke provodi Državna vodopravna

inspekcija ustrojena u ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo.

Članak 56.

U cilju osiguranja primjene ove Odluke, tijelo državne uprave nadležno za poslove sanitarne

inspekcije može poduzimati određene mjere sukladno zakonu kojim se uređuju vode.


XI PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 57.

Novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne prikuplja i ne odvodi komunalne otpadne vode razdjelnim sustavom ( članak 8. Odluke),

2. ne omogući nesmetani pristup do priključnog okna ovlaštenim osobama Javnog

isporučitelja vodne usluge (članak 12. Odluke),

3. ne održava sustav interne odvodnje u ispravnom stanju (članak 13. Odluke),

4. ne obavlja redovne analize sastava i svojstava otpadnih voda putem ovlaštenog

laboratorija, na način utvrđen člankom 29. (članak 29. Odluke)

5. ne prazni redovito septičke ili sabirne jame (članak 39. stavak 2. Odluke)

6. nije stavio van funkcije instalacije, uređaje ili građevine na način propisan u članku 49.

stavak 1. ili nije dopustio javnom isporučitelju vodne usluge kontrolu istog (članak 49.

stavak 1. i 2.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom

kaznom u iznosu 1.500,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu

1.500,00 kuna.

XIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 58.

Sastavni dio ove Odluke je Prilog 1. Pregledna karta priobalnog područja sa označenim

aglomeracijama.

Članak 59.

Fizička ili pravna osoba koja djeluje suprotno odredbama ove Odluke i time prouzroči

materijalnu štetu (zagađenje okoliša ili oštećenja na kanalima, objektima i ostalim

građevinama sustava javne odvodnje) snosi materijalnu odgovornost.

Troškove popravka oštećenja te sanacija i nadoknade šteta iz stavka 1. ovog članka snosi

fizička ili pravna osoba koja ih je prouzročila.

Članak 60.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o odvodnji i pročišćavanju

otpadnih voda na području Grada Poreča (“Službeni glasnik Grada Poreča“ broj 3/1999,

10/2002) i Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Vrsar

(“Službeni glasnik Grada Poreča“ broj 2/2002, 13/2004).

Članak 61.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Istarske

županije“.

KLASA:

URBROJ:

Pula-Pola, ISTARSKA ŽUPANIJA


25.

Na temelju odredaba članaka 35. i 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

(„Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,

38/09, 153/09) te članka 41. Statuta Općine Vrsar (“Službene novine Općine Vrsar”, broj

2/13), Općinsko vijeće Općine Vrsar na sjednici održanoj dana 27. srpnja 2016. godine,

donosi

O D L U K U

o izmjenama i dopunama

Odluke o gospodarenju nekretninama

u vlasništvu Općine Vrsar

Članak 1.

U Odluci o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Općine Vrsar („Službene novine

Općine Vrsar”, broj 6/09 i /11) dodaje se nova glava VI. OSTALI NAČINI

RASPOLAGANJA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU OPĆINE, te novi članci 25.,26.,

27., 28., 29., 30., 31. i 32.:

„VI. OSTALI NAČINI RASPOLAGANJA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU

OPĆINE

1. Kupnja nekretnina

Članak 25.

Odluku o kupnji nekretnine donosi Općinski načelnik ili Općinsko vijeće (u daljnjem

tekstu: nadležna tijela) kada je kupnja u interesu Općine.

Odluku o kupnji donosi nadležno tijelo, ovisno o vrijednosti nekretnine, sukladno

članku 3. Odluke, a Općinski načelnik sklapa ugovor o kupoprodaji.

Preduvjet za kupnju je procjena tržišne vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenog

sudskog vještaka.

Nadležno tijelo za kupnju ne može donijeti odluku o kupnji nekretnine po cijeni većoj

od tržišne cijene.

2. Zamjena nekretnina

Članak 26.

Nekretnine u vlasništvu Općine mogu se zamijeniti s nekretninama u vlasništvu drugih

fizičkih i pravnih osoba kada nadležno tijelo ocijeni da je takav način raspolaganja u interesu

Općine.

Zamjena nekretnina, kao način istovremenog stjecanja i otuđivanja nekretnina, provodi

se u pravilu putem javnog natječaja.

Iznimno, u slučaju kada je od interesa Općine stjecanje točno određenih nekretnina u

svrhu izgradnje građevina i opreme komunalne infrastrukture, izgradnje objekata sportske,

kulturne, odgojno obrazovne namjene, razvoja poduzetništva, očuvanja kulturne baštine, te u

drugim slučajevima kad je to propisano posebnim zakonom ugovor o zamjeni nekretnina

može se potpisati bez provođenja javnog natječaja.

U postupku zamjene provodi se procjena tržišne vrijednosti nekretnina koje se

zamjenjuju od strane ovlaštenog sudskog vještaka.

Temeljem procjene iz prethodnog stavka nadležno tijelo donosi odluku o zamjeni


nekretnina, a razlika u vrijednosti nekretnina isplaćuje se u novcu od u korist subjekta čija je

nekretnina procijenjena sa većom vrijednošću.

3. Darovanje nekretnina

Članak 27.

Odluku o darovanju nekretnina donosi nadležno tijelo kada ocijeni da je darovanje u

interesu Općine i kada je ta mogućnost propisana posebnim zakonom.

Prije donošenja odluke o darovanju provodi se procjena vrijednosti nekretnine od

strane ovlaštenog sudskog vještaka.

Općina Vrsar može stjecati vlasništvo nekretnina darovanjem na temelju odluke o

prihvaćanju darovanja koju donosi Općinski načelnik.

4. Razvrgnuće suvlasničke zajednice

Članak 28.

Nadležno tijelo Općine može donijeti odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice na

nekretninama na kojima je Općina uknjižena kao suvlasnik.

Suvlasnička zajednica na nekretninama između Općine i drugih fizičkih ili pravnih

osoba razvrgnut će se fizičkom diobom kada je to moguće i u interesu Općine. U slučaju da

nije moguće izvršiti fizičku diobu ili nije u interesu Općine fizička dioba, suvlasnička

zajednica razvrgnut će se isplatom po tržišnoj cijeni.

Postupak provedbe razvrgnuća suvlasničke zajednice nad nekretninama provodi se

putem neposredne pogodbe na prijedlog Općine ili drugih suvlasnika, temeljem procjene

vrijednosti nekretnina od strane ovlaštenog sudskog vještaka.

5. Osnivanje prava građenja

Članak 29.

Na nekretninama u vlasništvu Općine može se osnovati pravo građenja.

Odluku o osnivanju i uvjetima prava građenja donosi nadležno tijelo ovisno o ukupnoj

vrijednosti prava građenja za cjelokupno razdoblje na koje se pravo građenja osniva, a ugovor

o osnivanju prava građenja u ime Općine sklapa Načelnik.

Pravo građenja osniva se uz naknadu koju procjenjuje ovlašteni sudski vještak.

Iznimno, pravo građenja može se osnovati bez naknade ako se osniva u korist trgovačkih

društava i ustanova u vlasništvu ili suvlasništvu Općine, te drugih osoba javnog prava ako je

to u interesu Općine i propisano kao mogućnost posebnim zakonom.

Pravo građenja osniva se na rok koji ne može biti dulji od 50 godina.

Nakon isteka roka na koji je osnovano pravo građenja izgrađeni objekt postaje

vlasništvo Općine.

6. Pravo služnosti

Članak 30.

Na nekretninama u vlasništvu Općine ili nekretninama kojima upravlja Općina po

posebnim propisima može se osnovati pravo služnosti.

Za osnivanje služnosti na nekretninama plaća se naknada koja ne može biti niža od

razlike tržišne cijene neopterećene i opterećene nekretnine, a sukladno procjeni ovlaštenog

sudskog vještaka ili po cijeni utvrđenoj po posebnim propisima.


Iznimno, osnivanje služnosti na nekretninama u svrhu izgradnje komunalne

infrastrukture (opskrba vodom, odvodnja otpadnih voda i sl.) od strane trgovačkih društava u

vlasništvu ili suvlasništvu Općine, može se odobriti bez naknade.

Nadležno tijelo donosi odluku o osnivanju prava služnosti ovisno o visini procijenjene

vrijednosti naknade, a može se zaključiti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Općinski načelnik u ime Općine sklapa ugovor o osnivanju prava služnosti.

7. Založno pravo

Članak 31.

Založno pravo (hipoteka) na nekretninama u vlasništvu Općine može se odobriti ako

se ocijeni da je to u interesu Općine, odnosno trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu ili

suvlasništvu Općine.

Odluku o osnivanju založnog prava donosi Općinsko vijeće, a ugovor u ime Općine

sklapa Općinski načelnik.

8. Zakup zemljišta

Članak 32.

Zemljište u vlasništvu Općine može se davati u zakup fizičkim ili pravnim osobama

radi slijedeće namjene odnosno na slijedeće razdoblje:

- za obavljanje poljoprivredne proizvodnje (unutar i izvan građevnog područja), do

25 godina,

- za obavljanje turističko-ugostiteljske djelatnosti (unutar i izvan građevnog

područja), do 40 godina,

- za obavljanje trgovačke djelatnosti, do 20 godina,

- za razvoj golfa, na 40 godina,

- za deponiranje kamp prikolica, do 20 godina,

- za odlaganje stvari, do 5 godine, te

- za druge potrebe koje odredi Općinski načelnik, na razdoblje do 4 godine.

Zemljište se daje u zakup putem javnog natječaja temeljem Pravilnika o davanju u

zakup zemljišta u vlasništvu Općine kojega donosi Općinski načelnik, a kojim se pobliže

utvrđuju uvjeti dodjele u zakup zemljišta u vlasništvu Općine (početna tržišna cijena zakupa,

razdoblje zakupa, uvjeti natječaja, elementi ugovora i dr.).

Iznimno, zemljište se može dati u zakup bez provođenja javnog natječaja:

- ukoliko je iz objektivnih okolnosti ugovor o zakupu moguće sklopiti samo s

jednim subjektom, te

- ukoliko se zemljište daje u zakup trgovačkom društvu i ustanovi u vlasništvu ili

suvlasništvu Općine.

Odluku o sklapanju ugovora o zakupu nakon provedenog postupka donosi nadležno

tijelo ovisno o ukupnoj vrijednosti zakupa. “

Članak 2.

Dosadašnja glava VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE postaje glava VII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, a dosadašnji članci 25. i 26. postaju novi članci 33. i

34.


Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama

Općine Vrsar“.

KLASA: 011-01/16-01/0013

URBROJ: 2167/02-02-01-01-17-16-0002

Vrsar, 27.07.2016.


PREDSJEDNIK



26.

Na temelju članka 41. Statuta Općine Vrsar ("Službene novine Općine Vrsar", broj 2/13) i

članka 3. stavka 2. Odluke o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Općine Vrsar,

("Službene novine Općine Vrsar", broj 6/09 i 6/11), Općinsko vijeće Općine Vrsar na sjednici

održanoj 27. srpnja 2016. godine, razmatralo je zaključak Općinskog načelnika

Općine Vrsar po ponudi Cuculić Lorene iz Kaštelira, Labinci 101A, zastupanoj po skrbniku

Slavici Valenta iz Kaštelira, Labinci 101A, za prodaju nekretnina, te je donijelo slijedeću

O D L U K U

1. Odobrava se kupnja nekretnina oznake k.č. 1082/2 k.o. Vrsar u cijelosti,

površine 1135 m2, po cijeni od 145.565,00 kn, što prosječno iznosi 128,25 kn po m2.

2. Ovlašćuje se Općinskog načelnika Općine Vrsar da zaključi i potpiše

kupoprodajni ugovor sa Cuculić Lorenom zastupanoj po skrbniku Slavici Valenta iz Kaštelira,

Labinci 101A u svemu prema točki 1. ove Odluke.

Obrazloženje

Predmetna čestica potrebna je Općini Vrsar radi rješavanja pitanja sportsko

rekreacijske zone, biciklističke i pješačke staze u blizini nogometnog igrališta. U prethodnom

razdoblju Općina Vrsar je izvršila zamjenu sa Dinom Masseni za k.č. 1082/3 k.o. Vrsar, dakle

susjednu česticu koja je po obliku, površini i orijentaciji jednaka k.č. 1082/2 k.o. Vrsar, pa je

za svrhe prodaje ove k.č. uzeta procjena k.č. 1082/3 k.o. Vrsar kao mjerodavna. Ista je

izrađena u siječnju 2015.

KLASA: 944-18/15-01/0010

URBROJ: 2167/02-02-01-01-17-16-0006

Vrsar, 27.07.2016.


PREDSJEDNIK



II. Općinski načelnik

17.

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 214-01/16-01/0010

URBROJ: 2167/02-03-01-01-13-16-0003

Vrsar, 28.6.2016.

Na temelju članka 30. Zakona o vatrogastvu ("Narodne novine" broj 139/04. -

pročišćeni tekst, 174/04, 38/09 i 80/10), te članka 59. Statuta Općine Vrsar ("Službene novine

Općine Vrsar" broj 02/13.), Općinski načelnik donio je slijedeću

O D L U K U

1. Daje se suglasnost na imenovanje Admira Bernobića na funkciju zamjenika zapovjednika

postrojbe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vrsar.

2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama

Općine Vrsar".

OPĆINSKI NAČELNIK

Franko Štifanić v.r.

Documents

SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR(1) Organizacija i namjena površina detaljno je obrađena u grafičkom i tekstualnom dijelu Plana. (2) Površine javnih i drugih namjena razgraničene