€¦ · SLUŽBENI GLASNIK GRADA SENJA br. 9. - od 21. prosinca 2015. 318 AKTI GRADSKOG VIJEĆA Page 1 Na temelju članka 39. Zakona o proračunu ("Narodne novine" broj 87/08, 136/12

Uredništvo: Senj, Obala dr. F. Tuđmana 2telefon: 881-162

LIST IZLAZI PREMA POTREBI

GODINA XXI., BROJ 9.

SENJ, 21. prosinca 2015.

SLUŽBENI GLASNIKGRADA SENJA

SLUŽBENI LIST GRADA SENJA

SLUŽBENI GLASNIK GRADA SENJA br. 9. - od 21. prosinca 2015.

318

AK

TI G

RA

DSK

OG

VIJ

EĆ

AP

age

1

Na

tem

elju

čla

nka

39. Z

akon

a o

pror

ačun

u ("

Nar

odne

nov

ine"

bro

j 87/

08, 1

36/1

2 i 1

5/15

), čl

anka

31.

Sta

tuta

Gra

da S

enja

("Sl

užbe

ni g

lasn

ik G

rada

Kon

solid

irani

Pro

raču

n G

rada

Sen

ja z

a 20

16. g

odin

u i P

roje

kcije

za

2017

. i 2

018.

god

inu

(u d

aljn

jem

teks

tu: P

rora

čun)

sast

oji s

e od

:

12

34

56

7A

. R

AĈ

UN

PR

IHO

DA

I R

ASH

OD

A1

23

45

66

42.7

36.1

46,2

542

.482

.963

,37

99,4

48.2

50.0

49,0

011

3,6

37.0

68.6

16,0

076

,86

7Pr

ihod

i od

prod

aje

nefin

anci

jske

imov

ine

2.13

0.00

0,00

5.43

2.00

0,00

255,

03.

931.

600,

0072

,43.

341.

600,

0085

,01

23

45

63

20.5

94.5

99,0

023

.955

.455

,35

116,

323

.881

.789

,00

99,7

26.6

81.4

16,0

011

1,7

12

34

56

74

Ras

hodi

za

naba

vu n

efin

anci

jske

imov

ine

35.8

68.0

80,2

535

.707

.648

,02

99,6

31.8

98.0

00,0

089

,312

.353

.000

,00

38,7

RA

ZLIK

A V

IŠA

K /

MA

NJA

K-1

1.59

6.53

3,00

-11.

748.

140,

0010

1,3

-3.5

98.1

40,0

030

,61.

375.

800,

00-3

8,2

78

Prim

ici o

d fin

anci

jske

imov

ine

i zad

uţiv

anja

6.28

5.59

5,00

0,00

0,0

5.50

0.00

0,00

-0,

000,

01

36

5Iz

daci

za

finan

cijs

ku im

ovin

u i o

tpla

te z

ajm

ova

1.72

5.79

0,00

1.90

1.86

0,00

110,

21.

901.

860,

0010

0,0

1.37

5.80

0,00

72,3

NE

TO

ZA

DU

ŢIV

AN

JE /

FIN

AN

CIR

AN

JE

4.55

9.80

5,00

-1.9

01.8

60,0

0-4

1,7

3.59

8.14

0,00

-189

,2-1

.375

.800

,00

-38,

2

51.1

51.7

41,2

547

.914

.963

,37

93,7

57.6

81.6

49,0

012

0,4

40.4

10.2

16,0

070

,1

58.1

88.4

69,2

561

.564

.963

,37

105,

857

.681

.649

,00

93,7

40.4

10.2

16,0

070

,1-7

.036

.728

,00

-13.

650.

000,

0019

4,0

0,00

0,0

0,00

-

7.03

6.72

8,00

13.6

50.0

00,0

019

4,0

0,00

0,0

0,00

-

0,00

0,00

-0,

00-

0,00

-

Inde

ks

18/1

7Pr

ojek

cija

za

2018

.In

deks

17

/16

F. V

IŠA

K /

MA

NJA

K P

RIH

OD

A IZ

PR

ET

HO

DN

IH G

OD

INA

G. V

IŠA

K /

MA

NJA

K P

RIH

OD

A I

PRIM

ITA

KA

RA

SPO

LO

ŢIV

/ ZA

PO

KR

IĆE

U S

LIJ

ED

EĆ

EM

RA

ZDO

BL

JU (E

-F)

Ras

hodi

pos

lova

nja

B. R

AĈ

UN

ZA

DU

ŢIV

AN

JA /

FIN

AN

CIR

AN

JA

C. U

KU

PNO

PR

IHO

DI I

PR

IMIC

I (6

+ 7

+ 8)

D. U

KU

PNO

RA

SHO

DI I

IZD

AC

I (3

+ 4

+ 5

)

I. O

PĆI D

IO

Prih

odi p

oslo

vanj

a

E. V

IŠA

K /

MA

NJA

K P

RIH

OD

A I

PRIM

ITA

KA

(C-D

)

Izvo

r fin

anci

ranj

aPr

oraĉ

un z

a 20

15.

KONTO

O P

I S

Ĉla

nak

1.

Proj

ekci

ja z

a 20

17.

Inde

ks

16/1

5Pr

oraĉ

un z

a 20

16.

Senj

a" b

roj 6

/09,

2/1

3, 6

/13,

10/

13 -

proč

išće

ni te

kst i

6/1

4) i

član

ka 6

8. P

oslo

vnik

a G

rads

kog

vije

ća G

rada

Sen

ja ("

Služ

beni

gla

snik

Gra

da S

enja

"br

oj 6

/09,

1/1

1, 2

/13,

6/1

3 i 1

0/13

- pr

očiš

ćeni

teks

t) G

rads

ko v

ijeće

Gra

da S

enja

na

24. s

jedn

ici o

drža

noj

17. p

rosi

nca

2015

. god

ine,

don

ijelo

je

KO

NSO

LID

IRA

NI P

RO

RA

ĈU

N G

RA

DA

SE

NJA

ZA

201

6. G

OD

INU

I PR

OJE

KC

IJE

ZA

201

7. I

2018

. GO

DIN

U

br. 9. - od 21. prosinca 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA SENJA

319

Pag

e 2

6

42.7

36.1

46,2

542

.482

.963

,37

99,4

48.2

50.0

49,0

011

3,6

37.0

68.6

16,0

076

,81

6111

.212

.000

,00

12.4

03.0

00,0

011

0,6

12.6

30.0

00,0

010

1,8

12.7

93.0

00,0

010

1,3

161

18.

250.

000,

009.

423.

000,

0011

4,2

161

32.

462.

000,

002.

445.

000,

0099

,31

614

500.

000,

0053

5.00

0,00

107,

04

6321

.114

.836

,25

18.0

56.7

40,3

785

,523

.547

.191

,00

130,

412

.347

.191

,00

52,4

463

35.

802.

500,

002.

000.

000,

0034

,54

634

13.4

66.1

45,2

512

.300

.000

,00

91,3

463

51.

846.

191,

001.

846.

191,

0010

0,0

463

60,

001.

910.

549,

37-

463

80,

000,

00-

12

364

4.75

9.10

0,00

4.30

7.00

0,00

90,5

5.30

5.00

0,00

123,

25.

296.

000,

0099

,82

641

35.0

00,0

035

.000

,00

100,

01

364

24.

724.

100,

004.

272.

000,

0090

,41

23

665

5.12

9.97

0,00

5.57

2.00

0,00

108,

64.

976.

200,

0089

,34.

860.

767,

0097

,7

23

651

580.

000,

0043

8.00

0,00

75,5

13

665

21.

149.

970,

001.

134.

000,

0098

,63

653

3.40

0.00

0,00

4.00

0.00

0,00

117,

62

566

378.

240,

001.

906.

223,

0050

4,0

1.74

0.65

8,00

91,3

1.74

0.65

8,00

100,

0

266

10,

001.

391.

140,

00 -

566

337

8.24

0,00

515.

083,

0013

6,2

12

368

142.

000,

0023

8.00

0,00

167,

651

.000

,00

21,4

31.0

00,0

060

,81

681

142.

000,

0047

.000

,00

33,1

23

683

0,00

191.

000,

00 -

Prih

odi o

d pr

odaj

e pr

oizv

oda

i rob

e te

pru

ženi

h us

luga

Pom

oći i

zrav

nanj

a za

dec

entra

lizira

ne fu

nkci

je

Pom

oći i

z dr

žavn

og p

rora

čuna

tem

elje

m p

rijen

osa

EU sr

edst

ava

Pom

oći o

d iz

vanp

rora

čuns

kih

koris

nika

Prih

odi o

d im

ovin

e

Don

acije

od

prav

nih

i fiz

ički

h os

oba

izva

n op

ćeg

pror

ačun

a

Upr

avne

i ad

min

istra

tivne

pris

tojb

e

Prih

odi o

d fin

anci

jske

imov

ine

Prih

odi o

d ne

finan

cijs

ke im

ovin

e

Prih

odi o

d pr

odaj

e pr

oizv

oda

i rob

e te

pru

ženi

h us

luga

i pr

ihod

i od

dona

cija

Prih

odi p

oslo

vanj

aA

. RA

ĈU

N P

RIH

OD

A I

RA

SHO

DA

Ost

ali p

rihod

i

Prih

odi o

d up

ravn

ih i

adm

inis

trat

ivni

h pr

isto

jbi,

pris

tojb

i po

pose

bnim

pro

pisi

ma

i na

knad

a

Pore

z i p

rirez

na

doho

dak

Pore

zi n

a ro

bu i

uslu

gePo

moć

i iz

inoz

emst

va i

od su

bjek

ata

unut

ar

opće

g pr

oraĉ

una

Prih

odi o

d po

reza

Pore

zi n

a im

ovin

u

Kom

unal

ni d

oprin

osi i

nak

nade

Pr

ihod

i po

pose

bnim

pro

pisi

ma

Kaz

ne i

upra

vne

mje

re

Pom

oći p

rora

čunu

iz d

rugi

h pr

orač

una

Kaz

ne, u

prav

ne m

jere

i os

tali

prih

odi

Pom

oći p

rora

čuns

kim

kor

isni

cim

a iz

pro

raču

na

koji

im n

ije n

adle

žan


320

Pag

e 3

72.

130.

000,

005.

432.

000,

0025

5,0

3.93

1.60

0,00

72,4

3.34

1.60

0,00

85,0

671

1.94

0.00

0,00

5.25

2.00

0,00

270,

73.

751.

600,

0071

,43.

161.

600,

0084

,3

671

11.

940.

000,

005.

252.

000,

0027

0,7

672

190.

000,

0018

0.00

0,00

94,7

180.

000,

0010

0,0

180.

000,

0010

0,0

672

119

0.00

0,00

180.

000,

0094

,7

320

.594

.599

,00

23.9

55.4

55,3

511

6,3

23.8

81.7

89,0

099

,726

.681

.416

,00

111,

71

23

45

316.

959.

866,

007.

983.

898,

0011

4,7

7.77

2.18

0,00

97,3

7.78

1.51

1,00

100,

11

23

45

311

5.78

1.37

4,00

6.55

0.38

5,14

113,

31

34

312

105.

173,

0016

8.42

9,00

160,

11

34

531

31.

073.

319,

001.

265.

083,

8611

7,9

12

34

56

328.

587.

026,

0010

.477

.767

,35

122,

08.

691.

214,

0082

,98.

585.

490,

0098

,81

24

321

102.

579,

0014

3.45

0,00

139,

81

23

432

21.

512.

372,

002.

043.

964,

0013

5,1

12

34

632

35.

780.

871,

006.

943.

129,

3512

0,1

13

324

78.5

00,0

078

.500

,00

100,

01

24

532

91.

112.

704,

001.

268.

724,

0011

4,0

12

534

841.

287,

0082

6.29

0,00

98,2

985.

895,

0011

9,3

881.

915,

0089

,51

342

207.

287,

0027

2.99

0,00

131,

71

25

343

634.

000,

0055

3.30

0,00

87,3

135

576.

500,

0060

5.00

0,00

104,

960

5.00

0,00

100,

060

5.00

0,00

100,

01

351

386.

500,

0041

5.00

0,00

107,

4

135

219

0.00

0,00

190.

000,

0010

0,0

137

445.

500,

0047

0.50

0,00

105,

644

5.50

0,00

94,7

445.

500,

0010

0,0

137

244

5.50

0,00

470.

500,

0010

5,61

12

36

383.

184.

420,

003.

592.

000,

0011

2,8

5.38

2.00

0,00

149,

88.

382.

000,

0015

5,7

12

381

3.01

9.93

0,00

3.38

2.00

0,00

112,

03

382

100.

000,

0016

0.00

0,00

160,

01

383

4.49

0,00

0,00

0,0

138

560

.000

,00

50.0

00,0

083

,31

36

386

0,00

0,00

-

Kaz

ne, p

enal

i i n

akna

de št

eta

Ras

hodi

za

uslu

ge

Dop

rinos

i na

plać

e

Ras

hodi

za

zapo

slen

e

Prih

odi o

d pr

odaj

e pr

oizv

eden

e du

gotr

ajne

Ras

hodi

pos

lova

nja

Prih

odi o

d pr

odaj

e ne

finan

cijs

ke im

ovin

e

Nak

nade

troš

kova

zap

osle

nim

a

Prih

odi o

d pr

odaj

e ne

proi

zved

ene

dug

otra

jne

imov

ine

Prih

odi o

d pr

odaj

e m

ater

ijaln

e im

ovin

e-pr

irodn

ih

boga

tsta

va

Prih

odi o

d pr

odaj

e gr

ađev

insk

ih o

bjek

ata

Plać

e (B

ruto

)O

stal

i ras

hodi

za

zapo

slen

e

Fina

ncijs

ki r

asho

di

Subv

enci

je

Kam

ate

za p

rimlje

ne k

redi

te i

zajm

ove

Ost

ali f

inan

cijs

ki ra

shod

i

Mat

erija

lni r

asho

di

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

Nak

nade

troš

kova

oso

bam

a iz

van

radn

og o

dnos

aO

stal

i nes

pom

enut

i ras

hodi

pos

lova

nja

Subv

enci

je tr

gova

čkim

dru

štvi

ma

u ja

vnom

se

ktor

u

Teku

će d

onac

ije

Ost

ale

nakn

ade

građ

anim

a i k

ućan

stvi

ma

iz

pror

ačun

aO

stal

i ras

hodi

Kap

italn

e po

moć

iIz

vanr

edni

rash

odi

Subv

enci

je tr

gova

čkim

dru

štvi

ma,

po

ljopr

ivre

dnic

ima

i obr

tnic

ima

izva

n ja

vnog

se

ktor

aN

akna

de g

raĊa

nim

a i k

ućan

stvi

ma

na te

mel

ju

osig

uran

ja i

drug

e na

knad

e

Kap

italn

e do

naci

je


321

Pag

e 4

N

EFIN

AN

CIJ

SKE

IMO

VIN

E4

35.8

68.0

80,2

535

.707

.648

,02

99,6

31.8

98.0

00,0

089

,312

.353

.000

,00

38,7

13

441

1.06

5.15

0,00

805.

000,

0075

,60,

000,

00,

00 -

13

441

11.

044.

150,

0080

5.00

0,00

77,1

441

221

.000

,00

0,00

0,0

23

45

67

428.

651.

180,

258.

921.

398,

0210

3,1

7.10

3.00

0,00

79,6

3.35

3.00

0,00

47,2

34

57

421

5.03

7.52

6,00

6.57

4.52

9,37

130,

52

34

56

742

21.

406.

904,

2592

8.36

8,65

66,0

46

424

35.0

00,0

065

.000

,00

185,

7

23

46

742

62.

171.

750,

001.

353.

500,

0062

,33

46

745

26.1

51.7

50,0

025

.981

.250

,00

99,3

24.7

95.0

00,0

095

,49.

000.

000,

0036

,3

34

67

454

26.1

51.7

50,0

025

.981

.250

,00

99,3

51.

725.

790,

001.

901.

860,

0011

0,2

1.90

1.86

0,00

100,

01.

375.

800,

0072

,3

13

654

1.72

5.79

0,00

1.90

1.86

0,00

110,

21.

901.

860,

0010

0,0

1.37

5.80

0,00

72,3

13

654

273

0.00

0,00

0,00

0,0

13

654

499

5.79

0,00

1.90

1.86

0,00

191,

0

86.

285.

595,

000,

000,

05.

500.

000,

00-

0,00

-7

846.

285.

595,

000,

000,

05.

500.

000,

00-

0,00

-7

844

6.28

5.59

5,00

0,00

0,0

Mat

erija

lna

imov

ina-

priro

dna

boga

tstv

a

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Ras

hodi

za

naba

vu n

efin

anci

jske

imov

ine

Ras

hodi

za

naba

vu n

epro

izve

dene

dug

otra

jne

imov

ine

Izda

ci z

a ot

plat

u gl

avni

ce p

rim

ljeni

h k

redi

ta i

zajm

ova

Otp

lata

gla

vnic

e pr

imlje

nih

kred

ita i

zajm

ova

od

kred

itnih

i os

talih

fina

ncijs

kih

inst

ituci

ja iz

van

javn

og se

ktor

a

Otp

lata

gla

vnic

e pr

imlje

nih

kred

ita i

zajm

ova

od

kred

itnih

i os

talih

fina

ncijs

kih

inst

ituci

ja u

javn

om

sekt

oru

Prim

ici o

d za

duţi

vanj

a

1 O

pći p

rihod

i i p

rimic

i

Prim

ici o

d fin

anci

jske

imov

ine

i zad

uţiv

anja

B. R

AĈ

UN

FIN

AN

CIR

AN

JA /

ZAD

UŢI

VA

NJA

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Nem

ater

ijaln

a im

ovin

a

Šifr

a iz

vora

Prim

ljeni

kre

diti

i zaj

mov

i od

kred

itnih

i os

talih

fin

anci

jski

h in

stitu

cija

izva

n ja

vnog

sekt

ora

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

iD

odat

na u

laga

nja

za o

stal

u ne

finan

cijs

ku im

ovin

u

Izda

ci z

a fin

anci

jsku

imov

inu

i otp

late

zaj

mov

a

Knj

ige,

um

jetn

ička

dje

la i

osta

le iz

ložb

ene

vrije

dnos

ti

Post

roje

nja

i opr

ema

Gra

đevi

nski

obj

ekti


322

Pag

e 5

12

34

56

7

UK

UPN

O R

ASH

OD

I I IZ

DA

CI

61.5

64.9

63,3

757

.681

.649

,00

93,7

40.4

10.2

16,0

070

,12.

994.

277,

002.

557.

240,

0085

,42.

454.

740,

0096

,02.

994.

277,

002.

557.

240,

0085

,42.

454.

740,

0096

,0Fu

nkci

jska

kla

sifik

acija

: 01-

Opć

e ja

vne

uslu

ge66

2.74

0,00

662.

740,

0010

0,0

656.

740,

0099

,164

5.74

0,00

645.

740,

0010

0,0

639.

740,

0099

,11

601

3332

645.

740,

0064

5.74

0,00

100,

063

9.74

0,00

99,1

101

3332

214

8.74

0,00

16

0133

323

497.

000,

00

17.0

00,0

017

.000

,00

100,

017

.000

,00

100,

06

0133

4217

.000

,00

17.0

00,0

010

0,0

17.0

00,0

010

0,0

601

3342

217

.000

,00

2.33

1.53

7,00

1.89

4.50

0,00

81,3

1.79

8.00

0,00

94,9

579.

000,

0055

5.00

0,00

95,9

555.

000,

0010

0,0

101

1132

529.

000,

0050

5.00

0,00

95,5

505.

000,

0010

0,0

101

1132

216

7.00

0,00

101

1132

936

2.00

0,00

101

1138

50.0

00,0

050

.000

,00

100,

050

.000

,00

100,

01

0111

385

50.0

00,0

0

A 1

002

01

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

ijuM

ater

ijaln

i ras

hodi

Akt

ivno

st: O

pći r

asho

di G

rado

naĉe

lnik

a

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Post

roje

nja

i opr

ema

Izva

nred

ni ra

shod

i- pr

orač

unsk

a za

liha

PRO

GR

AM

: Fun

kcio

nira

nje

i odr

ţava

nje

nivo

a ra

da iz

vršn

og i

pred

stav

niĉk

og ti

jela

Ost

ali r

asho

di

Tek

ući p

roje

kt: O

prem

anje

upr

avni

h tij

ela

Mat

erija

lni r

asho

di

Uku

pni r

asho

di i

izda

ci P

rora

čuna

iska

zani

pre

ma

prog

ram

skoj

, eko

nom

skoj

i fu

nkci

jsko

j kla

sifik

aciji

rasp

oređ

uju

se p

o no

site

ljim

a i k

oris

nici

ma

u

P 10

01PR

OG

RA

M: A

dmin

istr

acija

Odj

ela

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

Inde

ks

18/1

7

Ekonomska

O P

I S

Proj

ekci

ja z

a 20

18.

P 10

02

A 1

001

01

T 1

001

01

Ras

hodi

za

uslu

ge

Pose

bnom

dije

lu P

rora

čuna

i to

kak

o sl

ijedi

:

II. P

OSE

BN

I DIO

PR

OR

AĈ

UN

A Ĉ

lana

k 2.

2 V

last

iti p

rihod

i

Inde

ks

17/1

6

Akt

ivno

st: R

edov

an r

ad u

prav

nog

tijel

a

GL

AV

A 0

0101

OD

JEL

ZA

LO

KA

LN

U S

AM

OU

PRA

VU

I U

PRA

VU

Proj

ekci

ja z

a 20

17.

Pror

aĉun

za

2016

.

Funkcijska

RA

ZDJE

L 0

01 O

DJE

L Z

A L

OK

AL

NU

SA

MO

UPR

AV

U I

UPR

AV

U

Izvo

r fin

anci

ranj

a

5 D

onac

ije6

Prih

odi o

d pr

odaj

e ili

zam

jene

nef

inan

cijs

ke im

ovin

e i n

akna

de s

nasl

ova

osig

uran

ja

4 P

omoć

i

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

3 P

rihod

i za

pose

bne

nam

jene

7 N

amje

nski

prim

ici o

d fin

anci

jske

imov

ine

i zad

uživ

anja


323

Pag

e 6

580.

000,

0051

7.00

0,00

89,1

517.

000,

0010

0,0

101

1132

580.

000,

0051

7.00

0,00

89,1

517.

000,

0010

0,0

101

1132

356

0.00

0,00

101

1132

920

.000

,00

644.

700,

0029

8.00

0,00

46,2

306.

500,

0010

2,9

101

1132

644.

700,

0029

8.00

0,00

46,2

306.

500,

0010

2,9

101

1132

364

4.70

0,00

350.

000,

0027

4.50

0,00

78,4

299.

500,

0010

9,1

101

1132

350.

000,

0027

4.50

0,00

78,4

299.

500,

0010

9,1

101

1132

935

0.00

0,00

80.0

00,0

080

.000

,00

100,

080

.000

,00

100,

0

101

1132

80.0

00,0

080

.000

,00

100,

080

.000

,00

100,

01

0111

329

80.0

00,0

0

40.0

00,0

040

.000

,00

100,

040

.000

,00

100,

0

101

1132

40.0

00,0

040

.000

,00

100,

040

.000

,00

100,

01

0111

329

40.0

00,0

0

57.8

37,0

013

0.00

0,00

224,

80,

000,

01

0111

3257

.837

,00

130.

000,

0022

4,8

0,00

0,0

101

1132

957

.837

,00

5.83

1.96

0,00

5.99

5.46

9,00

102,

85.

365.

019,

0089

,55.

831.

960,

005.

995.

469,

0010

2,8

5.36

5.01

9,00

89,5

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

1 -O

pće

javn

e us

luge

2.95

4.11

0,00

2.95

8.01

4,00

100,

12.

957.

604,

0010

0,0

2.95

4.11

0,00

2.95

8.01

4,00

100,

12.

957.

604,

0010

0,0

101

3331

2.79

8.51

0,00

2.80

2.41

4,00

100,

12.

802.

004,

0010

0,0

101

3331

12.

290.

000,

001

0133

312

114.

630,

001

0133

313

393.

880,

001

301

3332

155.

600,

0015

5.60

0,00

100,

015

5.60

0,00

100,

0

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Akt

ivno

st: N

akna

de z

a ra

d pr

edst

avni

ĉkih

tije

la

A 1

002

03

Ras

hodi

za

uslu

geM

ater

ijaln

i ras

hodi

Mat

erija

lni r

asho

diR

asho

di z

a us

luge

Akt

ivno

st: I

ntel

ektu

alne

i os

tale

usl

uge

Akt

ivno

st: P

rom

idţb

a i p

roto

kol

A 1

003

01

Ras

hodi

za

zapo

slen

e

Dop

rinos

i na

plać

e

P 10

03PR

OG

RA

M: J

avna

upr

ava

i adm

inis

trac

ijaA

ktiv

nost

: Red

ovna

dje

latn

ost

Plać

e (B

ruto

)

Mat

erija

lni r

asho

di

Ost

ali r

asho

di z

a za

posl

ene

A 1

002

06

A 1

002

05

A 1

002

04

A 1

002

02

GL

AV

A 0

0201

OD

JEL

ZA

FIN

AN

CIJ

E I

GR

AD

SKI P

RO

RA

ĈU

N

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Akt

ivno

st: N

akna

de z

a ra

d up

ravn

ih v

ijeća

, pov

jere

nsta

va i

savj

etni

ka

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

aM

ater

ijaln

i ras

hodi

Tek

ući p

roje

kt: I

zbor

i

Mat

erija

lni r

asho

di

RA

ZDJE

L 0

02 O

DJE

L Z

A F

INA

NC

IJE

I G

RA

DSK

I PR

OR

AĈ

UN

T 1

002

01M

ater

ijaln

i ras

hodi

Mat

erija

lni r

asho

di

Akt

ivno

st: F

inan

cira

nje

polit

iĉki

h st

rana

ka


324

Pag

e 7

101

3332

166

.100

,00

13

0133

324

78.5

00,0

01

0133

329

11.0

00,0

0

2.69

1.85

0,00

2.85

1.45

5,00

105,

92.

221.

415,

0077

,927

2.99

0,00

199.

595,

0073

,113

1.61

5,00

65,9

101

7034

272.

990,

0019

9.59

5,00

73,1

131.

615,

0065

,91

0170

342

272.

990,

00

517.

000,

0075

0.00

0,00

145,

171

4.00

0,00

95,2

12

0112

3451

7.00

0,00

750.

000,

0014

5,1

714.

000,

0095

,21

201

1234

351

7.00

0,00

1.90

1.86

0,00

1.90

1.86

0,00

100,

01.

375.

800,

0072

,3

13

601

7054

1.90

1.86

0,00

1.90

1.86

0,00

100,

01.

375.

800,

0072

,31

36

0170

544

1.90

1.86

0,00

186.

000,

0018

6.00

0,00

100,

018

6.00

0,00

100,

096

.000

,00

96.0

00,0

010

0,0

96.0

00,0

010

0,0

101

3332

96.0

00,0

096

.000

,00

100,

096

.000

,00

100,

01

0133

323

Ras

hodi

za

uslu

ge96

.000

,00

90.0

00,0

090

.000

,00

100,

090

.000

,00

100,

0

601

3342

90.0

00,0

090

.000

,00

100,

090

.000

,00

100,

06

0133

422

70.0

00,0

06

0133

426

20.0

00,0

0

52.7

38.7

26,3

749

.128

.940

,00

93,2

32.5

90.4

57,0

066

,32.

910.

779,

9043

2.61

9,00

14,9

433.

400,

0010

0,2

1.84

2.77

9,90

229.

619,

0012

,523

0.40

0,00

100,

3

361.

400,

0019

6.61

9,00

54,4

197.

400,

0010

0,4

Akt

ivno

st :

Odr

ţava

nje

posl

ovni

h i s

tam

beni

h ob

jeka

taPR

OG

RA

M: O

drţa

vanj

e gr

adsk

e im

ovin

e

Akt

ivno

st: O

stal

i fin

anci

jski

pos

lovi

Fina

ncijs

ki r

asho

di

A 1

004

03

Akt

ivno

st: R

asho

di z

a in

form

atiĉ

ki i

raĉu

naln

i sus

tav

Ost

ali f

inan

cijs

ki ra

shod

i

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice

Post

roje

nja

i opr

ema

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

RA

ZDJE

L 0

03 O

PĆI U

PRA

VN

I OD

JEL

GL

AV

A 0

0301

OD

SJE

K Z

A G

RA

DSK

U IM

OV

INU

A 1

004

01

P 10

05

Akt

ivno

st: O

tpla

ta k

redi

ta

A 1

005

01

Kam

ate

za p

rimlje

ne k

redi

te i

zajm

ove

Fina

ncijs

ki r

asho

di

Nak

nade

troš

kova

zap

osle

nim

a

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

T 1

005

01

Mat

erija

lni r

asho

di

P 10

04

A 1

004

02

Akt

ivno

st :

Plać

anje

red

ovne

kam

ate

Izda

ci z

a ot

plat

u gl

avni

ce p

rim

ljeni

h k

redi

ta i

zajm

ova

P 10

06

Nak

nade

troš

kova

oso

bam

a iz

van

radn

og o

dnos

a

PRO

GR

AM

: Inf

orm

atiz

acija

i op

rem

anje

gra

dske

upr

ave

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

A 1

006

01

Otp

lata

gla

vnic

e pr

imlje

nih

kred

ita i

zajm

ova

od k

redi

tnih

i os

talih

fina

ncijs

kih

inst

ituci

ja iz

van

javn

og se

ktor

a

PRO

GR

AM

: Zad

uţiv

anje

i os

tali

finan

cijs

ki p

oslo

vi

Tek

ući p

roje

kt: N

abav

a ur

edsk

e op

rem

e, n

amje

štaj

a i r

aĉun

alni

h pr

ogra

ma


325

Pag

e 8

13

606

6032

361.

400,

0019

6.61

9,00

54,4

197.

400,

0010

0,4

106

6032

22.

000,

001

36

0660

323

359.

400,

00

37.0

00,0

033

.000

,00

89,2

33.0

00,0

010

0,0

16

0490

3237

.000

,00

33.0

00,0

089

,233

.000

,00

100,

01

0490

322

2.00

0,00

16

0490

323

35.0

00,0

0

1.20

0.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-4

506

6042

1.20

0.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-4

506

6042

1G

rađe

vins

ki o

bjek

ti1.

200.

000,

00

244.

379,

900,

000,

00,

00-

34

0620

4224

4.37

9,90

0,00

0,0

0,00

-3

406

2042

224

4.37

9,90

34

0620

422

244.

379,

90

103.

000,

0010

3.00

0,00

100,

010

3.00

0,00

100,

010

3.00

0,00

103.

000,

0010

0,0

103.

000,

0010

0,0

104

9032

103.

000,

0010

3.00

0,00

100,

010

3.00

0,00

100,

01

0490

329

103.

000,

00

805.

000,

000,

000,

00,

00-

805.

000,

000,

000,

00,

00-

13

404

9041

805.

000,

000,

000,

00,

00-

13

404

9041

180

5.00

0,00

160.

000,

0010

0.00

0,00

62,5

100.

000,

0010

0,0

160.

000,

0010

0.00

0,00

62,5

100.

000,

0010

0,0

306

6038

160.

000,

0010

0.00

0,00

62,5

100.

000,

0010

0,0

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice

Kap

italn

i pro

jekt

: Opr

ema

za o

drţa

vanj

e ja

vnih

i ze

leni

h po

vrši

naR

asho

di z

a na

bavu

pro

izve

dene

dug

otra

jne

imov

ine

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

Mat

erija

lni r

asho

di

PRO

GR

AM

: Zaš

tita

i oĉu

vanj

e ku

lturn

ih d

obar

a

K 1

006

02

Akt

ivno

st: O

drţa

vanj

e pr

ijevo

znih

sred

stav

a

K 1

008

01

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

Kap

italn

i pro

jekt

: Gra

Ċevi

nska

i os

tala

zem

ljišt

aR

asho

di z

a na

bavu

nep

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

P 10

07

PRO

GR

AM

: Zem

ljišt

e

A 1

007

01

A 1

006

02

P 10

08

K 1

006

01

Mat

erija

lni r

asho

diR

asho

di z

a m

ater

ijal i

ene

rgiju

Ras

hodi

za

uslu

ge

Akt

ivno

st: P

rem

ije o

sigu

ranj

a

Kap

italn

i pro

jekt

: Ene

rget

ska

obno

va p

oslo

ve z

grad

e u

Senj

uR

asho

di z

a na

bavu

pro

izve

dene

dug

otra

jne

imov

ine

PRO

GR

AM

: Osi

gura

nje

Mat

erija

lna

imov

ina-

priro

dna

boga

tstv

a

Ost

ali r

asho

di

Post

roje

nja

i opr

ema

Kra

nska

kos

ilica

i šk

are

za v

akum

sku

čist

ilicu

Ras

hodi

za

uslu

ge

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

aM

ater

ijaln

i ras

hodi

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice

P 10

09K

apita

lni p

roje

kt: S

ufin

anci

ranj

e ob

nove

pro

ĉelja

zgr

ada

i kro

višt

aK

100

9 01


326

Pag

e 9

306

6038

216

0.00

0,00

36.5

46.7

58,1

035

.651

.000

,00

97,5

19.1

06.0

00,0

053

,6

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

5.32

2.51

9,35

3.95

6.00

0,00

74,3

3.95

6.00

0,00

100,

01.

005.

000,

001.

005.

000,

0010

0,0

1.00

5.00

0,00

100,

01

34

0435

321.

005.

000,

001.

005.

000,

0010

0,0

1.00

5.00

0,00

100,

01

34

0435

322

1.00

5.00

0,00

440.

000,

0040

0.00

0,00

90,9

400.

000,

0010

0,0

306

4032

440.

000,

0040

0.00

0,00

90,9

400.

000,

0010

0,0

306

4032

344

0.00

0,00

1.55

1.70

0,00

1.34

1.00

0,00

86,4

1.34

1.00

0,00

100,

01

305

6031

170.

700,

000,

000,

00,

00-

13

0560

311

145.

600,

001

305

6031

325

.100

,00

305

6032

1.38

1.00

0,00

1.34

1.00

0,00

97,1

1.34

1.00

0,00

100,

03

0560

323

1.38

1.00

0,00

305

6032

340

.000

,00

305

6032

31.

040.

000,

00

305

6032

330

1.00

0,00

2.12

5.81

9,35

1.01

0.00

0,00

47,5

1.01

0.00

0,00

100,

0

304

5132

2.12

5.81

9,35

1.01

0.00

0,00

47,5

1.01

0.00

0,00

100,

03

0451

323

2.12

5.81

9,35

304

5132

330

0.00

0,00

304

5132

31.

705.

819,

353

0451

323

40.0

00,0

03

0451

323

80.0

00,0

0

Mat

erija

lni r

asho

diR

asho

di z

a m

ater

ijal i

ene

rgiju

Dop

rinos

i na

plać

eM

ater

ijaln

i ras

hodi

Mat

erija

lni r

asho

di

Dez

infe

kcija

, dez

inse

kcija

i de

ratiz

acija

Ure

đenj

e ja

vnih

pov

ršin

a i r

ad n

a ze

leni

m

povr

šina

ma

Akt

ivno

st: O

drţa

vanj

e ce

sta

Ras

hodi

za

uslu

ge

Odr

žava

nje

plaž

a

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

Ras

hodi

za

zapo

lesn

ePl

aće

(Bru

to)

A 1

010

02

Ras

hodi

za

uslu

ge

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

5 - Z

aštit

a ok

oliš

aA

ktiv

nost

: Odr

ţava

nje

i ure

Ċenj

e ja

vnih

pov

ršin

a

Mat

erija

lni r

asho

di

Akt

ivno

st: U

troš

ak e

lekt

riĉn

e en

ergi

jeP

1010

Odr

žava

nje

cest

ovno

g po

jasa

ner

azvr

stan

ih c

esta

Post

avlja

nje

verti

kaln

e i h

oriz

onta

lne

sign

aliz

acije

Ras

hodi

za

uslu

ge

Odr

žava

nje

mak

adam

skih

i as

falti

rani

h ne

razv

rsta

nih

cest

a

Zim

ska

služ

ba

A 1

010

01

A 1

010

04

A 1

010

03

Akt

ivno

st: O

drţa

vanj

e ja

vne

rasv

jete

, dek

orac

ija i

ilum

inac

ija

Kap

italn

e do

naci

je

GL

AV

A 0

0302

OD

SJE

K Z

A U

RB

AN

IZA

M, P

RO

STO

RN

O P

LA

NIR

AN

JE I

KO

MU

NA

LN

I SU

STA

V

PRO

GR

AM

: Odr

ţava

nje

kom

unal

ne in

fras

truk

ture

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice


327

Pag

e 10

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

1 -O

pće

javn

e us

luge

200.

000,

0020

0.00

0,00

100,

020

0.00

0,00

100,

01

0160

3220

0.00

0,00

200.

000,

0010

0,0

200.

000,

0010

0,0

101

6032

320

0.00

0,00

29.8

92.7

38,7

531

.445

.000

,00

105,

214

.900

.000

,00

47,4

2.91

0.00

0,00

3.85

0.00

0,00

132,

370

0.00

0,00

18,2

34

0451

422.

910.

000,

003.

850.

000,

0013

2,3

700.

000,

0018

,23

404

5142

12.

910.

000,

00

0,00

300.

000,

00-

0,00

-3

0451

420,

0030

0.00

0,00

-0,

00-

304

5142

10,

00

0,00

500.

000,

00-

200.

000,

0040

,03

0451

420,

0050

0.00

0,00

-20

0.00

0,00

40,0

304

5142

10,

00

100.

000,

005.

000.

000,

005.

000,

02.

000.

000,

0040

,0

306

2045

100.

000,

005.

000.

000,

005.

000,

02.

000.

000,

0040

,03

0620

454

100.

000,

00

5.02

5.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-

406

2045

5.02

5.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-4

0620

454

5.02

5.00

0,00

798.

000,

000,

000,

00,

00-

706

2045

798.

000,

000,

000,

00,

00-

PRO

GR

AM

: Izg

radn

ja k

omun

alne

infr

astr

uktu

re

Ras

hodi

za

uslu

ge

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

Kap

italn

i pro

jekt

: Pri

stup

na c

esta

u B

unic

i

Mat

erija

lni r

asho

diA

ktiv

nost

: Geo

dets

ko k

atas

tars

ke u

slug

e

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

K 1

011

06

K 1

011

02

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

iK

apita

lni p

roje

kt: U

reĊe

nje

Ten

is ig

rališ

ta

K 1

011

01R

asho

di z

a na

bavu

pro

izve

dene

dug

otra

jne

imov

ine

K 1

011

05

K 1

011

04

K 1

011

03

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Kap

italn

i pro

jekt

: Ure

Ċenj

e Pa

vlin

skog

trga

, Pot

oka,

Ciln

ice

i Vel

ikih

vr

ata

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

i

Kap

italn

i pro

jekt

: Rad

na z

ona

Ces

tars

ka k

uća

Kap

italn

i pro

jekt

: Pri

stup

na c

esta

Kot

lina

Sv. J

uraj

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Gra

đevi

nski

obj

ekti

P 10

11

A 1

010

05

Kap

italn

i pro

jekt

: Izg

radn

ja i

razv

oj r

ekre

acijs

ko-s

port

skog

cen

tra

Ten

isR

asho

di z

a do

datn

a ul

agan

ja n

a ne

finan

cijs

koj i

mov

ini

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice


328

Pag

e 11

706

2045

479

8.00

0,00

5.00

0.00

0,00

7.00

0.00

0,00

140,

07.

000.

000,

0010

0,0

34

606

2045

5.00

0.00

0,00

7.00

0.00

0,00

140,

07.

000.

000,

0010

0,0

34

606

2045

45.

000.

000,

00

12.7

95.0

00,0

012

.795

.000

,00

100,

00,

00-

34

705

1045

12.7

95.0

00,0

012

.795

.000

,00

100,

00,

00-

34

705

1045

412

.795

.000

,00

2.60

0.23

8,75

0,00

0,0

0,00

-3

47

0510

452.

263.

250,

000,

000,

00,

00-

34

705

1045

42.

263.

250,

004

705

1042

336.

988,

750,

000,

00,

00-

47

0510

422

336.

988,

75

0,00

2.00

0.00

0,00

-5.

000.

000,

0025

0,0

13

605

2038

0,00

2.00

0.00

0,00

-5.

000.

000,

0025

0,0

13

605

2038

60,

00

664.

500,

000,

000,

00,

00-

37

0520

4266

4.50

0,00

0,00

0,0

0,00

-3

705

2042

166

4.50

0,00

1.33

1.50

0,00

250.

000,

0018

,825

0.00

0,00

100,

0

24.2

50,0

00,

000,

00,

00-

306

2042

24.2

50,0

00,

000,

00,

00-

306

2042

624

.250

,00

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice

K 1

011

09

K 1

011

11

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

K 1

011

10

K 1

012

01K

apita

lni p

roje

kt: I

zrad

a iz

mje

ne i

dopu

ne U

PU-a

Gra

da S

enja

K 1

011

08

P 10

12

Kap

italn

e po

moć

i

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

5 -Z

aštit

a ok

oliš

a

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

i

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

iK

101

1 07

Kap

italn

i pro

jekt

: Rec

ikla

ţno

dvor

ište

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Kap

italn

i pro

jekt

: Kan

aliz

acijs

ki su

stav

Trb

ušnj

ak

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

Kap

italn

i pro

jekt

: San

acija

odl

agal

išta

kom

unal

nog

otpa

da S

veti

Jura

j

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Post

roje

nja

i opr

ema

Kap

italn

i pro

jekt

: Kan

aliz

acijs

ki su

stav

Sve

ti Ju

raj

PRO

GR

AM

: Pro

stor

no p

lans

ka, p

roje

ktna

i os

tala

dok

umen

taci

ja

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

i

Ost

ali r

asho

di

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

Kap

italn

i pro

jekt

: Izg

radn

ja p

laţe

i še

tnic

e Šk

ver


329

Pag

e 12

25.0

00,0

00,

000,

00,

00-

306

2042

25.0

00,0

00,

000,

00,

00-

306

2042

625

.000

,00

30.0

00,0

00,

000,

00,

00-

306

2042

30.0

00,0

00,

000,

00,

00-

306

2042

630

.000

,00

250.

000,

000,

000,

00,

00-

34

0620

4225

0.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-3

406

2042

625

0.00

0,00

206.

000,

000,

000,

00,

00-

36

0620

4220

6.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-3

606

2042

620

6.00

0,00

250.

000,

0025

0.00

0,00

100,

025

0.00

0,00

100,

03

606

2042

250.

000,

0025

0.00

0,00

100,

025

0.00

0,00

100,

03

606

2042

625

0.00

0,00

162.

500,

000,

000,

00,

00-

67

0620

4216

2.50

0,00

0,00

0,0

0,00

-6

706

2042

616

2.50

0,00

78.7

50,0

00,

000,

00,

00-

46

0620

4278

.750

,00

0,00

0,0

0,00

-4

606

2042

678

.750

,00

295.

000,

000,

000,

00,

00-

46

0620

4229

5.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

K 1

012

03

K 1

012

07

K 1

012

06

K 1

012

08

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

K 1

012

05

K 1

012

04

K 1

012

02K

apita

lni p

roje

kt: I

zrad

a U

PU-a

za

dio

nase

lja K

lari

ćeva

c

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Kap

italn

i pro

jekt

:"Fe

nom

en se

njsk

e bu

re"

Kap

italn

i pro

jekt

: Izr

ada

regi

stra

ner

azvr

stan

ih c

esta

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

K 1

012

09K

apita

lni p

roje

kt: P

roje

ktna

dok

umen

taci

ja z

a ce

stu

u Pi

javi

ci

Kap

italn

i pro

jekt

: Izr

ada

podl

oge

za o

braĉ

un k

omun

alne

nak

nade

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Kap

italn

i pro

jekt

: Izr

ada

izm

jene

i do

pune

UPU

-a S

veti

Jura

j

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

aR

asho

di z

a na

bavu

pro

izve

dene

dug

otra

jne

imov

ine

Kap

italn

i pro

jekt

: Izm

jene

i do

pune

PPU

-a G

rada

Sen

ja

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Kap

italn

i pro

jekt

: Izr

ada

UPU

-a z

a ce

ntar

pla

nins

kog

turi

zma

Kra

sno

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e


330

Pag

e 13

46

0620

426

295.

000,

00

10.0

00,0

00,

000,

00,

00-

606

2042

10.0

00,0

00,

000,

00,

00-

606

2042

610

.000

,00

1.24

5.00

0,00

1.24

5.00

0,00

100,

01.

245.

000,

0010

0,0

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

PRO

GR

AM

: Pot

ican

je r

azvo

ja g

ospo

dars

tva

640.

000,

0064

0.00

0,00

100,

064

0.00

0,00

100,

064

0.00

0,00

640.

000,

0010

0,0

640.

000,

0010

0,0

104

9038

640.

000,

0064

0.00

0,00

100,

064

0.00

0,00

100,

01

0490

381

640.

000,

00

605.

000,

0060

5.00

0,00

100,

060

5.00

0,00

100,

041

5.00

0,00

415.

000,

0010

0,0

415.

000,

0010

0,0

108

3035

415.

000,

0041

5.00

0,00

100,

041

5.00

0,00

100,

01

0830

351

415.

000,

00

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

90.0

00,0

090

.000

,00

100,

090

.000

,00

100,

01

0421

3590

.000

,00

90.0

00,0

010

0,0

90.0

00,0

010

0,0

104

2135

290

.000

,00

100.

000,

0010

0.00

0,00

100,

010

0.00

0,00

100,

01

0421

3510

0.00

0,00

100.

000,

0010

0,0

100.

000,

0010

0,0

104

2135

210

0.00

0,00

12.0

36.1

88,3

711

.800

.321

,00

98,0

11.8

06.0

57,0

010

0,0

3.89

4.17

9,37

4.00

3.97

2,00

102,

84.

009.

708,

0010

0,1

A 1

013

01

P 10

14

A 1

014

03

A 1

014

02

Subv

enci

je

Ost

ali r

asho

di

Kap

italn

i pro

jekt

: Ene

rget

ski c

ertif

ikat

i

Subv

enci

je

Akt

ivno

st: D

jela

tnos

t Rad

io S

enja

Akt

ivno

st: D

jela

tnos

t vet

erin

arsk

e sl

uţbe

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

8 -R

ekre

acija

, kul

tura

i re

ligija

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Akt

ivno

st: D

jela

tnos

t pol

jopr

ivre

de

Subv

enci

je tr

gova

čkim

dru

štvi

ma,

pol

jopr

ivre

dnic

ima

i ob

rtnic

ima

izva

n ja

vnog

sekt

ora

Subv

enci

je tr

gova

čkim

dru

štvi

ma

u ja

vnom

sekt

oru

P 10

15

P 10

13

A 1

014

01

K 1

012

10

GL

AV

A 0

0303

OD

SJE

K Z

A G

OSP

OD

AR

STV

O, P

OL

JOPR

IVR

ED

U M

AL

O I

SRE

DN

JE

POD

UZE

TN

IŠT

VO PR

OG

RA

M: P

otic

anje

dje

latn

osti

info

rmir

anja

, pol

jopr

ivre

de i

turi

zma

PRO

GR

AM

: Pro

mic

anje

kul

ture

Subv

enci

je

Akt

ivno

st: D

jelo

vanj

e U

stan

ove

za r

azvo

j Gra

da S

enja

Teku

će d

onac

ije

GL

AV

A 0

0304

OD

SJE

K Z

A D

RU

ŠTV

EN

E D

JEL

ATN

OST

I M

JESN

U S

AM

OU

PRA

VU

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

8 -R

ekre

acija

, kul

tura

i re

ligija

Subv

enci

je tr

gova

čkim

dru

štvi

ma,

pol

jopr

ivre

dnic

ima

i ob

rtnic

ima

izva

n ja

vnog

sekt

ora


331

Pag

e 14

2.79

5.00

0,00

2.98

5.00

0,00

106,

82.

985.

000,

0010

0,0

2.79

5.00

0,00

2.98

5.00

0,00

106,

82.

985.

000,

0010

0,0

Opć

i pri

hodi

i pr

imic

i (ne

nam

jens

ki)

510.

000,

0036

0.00

0,00

70,6

360.

000,

0010

0,0

108

2031

360.

000,

0036

0.00

0,00

100,

036

0.00

0,00

100,

01

0820

311

307.

167,

241

0820

313

52.8

32,7

66

0820

4215

0.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-6

0820

421

Gra

đevi

nski

obj

ekti

150.

000,

00V

last

iti i

nam

jens

ki p

riho

di2.

285.

000,

002.

625.

000,

0011

4,9

2.62

5.00

0,00

100,

02

0820

3120

4.50

0,00

204.

500,

0010

0,0

204.

500,

0010

0,0

208

2031

117

4.48

7,76

208

2031

330

.012

,24

208

2032

443.

700,

0044

3.70

0,00

100,

044

3.70

0,00

100,

02

0820

321

25.0

00,0

02

0820

322

106.

000,

002

408

2032

328

2.70

0,00

208

2032

930

.000

,00

208

2034

Fina

ncijs

ki r

asho

di6.

800,

006.

800,

0010

0,0

6.80

0,00

100,

02

0820

343

6.80

0,00

208

2038

5.00

0,00

5.00

0,00

100,

05.

000,

0010

0,0

208

2038

15.

000,

004

0820

421.

625.

000,

001.

965.

000,

0012

0,9

1.96

5.00

0,00

100,

04

0820

421

Gra

đevi

nski

obj

ekti

1.59

0.00

0,00

408

2042

235

.000

,00

473.

150,

0047

1.00

0,00

99,5

471.

000,

0010

0,0

473.

150,

0047

1.00

0,00

99,5

471.

000,

0010

0,0

Opć

i pri

hodi

i pr

imic

i (ne

nam

jens

ki)

382.

150,

0038

0.00

0,00

99,4

380.

000,

0010

0,0

108

2031

239.

200,

0023

7.30

0,00

99,2

244.

205,

0010

2,9

108

2031

120

2.00

0,00

108

2031

22.

600,

001

0820

313

34.6

00,0

01

0820

3214

2.95

0,00

142.

700,

0099

,813

5.79

5,00

95,2

108

2032

185

0,00

108

2032

221

.000

,00

Ost

ali r

asho

di z

a za

posl

ene

Dop

rinos

i na

plać

e

Ost

ali f

inan

cijs

ki ra

shod

i

Kor

isni

k 02

: PU

ĈK

O O

TV

OR

EN

O U

ĈIL

IŠT

E M

. C. N

EH

AJE

VA

SE

NJ

Ras

hodi

za

zapo

slen

e

A 1

015

02

Plać

e (B

ruto

)

A 1

015

01

Ras

hodi

za

zapo

slen

ePl

aće

(Bru

to)

Dop

rinos

i na

plać

e

Ost

ali r

asho

di z

a za

posl

ene

Dop

rinos

i na

plać

e

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Akt

ivno

st: O

pći p

oslo

vi u

stan

ove

Plać

e (B

ruto

)

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

Mat

erija

lni r

asho

di

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Post

roje

nja

i opr

ema

Akt

ivno

st: O

pći p

oslo

vi u

stan

ove

Ras

hodi

za

uslu

ge

Teku

će d

onac

ije

Mat

erija

lni r

asho

di

Kor

isni

k 01

: G

RA

DSK

I MU

ZEJ

SEN

J

Ras

hodi

za

zapo

slen

e

Ost

ali r

asho

di z

a za

posl

ene

Ost

ali r

asho

di


332

Pag

e 15

108

2032

310

3.10

0,00

108

2032

918

.000

,00

Vla

stiti

i na

mje

nski

pri

hodi

91.0

00,0

091

.000

,00

100,

0091

.000

,00

100,

02

0820

3268

.000

,00

68.0

00,0

010

0,00

68.0

00,0

010

0,0

208

2032

268

.000

,00

208

2034

Fina

ncijs

ki r

asho

di3.

000,

003.

000,

0010

0,00

3.00

0,00

100,

02

0820

343

3.00

0,00

45

0820

4220

.000

,00

20.0

00,0

010

0,00

20.0

00,0

010

0,0

45

0820

422

20.0

00,0

0

626.

029,

3754

7.97

2,00

87,5

553.

708,

0010

1,0

626.

029,

3754

7.97

2,00

87,5

553.

708,

0010

1,0

Opć

i pri

hodi

i pr

imic

i (ne

nam

jens

ki)

500.

000,

0045

0.97

2,00

90,2

456.

708,

0010

1,3

108

2031

368.

498,

0033

0.97

2,00

89,8

333.

808,

0010

0,9

108

2031

129

0.80

0,00

108

2031

227

.679

,00

108

2031

350

.019

,00

108

2032

96.5

02,0

085

.000

,00

88,1

87.9

00,0

010

3,4

108

2032

112

.000

,00

108

2032

233

.492

,00

108

2032

335

.010

,00

108

2032

916

.000

,00

608

2042

35.0

00,0

035

.000

,00

100,

035

.000

,00

100,

06

0820

424

35.0

00,0

0

Vla

stiti

i na

mje

nski

pri

hodi

126.

029,

3797

.000

,00

77,0

97.0

00,0

010

0,0

24

0820

3220

.500

,00

22.5

00,0

010

9,8

22.5

00,0

010

0,0

208

2032

150

0,00

24

0820

322

10.5

00,0

02

0820

323

8.00

0,00

208

2032

91.

500,

002

0820

34Fi

nanc

ijski

ras

hodi

3.50

0,00

3.50

0,00

100,

03.

500,

0010

0,0

208

2034

33.

500,

002

408

2042

102.

029,

3771

.000

,00

69,6

71.0

00,0

010

0,0

408

2042

160

.029

,37

408

2042

210

.000

,00

408

2042

430

.000

,00

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Knj

ige,

um

jetn

ička

dje

la i

osta

le iz

ložb

ene

vrije

dnos

ti

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

Ost

ali f

inan

cijs

ki ra

shod

iR

asho

di z

a na

bavu

pro

izve

dne

dugo

traj

ne im

ovin

e

Ras

hodi

za

uslu

ge

Post

roje

nja

i opr

ema

Knj

ige,

um

jetn

ička

dje

la i

osta

le iz

ložb

ene

vrije

dnos

ti

Mat

erija

lni r

asho

di

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

Akt

ivno

st: O

pći p

oslo

vi u

stan

ove

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

A 1

015

03

Kor

isni

k 03

: GR

AD

SKA

KN

JIŢN

ICA

SE

NJ

Post

roje

nja

i opr

ema

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Nak

nade

troš

kova

zap

osle

nim

a

Nak

nade

troš

kova

zap

osle

nim

a

Plać

e (B

ruto

)R

asho

di z

a za

posl

ene

Dop

rinos

i na

plać

eO

stal

i ras

hodi

za

zapo

slen

e

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vedn

e du

gotr

ajne

imov

ine

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

Mat

erija

lni r

asho

di

Ras

hodi

za

uslu

ge

Ras

hodi

za

uslu

ge

Ost

ali f

inan

cijs

ki ra

shod

i

Mat

erija

lni r

asho

di


333

Pag

e 16

208

2042

62.

000,

00

414.

000,

0041

4.00

0,00

100,

041

4.00

0,00

100,

0

414.

000,

0041

4.00

0,00

100,

041

4.00

0,00

100,

01

0860

3841

4.00

0,00

414.

000,

0010

0,0

414.

000,

0010

0,0

108

6038

141

4.00

0,00

2.20

9.66

0,00

2.22

9.00

0,00

100,

92.

229.

000,

0010

0,0

2.20

9.66

0,00

2.22

9.00

0,00

100,

92.

229.

000,

0010

0,0

2.20

9.66

0,00

2.22

9.00

0,00

100,

92.

229.

000,

0010

0,0

Opć

i prih

odi i

prim

ici (

nena

mje

nski

)1.

400.

000,

001.

400.

000,

0010

0,0

1.40

0.00

0,00

100,

01

0911

311.

386.

000,

001.

400.

000,

0010

1,0

1.40

0.00

0,00

100,

01

0911

311

1.36

6.74

0,00

109

1131

219

.260

,00

109

1132

14.0

00,0

01

0911

329

14.0

00,0

0V

last

iti i

nam

jens

ki p

rihod

i80

9.66

0,00

829.

000,

0010

2,39

829.

000,

0010

0,0

24

0911

3124

3.26

0,00

223.

764,

0092

,022

3.76

4,00

100,

02

409

1131

16.

980,

142

0911

313

236.

279,

862

0911

3255

4.40

0,00

593.

236,

010

7,0

593.

236,

010

0,0

209

1132

125

.000

,00

209

1132

239

5.50

0,00

209

1132

310

6.40

0,00

209

1132

927

.500

,00

209

1134

Fina

ncijs

ki r

asho

di7.

000,

007.

000,

0010

0,0

7.00

0,00

100,

02

0911

343

7.00

0,00

209

1142

5.00

0,00

5.00

0,0

100,

05.

000,

010

0,0

209

1142

25.

000,

00

91.0

00,0

091

.000

,00

100,

091

.000

,00

100,

0

91.0

00,0

091

.000

,00

100,

091

.000

,00

100,

0

109

1238

91.0

00,0

091

.000

,00

100,

091

.000

,00

100,

0

Ost

ali r

asho

diA

ktiv

nost

:Osn

ovna

dje

latn

ost u

drug

a, d

rušt

ava

i zaj

edni

ca

Plać

e (B

ruto

)

Kor

isni

k 01

: DJE

ĈJI

VR

TIĆ

TR

AV

ICA

Akt

ivno

st: O

pći p

oslo

vi u

stan

ove

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

9 -O

braz

ovan

je

Ras

hodi

za

zapo

slen

e

PRO

GR

AM

: Pro

gram

pre

dško

lsko

g od

goja

P 10

17

Mat

erija

lni r

asho

di

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

A 1

017

01

P 10

18

A 1

016

01

P 10

16

A 1

018

01

Ras

hodi

za

zapo

slen

e

Ost

ali r

asho

di

Akt

ivno

st: P

rodu

ţeni

bor

avak

dje

ce u

Osn

ovno

j ško

li S.

S.K

ranj

ĉevi

ća

Senj

PRO

GR

AM

: Pro

gram

osn

ovno

škol

skog

obr

azov

anja

Dop

rinos

i na

plać

e

Ost

ali f

inan

cijs

ki ra

shod

i

Ras

hodi

za

uslu

geO

stal

i nes

pom

enut

i ras

hodi

pos

lova

nja

Nak

nade

troš

kova

zap

osle

nim

aR

asho

di z

a m

ater

ijal i

ene

rgiju

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Teku

će d

onac

ije

PRO

GR

AM

: Pot

ican

je d

jelo

vanj

a os

talih

udr

uga,

dru

štav

a i

zaje

dnic

a

Plać

e (B

ruto

)

Ost

ali r

asho

di z

a za

posl

ene

Mat

erija

lni r

asho

di

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

ePo

stro

jenj

a i o

prem

a


334

Pag

e 17

109

1238

191

.000

,00

88.0

00,0

012

3.00

0,00

139,

812

3.00

0,00

100,

0

8.00

0,00

8.00

0,00

100,

08.

000,

0010

0,0

109

5038

8.00

0,00

8.00

0,00

100,

08.

000,

0010

0,0

109

5038

18.

000,

00

80

.000

,00

115.

000,

0014

3,8

115.

000,

0010

0,0

109

5037

80.0

00,0

011

5.00

0,00

143,

811

5.00

0,00

100,

0

109

5037

280

.000

,00

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

8 -R

ekre

acija

, kul

tura

i re

ligija

1.57

0.00

0,00

1.42

0.00

0,00

90,4

1.42

0.00

0,00

100,

0

Akt

ivno

st: D

jela

tnos

t Zaj

edni

ce sp

orto

va G

rada

Sen

ja1.

000.

000,

0090

0.00

0,00

90,0

900.

000,

0010

0,0

108

1038

1.00

0.00

0,00

900.

000,

0090

,090

0.00

0,00

100,

01

0810

381

1.00

0.00

0,00

550.

000,

0050

0.00

0,00

90,9

500.

000,

0010

0,0

108

1038

550.

000,

0050

0.00

0,00

90,9

500.

000,

0010

0,0

108

1038

155

0.00

0,00

20.0

00,0

020

.000

,00

100,

020

.000

,00

100,

0

108

1038

20.0

00,0

020

.000

,00

100,

020

.000

,00

100,

01

0810

381

20.0

00,0

0

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

3 -J

avni

red

i si

gurn

ost

3.00

4.84

9,00

2.81

4.84

9,00

93,7

2.81

4.84

9,00

100,

030

.000

,00

30.0

00,0

010

0,0

30.0

00,0

010

0,0

103

6038

30.0

00,0

030

.000

,00

100,

030

.000

,00

100,

01

0360

381

30.0

00,0

0

Nak

nade

gra

Ċani

ma

i kuć

anst

vim

a na

tem

elju

osi

gura

nja

i dr

uge

nakn

ade

Ost

ale

nakn

ade

građ

anim

a i k

ućan

stvi

ma

iz p

rora

čuna

Ost

ali r

asho

diTe

kuće

don

acije

Teku

će d

onac

ije

P 10

21A

ktiv

nost

: Raz

voj c

iviln

e za

štite

i H

GSS

A 1

021

01

A 1

020

03

PRO

GR

AM

: Pro

gram

sred

njoš

kols

kog

i ost

alog

obr

azov

anja

P

1019

A 1

020

02

P 10

20

A 1

020

01

A 1

019

01

A 1

019

02

PRO

GR

AM

: Civ

ilna

zašt

ita i

zašt

ita o

d po

ţara

Akt

ivno

st: S

tipen

dije

i šk

olar

ine

Ost

ali r

asho

di

Teku

će d

onac

ije

Teku

će d

onac

ije

Akt

ivno

st: S

ufin

anci

ranj

e pr

ogra

ma

Sred

nje

škol

e P.

R.V

itezo

vića

Sen

j

Ost

ali r

asho

di

Ost

ali r

asho

di

Teku

će d

onac

ije

Teku

će d

onac

ije

Ost

ali r

asho

di

PRO

GR

AM

: Jav

ne p

otre

be u

spor

tu

Akt

ivno

st: D

jela

tnos

t Špo

rtsk

e dv

oran

e R

ober

t Bar

bić

-Bel

i

Akt

ivno

st: "

Špo

rtom

pro

tiv d

roge

i os

talih

ovi

snos

ti"


335

Pag

e 18

380.

000,

0038

0.00

0,00

100,

038

0.00

0,00

100,

01

0320

3838

0.00

0,00

380.

000,

0010

0,0

380.

000,

0010

0,0

103

2038

138

0.00

0,00

2.59

4.84

9,00

2.40

4.84

9,00

92,7

2.40

4.84

9,00

100,

0

Dec

entra

lizira

na fu

nkci

ja v

atro

gast

va -

min

imal

ni fi

nanc

ijski

stan

dard

1.84

6.19

1,00

1.84

6.19

1,00

100,

01.

846.

191,

0010

0,0

403

2031

1.66

1.57

2,00

1.66

1.57

2,00

100,

01.

661.

572,

0010

0,0

403

2031

11.

325.

614,

004

0320

312

4.26

0,00

403

2031

333

1.69

8,00

403

2032

184.

619,

0018

4.61

9,00

100,

018

4.61

9,00

100,

04

0320

321

14.0

00,0

04

0320

322

79.7

32,0

04

0320

323

67.0

00,0

04

0320

329

23.8

87,0

0Fi

nanc

iranj

e iz

nad

min

imal

nog

finan

cijs

kog

stan

dard

a25

8.00

0,00

258.

000,

0010

0,0

258.

000,

0010

0,0

103

2031

258.

000,

0025

8.00

0,00

100,

025

8.00

0,00

100,

01

0320

311

206.

722,

001

0320

313

51.2

78,0

0V

last

iti i

nam

jens

ki p

rihod

i49

0.65

8,00

300.

658,

0061

,330

0.65

8,00

100,

05

0320

3129

3.65

8,00

293.

658,

0010

0,0

293.

658,

0010

0,0

503

2031

123

4.27

4,00

503

2031

359

.384

,00

503

2032

2.00

0,00

2.00

0,00

100,

02.

000,

0010

0,0

503

2032

92.

000,

002

503

2034

Fina

ncijs

ki r

asho

di5.

000,

005.

000,

0010

0,0

5.00

0,00

100,

02

503

2034

35.

000,

003

0320

4219

0.00

0,00

0,00

0,0

0,00

-3

0320

422

190.

000,

00

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 1

0 -S

ocija

lna

zašt

ita39

0.50

0,00

330.

500,

0084

,633

0.50

0,00

100,

039

0.50

0,00

330.

500,

0084

,633

0.50

0,00

100,

01

1090

3739

0.50

0,00

330.

500,

0084

,633

0.50

0,00

100,

0

110

9037

239

0.50

0,00

Akt

ivno

st: J

VP

Gra

da S

enja

Akt

ivno

st: V

atro

gasn

a za

jedn

ica

Gra

da S

enja

Mat

erija

lni r

asho

di

Dop

rinos

i na

plać

e

Ost

ali r

asho

di

Ras

hodi

za

zapo

slen

e

Ras

hodi

za

mat

erija

l i e

nerg

iju

A 1

021

03

Teku

će d

onac

ije

A 1

021

02

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

Dop

rinos

i na

plać

e

Nak

nade

troš

kova

zap

osle

nim

a

Ras

hodi

za

uslu

ge

Ras

hodi

za

zapo

slen

ePl

aće

(Bru

to)

Plać

e (B

ruto

)

Ost

ale

nakn

ade

građ

anim

a i k

ućan

stvi

ma

iz p

rora

čuna

Nak

nade

gra

Ċani

ma

i kuć

anst

vim

a na

tem

elju

osi

gura

nja

i dr

uge

nakn

ade

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

eO

stal

i fin

anci

jski

rash

odi

Ost

ali n

espo

men

uti r

asho

di p

oslo

vanj

a

P 10

22PR

OG

RA

M: S

ocija

lna

zašt

ita

Post

roje

nja

i opr

ema

A 1

022

01A

ktiv

nost

: Soc

ijaln

i pro

gram

Dop

rinos

i na

plać

e

Ras

hodi

za

zapo

slen

e

Plać

e (B

ruto

)

Ost

ali r

asho

di z

a za

posl

ene

Mat

erija

lni r

asho

di


336

Pag

e 19

244.

000,

0024

4.00

0,00

100,

024

4.00

0,00

100,

024

4.00

0,00

244.

000,

0010

0,0

244.

000,

0010

0,0

107

2238

244.

000,

0024

4.00

0,00

100,

024

4.00

0,00

100,

01

0722

381

244.

000,

00

130.

000,

0013

0.00

0,00

100,

013

0.00

0,00

100,

0

130.

000,

0013

0.00

0,00

100,

013

0.00

0,00

100,

01

0111

3211

9.00

0,00

119.

000,

0010

0,0

119.

000,

0010

0,0

101

1132

25.

000,

001

0111

323

2.00

0,00

101

1132

911

2.00

0,00

201

1134

11.0

00,0

011

.000

,00

100,

011

.000

,00

100,

02

0111

343

11.0

00,0

0

Ova

j Pro

raču

n st

upa

na sn

agu

dan

nako

n ob

jave

u "S

lužb

enom

gla

snik

u G

rada

Sen

ja",

a pr

imje

njuj

e se

od

1. si

ječn

ja 2

016.

god

ine.

KLA

SA: 4

00-0

6/15

-01/

19U

RB

RO

J: 2

125-

03/0

1-15

-04

Senj

, 17.

pro

sinc

a 20

15.

Ost

ali f

inan

cijs

ki ra

shod

i

Akt

ivno

st: D

om z

drav

lja S

enj

PRO

GR

AM

: Jav

ne p

otre

be u

zdr

avst

vu

Nak

nade

za

rad

član

ova

Vije

ća M

jesn

ih o

dbor

a

Ost

ali r

asho

diA

102

3 01

PRO

GR

AM

: Una

preĊ

enje

mje

sne

sam

oupr

ave

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

7 -Z

drav

stvo

P 10

24

P 10

23

Teku

će d

onac

ije

Ber

islav

Grţ

anić

, oec

., v.

r.Pr

edsj

edni

k G

rads

kog

vije

ćaG

RA

DSK

O V

IJE

ĆE

GR

AD

A S

EN

JA

Fina

ncijs

ki r

asho

di

Akt

ivno

st: M

jesn

i odb

ori

Ĉla

nak

3.

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

1 -O

pće

javn

e us

luge

A 1

024

01

Ras

hodi

za

uslu

ge

Mat

erija

lni r

asho

diR

asho

di z

a m

ater

ijal i

ene

rgiju


337

OBRAZLOŽENJE KONSOLIDIRANOG PRIJEDLOGA PRORAČUNA

GRADA SENJA ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2017. I 2018. GODINU

1. UVOD

Sukladno odredbama Zakona o proračunu(“Narodne novine” broj 87/08,136/12 i 15/15), predstavničko tijelo JLP(R)S obvezno je na prijedlogizvršnogtijeladokrajatekućegodinedonijetiproračunza iduću proračunsku godinu i projekcije proračuna zasljedećedvijeproračunskegodine.UzproračunsedonosiiOdlukaoizvršavanjuproračunazanarednugodinu. Zakonomoproračunuutvrđenojedaseproračundonosinatrećojraziniekonomskeklasifikacije,odnosnorazini podskupine, a projekcije se usvajaju na drugoj raziniekonomskeklasifikacije,odnosnoraziniskupine.Usvajanje proračuna na višoj razini omogućava većufleksibilnost u izvršavanju proračuna, koja je nužnaza uvođenje programskog planiranja usmjerenogefikasnijem pružanju javnih dobara i usluga u okvirupojedinog programa. Projekcije koje su usvojene u prošlogodišnjem proračunskomprocesu(proračun2015.-2017.)mijenjajuse uslijed promjena gospodarskih kretanja te okolnosti koje nisu bile poznate u vrijeme izrade navedenih projekcija.

Za planiranje i izradu prijedloga ProračunaGrada Senja za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu korištene su Upute Ministarstva financija zaizraduproračunajedinicalokalneipodručne(regionalne)samouprave (JLP(R)S) za razdoblje 2016.-2018. godine, temeljenenaSmjernicamaekonomskeifiskalnepolitikeVlade Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2018. godine,prilagođenegospodarskojsituacijiGradaSenja. Makroekonomskiifiskalniokvirusrednjoročnomrazdoblju detaljno su obrazloženi Smjernicamaekonomske i fiskalne politike, dokumentu Vlade RHkoji se temelji na strateškim planovima za trogodišnje razdoblje proračunskih korisnika te Nacionalnomprogramu reformi kao i Programu konvergencije. Smjernicama ekonomske i fiskalne politikeočekuje se zaustavljanje šestogodišnjeg trenda realnogsmanjenja BDP-a uz blagi rast gospodarske aktivnosti od 0,4% u 2015. godini. U 2016. godini projiciran je realni rast BDP-a od 1,0%, u 2017. godini 1,2%, a u 2018. godini 1,5%. Ciljevi ekonomske politike Vlade RH je daljnje poticanje održivog rasta nakon dugogodišnje recesije.Nužna je provedba strukturnih reformi usmjerenihpoboljšanjuposlovnogokruženja.MjerefiskalnepolitikeRHbitićeusmjerenenafiskalnukonsolidacijukojaće

se provoditi mjerama na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna.Glavnipokretačgospodarskograstau razdoblju 2016. - 2018. biti će izvoz roba i usluga, te domaćapotražnja.Doprinospotrošnjekućanstavagospodarskomrastu blago će ojačati krajem srednjoročnog razdoblja.Državnu potrošnju karakterizirati će blagi negativnidoprinos rastu kroz cijelo projekcijskog razdoblje. Značajan i doprinos investicijske potrošnje očekuje seu posljednje dvije godine, temeljen na rastu privatnih investicija.Očekujeseoporavakrastanatržišturadauzdaljnje ubrzanje rasta zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti trebala bi pasti na 16,8% u 2016. godini, 15,9% u 2017. godini i 14,3% u 2018. godini. Kretanjaprihodadržavnogproračunaurazdoblju2016.-2018.određenasuočekivanimblagimoporavkomgospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir promjeneporeznihpolitikakojesuvećusvojeneilisetekplanirajuusvojiti. U tom kontekstu ukupni prihodi državnogproračuna u 2016. godini projicirani su s rastom od0,9 posto u odnosu na 2015. godinu. U 2017. godini očekuje se porast ukupnihprihodadržavnogproračunaza2,2%,dokseza2018.godinupredviđameđugodišnjirast proračunskih prihoda od 3,2%. Procjenjuje se rastprihoda od poreza i prireza na dohodak u 2016. godini za 3,9%, u 2017. godini za 2,2%, te u 2018. godini za 2,9%. Projekcije ukupnih rashoda za naredno trogodišnje razdoblje ukazuju na razinu rashoda državnog proračuna u 2016. godini s međugodišnjimsmanjenjem od 0,5% u odnosu na 2015. godinu. U 2017. godiniukupnirashodidržavnogproračunaprojiciranisuna razini 2016. godine, dokseza2018.godinuočekujemeđugodišnjiporastod1,2%. Budući da Smjernice ekonomske i fiskalnepolitikezarazdoblje2016.-2018.sadržesamopodatkeokretanjuprihodairashodanadržavnojrazini,aUputamaMinistarstva financija nisu dane projekcije kretanjaprihodairashodanalokalnojrazini,udefiniranjuukupnogproračunskogokviraodnosnoplaniranjuprihodairashodaGrada Senja za naredno trogodišnje razdoblje polazilo se od pokazatelja dosadašnjeg ostvarenja, uzimajući uobzirvlastitegospodarskeidruštvenespecifičnostikaoipromjeneporeznihpolitikakojesuvećusvojeneilisetekplaniraju usvojiti. Proračunza2016.godinu iprojekcijeza2017.i2018.godinusastoji seodopćeg iposebnogdijela teplana razvojnih programa. OpćidioProračunasastojiseodRačunaprihodai rashoda i Računa financiranja. U Računu prihoda irashoda planirani prihodi iskazani su po prirodnim vrstamaiizvorimafinanciranja,arashodipoekonomskojnamjeni za koju služe u skladu sa Računskim planomproračunaiPravilnikomoproračunskomračunovodstvu.URačunufinanciranjaiskazanisuprimiciodfinancijske


338

imovineizaduživanjateizdacizafinancijskuimovinuiotplatu kredita i zajmova. UPosebnomdijeluproračunaplanski rashodi iizdaciraspoređenisupoprogramimaodnosnonjihovimsastavnimdijelovima(aktivnostima,tekućimikapitalnimprojektima), kojih su nositelji odjeli gradske uprave i proračunski korisnici. U okviru programa, projekatai aktivnosti, rashodi i izdaci iskazani su sukladno Pravilnikuoproračunskimklasifikacijama. UzProračunsedonosiPlanrazvojnihprogramakojimsedefinirajuciljeviiprioritetirazvojaGradaSenjapovezani sa programskom i organizacijskom strukturom Proračuna. Temeljem propisane metodologije za izradu Proračuna izrađen je konsolidirani proračun suključenim svim prihodima i primicima, rashodima iizdacimaproračunskihkorisnika,sukladnoekonomskoj,programskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj klasifikaciji,teizvorimafinanciranja.

2. PRORAČUN GRADA SENJA ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. Prijedlogom konsolidiranog Proračuna GradaSenja za 2016. godinu planira se ostvarenje prihoda i primitakauiznosuod47.914.963,37kuna,štosuključenimplaniranim prenesenim prihodima (neutrošena kreditna sredstva i namjenski prihodi) u iznosu od 13.650.000,00 kuna daje ukupan iznos od 61.564.963,37 kuna, koji se raspoređuje u Posebnom dijelu Proračuna za 2016.godinu.UodnosunaProračunza2015.godinuukupniprihodiiprimici2016.godinevećisuza5,8%. Projekcija Proračuna za 2017. godinu iznosi57.681.649,00 kuna što čini međugodišnje smanjenjeza 6,3%, a za 2018. godinu iznosi 40.410.216,00 kuna odnosno očekuje se smanjenje za 29,9% u odnosu na2017. godinu.

2. 1 .PRIHODI I PRIMICI Unastavkusedajeprikazplaniranihproračunskihiznosa za razdoblje 2015. – 2018. godine prema osnovnim vrstama.

Tablica 1: Prikaz planiranih prihoda i primitaka za razdoblje 2015.-2018. godine prema osnovnim vrstama

Red.br. VRSTA PRIHODA Plan 2015. Plan 2016. Indeks 16/15

Projekcija 2017.

Projekcija 2018.

1 2 3 4 5 6 7

1. PRIHODI POSLOVANJA 42.736.146,25 42.482.963,37 99,4 48.250.049,00 37.068.616,00

1.1. Prihodi od poreza (61) 11.212.000,00 12.403.000,00 110,6 12.630.000,00 12.793.000,001.1.1. Porez i prirez na dohodak 8.250.000,00 9.423.000,00 114,2 9.580.000,00 9.730.000,00

1.1.2. Porez na prometnekretnina 1.350.000,00 1.300.000,00 96,3 1.330.000,00 1.340.000,00

1.1.3. Gradski porezi 1.612.000,00 1.680.000,00 104,2 1.720.000,00 1.723.000,00

1.2.Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna (63)

21.114.836,25 18.056.740,37 85,5 23.547.191,00 12.347.191,00

1.2.1. Pomoći proračunu iz drugih proračuna (633) 5.802.500,00 2.000.000,00 34,5 3.000.000,00 2.000.000,00

1.2.2.Pomoći od izvanproračunskih korisnika (634)

13.466.145,25 12.300.000,00 91,3 10.000.000,00 0,00

1.2.3.Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije (635)

1.846.191,00 1.846.191,00 100,0 1.846.191,00 1.846.191,00

1.2.4.

Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan (636)

0,00 1.910.549,37 - 2.201.000,00 2.201.000,00

1.2.5.

Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava (638)

0,00 0,00 - 6.500.000,00 6.300.000,00

1.3. Prihodi od imovine (64) 4.759.100,00 4.307.000,00 90,5 5.305.000,00 5.296.000,00

1.3.1. Prihodi od financijske imovine (641) 35.000,00 35.000,00 100,0 37.000,00 38.000,00

1.3.2. Prihodi od nefinancijske imovine (642) 4.724.100,00 4.272.000,00 90,4 5.268.000,00 5.258.000,00

1.3.2.1. Naknade za koncesije 269.000,00 269.000,00 100,0 269.000,00 269.000,00


339

1.3.2.2. Prihodi od zakupa i iznajmljivanja 791.000,00 793.000,00 100,3 809.000,00 809.000,00

1.3.2.3.

Naknada za korištenje nefinancijske imovine (vjetro i el.renta, spomenička renta)

3.514.100,00 3.060.000,00 87,1 4.060.000,00 4.060.000,00

1.3.2.4.Ostali prihodi od nefinancijske imovine (legalizacija)

150.000,00 150.000,00 100,0 130.000,00 120.000,00

1.4.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (65)

5.129.970,00 5.572.000,00 108,6 4.976.200,00 4.860.767,00

1.4.1.

Prihodi od upravnih, administrativnih i ostalih pristojbi - boravišna pristojba (651)

580.000,00 438.000,00 75,5 470.200,00 454.767,00

1.4.2.

Prihodi po posebnim propisima (652) -vodni doprinos, doprinos za šume, naknade štete i ostali nespomenuti prihodi

1.149.970,00 1.134.000,00 98,6 1.106.000,00 1.106.000,00

1.4.3.Prihodi od komunalnog doprinosa i komunalne naknade (653)

3.400.000,00 4.000.000,00 117,6 3.400.000,00 3.300.000,00

1.5.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija (66)

378.240,00 1.906.223,00 504,0 1.740.658,00 1.740.658,00

1.5.1.Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga (661)

0,00 1.391.140,00 - 1.431.000,00 1.431.000,00

1.5.2.

Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna (663)

378.240,00 515.083,00 136,2 309.658,00 309.658,00

1.6.Prihodi od kazni, upravnih mjera i ostali prihodi (68)

142.000,00 238.000,00 167,6 51.000,00 31.000,00

2.PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

2.130.000,00 5.432.000,00 255,0 3.931.600,00 3.341.600,00

2.1.Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine (71)

1.940.000,00 5.252.000,00 270,7 3.751.600,00 3.161.600,00

2.2.Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine (72)

190.000,00 180.000,00 94,7 180.000,00 180.000,00

3.

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA (5)

6.285.595,00 0,00 0,0 5.500.000,00 0,00

4.VIŠAK / MANJAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE

7.036.728,00 13.650.000,00 194,0 0,00 0,00

SVEUKUPNI PRIHODI I PRIMICI 58.188.469,25 61.564.963,37 105,8 57.681.649,00 40.410.216,00


340

Značajnija odstupanja u planiranim prihodimai primicima za 2016. godinu u odnosu na 2015. godinu proizlaze iz primjene Uputa Ministarstva financija zaizraduproračunajedinicalokalneipodručne(regionalne)samouprave (JLP(R)S) za razdoblje 2016.-2018. od 14. kolovoza 2015. godine. Istom je propisana izmjena metodologije iskazivanja vlastitih i namjenskih prihoda/primitakaproračunskihkorisnikairashoda/izdatakakojise financiraju iz istih. Slijedom navedenog proizlazi obveza uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka proračunskih korisnika u proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj klasifikaciji, te izvorima financiranja. Obzirom da se navedena Uputa primjenjuje pri izradi Proračuna za 2016. godinu, ukupni prihodi/primici i rashodi/izdaci neće biti usporedivi s ranijimgodinama.

Grad Senj svojom Odlukom o izvršavanju Proračunaza2016.godinuinadaljepropisujeizuzećeodobveze uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun, ali sukladno Uputiistiseplanirajutesemoraosiguratiizvještajnopraćenjeostvarivanja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka, kaoinjihovatrošenja.Ovipodacimorajubitiuključeniupolugodišnjiigodišnjiizvještajoizvršenjuproračunajedinicalokalneipodručne(regionalne)samouprave.

Izdanogobrazloženjarazvidnojedaćeukupniprihodiiprimici,rashodiiizdacislijedećihproračunskihkorisnika Grada Senja (prema podacima iz Registra korisnika proračuna) od sada biti dio ProračunaGradaSenja:GradskimuzejSenj,PučkootvorenoučilišteM.C.NehajevaSenj,Gradska knjižnicaSenj,Dječji vrtićTravica Senj i Javna vatrogasna postrojba Grada Senja.

Vlastiti i namjenski prihodi proračunskihkorisnika iskazani su tablici 2.

Tablica 2: Prikaz vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih korisnika

Redni broj

KORISNIK / VRSTA PRIHODA

Prihodi poslovanja

2016.

Prihodi poslovanja

2017.

Prihodi poslovanja

2018.

1. Gradski muzej Senj 2.285.000,00 2.625.000,00 2.625.000,00

2. Pučko otvoreno učilište M.C. Nehajeva Senj 91.000,00 91.000,00 91.000,00

3. Gradska knjižnica Senj 126.029,37 97.000,00 97.000,00

4. Dječji vrtić Travica Senj 809.660,00 829.000,00 829.000,00

5. Javna vatrogasna postrojba Grada Senja 490.658,00 300.658,00 300.658,00

UKUPNO 3.802.347,37 3.942.658,00 3.942.658,00

Iz navedenog prikaza vidljivo je da se planirani prihodi proračunskih korisnika odnose naprihodeposlovanjaunutarkojihsuuključeniprihodiodobavljanjavlastitedjelatnosti(skupinaračuna661prodajaulaznica, sudjelovanje roditeljaucijenidječjegvrtića idr.) kao i namjenski prihodi iz nenadležnih proračuna,državnog i županijskog (skupina 636) za financiranjeprogramskihaktivnostiproračunskihkorisnika,donacije(skupina 663) i ostali prihodi (skupina 683).

Slijedom navedenog u konsolidirani Proračunuključeni su prihodi proračunskih korisnika koji su za2016. godinu planirani u ukupnom iznosu od 3.802.347,37 kuna, a obuhvaćaju prihode proračunskih korisnika odobavljanja vlastitih djelatnosti u iznosu od 1.391.140,00 kuna (Gradski muzej, iznos od 500.000,00 kn, Pučko

otvoreno učilište, iznos od 71.000,00 kn, Gradskaknjižnica, iznos od 16.000,00 kn, Dječji vrtić, iznosod 804.140,00 kn), planirane prihode od nenadležnihproračunauiznosuod1.910.549,37kuna(Gradskimuzej,iznosod1.785.000,00kn,Pučkootvorenoučilište,iznosod10.000,00kn,Gradskaknjižnica,iznosod110.029,37kn, Dječji vrtić, iznos od 5.520,00 kn), donacije odfizičkihipravnihosobaizvanopćegproračunauiznosuod309.658,00 kuna (JVP Grada Senja, iznos od 299.658,00 kniPučkootvorenoučilište,iznosod10.000,00kn),te191.000,00 kuna ostalih prihoda JVP Grada Senja.

Radi osiguranja usporedbe sa prethodnom godinom u tablici 3 daje se izdvojeni pregled prihoda i primitaka u koje nisu uključeni navedeni vlastiti inamjenskiprihodiproračunskihkorisnika.


341

Tablica 3: Prikaz planiranih prihoda i primitaka Proračuna za 2016. godinu u odnosu na plan 2015. godine Redni broj O P I S Plan 2015. Plan 2016. Razlika

(4-3)Indeks 16/15

1 2 3 4 5 6

1. PRIHODI POSLOVANJA (6) 42.736.146,25 38.680.616,00 -4.055.530,25 90,51.1. Prihodi od poreza (61) 11.212.000,00 12.403.000,00 1.191.000,00 110,61.1.1. Porez i prirez na dohodak

(611) 8.250.000,00 9.423.000,00 1.173.000,00 114,21.1.2. Porezi na imovinu (613) 2.462.000,00 2.445.000,00 -17.000,00 99,31.1.3. Porezi na robu i usluge (614) 500.000,00 535.000,00 35.000,00 107,0

1.2.Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna (63)

21.114.836,25 16.146.191,00 -4.968.645,25 76,5

1.3. Prihodi od imovine (64) 4.759.100,00 4.307.000,00 -452.100,00 90,5

1.3.1. Prihodi od financijske imovine (641) 35.000,00 35.000,00 0,00 100,0

1.3.2. Prihodi od nefinancijske imovine (642) 4.724.100,00 4.272.000,00 -452.100,00 90,4

1.4.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (65)

5.129.970,00 5.572.000,00 442.030,00 108,6

1.4.1.Prihodi od upravnih, administrativnih i ostalih gradskih pristojbi (651)

580.000,00 438.000,00 -142.000,00 75,5

1.4.2. Prihodi po posebnim propisima (652) 1.149.970,00 1.134.000,00 -15.970,00 98,6

1.4.3.Prihodi od komunalnog doprinosa i komunalne naknade (653)

3.400.000,00 4.000.000,00 600.000,00 117,6

1.5.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija (66)

378.240,00 205.425,00 -172.815,00 54,3

1.6. Prihodi od kazni, upravnih mjera i ostali prihodi (68) 142.000,00 47.000,00 -95.000,00 33,1

2.PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE (7)

2.130.000,00 5.432.000,00 3.302.000,00 255,0

2.1.Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine (71)

1.940.000,00 5.252.000,00 3.312.000,00 270,7

2.2.Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine (72)

190.000,00 180.000,00 -10.000,00 94,7

3.PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA (8)

6.285.595,00 0,00 -6.285.595,00 0,0

4. VIŠAK/MANJAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE 7.036.728,00 13.650.000,00 6.613.272,00 194,0

SVEUKUPNI PRIHODI I PRIMICI 58.188.469,25 57.762.616,00 -425.853,25 99,3


342

Ukupni prihodi i primici Proračuna Grada Senja za 2016. godinu bez vlastitih i namjenskih prihoda proračunskihkorisnika iznose 57.762.616,00 kuna, što u odnosu na plan 2015. godine predstavlja smanjenje za 0,7% ili za 425.853,25 kuna.

¯ PRIHODI POSLOVANJA U 2016. godini prihodi poslovanja planiraju se u iznosu od 38.680.616,00 kuna, što predstavlja smanjenje prihoda poslovanja za 4.055.530,25 kuna ili za 9,5% u odnosu na 2015. godinu. U strukturi prihoda poslovanjanajvećiudiočineprihodiodpomoći(41,8%),a slijede ih porezni prihodi (32,1%), prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (14,4%), prihodi od imovine (11,1%), prihodi od donacija (0,5%) te ostali prihodi (0,1%). PRIHODI OD POREZA (skupina računa 61) Prihodi od poreza planirani su za 2016. godinu u iznosu od 12.403.000,00 kuna, što predstavlja povećanjeza 1.191.000,00 kuna ili za 10,6% u odnosu na plan 2015. godine.

Prihodi od poreza i prireza na dohodak Navedeni prihodi projicirani su za 2016. godinu u iznosu od 9.423.000,00 kuna, što činipovećanjeod1.173.000,00kunailiza14,2% u odnosu na 2015. godinu.

Planirano povećanje temelji se na IzmjenamaZakona o financiranju jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave („Narodne novine“ broj 100/15), a kojima se mijenja raspodjela poreza na dohodak na način da se na području općine, odnosnograda koji, prema posebnim propisima, imaju status brdsko-planinskogpodručja ikojisu, temeljemOdlukeorazvrstavanjujedinicalokalneipodručne(regionalne)samouprave prema stupnju razvijenosti, razvrstani u III. i IV.skupinujedinicalokalnesamoupravečijajevrijednostindeksa razvijenosti između 75% i 125% prosjekaRepublikeHrvatske,udiouporezunadohodakpovećavas dosadašnjih 60,0% na 70,5%. Pored navedenog sa pozicije pomoći za financiranje kapitalnog projektaod interesa za razvoj jedinice lokalne samouprave na brdsko-planinskompodručjuutvrđuje se udiouporezuna dohodak od 10,0%.Porezi na imovinu

U 2016. godini prihodi od poreza na imovinu planirani su u iznosu 2.445.000,00 kuna, odnosno sa smanjenjem za 17.000,00 kuna ili za 0,7% u odnosu na plan 2015. godine. U okviru poreza na imovinu planiran je prihod od poreza na promet nekretnina u iznosu od 1.300.000,00kuna,poreznakućezaodmoruiznosuod

930.000,00 kuna, te porez na korištenje javnih površina u iznosu od 215.000,00 kuna.Porezi na robu i usluge

Planirani iznos navedenih prihoda u iznosu od 535.000,00 kuna uključuje prihode od poreza napotrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u iznosu od370.000,00 kuna i porez na tvrtku u iznosu od 165.000,00 kuna. U odnosu na plan 2015. godine projicirani prihodi 2016.godinesuvećiza7,0%iliza35.000,00kuna,anaštojeutjecaloplaniranopovećanjeprihodaodporezanapotrošnjualkoholnih ibezalkoholnihpićaza30.000,00kuna te poreza na tvrtku za 5.000,00 kuna.

POMOĆI IZ INOZEMSTVA I OD OSTALIH SUBJEKATA UNUTAR OPĆEG PRORAČUNA (skupina računa 63) Planirani prihodi od pomoći u 2016. godiniiznose 16.146.191,00 kuna ili 76,5% plana 2015. godine. Za2016.godinuplaniranesuslijedećepomoći:

Pomoći proračunu iz drugih proračuna - planirane su u iznosu od 2.000.000,00 kuna, što predstavlja smanjenje za 3.802.500,00 kuna ili za 65,5% u odnosu na plan 2015. godine. Planirane pomoći odnose se na kapitalne pomoći iz državnogproračunazakapitalneprojekteGradaSenja. U ovoj skupini pomoći u prošlogodišnjemproračunskom procesu (proračun 2015.-2017.), asukladno s utvrđenim iznosima u Posebnom dijeluDržavnog Proračuna Republike Hrvatske za 2015.godinu i Projekcije za 2016. i 2017. godinu („Narodne novine“ broj 148/14) planirane su tekuće pomoćiiz državnog proračuna (kompenzacijske mjere zadjelomičnoublaživanjegubitkaprihoda)i tou2015.godini iznos od 4.621.250,00 kuna, u 2016. godini iznos od 2.970.804,00 kuna, a u 2017. godini u iznosu od1.980.536,00kuna.Istotakosuplaniraneipomoćiiz Županijskog proračuna, a koje su uvođenjemkompenzacijskih mjera ukinute. Budući da se Odlukom o privremenomfinanciranju poslova, funkcija i programa državnihtijela i drugih proračunskih korisnika državnogproračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju2016. godine („Narodne novine“ broj 109/15) u razdoblju privremenog financiranja ne primjenjujuodredbe članka 36. Zakona o izvršavanju državnogproračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu(„Narodne novine“ broj 148/14 i 103/15), a koje se odnose na kompenzacijske mjere, iste se u trogodišnjem proračunskomrazdobljunisuplanirane. Pomoći od izvanproračunskih korisnika

u 2016. godini planirane su u ukupnom iznosu od 12.300.000,00 kuna, a odnose se na kapitalnepomoćiFondazazaštituokolišaienergetskuučinkovitostzasufinanciranje sanacije odlagališta otpada, izgradnju


343

reciklažnog dvorišta i nabavu i ugradnju opreme zareciklažnodvorišteisufinanciranjeenergetskeobnoveposlovne zgrade u Senju. Pomoći izravnanja za decentraliziranu

funkciju vatrogastva, planirane su na razini 2015. godine i iznose 1.846.191,00 kuna. PRIHODI OD IMOVINE (skupina računa 64) Prihodi od imovine se za 2016. godinu planiraju u ukupnom iznosu od 4.307.000,00 kuna ili 90,5% plana 2015. godine. - Prihodi od financijske imovine (kamate na depozite po viđenju, zatezne kamate iz poslovnihodnosa i dr.) planiraju se u iznosu od 35.000,00 kuna, odnosno na razini plana 2015. godine. - Prihodi od nefinancijske imovine planiraju se u iznosu od 4.272.000,00 kuna, što predstavlja smanjenje za9,6%uodnosunaplan2015.godine,aobuhvaćajunaknade za koncesije 269.000,00 kuna, zakup i iznajmljivanje imovine 793.000,00 kuna, naknade za korištenje nefinancijske imovine 3.060.000,00kuna (naknada za korištenje prostora elektrana 1.300.000,00 kuna, vjetroelektrana 1.600.000,00 kuna tespomeničkarenta160.000,00kuna)iostaleprihodeod nefinancijske imovine - naknade za zadržavanjenezakonito izgrađene zgrade u prostoru u iznosu od150.000,00 kuna. Na smanjenje navedenih prihoda znatno je utjecalo planiranje prihoda od naknade za korištenje prostora elektrana koje je u odnosu na 2015. godinu manje za 400.000,00 kuna.

PRIHODI OD UPRAVNIH I ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI, PRISTOJBI PO POSEBNIM PROPISIMA I NAKNADA (skupina računa 65) Ovi prihodi odnose se na prihode od upravnih i administrativnih pristojbi, prihode po posebnim propisima i prihode od komunalnih doprinosa i naknada. U 2016. godini prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi i pristojbi po posebnim propisima i naknada planirani su u iznosu od 5.572.000,00 kuna, što predstavlja povećanjeza8,6%ili za 442.030,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine. Napovećanjenavedenihprihodaunajvećemdijelujeutjecalopovećanjeprihodaodkomunalnihdoprinosainaknada. Upravne i administrativne pristojbe

kojeuključujuprihodeodprodajedržavnihbiljega iboravišnu pristojbu u 2016. godini planirani su u iznosu od 438.000,00 kuna i to 138.000,00 kuna prihoda od prodajedržavnihbiljegai300.000,00kunaprihodaodboravišne pristojbe.

Prihodi po posebnim propisima obuhvaćajuprihodeodvodnogdoprinosa, doprinosaza šume, prihode s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete te ostale nespomenute prihode po posebnim propisima. Prihodi po posebnim propisima planiraju se u 2016. godini u ukupnom iznosu od 1.134.000,00 kuna i to 56.000,00 kuna prihoda od vodnog doprinosa, 870.000,00 kuna šumskog doprinosa, 9.500,00 kuna prihoda s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete, 194.500,00 kuna prihoda od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za provedbu stručnogosposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u gradskim upravnim tijelima za 6 polaznika iznos od 66.500,00, kao i za provedbu programa i mjera za poticanje zapošljavanja kroz Program javnih radova za 8 osoba iznos od 128.000,00 kuna te 4.000,00 kuna ostalih prihoda. Komunalni doprinosi i naknadeuključuju

prihode od komunalnog doprinosa i komunalne naknade. U 2016. godini navedeni prihodi planiraju se u ukupnom iznosu od 4.000.000,00 kuna i to 1.500.000,00 kuna prihoda od komunalnog doprinosa te iznos od 2.500.000,00 kuna prihoda od komunalne naknade.

PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I ROBE TE PRUŽENIH USLUGA I PRIHODI OD DONACIJA (skupina računa 66) planiraju se u iznosu od 205.425,00 kuna, a odnose se na iznos kapitalne donacijezazajedničkofinanciranjeenergetskeobnoveposlovne zgrade u Senju, suvlasništvo Grada Senja, HE Senj i FINA-e Senj.

KAZNE, UPRAVNE MJERE I OSTALI PRIHODI (skupina računa 68) – odnose se na prihode od naplate kazni i ostale prihode koji se u 2016. godini planiraju u iznosu od 47.000,00 kuna.

¯ PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE Prihodi od prodaje nefinancijske imovineplaniraju se u 2016. godini u iznosu od 5.432.000,00 kuna, štopredstavljapovećanjeprihodaodprodajeza 3.312.000,00 kuna ili za 155,0% u odnosu na 2015. godinu. Najveći dio planiranih prihoda od prodajenefinancijske imovine u 2016. godini odnosi sena prihode od prodaje zemljišta koji su planirani u iznosu od 5.252.000,00 kuna, dok se ostatak planiranih prihoda od 180.000,00 kuna odnosi na prihode od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Povećanje prihoda od prodajegrađevinskih zemljišta vezano je za donošenje


344

IzmjenaidopunaUPU-auužempodručjuGradaSenja, kojim je predviđeno cca. 140 parcela,a s obzirom na iskazane interese planirana je prodaja 25 građevinskih parcela, predviđenih zaindividualnu stambenu izgradnju. ¯ PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA ne planiraju se u 2016. godini.

2.2. RASHODI I IZDACI Obziromnaobvezuuravnoteženostiproračuna,pripadajući rashodi i izdaciplanirajuseuskladusočekivanimprihodimaiprimicimautvrđenimuiznosu od 61.564.963,37 kuna. U nastavku se daje prikaz konsolidiranih rashoda i izdatakapremaekonomskojklasifikacijiodnosnoprema osnovnim skupinama rashoda i izdataka kroz razdoblje 2015. - 2018. godine.

Tablica 4: Prikaz planiranih rashoda i izdataka u razdoblju 2015.-2018. godine

Konto O P I S Proračun 2015.

Proračun 2016.

Indeks (16/15)

Projekcija 2017.

Projekcija 2018.

3 RASHODI POSLOVANJA 20.594.599,00 23.955.455,35 116,3 23.881.789,00 26.681.416,0031 Rashodi za zaposlene 6.959.866,00 7.983.898,00 114,7 7.772.180,00 7.781.511,0032 Materijalni rashodi 8.587.026,00 10.477.767,35 122,0 8.691.214,00 8.585.490,0034 Financijski rashodi 841.287,00 826.290,00 98,2 985.895,00 881.915,0035 Subvencije 576.500,00 605.000,00 104,9 605.000,00 605.000,00

37 Naknade građanima i kućanstvima 445.500,00 470.500,00 105,6 445.500,00 445.500,00

38 Ostali rashodi poslovanja 3.184.420,00 3.592.000,00 112,8 5.382.000,00 8.382.000,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 35.868.080,25 35.707.648,02 99,6 31.898.000,00 12.353.000,00

41 Rashodi za nabavu neproiz.dugotrajne imovine 1.065.150,00 805.000,00 75,6 0,00 0,00

42Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

8.651.180,25 8.921.398,02 103,1 7.103.000,00 3.353.000,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 26.151.750,00 25.981.250,00 99,3 24.795.000,00 9.000.000,00

5IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

1.725.790,00 1.901.860,00 110,2 1.901.860,00 1.375.800,00

54Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova

1.725.790,00 1.901.860,00 110,2 1.901.860,00 1.375.800,00

3+4+5 UKUPNO 58.188.469,25 61.564.963,37 105,8 57.681.649,00 40.410.216,00

Značajnaodstupanjauplaniranimrashodimai izdacima za 2016. godinu, a kao što je uvodno i obrazloženo,nastalasuzbogprimjeneUputaMinistarstvafinancijazaizraduproračunajedinicalokalneipodručne(regionalne) samouprave (JLP(R)S) za razdoblje 2016.-2018., a kojom je propisuje iskazivanje odnosno uključivanje vlastitih i namjenskih prihoda/primitakaproračunskih korisnika i rashoda/izdataka u proračun.

Slijedom navedenog vidljivo je da su svi rashodi i izdaci iskazani u financijskim planovima proračunskihkorisnika Grada Senja u trogodišnjem proračunskomrazdobljusastavnidioProračunaGradaSenja.Iskazaninamjenskiivlastitiprihodiproračunskihkorisnikaza2016.godinuprikazaniutablici2utvrđenisuu iznosuod3.802.347,37kuna te su raspoređeni zafinanciranjerashodaiizdatakaprikazanihutablici5.

Tablica 5: Prikaz rashoda i izdataka financiranih iz namjenskih i vlastitih prihoda proračunskih korisnika

Red. br.

KORISNIK / VRSTA

RASHODA

Rashodi za

zaposlene

Materijalni rashodi

Financijski rashodi

Ostali rashodi

Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine

UKUPNO 2016.

1. Gradski muzej Senj 204.500,00 443.700,00 6.800,00 5.000,00 1.625.000,00 2.285.000,00


345

2.

Pučko otvoreno učilište M.C. Nehajeva Senj

0,00 68.000,00 3.000,00 0,00 20.000,00 91.000,00

3. Gradska knjižnica Senj 0,00 20.500,00 3.500,00 0,00 102.029,37 126.029,37

4. Dječji vrtić Travica Senj 243.260,00 554.400,00 7.000,00 0,00

5.000,00809.660,00

5.

Javna vatrogasna postrojba Grada Senja

293.658,00 2.000,00 5.000,00 0,00 190.000,00 490.658,00

UKUPNO 741.418,00 1.088.600,00 25.300,00 5.000,00 1.942.029,37 3.802.347,37

Najznačajnijirashodiposlovanjakojisefinancirajuizvlastitihinamjenskihprihodaproračunskihkorisnikaodnose se na materijalne rashode i rashode za zaposlene, a kojima se osigurava nesmetano funkcioniranje proračunskihkorisnikapokrivanjemnavedenih rashodačijefinanciranjeGradSenjnijemogaoosiguratiizopćihprihoda.Iznamjenskihprihodaproračunskihkorisnikakojiseuglavnomodnosenaprijenoseizdržavnogproračuna

(Ministarstvo kulture i dr.), uz rashode za financiranjeredovnedjelatnostifinancirajuseiprogramskeaktivnostikorisnikakrozrashodezanabavunefinancijskeimovine.

Kakobiseomogućilausporedbasaprethodnomgodinom daje se u tablici 6 izdvojeni pregled rashoda i izdatakaukojenisuuključeniproračunskikorisnicikojiistefinancirajuiznamjenskihivlastitihprihoda.

Tablica 6: Prikaz planiranih rashoda i izdataka Proračuna za 2016. godinu u odnosu na plan 2015. godine

Konto VRSTA RASHODA

Proračun 2015.

Proračun 2016.

Razlika (4-3)

Indeks 16/15

1 2 3 4 5 63 RASHODI POSLOVANJA 20.594.599,00 22.095.137,35 1.500.538,35 107,331 Rashodi za zaposlene 6.959.866,00 7.242.480,00 282.614,00 104,1311 Plaće (bruto) 5.781.374,00 6.134.643,24 353.269,24 106,1312 Ostali rashodi za zaposlene 105.173,00 168.429,00 63.256,00 160,1313 Doprinosi na plaće 1.073.319,00 939.407,76 -133.911,24 87,532 Materijalni rashodi 8.587.026,00 9.389.167,35 802.141,35 109,3

321 Naknade troškova zaposlenima 102.579,00 92.950,00 -9.629,00 90,6

322 Rashodi za materijal i energiju 1.512.372,00 1.463.964,00 -48.408,00 96,8

323 Rashodi za usluge 5.780.871,00 6.546.029,35 765.158,35 113,2

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 78.500,00 78.500,00 0,00 100,0

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.112.704,00 1.207.724,00 95.020,00 108,5

34 Financijski rashodi 841.287,00 800.990,00 -40.297,00 95,2342 Kamate za primljene kredite i

zajmove 207.287,00 272.990,00 65.703,00 131,7

343 Ostali financijski rashodi 634.000,00 528.000,00 -106.000,00 83,335 Subvencije 576.500,00 605.000,00 28.500,00 104,9

351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 386.500,00 415.000,00 28.500,00 107,4

352

Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora

190.000,00 190.000,00 0,00 100,0


346

37Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

445.500,00 470.500,00 25.000,00 105,6

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 445.500,00 470.500,00 25.000,00 105,6

38 Ostali rashodi 3.184.420,00 3.587.000,00 402.580,00 112,6381 Tekuće donacije 3.019.930,00 3.377.000,00 357.070,00 111,8382 Kapitalne donacije 100.000,00 160.000,00 60.000,00 160,0

383 Kazne, penali i naknade šteta 4.490,00 0,00 -4.490,00 0,0

385 Izvanredni rashodi 60.000,00 50.000,00 -10.000,00 83,3

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 35.868.080,25 33.765.618,65 -2.102.461,60 94,1

41Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine

1.065.150,00 805.000,00 -260.150,00 75,6

411 Materijalna imovina-prirodna bogatstva 1.044.150,00 805.000,00 -239.150,00 77,1

412 Nematerijalna imovina 21.000,00 0,00 -21.000,00 0,0

42Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

8.651.180,25 6.979.368,65 -1.671.811,60 80,7

421 Građevinski objekti 5.037.526,00 4.924.500,00 -113.026,00 97,8422 Postrojenja i oprema 1.406.904,25 668.368,65 -738.535,60 47,5

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 35.000,00 35.000,00 0,00 100,0

426 Nematerijalna proizvedena imovina 2.171.750,00 1.351.500,00 -820.250,00 62,2

45Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

26.151.750,00 25.981.250,00 -170.500,00 99,3

454 Dodatna ulaganja za ostalu nefinancijsku imovinu 26.151.750,00 25.981.250,00 -170.500,00 99,3

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.725.790,00 1.901.860,00 176.070,00 110,2

54Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova

1.725.790,00 1.901.860,00 176.070,00 110,2

542

Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru

730.000,00 0,00 -730.000,00 0,0

544

Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora

995.790,00 1.901.860,00 906.070,00 191,0

UKUPNO 58.188.469,25 57.762.616,00 -425.853,25 99,3

Iz navedenog prikaza vidljivo je da su ukupni rashodi i izdaci Proračuna za 2016. godinu planirani uiznosu od 57.762.616,00 kuna, odnosno sa smanjenjem za 0,7% u odnosu na plan 2015. godine. Na nastalo smanjenje u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu utjecalo je smanjenje rashoda za nabavu nefinancijskeimovine.

¯ RASHODI POSLOVANJA Rashodi poslovanja planiraju se u 2016. godini u iznosu 22.095.137,35 kuna, što predstavljapovećanjeza 1.500.538,35 kuna ili za 7,3% u odnosu na plan 2015. godine.

U strukturi rashoda poslovanja za 2016. godinu najveći je udjelmaterijalnih rashoda sa 42,5%, slijede


347

rashodi za zaposlene sa 32,8% udjela, ostali rashodi poslovanja sa 16,2%, financijski rashodi sa 3,6%,subvencijesa2,8%inaknadegrađanimaikućanstvimasa 2,1% udjela u ukupnim rashodima poslovanja. 1. RASHODI ZA ZAPOSLENE Rashodi za zaposlene se u 2016. godini planiraju u iznosu od 7.242.480,00 kuna, odnosnospovećanjemod 4,1% ili za 282.614,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine.

Rashodi za zaposlene gradske uprave i proračunskih korisnika obuhvaćaju plaće, doprinosena plaće i naknade zaposlenicima - jubilarne nagrade,otpremnine, naknade za slučaj bolesti, invalidnosti ismrtnislučajteostalerashodezazaposlene.1.1. Rashodi za zaposlene u gradskoj upravi planiraju se u iznosu od 2.798.510,00 kuna,štopredstavljapovećanjeod 6,9% ili za 179.532,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine. Na navedeno povećanje utjecala je potrebaosiguranja sredstava za upražnjena dva radnamjesta uOdsjeku za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav te osiguranje sredstava za provedbu mjera za sufinanciranje zapošljavanja četiri osobe kroz Programjavnih radova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.1.2. Rashodi za zaposlene kod proračunskih korisnika za 2016. godinu planirani su u iznosu od 2.353.698,00 kuna, odnosno s povećanjem za 7.417,00 kuna ili za0,3% u odnosu na 2015. godinu i to za: 1.2.1. Gradski Muzej Senj, planirani iznos od 360.000,00 kuna, odnosno s povećanjem za 7.800,00kuna ili za 2,2% , 1.2.2.PučkootvorenoučilišteM.C.NehajevSenj,iznosod239.200,00kuna,štopredstavljapovećanjeza2,1% ili za 4.816,00 kuna, 1.2.3. Gradsku knjižnicu Senj, iznos od368.498,00kuna,štopredstavljapovećanjeza8.801,00kuna ili za 2,4%, 1.2.4. Dječji vrtić Travica Senj, iznos od1.386.000,00 kuna, odnosno sa smanjenjem za 14.000,00 kuna ili za 1,0% u odnosu na plan 2015. godine.

1.3. Rashodi za zaposlene Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja u 2016. godini planiraju se s neznatnim smanjenjem od 365,00 kuna i iznose ukupno 1.919.572,00 kuna i to za financiranje rashoda za zaposlene izdecentraliziranih sredstava, iznos od 1.661.572,00 kuna, tezafinanciranjeiznadminimalnihfinancijskihstandardaizgradskogproračuna,iznosod258.000,00kuna.1.4. Rashodi za zaposlene u Odsjeku za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav za provedbu programa javnih radova kroz mjere poticanja zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za uređenjejavnihpovršinamairadnazelenimpovršinamau 2016. godini za 8 zaposlenih planiraju se u iznosu od

170.700,00 kunatesuistiuodnosuna2015.godinuvećiza 96.030,00 kuna ili za 128,6%.

2. MATERIJALNI RASHODI Materijalni rashodi planiraju se u 2016. godini u iznosu 9.389.167,35 kuna ili s povećanjem za 9,3%ili za 802.141,35 kuna u odnosu na plan 2015. godine, a odnose se na rashode za izvršavanje programskih aktivnosti i redovno poslovanje gradskih upravnih tijela i proračunskihkorisnika.

U strukturi materijalnih rashoda za 2016. godinu najveći je udjel rashoda za usluge sa 69,7%, slijederashodi za materijal i energiju sa 15,6% udjela, ostali nespomenuti rashodi poslovanja sa 12,9%, naknade troškova zaposlenima sa 0,8% udjela, te naknade troškova osobama izvan radnog odnosa sa 1%.

Naknade troškova zaposlenima (podskupina računa 321) su planirane u iznosu od 92.950,00 kuna odnosno sa smanjenjem od 9,4% ili za 9.629,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine, a radi se o naknadama troškovazaposlenimazaprijevoz,zaslužbenaputovanjaistručnousavršavanjezaposlenika.Odnavedenogiznosa,naknade za tijela gradske uprave iznose 66.100,00 kuna evidentiranih uOdjelu za financije i gradski proračun,slijedenaknadetroškovazaposlenimaGradskeknjižniceSenj u iznosu od 12.000,00 kuna, JVP Grada Senja u iznosuod14.000,00kuna,tePučkogotvorenogučilištaM .C. Nehajeva Senj u iznosu od 850,00 kuna.

Rashodi za materijal i energiju (podskupina računa 322) planirani su u iznosu od 1.463.964,00 kuna, što predstavlja smanjenje od 3,2% ili za 48.408,00 kuna u odnosu na 2015. godinu.

Najveću stavkunavedenih rashodapredstavljajurashodi za energiju planirani u iznosu od 1.247.132,00 kuna. Istim su zaštićeni rashodi za pokriće troškovaelektrične energije Pučkog otvorenog učilišta M .C.Nehajeva Senj u iznosu od 19.000,00 kuna, Gradske knjižniceSenju iznosuod17.000,00kuna, JVPGradaSenja u iznosu od 53.132,00 kuna (el. energija, ogrjev, gorivo) te gradske uprave u iznosu od 1.005.000,00 kuna. Nadalje, pod rashodima za energiju su planirani i rashodi za motorni benzin i dizel gorivo koji su u Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu planirani u iznosu od 40.000,00 kuna te rashodi za nabavu goriva za grijanje poslovnih prostorija gradske uprave i Ureda državneuprave, a koji se planiraju u iznosu od 113.000,00 kuna.

Pod rashodima za materijal i energiju planirani su i rashodi za uredski materijal i ostale materijalne rashode u iznosu od 177.732,00 kuna i to u Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu iznos od 146.240,00 kuna, namijenjen za uredski materijal, literaturu, arhivski materijal, materijal i sredstva za čišćenje i održavanje


348

te ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja. Kod proračunskogkorisnikaGradskeknjižniceSenj rashodiza uredski materijal i literaturu planirani su u iznosu od 16.492,00kuna,zaPučkootvorenoučilišteM.C.NehajevaSenjzauredskiimaterijalzačišćenjeiodržavanjeiznosod 2.000,00 kuna, JVP Grada Senja iznos od 8.000,00 kuna(uredskimaterijal,materijalzačišćenjeiodržavanjei ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja) te za Mjesne odbore, iznos od 5.000,00 kuna za uredski materijal. Rashodi za materijal i dijelove za tekućei investicijsko održavanje planirani su u ukupnom iznosu od 14.000,00 kuna, a odnose se na rashode Odjela za lokalnu samoupravu i upravu namijenjene za postrojenja i opremu, iznos od 1.000,00 kuna, Odsjeka zagradskuimovinuzaodržavanjegrađevinskihobjekatai prijevoznih sredstava ukupan iznos od 4.000,00 kuna i JVPGradaSenja za održavanje građevinskih objekata,postrojenja i opreme te prijevoznih sredstava ukupno planirani iznos od 9.000,00 kuna. Rashodi za sitan inventar i auto gume planirani su u ukupnom iznosu od 18.000,00 kuna. Navedeni rashodi za gradsku upravu evidentirani u Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu iznose 14.000,00 kuna i iznos od 4.000,00 kuna odnosi na rashode JVP Grada Senja. Rashodi za službenu i zaštitnu obuću i odjeću planirane su u iznosu od 7.100,00 kuna i to 1.500,00 kuna zapotrebespremačicauOdjeluzalokalnusamoupravui upravu i 5.600,00 kuna za potrebe zaposlenika JVP Grada Senja.

Rashodi za usluge (podskupina račina 323) planirani su u iznosu od 6.546.029,35 kuna što predstavljapovećanjeza13,2%iliza765.158,35kunauodnosu na plan 2015. godine.

Usluge telefona pošte i prijevoza planirane su u iznosu od 407.700,00 kuna ili za 0,2% manje od plana 2015. godine. Navedene usluge obuhvaćaju rashode Odjela za lokalnusamoupravu i upravu u iznosu od 376.000,00 kuna (rashodi telefona i telefaksa 86.000,00 kuna, poštarina 130.000,00 kuna te ostale usluge za komunikaciju, prijevoz i objave oglasa 160.000,00 kuna),rashodezauslugetelefonaipoštePučkogotvorenogučilištaM.C.NehajevaSenj10.700,00kuna, rashode za usluge telefona i pošte Gradske knjižnice Senj 7.700,00 kuna, JVPGrada Senja11.300,00 kuna, te poštanske rashode Mjesnih odbora 2.000,00 kuna. Usluge tekućeg i investicijskogodržavanja planirane su u iznosu od 3.079.278,35 kuna, što predstavlja povećanje za 625.453,35kuna ili za 25,5% u odnosu na plan 2015. godine Navedeneuslugeobuhvaćaju: - Održavanje cesta, planirani iznos od

2.125.819,35 kuna,štočinipovećanjeza27,3%,ili za 456.319,35 kuna u odnosu na plan 2015. godine. Zimsko održavanje javno prometnihpovršina planirano je u iznosu od 300.000,00 kuna, usluge održavanja makadamskih i asfaltiranihnerazvrstanih cesta u iznosu od 1.705.819,35 kuna, za postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije planiran je iznos od 40.000,00 kuna, a za održavanje cestovnog pojasa nerazvrstanihcesta iznos od 80.000,00 kuna. - Održavanje javne rasvjete, dekoracija i iluminacija planira se u iznosu od 440.000,00 kuna, odnosno na razini plana 2015. godine. - Održavanje građevinskih objekata planirano je u ukupnom iznosu od 363.900,00 kuna, odnosno spovećanjemza83,0%iliza165.000.00kunauodnosu na 2015. godinu. U Odsjeku za gradsku imovinu planiran je iznos od 359.400,00 kuna (rashodi za tekuće i investicijsko održavanjegradskih objekata i upravne zgrade 225.000,00 kuna, pričuva poslovnog i stambenog prostora64.400,00 kuna, te hitne intervencije 70.000,00 kuna), dok je kod proračunskog korisnika JVPGrada Senja planiran iznos od 4.500,00 kuna. - Održavanje postrojenja, opreme i prijevoznih sredstava planirano je u ukupnom iznosu od 123.000,00 kuna, što čini smanjenjeza 13,3% ili za 18.925,00 kuna. U Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu, iznos od 40.000,00 kunazaodržavanjeopreme,azaPučkootvorenoučilišteM.C.NehajevaSenj iznosod15.000,00kuna, dok se za usluge tekućeg i investicijskogodržavanja prijevoznih sredstava Grada planiraiznos od 35.000,00 kuna evidentiranih u Odsjeku zagradskuimovinu.KodproračunskogkorisnikaJVP Grada Senja planirani su rashodi za usluge tekućeg i investicijskog održavanja opreme iprijevoznih sredstava te ostalih usluga u ukupnom iznosu od 33.000,00 kuna. - Ostaleusluge tekućeg i investicijskogodržavanjakodproračunskihkorisnikaplaniranesu u iznosu od 26.559,00 kuna i to kod Gradske knjižniceSenjiznosod23.059,00kuna,akodJVPGrada Senja iznos od 3.500,00 kuna, odnosno s povećanjemza iznos rashodaGradske knjižniceSenj. Usluge promidžbe i informiranja planirane su u ukupnom iznosu od 610.000,00 kuna, a uključuju program promidžbe iinformiranja pri Odjelu za lokalnu samoupravu i upravuuiznosuod560.000,00kunaipromidžbuPučkog otvorenog učilišta M.C. Nehajeva Senju iznosu od 50.000,00 kuna. U odnosu na plan 2015.godinenavedeneusluge sepovećavajuza


349

10,9% ili za 59.809,00 kuna. Komunalne usluge planirane su u iznosu od 1.435.351,00 kuna,odnosnospovećanjemod13,2% ili za 167.855,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine. Programomodržavanjakomunalneinfrastruktureza2016.godinuzaodržavanjeplažaplaniran jeiznos od 301.000,00 kuna, a za uređenje javnihpovršina i rad na zelenim površinama planiran je iznos od 1.040.000,00 kuna, što daje ukupno planiranerashodezaaktivnostiodržavanjaplažaiuređenja javnih i zelenihpovršinau iznosuod1.341.000,00 kuna. Nadalje, a u okviru rashoda za komunalne usluge planirani su i rashodi za provođenje DDD mjera u iznosu od 40.000,00kuna, dok je u Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu planiran iznos od 34.000,00 kuna rashoda za opskrbu vodom i odvoz smeća. Iznavedenog proizlazi ukupno planirani iznos rashoda za komunalne usluge evidentirane u tijelima gradske uprave u iznosu od 1.415.000,00 kuna, što predstavlja povećanje za 13,3% ili za166.455,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine od 1.248.545,00 kuna. Rashodi za komunalne usluge proračunskihkorisnika iznose 20.351,00 kuna i to za Pučkootvoreno učilište M.C.Nehajeva Senj 10.400,00kuna,GradskuknjižnicuSenj4.251,00kunaiJVPGrada Senja 5.700,00 kuna. Zakupnine i najamnine za građevinskeobjekte i opremu planirane su u ukupnom iznosu od 23.000,00 kuna,a odnose se na iznos od 15.0000,00 kuna za zakup poslovnog prostora za potrebe rada MO Jablanac i zakup kotlovnice za potrebe grijanja gradske uprave te zakup opreme u iznosu od 8.000,00 kuna. Intelektualne i osobne usluge planirane su u iznosu od 856.200,00 kuna ili sa smanjenjem za 10,4% ili za 98.952,00 kuna u odnosu na 2015. godinu. U okviru navedenih usluga u Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu planiran je iznos od 638.700,00 kuna koji uključuje planiranerashode za ugovore o djelu 5.000,00 kuna, usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 446.700,00 kuna (od čega se iznos od 346.700,00 kunaodnosi na obveze po sudskoj nagodbi o namirenju u ovršnom postupku između Grada Senja iodvjetnika Nikole Kvaternika), usluge agencija 7.000,00 kuna, usluge procjene i etažiranjanekretnina te ostale intelektualne usluge u iznosu od 180.000,00 kuna. Geodetske usluge planirane u Općem upravnom odjelu iznose 200.000,00kuna. Sveukupno planirani rashodi prethodno navedenih usluga odnosno programa gradske

uprave iznose 838.700,00 kuna, dok se preostali iznos od 17.500,00 kuna odnosi se na Pučkootvoreno učilište za ugovore o djelu vezanoza provedbu programa vođenja senjskih klapaplanirane u iznosu od 15.000,00 kuna te na JVP Grada Senja u iznosu od 2.500.00 kuna. Računalne usluge odnosno usluge održavanja i ažuriranja računalnih baza i webstranice Grada planirane su u 2016. godini na razini 2015. godine i iznose 96.000,00 kuna. Ostale usluge planirane u ukupnom iznosu od 38.500,00 kuna, što predstavlja povećanje u odnosu na plan 2015. godine za9.793,00kunailiza34,1%,aobuhvaćaju30.000,00kuna rashoda u Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu (za grafičke i tiskarske usluge, uslugekopiranja i uvezivanja te usluge izrade filmaukupan iznos od 24.000,00 kuna, a za usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 6.000,00 kuna). Rashodizaostaleuslugeproračunskihkorisnikaplanirane u iznosu od 8.500,00 kuna uključujurashodePučkogotvorenogučilištaM.C.NehajevaSenj u iznosu od 2.000,00 kuna i JVP Grada Senja u iznosu od 6.500,00 kuna. Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa (podskupina račina 324) planirane su na razini 2015. godine u u iznosu od 78.500,00 kunauOdjeluzafinancijeigradskiproračun,aodnosesenarashodezašestpolaznikastručnogosposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Od navedenog iznosa 66.500,00 kuna odnosi se na sufinanciranje obveznih doprinosaod strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 3.000,00 kuna na troškove državnog stručnogispita, a preostali iznos od 9.000,00 kuna odnosi se na naknade troškova priprema za polaganje državnog stručnog ispita, kao i naknade drugihtroškova osobama izvan radnog odnosa. Ostali nespomenuti rashodi poslovanja (podskupina račina 329) planirani su u iznosu od 1.207.724,00 kuna štopredstavljapovećanjeza 8,5% ili za 95.020,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine. Radi se o naknadama za rad predstavničkog i izvršnog tijela, povjerenstavai slično, mjesnih odbora, političkih stranaka,izborimazaVijećamjesnihodbora,rashodimazapremije osiguranja, reprezentaciji, pristojbama i naknadama te ostalim nespomenutim rashodima poslovanja.

• Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i sl. planirane u Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu iznose 527.837,00 kuna, a obuhvaćajurashode za isplatu naknada za gradske vijećnikeuiznosuod350.000,00kuna,


350

naknade za rad gradskih savjetnika, upravnihvijećaipovjerenstava,ukupaniznos od 80.000,00 kuna, sredstva za rad političkih stranaka u iznosu od40.000,00 kuna i rashode odnosno naknade za izbore Vijeća Mjesnihodbora u iznosu od 57.837,00 kuna.

• Naknade za rad Vijeća Mjesnih odbora planiraju se u 2016. godini u iznosu od 112.000,00 kuna.

• Premije osiguranja planiraju se u iznosu od 174.008,00 kuna, od čega se nagradsku upravu odnosi planirani iznos od103.000,00 kuna, a na proračunskekorisnike ukupan iznos od 71.008,00 kuna i to dio sredstva za premije osiguranja za Pučko otvoreno učilišteM. C. Nehajeva Senj, iznos od 18.000,00 kuna,GradskuknjižnicuSenj,iznosod16.000,00 kuna, Dječji vrtić TravicaSenj, iznos od 14.000,00 kuna, dok su iz decentraliziranih sredstava planirani rashodi premija osiguranja JVP Grada Senja u iznosu od 23.008,00 kuna.

• Reprezentacija se planira sa na razini plana 2015. godine i iznosi 90.000,00 kuna.

• Pristojbe i naknade planiraju se u iznosu od 73.000,00 kuna,auključujuplaniranerashode za javnobilježničke, sudske,upravne i administrativne pristojbe i ostale nespomenute rashode poslovanja (novčana naknada zbog ne ispunjavaobveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom).

• Ostali nespomenuti rashodi poslovanja planiraju se u iznosu od 230.879,00 kuna i to u Odjelu za lokalnu samoupravu i upravu 230.000,00 kuna te kod JVP Grada Senja iznos od 879,00 kuna.

3. FINANCIJSKI RASHODI Financijski rashodi za 2016. godinu

planiraju se u iznosu od 800.990,00 kuna, što predstavlja smanjenje za 40.297,00 kuna ili za 4,8% u odnosu na 2015. godinu.

3.1. Kamate na primljene kredite i zajmove planirane su u iznosu od 272.990,00 kuna i to:

• kamate Privredne banke d.d. za sufinanciranjekapitalnog projekta „Uređenje parka Nehaj“ uiznosu od 20.470,00 kuna,

• kamate Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb za financiranje kapitalnog projekta „Izgradnjasanitarne i oborinske kanalizacije naselja Trbušnjak – I faza“ u iznosu od 18.520,00 kuna,

• kamate Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka zasufinanciranjeEUprojektauokviruIPAIIIC–Izgradnja i razvoj rekreacijsko-sportskog centra Tenis u iznosu od 19.000,00 kuna i

• kamate vezane za zaduženje kod Erste &Steiermärkischebankd.d.Rijekazafinanciranjekapitalnih projekta Grada Senja u 2015. godini u iznosu od 215.000,00 kuna.

3.2.Ostali financijski rashodi planirani su u iznosu od 528.000,00 kuna,aobuhvaćaju:

• bankarske usluge i usluge platnog prometa planirane u iznosu od 59.000,00 kuna, a odnose se na planirane rashode gradske uprave u iznosu od 48.000,00 kuna i Mjesne odbore u iznosu od 11.000,00 kuna,

• zatezne kamate planirane u iznosu 36.000,00 kuna i

• ostalenespomenutefinancijskerashodeplaniraneu iznosu od 433.000,00 kuna, a sačinjavaju ihplanirani rashodi za subvencije-regres kamata na odobrene poduzetničke kredite „Poduzetnik2“iPoduzetnik3“,Programfinanciranjaobnovefasada i krovišta te zamjene vanjske stolarije u starogradskoj jezgri, naknade za nepotpuno izvlaštenje - pravo služnosti (vodovod KrasnoIIIfaza),teostalefinancijskerashode.

4. SUBVENCIJE za 2016. godinu se planiraju u iznosu od 605.000,00 kuna ili s povećanjem od 4,9% ili za28.500,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine i to za:

1. Radio Senj d.o.o., iznos od 415.000,00 kuna, 2.Veterinarskuslužbu,iznosod90.000,00kunai3. Poljoprivredu, iznos od 100.000,00 kuna.

5. NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA iz gradskogproračunaplaniranesuuiznosuod470.500,00 kuna, što je za 25.000,00 kuna ili 5,6% više u odnosu na plan 2015. godine.Naknadama su obuhvaćene pomoćiobiteljimaikućanstvimakrozSocijalniprogramplaniranu iznosu od 390.500,00 kuna i stipendiranje studenata i učenikauiznosuod80.000,00kuna.

6. OSTALI RASHODI planirani su u ukupnom iznosu od 3.587.000,00 kuna odnosno s povećanjemod12,6%ili za 402.580,00 kuna u odnosu na plan 2015. godine, a obuhvaćaju tekuće i kapitalne donacije te tekućuproračunskupričuvu.6.1. Tekuće i kapitalne donacije neprofitnimorganizacijama,športskimdruštvima,udrugamagrađanai ostalima planirane su u iznosu od 3.537.000,00 kuna.6.1.1. Tekuće donacije planirane su u iznosu od


351

3.377.000,00 kuna i to:Dom zdravlja Senj, ukupan iznos od 244.000,00

kuna i to 100.000,00 kuna za troškove područnih ambulanti i 144.000,00 kuna zatroškove provođenja jedne specijalizacije izpedijatrije,

Vatrogasna zajednica Grada Senja, iznos od 380.000,00 kuna,

Zajednica sportova Grada Senja, iznos od 1.000.000,00 kuna,

ŠportskadvoranaRobertBarbić„Beli“,iznosod 550.000,00 kuna,

Program „Športom protiv droge i drugih ovisnosti“, iznos od 20.000,00 kuna,

Civilna zaštita i HGSS, iznos od 30.000,00 kuna,

OsnovnaškolaS.S.KranjčevićaSenj,iznosod91.000,00 kuna,

Srednja škola P.R.Vitezovića Senj, iznos od8.000,00 kuna,

Ustanova za razvoj Grada Senja, iznos od 640.000,00 kuna,

Ostale udruge, društava i zajednice, iznos od 414.000,00kuna,aukoji jeuključen i iznosod12.000,00kuna tekućihdonacijavjerskimzajednicama.

6.1.2. Kapitalne donacije planirane su u iznosu od 160.000,00 kuna, a odnose se na kapitalne donacije građanima i kućanstvima kroz kapitalni projektsufinanciranjaobnovepročeljaikrovištazgrada.

6.2. Tekuća proračunska zaliha – planirana je u iznosu od 50.000,00 kuna. S obzirom da je proračunska zaliha oblik izvorafinanciranja,anevrstarashodabrisanajekaopodskupinaračuna iz Računskog plana. Kako tijekom godineizvanredne okolnosti mogu dovesti do nastanka dodatnih obveza, u proračunu je potrebno planirati, u skladu sačlankom 56. Zakona o proračunu, iznos sredstava zanepredviđenerashodeuvisiniproračunskezalihe.Kadase tijekom godine ti rashodi realiziraju evidentiraju se na teret računa stvarnih rashoda kojima prema vrstipripadaju.Odstupanjaizvršenjaodplananatimračunimaobrazlažu se financiranjem sredstvima planiranim podstavkom proračunska zaliha te zbroj odstupanja moraodgovaratiiznosupotrošenomnaproračunskojzalihi.

¯ RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izrazreda 4 - planirani su za 2016. godinu u iznosu od 33.765.618,65 kuna, što predstavlja 94,1% plana 2015. godine.

Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine planirani u Odsjeku za gradsku imovinu iznose 805.000,00 kuna, a odnose se na za otkup zemljišta i nasada - izvlaštenje za potrebe sanacije odlagališta otpada u Svetom Jurju u iznosu od 790.150,00 kuna te 14.850,00kunavezanozaSpomenkućuGavran. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i za dodatna ulaganja za ostalu nefinancijsku imovinu obuhvaćaju kapitalne projekte Grada Senjaplanirane u ukupnom iznosu od 31.224.238,75 kuna sukladnoProgramugradnjeobjekataiuređajakomunalneinfrastrukture za 2016. godinu, a koji je izrađen kaozaseban akt od strane Odsjeka za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav. Pored navedenog a vezano za rashodezanabavunefinancijske imovineuOdsjekuza gradsku imovinu planiran je iznos od 1.200.000,00 kuna za energetsku obnovu poslovne zgrade u Senju i iznos od 244.379,90 kuna za nabavu kranske kosilice i škarazavakumskučistilicu.KodproračunskogkorisnikaGradskog muzeja Senj planirani su rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od150.000,00 kuna za zaštitukulturnogdobraGradskevijećnice-ložeuSenjukroz nastavak radova na sanaciji spomenika kulture. Rashodi za nabavu postrojenja i opreme planirani za potrebe gradske uprave u iznosu od 87.000,00 kuna obuhvaćaju nabavu računalne, uredske opreme inamještaja u iznosu od 70.000,00 kuna i komunikacijske opreme te opreme za grijanje, ventilaciju i hlađenje uiznosu od 17.000,00 kuna. Rashodi za nabavu računalnih programa u 2016. godini planirani su u iznosu od 20.000,00 kuna. Rashodi za nabavu knjiga u knjižnicama u 2016. godini planirani su u iznosu od 35.000,00 kuna za GradskuknjižnicuSenj.

¯ IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

Izdacizafinancijskuimovinuiotplatezajmovaiz razreda 5 - planirani su u 2016. godini u iznosu od 1.901.860,00 kuna, a sastoje se od izdataka za otplatu evidentiranih kreditnih obveza po otplatnim planovima i to Privredna banka d.d. Zagreb za projekt „Uređenjeparka Nehaj“, iznos od 413.200,00 kuna, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb za projekt „Izgradnja sanitarne i oborinske kanalizacije naselja Trbušnjak – I faza, iznos od 225.730,00 kuna, Erste & Steiermärkische bank d.d. RijekazakreditnozaduženjezakapitalneprojekteGradaSenja u 2015. godini u iznosu od 1.119.210,00 kuna te otplata glavnice Erste & Steiermärkische bank d.d. Rijeka za izgradnju i razvoj rekreacijskog – sportskog centra Tenis, iznos od 143.720,00 kuna. PredsjednikGradskogvijeća:

BerislavGržanić,oec.,v.r.


352

Plan

razv

ojni

h pr

ogra

ma

rasp

oređ

uje

se p

o ra

zdje

lima

i odj

elim

a ka

ko sl

ijedi

:

12

34

56

7

17.0

00,0

017

.000

,00

17.0

00,0

0

17.0

00,0

017

.000

,00

17.0

00,0

0Fu

nkci

jska

kla

sifik

acija

: 01-

Opć

e ja

vne

uslu

ge

17.0

00,0

017

.000

,00

17.0

00,0

0

642

17.0

00,0

017

.000

,00

17.0

00,0

0

642

217

.000

,00

90.0

00,0

090

.000

,00

90.0

00,0

090

.000

,00

90.0

00,0

090

.000

,00

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

1 -O

pće

javn

e us

luge

90.0

00,0

090

.000

,00

90.0

00,0

0

36

4290

.000

,00

90.0

00,0

090

.000

,00

Na

tem

elju

čla

nka

16. s

t. 4.

Zak

ona

o pr

orač

unu

( NN

br.

87/0

8,13

6/12

i 15

/15)

i čl

anka

31.

Sta

tuta

Gra

da S

enja

("Sl

užbe

ni g

lasn

ik G

rada

Sen

ja",

br. 6

/09,

2/

13, 0

6/13

, 10/

13 -

proč

išće

ni te

kst,

6/14

), G

rads

ko v

ijeće

Gra

da S

enja

na

svoj

oj 2

4. sj

edni

ci o

drža

noj 1

7. p

rosi

nca

2015

. god

ine,

don

ijelo

je

PLA

N R

AZV

OJN

IH P

RO

GR

AM

AG

rada

Sen

ja z

a ra

zdob

lje 2

016.

-201

8.

Ĉla

nak

1.

Izvo

r fin

anci

ranj

aKONTO

O P

I S

2016

.20

17.

2018

.

T 1

005

01

Teku

ći p

roje

kt: N

abav

a ur

edsk

e op

rem

e, n

amje

štaj

a i

raĉu

naln

ih p

rogr

ama

RA

ZDJE

L 00

2 O

DJE

L ZA

FIN

AN

CIJ

E I

GR

AD

SKI P

RO

RA

ĈU

NG

LAV

A 0

0201

OD

JEL

ZA F

INA

NC

IJE

I G

RA

DSK

I PR

OR

AĈ

UN

RA

ZDJE

L 0

01 O

DJE

L Z

A L

OK

AL

NU

SA

MO

UPR

AV

U I

UPR

AV

U

GL

AV

A 0

0101

OD

JEL

ZA

LO

KA

LN

U S

AM

OU

PRA

VU

I U

PRA

VU

T 1

001

01Te

kući

pro

jekt

: Opr

eman

je u

prav

nih

tijel

aP

1001

PRO

GR

AM

: Adm

inis

trac

ija O

djel

a

P 10

05PR

OG

RA

M: I

nfor

mat

izac

ija i

opre

man

je g

rads

ke u

prav

e

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

ePo

stro

jenj

a i o

prem

a

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e


353

36

422

70.0

00,0

03

642

620

.000

,00

35.7

60.6

48,0

233

.891

.000

,00

17.3

46.0

00,0

0

2.40

9.37

9,90

100.

000,

0010

0.00

0,00

14

542

1.20

0.00

0,00

0,00

0,00

14

542

11.

200.

000,

00

244.

379,

900,

000,

00

34

4224

4.37

9,90

0,00

0,00

34

422

244.

379,

90

805.

000,

000,

000,

001

34

4180

5.00

0,00

0,00

0,00

13

441

180

5.00

0,00

K 1

006

01

Kap

italn

i pro

jekt

: Ene

rget

ska

obno

va p

oslo

vne

zgra

de u

Sen

ju

RA

ZDJE

L 0

03 O

PĆI U

PRA

VN

I OD

JEL

GL

AV

A 0

0301

OD

SJEK

ZA

GR

AD

SKU

IMO

VIN

U

P 10

06PR

OG

RA

M: O

drţa

vanj

e gr

adsk

e im

ovin

e

K 1

008

01

Kap

italn

i pro

jekt

: Gra

Ċevi

nska

i os

tala

zem

ljišt

a

K 1

006

02K

apita

lni p

roje

kt: O

prem

a za

odr

ţava

nje

javn

ih i

zele

nih

povr

šina

P 10

08PR

OG

RA

M: Z

emlji

šte

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Ras

hodi

za

naba

vu n

epro

izve

dene

dug

otra

jne

imov

ine

Mat

erija

lna

imov

ina-

priro

dna

boga

tstv

a

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Opr

ema

(kra

nska

kos

ilica

, ška

re z

a va

kum

sku

čist

ilicu

)

Post

roje

nja

i opr

ema

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

1.20

0.00

0,00

0,00

0,00


354

160.

000,

0010

0.00

0,00

100.

000,

00

160.

000,

0010

0.00

0,00

100.

000,

00

338

160.

000,

0010

0.00

0,00

100.

000,

003

382

160.

000,

00

31.2

24.2

38,7

531

.695

.000

,00

15.1

50.0

00,0

0

29.8

92.7

38,7

531

.445

.000

,00

14.9

00.0

00,0

0

2.91

0.00

0,00

3.85

0.00

0,00

700.

000,

003

422.

910.

000,

003.

850.

000,

0070

0.00

0,00

342

12.

910.

000,

00

0,00

300.

000,

000,

003

420,

0030

0.00

0,00

0,00

342

10,

00

0,00

500.

000,

0020

0.00

0,00

342

0,00

500.

000,

0020

0.00

0,00

342

10,

00

Kap

italn

i pro

jekt

: Suf

inan

cira

nje

obno

ve p

roĉe

ljazg

rada

i kr

oviš

ta

K 1

011

02K

apita

lni p

roje

kt: P

rist

upna

ces

ta K

otlin

a Sv

. Jur

aj

GL

AV

A 0

0302

OD

SJEK

ZA

UR

BA

NIZ

AM

, PR

OST

OR

NO

PL

AN

IRA

NJE

I K

OM

UN

AL

NI S

UST

AV

P 10

11PR

OG

RA

M: I

zgra

dnja

kom

unal

ne in

fras

truk

ture

K 1

011

01K

apita

lni p

roje

kt: R

adna

zon

a C

esta

rska

kuć

a

Kap

italn

i pro

jekt

: Pri

stup

na c

esta

u B

unic

i

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Ost

ali r

asho

diK

apita

lne

dona

cije

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

P 10

09PR

OG

RA

M: Z

aštit

a i o

ĉuva

nje

kultu

rnih

dob

ara

K 1

009

01

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

4 -E

kono

msk

i pos

lovi

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

K 1

011

03


355

100.

000,

005.

000.

000,

002.

000.

000,

00

345

100.

000,

005.

000.

000,

002.

000.

000,

00

345

410

0.00

0,00

5.02

5.00

0,00

0,00

0,00

445

5.02

5.00

0,00

0,00

0,00

445

45.

025.

000,

00

798.

000,

000,

000,

007

4579

8.00

0,00

0,00

0,00

745

432

9.00

0,00

745

446

9.00

0,00

5.00

0.00

0,00

7.00

0.00

0,00

7.00

0.00

0,00

34

645

5.00

0.00

0,00

7.00

0.00

0,00

7.00

0.00

0,00

34

645

45.

000.

000,

00

K 1

011

05K

apita

lni p

roje

kt: I

zgra

dnja

i ra

zvoj

rek

reac

ijsko

-sp

orts

kog

cent

ra T

enis

K 1

011

04K

apita

lni p

roje

kt: U

reĊe

nje

Pavl

insk

og tr

ga, P

otok

a,

Ciln

ice

i Vel

ikih

vra

ta

K 1

011

06K

apita

lni p

roje

kt: U

reĊe

nje

Teni

s igr

ališ

ta

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

iD

odat

na u

laga

nja

za o

stal

u ne

finan

cijs

ku im

ovin

u

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

Nab

ava

i pos

tavl

janj

e um

jetn

e tra

ve

Nab

ava

i pos

tavl

janj

e og

rade

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

i

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

K 1

011

07K

apita

lni p

roje

kt: I

zgra

dnja

pla

ţe i

šetn

ice

Škve

r

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

i

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

i

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice


356

12.7

95.0

00,0

012

.795

.000

,00

0,00

34

745

12.7

95.0

00,0

012

.795

.000

,00

0,00

34

745

412

.795

.000

,00

0,00

2.60

0.23

8,75

0,00

0,00

34

745

2.26

3.25

0,00

0,00

0,00

34

745

41.

537.

250,

000,

000,

004

454

726.

000,

004

742

336.

988,

750,

000,

00

47

422

336.

988,

75

0,00

2.00

0.00

0,00

5.00

0.00

0,00

13

638

0,00

2.00

0.00

0,00

5.00

0.00

0,00

13

638

60,

00

664.

500,

000,

000,

00

37

4266

4.50

0,00

0,00

0,00

37

421

664.

500,

00

Kap

italn

e po

moć

i

K 1

011

08K

apita

lni p

roje

kt: S

anac

ija o

dlag

ališ

ta k

omun

alno

g ot

pada

Sve

ti Ju

raj

Izgr

adnj

a ka

naliz

acije

za

reci

klaž

no d

voriš

te

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Post

roje

nja

i opr

ema

K 1

011

10

K 1

011

11K

apita

lni p

roje

kt: K

anal

izac

ijski

sust

av S

veti

Jura

j

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

- iz

grad

nja

reci

klaž

nog

dvor

išta

Kap

italn

i pro

jekt

: Kan

aliz

acijs

ki su

stav

Trb

ušnj

ak

Ost

ali r

asho

di

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

5 -Z

aštit

a ok

oliš

a

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

i

Ras

hodi

za

doda

tna

ulag

anja

na

nefin

anci

jsko

j im

ovin

i

Dod

atna

ula

ganj

a za

ost

alu

nefin

anci

jsku

imov

inu

K 1

011

09K

apita

lni p

roje

kt: R

ecik

laţn

o dv

oriš

te


357

1.33

1.50

0,00

250.

000,

0025

0.00

0,00

24.2

50,0

00,

000,

003

4224

.250

,00

0,00

0,00

342

624

.250

,00

25.0

00,0

00,

000,

00

342

25.0

00,0

00,

000,

00

342

625

.000

,00

30.0

00,0

00,

000,

00

342

30.0

00,0

00,

000,

00

342

630

.000

,00

250.

000,

000,

000,

00

34

4225

0.00

0,00

0,00

0,00

34

426

250.

000,

00N

emat

erija

lna

proi

zved

ena

imov

ina

Kap

italn

i pro

jekt

: Izr

ada

UPU

-a z

a di

o na

selja

Kla

riĉe

vac

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

eN

emat

erija

lna

proi

zved

ena

imov

ina

Kap

italn

i pro

jekt

: Izm

jene

i do

pune

PPU

-a G

rada

Sen

ja

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

6 -U

slug

e un

apre

Ċenj

a st

anov

anja

i za

jedn

ice

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

K 1

012

03K

apita

lni p

roje

kt: I

zrad

a U

PU-a

za

cent

ar p

lani

nsko

g tu

rizm

a K

rasn

o

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

P 10

12PR

OG

RA

M: P

rost

orno

pla

nska

, pro

jekt

na i

osta

la

doku

men

taci

ja

K 1

012

01K

apita

lni p

roje

kt: I

zrad

a iz

mje

ne i

dopu

ne U

PU-a

Gra

da

Senj

a

K 1

012

02

K 1

012

04

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e


358

206.

000,

000,

000,

003

642

206.

000,

000,

000,

003

426

84.0

00,0

06

426

122.

000,

00

250.

000,

0025

0.00

0,00

250.

000,

00

36

4225

0.00

0,00

250.

000,

0025

0.00

0,00

36

426

250.

000,

00

162.

500,

000,

000,

006

742

162.

500,

000,

000,

00

67

426

162.

500,

00

78.7

50,0

00,

000,

003

642

78.7

50,0

00,

000,

00

36

426

78.7

50,0

0

295.

000,

000,

000,

00

46

4229

5.00

0,00

0,00

0,00

46

426

295.

000,

00N

emat

erija

lna

proi

zved

ena

imov

ina

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a - O

da B

uri

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

eN

emat

erija

lna

proi

zved

ena

imov

ina

- svj

etlo

sne

inst

alac

ije

Kap

italn

i pro

jekt

: Izr

ada

tehn

iĉke

dok

umen

taci

je z

a ce

ste

u Pi

javi

ciRas

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Nem

ater

ijaln

a pr

oizv

eden

a im

ovin

a

K 1

012

08K

apita

lni p

roje

kt: I

zmje

ne i

dopu

ne U

PU-a

Sv.

Jur

aj

K 1

012

06K

apita

lni p

roje

kt: I

zrad

a po

dlog

e za

obr

aĉun

kom

unal

ne

nakn

ade

K 1

012

09

K 1

012

07K

apita

lni p

roje

kt: I

zrad

a re

gist

ra n

eraz

vrst

anih

ces

ta

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

eN

emat

erija

lna

proi

zved

ena

imov

ina

K 1

012

05K

apita

lni p

roje

kt:"

Feno

men

senj

ske

bure

"


359

10.0

00,0

00,

000,

00

642

10.0

00,0

00,

000,

00

642

610

.000

,00

2.12

7.02

9,37

2.09

6.00

0,00

2.09

6.00

0,00

1.93

2.02

9,37

2.09

1.00

0,00

2.09

1.00

0,00

1.77

5.00

0,00

1.96

5.00

0,00

1.96

5.00

0,00

1.77

5.00

0,00

1.96

5.00

0,00

1.96

5.00

0,00

642

150.

000,

001.

965.

000,

001.

965.

000,

00

642

115

0.00

0,00

442

1.62

5.00

0,00

442

11.

590.

000,

004

422

35.0

00,0

0

20.0

00,0

020

.000

,00

20.0

00,0

0

20.0

00,0

020

.000

,00

20.0

00,0

0

45

4220

.000

,00

20.0

00,0

020

.000

,00

45

422

20.0

00,0

0

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

ePo

stro

jenj

a i o

prem

a

Vla

stiti

i na

mje

nski

prih

odi

Akt

ivno

st: O

pći p

oslo

vi u

stan

ove

Kor

isni

k 02

: PU

ĈK

O O

TVO

REN

O U

ĈIL

IŠTE

M.C

. N

EH

AJE

VA

SEN

J

A 1

015

02

Post

roje

nja

i opr

ema

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

eG

rađe

vins

ki o

bjek

ti

K 1

012

10K

apita

lni p

roje

kt: E

nerg

etsk

i cer

tifik

at z

grad

e U

prav

e

Kor

isni

k 01

: GR

AD

SKI M

UZE

J SE

NJ

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

eN

emat

erija

lna

proi

zved

ena

imov

ina

A 1

015

01

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

8 -R

ekre

acija

, kul

tura

i re

ligija

GLA

VA

003

04 O

DSJ

EK Z

A D

RU

ŠTV

ENE

DJE

LATN

OST

I M

JESN

U

SAM

OU

PRA

VU

MJE

SNU

SA

MO

UPR

AV

U

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Vla

stiti

i na

mje

nski

prih

odi

P 10

15PR

OG

RA

M: P

rom

ican

je k

ultu

re

Akt

ivno

st: O

pći p

oslo

vi u

stan

ove


360

137.

029,

3710

6.00

0,00

106.

000,

0013

7.02

9,37

106.

000,

0010

6.00

0,00

642

35.0

00,0

035

.000

,00

35.0

00,0

0

642

435

.000

,00

24

4210

2.02

9,37

71.0

00,0

071

.000

,00

442

160

.029

,37

442

210

.000

,00

442

430

.000

,00

242

62.

000,

00

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

9 -O

braz

ovan

je5.

000,

005.

000,

005.

000,

005.

000,

005.

000,

005.

000,

005.

000,

005.

000,

005.

000,

00

242

5.00

0,00

5.00

0,00

5.00

0,00

242

25.

000,

00

Funk

cijs

ka k

lasi

fikac

ija: 0

3 -J

avni

red

i si

gurn

ost

190.

000,

000,

000,

00A

ktiv

nost

: JV

P G

rada

Sen

ja19

0.00

0,00

0,00

0,00

342

190.

000,

000,

000,

003

422

190.

000,

00

35.8

67.6

48,0

233

.998

.000

,00

17.4

53.0

00,0

0

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

A 1

015

03A

ktiv

nost

: Opć

i pos

lovi

ust

anov

eK

oris

nik

03: G

RA

DSK

A K

NJI

ŢNIC

A S

ENJ

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

e

Knj

ige

u kn

jižni

ciV

last

iti i

nam

jens

ki p

rihod

iR

asho

di z

a na

bavu

pro

izve

dene

dug

otra

jne

imov

ine

Gra

đevi

nski

obj

ekti

Post

roje

nja

i opr

ema

Knj

ige

u kn

jižni

ciN

emat

erija

lna

proi

zved

ena

imov

ina

Akt

ivno

st: O

pći p

oslo

vi u

stan

ove

Post

roje

nja

i opr

ema

Kor

isni

k 01

: DJE

ĈJI

VR

TIĆ

TR

AV

ICA

A 1

017

01P

1017

PRO

GR

AM

Pre

dško

lsko

g od

goja

Ras

hodi

za

naba

vu p

roiz

vede

ne d

ugot

rajn

e im

ovin

ePo

stro

jenj

a i o

prem

a

P 10

21PR

OG

RA

M: C

iviln

a za

štita

i za

štita

od

poţa

raA

102

1 03

Vla

stiti

i na

mje

nski

prih

odi

SVE

UK

UPN

O


361

Ova

j Pla

n ra

zvoj

nih

prog

ram

a st

upa

na sn

agu

dan

nako

n ob

jave

u "

Služ

beno

m g

lasn

iku

Gra

da S

enja

".

KLA

SA: _

____

____

____

____

____

400-

06/1

5-01

/20

UR

BR

OJ:

___

____

____

____

____

2125

-03/

03-1

5-04

Senj

, ___

____

____

____

, 17

. pro

sinc

a 20

15.

1 O

pći p

rihod

i i p

rimic

i

Ber

isla

v G

rţan

ić, o

ec.,

v.r.

5 D

onac

ije6

Prih

odi o

d pr

odaj

e ili

zam

jene

nef

inan

cijs

ke im

ovin

e i n

akna

de s

nasl

ova

osig

uran

ja

GR

AD

SKO

VIJ

EĆ

E G

RA

DA

SEN

JAPr

edsj

edni

k G

rads

kog

vije

ća

7 N

amje

nski

prim

ici o

d fin

anci

jske

imov

ine

i zad

uživ

anja

Ĉla

nak

2.

2 V

last

iti p

rihod

i3

Prih

odi z

a po

sebn

e na

mje

ne4

Pom

oći

Šifr

a iz

vora


362

Na temelju članka 14. Zakona o proračunu(„Narodnenovine”broj87/08,136/12i15/15)ičlanka31.StatutaGradaSenja(“SlužbeniglasnikGradaSenja”broj 6/09, 2/13, 6/13, 10/13 - pročišćeni tekst i 6/14),GradskovijećeGradaSenjana24.sjedniciodržanoj17.prosinca 2015. godine, donijelo je

ODLUKU o izvršavanju Proračuna Grada Senja

za 2016. godinu

I. OPĆE ODREDBEČlanak 1.

Ovom seOdlukom uređuju struktura prihoda iprimitaka, te rashoda i izdatakaProračunaGradaSenjaza2016.godinu(udaljnjemtekstu:Proračun),njegovoizvršavanje,proračunskazaliha,upravljanjefinancijskominefinancijskomimovinom,opsegzaduživanjaijamstava,prava i obveze korisnika proračunskih sredstava,ovlastiGradonačelnikaGradaSenja(udaljnjemtekstu:Gradonačelnik)tedrugapitanjauizvršavanjuProračuna.

Članak 2. Proračun se donosi i izvršava u skladu snačelima jedinstva i točnosti proračuna, jedne godine,uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti,specifikacije, dobrog financijskog upravljanja itransparentnosti.

II. SADRŽAJ PRORAČUNA

Članak 3. Proračunsesastojiodopćegiposebnogdijelateplana razvojnih programa. OpćidioProračunačiniRačunprihodairashodaiRačunfinanciranja. URačunuprihodairashodaiskazanisuprihodiposlovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovineterashodiposlovanja i rashodizanabavunefinancijskeimovine. Prihodi poslovanja su: prihodi od poreza, pomoći, prihodi od imovine, prihodi od pristojbi inaknada, prihodi po posebnim propisima, kazne, ostali prihodiiprihodiodprodajenefinancijskeimovine. Rashodi poslovanja su: rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi, subvencije,pomoći, naknade građanima i kućanstvima na temeljuosiguranja i druge naknade, ostali rashodi i rashodi za nabavunefinancijskeimovine. U Računu financiranja iskazani suprimici od financijske imovine i zaduživanjate izdaci za financijsku imovinu i za otplatu kredita izajmova. PosebnidioProračunasastojiseodplanarashoda

iizdatakaproračunskihkorisnikaiskazanihpovrstama,raspoređenihuprogramekoji se sastojeodaktivnosti iprojekata. UzProračunsedonosiPlanrazvojnihprogramakojimsedefinirajuciljeviiprioritetirazvojaGradaSenjapovezani sa programskom i organizacijskom strukturom Proračuna. Plan razvojnih programa usklađuje se svakegodineprilikomdonošenjaProračuna.

Članak 4. URačunuprihodairashodateRačunufinanciranjaplaniranisusviprihodiiprimiciterashodiiizdaciproračunaiproračunskihkorisnika.

III. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

Članak 5. SredstvaProračunaosiguravajuseradiprogramegradskih upravnih tijela, proračunskih korisnika premapodacima iz Registra korisnika proračuna, te drugihkorisnikakojisuunjegovomPosebnomdijeluodređeniza nositelje sredstava.

Članak 6. Korisnici sredstava Proračuna o odobrenimsredstvimabitćeobaviješteniputem«SlužbenogglasnikaGradaSenja»inadležnogOdsjeka.

Članak 7. Proračunski korisnici obvezni su Odjelu zafinancije i gradski proračun dostaviti svoje financijskeplanove po mjesecima, za cijelu godinu u skladu s planiranimdospijećemobvezaiusuglašenesodobrenimsredstvimauProračunudo15.siječnjatekućegodine. Tijekom godine mjesečni financijski planovimogu semijenjati u skladu s promjenama u dospijećuobveza, odobrenim preraspodjelama te izmjenama i dopunamaProračuna. Proračun se izvršava na temelju mjesečnihfinancijskih planova iz stavka 1. i 2. ovoga člankasukladnoraspoloživimsredstvima. Ako proračunski korisnik ne dostavi mjesečnifinancijski plan u navedenom roku, Odjel za financijei gradski proračun doznačit će korisniku akontaciju uvisini 1/12planiranih sredstava iz godišnjegProračunaza tekuće izdatke. Za kapitalne izdatke će doznačitiakontaciju sredstava na temelju pisanog zahtijeva. ProračunskimsredstvakorisnicisesmijukoristitisamozanamjenekojesuutvrđeneProračunom,itodovisineutvrđeneunjegovuPosebnomdijelu,uzprethodnuusklađenost s dinamikom ostvarivanja proračunskihprihoda,apremanačelimaštednjeiracionalnogkorištenja


363

odobrenih sredstava. Sredstva za pokroviteljstva i promidžbu te zaaktivnosti i projekte koja se izvršavaju kao subvencije, donacije i pomoći pojedinom korisniku, pisanimnalogom odobravaGradonačelnik, ako krajnji korisniknije utvrđen u Posebnom dijelu Proračuna, programujavnih potreba ili drugom aktuGradskog vijećaGradaSenja.

Članak 8. ZaplaniranjeiizvršavanjeProračunaodgovoranjeGradonačelnik. Nalogodavac i odgovorna osoba za izvršavanje ProračunaucjelinijeGradonačelnik. Odjel za financije i gradski proračun izvršavaProračuniotomeizvještavaGradonačelnika. Pročelnici tijela gradske uprave odgovornisu za prikupljanje proračunskih prihoda, za potpunui pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti,zanjihovuuplatuuProračunizaizvršavanjesvih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. PrihodiProračunaubiruseiuplaćujuuProračunu skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visiniprihodaplaniranihuProračunu. Otplataglavniceikamataodzaduživanjaidanihjamstava mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih. Čelnici korisnika Proračuna odgovorni su zazakonitoipravilnoplaniranjeiizvršavanjefinancijskogplana odnosno za naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i za izvršavanje svih rashoda i izdataka uskladu s namjenama. AkoseutijekuizvršavanjaProračunautvrdidaproračunska sredstvanisupravilnokorištena,korisnikućeseumanjitisredstvauvisininenamjenskogkorištenjasredstavailićeseprivremenoobustavitiisplatasredstavana stavkama s kojih sredstva nisu bila trošena namjenski. Odluku o umanjivanju i obustavi doznake sredstavadonijetćeGradonačelnik. Ostvarene vlastite prihode, kao i namjenske prihode i primitke proračunski korisnici nisu dužniuplaćivati u proračun već ih koriste prema namjenamautvrđenim u financijskim planovima proračunskihkorisnika.

IV. ISPLATA SREDSTAVA IZ PRORAČUNA

Članak 9. Plaćanjepredujmommožeseugovoriti samouiznimnimslučajevimainatemeljuprethodnesuglasnostiGradonačelnika. Plaćanje predujmova neophodnih za tekućeposlovanje(neophodnepredujmovetroškovazaslužbenaputovanja, oglašavanja, pretplate na stručnu literaturu,kotizacijezaseminareisl.)odobravaGradonačelnik.

Članak 10. Svaki rashod i izdatak iz Proračuna mora setemeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojomsedokazujeobvezaplaćanja. Ugovori o nabavi robe, radova i usluga sklapaju senanačinipopostupkupropisnimZakonomojavnojnabavi, odnosno aktom koji donosi Gradonačelnik,ovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave. Pročelnik tijela gradske uprave i čelnik pravneosobeproračunskogkorisnika,odnosnoosobanakojujeto pravo preneseno, mora prije isplate provjeriti i potvrditi potpisom pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave.

Članak 11. Aktivnosti i projekti financirani iz sredstavaEuropske unije te kapitalni projekti, koji nisu izvršeni do kraja 2015. godine, mogu se prenijeti i izvršavati u 2016. godini,poduvjetomdasuproračunskasredstva,kojasuzanjihovuprovedbubilaosiguranauProračunuza2015.godinu, na kraju 2015. godine ostala neizvršena ili su izvršena u iznosu manjem od planiranog.

Članak 12. Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun,vraćajuseuplatiteljimanateretistihprihoda,natemeljupisanog naloga odnosno dokumentiranog zahtjeva kojeg potpisuje pročelnik tijela gradske uprave u čijojnadležnostijenaplatatihprihodaodnosnoosobakojuonovlasti.

V. PRORAČUNSKA ZALIHA

Članak 13. Za nepredviđene namjene, za koje u Proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Proračuna nije bilo moguće predvidjeti, koristit će se sredstva proračunske zalihe osigurana u iznosu od 50.000,00 kuna. O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Gradonačelnik, koji je obvezan mjesečno izvještavati Gradsko vijeće o korištenju iste.

VI. UPRAVLJANJE FINANCIJSKOM I NEFINANCIJSKOM IMOVINOM

Članak 14. ImovinuGradačinifinancijskainefinancijskaimovina. Raspoloživim novčanim sredstvima na računu


364

ProračunaupravljaGradonačelnik. Novčana sredstva iz stavka 2. ovoga člankamogu se polagati u poslovnu banku, poštujući načelasigurnosti, likvidnosti i isplativosti ulaganja. OdlukuoizborubankedonosiGradonačelnik. Gradonačelnik upravlja nekretninama ipokretninamauvlasništvuGradateodlučujeostjecanjui otuđenju pokretnina i nekretnina u vlasništvu Grada,sukladno posebnim propisima i Statutom Grada.

Članak 15. Upravljanje nefinancijskom dugotrajnomimovinom Grada podrazumijeva njezino korištenje, održavanjeidavanjeuzakup. Tijela gradske uprave i čelnici korisnikaProračuna upravljaju nefinancijskom dugotrajnomimovinom koju posjeduju za obavljanje poslova iz svog djelokrugaradasukladnoopćimaktima,postupajućiponačelimadobroggospodarenjaivodepopisotojimoviniu skladu sa zakonom. Sredstva za održavanje i osiguranje dugotrajnenefinancijske imovine osiguravaju se u rashodimaposlovanja nadležnih tijela gradske uprave. Poslovesklapanja ugovora s osiguravateljima i naplatu šteta obavljaOpćiupravniodjel.

Članak 16. Knjigovodstvena evidencija nefinancijskedugotrajne imovine Grada Senja vodi se u Odjelu za financijeigradskiproračun. PročelnicitijelagradskeupravedužnisuOdjeluzafinancijeigradskiproračundostavitipodatkeosvakojposlovnoj promjeni na imovini kojom upravljaju.

Članak 17. GradonačelnikičelnikkorisnikaProračunamogunazahtjevdužnika,uskladuspropisimaiuzprimjerenoosiguranjenaplate,odgoditiplaćanjeiliodobritiobročnuotplatudugaako se timebitnopoboljšavajudužnikovemogućnostipodmirenjaduga. Gradonačelnik i čelnik korisnika Proračunamogu, u skladu s propisima, otpisati ili djelomičnootpisatipotraživanjeakobitroškovinaplatepotraživanjabilinerazmjernivisinipotraživanja.

VII. ZADUŽIVANJE I JAMSTVA

Članak 18. Grad se može zaduživati uzimanjem kredita,zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira. Zaduživanje, te davanje jamstva i suglasnostiza zaduživanje obavlja se u skladu sa Zakonom oproračunu,ZakonomoizvršavanjuDržavnogproračunaiPravilnikomopostupkuzaduživanjatedavanjajamstava

i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave. Grad se može dugoročno zadužiti samo zainvesticiju koja se financira iz Proračuna, a koju jepotvrdilo Gradsko vijeće, uz suglasnost Vlade, a naprijedlogministrafinancija,dovisineutvrđeneuRačunufinanciranja. UgovorozaduživanjusklapaGradonačelnik. Ukupnagodišnjaobvezapoosnovizaduživanjamožeiznositinajvišedo20%ostvarenihprihodaugodinikoja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenihza iznose primljenih domaćih i inozemnih pomoći idonacija, za prihode iz posebnih ugovora i po posebnim propisima, za prihode ostvarene s osnova dodatnih udjela uporezunadohodakipomoćiizravnanjazafinanciranjedecentraliziranih funkcija. Uiznosukupnegodišnjeobvezeuključenjeiznosprosječnoggodišnjeganuitetapokreditimaizajmovima,obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstavaisuglasnostikojeseuključujuuopsegmogućegzaduživanjaGrada, te nepodmirene dospjele obveze izprethodnih godina. Odredbestavka5. i6.ovogačlankaneodnosese na projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnihprograma i fondova Europske unije i na projekte iz područjaunapređenjaenergetskeučinkovitostiukojimasudjeluje Grad.

Članak 19. Tekuće otplate glavnice kreditnog zaduženjaGrada iskazane u Računu financiranja Proračunaza 2016. godinu u iznosu od 1.901.860,00 kuna, te pripadajuće kamate u iznosu od 272.990,00 kuna,iskazane uRazdjelu - 002Odjel za financije i gradskiproračun, imajuu izvršavanjuProračunaprednostpredsvim ostalim izdacima.

Članak 20. Grad semože kratkoročno zadužiti uzimanjemkredita ili zajmova kod poslovnih banaka i drugih kreditnih institucija ili okvirnog kredita kod poslovne banke kod koje ima otvoren račun i to najduže do 12mjeseci za premošćivanje jaza nastalog zbog različitedinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, bezmogućnostidaljnjegreprogramailizatvaranjapostojećihobveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovimauzimanjemnovihkratkoročnihkreditailizajmova.

VIII. PRAVA I OBVEZE PRORAČUNSKIH KORISNIKA

Članak 21. Proračun i proračunski korisnici primjenjujusustavproračunskogračunovodstva.


365

SvikorisniciproračunskihsredstavaobveznisuOdjeluzafinancijeigradskiproračundostavitipotrebnepodatke,ispraveiizvještajenanačiniurokovimakojiseodnjihtraže.

Članak 22. Proračunskikorisnicidužnisudostavitigodišnjiizvještaj o poslovanju (ostvarenje financijskog planai izvještaj o radu) nadležnom upravnom tijelu Grada,najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka za predaju godišnjihfinancijskih izvještaja utvrđenogPravilnikomo financijskom izvještavanju u proračunskomračunovodstvu. Nadležno upravno tijelo Grada dužno jeizvještaj o poslovanju proračunskih korisnika dostavitiGradonačelniku u daljnjem roku od mjesec dana odistekarokaizstavka1.ovogčlanka.

Članak 23. Odjel za financije i gradski proračun izrađujei dostavlja Gradonačelniku polugodišnji izvještaj oizvršenju Proračuna do 5. rujna tekuće proračunskegodine. Gradonačelnik podnosi Gradskom vijeću, nadonošenje polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračunado15.rujnatekućeproračunskegodine. Odjel zafinancije i gradskiproračun izrađuje idostavljaGradonačelniku godišnji izvještaj o izvršenjuProračuna do 1. svibnja tekuće godine za prethodnugodinu. Gradonačelnik podnosi Gradskom vijeću nadonošenjegodišnjiizvještajoizvršenjuProračunado1.lipnjatekućegodinezaprethodnugodinu. GodišnjiizvještajoizvršenjuProračunadostavljaseMinistarstvufinancijaiDržavnomureduzarevizijuurokuod15dananakonštogadoneseGradskovijeće.

IX. URAVNOTEŽENJE PRORAČUNA I PRERASPODJELA SREDSTAVA PRORAČUNA

Članak 24. Ako tijekom godine dođe do znatnijeneusklađenostiostvarenjaplaniranihprihodaiprimitaka,rashoda i izdataka Proračuna predložiti će se Izmjenei dopune Proračuna radi uravnoteženja odnosnopreraspodjele sredstava.

Članak 25. U okviru proračunskih sredstava unutarpojedinograzdjelaiizmeđupojedinihrazdjeladopuštenaje preraspodjela utvrđenih sredstava između pojedinihstavaka rashoda i izdataka uz gradonačelnikovoodobrenje.

Ako se u pojedinom razdjelu nepredviđeniili nedovoljno predviđeni rashodi ne mogu podmiritiu okviru planiranih sredstava, kako je to regulirano stavkom 1. ovog članka, Gradonačelnik može, naprijedlogOdjelazafinancijeigradskiproračun,odlučitio tome da se ti rashodi podmire iz ušteda drugih razdjela ili smanjivanjem sredstava na njihovim stavkama, s timdaumanjenjepojedinestavkerashodanemožebitivećeod5%sredstvautvrđenihnastavcirashodakojaseumanjuje. ProračunskasredstvanemogusepreraspodijelitiizmeđuRačunaprihodairashodaiRačunafinanciranja. O izvršenim preraspodjelama Gradonačelnikizvještava Gradsko vijeće prilikom podnošenjapolugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna.

X. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 26. Ova Odluka stupa na snagu dan nakon objave u “SlužbenomglasnikuGradaSenja”,aprimjenjujeseod1.siječnja2016.godine.

KLASA:400-06/15-01/18 URBROJ: 2125-03/01-15-04Senj, 17. prosinca 2015.

GRADSKO VIJEĆE GRADA SENJA

Predsjednik Gradskog vijeća:Berislav Gržanić, oec., v.r.

Na temelju članka 7. stavka 2. Zakona ofinanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe(“Narodne novine” broj 24/11, 61/11, 27/13 i 48/13 – pročišćeni tekst) i članka 31. Statuta Grada Senja(“Službeni glasnikGrada Senja” broj 6/09, 2/13, 6/13,10/13- pročišćeni tekst i 6/14), Gradsko vijeće GradaSenja,na24.sjedniciodržanoj17.prosinca2015.godinedonijelo je

ODLUKU o raspoređivanju sredstava za rad političkih

stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću Grada Senja za 2016. godinu

Članak 1.

Ovom Odlukom raspoređuju se sredstva zarad političkih stranaka zastupljenih uGradskomvijećuGradaSenja(udaljnjemtekstu:Gradskovijeće)za2016.


366

godinekojaseosiguravajuuProračunuGradaSenjaza2016. godinu.

Članak 2.

Sredstva za redovito godišnje financiranjepolitičkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću za2016. godinu planirana su u iznosu od 40.000,00 kuna.

Članak 3.

Sredstvaizčlanka2.oveOdlukeraspoređujusenanačindaseutvrdijednakiiznossredstavazasvakogčlana Gradskog vijeća, tako da pojedinoj političkojstranci pripadaju sredstva razmjerna broju njezinih članovautrenutkukonstituiranjaGradskogvijeća. Ukoliko pojedinom članu (ili članovima)Gradskog vijeća nakon konstituiranjaGradskog vijeća,prestanečlanstvoupolitičkojstranci,financijskasredstvakoja se raspoređuju sukladno stavku 1. ovoga člankaostajupolitičkojstrancikojojječlanpripadaoutrenutkukonstituiranjaGradskogvijeća. U slučaju udruživanja dviju ili više političkihstranaka, financijska sredstva koja se raspoređujusukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju političkoj

strancikojajepravnislijednikpolitičkihstranakakojesuudruživanjemprestalepostojati.

Članak 4.

Za svakog izabranog člana Gradskog vijećapodzastupljenog spola, političkim strankama pripada ipravonanaknaduuvisiniod10%iznosapredviđenogposvakomčlanuGradskogvijeća.

Članak 5.

IznossredstavazasvakogčlanaGradskogvijećautvrđujeseuvisiniod2.614,38kuna,takodasepojedinojpolitičkoj stranci raspoređuju sredstva razmjerno brojunjezinihčlanovauGradskomvijeću. Za svakog izabranog člana Gradskog vijećapodzastupljenog spola političkim strankama pripada ipravonanaknaduuvisiniod10%iznosapredviđenogposvakomčlanuGradskogvijeća,štopredstavljaiznosod261,44 kuna. PremasastavuGradskogvijećapodzastupljenispolsužene. SastavGradskogvijećajeslijedeći:

Naziv stranke i skraćeninaziv

Ukupan broj članova

Ukupan brojžena

Ukupan broj muškaraca

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ

5 2 3

HRVATSKAČISTASTRANKAPRAVA-HČSP

1 0 1

HRVATSKA NARODNA STRANKA HNS

1 0 1

HRVATSKA STRANKA PRAVA HSP

3 1 2

HRVATSKA STRANKA PRAVA HSP- AS

1 0 1

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU

1 0 1

SOCIJADEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP

3 0 3

UKUPNO 15 3 12

Članak 6.

Sukladnočlanku5.oveOdluke,sredstvazafinanciranjepolitičkihstranakazastupljenihuGradskomvijećuza2016.godinu,raspoređujusenaslijedećinačin:

Naziv stranke iskraćeninaziv

Ukupna sredstva premabrojučlanovaGradskogvijeća

Ukupna sredstva prema broju pod- zastupljenog spola

SVEUKUPNA SREDSTVA

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ 13.071,89 522,88 13.594,77


367

HRVATSKAČISTASTRANKAPRAVA-HČSP 2.614,38 0 2.614,38

HRVATSKA NARODNA STRANKA HNS 2.614,38 0 2.614,38

HRVATSKA STRANKA PRAVA HSP 7.843,13 261,44 8.104,57

HRVATSKA STRANKA PRAVA HSP-AS 2.614,38 0 2.614,38

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU 2.614,38 0 2.614,38

SOCIJADEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP 7.843,14 0 7.843,14SVEUKUPNO 39.215,68 784,32 40.000,00

Članak 7.

Sredstva raspoređena prema članku 6. oveOdluke,doznačujeOdjelzafinancijeigradskiproračunnažiro-računpolitičkestranke,tromjesečnoujednakimiznosima.

Članak 8.

OvaOdlukaobjavitćeseu“SlužbenomglasnikuGradaSenja”,astupanasnagu1.siječnja2016.godine.

KLASA: 400-06/15-01/17URBROJ: 2125-03/01-15-02Senj, 17. prosinca 2015.


Predsjednik Gradskog vijeća:Berislav Gržanić, oec.

Na temelju članka 30. Zakona o komunalnomgospodarstvu (Narodne novine, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13)ičlanka31.StatutaGradaSenja(Službeni glasnik Grada Senja, broj 6/09, 2/13, 6/13, 10/13 – pročišćentekst,6/14)GradskovijećeGradaSenjana24.sjednici,održanoj17.prosinca2015.godine,donijeloje

PROGRAM GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJAKOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2016.

GODINU

Članak1.Programgradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture za 2016. godinu, sadrži opis poslova s

procjenomtroškovazagradnjuobjekataiuređaja,tezanabavuopreme,teiskazfinancijskihsredstavapotrebnihzaostvarivanjeProgramasnaznakomizvorafinanciranjadjelatnosti.

MO CENTAR

GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

- financiraseiz:komunalnogdoprinosa,pro-računajedinicelokalnesamouprave,nakna-dezakoncesijeidrugihizvorautvrđenihposebnim zakonom.

JAVNE POVRŠINE:

1.IzvođenjeradovanauređenjuPavlinskogtrga,Potoka,Cilnice i Velikih vrata - Procjena troškova 100.000,00 kn

Izvor financiranja: spomeničkarenta:100.000,00kn

MO MUNDARIĆEVAC



JAVNE POVRŠINE:

1.IzgradnjaplažeišetniceŠkverodprofila9doprofila12

- Procjena troškova gradnje I. faze – II. etapa 4.760.000,00 kn- Nadzor 75.000,00 kn- Koordinator II 50.000,00 kn-Iskolčenje 30.000,00kn


368

- Nabava i ugradnja zaštitne ograde uz stepe-nište od D8 do kupališta Škver 35.000,00 kn- Nabava i ugradnja urbane opreme na kupali-štu Škver 60.000,00 kn

Ukupno 5.000.000,00 kn

Izvor financiranja: proračun Grada Senja:2.223.000,00 kn, Ministarstvo turizma: 1.000.000,00 kn, elektroprivredna renta: 908.000,00 kn, koncesije: 269.000,00 kn, boravišna pristojba: 200.000,00 kn, naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada:400.000,00 kn.

NERAZVRSTANE CESTE:

1. Izvođenje radova na infrastrukturi (oborinskai fekalna kanalizacija, niski napon, javna rasvjeta i telekomunikacijske instalacije) u Ulici Damira TomljanovićaGavranazaradnuzonuCestarskakuća

- Procjena troškova 2.805,000,00 kn- Iskolčenje 20.000,00kn- Nadzor 50.000,00 kn- Koordinator II 35.000,00 kn

Ukupno 2.910.000,00 kn

Izvori financiranja: vjetroenergetska renta: 372.000,00 kn, komunalni doprinos: 1.950.000,00 kn, elektroprivredna renta: 392.000,00 kn, vodni doprinos: 196.000,00 kn.


financiraseiz:komunalnogdoprinosa,prora-čunajedinicelokalnesamouprave,naknadezakoncesijeidrugihizvorautvrđenihposebnimzakonom.

ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA:

1.Izgradnjareciklažnogdvorišta- Procjena troškova (80% Fond, 20%

ProračunGrada) 1.474.750,00kn- stručninadzor 37.500,00kn- projektantski nadzor 12.500,00 kn - koordinator II 12.500,00 kn- Ukupno 1.537.250,00 kn

Izvori financiranja: Fond za zaštitu okoliša: 1.229.800,00 kn, kredit: 172.654,50 kn, vjetroenergetska renta: 134.795,50 kn. 2.Nabavaiugradnjaopremezareciklažnodvorište(60% Fond, 40% Grad):

- boks od predgotovljenih silosnih AB elemenata kom 3 10.500,00 31.500,00 39.375,00-kontejnerzapapir–mrežasti–5m3 kom 1 7.560,00 7.560,00 9.450,00-kontejnerzakarton–mrežasti–5m3 kom 1 7.560,00 7.560,00 9.450,00- kontejner za plastiku/PET i metalnuambalažu–zatvoreni–5m3 kom 2 9.720,00 19.440,00 24.300,00- kontejner za staklo – otvoreni – 2 m3 kom 2 4.290,00 8.580,00 10.725,00- rolo kontejneri zatvoreni – RKZ 20 m3 kom 2 39.000,00 78.000,00 97.500,00-kontejnerizagumeigrađevinskiotpad otvoreni – 5 m3 kom 2 7.560,00 15.120,00 18.900,00- kontejner za tekstil – 1,5 m3 kom 1 6.351,00 6.351,00 7.938,75- kontejner za stara jestiva ulja i masti – 1000 l kom 1 5.060,00 5.060,00 6.325,00- mobilno ekološko spremište – 10 m3 kom 1 16.200,00 16.200,00 20.250,00-kontejnerzastarefiltere–1000l kom1 5.580,00 5.580,00 6.975,00- kontejner za stare akumulatore – 1000 l kom 1 6.360,00 6.360,00 7.950,00- kontejner za stare baterije – 20 l kom 1 1.140,00 1.140,00 1.425,00- kontejner za stare lijekove 20 l kom 1 1.140,00 1.140,00 1.425,00- preša – balirka kom 1 60.000,00 60.000,00 75.000,00

Ukupno 336.988,75 kn

Izvori financiranja: Fond za zaštitu okoliša: 202.193,25 kn, kredit 134.795,50 kn.

3.Izgradnjafekalneioborinskekanalizacijereciklažnogdvorišta sa spojem na postojeću kanalizaciju na Starojcesti

- procjena troškova 700.000,00 kn- nadzor 14.000,00 kn- koordinator II 7.000,00 kn-iskolčenje 5.000,00kn

Ukupno 726.000,00 kn

Izvori financiranja:izdržavnogproračuna:726.000,00kn.


369

MO TRBUŠNJAK



JAVNE POVRŠINE:

1. Izgradnja rekreacijsko – sportskog centra Tenis- procjena troškova 5.000.000,00 kn- projektantski nadzor 25.000,00 knUkupno 5.025.000,00 kn

Izvori financiranja: EU fondovi: 5.025.000,00 kn.

2. Nabava i postavljanje umjetne trave - nabava 210.000,00 kn

- postavljanje 119.000,00 knUkupno 329.000,00 kn

Izvori financiranja: kredit : 329.000,00 kn.

3. Nabava i postavljanje ograde 469.000,00 kn

Izvori financiranja: kredit: 469.000,00 kn.

MO SVETI JURAJ

GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I NABAVA OPREME

- financira se iz: cijene komunalne usluge,proračunajedinicelokalnesamouprave,na-knadezakoncesijeidrugihizvorautvrđenihposebnim zakonom.

ODVODNJAIPROČIŠĆAVANJEOTPADNIHVODA:

1. Izrada glavnog i izvedbenog projekta i usluge koordinatora I za ceste, fekalnu i oborinsku kanalizaciju sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za cijelonaseljeSv.JurajivodoopskrbnumrežugornjezoneSv.Jurja - procjena troškova 500.000,00 kn

- geodetski projekt (elaborat nepotpunog izvlaštenja za cjevovode i potpunog izvlaštenja za uređajzapročišćavanjeotpadnihvodateupojnebunareiodvodne kanale, precrpnice ili VS) 62.500,00 kn

- elaborat zaštite okoliša 52.000,00 kn-geomehaničkielaborat 50.000,00kn Ukupno 664.500,00 kn

Izvori financiranja: kredit: 164.500,00 kn, vjetroenergetska renta: 500.000,00 kn



ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA:

1. Sanacija odlagališta otpada - Procjena troškova u 2015. (80% Fond, 20%

ProračunGrada) 12.500.000,00kn - projektantski nadzor 75.000,00 kn-stručninadzor 190.000,00kn - koordinator II 30.000,00 knUkupno 12.795.000,00 kn

Izvori financiranja: Fond za zaštitu okoliša: 10.000.000,00 kn, kredit: 2.782.000,00 kn, vjetroenergetska renta: 13.000,00 kn.

PLANOVI, PROJEKTI I STUDIJE

1. Izrada izmjene i dopune UPU Grada Senja- procjena troškova 24.250,00 kn

Izvori financiranja: vjetroenergetska renta: 24.250,00 kn.

2.IzradaUPU-azadionaseljaKlarićevac- procjena troškova 25.000,00 kn


3. Izrada UPU-a za centar planinskog turizma Krasno- procjena troškova 30.000,00 kn

Izvori financiranja: vjetroenergetska renta: 30.000,00 kn

4. Izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za napajanje svjetlosnih instalacija (zidine, lukobran i staza bure) i koordinator I – „Fenomen senjske bure“

- procjena troškova 84.000,00 kn


370


5. Izrada glavnog i izvedbenog projekta i tender dokumentacije za skulpturu „Oda buri“ – projekt „Fenomen senjske bure“ - procjena troškova 122.000,00 kn

Izvori financiranja: proračunGradaSenja: 122.000,00 kn.

6.Izradapodlogezaobračunkomunalnenaknade - procjena troškova 250.000,00 kn

Izvori financiranja: vjetroenergetska renta: 248.000,00 kn,proračunGradaSenja:2.000,00kn

7. Izrada registra nerazvrstanih cesta- procjena troškova 162.500,00 kn

Izvori financiranja: kredit 148.750,00 kn, proračunGrada Senja: 13.750,00 kn.

8. Izrada izmjene i dopune UPU-a Sv. Juraj - procjena troškova 78.750,00 kn

Izvori financiranja: vjetroenergetska renta: 43.954,50 kn,proračunGradaSenja:34.795,50,00kn.

9. Izrada izmjene i dopune PPUG-a - procjena troškova 250.000,00 kn

Izvori financiranja: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja: 125.000,00 kn, vjetroenergetska renta: 125.000,00 kn.

10.Energetskicertifikatzazgraduupravenakonobnove - procjena troškova 10.000,00 kn

Izvori financiranja: proračun Grada Senja: 10.000,00 kn.

11. Izrada geodetskog projekta te idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za cestu u Pijavici sa infrastrukturnim objektima u trupu cesta (vodovod, elektro instalacije napajanja parcela, instalacije javne rasvjete i telekomunikacijske instalacije) i usluge koordinatora I - procjena 250.000,00 kn - vodni doprinos 45.000,00 kn Ukupno 295.000,00 kn

Izvori financiranja: izdržavnog proračuna274.000,00kn,proračunGradaSenja: 21.000,00 kn.Ukupno 1.331.500,00 kn

REKAPITULACIJA

1. JAVNE POVRŠINE 10.923.000,00 kn 2. NERAZVRSTANE CESTE 2.910.000,00 kn3. ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIHVODA 664.500,00 kn4. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA 15.395.238,75 kn5. PLANOVI, PROJEKTI I STUDIJE 1.331.500,00 kn Sveukupno 31.224.238,75 kn

Članak2.

Ukupna sredstva u iznosu od 31.224.238,75 kuna potrebna za realizaciju ovog Programa osigurat će se u Proračunu Grada Senja iz sredstavakomunalnog doprinosa, koncesija, vodnog doprinosa, elektroenergetske i vjetroenergetske rente, iz sredstava EU,Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti nadležnihministarstva, iz kredita te iz drugih izvorautvrđenihposebnimzakonom.

Članak3.

Programgradnje objekata i uređaja komunalneinfrastrukture za 2016. godinu stupa na snagu dan nakon objave u Službenom glasniku Grada Senja.





371

Na temelju članka 28. a osnovom članka22. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodnenovine”,broj26/03–pročišćentekst,82/04,110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11,90/11,144/12,94/13,153/13)ičlanka31.StatutaGradaSenja(„SlužbeniglasnikGradaSenja“,broj6/09,2/13,6/13,10/13–pročišćentekst,6/14)GradskovijećeGradaSenjana24.sjednici,održanoj17.prosinca2015.,donijelo je

PROGRAM ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

ZA 2016. GODINU

Članak1.

Točka I. ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA

MO MUNDARIĆEVAC1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 398.000,00 kn

MO CENTAR

1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 98.000,00 kn

MO BUNICA-BILIĆEVICA1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 98.000,00 kn

MO SVETI JURAJ1. Asfaltiranje javno prometnih površina 2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 223.819,35 kn

MO JABLANAC1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 258.000,00 kn

MO KRIVI PUT1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 178.000,00 kn

MO OLTARI1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 98.000,00 kn

MO VRATNIK1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 98.000,00 kn

MO CRNI KAL-VRZIĆI1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 98.000,00 kn MO KRASNO1. Asfaltiranje javno prometnih površina2. Krpanje udarnih rupa UKUPNO 158.000,00 kn

UKUPNO 1.705.819,35 kn • Izvorfinanciranja:Šumskidoprinos

1.306.819,35 kn, komunalna naknada 399.000,00 kn

Točka II. POSTAVLJANJE VERTIKALNE I HORIZONTALNE SIGNALIZACIJE

1. Signalizacija Paušal 40.000,00 kn UKUPNO 40.000,00 kn

• Izvorfinanciranja:Komunalnanaknada:40.000,00 kn

Točka III. ODRŽAVANJE CESTOVNOG POJASA NERAZVRSTANIH CESTA

1. Sječagranaikošnjauzrubnerazvrstanihcesta Paušal 80.000,00 kn UKUPNO 80.000,00 kn

• Izvorfinanciranja:Komunalnanaknada: 80.000,00 kn

Točka IV. ZIMSKO ODRŽAVANJE JAVNO PROMETNIH POVRŠINA I NERAZVRSTANIH CESTA

Mjesto pripravnosti Krivi PutČišćenjesnijegaiposipavanjejavnoprometnihpovršina,nerazvrstanih cesta kamenim agregatom i soli. Opseg radovaizvodiseshodnoprogramuradazimskeslužbeza2013./2014. godinu. Paušal 82.500,00 kn


372

Mjesto pripravnosti Žukalj-Crni kalČišćenjesnijegaiposipavanjejavnoprometnihpovršina,nerazvrstanih cesta kamenim agregatom i soli. Opseg radovaizvodiseshodnoprogramuradazimskeslužbeza2013./2014. godinu. Paušal 82.500,00 kn Mjesto pripravnosti Krasno Čišćenjesnijegaiposipavanjejavnoprometnihpovršina,nerazvrstanih cesta kamenim agregatom i soli. Opseg radovaizvodiseshodnoprogramuradazimskeslužbeza2013./2014. godinu. Paušal 135.000,00 kn

UKUPNO 300.000,00 kn


Točka V. ODRŽAVANJE OBJEKATA I UREĐAJA JAVNE RASVJETE GRADA SENJA

1. Održavanjeiredovitaizmjenainstalacija,rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela

Paušal 400.000,00 kn 2. Blagdansko-prigodnokićenjepodručjaGrada

Senja / kupovina nakita Paušal 40.000,00 knUKUPNO 440.000,00 kn Izvorfinanciranja:Komunalnanaknada:440.000,00kn

Točka VI. ODRŽAVANJE PLAŽA

1. OdržavanjeplažauSenjuiSv.Jurju:- nabavaidopremašljunkazagradskeplaže

83.000,00 kn- razastiranješljunkanagradskimplažama

7.000,00 kn- nabavaipostavljanje,teodržavanjeidepo-

niranjeplutača 21.000,00kn Ukupno 111.000,00 kn• Izvorfinanciranja:Komunalnanaknada:

111.000,00 kn

2. OdržavanjeplažeuapartmanskomnaseljuStini-ca 80.000,00 kn


3. Redovitočišćenjeplaže Paušal 50.000,00 kn• Izvorfinanciranja:Boravišnapristojba:

50.000,00 kn

4. UrbanaopremanaplažamanapodručjuGradaSenja

Paušal 60.000,00 kn• Izvorfinanciranja:Boravišnapristojba:

50.000,00 kn Komunalna naknada 10.000,00 kn

UKUPNO 301.000,00 kn

Točka VII. UREĐENJE JAVNIH POVRŠINA I RAD NA ZELENIM POVRŠINAMA

1. UređenjejavnihpovršinanapodručjuMOSvetiJuraj - Sveti Juraj 150.000,00 kn

• Izvorfinanciranja:Komunalnanaknada:100.000,00kn

2. Uređenjezelenihpovršina Paušal 600.000,00 kn


3. Uređenjeiopremanjedječjegigrališta-parkispredstare šumarije Procjenatroškovauređenja 60.000,00knProcjena troškova opremanja 40.000,00 knUkupno 100.000,00 kn


4. UređenjeodvodnjeoborinskihvodauuliciGoricaProcjenatroškovauređenja 30.000,00 kn

• Izvorfinanciranja:Komunalnanaknada:

30.000,00 kn

5. Uređenjeodvodnjeoborinskihvodaiparterauulici ZgonProcjenatroškovauređenja 90.000,00 kn

• Izvorfinanciranja:Komunalnanaknada 90.000,00 kn

6. UređenjedijelastubištaipješačkestazeuBili-čevici


373

Procjenatroškovauređenja 30.000,00 kn


7. Postavljanje dvije nadstrešnice na autobusnim stajalištima u KrasnuProcjenatroškovauređenja 40.000,00 kn


UKUPNO 1.040.000,00 kn SVEUKUPNO (I + II + III + IV + V + VI + VII) 3.906.819,35 kn

Članak2.

Ukupna sredstva u iznosu od 3.906.819,35 kunapotrebnazarealizacijuovogProgramaosiguratćese uProračunuGradaSenja, a iz sredstavakomunalnenaknade, šumskog doprinosa i boravišne pristojbe kako jeprikazanoučlanku1.

Članak3.

Program održavanja komunalne infrastruktureza 2016. godinu stupa na snagu dan nakon objave u “SlužbenomglasnikuGradaSenja”.


PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:Berislav Gržanić, oec., v.r.

Na temelju članka 31. Statuta Grada Senja(“Službeni glasnik Grada Senja” broj 6/09), GradskovijećeGradaSenjana svojoj24. sjednici,održanoj17.prosinca2015.godine,donijelojesljedeći

PROGRAM JAVNIH POTREBA GRADA SENJA ZA 2016. GODINU U PREDŠKOLSKOM

ODGOJU, OBRAZOVANJU, KULTURI, ŠPORTU I ZA OSTALE UDRUGE I AKCIJE

I.

KORISNIK NAMJENA DJELATNOSTI PROGRAM2015.

PRIJEDLOG 2016.

1.Dječjivrtić“Travica” Sufinanciranjepredškolskog

odgoja i naobrazbe 1.400.000,00 1.400.000,002.

Učeničkiistudentskistandard Stipendiranje 115.000,00 80.000,00 3. Savez športova Senj Sportske aktivnosti udruga i

klubova 900.000,00 1.000.000,004. Školsko-športska dvorana

“RobertBarbić-Beli”Praćenjeipromicanješportskih programa 500.000,00 550.000,00

5. Pučkootvorenoučilište“M.C.Nehajev”

Sufinanciranjeredovnedjelatnosti i posebnih programa 420.000,00 382.150,00

6.GradskaknjižnicaSenj Sufinanciranjeredovnedjelatnosti

i posebnih programa 482.600,00 500.000,007.

Gradski muzej Senj Sufinanciranjemuzejskedjelatnosti i posebnih programa 510.000,00 510.000,00

8. Program “Športom protiv droge i ostalih ovisnosti” Praćenjeprograma 20.000,00 20.000,00

UKUPNO I.: 4.347.600,00 4.442.150,00

II. OSTALE UDRUGE I AKCIJE

9. Matica Hrvatska ogranak SenjSufinanciranjeredovnedjelatnosti i posebnih programa

13.000,00 15.000,00


374

10. SenjskoknjiževnoognjišteSufinanciranjeredovnedjelatnosti i posebnih programa

8.000,00

11. Senjsko muzejsko društvoSufinanciranjeredovnedjelatnosti i posebnih programa

17.000,00 20.000,00

12. Sakralna baština Senj Sufinanciranjeplaćedjelatnika i programa 49.000,00 49.000,00

13. Gradska glazba Senj Sufinanciranjeredovnedjelatnosti 30.000,00 30.000,00

14. GDCrvenikrižSenj Sufinanciranjeplaćedjelatnika i programa 165.000,00 165.000,00

15. Udruga umirovljenika Senj Sufinanciranjeprograma 25.000,00 30.000,0016. Udruge proizašle iz Domovinskog rata Sufinanciranjeprograma 15.000,00 15.000,0017. Skladatelj Fran Šojat i pijanistica Ivona

ŠojatPoticanje glazbenog stvaralaštva 8.000,00 8.000,00

18. DruštvoslijepihislabovidnihLSŽ Sufinanciranjeprograma 7.000,00 7.000,0019. Školjka-društvozapomoćmentalnoretardiranim osobama Sufinanciranjeprograma 5.000,00 5.000,0020. Senjska liga protiv raka Sufinanciranjeprograma 10.000,00 12.000,0021. OsnovnaškolaS.S.Kranjčevića Sufinanciranjeprograma 91.000,00 91.000,0022. SrednjaškolaPavlaR.Vitezovića Sufinanciranjeprograma 8.000,00 8.000,0023. Arhitektonskaradionicazaočuvanjesenjske baštine 2014.- 2016. Sufinanciranjeprograma 10.000,00 10.000,0024. Društvo Senjana i prijatelja Senja Sufinanciranjeprograma - 3.000,0025. Tekućapričuvazaostaleudrugeiakcije 35.000,00 33.000,00

UKUPNO II.: 496.000,00 501.000,00SVEUKUPNO(I. + II.): 4.843.600,00 4.943.150,00

Sredstva za redovitu djelatnost korisnika Proračuna izvršavat će se u dvanaestinama godišnjegplana uz uvjet ostvarenja prihoda. Sredstvima za ostvarivanjeprograma javnihpotreba raspolažeOdsjekzafinancijeigradskiproračunGradaSenja,kojiobavljaraspored sredstava korisnicima temeljem dokumentiranog zahtjeva u tijeku izvršenja programa. Ovlašćuje segradonačelnikGradaSenjadaunutarpojedinihprogramamože obavljati izmjene iznosa ukoliko se za to ukaženeophodna potreba. O ostvarivanju programa podnosi se izvješćeGradonačelniku. Program stupa na snagu dan nakon objave u “SlužbenomglasnikuGradaSenja”,aprimjenjujeseod1.siječnja2016.g.

Klasa: 400-06/15-01/21 Urbroj: 2125-03/01-15-04 Senj, 17. prosinca 2015.


PredsjednikGradskogvijeća:BerislavGržanić,oec.,v.r.


375

Plan gospodarenja otpadom Grada Senja za razdoblje 2016.-2022.g.

USTANOVA ZA RAZVOJ GRADA SENJA

Obala dr. Franje Tuđmana 2, 53270 SENJ, [email protected]

REPUBLIKA HRVATSKA LIĈKO-SENJSKA ŢUPANIJA

GRAD SENJ Obala dr. F.TuĊmana 2

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

GRADA SENJA

za razdoblje 2016.-2022. g.

OTPAD NE BACATI

Senj, prosinac 2015.g.


376




Naruĉitelj: Grad Senj

Dokument izradila: Ustanova za razvoj Grada Senja

___________________________________________________________________

Projektni tim Grad Senj Darko Nekić, gradonačelnik Ustanova za razvoj Grada Senja Dorotea Prpić, ravnateljica Daliborka Rončević Ana Katalinić-Rogić Ivana Katalinić

Fotografije ustupili: Ustanova za razvoj Grada Senja i Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o.

USTANOVA ZA RAZVOJ GRADA SENJA Obala dr. F. Tuđmana 2, 53270 Senj +385-53-884-833 info@ras-hr www.ras.hr

GRAD SENJ Obala dr. F. Tuđmana 2 ,53270 Senj +385-53-881-162 [email protected] www.senj.hr


377





378




SADRŢAJ 1. UVOD ....................................................................................................................................................... 1

2. POJMOVI VEZANI UZ GOSPODARENJE OTPADOM .................................................................................. 3

3. ANALIZA I OCIJENA STANJA I POTREBA GOSPODARENJU OTPADOM UKLJUČUJUDI OSTVARIVANJE CILJEVA članak 21.stavak 1. točka 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ............. 7

3.1. Lista propisa iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom ................................................ 10

4. OSNOVNI PODACI O GRADU SENJU ...................................................................................................... 12

4.1. Položaj ........................................................................................................................................... 12

4.2. Analiza,ocjena stanja i potreba u sustavu gospodarenja otpadom na području Grada Senja uključujudi ostvarivanje ciljeva ...................................................................................................... 13

4.3. Analiza postupanja sa otpadom-sakupljanje otpada .................................................................... 13

4.4. Analiza stanja- prikupljanje i odvoz otpada................................................................................... 15

5. PREGLED POSTOJEDEG STANJA članak 21.stavak 1. točka 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ......................... 17

5.1. Opis postojedeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada ............................................ 17

5.2. Količine otpada .............................................................................................................................. 20

5.2.1. Projekcija količina otpada .......................................................................................................... 21

6. POSTOJEDE GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM članak 21.stavak 1.točka 3. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ......................... 23

7. LOKACIJE ODBAČENOG OTPADA članak 21.stavak 1. točka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ......................... 24

8. MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM članak 21.stavak 1. točka 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ......................... 28

8.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom ..................................................................... 28

8.2. Sprečavanje nastanka otpada ....................................................................................................... 30

8.3. Edukacija i informiranje javnosti ................................................................................................... 32

8.3.1. Ciljevi .......................................................................................................................................... 32

8.3.2. Ciljne skupine .............................................................................................................................. 32

8.3.3. Prijedlog mjera za ostvarivanje postavljenih ciljeva .................................................................... 33


379




9. OPDE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJEMA OTPADA članak 21.stavak 1. točka 6. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ......................... 34

9.1. Gospodarernje opasnim otpadom ................................................................................................ 37

9.2. Gospodarenje posebnim kategorijama otpada .......................................................................... 37

9.3. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada članak 21.stavak 1. točka 7 Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ............................ 40

9.4. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, tekstila i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada članak 21.stavak 1. točka 8. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ..................................................................................................................... 41

9.4.1 Reciklažni otoci i pojedinačni kontejneri-posude ......................................................................... 41

9.4.2. Posude za odvojeno skupljeni otpad u kudanstvima................................................................... 42

9.4.3. Reciklažno dvorište ..................................................................................................................... 43

9.4.4. Skupljanje glomaznog otpada iz domadinstva............................................................................. 44

10. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA članak 21.stavak 1. točka 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ..................... 49

10.1. Izvori financiranja (članak 21.stavak 1. točka 10. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13))......... 49

10.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana (članak 21.stavak 1. točka 10. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)) ....... 50

11. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA članak 21.stavak 1. točka 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) ................... 51

11.1. Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom ............................................... 51

11.2. Izvršenje plana ........................................................................................................................... 51

11.3. Popis odgovornih za provedbu pojedinih aktivnosti ovog Plana .............................................. 52

12. POPIS PRILOGA: ................................................................................................................................. 54

12.1. Shematski prikaz reciklažnog dvorišta Senj ............................................................................... 54

12.2. Shematski prikaz kompostane Sveti Juraj ................................................................................. 55

12.3. Shematski prikaz gospodarenja otpadom u gradu Senju .......................................................... 56

12.4. Shematski prikaz transportne udaljenost u sustavu gospodarenja otpadom .......................... 57

13. POPIS TABLICA ................................................................................................................................... 58

14. POPIS SLIKA ....................................................................................................................................... 59


380


1

1. UVOD

Gospodarenje otpadom je jedno od najzahtjevnijih podruĉja zaštite okoliša, te zahtijeva prioritetno rješavanje i usklaĊivanje sa standardima Europske unije (EU). Pravno podruĉje gospodarenja otpadom ureĊeno je Zakonom o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), meĊunarodnom Konvencijom o kontroli prekograniĉnog prometa opasnim otpadom i njegovom odlaganju - Baselska konvencija (NN - MeĊunarodni ugovori, 3/94), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN23/14) i više podzakonskih propisa koji reguliraju postupanje s posebnim kategorijama otpada.

U skladu s legislativom, gospodarenje otpadom ĉini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprjeĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉina otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski uĉinkovit i po okoliš prihvatljiv naĉin.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN, 130/05) kao planski dokument propisala je smjernice, a Zakonom o odrţivom gospodarenju otpadom propisuje obvezu izrade planova gospodarenja otpadom kao jedan od provedbenih dokumenata Strategije.

Prema ĉlanku 21. Zakonom o odrţivom gospodarenju otpadom Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, treba sadrţavati (citat): 1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na podruĉju jedinice lokalne

samouprave, odnosno Grada Zagreba, ukljuĉujući ostvarivanje ciljeva, 2. podatke o vrstama i koliĉinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju

komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva, 3. podatke o postojećim i planiranim graĊevinama i ureĊajima za gospodarenje otpadom te statusu

sanacije neusklaĊenih odlagališta i lokacija oneĉišćenih otpadom, 4. podatke o lokacijama odbaĉenog otpada i njihovom uklanjanju, 5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprjeĉavanja nastanka otpada,

ukljuĉujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, 6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, 7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 9. popis projekata vaţnih za provedbu odredbi Plana, 10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom, 11. rokove i nositelje izvršenja Plana.

Ovaj Plan gospodarenja otpadom Grada Senja za razdoblje od 2016.-2022. godine

usklaĊen je sa Strategijom i ostalim zakonskim dokumentima iz podruĉja gospodarenja, a ujedno je usklaĊen i s okvirnom Direktivom EU-a o otpadu (2008/98/EC) koja se temelji na društvu usmjerenom na reciklaţu, a koja postavlja prioritete: - Sprjeĉavanje nastajanja otpada - Pripremu za ponovnu uporabu - Recikliranje - Ponovno korištenje (oporaba), npr. energetsko korištenje i dr - Zbrinjavanje ostatnog otpada

Plan gospodarenja otpadom Grada Senja za razdoblje 2016.-2022. donosi se prema sljedećem postupku:


381


2

Postupak donošenja Plana gospodarenja otpadom 1. Grad Senj duţan je za prijedlog Plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu

suglasnost upravnog tijela jedinice podruĉne (regionalne) samouprave nadleţnog za poslove zaštite okoliša (nadleţnog upravnog tijela)

2. Nadleţno upravno tijelo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom JLS usklaĊen sa odredbama Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i Plana

3. Plan gospodarenja otpadom Grada Senja donosi Gradsko vijeće Grada Senja 4. Plan gospodarenja otpadom Grada Senja donosi se za razdoblje od 6 godina, izmjene i

dopune po potrebi. 5. Plan gospodarenja otpadom Grada Senja objavljuje se u Sluţbenom glasniku Grada

Senja Grad Senj duţan je prijedlog Plana prije njegova donošenja objaviti javnosti radi

pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi, i to na sljedeći naĉin: 1. Putem medija Grad Senj izvješćuje javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana

gospodarenja otpadom dostupan te o naĉinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi; 2. Rok u kojem javnost moţe iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne moţe biti kraći

od 30 dana od dana objave.


382


3

2. POJMOVI VEZANI UZ GOSPODARENJE OTPADOM

U ovom Planu u uporabi su pojmovi iz Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljedećim znaĉenjem:

»biološki razgradivi otpad« je otpad koji se moţe razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom; »biootpad« je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i sliĉni otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda; 3. »biorazgradivi komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrţi biološki razgradiv otpad; »centar za gospodarenje otpadom« je sklop više meĊusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih graĊevina i ureĊaja za obradu komunalnog otpada; »gospodarenje otpadom« su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, ukljuĉujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik; »građevina za gospodarenje otpadom« je graĊevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklaţno dvorište), graĊevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se graĊevinom za gospodarenje otpadom graĊevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada; »građevni otpad« je otpad nastao prilikom gradnje graĊevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odrţavanja postojećih graĊevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne moţe bez prethodne oporabe koristiti za graĊenje graĊevine zbog kojeg graĊenja je nastao; »inertni otpad« je otpad koji ne podlijeţe znaĉajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama; »krupni (glomazni) komunalni otpad« je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i odreĊen je naputkom iz ĉlanka 29. stavka 11. ovoga Zakona; »komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva; »miješani komunalni otpad« je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada oznaĉen kao 20 03 01; »najbolje raspoložive tehnike« su najbolje raspoloţive tehnike sukladno zakonu kojim se ureĊuje zaštita okoliša;


383


4

»neopasni otpad« je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava odreĊenih Dodatkom III. ovoga Zakona; »neusklađeno odlagalište« je odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz ĉlanka 104. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom i odreĊeno je odlukom iz ĉlanka 26.stavka 6. istog zakona; »obrada otpada« su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja; »odlagalište otpada« je graĊevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), ukljuĉujući:

- interno odlagalište otpada na kojem proizvoĊaĉ odlaţe svoj otpad na samom mjestu proizvodnje,

- odlagalište otpada ili njegov dio koji se moţe koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duţe od jedne godine),

- iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraţivanjem pogodne za odlaganje otpada

»odvojeno sakupljanje« je sakupljanje otpada na naĉin da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i saĉuvala vrijedna svojstva otpada; »opasni otpad« je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava odreĊenih Dodatkom III. ovoga Zakona; »oporaba otpada« je svaki postupak ĉiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inaĉe trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II.ovoga Zakona sadrţan je popis postupaka oporabe koji ne iskljuĉuje druge moguće postupke oporabe; »otpad« je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar ĉije su sakupljanje, prijevoz i obrada nuţni u svrhu zaštite javnog interesa; »otpadna ulja« su mineralna ili sintetiĉka ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz motora s unutarnjim izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidrauliĉka ulja; »ovlaštenik« je pravna ili fiziĉka osoba - obrtnik kojem je prema ovom Zakonu dana suglasnost za sklapanje ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada; »ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno naĉinjeni; »postupci gospodarenja otpadom« su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba odreĊenog otpada, sakupljanje otpada u reciklaţno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada;


384


5

»priprema za ponovnu uporabu« su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, ĉišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade; »problematični otpad« je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobiĉajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i koliĉini usporediv s opasnim otpadom koji uobiĉajeno nastaje u kućanstvu pri ĉemu se problematiĉnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvoĊaĉa tog otpada; »proizvodni otpad« je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvoĊaĉa; »proizvođač otpada« je svaka osoba ĉijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada; »reciklažno dvorište« je nadzirani ograĊeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih koliĉina posebnih vrsta otpada; »reciklažno dvorište za građevni otpad« je graĊevina namijenjena razvrstavanju, mehaniĉkoj obradi i privremenom skladištenju graĊevnog otpada; »recikliranje« je svaki postupak oporabe, ukljuĉujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali preraĊuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje; »sakupljanje otpada« je prikupljanje otpada, ukljuĉujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu; »skladištenje otpada« je privremeni smještaj otpada u skladištu najduţe do godinu dana; »sprječavanje nastanka otpada« su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:

- koliĉine otpada ukljuĉujući ponovnu uporabu proizvoda ili produţenje ţivotnog vijeka proizvoda,

- štetan uĉinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili - sadrţaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima. »tehnološki procesi gospodarenja otpadom« (u daljnjem tekstu: tehnološki procesi) su odreĊene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima se opisuje materijalni tok otpada, a ukljuĉuju prikupljanje, prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak, ĉišćenje, provjera budućeg proizvoda i u sluĉaju oporabe ili zbrinjavanja otpada tehnološke procese koje je odredio podnositelj zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom sukladno smjernicama; »vlasnik otpada« je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi otpada; »zbrinjavanje otpada« je svaki postupak koji nije oporaba otpada, ukljuĉujući sluĉaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovoga Zakona sadrţan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne iskljuĉuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.


385


6

Kratice:

BAT najbolja raspoloţiva tehnologija (Best available technology) EU Europska unija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost IPPC integrirano sprjeĉavanje i kontrola zagaĊenja (Integrated prevention pollution

control) JLS jedinica lokalne samouprave KO Komunalni otpad MZOP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode NN Narodne novine NPO Neopasni proizvodni otpad PO Proizvodni otpad ROO Registar oneĉišćivaĉa okoliša


386


7

3. ANALIZA I OCIJENA STANJA I POTREBA GOSPODARENJU OTPADOM UKLJUĈUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA ĉlanak 21.stavak 1. toĉka 1. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda i mora, tla i zraka. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito oĉuvanje kakvoće okoliša, oĉuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i odrţivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13).

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrţani su u Zakonu o

odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), te Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11). A) Zakonom o odrţivom gospodarenju otpadom utvrĊuju se mjere za sprjeĉavanje ili smanjenje opasnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na naĉin smanjenja koliĉina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se ureĊuje gospodarenje otpadom bez uporabe riziĉnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Sukladno stavku 1. ĉlanku 28. Zakonu o odrţivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave duţna je na svom podruĉju osigurati: - javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog

otpada - odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada - sprjeĉavanje odbacivanja otpada na naĉin suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako

odbaĉenogotpada - provedbu Plana - donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave - provoĊenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom podruĉju i

mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada - osigurati provedbu navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski uĉinkovit

naĉin u skladu s naĉelima odrţivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada

- sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se ureĊuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada

- sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se ureĊuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada

- JLS je obveznik plaćanja poticajne naknade za smanjenje koliĉine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na podruĉju te JLS

- JLS duţna je u sklopu mreţne stranice uspostaviti i aţurno odrţavati mreţne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem podruĉju

- dostavljati godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici podruĉne (regionalne) samouprave do 31. oţujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom sluţbenom glasilu.


387


8

Prema stavku 1.ĉlanka 24. Zakonu o odrţivom gospodarenju otpadom najveća

dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odloţiti na svim odlagalištima i neusklaĊenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:

- 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.

- 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016. - 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

TakoĊer sukladno Zakonu o odrţivom gospodarenju otpadom otpad koji je odreĊen da se

smatra posebnom kategorijom otpada mora se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s naĉinom propisanim propisom kojim se ureĊuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Do 1. sijeĉnja 2015. Republika Hrvatska je putem nadleţnih tijela osigurala odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, elektriĉni i elektroniĉki otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad, a do 1. siječnja 2020. minimalni udio ponovne uporabe i recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva iznosit će 50% od mase otpada.

Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematiĉnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na naĉin da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklaţnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom podruĉju. Jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika duţna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području. B) Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj izmeĊu ostalog predviĊa sljedeće aktivnosti: - postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu,

odlagalištima i drugim sadrţajima u Zagrebu i ţupanijama, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta

- sprjeĉavanje ispuštanja otpada u jezera, rijeke i potoke - centar za gospodarenje opasnim otpadom s mreţom sabirališta - kontrolirane prioritetne tokove otpada - visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja

otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti - angaţman domaćih i stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i

potporu zajedniĉkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC - BAT tehnologije

- jaĉanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje meĊuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada

- edukaciju javnosti, struĉnjaka i upravnih struktura: programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraţivaĉki i djelatni pristup.

C) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. - 2015. godine. Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provoĊenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje od 2005. do 2025. na podruĉju gospodarenja otpadom u RH, i to:


388


9

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom - sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta - sanacija „crnih toĉaka" - lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom - razvoj i uspostava regionalnih i ţupanijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom

otpada prije konaĉnog zbrinjavanja ili odlaganja - uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. sadrţi sljedeće: - vrste koliĉine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje - uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada - razmještaj lokacija (mreţa) graĊevina i ureĊaja za gospodarenje otpadom - procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provoĊenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015 udio otpada koji je potrebno izdvajati iz komunalnog otpada primarnim izdvajanjem do 2015. iznosi 23%. Zakonodavni okvir RH

Zakonodavni okvir EU

Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadrţan je u rezoluciji Vijeća EU-a o

Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01), koja se temelji na tada vaţećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na podruĉju gospodarenja otpadom. Postoje tri kljuĉna europska naĉela: - prevencija nastajanja otpada - izdvojeno skupljanje i ponovna uporaba - poboljšanje konaĉnog zbrinjavanja i nadzora.

Direktive EU-a za podruĉje gospodarenja otpadom organizirane su u ĉetiri »grupe«

direktiva, ovisno o tome propisuju li: - okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu) - posebne tokove otpada (direktiva o ambalaţi i ambalaţnom otpadu, direktiva o zbrinjavanju

otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titan-dioksid, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj elektriĉnoj i elektroniĉkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrţe odreĊene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila)

- pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar podruĉja, na podruĉju i s podruĉja EU-a)

- graĊevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli oneĉišćenja).

Najvaţnije europske direktive i aktovi u sektoru gospodarenja otpadom su: - Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju odreĊenih direktiva

(SL L 312, 22. 11. 2008.) - Direktiva 2010/75/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano

sprjeĉavanje i kontrola oneĉišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.) - Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) - Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o geološkom skladištenju ugljikovog

dioksida i o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskoga parlamenta i Vijeća 2006/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ-e) br. 1013/2006 (SL L 140, 5. 6. 2009.)


389


10

- Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima kojom se ukida Direktiva 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.)

- Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. veljaĉe 2004. koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (SL L 047 18/02/2004.)

- Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.)

- Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj elektriĉnoj i elektroniĉkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.).

- Uredba (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU-e) br. 255/2013 kojom se, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehniĉkom napretku, dopunjuju prilozi I.C, VII. i VIII. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 79, 21.3.2013.)

- Odluka Komisije 2000/532/EZ koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u skladu s ĉlankom 1. toĉkom (a), Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ koja donosi popis opasnog otpada u skladu s ĉlankom 1. stavkom 4., Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226,6.9.2000.)

- Odluka Komisije 2011/753/EU o uspostavi pravila i metoda izraĉuna za provjeru poštivanja ciljeva iz ĉlanka 11(2) Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 310, 25.11.2011.).

3.1. Lista propisa iz podruĉja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom PROPIS NARODNE NOVINE Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

NN 107/03, 144/12

Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13, 153/13, 78/15 Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom NN 94/13 Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/14, 51/14 Pravilnik o ambalaţi i otpadnoj ambalaţi NN 88/15 Odluka o podruĉjima sakupljanja neopasne otpadne ambalaţe

NN 88/15

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13 Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima NN 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13, 91/13 Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama

NN 40/15

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13)

Odluka o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima

NN 95/15

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima

NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12, 86/13

Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriĉnim i elektroniĉkim ureĊajima i opremom

NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13

Pravilnik o gospodarenju otpadnom elektriĉnom i elektroniĉkom opremom

NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14

Pravilnik o ograniĉavanju uporabe odreĊenih opasnih tvari u elektriĉnoj elektroniĉkoj opremi

NN 131/13, 16/14

Pravilnik o znaku zaštite okoliša NN 70/08, 81/11


390


11

Pravilnik o znaku zaštite okoliša Europske unije - EU Ecolabel

NN 110/14

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

NN 50/05, 39/09

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleniĉkim plinovima

NN 90/14

Uredba o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS)

NN 77/14

Uredba o gospodarenju otpadnom ambalaţom NN 97/15 Strategija odrţivog razvitka Republike Hrvatske NN 30/09 Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007. - 2015. godine

NN 85/07

Izmjene i dopuna Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine

NN 126/10,31/11,46/15


391


12

4. OSNOVNI PODACI O GRADU SENJU

4.1. Poloţaj Grad Senj je najveći grad obalnog djela Liĉko-senjske ţupanije koji pokriva 76 km jadranske obale. Površina Grada Senja je 658 km². Na podruĉju Grada Senja prema Popisu stanovnika iz 2011.godine nalazi se 27 naselja: Alan, Biljevine, Bunica, Crni Kal, Jablanac, Klada, Krasno, Krivi put, Lukovo, Melnice, Mrzli Dol, Pijavica, Podbilo, Prizna, Senj, Senjska Draga, Starigrad, Stinica, Stolac, Sveta Jelena, Sveti Juraj, Velike Brisnice, Veljun Primorski, Volarice , Vrataruša, Vratnik i Vrzići. Grad Senj je najveće naselje na njegovom podruĉju te njegovo, gospodarsko, kulturno i turistiĉko središte. Kroz godine, Senj se razvio u najveću urbanu aglomeraciju na jadranskoj obali izmeĊu Rijeke i Zadra. Prirodne karakteristike, geografski smještaj i povijesni razvoj omogućuju Senju odreĊene komparativne prednosti u usporedbi s manje razvijenim podruĉjima ţupanije. U gradu Senju ţivi više od polovice stanovništva sa podruĉja Grada Senja. Tablica 1: Broj stanovništva po naseljima na podruĉju Grada Senja

UKUPAN BROJ STANOVNIŠTVA, POPIS 2011.G. 1. Grad Senj 7.182

BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA NA PODRUĈJU GRADA SENJA,

1. NASELJA 2. Alan 17 3. Biljevine 51 4. Bunica 85 5. Crni Kal 72 6. Jablanac 83 7. Klada 39 8. Krasno 476 9. Krivi Put 33 10. Lukovo 36 11. Melnice 57 12. Mrzli Dol 28 13. Pijavica 262 14. Podbilo 25 15. Prizna 45 16. Senj 4.810 17. Senjska Draga 85 18. Starigrad 15 19. Stinica 73 20. Stolac 41 21. Sveta Jelena 16 22. Sveti Juraj 599 23. Velike Brisnice -


392


13

24. Veljun Primorski 70 25. Volarice 86 26. Vrataruša 11 27. Vratnik 59 28. Vrzići 8 Izvor: DZS, www.dzs.hr, popis stanovništva 2011.g.

4.2. Analiza,ocjena stanja i potreba u sustavu gospodarenja otpadom na podruĉju Grada Senja ukljuĉujući ostvarivanje ciljeva

Današnji se naĉin postupanja sa komunalnim otpadom treba se postupno izmijeniti sukladno Izmjeni plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015 g. (NN.46/2015) u kojoj Liĉko-senjska ţupanija nema Centra za odlaganje otpada. Sav otpad iz Liĉko-senjske ţupanije koji neće biti iskoristiv planira se odvoziti u Centre gospodarenja otpadom u susjednim ţupanijama Primorsko-goransku ţupaniju, Zadarsku ţupaniju i Karlovaĉku ţupaniju. Konkretno, Grad Senj će neiskoristiv otpad u budućnosti odvoziti u Primorsko-goransku ţupaniju u pretovarnu stanicu Novi Vinodolski, iz koje će se prevoziti u Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom „Marišćina“. Na podruĉju Grada Senja se nalazi Nacionalni Park Sjeverni Velebit i Park prirode Velebit što je izuzetno veliki potencijal, te je potrebno završiti sanaciju deponije „Sveti Juraj“ i dovršiti sanaciju divljih odlagališta koja su većim djelom već sanirana. Osim što je ovo podruĉje bogato prirodnim ljepotama, Grad Senj se prostire na velikoj površini gdje ţivi mali broj stanovnika što u odnosu na cijene zbrinjavanja otpada gospodarenje otpadom na ovim prostorima ĉini ekonomski neisplativim.

4.3. Analiza postupanja sa otpadom-sakupljanje otpada Danas se na podruĉju Grada Senja provodi organizirani naĉin prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Isti se zbrinjava odlaganjem na sluţbeno odlagalište „Sveti Juraj" oko 10 kilometara udaljenom od Senja. Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada provodi Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o. koje ujedno i upravlja odlagalištem „Sveti Juraj". Sakupljanje otpada u Gradu Senju je organizirano putem kontejnera od 5.000 litara i 1.100 litara. Kontejneri su postavljeni na javne površine i u njima se prikuplja iskljuĉivo miješani komunalni otpad. Sakupljeni otpad se po toĉno odreĊenom rasporedu odvozi na zbrinjavanje vozilima za prijevoz otpada. U tablici 2. je dan broj kontejnera za prikupljanje otpada po naseljima. Tablica 2. Evidencija broja i volumena spremnika za komunalni otpad po naseljima

Broj posuda za komunalni otpad

Naselje Kućanstva Posuda/kontejner Poslovni subjekt Posuda/kontejner

SENJ 1.273 329 x 120 l 203 66 x 1.000 l 23 x 5.000 l

SENJ VIKENDAŠI 192 22 x 120 l


393


14

Izvor: Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o. Na odlagalište „Sveti Juraj" se odlaţe komunalni otpad iz kućanstava, te komunalni otpad iz gospodarskih i komercijalnih subjekata i usluţne djelatnosti (trgovine, gospodarske tvrtke i zanatske radionice, škole, zdravstvene ustanove, uredi, turistiĉki i ugostiteljski objekti i dr.), otpad s javnih površina (ulice, parkovi, šetališta) i glomazni otpad. U Gradu Senju se je do 2015.g. djelomiĉno provodilo izdvojeno sakupljanje otpada, i to: otpadne gume u cijelosti (ovlašteni otkupljivaĉ) PET ambalaţu prikupljaju trgovaĉki centri, a papir se prikupljao djelomiĉno poĉetkom 2015.g. Grad Senj je uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost nabavio 25 zelenih otoka papir, staklo, metal, plastika, tekstil/ putem kojih se je intenziviralo prikupljanje otpada za oporabu plus 15 zelenih otoka iz vlastitih sredstava Grada Senja. Glomazni otpad se prikupljao dva puta godišnje u jesen i proljeće.

SENJSKA DRAGA 6 2 2 x 1.000 l 2 x 5.000 l

ZAKOSA 8 ZAKOSA VIKENDAŠI 30 PLANIKOVAC 5 2 x 1.000 l PLANIKOVAC VIKENDAŠI

25

SVETI JURAJ 212 23 12 x 1.000 l 5 x 5.000 l

SVETI JURAJ VIKENDAŠI

134

LUKOVO 19 2 x 5.000 l LUKOVO VIKENDAŠI

77

JABLANAC 54 12 12 x 1.000 l 2 x 5.000 l

JABLANAC VIKENDAŠI

79

MRŠIĆI 8 1 x 5.000 l MRŠIĆI VIKENDAŠI 39 KRASNO 167 18 8 x 5.000 l KRASNO VIKENDAŠI 15 STARIGRAD 106 2 x 5.000 l DONJA KLADA 143 2 x 5.000 l STINICA 540 26 2 x 1.000 l

6 x 5.000 l MARINCI-GAVRANI 9 1 x 5.000 l


394


15

4.4. Analiza stanja- prikupljanje i odvoz otpada Komunalni otpad s podruĉja Grada Senja zbrinjava se odlaganjem na lokalnom odlagalištu,

površine 3 000 m2, koje se nalazi na cesti Krasno, dva kilometra iznad primorskog naselja Sveti Juraj. Odlagalištem upravlja Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o. Na predmetno odlagalište odvozi se otpad s podruĉja ĉitavog grada Senja (658 km2). Odlagalište otpada nalazi se u Parku prirode „Velebit". Prosjeĉno se godišnje na odlagalište odlaţe oko 3 000 t otpada (dnevno u prosjeku oko 8,5 t otpada sa sezonskim oscilacijama:zima-ljeto). Otpad se odlaţe u vododerinu i prekriva se zemljom

Postojeće odlagalište i potrebno je sanirati. Odlagalište ima ogradu i protupoţarni put te video nazor. TakoĊer nema prikupljanja

procjednih voda kao niti bunara za otplinjavanje odlagališnog plina. Odlagalište „Sveti Juraj" koristi se još od 1975. godina prošlog stoljeća i odrţava ga Gradsko komunalno društvo „Senj“ d.o.o.. Na lokaciji se nalazi pokretni kontejner za djelatnike sa alatom, cisterna od 30m³ za vodu i pijesak (jalovina) za prekrivanje otpada. Za zastiranje otpada koriste se radni strojevi Gradskog komunalnog društva SENJ d.o.o..

Postupak sanacije i zatvaranja ovog odlagališta otpoĉeo je 2005. godine i to izradom Idejnog

rješenja sanacije postojećeg odlagališta s nastavkom rada do konaĉnog zatvaranja, te izradom Studije o utjecaju na okoliš ciljanog sadrţaja sanacije i konaĉnog zatvaranja odlagališta s rokom korištenja do 2018.g. .

U ovom trenutku za zahvat sanacije odlagališta dobivena je potvrda Glavnog projekta KLASA:361-06/08-01/19, URBROJ:2125/1-14/4-09-02 od 25.11.2009.g., te Rješenje KLASA:UP/I-361-03/11-01/10, URBROJ:2125/1-08/4-11-02 od 28.12.2011.g. kojim se ostavlja na snazi. Navedena potvrda glavnog projekta je konzumirana. Temeljem ugovora o gradnji zakljuĉenog 09.12.2013.g.IzmeĊu Grada Senja i Hidraulicopa Senj. Ugovoreno izvoĊenje radova na sanaciji odlagališta neopasnog otpada s izgradnjom novih ploha-interna cesta A na k.ĉ.br.690/23 ĉime je graĊevinska dozvola konzumirana i sijedi nastavak radova na sanaciji.

Slika 1: Deponija Sveti Juraj

Izvor: Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o.


395


16

Slika 2: Opremljenost deponije Sveti Juraj

Izvor: Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o. Osnovna opremljenost odlagališta moţe se saţeti na sljedeći naĉin:

• Na ulazu u odlagalište postavljen je natpis sa imenom odlagatelja, vrstom odlagališta i radnim vremenom odlagališta.

• Na uoĉljivom mjestu na odlagalištu istaknut je plan postupaka za sluĉaj izvanrednog dogaĊaja.

• Protupoţarna oprema • Na ulazu u odlagalište postavljena je ograda s video nazorom

Slika 3: Opremljenost deponije Sveti Juraj

Izvor:Ustanova za razvoj Grada Senja.


396


17

5. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA ĉlanak 21.stavak 1. toĉka 2. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Predmet razmatranja ovog Plana o koliĉinama, vrstama i sastavu otpada, odnosi se na podruĉje Grada Senja.

Procjena koliĉine komunalnog otpada i proizvodnog otpada sliĉnih svojstava komunalnom otpadu, na razmatranom podruĉju, bila je omogućena na temelju podataka kojima raspolaţe Grad Senj i Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o., te iz postojećih statistiĉkih podataka i ankete o koliĉinama otpada provedene u 2013. i 2014. godini.

5.1. Opis postojećeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada Na podruĉju Grada Senja provodi se organizirani naĉin prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Komunalni otpad se zbrinjava odlaganjem na sluţbeno odlagalište „Sveti Juraj",

Obuhvatnost organiziranim skupljanjem i odvozom otpada na podruĉju Grada Senja iznosi 80%..

Tablica 3: Postavljene posude za komunalni otpad na podruĉju Grada Senja


397


18

ULICA UKUPAN BROJ POSUDA 120 l

BROJ PODJELJENIH POSUDA 120 l

BROJ PODJELJENIH KOMPOSTERA

ABATOVO 48 46 21

BRINJSKA 15 14 7

CRESKA 23 23 14

FORTICA 8 7 5

JABLANAČKA 16 14 8

KOLAN 8 4 3

KRČKA 12 12 6

LOŠINJSKA 15 11 7

NEHAJEVA 27 20 8

NEHAJSKI PUT 7 7 2

OTOČKA 36 35 18

PAŠKA 14 13 10

PODGORSKA 18 15 5

RAPSKA 27 26 9

VUKASOVIĆEVA 37 7 17

I. LENKOVIĆA 78 25 38

KOZJAK, N. JURIŠIĆA

1 0 0

NIKOLE JURIŠIĆA 75 25 23

KOZJAK 23 2 12

KOZJAK, P. KRUŽIĆA

29 3 3

PETRA KRUŽIĆA 7 1 0

STARA CESTA 14 7

V. KRAJAČA 1 2


398


19

Izvor: Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o. Temeljem Odluke o komunalnom redu otpad se za kućanstva odvozi i ljeti i zimi –

svakodnevno (osim nedjelje, blagdana i praznika), a za poslovne subjekte po potrebi. Otpad se do odlagališta „Sveti Juraj“ dovozi vozilom za prijevoz otpada (smećar-specijalno namjensko vozilo i autopodizaĉ- vozilo za prijevoz kontejnera). Otpad koji se dovozi na odlagalište razastire se i sabija strojem, te se prekriva inertnim materijalom (pijeskom).

ČOPIĆEVO NASELJE

2

V. ČOPIĆA 15 1 3

ARMICA 5 4 4

E. SLADOVIĆA 5 3 2

P. MATKOVIĆA 10 10 9

F. RAČKOG 21 20 7

K. KNEŽIĆA 53 36 24

VIŠALA 31 24 11

D.T. GAVRANA 21 6 7

SV. JURJA 13 3 1

KUHAČEVIĆEVA 29 12 4

D. KRMPOTIĆA 24 12 7

NIKOLE SUZANA 13 5 4

PUSTOŠA 8 2 2

DOLAC 2 2 0

STRMAC 21 1 4

VAROŠ 4 0 0

KAPITULSKA 28 16 21

A. STARČEVIĆA 46 38 19

SPASOVAC 6 6 0

U K U P N O 879 526 356


399


20

Glomazni otpad prikuplja se besplatno dva puta godišnje (proljeće i jesen) u organiziranim akcijama, ali se i izdvaja iz komunalnog otpada i privremeno pohranjuje na odlagalištu gdje ga preša, te ga odvozi ovlaštena pravna osoba.

5.2. Koliĉine otpada Komunalni otpad

Koliĉina skupljenog miješanog komunalnog otpada u 2013. godini na podruĉju Grada Senja iznosila je 3.083 tone.

Prema podacima o koliĉini iz 2013. godine specifiĉna koliĉina komunalnog otpada koja se stvara po stanovniku na podruĉju Grada Senja iznosi 8.5 kg/st./dan.

Specifična količina = 8.5 kg/st/dan

U koliĉini miješanog komunalnog otpada je i dio miješanog komunalnog otpada iz gospodarskih subjekata te realna specifiĉna koliĉina koju stalni stanovnik proizvede na podruĉju Grada Senja iznosi oko 8.5 kg po danu.

Tablica 4. Koliĉine skupljenog komunalnog otpada koji je odloţen na odlagalištu „Sveti Juraj" u razdoblju od 2009. do 2014. Godine

2009. g. 2010.g. 2011. g. 2012. g. 2013. g. 2014.g. Komunalni otpad (tona)

3.500 3.376 3.387 3.234,50 3.083 3.057,75

Izvor: Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o. Proizvodni otpad

Prema podacima Gradskog komunalnog društva SENJ d.o.o. koliĉina proizvodnog otpada sliĉnih karakteristika komunalnom otpadu koji je odloţen na odlagalištu "Sveti Juraj", za 2013. godinu se procjenjuje na cca 50 tona. U nekim poduzećima, npr. benzinske crpke, zdravstvene ustanove i sl., javljaju se i manje koliĉine opasnog otpada koji poduzeća skladište unutar svog kruga i rješavaju u suradnji s poduzećima koja se bave zbrinjavanjem takve vrste otpada.

Tablica 5. Koliĉine skupljenog proizvodnog otpada u razdoblju od 2009. do 2014. godine 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012. g. 2013.g. 2014.g. Proizvodni otpad (tona)

57 56 55 52 50 48

Izvor: Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o. Odvojeno skupljeni otpad

Na podruĉju Grada Senja se od poĉetka 2015.g. otpad odvojeno skuplja na zelenim otocima i to: papir, staklo, plastika, tekstil i metal. Tijekom 2015.g. na podruĉju postavljeno je 25 zelenih otoka od poĉetka 2015.g. a do konca 2015.g. planira se postaviti još 15 zelenih otoka na podruĉju Grada Senja.


400


21

5.2.1. Projekcija količina otpada Projekcija koliĉina otpada raĊena je za razdoblje do 2021. godine. Sav organizirano

skupljen otpad s analiziranog podruĉja odvozi se i odlaţe na odlagalište „Sveti Juraj" do sanacije odlagališta 2018.g.. Nakon toga otpad će odvoziti do pretovarne stanice u Novom Vinodolskom i Centra za gospodarenje otpada Marišćina u Rijeci.

Procjena koliĉina otpada koja će nastajati na podruĉju Grada Senja u predstojećem razdoblju do 2021. godine, raĊena je na temelju podataka o: - obuhvatnosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u naseljima prema podacima iz

2014. godine - podacima iz popisa stanovništva 2011. godine za Grad Senj

- procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva - procijenjenom povećanju ţivotnog standarda U proraĉunu su korištene sljedeće pretpostavke:

- da se broj stanovnika na razmatranom podruĉju neće bitno mijenjati, i da će se do 2022.g. nastaviti trend stagnacije

- da se na razmatranom podruĉju prosjeĉna obuhvatnost organiziranim odvozom otpada ne će mijenjati i bit će gotovo 100 %

- da će specifiĉna koliĉina komunalnog otpada koju dnevno proizvede stalni stanovnik Grada Senja rasti po prosjeĉnoj godišnjoj stopi od oko 0,3%

- da će ukupna koliĉina stvorenog komunalnog otpada rasti po prosjeĉnoj godišnjoj stopi od oko 0,3 %

- da će udio odvojeno sakupljenih komponenti komunalnog otpada (biootpada, papira i kartona, stakla, metala i plastike) iznositi u 2016. godini 23%, a do 1. sijeĉnja 2022. minimalni udio ponovne uporabe i recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva iznosit će 50% od mase otpada

- za proizvodni neopasni otpad predviĊa se smanjenje koliĉine za odlaganje do 2022. godine po prosjeĉnoj godišnjoj stopi od oko 1 %

U nastavku je tabliĉni prikaz procijenjenog oĉekivanog kretanja godišnjih koliĉina komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada na podruĉju Grada Senja, do 2020. godine.

Tablica 6. Prikaz oĉekivanog kretanja koliĉina komunalnog i proizvodnog otpada s

podruĉja Grada Senja do 2021. godine

Godina Ukupno stvoreni komunalni otpad

Neopasni proizvodni otpad (bez inertnog)

Ukupno stvoreni otpad

t/god t/god t/god 2014. 2.048.69 1.009.06 3.057,75 2015. 2.077,00 1.023,00 3.100,00 2016. 2.110,50 1.039,50 3.150,00 2017. 2.110,50 1.039,50 3.150,00 2018. 2.144,00 1.056,00 3.200,00 2019. 2.177,50 1.072,50 3.250,00 2020. 2.211,00 1.089,00 3.300,00 2021. 2.211,00 1.089,00 3.300,00 2022. 2.211,00 1.089,00 3.300,00

Izvor: Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o


401


22

Obzirom da prema Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015 udio odvajanja bio otpada, papira i kartona, stakla, metala i plastike iz komunalnog do 2015. iznosi 23% te da prema Zakonu o odrţivom gospodarenju otpadom do 1. sijeĉnja 2020. minimalni udio ponovne uporabe i recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva iznosi 50% od mase otpada u nastavku se daje prikaz kretanja koliĉina odvojeno skupljenog komunalnog otpada. Tablica 7. Prikaz oĉekivanog kretanja koliĉina odvojeno skupljenog komunalnog otpada

podruĉja Grada Senja do 2022. godine

Godina

Uku

pno

stvo

reni

KO

Mije

šani

ko

mun

alni

i gl

omaz

ni o

tpad

Bio

razg

radi

vi

KO

(kuh

injs

ki

i vrt

ni)

Papi

r/ka

rto

n

Plas

tika

Stak

lo

Met

al

Uku

pno

izdv

ojen

o K

O

Udi

o od

voje

no

skup

kjen

og

KO

t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god % 2016. 3.150 150 19,27 192,75 77,10 77,10 19,27 2.614,5

0 83%

2017. 3.150 200 21.25 215 86 86 21,25 2.520 80%

2018. 3.200 250 22,70 227 90,80 90,80 22,70 2.496 78%

2019. 3.250 300 25,63 256,3 102,5 102,5 25,63 2.437 75%

2020. 3.300 350 35,3 353 141,2 141,2 35,3 2.244 68%

2021. 3.300 350 35,3 353 141,2 141,2 35,3 2.244 68%

2022. 3.300 350 35,3 353 141,2 141,2 35,3 2.244 68%

Izvor: Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o


402


23

6. POSTOJEĆE GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM ĉlanak 21.stavak 1.toĉka 3. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Komunalni otpad s podruĉja Grada Senja zbrinjava se odlaganjem na lokalnom odlagalištu,

površine 3 000 m2, koje se nalazi na cesti Krasno, dva kilometra iznad primorskog naselja Sveti Juraj. Odlagalištem upravlja Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o.. Na predmetno odlagalište odvozi se otpad s podruĉja ĉitavog grada Senja (658 km2). Odlagalište otpada nalazi se u Parku prirode „Velebit". Prosjeĉno se godišnje na odlagalište odlaţe oko 3 500 t otpada (dnevno 9,6 t otpada).

Odlagalište je u fazi sanacije, a koristi se za odlaganje otpada do uspostave Centra za gospodarenje otpadom, nakon ĉega će se pristupiti zatvaranju.

Ostale građevine za gospodarenje otpadom Osim odlagališta otpada „Sveti Juraj" na podruĉju Grada Senja nema drugih graĊevina za

gospodarenje otpadom.


403


24

7. LOKACIJE ODBAĈENOG OTPADA ĉlanak 21.stavak 1. toĉka 4. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Prema podacima Grada Senja na podruĉju Grada Senja , temeljem Plana sanacije divljih odlagališta otpada na području grada Senja postoje slijedeća nelegalna odlagališta otpada:

Tablica 8: Divlja odlagališta na podruĉju Grada Senja DIVLJA ODLAGALIŠTA NA PODRUĈJU GRADA SENJA

R.BR. LOKACIJA STATUS SANACIJE 1. Odlagalište na ulazu u Krasno Sanirano 2. Odlagalište uz Krivoputsku cestu Sanirano 3. Odlagalište uz pristupnu cestu za

naselje Starigrad Sanirano

4. Odlagalište Draga Raĉa Sanirano 5. Odlagalište iznad Trbušnjaka Nesanirano 6. Odlagalište na završetku ulice Petra

Kruţića Nesanirano

7. Odlagalište Dolac Nesanirano Izvor: Grad Senj, Komunalno redarstvo

Sukladno odredbi ĉlanka 36. stavak 2. toĉka 1. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom obveza je Grada uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbaĉenom otpadu. Postojeća divljih odlagališta Komunalno redarstvo Grada Senja redovito prati i obilazi, dok svako divlje odlaganje otpada svi graĊani mogu dojaviti putem aplikacije koja je postavljena na stranicama Grada Senja http://www.senj.hr/ PRIJAVA NEPRPISANOG ODBAĈENOG OTPADA.

Ukoliko graĊani primijete nepropisno odbaĉen otpad potrebno je popuniti priloţeni obrazac i isti dostaviti na adresu komunalnog redarstva: [email protected] . Obrazac koji je potrebno ispuniti nalazi se na stranicama Grada Senja http://www.senj.hr/ prijava nepropisanog odbaĉenog otpada-prijava komunalnog nereda.

Obrazac: Prijava komunalnog nereda

1. PODATCI O DOJAVITELJU (UNOS OVIH PODATAKA NIJE OBAVEZAN) IME I PREZIME:

ADRESA: TELEFON:

2. PODACI O LOKACIJI I VRSTI KOMUNALNOG NEREDA

ULICA I KUĆNI BROJ:


404


25

OPISNO ODREĐENJE LOKACIJE KOMUNALNOG NEREDA:

OPISNO ODREĐENJE VRSTE KOMUNALNOG NEREDA:

VRIJEME NASTANKA DOGAĐAJA:

3. PODACI O POĈINITELJU

IME I PREZIME:

ADRESA:

NAPOMENE KOJE MOGU POMOĆI U OTKRIVANJU POĈINITELJA:

Prijave se u prvom redu odnose na prijavu divljih odlagališta. Komunalno redarstvo vrši redoviti obilazak podruĉja Grada Senja, poradi utvrĊivanja lokacija nepropisno odbaĉenog otpada, na lokacijama na kojima se utvrdi postojanje nepropisno odbaĉenog otpada komunalno redarstvo po sluţbenoj duţnosti pokreće upravni postupak, sastavlja se zapisnik te izraĊuje fotodokumentacija, daljnjom provedbom upravnog postupka pokušava se na temelju prikupljenih ĉinjenica i informacija utvrditi poĉinitelj odnosno vlasnik nekretnine na kojem se nalazi nepropisno odbaĉeni otpad. Na podruĉju Grada Senja, Komunalno redarstvo prilikom redovitog obilaska terena utvrdila je postojanje tri lokacije nepropisno odbaĉenog otpada: Lokacija 1. Proširenje zu cestu, iznad naselja Trbušnjak, k.ĉ.993/1, k.o. Senj Lokacija 2. Završetak ulice Petra Kruţića prema Biliĉevici, k.ĉ. 560/1c, k.o. Krivi put Lokacija 3. Krasno polje, naselje Dolac, k.ĉ.3162, k.o. Krasno


405


26

LOKACIJA 1. Proširenje zu cestu, iznad naselja Trbušnjak, k.ĉ.993/1, k.o. Senj Slika 4: Nepropisno odloţen otpad

Izvor: Komunalno redarstvo ZEMLJIŠTE: k.ĉ. 993/1 K.O. Senj VLASNIK ZEMLJIŠTA: Grad Senj, Obala dr. Franje TuĊmana 2 VRSTA OTPADA: (1) Uglavnom graĊevinski otpad (cigle, kupe, rasuti od iskopa…), (2) manja koliĉina mješovitog komunalnog otpada KOLIĈINA OTPADA: (1) cca 2500 m3, (2) cca 10 m3. LOKACIJA 2. Završetak ulice Petra Kruţića prema Biliĉevici, k.ĉ. 560/1c, k.o. Krivi put Slika 5: Nepropisno odloţen otpad

Izvor: Grad Senj/Komunalno redarstvo ZEMLJIŠTE: k.ĉ. 560/1c K.O. Krivi put


406


27

VLASNIK ZEMLJIŠTA: Republika Hrvatska, Zagreb, Avenija Vukovar 220 VRSTA OTPADA: (1) Uglavnom graĊevinski otpad (cigle, kupe, rasuti od iskopa…), (2) manja koliĉina mješovitog komunalnog otpada KOLIĈINA OTPADA: (1) cca 500 m3, (2) cca 5 m3. Slika 6: Nepropisno odloţen otpad LOKACIJA 3. Lokacija 3. Krasno polje, naselje Dolac, k.ĉ.3162, k.o. Krasno

Izvor: Grad Senj/Komunalno redarstvo ZEMLJIŠTE: k.ĉ. 3162, K.O. Krasno VLASNIK ZEMLJIŠTA: Republika Hrvatska, Zagreb, Avenija Vukovar 220 VRSTA OTPADA: Uglavnom mješoviti komunalni otpad. KOLIĈINA OTPADA: cca 25 m3


407


28

8. MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ĉlanak 21.stavak 1. toĉka 5. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

8.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprjeĉavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po dobrim gospodarskim naĉelima. Pod istim se podrazumijeva: skupljanje i prijevoz otpada, privremeno skladištenje te materijalna i biološka obrada odvojeno skupljenog otpadnog materijala. S iznimkom nekih specifiĉnih grupa otpada, poznavanjem koliĉina i tokova otpada uz dobru organizaciju, izgraĊene kapacitete graĊevina za skupljanje, predobradu ili obradu otpada moguće je realizirati efikasan sustav gospodarenja otpadom. Danas je takav sustav u gradu Senju slabo uspostavljen, pa je u narednom razdoblju potrebno uloţiti dosta rada i financijskih sredstva kako bi se stanje unaprijedilo te uspostavio sustav gospodarenja otpadom kakav je ostvaren u zemljama EU-a.

Elementi sustava gospodarenja otpadom u Gradu Senju planirani su sukladno danas vaţećim propisima RH koji se odnose na tu djelatnost te smjernicama EU-a. Planirano unapreĊivanje Gospodarenja otpadom sagledava se kroz dva kriterija: - zadovoljavanje najviših standarda zaštite okoliša koja nameće postojeća, ali i buduća zakonska

regulativa (ukljuĉujući uvaţavanje direktiva EU-a) - tehniĉko-financijsku-ekološku opravdanost investicija imajući u vidu sadašnju cijenu

zbrinjavanja otpada kao i buduću cijenu usluga, koliĉine i strukturu otpada.

Tablica 9.: Shematski prikaz planiranog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Grada Senja

IZBJEGAVANJE

- manji proizvodni otpad - proizvod s manje otpada - uporaba primjerenije ambalaţe

NEIZBJEGNUTI OTPAD

CENTAR ZA GOSPODARENJE

OTPADOM

VREDNOVANJE OTPADA - materijalna reciklaţa i ponovna uporaba - biološka reciklaţa i ponovna uporaba - energetska reciklaţa i ponovna uporaba

Kvantitativni ciljevi Prema zahtjevima, koji proizlaze iz Strategije gospodarenja otpadom RH, na podruĉju

Grada Senja neophodno je u narednom razdoblju poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se postigli ciljevi iz tablica 10. i 11.


408


29

Tablica 10. Kvantitativni ciljevi za koliĉine otpada prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Ciljevi Udio (mas %)/godina 2005. 2010. 2015

. 2020

. 2025

. Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada

80 99

Koliĉina odvojeno sakupljenog i recikliranoga komunalnog otpada

6 8 12 18 25

Koliĉina obraĊenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30 Koliĉina odloţenoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45 Koliĉina odloţenoga biorazgradivog komunalnog otpada od koliĉine proizvedene 1995.

95 85 75 55 35

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH Tablica 11. Udio oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada prema Strategiji gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske

Otpad Rok Udio (mas %) Oporaba recikliranje

Ambalaţni otpad 2010. 2015.

50 – 60 65

25 – 45 55 - 60

Otpadna vozila 2015. 2025.

85 95

80- 85

e-otpad 4 kg/stan/god. 2015. 70 – 80 50 -80 Otpadne gume vozila 2010.

2015. 70 - 80 90

60 - 70 70

Otpadna ulja 2010. 90 - Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH

Za što efikasniju i kvalitetniju provedbu primarnog odvajanja potreban je intenzivniji i sveobuhvatan nastavak edukacije i komunikacije s javnošću.

Centar za gospodarenje otpadom

Prema definiciji iz Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom Centar za gospodarenje

otpadom je sklop više meĊusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih graĊevina i ureĊaja za obradu komunalnog otpada (u nastavku:CGO)

U CGO-u se odvijaju razliĉite aktivnosti vezane uz obradu otpada:

- prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada; - sakupljanje otpada koji se moţe ponovno uporabiti ili reciklirati te sakupljanje i - - daljnja predaja opasnog otpada; - sakupljanje i distribucija otpada koji se moţe koristiti u druge svrhe; - zbrinjavanje ostatnog otpada.


409


30

Provedbom ovog Plana u Gradu Senju planiraju se postići sljedeći ciljevi:

1. Povećanje nadzora toka otpada 2. Mjere izbjegavanja i smanjivanja otpada 3. UnapreĊivanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 4. Edukacija i komunikacija s javnošću 5. Razvoj sustava odvojenog skupljanja „pribliţavanjem mjestu nastanka, naroĉito

komunalnog otpada" 6. Povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada 7. UnapreĊenje recikliranja i ponovne oporabe otpada 8. Obrada ostatnog otpada prije konaĉnog zbrinjavanja 9. Smanjivanje udjela biorazgradivog otpada koji treba odloţiti 10. Postupno napuštanje odlaganja neobraĊenog otpada (do 2018. godine) 11. Samoodrţivo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom prema Zakonu o

odrţivom gospodarenju otpadom

ProvoĊenjem navedenih aktivnosti i mjera Grad Senj zadovoljit će dugoroĉne kvantitativne ciljeve navedene u tabliĉnim prikazima 7./1.-2.

8.2. Spreĉavanje nastanka otpada

Spreĉavanje nastajanja otpada je hijerarhijski najvaţnija mjera za rješavanje problema otpada. ProvoĊenje mjera izbjegavanja i smanjivanja otpada izravno je povezano i ovisno o stalnoj i sustavnoj edukaciji i komunikaciji s javnošću. MeĊutim, i edukacija i komunikacija s javnošću, kao i mjere izbjegavanja i smanjivanja, tek sustavnim i dugoroĉnim djelovanjem omogućuju postizanje ciljeva.

Izbjegavanje i smanjenje otpada u praksi se vrlo teško postiţe, ali treba tome teţiti. Dio mjera za izbjegavanje i smanjenje otpada iznesene su u Zakonu o odrţivom gospodarenju otpadom (ĉlanak 18). Kako bi se ostvarili ciljevi smanjivanja ili sprjeĉavanja nastanka otpada treba izmeĊu ostalog vršiti: - planiranje kojim se promiĉe uĉinkovita uporaba sirovina i resursa, - promicanje istraţivanja i razvoja na podruĉju postizanja ĉistijih tehnologija - promicanje eko-dizajna - pruţanje informacija o tehnikama sprjeĉavanja nastanka otpada s ciljem jednostavnije

primjene najboljih dostupnih tehnika u industriji,organiziranje izobrazbe nadleţnih tijela u pogledu ukljuĉivanja zahtjeva za sprjeĉavanje nastanka otpada prilikom izdavanja dozvola

- ukljuĉivanje mjera za sprjeĉavanje proizvodnje otpada u postrojenjima koja nisu obvezna ishoditi okolišnu dozvolu

- organiziranje kampanja za podizanje svijesti proizvoĊaĉa i šire javnosti ili odreĊenu kategoriju potrošaĉa,

- organiziranje foruma potrošaĉa/proizvoĊaĉa ili sektorskih pregovora kako bi se relevantni poslovni ili industrijski sektori potakli na izradu vlastitih planova ili ciljeva sprjeĉavanja nastanka

- promicanje provjerenih sustava za gospodarenje okolišem (EMS-a), ukljuĉujući EMAS i ISO 14001,

- ekonomske instrumente za odgovornije ponašanje potrošaĉa prema okolišu u smislu kupnje proizvoda sa što manje ambalaţe,

- promicanje znaka zaštite okoliša, - davanje informacija proizvoĊaĉima i trgovcima na malo o sprjeĉavanju nastanka otpada i


410


31

dostupnosti proizvoda koji u manjoj mjeri utjeĉu na okoliš, - integraciju kriterija zaštite okoliša i sprjeĉavanja nastanka otpada u postupcima javnih nabava, - promicanje ponovne uporabe i/ili popravka odgovarajućih isluţenih proizvoda ili njihovih

komponenata, posebice kroz obrazovne, gospodarske, logistiĉke i druge mjere.

Prevencija nastajanja otpada i mjere za smanjivanje nastajanja otpada se odnose na procese ili mjesta nastajanja otpada u svim podruĉjima djelovanja, a podrazumijevaju odgovarajuće postupke, odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjivanja otpada po koliĉini, obujmu i štetnim sastojcima.

Smanjenje koliĉina otpada i opasnih svojstava otpada moţe se postići na više naĉina, a najvaţniji su:

- sprjeĉavanje nastajanja pojedinih vrsta i koliĉina otpada - sprjeĉavanje da se u proizvod za trţište ugraĊuju problematiĉni sastojci - sprjeĉavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za trţište, koji

onemogućavaju da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu. Prioritet svakog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom treba biti sprjeĉavanje nastanka

otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada sadrţana je u izreci: "Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane". Pod tim se podrazumijeva ĉinjenica da otpad koji se izbjegne ne oštećuje ĉovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu (oporabu) i/ili zbrinjavanje. Korištenjem pogodnih naĉina proizvodnje i obrade, uvoĊenjem na trţište "povoljnih" vrsta proizvoda, te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošaĉa, mogu se smanjiti koliĉine i štetnost otpada koji bi trebalo obraditi (oporabiti) i/ili zbrinuti. Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada programa s mjerama za izbjegavanje nastanka otpada te naĉina njegovog provoĊenja što bi trebao biti predmet zasebne posebne cjelovite i provedive studije.

Osnovne mjere za izbjegavanje nastajanja otpada mogu se svesti na: Izbjegavanje otpada u proizvodnji

- razvoj tehnologije koja ne stvara otpad ili otpad smanjuje na najmanju moguću mjeru - otpad koji se moţe ponovno koristiti vraćati u vlastitu proizvodnju - ukoliko je to moguće, otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim

procesima - proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi - pri proizvodnji za trţište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom koliĉinom i

štetnosti otpada - proizvod na trţište davati u najnuţnijoj ambalaţi, a da se time ne izbjegne konkurentnost - koliko je to moguće proizvode ne pakirati u ambalaţu koja sluţi za jednokratnu upotrebu, a

nakon toga se odbacuje kao otpad Ponašanje potrošača

- što više kupovati proizvode koji se mogu reciklirati - pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaţi, odnosno da pri kupovanju robe

preferirati povratnu ambalaţu - smanjenje korištenja plastiĉnih vrećica i sliĉne ambalaţe -

Ostalo - uspostaviti i provoditi novi sustav naplate skupljanja i odvoza otpada po koliĉini i

svojstvima, koji ukljuĉuje stimuliranje kućanstava/graĊana za odvojeno skupljanje korisnog i štetnog otpada

- utjecati na pravne osobe u vlasništvu Grada za primjenu mjera za izbjegavanje i smanjivanje


411


32

nastajanja otpada u sklopu svojih djelatnosti - djelotvorno upravljati materijalima i energijom.

8.3. Edukacija i informiranje javnosti

Za ostvarenje postavljenih razvojnih ciljeva potrebne su bitne promjene u socijalnom, gospodarskom i kulturnom smislu te stavljanje intelektualne, kreativne i djelatne izgradnje pojedinca u ţarište interesa. U tom smislu odgoj i obrazovanje za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, mora biti trajni proces koji podrazumijeva stjecanje potrebnih znanja, oblikovanje stavova i ponašanja, te pripremanje za odgovorno donošenje odluka uz razvijanje spremnosti svakog pojedinca za osobno djelovanje. Imajući pritom na umu temeljna ljudska prava - koja ukljuĉuju pravo na zdrav okoliš, pravo na informaciju te pravo na sudjelovanje u odluĉivanju - ciljevi će biti lakše i brţe dosegnuti ako javnost bude informirana i potaknuta na sudjelovanje u pitanjima gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i odrţivog razvitka. Za uĉinkovito gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, u sklopu odrţivog razvitka, osnovni je preduvjet osobna promjena. Ovim Planom su obuhvaćeni ciljevi, ciljne skupine i predviĊene mjere za realizaciju ciljeva.

8.3.1. Ciljevi

Zajedniĉki cilj - Objedinjavanje mjera stalne i sustavne edukacije te komunikacije vezane uz gospodarenje otpadom na razini Grada Senja. Promidţbeni cilj - Afirmiranje pravilnog postupanja s otpadom i zaštite okoliša kao naĉina ţivljenja, odnosno stvaranje stava u javnosti o vaţnosti zaštite okoliša u okviru odrţivog razvitka te prepoznavanje njenih vrijednosti i uloge pojedinaca i svih društvenih skupina u tom kontekstu. Sociološki cilj - Ukljuĉivanje i aktivno sudjelovanje uţe i šire javnosti, tj. svih relevantnih ĉimbenika, u ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom i upravljanja mjerama za okoliš radi postizanja ciljeva odrţivog razvoja. Kratkoroĉni cilj podrazumijeva osvješćivanje i senzibiliziranje javnosti (razliĉitih društvenih skupina) za probleme otpada i okoliša te njeno motiviranje za sudjelovanje u njihovom rješavanju. Dugoroĉni cilj podrazumijeva osposobljavanje javnosti za sudjelovanje u procesima odluĉivanja,kako bi ona postala partnerom u rješavanju kljuĉnih problema okoliša.

8.3.2. Ciljne skupine Komunicirati treba s graĊanima svih dobnih skupina, ali tako da se prethodno utvrde

pojedine ciljne skupine. Isto je potrebno da se svakoj skupini upute one poruke koje su primjerene njenim osobinama i koje će ona razumjeti.

Vodeći raĉuna o navedenom, ciljne skupine strukturirane sa stajališta provedbe plana mogu biti: • graĊani Grada Senja • mali i veliki proizvoĊaĉi proizvodnog otpada • graĊani koje ţivi u neposrednoj blizini odlagališta otpada ili neke druge graĊevine za

gospodarenje otpadom koja se tek treba izgraditi • gospodarstvo • struĉnjaci razliĉitih profila • znanstvene ustanove • odgojno-obrazovne ustanove • sredstva javnog informiranja • nevladine udruge


412


33

• politiĉke stranke • financijske ustanove • mogući budući investitori • osobe koje utjeĉu na stvaranje javnog mišljenja i dr.

8.3.3. Prijedlog mjera za ostvarivanje postavljenih ciljeva

Provoditi sustavnu i trajnu edukaciju po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva, odnosno odgoj/obrazovanje svih društvenih skupina. Pritom je posebno vaţno sustavno i cjelovito osposobljavati djelatnike lokalne uprave i samouprave i pravnih osoba u vlasništvu Grada Senja za donošenje razvojnih odluka vezanih uz gospodarenje otpadom, zaštitu okoliša i odrţivi razvoj te za kvalitetno komuniciranje s javnošću u procesima odluĉivanja.

Razvijati programe izobrazbe za sve ciljne skupine te istraţivati najdjelotvornije metode u odgoju i obrazovanju za okoliš i primjenjivati ih.

Provoditi trajnu komunikaciju s javnošću te u tom smislu cjelovito, toĉno i pravodobno informirati o stanju okoliša i svim aktivnostima, kao i uĉincima na podruĉju gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i odrţivog razvoja.

Provoditi kontinuiranu promidţbu s ciljem smanjivanja nastajanja otpada u proizvodnji i potrošnji, koristiti medije za prijenos pouzdanih informacija i kljuĉnih poruka o pitanjima vezanim uz odrţivi razvoj.

Osigurati jedinstveno koordinirano i kontinuirano promicanje zaštite okoliša posredstvom uprave Grada Senja.

- Podrţavati praćenje svjetskih i vlastitih iskustava. - Redovito pripremati internetske informacije, letke, knjige, i druge oblike komuniciranja o

problemima s otpadom u Gradu Senju, pri ĉemu treba biti prisutan aktivni pristup koji polazi od pravovremenog ukljuĉivanja graĊana i drugih proizvoĊaĉa otpada u rješavanje tih problema.

- Osiguravati sredstva za provedbu predviĊenih aktivnosti prema godišnjem planu.


413


34

9. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJEMA OTPADA ĉlanak 21.stavak 1. toĉka 6. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

U Gradu Senju nakon zatvaranja deponije „Sveti Juraj“ planira se odvoz smeća u Centar za gospodarenje otpadom „Marišćina“ te napuštanje odlaganja neobraĊenog ostatnog otpada, a u planu je daljnje unapreĊivanje odvojenog sakupljanja otpada, recikliranja i oporabe pojedinih vrsta otpada kombiniranjem termiĉke, biološke i mehaniĉke obrade i odlaganja obraĊenog otpada, kako zbog prilagodbe normama EU-a, tako i radi zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Planirani cjelovit i odrţivi sustav gospodarenja otpadom najbolje je dostupno rješenje za sve vrste otpada. Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj ţupaniji. Uz centar, sustav će obuhvaćati postrojenje za mehaniĉko-biološku obradu nesortiranog komunalnog otpada i pretovarne stanice na Cresu, Krku i Rabu te u Novom Vinodolskom i Delnicama. Lokacija Marišćina nalazi se desetak kilometara sjeverno od Rijeke u Općini Viškovo, na visini izmeĊu 463 i 515 metara nad morem, uz prometnicu Marĉelji-Rupa (tzv. "Petrolejska cesta"). Izabrana je kao lokacija za prihvat, obradu i trajno odlaganje nesortiranog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada s cijelog podruĉja PGŢ i dijela LSŢ. ŢCGO Marišćina će obuhvatiti površinu od 42,5 ha, a ĉinit će ga:

radna zona (5,5 ha), odlagališni prostor (21,0 ha), interne i vanjska prometnica (2,4 ha), vatrozaštitni pojas (2,1 ha), zaštitna zona širine 50 m (11,5 ha).

ŢCGO Marišćina će omogućiti:

prihvat sortiranog i nesortiranog otpada, mehaniĉko-biološku obradu otpada odlaganje ostatnog dijela sa što manjim udjelom organske tvari, smanjenje koliĉine odloţenog otpada na manje od 35% ulazne mase, obradu tekućih i plinovitih ostataka na odgovarajućim instalacijama, obradu neopasnog industrijskog otpada.

Za odreĊene vrste otpada koriste se razliĉiti postupci sakupljanja ili predobrade i obrade s

ciljem potpunog izbjegavanja ili što je moguće većeg smanjenja koliĉina ostatnog otpada. Budući da je u gospodarenje otpadom potrebno uloţiti velika financijska sredstva, treba teţiti da otpada bude manje po masi i volumenu, te da se zbog ograniĉene dostupnosti energije i sirovina iz otpada iskoristi sve što je ekonomski isplativo („otpad nije smeće").

Odvajanje tokova otpada na mjestu nastanka omogućuje da se korištenje najbolje dostupne

tehnologije provodi uz prihvatljive troškove. Najbolje raspoloţive tehnologije (NRT ili engl. BAT) u zbrinjavanju krutog komunalnog

otpada su one koje postiţu najbolje uĉinke u smanjenju koliĉina otpada koje je potrebno zbrinuti odlaganjem otpada, iskorištavanju energije otpada i odlagališnog plina te smanjenju emisija u zrak. Najĉešće se primjenjuju sljedeće tehnologije s pripadajućim objektima:


414


35

- mehaniĉka obrada krutog otpada (MO). - biološka obrada odvojeno skupljenog biorazgradivog (zelenog) otpada s javnih površina te

biorazgradivog otpada iz kućanstava Dakle, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom mora biti usklaĊen s vaţećim propisima

zaštite okoliša, a što ukljuĉuje sustave i objekte za izdvojeno skupljanje i predobradu odreĊenih vrsta otpada.

U tabliĉnom prikazu 8./1 dane su grupe otpada, mogući naĉin sakupljanja, mogući naĉini

obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Tablica 12.: Mogući naĉini sakupljanja i obrade te smjernice za postupanje s pojedinim grupama otpada

VRSTA OTPADA Mjesto/naĉin

sakupljanja Mjesto/naĉin

obrade Vrednovanje

Komunalni otpad CGO Odvajanje Materijalno

Biološko

Energetsko

Odlaganje

GraĊevni otpad i otpad od rušenja

Odlagalište GO Odvajanje i obrada na odlagalištu GO

Ponovna upotreba

R D

Proizvodni i rudarski otpad CGO Odvajanje Materijalno

Biološko

Energetsko

Odlaganje

Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

Ratarstvo Biološko Energetsko

Stoĉarstvo

Šumsko tlo DrvnopreraĊivaĉka

Opasni otpad - gospodarstvo

Ovlašteni sakupljaĉ Skladište proizvoĊaĉa

Energetsko

- domaćinstva Ovlašteni sakupljaĉ Skl. ovlaš. sakupljaĉa

Recikliranje

Izvoz

Ambalaţni otpad - papirni i kartonski Zeleni otoci R D

Sveţnjevi POOPSS Gospodarski subjekti

Tvornica papira i kartona

Recikliranje

- stakleni Zeleni otoci RD Tvornica staklene Recikliranje


415


36

POOPSS Trgovina Gospodarski subjekti

ambalaţe

- metalni Zeleni otoci RD Gospod. subjekti

Tvornica za obradu metala

Recikliranje

- plastiĉni Zeleni otoci RD POOPSS

Gospodarski subjekti Trgovina

Pogoni za obradu Recikliranje Energetsko

- biootpad Bio kante Kompostana

RD??

Kompostiranje Upotreba komposta

Otpadna vozila CGO RD POOPSS

Pogoni za reciklaţu Korištenje sekundarne

sirovine Otpadne gume vozila RD

Ovlašteni sakupljaĉ Trgovina

Skl. ovlaš. sakupljaĉa

Materijalno Energetsko

Otpadna elektriĉna i elektroniĉka oprema

RD Ovlašteni sakupljaĉ

Predobrada Materijalno Izvoz

Komunalni mulj UreĊaj za proĉišćavanje

Predobrada Kompostiranje Energetsko

Otpad ţivotinjskog porijekla Ovlašteni sakupljaĉ Skladište proizvoĊaĉa

Postupanje prema propisu

Otpadna ulja - mineralna ulja RD

Ovlašteni sakupljaĉ Benzin. postaje

Skl. ovlaš. sakupljaĉa

Energetsko

- jestiva ulja RD Ovlašteni sakupljaĉ

Pogon za predobradu

Proizvodnja goriva

Otpadne baterije i akumulatori

RD Skl. ovlaš. sakupljaĉa

Recikliranje

Postojana organska zagaĊivala

Ovlašteni sakupljaĉ Skl. ovlaš. sakupljaĉa

Izvoz

Medicinski otpad-opasni - inertni Mjesto skupljanja u

objektu Odvajanje Odlaganje

- opasni Skladište proizvoĊaĉa

Energetsko Biološko Kemij

sko Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljaĉa

Napomene: - CGO-centar za gospodarenje otpadom - GO-graĊevinski otpad - POOPSS - poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama - RD- reciklaţno dvorište - skl.-privremeno skladište - trgovina- prodavaonice u kojim je prodana roba od koje nastaje otpad nakon iskorištenja

potrebne vrijednosti kupljene robe


416


37

9.1. Gospodarernje opasnim otpadom U opasne vrste (komponente) komunalnog otpada svrstavaju se: - akumulatori - baterije - lijekovi (citotoksici, citostatici) - ostaci boja i lakova i otapala - tiskarske boje, fotografske kemikalije - stara ulja i masti - sredstva za zaštitu bilja - fluorescentne cijevi, ţivine i ostale sijalice koje sadrţe otrovne supstance - kemikalije - EE otad koji sadrţi opasne tvari - ambalaţa koja sadrţi opasne tvari - prazni spremnici pod tlakom (boĉice pod pritiskom)

Navedeni opasni otpad koji se stvara u domaćinstvima zahtjeva poseban tretman budući

da se ubraja u opasni otpad. S obzirom da u RH još uvijek nije razraĊen koncept gospodarenja opasnim otpadom, ova vrsta otpada se skuplja u reciklaţnim dvorištima i predaje ovlaštenim obraĊivaĉima na daljnji postupak (obrada ili izvoz). Ovisno o naĉinu ţivota i standardu, u ukupnim koliĉinama komunalnog otpada opasni otpad sudjeluje u prosjeku s oko 1% u miješanom komunalnom otpadu.

Grad Senj još uvijek nije odredio lokacije za gospodarenje graĊevnim otpadom koji nerijetko završava na odlagalištima komunalnog otpada. TakoĊer, veliki problem predstavljaju tzv. “divlja odlagališta” koje osim što narušavaju estetski izgled, oneĉiĉšĉuje i zagaĊuju okoliš.

GraĊevni otpad mora se odvojeno skupljati i zatim reciklirati. Vlasnik graĊevnog otpada mora otpad predati tvrtki koja ima koncesiju za gospodarenje graĊevnim otpadom. Zabranjeno je odlaganje graĊevnog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje za to nisu predviĊene.

U vaţećem Prostornom planu Grada Senja za odlaganje graĊevinskog otpada planirana je lokacija Starigradski most (oznaka K-3). koja je od Senja udaljena gotovo 30-tak kilometara. Zakonska forma koja nalaţe odreĊivanja lokacije za graĊevinski otpad ovime je zadovoljena, ali je ĉinjenica da je lokacija neadekvatna jer dovoz graĊevinskog materijala do nje znatno poskupljuje gradnju. Stoga navedena lokacija moţe posluţiti istoĉnom dijelu grada Senja, dok je za zapadni dio izmjenama Prostornog plana potrebno odrediti još jednu lokaciju, što bliţe samom Senju.

9.2. Gospodarenje posebnim kategorijama otpada

Posebnom kategorijom otpada smatra se biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaţa, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrţi azbest, medicinski otpad, otpadni elektriĉni i elektroniĉki ureĊaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, graĊevni otpad, otpadni mulj iz ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Otpad koji je odreĊen da se smatra posebnom kategorijom otpada mora se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s naĉinom propisanim propisom kojim se ureĊuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Otpadni tekstil i obuća

Skupljanje tekstilnog otpada vrši se zavisno o vrsti i stanju odbaĉenog materijala:


417


38

- odjeća koja još ima svoju uporabnu vrijednost predaje se karitativnim ustanovama - ostale vrste tekstilnog otpada se: - skupljaju i preuzimaju direktno kod proizvoĊaĉa - otkupljuju u otkupnim stanicama - odlaţu u za to namijenjene kontejnere postavljene na javnim površinama Grada (zeleni otoci)

i namjenskim kontejnerima u reciklaţnim dvorištima.

Otpadna vozila Otpadno vozilo je vozilo koje radi oštećenja, dotrajalosti ili drugih uzroka, posjednik odbacuje, namjerava ili ga mora odbaciti. Kategorije otpadnih vozila su definirane Pravilnikom 1.gospodarenju otpadnim vozilima, a vrste otpada koje se mogu pronaći prilikom odbacivanja vozila su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada 2 listom opasnog otpada pod kljuĉnim brojem 16 01. Gospodarenje otpadnim vozilima je propisano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima kojim se propisuju mjere i aktivnosti za skupljanje otpadnih vozila radi njegove obrade i uporabe. Otpadne baterije i akumulatori Gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima kojim je definiran sustav skupljanja, obrade i recikliranja te kontrolirane uporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon njihove obrade. Vrste otpadnih baterija i akumulatora su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod kljuĉnim brojem 16 06. Otpadne gume Gospodarenje otpadnim gumama propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama, prema kojem je cilj gospodarenja otpadnim gumama njihova uporaba, pri ĉemu recikliranje ima prednost u odnosu na korištenje u energetske svrhe. Otpadna ulja Otpadno ulje je svako otpadno mazivo i otpadno jestivo ulje, klasificirano pod kljuĉnim brojevima 12 01, 13 i 20 01 Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, a postupanje definirano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima. Posjednik otpadnih ulja razliĉitih kategorija, ako je to tehniĉki izvedivo, ne smije ih miješati meĊusobno i ne smije ih miješati s drugim vrstama otpada ili tvarima, ako to miješanje sprjeĉava i/ili onemogućuje njihovu obradu. Ako je regeneracija otpadnog ulja tehniĉki izvediva i ekonomski opravdana na teritoriju Republike Hrvatske zabranjen je izvoz tog otpadnog ulja radi obrade spaljivanjem ili suspaljivanjem. Luĉka uprava Senj u svim lukama na podruĉju grada Senja postavljene spremnik za otpadna ulja. Sve te spremnike prazni IND EKO d.o.o. iz Rijeke. U prosijeku godišnje na podruĉju Grada Senja zbrine se 3 tone otpadnih ulja. Otpad iz industrije titan dioksida Gospodarenje otpadom iz industrije titan-dioksida propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida, prema kojem Posjednik ove kategorije otpada mora osigurati odvojeno skladištenje i predaju ovlaštenom skupljaĉu radi daljnje obrade, uporabe i


418


39

zbrinjavanja. Primjena titan-dioksida je najĉešća u automobilskoj industriji (npr. politure za automobile), kozmetiĉkoj industriji (primjer; bjelila u pastama za zube), prehrambenoj industriji (npr. bojila za hranu), itd. Otpad koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane terfenile (PCT) PCB i PCT su toksiĉni organski aromatski sintetiĉki spojevi koji se najĉešće koriste kao dielektrici u zatvorenim sustavima unutar transformatora i kondenzatora i koji su klasificirani kao opasni otpad pod kljuĉnim brojevima 16 01 09, 16 i 01 10 Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada. Gospodarenje otpada koji sadrţi poliklorirane bifenile i poliklorirane terfenile propisano je Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima, ĉiji je cilj evidentiranje navedene kategorije otpada, te njegovo konaĉno zbrinjavanje. Otpad koji sadrži azbest Otpad koji sadrţi azbest je otpadni sirovi azbest i svaka tvar ili predmet koji sadrţi azbest i azbestna vlakna, azbestna prašina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili tvari, materijala i proizvoda koji sadrţe azbest koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Vrste otpada koji sadrţe azbest su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod kljuĉnim brojem 17 06 i obuhvaćaju npr. izolacijske materijale koje sadrţe azbest, graĊevinske materijale koje sadrţe azbest, itd. Zbrinjavanje otpada koji sadrţi azbest koji je nastao tijekom izvoĊenja radova gradnje, rekonstrukcije, odrţavanja ili uklanjanja graĊevine ili dijela graĊevine obavlja se na posebno izgraĊenim plohama odlagališta i neusklaĊenih odlagališta - kazetama za zbrinjavanje azbesta. Gospodarenje otpadom koji sadrţi azbest propisano je Pravilnikom o naĉinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrţi azbest i Naputkom o postupanju s otpadom koji sadrţi azbest, a njihov je cilj utvrĊivanje mjera u svrhu spreĉavanja i smanjenja oneĉišćenja azbestom radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Otpadni mulj Vrste otpadnog mulja su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod kljuĉnim brojem 19. U tu kategoriju spadaju: stabilizirani muljevi, ostaci na sitima i grabljama, otpad iz pjeskolova, muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda i sl. Gospodarenje otpadnim muljem propisano je Pravilnikom o gospodarenju muljem iz ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi. Otpadni mulj Gradsko komunalno društvo SENJ d.o.o. odlaţe na deponiju Sveti Juraj, nakon analize koja potvrdi da spada u neopasni otpad. U 2014.g. odloţeno je 53,09 t otpadnog mulja, dok je u 2013.g. 34,1 t. što znaĉi da se je otpadni mulj povećao za 64,23% u odnosu na prethodnu godinu Medicinski otpad Vrste medicinskog otpada su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod kljuĉnim brojem 18 i obuhvaćaju: dijelove ljudskog tijela i organa, citotoksike i citostatike, itd. Gospodarenje medicinskim otpadom propisano je Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom. U Gradu Senju medicinski otpad proizvodi Dom zdravlja Senj i Hitna medicinska sluţba. Medicinski otpad se odlaţe u skladište koje se nalazi u sklopu Doma zdravlja Senj veliĉine 20 m². Medicinski otpad se odlaţe u posebne spremnike namijenjene za tu vrstu otpada. Nakon što se spremnici napune, dolazi ih isprazniti


419


40

ovlaštena tvrtka Ecooperativa d.o.o. Gospodarenje medicinskim otpadom podrazumijeva skupljanje i prijevoz te privremeno skladištenje, obradu i zbrinjavanje medicinskog otpada, kao zbrinjavanje otpada koji nastaje obradom, uporabom i zbrinjavanjem medicinskog otpada. Prilikom pruţanja zdravstvenih usluga nastaje otpad koji je definiran kao opasan medicinski otpad, u ĉijem sastavu razlikujemo: infektivni otpad (podloge i biološki materijali iz laboratorija, materijal za jednokratnu upotrebu, materijal i pribor koji je došao u kontakt s krvlju ili izluĉevinama infektivnih bolesnika itd.); oštre predmete (igle, lancete, štrcaljke, skalpeli i ostali predmeti koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu); farmaceutski otpad (lijekovi i kemikalije koji su vraćeni s odjela gdje su bili proliveni, rasipani ili im je istekao rok upotrebe i sl.); kemijski otpad (odbaĉene krute, tekuće ili plinovite kemikalije koje se rabe pri medicinskim, dijagnostiĉkim ili eksperimentalnim postupcima, ĉišćenju i dezinfekciji); posude pod pritiskom (boćice koje sadrţe inertne plinove pod pritiskom pomiješane s djelatnim tvarima - antibiotik, dezificijens i sl.) U 2014.g. proizvedeno je medicinskog otpada na podruĉju Grada Senja 220 kg infektivnog otpada, dok je kemijskog otpada 186 kg što ukupno medicinskog otpada iznosi 406 kg.

9.3. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada članak 21.stavak 1. točka 7 Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Prikupljanje miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na odreĊenom podruĉju pruţanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

Na podruĉju Grada Senja organiziranim skupljanjem i odlaganjem komunalnog i neopasnog

otpada obuhvaćeni su svi proizvoĊaĉi otpada (100%). Naplata usluga gospodarenja miješanim komunalnim otpadom obavlja se po koliĉini proizvedenog otpada odnosno volumenu.

Ovim planom predviĊa se napuštanje odlaganja neobraĊenog ostatnog otpada na

odlagalištu „Sveti Juraj" i odvoţenje otpada do Pretvarne stanice „Novi Vinodolski“ te odlaganja obraĊenog otpada u Centru za gospodarenje otpadom „Marišćina“. Planira se daljnje unapreĊivanje odvojenog sakupljanja otpada, recikliranja i oporabe pojedinih vrsta otpada kombiniranjem biološke i mehaniĉke obrade, kako zbog prilagodbe normama EU-a, tako i radi zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Biorazgradiv otpad iz domaćinstva na podruĉju Grada Senja trenutno se skuplja u tisuću

kompostera zapremnine 325 l koja su podijeljena po domaćinstvima, a ostali biootpad zajedno s ostatnim miješanim komunalnim otpadom odlaţe se na odlagalište Sveti Juraj do njegovog zatvaranja. Nakon saniranja i zatvaranja odlagališta Sveti Juraj, miješani komunalni otpad i biorazgradivi otpad će se odvoziti do Pretovarne stanice „Novi Vinodolski“, a zatim u objekte budućeg Centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Biorazgradivi otpad planira se takoĊer prikupljati u kućanstvima putem kanti od 120 l. Na podruĉju Grada Senja predviĊa se i izgradnja kompostane koja bi obraĊivala otpadnu biljnu masu sa javnih površina Grada i masu skupljenu sa groblja, trţnica i iz prodajnih centara. Kompostana se planira graditi na odlagalištu Sveti Juraj nakon sanacije i zatvaranja postojećeg odlagališta.

Kompostiranje mogu obavljaju i sami graĊani ako imaju vrtove. Kako bi se sukladno

Zakonu o zaštiti okoliša provodio plan smanjenja nastanka komunalnog otpada, odnosno, kako bi se iz komunalnog otpada izdvojio dio biorazgradivog otpada iz kuhinja i vrtova i zapoĉeo s programom edukacije vezane na kompostiranje. U sklopu programa treba educirati stanovništvo


420


41

kroz radionice i tematska predavanja o vaţnosti odvajanja i kompostiranja otpada, educirati stanovništvo pisanim materijalima i predavanjima o postupcima kompostiranja otpada u vlastitom vrtu. One koji smanje koliĉinu biootpada kompostiranjem u vlastitom vrtu treba stimulirati smanjenjem vaţeće naknade za usluge gospodarenja miješanim komunalnim otpadom. U Gradu Senju za razvoj sustava kompostiranja u vlastitim vrtovima postoje dobri preduvjeti.

Kućanstvima su se podijelili komposteri u kojima bi trebao odlagati kuhinjski i sliĉan biootpad. Proizvedeni kompost koriste stanovnici koji su ga proizveli, a eventualni višak bi se mogao, bez naknade i uz prethodnu analizu komposta predati komunalnim poduzećima koja se bave odrţavanjem javnih zelenih površina.

9.4. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, tekstila i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada članak 21.stavak 1. točka 8. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Odvojeno skupljanje otpadnih materijala kao što su papir, metal, staklo,tekstil i plastika te krupni (glomazni) komunalani otpad utemeljuje se kao dinamiĉki sustav, koji se stalno moţe i treba prilagoĊavati lokalnim i globalnim uvjetima. Dogradnja sustava skupljanja navedenih vrsta komunalnog otpada u Gradu Senju je vrlo odgovoran i uvijek aktualan zadatak. Kod toga treba teţiti da sustavi odvojenog prikupljanja, ekološki (odrţivi ekotoksikološki ekvivalent) i gospodarski (društveno odgovorni trošak) budu optimalizirani. Sustavi odvojenog prikupljanja moraju biti trţišno povoljni. Opravdano je odvojeno prikupljati otpad za koji je poznat konaĉni naĉin reciklaţe odnosno oporabe.

Grad Senj nastaviti će obvezu odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla,

tekstila i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na naĉin da osigura: - funkcioniranje jednog reciklaţnog dvorišta, - postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje otpadnog

papira, metala, stakla i plastike na javnim površinama, - postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno skupljanje stakla,papira i

plastike na kućnom pragu - uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

9.4.1 Reciklažni otoci i pojedinačni kontejneri-posude

Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na odreĊenim lokacijama na javnim površinama Grada Senja. Tako postavljene posude/kontejneri za sakupljanje otpadnog papira, ambalaţnog stakla,tekstila, plastiĉne, metalne ambalaţe na jednoj lokaciji ĉine reciklaţni otok.

Lokacije reciklaţnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima: da maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 200 m, te da jednom reciklaţnom otoku treba gravitirati najmanje 500 stanovnika. Kako je gustoća u većem broju naselja na analiziranom podruĉju uglavnom razliĉita od navedene, uvaţavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama Grada Senja više ili manje prisutne, primijenit će se i drugi vaţeći kriteriji.

Iznimka za postavljanje pojedinaĉnih kontejnera moguća je ukoliko na odreĊenom prostoru postoji neki veći proizvoĊaĉ odreĊene vrste otpada (restorani, kafići, uredske prostorije s većim brojem zaposlenih i sl.). Ovim Planom postavljaju se reciklaţni otoci i pojedinaĉni kontejneri za skupljanje papira, plastike,tekstila, staklene ambalaţe i metalne ambalaţe i to u Gradu Senju na slijedećim lokacijama:

1. Bunica - Biliĉevica 2. 3. draga


421


42

3. Plava vila 4. Škver 5. Centar (I) 6. Centar (II) 7. Centar (III) 8. Mundariĉevac (I) 9. Mundariĉevac (II) 10. Mundariĉevac (III) 11. Lopica (I) 12. Lopica (II) 13. Ĉopićevo naselje, Varoš (I) 14. Ĉopićevo naselje, Varoš (II) 15. Višala, Stolaĉko naselje (I) 16. Višala, Stolaĉko naselje (II) 17. Višala, Stolaĉko naselje (III) 18. Trbušnjak (I) 19. Trbušnjak (II) 20. Trbušnjak (III)

Na širem podruĉju Grada Senja postaviti će se 20 zelenih otoka i to: 1. Krasno (I)

2. Krasno (II) 3. Krasno (III) 4. Sveti Juraj (I) 5. Sveti Juraj (II) 6. Sveti Juraj (III) 7. Krivi Put (I) 8. Krivi Put (II) 9. Jablanac 10. TN Stinica (I) 11. TN Stinica (II) 12. Lukovo 13. Starigrad 14. Kalić 15. Prizna 16. Donja Klada 17. Planikovac 18. Senjska Draga 19. Crni Kal 20. Vratnik

9.4.2. Posude za odvojeno skupljeni otpad u kućanstvima

Dodatno se planira urbanim i ruralnim kućanstvima Grada podijeliti vrećice i/ili kante od 120 l za odvojeno sakupljanje papira, plastike, stakla i biorazgradivog otpada.


422


43

9.4.3. Reciklažno dvorište

Reciklaţno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehniĉko-tehnološkim uvjetima sukladno odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom.

Postupanje i radne procedure u reciklaţnim dvorištima moraju biti usklaĊene sa Zakonom odrţivom gospodarenju otpadom, Pravilnikom o gospodarenju otpadom i Pravilnicima o postupanju s posebnim vrstama otpada.

Organizirano skupljanje odreĊenih vrsta otpada u reciklaţnim dvorištima obavlja se u

skladu s propisima, te na taj naĉin dolazi do unapreĊenja kvalitete usluge i smanjivanja troškova. Prednosti odvojenog sakupljanja u RD-ima:

- graĊani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odloţiti glomazni otpad i ostale vrste otpada koje se primaju

- povećavaju se prikupljene koliĉine otpada u reciklaţnim dvorištima, ĉime se smanjuju prosjeĉni troškovi

- napušta se razbacivanje glomaznog otpada po javnim gradskim površinama - provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i time efikasnije

recikliranje i oporaba (auto-gume, metali, rashladni ureĊaji, e-otpad, i drugo) - omogućuje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.

Osoba koja upravlja reciklaţnim dvorištem duţna je zaprimati problematiĉni otpad,

otpadni papir, otpadni metal, otpadno staklo, otpadnu plastiku, otpadni tekstil, krupni (glomazni) otpad, jestiva ulja i masti, boje, deterdţente, lijekove, baterije i akumulatore te elektriĉnu i elektroniĉku opremu.

Obzirom da Grad Senj ima 7.182 stanovnika sukladno Zakonu o odrţivom gospodarenju

otpadom duţan je osigurati funkcioniranje jednog reciklaţnog dvorišta na svojem podruĉju. Lokacija reciklaţnog dvorišta je Prostornim planom predviĊena u Senju na k.ĉ. br. 3188/33 k.o Krivi Put , te zk.ĉ.br.238/81 ko Senj.

Slika 7: Lokacija budućeg reciklaţnog dvorišta na podruĉju Grada Senja

Izvor: http://geoportal.dgu.hr

Za izgradnju reciklaţnog dvorišta nuţno je razriješiti imovinsko-pravne odnose sa drţavom jer je dio zemljišta u njenom vlasništvu, te izraditi idejni, glavni i izvedbeni projekt. Nakon toga pristupiti će se izgradnji i opremanju.


423


44

9.4.4. Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstva

Glomazni otpad se moţe principijelno podijeliti na glomazni otpad sa znaĉajnijim udjelom metala te na ostali nemetalni glomazni otpad.

Pod glomaznim otpadom s preteţno metalnim sastavom podrazumijevaju se odbaĉena bijela tehnika (hladnjaci, ledenice, perilice, sušilice rublja, grijalice, bojleri i sl.), dijelovi automobila i dr. Svi oni sadrţe znaĉajne koliĉine metala.

Glomazni otpad preteţno nemetalnog sastava (namještaj, tepisi, drvni i plastiĉni otpad i otpadna ambalaţa, inertni otpad od manjih rekonstrukcija i sl.) sakuplja se na isti naĉin kao onaj preteţno metalnog sastava.

Glomazni otpad se predobraĊuje sortiranjem i odvajanjem zateĉenih posebnih vrsta otpada (automobilske gume, elektriĉni i elektronski otpad i dr.) u skladu s pravilnicima za postupanje s posebnim vrstama otpada. Sortirani glomazni otpad se zatim rastavlja ili usitnjava, dodatno podvrgava magnetskoj separaciji, separaciji pomoću vrtloţnih struja ili na drugi naĉin te se pakira ili kompaktira radi uštede u transportu do krajnjeg obraĊivaĉa.

Skupljanje i obrada ove vrste otpada smanjuje potrebe za odlagališnim prostorom ili obradom u Centru za 10-tak %.

Skupljanje glomaznog otpada na podruĉju Grada Senju obavljat će se:

- u reciklaţnom dvorištu - pomoću kontejnera većeg volumena (28-32m3) na postavljenim na odreĊenim punktovima

(javnim površinama) po unaprijed objavljenom vremenskom rasporedu za svako sabirno mjesto. Tablica 13. Raspored odvoza glomaznog otpada2015-2022 RASPORED ODVOZA GLOMAZNOG OTPADA NA PODRUĈJU GRADA SENJA

DAN ODVOZA

MJESNI ODBOR LOKACIJA SPREMNIKA

07.03.2016. 12.09.2016 06.03.2017. 18.09.2017. 05.03.2018. 17.09.2018. 04.03.2019. 16.09.2019. 09.03.2020. 14.09.2020. 08.03.2021. 13.09.2021. 07.03.2022. 12.09.2022

SENJ-CENTAR Frankopanski trg

08.03.2016. 13.09.2016 07.03.2017. 20.09.2017. 06.03.2018. 18.09.2018. 05.03.2019. 17.09.2019.

SENJ-TRBUŠNJAK Krĉka ulica, proširenje uz cestu prema vodospremi


424


45

10.03.2020. 15.09.2020. 09.03.2021. 14.09.2021. 08.03.2022.

13.09.2022.

09.03.2016. 14.09.2016 08.03.2017. 21.09.2017. 07.03.2018. 19.09.2018. 06.03.2019. 18.09.2019. 11.03.2020. 16.09.2020. 10.03.2021. 15.09.2021. 09.03.2022. 14.09.2022.

SENJ-MUNDARIĈEVAC

Završetak ulice Petra Kruţića

10.03.2016. 15.09.2016 09.03.2017. 22.09.2017. 08.03.2018. 20.09.2018. 07.03.2019. 19.09.2019. 12.03.2020. 17.09.2020. 11.03.2021. 16.09.2021. 10.03.2022. 15.09.2022.

BUNICA-BILIĈEVICA Biliĉevica, proširenje uz cestu ispod Restorana „Zagreb“

11.03.2016. 16.09.2016 10.03.2017. 25.09.2017. 09.03.2018. 21.09.2018. 08.03.2019. 20.09.2019. 13.03.2020. 18.09.2020. 12.03.2021. 17.09.2021. 11.03.2022.

SVETI JURAJ Kod mjesnog groblja


425


46

16.09.2022.

14. 03. 2016. 11.03.2017. 26.09.2017. 12.03.2018. 24.09.2018. 11.03.2019. 23.09.2019. 23.03.2020. 21.09.2020. 15.03.2021. 20.09.2021. 14.03.2022. 19.09.2022.

OLTARI Proširenje uz cestu kod Planinarskog doma

15. 03. 2016. 19.09. 2016. 27.09. 2017. 13.03. 2018. 25.09. 2018. 12.03.2019. 24.09.2019. 24.03.2020. 22.09.2020. 16.03.2021. 21.09.2021. 15.03.2022. 20.09.2022.

JABLANAC Proširenje uz cestu kod Hotela Ablana

16. 03.2016. 20.09.2016 28.09.2017. 14.03.2018. 26.09.2018. 13.03.2019. 25.09.2019. 25.03.2020. 23.09.2020. 17.03.2021. 22.09.2021. 16.03.2022. 21.09.2022.

KRASNO Nasuprot ugostiteljskog objekta Manjan

17. 03.2016. 21.09.2016. 29.09.2017. 15.03.2018. 27.09.2018. 14.03.2019. 26.09.2019. 26.03.2020. 24.09.2020. 18.03.2021.

KRIVI PUT Proširenje uz cestu kod mjesnog groblja Krivi put


426


47

23.09.2021. 17.03.2022. 22.09.2022. 18. 03. 2016. 22.09. 2016. 02.10. 2017. 16.03. 2018. 28.09. 2018. 15.03. 2019. 27.09. 2019. 27.03.2020. 25.09.2020. 19.03.2021. 24.09.2021. 18.03.2022. 23.09.2022.

VRATNIK Proširenje uz cestu kod Hrvatske pošte

21. 03. 2016. 23.09. 2016. 02.10. 2017. 16.03. 2018. 28.09. 2018. 15.03. 2019. 27.09. 2019. 27.03.2020. 26.09.2020. 19.03.2021. 24.09.2021. 21.03.2022. 26.09.2022

CRNI KAL - VRZIĆI Kod stare škole u Crnom kalu

Glomazni otpad odlagao bi se u spremnike koji bi u tu svrhu bili postavljeni na javnim površinama u vremenu od 8,00 do 16,00 sati.

Izvan redovitih termina, odvoz glomaznog otpada po pozivu i zahtjevu osobe koja to traţi, odvozi se uz prethodnu uplatu, na trošak te osobe.

Prikupljati će se:

Drvo (stolovi, stolice, ormari, stolarija, palete, ostali predmeti od drveta) Ĉista plastika (stolovi, stolice, stolarija, baĉve i posude, kanistri, gajbe) Metali (stolovi, stolice, posuĊe, limovi, mehaniĉki aparati, metalni namještaj) Ostalo (madraci, kauĉi, sanitarni ureĊaji i njihovi dijelovi…)

Neće se prikupljati:

Opasni otpad (salonit ploĉe, otpadna ulja, kiseline, boje, lakovi, razrjeĊivaĉi, te pripadajuća ambalaţa, ambalaţa od pesticida)

Ambalaţni otpad (papir, staklo, plastika…), neupotrebljiva odjeća i obuća Elektriĉni i elektroniĉki otpad


427


48

GraĊevni otpad (šuta, opeka, crijep, keramiĉke ploĉice, beton, graĊevni materijal od azbesta i gipsa,…)

Otpad nastao u poljoprivredi kao i sve ono što se kupi u redovitom odvozu komunalnog otpada.


428


49

10. POPIS PROJEKATA VAŢNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA ĉlanak 21.stavak 1. toĉka 9. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

10.1. Izvori financiranja (članak 21.stavak 1. točka 10. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13))

Provedba mjera za uspješnu uspostavu sustava gospodarenja otpadom Grada Senja zahtijeva utvrĊivanje izvora financiranja. Isti se u ovom planu trebaju uzeti u obzir samo kao okvirni budući da se izvori financiranja ne mogu unaprijed definirati. Iz tog razloga u ovom Planu iznijet će se mogući izvori financiranja planiranih zahvata koji imaju za cilj unapreĊenje sustava gospodarenja otpadom na podruĉju Grada Senja. Izvori financiranja mogu biti, uz vlastita sredstva, dostupni iz meĊunarodnih i javnih fondova, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te komercijalnog kapitala, koncesija, javno -privatnih partnerstva, itd; Javni izvori

Prema Nacionalnoj strategiji gospodarenja otpadom, sredstva za ulaganja u gospodarenje otpadom bit će dostupna iz drţavnog proraĉuna, ţupanijskih proraĉuna te gradskog proraĉuna, a sve u zavisnosti od veliĉine i vaţnosti samih zahvata za unapreĊivanje gospodarenja otpadom. Za potrebe gospodarenja otpadom Grada Senja, dio financijskih sredstva je naĉelno osiguran iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (FZOEU). Osigurana sredstva se najvećim dijelom odnose na sufinanciranje projekata sanacije i zatvaranja odlagališta „Sveti Juraj“ i nabavu komunalne opreme i komunalnih vozila. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR)

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) ustanovila je dva programa kreditiranja, pogodna za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, tj. program za obnovu i razvoj komunalne infrastrukture i program za sufinanciranje ekoloških projekata. Krediti su u hrvatskim kunama, uz klauzulu u stranoj valuti. Sredstva se mogu dobiti s rokom dospijeća od 10 do15 godina s odreĊenim poĉekom. Kamatna stopa oko 5%. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) moţe financirati do oko 75% proraĉunske vrijednosti investicije; Strukturni fondovi EU

Strukturni fondovi EU su u sluţbi kohezijske politike EU. Cilj ove politike, koja iznosi preko trećine proraĉuna EU, je ostvarivanje gospodarske i društvene kohezije odnosno ujednaĉen razvoj unutar EU. Iz ovih se fondova financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika izmeĊu razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Ovi su fondovi na raspolaganju zemljama ĉlanicama Europske unije koje imaju potrebe za dodatnim EU ulaganjima u ujednaĉen i odrţiv gospodarski i društveni razvoj. Sredstva EU predstavljaju osnovu za financiranje Planiranog sustava gospodarenja otpadom.Iz fondova EUmoguće je osigurati do dio potrebnih sredstava za kapitalne troškove, u prvom redu za financiranje odvojenog skupljanja otpada, pretovarnih stanica i Centara za gospodarenje otpadom, te za konaĉno zatvaranje sluţbenih odlagališta;


429


50

Ostali izvori

Izvori financiranja mogu biti i prihodi od oporabljenog otpada, naknade za odlaganje inertnog otpada, namjenske naknade koju bi plaćali proizvoĊaĉi otpada - domaćinstva i privredni subjekti te ostali sliĉni prihodi. Visina troškova-prihoda kojim se opterećuju proizvoĊaĉi otpada se mogu odrediti odmah nakon izrade tehniĉke dokumentacije za pojedine zahvate što će rezultirati osiguravanjem potrebnih vlastitih sredstava kao uĉešća koji Grad treba osigurati bez obzira koji naĉin financiranja odabrao.

10.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana (članak 21.stavak 1. točka 10. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13))

Visina potrebnih financijskih sredstva za provoĊenje aktivnosti vezanih uz gospodarenje otpadom na podruĉju Grada Senja prikazana su u tablici u nastavku.

Tablica 14.: Procjena potrebnih ulaganja u predviĊenu opremu i objekate u razdoblju od 2015. do 2021. godine

Oprema, objekti, dokumentacija i edukacija

Ukupno ulaganja (kn)

PDV (kn)

SVEUKUPNO (kn)

Reciklaţno dvorište 1.616.391,00 404.097,75 2.020.488,75 Komposteri 200.000,00 50.000,00 250.000,00 Kante za bio otpad u kućanstvima

400.000,00 100.000,00 500.000,00

Kante za papir i plastiku 457.762,50 91.552,50 366.210,00 Kante za staklo u kućanstvima

457.762,50 91.552,50 366.210,00

Objekt za graĊevinski otpad 3.000.000,00 750.000,00 3.750.000,00 Zeleni otoci 172.500,00 215.625,00 388.125,00 Komunalno vozilo s dvije pregrade

1.600.000,00 400.000,00 2.000.000,00

Kompostana 3.000.000,00 750.000,00 3.750.000,00 Sanacija odlagališta "Sveti Juraj"

24.000.000,00 6.000.000,00 30.000.000,00

Edukacije 500.000,00 125.000,00 525.000,00 UKUPNO 35.404.416,00 8.977.827,75 43.916.033,75


430


51

11. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA ĉlanak 21.stavak 1. toĉka 11. Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

11.1. Terminski plan realizacije aktivnosti predviĊenih ovim Planom Tablica 15: Terminski plan realizacije aktivnosti predviĊenih ovim Planom

Objekti/oprema

2015. 2016. 2017.. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Izgradnja reciklaţnog dvorišta i opremanje

x x

Komposteri x Kante za biootpad u kućanstvima x x Kante za papir i plastiku u kućanstvima

x x

Kante za staklo u kućanstvima x Izgradnja objekta za graĊevni otpad

x x

Zeleni otoci x x Izgradnja kompostane x x Sanacija i zatvaranje odlagališta "Sveti Juraj"

x x x x

Edukacija x x x x x x x x Izrada projektne dokumentacije x x x

11.2. Izvršenje plana

Ovim Planom reguliran je postojeći sustav zbrinjavanja otpada u Gradu Senju. Svakim poboljšanjem sustava potrebno je prilagoditi i ovaj Plan u smislu funkcionalnog rada sustava.

Grad Senj duţan je na svom podruĉju osigurati: - javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog

komunalnog otpada, - odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada, - sprjeĉavanje odbacivanja otpada na naĉin suprotan Zakonu o odrţivom gospodarenju

otpadom te uklanjanje tako odbaĉenog otpada, - provoĊenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom podruĉju i - mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Grad Senj duţan je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se ureĊuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati:

- trgovaĉko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drţi većinski dio dionica, odnosno udjela,

- javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,


431


52

- pravna i fiziĉka osoba na temelju ugovora o koncesiji. Grad Senj duţan je o svom trošku, na odgovarajući naĉin osigurati godišnje provedbu

izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem podruĉju, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.

Nadzor nad provedbom ovog Plana i Zakona o odrţivom gospodarenju otpadom na podruĉju Grada Senja provodi inspekcija zaštite okoliša i zaduţene i ovlaštene gradske i ţupanijske sluţbe. U provedbi inspekcijskog nadzora inspektori zaštite okoliša nadziru ispunjavanje propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz podruĉja gospodarenja otpadom, voĊenje oĉevidnika i drugih evidencija o postupanju s otpadom, ispunjavanje uvjeta, naĉin rada i provedbu mjera za zatvaranje i sanaciju graĊevina za zbrinjavanje otpada, provedbu mjera gospodarenja otpadom utvrĊenih procjenom utjecaja na okoliš i druge elemente sustava, u skladu s ovlastima utvrĊenima Zakonom.

11.3. Popis odgovornih za provedbu pojedinih aktivnosti ovog Plana Tablica 16.: Popis odgovornih za provedbu pojedinih aktivnosti ovog Plana AKTIVNOSTI ODGOVORNI ZA PROVEDBU Izgradnja reciklaţnog dvorišta i opremanje

Grad Senj

Nabava kompostera Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

Kante za biootpad u kućanstvima

Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

Kante za papir i plastiku u kućanstvima Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

Kante za staklo u kućanstvima Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

Izgradnja objekta za graĊevni otpad Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost, Privatni investitor

Zeleni otoci

Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

Izgradnja kompostane Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost

Sanacija i zatvaranje odlagališta "Sveti Juraj"

Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku

Izrada projektne dokumentacije Grad Senj, Gradsko komunalno društvo Senj d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku


432


53

Za tumaĉenje ovog Plana nadleţan je gradonaĉelnik Grada Senja.

Plan gospodarenja otpadom Grada Senja donosi se za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi. Izmjene i dopune ovog Plana vrše se na naĉin propisan za njegovo donošenje.


433


54

12. POPIS PRILOGA:

12.1. Shematski prikaz reciklaţnog dvorišta Senj

RECIKLAŢNO DVORIŠTE SENJ I OPREMA RECIKLAŢNOG DVORIŠTA SENJ


434


55

12.2. Shematski prikaz kompostane Sveti Juraj


435


56

12.3. Shematski prikaz gospodarenja otpadom u gradu Senju

CGO „MARIŠĆINA“

PRETOVARNA STANICA

„NOVI VINODOLSKI“

RECIKLAŽNO DVORIŠTE „SENJ“

40 ZELENIH OTOKA NA PODRUČJU GRADA SENJA

CENTAR ZA ODLAGANJE

GRAĐEVINSKOG OTPADA

KOMPOSTANA

„SVETI JURAJ“

ODLAGANJE NA KUDNOM PRAGU

KOMPOSTERI

325 L

KANTE 120 L BIORAZGRADIVI

OTPAD

KANTE 120 L

STAKLO

PLASTIKA

PAPIR

1100L KONTEJNERI

STAKLO

PLASTIKA

METAL

PAPIR

TEKSTIL

KANTE 120 L

MJEŠANI KOMUNALNI

OTPAD


436


57

12.4. Shematski prikaz transportne udaljenost u sustavu gospodarenja otpadom

65

CGO „MARIŠDINA“

PRETOVARNA STANICA

„NOVI VINODOLSKI“

RECIKLAŽNO DVORIŠTE

SENJ

65,5 KM 22,76 KM


437


58

13. POPIS TABLICA

R.BR. NAZIV TABLICE BROJ

STRANICE Tablica 1: Broj stanovništva po naseljima na podruĉju

Grada Senja

12

Tablica 2. Evidencija broja i volumena spremnika za komunalni otpad po naseljima

13

Tablica 3. Postavljene posude za komunalni otpad na podruĉju Grada Senja 17

Tablica 4. Koliĉine skupljenog komunalnog otpada koji je odloţen na odlagalištu „Sveti Juraj" u razdoblju od 2009. do 2014. godine

20

Tablica 5. Koliĉine skupljenog proizvodnog otpada u razdoblju od 2009. do 2014. godine

20

Tablica 6. Prikaz oĉekivanog kretanja koliĉina komunalnog i proizvodnog otpada s podruĉja Grada Senja do 2021.g.

21

Tablica 7. Prikaz oĉekivanog kretanja koliĉina odvojeno skupljenog komunalnog otpada podruĉja Grada Senja do 2022. godine

22

Tablica 8. Divlja odlagališta na podruĉju Grada Senja 24 Tablica 9. Shematski prikaz planiranog cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom Grada Senja 28

Tablica 10. Kvantitativni ciljevi za koliĉine otpada prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

29

Tablica 11. Udio oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

29

Tablica 12. Mogući naĉini sakupljanja i obrade te smjernice za postupanje s pojedinim grupama otpada

36

Tablica 13. Raspored odvoza glomaznog otpada2015-2022: 44 Tablica 14. Procjena potrebnih ulaganja u predviĊenu opremu i objekate u

razdoblju od 2015. do 2021. godine 50

Tablica 15. Terminski plan realizacije aktivnosti predviĊenih ovim Planom 51 Tablica 15. Popis odgovornih za provedbu pojedinih aktivnosti ovog Plana 49


438


59

14. POPIS SLIKA

R.BR. NAZIV SLIKE BROJ

STRANICE Slika 1: Deponija Sveti Juraj 15 Slika 2: Opremljenost deponije Sveti Juraj 16 Slika 3: Opremljenost deponije Sveti Juraj 16 Slika 4: Nepropisno odložen otpad 26 Slika 5: Nepropisno odložen otpad 26 Slika 6: Nepropisno odložen otpad 27 Slika 7: Lokacija bududeg reciklažnog dvorišta 42

KLASA: 363-02/15-01/20 URBROJ:2125-03/01-15-08 Senj, 17. prosinca 2015.


Predsjednik Gradskog vijeća:

Berislav Grţanić,oec.


439

ANALIZA STANJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA1 GRADA SENJA ZA 2015.g.

SA SMJERNICAMA DALJNJEG RAZVOJA ZA 2016.g.

Senj, prosinac 2015.

UVOD

Zaštita i spašavanje (ili: sustav civilne zaštite) je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja se ostvaruje djelovanjem operativnih snaga za zaštitu i spašavanje na razini države i jedinica lokalnei područne (regionalne) samouprave, a sve u okvirimaprava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonima, kojimuređuju, planiraju, organiziraju, financiraju i provodezaštitu i spašavanje.

Živimo zajedno s rizicima koji, ukoliko se nekontroliraju,uodređenimokolnostimasvojimrazvojemmogu ugroziti sigurnost ljudi, materijalnih dobara i okoliša.

Sve učestalije ti rizici, kako prirodni tako itehnički,prerastajuuvećenesrećeikatastrofe.

Sigurnost i zaštita primarni su interesi, što se postižeorganiziranjemžurnihslužbiioperativnihsnagazaštite i spašavanja. Primjerene preventivne pripreme i sveobuhvatne i pravovremene mjere zaštite i spašavanja čuvaju naše živote i imovinu, umanjuju nastaleposljedice,acjelokupansustavzaštiteispašavanjačineučinkovitijim. Propisivanjem točnih pravila želi se prevladatizatečenostanjerazjedinjenoginekoordiniranogsustavau kojem su reagiranja i nadležnosti bili podijeljeniizmeđu različitih tijela državne uprave, organizacija,službi,pravnihosobaiudrugagrađana.Ciljjeizgraditiracionalni i jedinstveni sustav, bez sukoba nadležnostii koordiniran iz jednog mjesta. Uspostaviti standardnu opremu i sredstva, jedinstveno školovanje, zapovijedanje ikoordinaciju,doksezapostupanjautvrđujustandardnioperativni postupci. U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju osnovana je Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS)kao strukovna i samostalna organizacija sa zadatkom rukovođenjaoperativnimsnagamaikoordiniranjadrugihsudionika u aktivnostima zaštite i spašavanja. Obveza Uprave je pravodobno informiranje, nadziranje provedbe propisanih mjera i aktivnosti u zaštiti i spašavanju te mobilizacija za potrebe sustava za zaštitu i spašavanje u mirnodopskim katastrofama i većim nesrećama. Zapodručje Ličko-senjske županije osnovan je Područniuredi za zaštitu i spašavanje sa sjedištem u Gospiću,KaniižaGospićkabr.4.1 Prema Zakonu o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/2015) ubuduće se treba koristiti termin: Stanje sustava civilne zaštite

DUZS i svi nositelji prava i obveza u zaštiti i spašavanju ( građani, pravne osobe, tijela jedinicalokalne i područne (regionalne) samouprave, središnjatijeladržavneupraveiVladaRepublikeHrvatske),dužnisuprovodititemeljnezadaćesustavazaštiteispašavanja,a to su: praćenje i prosudba aktivnosti od nastanka i

razvojakatastrofeivećenesreće, prevencijom, organiziranjem i pripremanjem

aktivnosti i mjera kojima je svrha povećati iunaprijediti pripravnost postojećih operativnihsnaga i institucionalnih snaga za reagiranje u katastrofamaivećimnesrećama,

trajnim organiziranjem, pripremanjem, osposobljavanjem, uvježbavanjem iusavršavanjem sudionika zaštite i spašavanja,

uzbunjivanje građana i priopćavanjem uputa oponašanjugledemogućihprijetnji

obavješćivanje sudionika zaštite i spašavanjao prijetnjama te mogućnostima, načinima,mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja,

aktiviranje operativnih snaga zaštite i spašavanja (službiipostrojbipravnihosobaisredišnjihtijeladržavne uprave koji se zaštitom i spašavanjembave u svojoj redovnoj djelatnosti, vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi, službi i postrojbiDUZS-a, zapovjedništava zaštite i spašavanja, službi,zapovjedništavaipostrojbiCZ)

ostvarivanje zadaća zaštite i spašavanja usuradnji s nadležnim tijelima drugih državai međunarodnih organizacija, na temeljusklopljenih ugovora.Treba naglasiti da je u 2015.g. donesen Zakon

o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/2015) kojim je izvršen preustroj dosadašnjeg sustava zaštite i spašavanja te su uspostavljeni temelji novog načinaorganizacijestručnihslužbiodnosnopropisaneobvezezaostale sudionike u sustavu, što se odnosi i na Grad Senj kao jedinicu lokalne uprave i samouprave. Navedeni zakon počeo se primjenjivati u kolovozu 2015.g., adanomstupanjanasnaguprestajevažitiZakonozaštitiispašavanju(»Narodnenovine«,br.174/04.,79/07.,38/09.i127/10.).Budućisetekočekujedonošenjeprovedbenihpropisa temeljem istog zakona, temeljita reforma sustava trebatekuslijediti,aštoseočekujetijekom2016.g.

ANALIZA STANJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA GRADA SENJA

ZAKONSKI OKVIR i POSTOJEĆE STANJE

Zakon o Zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, broj 174/04, 79/07,38/09 i 127/10), uređuje


440

jedinstveni sustav za zaštitu i spašavanje u Republici Hrvatskoj sa zadaćama zaštite i spašavanja građana,materijalnih, kulturnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama, uređuje se način upravljanja,rukovođenja i koordiniranja u katastrofama i većimnesrećama, uređuju se prava, obveze, osposobljavanjei usavršavanje svih sudionika zaštite i spašavanja, zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranjeu aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama, utvrđuje se način obavješćivanja iuzbunjivanja,provođenjamobilizacijesnagaisredstavaza potrebe zaštite i spašavanja.

Planovi zaštite i spašavanja donose se radi utvrđivanjaorganizacijeaktiviranjaidjelovanjasustavazaštiteispašavanja,zadaćainadležnosti,ljudskihsnagai potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera ipostupakazaprovedbuzaštiteispašavanjaukatastrofiivećojnesreći.DonosesenatemeljuProcjenaugroženostiod pojedinih vrsta prijetnji i rizika koji mogu izazvati nastanak katastrofe i veće nesreće. Postupku izradeprocjena prethodi donošenje Programa rada za izradu Procjena i Planova za područje Županije, gradova iopćina. Grad Senj ima izrađene dokumente Procjenuugroženosti i Plan zaštite i spašavanja , a kojim suutvrđeni:nositelji , zadaćenositelja, suradniciu izradi,rokovi izrade i odgovorne osobe. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju („NN“ br. 79/07) utvrđeno je da su nositelji izrade procjeneugroženosti i planova zaštite i spašavanja jedinicelokalne i područne (regionalne) samouprave za svojepodručje te da izradu istog mogu povjeriti ovlaštenimpravnim osobama (ovlašteniku) za stručne poslove uplaniranju zaštite i spašavanja.

Za izradu Procjene ugroženosti i Planovazaštite i spašavanja Grada Senja bila je zaduženaovlaštena tvrtkaNWWind izVaraždina temeljemčegajeizrađenPlan zaštite i spašavanja Grada Senja, sve prihvaćeno Zaključkom Gradskog vijeća Grada SenjaKlasa:810-01/11-01/05, Ur.broj:2125-03/01-11-03 od dana 23. studenoga 2011.g.

Međutim,13.ožujka2014.g.stupionasnagunoviPravilnikometodologijizaizraduProcjeneugroženostii Planova zaštite i spašavanja (NN 30/2014) koji ostavlja rok od 6 mjeseci za usklađenje postojećih Procjenaugroženosti i Planova zaštite i spašavanja tako da sepokazala potreba i obveza sačiniti reviziju postojećegplanazaštiteispašavanja.Kaonajpovoljnijajeprihvaćenaponuda tvrtke DLS d.o.o. Rijeka – u iznosu od 6.300,00 + PDV(7.875,00kuna),usvezičegajedonesenZaključakKlasa:810-03/14-01/01, Ur.broj:2125-03/03-14-03 od dana 10. rujna 2014.g. kojim se s istoimenom tvrtkom je zaključenUgovoroizradirevizije Procjene ugroženosti

i Plana zaštite i spašavanja Grada Senja, a revidirana procjena postojećeg plana zaštite i spašavanja, nakondobivanja svih potrebnih suglasnosti, dostavljena je Gradu Senju tek u mjesecu studenome 2015.g.

Kako je rečeno, u međuvremenu je stupiona snagu Zakon o sustavu civilne zaštite koji više ne propisuje obvezu izrade planova zaštite i spašavanja, ali se za ovakve slučajeve gdje su revizije planovabile u tijeku, člankom 97. stavak 2. Zakona o sustavucivilne zaštite predviđeno da Procjene ugroženosti iplanovizaštite ispašavanja jedinica lokalne ipodručne(regionalne) samouprave doneseni na temelju Zakona o zaštiti spašavanju ostaju na snazi do donošenja procjena i planovapremanovomzakonu,štoznačidajerevidiranuprocjenupostojećegplanazaštiteispašavanjapotrebnousvojiti od strane Gradskog vijeća Grada Senja, a dasu temeljemčlanka97. stavak1. istog zakona jedinicelokalne i područne (regionalne) samouprave dužne sudonijetiprocjenurizikaodvelikihnesrećaiplandjelovanjacivilne zaštite u roku od dvije godine od dana stupanja na snagupravilnikaizčlanka49.stavka2.istogzakona,akoji pravilnik još uvijek nije donesen. Uglavnom, kako je to izgleda postalo pravilo, kada se jedan sustav uspostavi i počne funkcionirati onda se isti sustav mijenja iztemeljadonošenjemnovogzakona.Međutim,GradSenj,kaojedinicalokalneipodručne(regionalne)samoupravedužnajepostupatizakonito,aštonesumnjivočiniičinitće ubuduće, poglavito u ovako važnom i osjetljivomdjelokruguaktivnostiiznjegovenadležnostikaoštojetosustav zaštite i spašavanja odnosno sustav civilne zaštite, kakobisenavedenopodručjetrebalooznačavati.Dalićeuspostavanovogsustavaznačitiiizmjenusvihilivećinedonesenihplanovaidrugihakataiznadležnostijedinicalokalne i područne (regionalne) samouprave tek će sevidjeti.

Grad Senj je za svoje područje izradio i donioProcjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije i Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, a koji su doneseni na sjednici Gradskog vijeća Grada Senjadana10.travnja2014.godine(“SlužbeniglasnikGradaSenja”, broj 4/2014.), uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenjePolicijskeupraveLičko-senjske.

Grad Senj je prihvatio Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Grada Senja (“Službeni glasnik GradaSenja”, broj 19/2005).

Grad Senj donio je i Odluku o agrotehničkim mjerama te uređenju i održavanju poljoprivrednih rudina(„SlužbeniglasnikGradaSenja“,broj11/2009.)sukladno članku 10. i 12. Zakona o poljoprivrednomzemljištu („NN“ 152/08).

Grad Senj donio je Plan Operativne primjene Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku


441

u 2015. godini na području Grada Senja koji se temelji na Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2015. godini kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske, sve u djelu koji se odnosi na zadaće jedinica lokalnesamouprave. Navedeni plan se temelji na odredbama članka 5. i 6.Plana intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske (“NN” 25/01), odredbama članka 10. i 12.Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“NN” 39/13) te odredbama Pravilnika o zaštiti šuma od požara (“NN” 26/03).

PLANIRANJE I PREVENTIVA ZA PODRUČJE GRADA SENJA

Obzirom na značaj preventive za umanjenjeposljedicavelikihnesreća ilikatastrofa,unadolazećemrazdobljuplaniratićeseiprovoditiaktivnostinapodručju:osobne iuzajamnezaštite, edukacijegrađana, jačanju idavanjuznačajapreventivi,tiskanjebrošuraopostupanjuu nesrećama, opasnostima i katastrofama. Međutim,ukupno gledajući dostignuti stupanj pripremljenostii mogućeg reagiranja je zadovoljavajući jer je gradprepoznaopunuvažnostsustavazaštiteispašavanjakaoi svoju ulogu u svemu tome. KaoprilogProcjeneugroženosti iPlanovazaštitei spašavanja, stručne službe Grada Senja izradile sute predložile na usvajanje Planove kojim se utvrđujevrstarizikaiopasnosti,postupciimjerezaublažavanjeu uklanjanje neposrednih posljedica od događaja kojimogu ugroziti okoliš, te izazvati opasnosti za život izdravlje ljudi. Za sve navedene aktivnosti za izgradnju sustava za zaštituispašavanjenapodručjuGradaSenja,trebajuseangažiratisvestručneslužbeGradaSenjatepravneosobeislužbekojesebavedjelatnostimazaštiteispašavanja.

OPERATIVNE SNAGE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE GRADA SENJA

1. STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Stožer zaštite i spašavanja osniva se zaupravljanje i usklađivanje aktivnosti operativnih snagai ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučajuneposredneprijetnje,katastrofeivećenesrećesciljemsprječavanja,ublažavanjaiotklanjanjaposljedicakatastrofeivećenesreće. Sukladno Pravilnikuo pozivanju, mobilizaciji i aktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja („NN“br. 25/06) osnovan je i imenovanjeStožerzaštiteispašavanjaGradaSenja.

U 2013.g., nakon provedenih lokalnih izbora te nakon određenih drugih promjena na čelnimmjestima tijela i službikojedajučlanovestožeradošloje do izmjene članova stožera koji se prema OdluciGradskog vijeća Grada Senja Klasa:214-02/13-01/04,Ur.broj:2125-03/01-13-01 od dana 12. srpnja 2013.g., svenakonažuriranjatijekom2015.g.trenutnosastojiodslijedećihčlanova:

1.NačelnikFilipSamaržija–zamjenikgradonačelnikaGradaSenja2.ČlanSinišaOrlić–lučkikapetan-Lučkakapetanija3. Član ZvonimirLončarić–zapovjednik–JVP Grada Senja4.ČlanBrunoBrozičević-direktor–GKPKomunalac d.o.o5.ČlanMiraNekićLopac–ravnateljica–Dom Zdravlja Senj6.ČlanAnkaDasović-predstavnicaodjela–PUZSGospić7.ČlanMarioJančić,načelnikPPSenj,MUPPULičkosenjskaPPSenj8.ČlanMirjanaJavor-ravnateljNPSjeverniVelebit9.ČlanDarioŠkrgatić,direktor–HESenj10.ČlanMiroBabić–Likaceste–IspostavaSenj11.ČlanJuricaTomljanović-upravitelj–Uprava Šuma Senj12.ČlanZvonkaGradišer–tajnica–CrvenikrižSenj 13.Član JosipBrozičević – načelnik –HGSSStanicaGospić14.Član DamirTomljanović,HEPElektrolika

Donesen je Plan pozivanja Stožera zaštite i spašavanja.

StožerzaštiteispašavanjaGradaSenjasastajaose dva puta tijekom 2015. godine, a vezano za pripremu turističkeiprotupožarnesezone,pripremezimskesezone,utvrđivanja stanja pripremljenosti organiziranih snagazaštiteispašavanja,njihovogfinanciranjatepodnošenjaizvješćaopoduzetimaktivnostima.Na sjednici stožerarazmatrana je i opća situacija u svjetlu nedavnihterorističkih napada i velikog priljeva izbjeglica teeventualni utjecaj istih na našu sredinu, sve uz naglasak napotrebudobrupripremeuslučajueventualnepotrebe.

2. POSTROJBE CIVILNE ZAŠTITE GRADA SENJA Za slučaju neposredne prijetnje, katastrofe iliveće nesreće, za zapovijedanje aktivnostima, snagamai sredstvima civilne zaštite osnivaju se zapovjedništva


442

civilne zaštite a sukladno Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji i aktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja („NN“br. 25/06). Prema Odluci Gradskog vijeća Grada SenjaKlasa:214-02/13-01/04, Ur.broj:2125-03/01-13-01 od dana 12. srpnja 2013.g. imenovano je Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Senja koje se sada sastoji od slijedećihčlanova:

1.ZapovjednikMislavBilović,GradSenj2.ČlanJosipVukelić,zamjenikpovjerenikacivilne zaštite MO Senj - Centar 3.ČlanIvanAnić4.ČlanFranjoMilinović5.ČlanMiraBiondić-Tomljanović

Donesen je Plan pozivanja Zapovjedništava civilne zaštite. Pozivanje Zapovjedništava civilne zaštite Grada Senjauslučajuvećihnesrećaikatastrofaobavljatićeseputem ŽC 112 temeljem Plana pozivanja i aktiviranjaZapovjedništva. Civilna zaštita je sustav (oblik) organiziranja za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih katastrofa. Grad Senj imao je ranije obvezu osnovati postrojbu civilne zaštite Grada Senja - postrojbu opće namjene za područje Grada Senja.Imenovani su povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, sve u osobama predsjednika i zamjenika mjesnihodboranapodručjuGradaSenja,dakleukupno22 osobe. Donošenjem Zakona o sustavu civilne zaštite očekujeseredefiniranjepostojećegsustava,zaštopostojiobjektivna potreba, budući dosadašnje stanje nije bilozadovoljavajuće,aegzistiranjeistogsvedenonaformalnozadovoljenjepropisa,bezikakvihsredstavaiobučenosti,samimtimeibezikakvekoristiiučinkauslučajupotrebeiangažiranja,azaštonasrećunijebilopotrebe. Naime, za vrijeme dok je civilna zaštita bila u sastavu MUP-a (od 01. 01. 1994. do 31. 12. 2004. godine)pripadnicicivilnezaštitebilisuangažiraniunizaktivnosti(asanacijaterena,gašenjepožara,pirotehničkiposlovi i sl). Od 01. 01. 2005. godine sustav civilne zaštiteprešaojeuDUZS,čimejeistapostalanadležnazarukovođenjeizapovijedanjepostrojbamacivilnezaštiteputem osnovanih Zapovjedništava civilne zaštite. Civilna zaštita je još uvijek u fazi transformacije iz vremena kada je djelovala unutar MUP-a, do novog ustroja, kako osobnog tako i materijalnog. U nedostatku svog posebnog zakona, njezin razvoj ovisit će o postojećojpravnojregulativi,nadograđujućipostojećestanjenovimelementima.Ubudućnostisvakakojepotrebnoplaniratifinancijskasredstvazanjenrazvojiosposobljavanje. U 10. mjesecu 2007. godine stupio je na snagu Pravilnik o ustroju, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje (“NN” br. 111/07) kojim

se predviđa novi ustroj postrojbi CZ (postrojbe zaspašavanje iz ruševina, postrojbe za zaštitu i spašavanje iz vode, RKBN postrojbe, postrojbe za logistiku, postrojbe zaodržavanjeelemenatasustavauzbunjivanjaipostrojbezaopsluživanjesirena),kaoiopremanjeistihosobnomiskupnom opremom. Za napomenuti je da do donošenja Procjene ugroženostiiPlanovazaštiteispašavanja,kojimaćeseutvrditi vrsta i veličina postrojbiCZ na razini jedinicalokalneipodručne(regionalne)samouprave,jesvakakopotrebno u dogovoru sa PUZS Gospić,a temeljemPravilnik o ustroju, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje (“NN” br. 111/07) napraviti novi prijedlog ustroja postrojbi civilne zaštite. Grad Senj za potrebe civilne zaštite osigurava sredstvausvomProračunu,alirazvidnojedajecivilnazaštitaizgubilaonajznačajiulogukojujeimalauranijimvremenima, a da nije pronašla svoje mjesto i ulogu, što ostaje za definirati i urediti u budućem razdoblju, pričemuGradSenjmože samo slijediti upute i smjernicegledeistogakojećeuslijeditiodnadležnogministarstva,odnosno nova normativna rješenja donošenjem novog zakona,očemujevećbiloriječi. Stupanjem na snagu Pravilnika o odori pripadnika operativnih snaga zaštite i spašavanja Državne upraveza zaštitu i spašavanje („NN“ br. 141/06, 25/08) prestao jevažitiPravilnikoodori,znakovlju iposebnojoznacipripadnika civilne zaštite („NN“ br. 31/95). Temeljem novog Pravilnika propisano je da odoru pripadnika operativnih snaga zaštite i spašavanja čine službena odora i zaštitna radna odora te koji suosnovniidodatnidijelovislužbeneizaštitneodore. Temeljem čl. 6. Pravilnika, propisano je dapripadnici specijalističkih postrojbi civilne zaštitekoju osniva jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave zadužuju zaštitnu radnu odoru (premaspecijalnosti) prilikom rasporeda u postrojbu. Opremanje osobnom opremom pripadnika civilne zaštiteidenateretjedinicelokalneipodručne(regionalne)samouprave–pravneosobezačijepodručjenadležnostije i osnovana (ustrojena) postrojba civilne zaštite. To je obveza koja bi se u dogledno vrijeme trebala izvršiti, sve unatočnedostatkusredstavazaistunamjenu.KoličinuivrstuosobneopremepripadnikaCZpredložitćeZapovjedništvozaštiteispašavanjaGradaSenja,kadabude poznat ustroj postrojbi civilne zaštite. Za potrebe civilne zaštite u proračunu Grada Senja za 2015.g.planirano je bilo 30.000,00 kuna.

3. VATROGASNE POSTROJBE VatrogastvojeuGraduSenju,kaoiužupanijite

udržavi,trenutnonajjača,najbrojnijainajoperativnijasnaga u zaštiti i spašavanju. NapodručjuGradaSenjaregistriranesu:


443

Javna vatrogasna postrojba Senj sa 16 profesionalna vatrogasaca i 6 vatrogasnih vozila;

Dobrovoljno vatrogasno društvo Senj s 28 dobrovoljnih vatrogasaca i jedno vatrogasno vozilo.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sv. Juraj s 33 dobrovoljna vatrogasaca i 6 vatrogasnih vozila

Dobrovoljno vatrogasno društvo Krasno s 21 dobrovoljna vatrogasaca i 2 vatrogasna vozila

Vatrogasna zajednica Grada Senja Prema Planu Aktivnosti Vlade Republike Hrvatskezaovo razdoblje, zbogveličine GradaSenjau vremenu velike opasnosti od nastajanja požara naotvorenom prostoru i turističke sezone uvedeno jedodatno zapošljavanje 4 sezonska vatrogasaca.

Za razdoblje protupožarne sezone 2015.godine može se istaknuti da su vatrogasne postrojbe,profesionalne i dobrovoljne, te svi subjekti uključeni usustavzaštiteodpožara(temeljemProgramaaktivnostiuprovedbiposebnihmjera zaštite odpožara), efikasnoobavile sve zadatke što je rezultiralo povoljnim stanjem protupožarnezaštitenapodručjuGradaSenja.

Za naglasiti je da je za JVP Grada Senja osigurano uProračunuGradaSenjaukupno1.845.191,00kuna,odčegajeGradSenjosiguraoiznosod258.365,00kunasosnovefinanciranjaiznadminimalnogstandarda.

4. PRAVNE OSOBE OD ZNAČAJA SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE GRADA SENJA

Gorska služba spašavanja – Stanica Gospić Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) jenacionalna,stručna,humanitarna,neprofitnaudrugakojaobavlja djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, a u koju se udružuju stanice Hrvatske gorske službespašavanjaspodručjaRepublikeHrvatske. DonošenjemZakonaogorskojslužbispašavanja(„NN“br.79/06)HGSSjedobilajavneovlasti,utvrđenustroj i djelatnost, način financiranja, prava i obvezepripadnika GSS za vrijeme intervencija, suradnja s jedinicamalokalneipodručne(regionalne)samoupraveusmislusklapanjasporazumakojimseutvrđujepostojanjezajedničkoginteresauzaštitiispašavanju. Na području Grada Gospića djeluje HGSS-Stanica Gospić, koja se u proteklom razdoblju istaklasudjelovanjem u mnogim akcijama spašavanja na području županije. Na čelu Hrvatske gorske službespašavanjaStaniceGospićjenačelnikJosipBrozičević.Stanica Gospić ima 14 pripadnika. Postrojba GSS-adjeluje tamo gdje druge redovne snage ne mogu pristupiti i produžena su ruka cjelokupnog sustava zaštite ispašavanja.

Postrojba zadovoljava javnu potrebu građanaiposjetitelja (turista)kojih jenapodručjuGradaSenja

svakim danom sve više. Uz intervencije postrojba je radila i na preventivnim poslovima kao što je edukacija građana, dežurstva na terenu, markiranje (označavanjestaza,izradaplaninskihskloništaidr.)ačimejespriječilamnogenesrećeidoprinijelauvećanjusigurnostiiuGraduSenju.

U cilju zajedničkog interesa za zaštitom ispašavanjem ljudi i imovine HGSS-Stanica GospićpredlažesklapanjesporazumasaGradomSenjom,štodo sada nije bilo realizirano, tako da se Hrvatska gorska služba spašavanja pomagala temeljem pojedinačnihzahtjeva,ovisnoopotrebamaimogućnostimaProračunaGrada Senja.

Prema novom Zakonu o sustavu civilne zaštite temeljito se redefinira rad HGSS-a te se istiuvrštava u operativne snage sustava civilne zaštite te se člankom30.istogzakonautvrđujesuOperativnesnageHrvatskegorske službe spašavanja temeljnaoperativnasnaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama ikatastrofama i izvršavaju obveze u sustavu civilne zaštitesukladnoposebnimpropisimakojimaseuređujepodručjedjelovanjaHrvatskegorskeslužbespašavanja,ovoga Zakona, planovima civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iDržavnomplanudjelovanja civilne zaštite.

Slijedom toga, stvorile su se i pretpostavke za uređenjemeđusobnogodnosatepravaiobvezaizmeđuHGSS-a i Grada Senja, sve temeljem donesenog zakona, aštoćeuslijeditiu2016.g.

Naime, do sada Grad Senj nije financirao radHGSS-a,štoćesesobziromnanovazakonskaodređenjapromijeniti,svenanačin isasredstvimaiznoskojihsetek treba utvrditi u narednom razdoblju.

Crveni križPremačlanku29.Zakonaosustavucivilnezaštite

operativne snageHrvatskogCrvenogkriža su temeljnaoperativna snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećamaikatastrofamaiizvršavajuobvezeusustavucivilne zaštite sukladno posebnim propisima kojima se uređujepodručjedjelovanjaHrvatskogCrvenogkriža iplanovima donesenih na temelju posebnog propisa kojim seuređujepodručjedjelovanjaHrvatskogCrvenogkrižaiDržavnomplanudjelovanjacivilnezaštite.Tojenova,značajnijaulogasobziromnadosadašnjestanje,štoćezahtijevati njegovu transformaciju.

Hrvatski crveni križ je nacionalni, humanitarnii dobrovoljni savez zajednica udruga županijskihdruštava Crvenog križa i udruga gradskih i općinskihdruštava Crvenog križa, koji djeluje na osnovi načelameđunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenogpolumjeseca i uživa posebnu zaštitu i skrb RepublikeHrvatske. UsvomeraduCrvenikrižostvarujehumanitarne


444

ciljeveizadaćenapodručjuzaštiteiunapređenjazdravlja,socijalne skrbi, zdravstvenog i humanitarnog odgoja i zalaže se za poštovanje međunarodnog humanitarnogprava i zaštite ljudskih prava. Posebne obveze Crveni križ izvršavausituacijamavelikihprirodnih,ekološkihi drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja,epidemija ioružanihsukoba.GradskodruštvoCrvenogkrižaSenjpokrivapodručjeGradaSenja.UGradskomdruštvuCrvenogKrižaSenjuposlenjejedandjelatnik–tajnik Zvonka Gradišer. Za napomenuti je da Gradskog društva Crvenog križaSenjimaadekvatanprostorzarad,teprostorezaskladišteopremeisredstavaCrvenogkriža. Z aslučaj potrebe traženja pomoći Crveni križ Senja ne posjeduje opremu i educirane dobrovoljce za potrebe zaštite i spašavanja.

Gradsko društvo Crvenog križ Senja do sadase istaklo u humanitarnim akcijama pa je ulaganje u njihovu osposobljenost i opremljenost garancija uspješnog reagiranja grada za slučaj većih nesreća ikatastrofa. Navedeno je bilo razvidno i kroz aktivnosti koje su poduzimane u svezi katastrofalnih poplava koje su pogodile Republiku Hrvatsku tijekom ljeta 2015.g.

Grad Senj je u 2015. godini za potrebe Gradskog društva Crvenog križa planirao financijska sredstva uiznosu od 115.000 Kn. (Na osnovu Zakona o Crvenom križu obaveza je svih jedinica lokalne i područnesamouprave /Općina, Gradova i Županije/ izdvojitiza javne ovlasti i redovnu djelatnost 0,7% sredstava proračuna)

Služba hitne pomoći

HitnaslužbanalaziseuprostoruDomazdravljaSenju, ali djeluje kao potpuno samostalna služba sasjedištemuGospiću.

Sustavom GSM veza povezane su sve ekipe hitnemedicinskepomoći saŽupanijskimcentrom112,a hitna služba se dobiva pozivom na broj 194.Od 1.svibnja 2015.g. voditeljica hitne službe u Senju je dr.MiraBiondićTomljanović.

Područje Grad Senja pokriveno je s deset(10) ekipakojesu tijekom24satamoglepružitihitnumedicinskupomoć,stimdasu2usmjenipo12sati(T1sliječnikom,T2vozačisestra). U ovom trenutku Dom zdravlja ne raspolažes potencijalima za slučaj većih nesreća i katastrofate je stoga potrebno planirati opremanje ekipa HMP sa opremom i vozilima kako bi mogli intervenirati i u situacijama većih nesreća i katastrofa, a što ovisi ofinancijskimmogućnostima. RazinaikvaliteteoveslužbenapodručjuGradaSenjavrlodobrajesobziromnagradovesličneveličineiliizokruženja.

GradSenj je u 2015. godini za potrebeSlužbehitne pomoći (Zavod za hitnu medicinu Ličko-senjskežupanije,IspostavaSenj)planiraofinancijskasredstvauiznosu od 30.000,00 kn.

Ostali sudionici u sustavu civilne zaštite Pravneosobeodznačajazazaštituispašavanjena području Grada Senja, registrirane za obavljanjeposlova u području hidrosustava, elektroenergetskihsustava, zaštite okoliša, graditeljstva, vodoprivrede, poljodjelstva,šumarstva,industrije,prometa,održavanjaputova i komunalnih djelatnosti, zdravstva i veterinarske djelatnosti u obavljanju svojih redovnih djelatnosti, obavljaju i poslove zaštite i spašavanja, pa se tako mogu upotrijebiti kao dodatne snage pri rješavanju mogućihnastalih situacija kao što su požari, pijavice, poplave,potresi i ostale elementarne nepogode. Njihove redovne zadaće definirane su aktimaoosnivanju i zakonomdefiniraniprogrami ioperativniplanovi za provedbu mjera zaštite i spašavanja. Udruge građanakojesebavezaštitomispašavanjem(planinarskai lovačka društva, ronilački klubovi, radioamateri i sl.)imatćesvojuuloguucijelomsustavu tekkadsebuduznali rezultati analize stanja njihove organizacijske, kadrovskeimaterijalno-tehničkesposobnosti.

STANJE SKLONIŠNE ZAŠTITE NA PODRUČJU GRADA SENJA

Izgrađenost skloništa na području Grada SenjaSkloništejegrađevinailidiograđevinekojipruža

propisani stupanj zaštite. Obzirom na stupanj zaštite, odnosno obim zaštite, razlikujemo skloništa dopunske, osnovneipojačanezaštite. Skloništedopunskezaštitejegrađevinskiobjektili prostori u kojem se može skloniti do 50 osoba, aprojektiranisuigrađenitakodapružajuobimzaštiteodnajmanje 50 kPa. Sklonište osnovne zaštite (tzv “atomska”) je građevina ilidiograđevinenamijenesklanjanjudo300osoba. Obvezatni obim zaštite je od 100 do 300 kPa, a funkcionalno i dispozicijsko uređenje omogućujeneprekidni sedmodnevni boravak. Sklonište pojačane zaštite je građevina ilidio građevine namijenjeni za sklanjanje i neprekidničetrnaestodnevni boravak većeg broja osoba, a najvišedo2.000.Skloništapojačanezaštitemorajupružatiobimzaštite koji će izdržati izravni pogodak zrakoplovnebombetežineod300kgeksploziva.Pregledbrojaizgrađenihskloništapokorisnicima(vlasnicima) i kapacitetom sklonišnih mjesta u gradu dat je u tabeli 1, uz napomenu da se ti podaci odnose samo naskloništaokojimaimaevidencijuPUZSGospić,ane


445

i na zaklone i druge pogodne objekte za sklanjanje ljudi koji su se koristili u Domovinskom ratu ili u II. svjetskom ratu,primjerkojihbrojnihpriručnihskloništaimamonaNehaju i drugim brdima u okolici Senja.

PREGLED SKLONIŠTA NA PODRUČJU GRADA SENJA

Tabela 1.

GRAD-OPĆINA ADRESA SKLONIŠTA

TIP OBJEKTA(stambeni,

poslovni,ustanova)

TIP IZGRADNJE(u objektu,

poluukopano, izvan)

KAPACITET OSOBA

Senj STINICA STAMBENI U OBJEKTU 50

U samom Senju, prema podacima iz upisnika kojivodiOdjelzazaštituispašavanjePodručnoguredaGospić, nema skloništa osnovne zaštite već na brdimaoko grada, te na Nehaju, postoje skloništa iz drugog Svjetskog rata i to u zemlji iskopani bunkeri za cca. 800 osoba. Neki bunkeri imaju dva ulaza-izlaza i u pravilu je samo njihov pod betoniran. Jedino evidentirano sklonište u Stinici nalazi se udobromiočuvanomstanjutemožeslužitisvrsizbogkoje je izgrađeno, ako bi to bilo potrebno. Međutim,vezano uz isto sklonište valja napomenuti da isto još nije riješeno glede prava vlasništva nad istim budući dijelisudbinuostalihnekretninauturističkomnaseljuStinicakojesuobuhvaćeneneriješenimmeđusobnimodnosimaisudskimpostupcimaizmeđuGradaSenjaiGKDPionirizNovogMestatakodajevezanouzzk.čest.br.2235/118izzk.ul.br.945k.o.Stinicaevidentiranazabilježbaspora. Temeljem iskustva u Domovinskom ratu možemo reći da ostatak stanovnikaGrada Senjamožepotražiti zaštitu odlaskom u razne podrumske i drugepogodne prostore za sklanjanje stanovništva ali je isto nedopustivo obzirom na kombinirane opasnosti kojima možebitiizloženostanovništvoGrada. Zanapomenuti jeda je služba civilne zaštitedokjebilapriMUP-a,izdalamišljenjakojimjeutvrđenaobvezaizgradnjeskloništaosnovnezaštite.Nažalost,dodonošenjaZakonaozaštiti i spašavanju, službacivilnezaštite nije imala zakonskih mogućnosti da provedenadzor i utvrdi da li su sukladno zakonskim obvezama investitori temeljem dobivenog mišljenja o gradnji skloništa, navedenu obvezu i ispoštivati. Tijekom DomovinskogratapasvedopočetkaradaDržavneupraveza zaštitu i spašavanje (od 1991. do 31. 12. 2004. godine) skloništima osnovne zaštite upravljale su nadležnePolicijske uprave u sklopu kojih je bila služba civilnezaštitezaduženazaorganizacijusklanjanjastanovništvateodržavanjesklonišnihprostora.

Tekuće i periodično održavanje navedenihskloništa zaključno sa 2004. godinom provodila je

PU Ličko-senjska. Prelaskom službe civilne zaštite uDržavnu upravu za zaštitu i spašavanje pokazala sepotrebadaseupravljanjeiodržavanjeskloništaosnovnezaštitevratinjihovimvlasnicima,aočemujepokrenutainicijativa, budući ista provodi nadzor nad primjenomodredbi Zakona o zaštiti i spašavanju, a koje se odnose i na stanje skloništa osnovne zaštite. Podatke o skloništima izaklonimazaigradimjesneodborenapodručjuGradSenjausvakomslučajubitrebaloažurirati.

Skloništa u sustavu prostornog planiranjaPlanoviprostornoguređenjaGradaSenjatrebaju

sadržavatimjerezaštiteodelementarnihnepogodairatnihopasnosti, sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” 76/07, 38/09,55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13), te Prostornog plana Županije-Mjereposebnezaštite.Zanapomenutijedajekrajem 2013.g. donesen novi Zakon o gradnji ((“Narodne novine”153/13)kojijeuprimjeniod1.siječnja2014.g.

Izgradnju skloništa potrebno je planirati na načinda istaucijelosti zadovoljavaurbanističkemjerezaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (za sva naseljena mjesta). Stoga, kao sastavni dio Prostornog planauređenjajedinicelokalnesamoupraveobveznesuizraditi zasebnu studiju “Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti” u kojem se analiziraju mjere zaštite.

Izrađivač studije obvezan se pridržavati odredbivažećihzakonaipravilnika,aposebice:

1. Zakona o unutarnjim poslovima (“Narodne novine”br.roj29/91-pročišćenitekst,73/91,19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 29/00-Odluka USRH, 53/00 i 129/00-Zakon o policiji),

2. Zakona o elementarnim nepogodama (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00,32/02 i 100/04),

3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji


446

(“Narodne novine” br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13),

4. Zakona o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine” br. 82/2015)

5. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (“Narodnenovine” br. 29/83, 36/85 i 42/86),

6. Pravilnika o kriterijima za određivanjegradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (“Narodne novine” br. 2/91),

7. Pravilnika o tehničkim normativima zaskloništa(“Službenilist”br55/83),

Dabiseposljediceugrožavanjaljudi,materijalnihdobara i okoliša smanjile na najmanju mogućumjeru, potrebno je uspostaviti optimalan odgovor na ugrožavanjasastanovištaprostornogplaniranja,uređenja,organizacije, razvoja i izgradnje prostora te je neophodno i mjere zaštite i spašavanja postaviti integralno, u svim vrstamaučešćauprostornomplaniranju.

GradSenjjeobvezannasvompodručjuosiguratiuvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i kulturnih dobara pa je stoga obvezno da Planovi prostornog uređenjajedinica lokalne samouprave u Županiji sadrže mjerezaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju igradnji.

Pravilnikomokriterijimazaodređivanjegradovai naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu utvrđeni su, uz kriterije zagradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa, stupnjevi ugroženosti gradova i naseljenihmjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade inačinodređivanjazonaugroženosti.Uovimgradovimainaseljimapotrebnojeizvršitizoniranjepodručjanaonaukojimaćesegraditiskloništaotpornosti100kPaionaukojimaćesegraditiskloništadopunskezaštiteotpornosti50 kPa i zakloni. Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenjuprostoraodređujusepojedinisadržajiprostora,smjernica za planiranje prostora, prostorni normativi te postupak izrade i donošenja pojedinih dijelova prostornih planovakoji su odvažnosti za zaštitu od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti ( mjere zaštite).

SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVACIVILNE ZAŠTITE

GRADA SENJA ZA 2016. GODINU

Sustav civilne zaštite financira se iz državnogproračuna Republike Hrvatske, proračuna jedinicalokalne i područne (regionalne) samouprave, drugihizvora te iz donacija.

Premačlanku72.Zakonaosustavucivilnezaštiteu proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave osiguravaju se financijska sredstvaza pozivanje, raspoređivanje, popunu, opremanje,osposobljavanje,uvježbavanje,aktiviranje,mobiliziranjei djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite sukladno smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne)samoupravetefinancijskasredstvazaizvršavanjemjerai aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sufinanciratiprogrameiprojektezarazvojudrugakojesuodvažnostiza sustav civilne zaštite.

Sukladno razmjeru opasnosti, prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i katastrofa s ciljemzaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara te okoliša kao i ravnomjernog razvoja svih nositelja sustava zaštite ispašavanja(vatrogastvo,civilnazaštita,udrugegrađanaodznačajazazaštituispašavanje–Crvenikriž,GSS-a,službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjembave u okviru redovne djelatnosti) donose se smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite u 2016. godini.

Radi o potpuno novom uređenju sustava, sbrojnim novim obvezama nametnutim jedinicama lokalne uprave i samouprave, a za nepoštivanje kojih odredbisupredviđeneprekršajnesankcijeuviduvelikihnovčanih kazni za odgovorne osobe.U tom smislubit će potreban veliki rad na uspostavi novog sustava, poglavito u normativnopravnom smislu.

S obzirom da se radi o još nedefiniranimobvezama,nastavnosedonoseopćesmjernicedjelovanjakoje se odnose na:

1. Financijski plan za sustav civilne zaštite Financijski plan za sustav civilne zaštite

voditi kao jedinstvenu stavku, razrađenuprema svakom korisniku (koji je od interesa za sustav civilne zaštite) proračuna GradaSenjapojedinačno.Nositelj aktivnosti: Odjel za financije i

proračunGradaSenja

2. Vatrogastvo Iskazati potrebe razvoja vatrogastva u


447

dijelu materijalnog razvoja, organizacije djelovanja, osposobljavanja članstva,uvježbavanja snaga i drugih planiranihaktivnosti.Nositelj aktivnosti: JVP Senj, Vatrogasna zajednica Grada Senja, DVD Senj, Sv. Juraj,Krasno,Vatrogasna zajednica Ličko-senjskežupanijeSudjeluju: Grad Senj i Područni ured za

zaštituispašavanjeGospić

3. Stožer civilne zaštite StožercivilnezaštiteGradaSenjaćenatemelju

Zakona o sustavu civilne zaštite obavljati sve poslove iz područja zaštite i spašavanja:koordiniratiuslučajuvećihnesrećailikatastrofa,surađivatisasvimnositeljimaposlova,aktivnostii mjera zaštite i spašavanja,

za stvaranje efikasnijeg ustroja zaštite ispašavanja, Grad Senj treba u cijelosti preuzeti svoju zakonsku ulogu u izgradnji cjelovitog sustava civilne zaštite Nositelj aktivnosti: Grad Senj

Sudjeluje:PodručniuredzazaštituispašavanjeGospić

4. Civilna zaštitaS obzirom da je nakon donošenja Zakona

o sustavu civilne zaštite izostalo donošenje ostalih podzakonskih akata kojima bi se cjelovito uredilo navedenopodručje,još uvijek nisu poznati rokovi, kao niti način, ispunjavanja slijedećih obveza jedinica lokalne uprave i samouprave utvrđenih novim zakonom:

• donošenje plana djelovanja civilne zaštite(članak17.stavak3.)

• donošenje plana vježbi civilne zaštite(članak17.stavak3.)

• donošenjeodlukeoodređivanjupravnihosoba od interesa za sustav civilne zaštite (članak17.stavak3.)

• donošenje odluke o osnivanju postrojbi civilnezaštite(članak17.stavak3.)

• donošenje godišnjeg plana nabave sredstava civilne zaštite (članak 17.stavak 3.)

• osigurati uvjete za vođenje i ažuriranjebaze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snagasustavacivilnezaštite(članak17.stavak 3.)

• osigurati uvjete za raspoređivanjepripadnika u postrojbe i na dužnostipovjerenika civilne zaštite te vođenjeevidencije raspoređenih pripadnika(članak17.stavak3.)

• donošenje odluke o osnivanju stožeracivilne zaštite i imenovanje načelnika,zamjenikaičlanovastožera(članak23.stavak1.ičlanak24.stavak1.)

• donošenje program osposobljavanja za obavljanje poslova civilne zaštite prema programu koji provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslovecivilnezaštite(članak17.stavak5.)

• imenovanje povjerenika i zamjenika civilnezaštite(članak34.stavak1.)

• donošenje procjene rizika od velikih nesrećaiplanadjelovanjacivilnezaštite(članak17.stavak3.)

• osigurati uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugihmjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana,materijalnihikulturnihdobaraiokoliša(članak17.stavak3.)

• osnivanje, financiranje, opremanje,osposobljavanje i uvježbavanjeoperativnnih snaga sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilnezaštite(članak17.stavak3.)

• donošenje vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreća kojeuključujuopasnetvari(članak17.stavak5.).

Nositelj aktivnosti: Grad Senj

Sudjeluje:PodručniuredzazaštituispašavanjeGospić

5. Gorska služba spašavanja temeljem analize rada i iskazanih potreba za

efikasnije djelovanje u sustavu civilne zaštite,uvrštenjem u operativne snage, Treba utvrditi prioritete u smislu financijske potpore, ave natemelju zakonskih obvezaNositelj aktivnosti:GorskaslužbaspašavanjaSudjeluju:GradSenjiPodručniuredzazaštitu

ispašavanjeGospić

6. Crveni križ temeljem analize rada i iskazanih potreba


448

za efikasnije djelovanje u sustavu zaštite ispašavanja,utvrditiprioriteteusmislufinancijskepotpore.Nositelj aktivnosti: Gradsko društvo Crvenog

križaSenjaSudjeluje: Grad Senj

7. Ostale udruge građana od značaja za zaštitu i spašavanje (planinarska i lovačka društva, ronilački klubovi, radioamateri i sl.) Udrugegrađanasudosadafinanciraneizraznihizvora,patakoiizproračunajedinicalokalneipodručne(regionalne) samouprave. Nužno je utvrditi koje se udruge građana (npr.lovačka iplaninarskadruštva-savezi, ronilačkiklubovi,ornitološke i ekološke udruge i sl.) mogu koristiti u sustavu civilne zaštite te napraviti analizu stanja njihoveorganizacijske,kadrovskeimaterijalno-tehničkesposobnosti. Od svake udruge značajne u sustavu civilnezaštitetrebazatražiti: razvojne programe i projekte koji se odnose na

materijalno-tehničkoikadrovskojačanjeudrugekojasemožeuključitiusustavcivilnezaštite,

donijeti odluku o sufinanciranju djelatnostiudruge u dijelu koji je namijenjen jačanjusposobnosti u sustavu civilne zaštiteNositelj aktivnosti: Grad Senj

8. Službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru svoje redovne djelatnosti Pravne osobe kojima je Grad osnivač ilisuosnivač,akoje suvažneu sustavucivilnezaštite, ilibi to mogle biti u nekoj situaciji, potrebno je dodatno razvijati,organizacijskiilifinancijskidabudupripravnedjelovati preventivno ili naknadno u saniranju stanja nakonnesrećeilikatastrofe. Tosuslužbeiustanovekojeseusvomredovnomradubavezaštitomispašavanjem,kaonpr.službehitnemedicinske pomoći, zdravstvene ustanove, socijalneslužbe,veterinarskeslužbe,službekojesebavezaštitomokoliša, javna poduzeća za održavanje komunalneinfrastrukture, pravne osobe registrirane za obavljanje vodoprivredne, elektroenergetske, prometne i šumarske djelatnosti, parkovi prirode, Zavod za javno zdravstvo, turističkezajednice,ugostiteljskapoduzeća,itd. Nužnojedaisteimajurealneoperativneplanovecivilnezaštiteudjelokrugusvojenadležnosti. U tom smislu, sa razine Grada Senja , neophodno jeodpravnihosobazatražiti:

podatke o programima čija bi realizacijadoprinijela materijalno-tehničkom jačanju

jedinstvenog sustava civilne zaštite, utvrditinačindogradnjeifinanciranjanjihovih

sposobnosti koje seutvrdeposebno značajnimza sustav civilne zaštite.

Nositelj aktivnosti: Grad SenjSudjeluje:PodručniuredzazaštituispašavanjeGospić

9. Skloništa ažurirati podatke o skloništima osnovne i

dopunske zaštite koja se nalaze na područjuGrada Senj.

planiranje tehničkekontrole skloništa, te radnjikoje proizlaze iz toga.Nositelj aktivnosti: Grad Senj Sudjeluje:PodručniuredzazaštituispašavanjeGospić

Klasa:810-03/15-01/06Ur.br:2125-03/01-15-04Senj, 17. prosinca 2015.



Na temelju članka 31. Statuta Grada Senja(„Službeni glasnik Grada Senja“ br. 6/09, 2/13, 6/13,10/13 - pročišćeni tekst i 6/14), Gradsko vijećeGradaSenjanasvojoj24.sjednici,održanoj17.prosinca2015.godinedonijeloje,slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju sredstavaproračunske zalihe Proračuna Grada Senja za studeni2015. godine, u predloženom tekstu, koji čini sastavnidioovogZaključka.

2.OvajZaključakbitćeobjavljenu„SlužbenomglasnikuGradaSenja“inaslužbenojwebstraniciGrada.

Klasa: 400-06/15-01/26Urbroj: 2125-03/01-15-03Senj, 17. prosinca 2015.


PredsjednikGradskogvijeća:Berislav Gržanić,oec.,v.r.


449

Temeljemčlanka57.st.3.Zakonaoproračunu(„Narodne novine” broj 87/08 136/12 i 15/15) Gradsko vijećeGradaSenjana24.sjednici,održsnoj17.prosinca2015. godine, donosi

I Z V J E Š Ć Eo korištenju sredstava Proračunske zalihe

Proračuna Grada Senja za studeni 2015. godine

I.OPĆIDIO

Člankom57.st.3.Zakonaoproračunupropisanaje obveza mjesečnog izvještavanja Gradskog vijeća okorištenjusredstavaproračunskezalihe. O korištenju sredstava proračunske zalihesukladno odredbi članka 11. Odluke o izvršavanjuProračuna Grada Senja za 2015. godinu (“SlužbeniglasnikGradaSenja”broj10/14,2/15i5/15),odlučujeGradonačelnik.

II. KORIŠTENJE SREDSTAVA PRORAČUN-SKE ZALIHE PRORAČUNA GRADA SENJA ZASTUDENI 2015. GODINE

Sredstva za korištenje Proračunske zaliheProračunaGrada Senja za 2015. godinu predviđena suu Razdjelu 001 – Odjel za lokalnu samoupravu i upravu, Program1002: Funkcioniranje i održavanje nivoa radaizvršnog i predstavničkog tijela, Aktivnost 1002 01:OpćirashodiGradonačelnika,araspoređujusetemeljemZaključkaGradonačelnika. U izvještajnom razdoblju 2015. godine iz sredstava Proračunske zalihe Proračuna Grada SenjaisplaćenajeTomislavuNekićuizSenja,I.Mažuranića1,jednokratnanovčanapomoćuiznosuod 1.000,00 kuna, sve zbog teških životnih prilika u kojima se nalazi izrazloga dugotrajnog bolovanja i uslijed toga smanjenih prihoda.

KLASA:400-06/15-01/26URBROJ: 2125-03/01-15-04Senj, 17. prosinca 2015.


PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:Berislav Gržanić,oec., v.r.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj ipodručnoj(regionalnoj)samoupravi(„Narodnenovine“broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07,125/08,36/09,150/11,144/12i19/13–pročišćenitekst),članka31.StatutaGradaSenja(„SlužbeniglasnikGrada Senja“ br. 6/09, 2/13, 6/13, 10/13 - pročišćenitekst i6/14),GradskovijećeGradaSenjanasvojoj24.sjednici,održanoj17.prosinca2015.godinedonijeloje,slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1.PrihvaćasePrijedlogUgovoraoutvrđivanjumeđusobnih prava i obveza na nekretninama u k.o.Senj,upredloženomtekstu,kojičinisastavnidioovogZaključka.

2.ZapotpisivanjeUgovorautvrđenogutočki1.ovogZaključkaovlašćujesegradonačelnikDarkoNekić,prof.


Klasa: 940-01/11-01/35Urbroj: 2125-03/01-15-17Senj, 17. prosinca 2015.



Na temelju Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“ 174/04, 79/07, 38/09, 127/10), članka35.Zakonao lokalnoj ipodručnoj (regionalnoj)samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01 - vjerodostojnotumačenje,129/05,109/07,125/08,36/09,150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst), članka 31.StatutaGradaSenja(„SlužbeniglasnikGradaSenja“br.6/09,2/13,6/13,10/13-pročišćeniteksti6/14),članka68.PoslovnikaGradskogvijećaGradaSenja(„Službeniglasnik Grada Senja“ br. 6/09, 1/11, 2/13, 6/13, 10/13 - pročišćenitekst),GradskovijećeGradaSenjanasvojoj24.sjednici,održanoj17.prosinca2015.godinedonijeloje,slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1.PrihvaćaseAnalizastanjazaštiteispašavanjaGrada Senja za 2015. godinu sa smjernicama daljnjeg razvojaza2016.godinu,upredloženomtekstu,kojičinisastavnidioovogZaključka.


450

AKTI GRADONAČELNIKA2.OvajZaključakbitćeobjavljenu„SlužbenomglasnikuGradaSenja“inaslužbenojwebstraniciGrada.

Klasa:810-03/15-01/06Urbroj: 2125-03/01-15-03Senj, 17. prosinca 2015.



Na temelju Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“ 174/04, 79/07, 38/09, 127/10), članka35.Zakonao lokalnoj ipodručnoj (regionalnoj)samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01 - vjerodostojnotumačenje,129/05,109/07,125/08,36/09,150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst), članka 31.StatutaGradaSenja(„SlužbeniglasnikGradaSenja“br.6/09,2/13,6/13,10/13-pročišćeniteksti6/14),članka68.PoslovnikaGradskogvijećaGradaSenja(„Službeniglasnik Grada Senja“ br. 6/09, 1/11, 2/13, 6/13, 10/13 - pročišćenitekst),GradskovijećeGradaSenjanasvojoj24.sjednici,održanoj17.prosinca2015.godinedonijeloje,slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Revizija procjene ugroženostistanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, te okoliša od katastrofaivelikihnesrećazaGradSenj,upredloženomtekstu,kojičinisastavnidioovogZaključka.


Klasa:810-03/14-01/01Urbroj: 2125-03/01-15-15Senj, 17. prosinca 2015.



Na temelju članka 26. Zakona o vatrogastvu („Narodnenovine“br.106/99-80/10)ičlanka46.StatutaGradaSenja( „Službeni glasnikGradaSenja“ br. 6/09,2/13,6/13,10/13-pročišćeni tekst i6/14)Gradonačelnikna 130. kolegiju, održanom 23. prosinca 2015. godinedonosi

ODLUKUo visini naknade za dobrovoljne vatrogasce na

području Grada Senja

Članka1.

Ovom Odlukom propisuje se visina i uvjeti za dobivanje novčane naknade za članove DobrovoljnihvatrogasnihdruštavanapodručjuGradaSenjaito:DVDSenj, DVD Sveti Juraj, DVD Krasno koji

- su u radnom odnosu, kada sudjeluju u vatroga-snojintervencijinapodručjuGradaSenja

- nisu u radnom odnosu, a sudjeluju u vatrogasnoj intervencijinapodručjuGradaSenja

Članak2.

Dobrovoljni vatrogasci DVD Senj, DVD Sveti Juraj i DVD Krasno koji su u radnom odnosu, kada sudjeluju u vatrogasnoj intervenciji na područjuGradaSenja za vrijeme radnog vremena imaju pravo na neradne sate provedene na intervenciji te pravo na plaću zavrijeme provedeno na intervenciji od Grada Senja.

Poslodavac ima pravo tražiti od Grada Senjanaknaduisplaćeneplaćezadobrovoljnevatrogascekojisu u radnom odnosu za neradne sate koje je dobrovoljni vatrogasac ostvario temeljem prethodnog stavka.

Uzzahtjevzanovčanunaknaduzadobrovoljnevatrogasce poslodavci su dužni dostaviti potvrduDobrovoljnog vatrogasnog društva o vremenu i mjestu sudjelovanja u vatrogasnoj intervenciji kao i izračunnaknade za neradne sate koje je ostvario dobrovoljni vatrogasac.

Članak3.

PravonaisplatunovčanenaknadeutvrđeneovomOdlukom ostvaruju dobrovoljni vatrogasci koji nisu u radnomodnosukojiuzzahtjevobveznomorajupriložitipotvrdu dobrovoljnog vatrogasnog društva o vremenu i mjestu sudjelovanja u vatrogasnoj intervenciji te potvrdu zavoda za zapošljavanje o statusu nezaposlenosti ili potvrdu o statusu studenta.

Dobrovoljni vatrogasci koji nisu u radnom odnosu i dobrovoljni vatrogasci koji su u radnom odnosu, a sudjeluju u vatrogasnoj intervenciji izvan radnog


451

vremena kad sudjeluju u vatrogasnim intervencijama napodručjuGradaSenjaostvarujupravonanaknaduuvisini 50,00 kuna po satu.

Isplata naknade iz stavka 1. i 2. ovog člankaizvršit će se na račun DVD-a po dokumentiranomzahtjevuiobračunuzaisplatunaknade.

Članak4.

NaknadeutvrđeneovomOdlukomisplaćujuseizProračunaGradaSenjaatemeljemodobrenjakojeizdajeOdjel za lokalnu samoupravu i upravu ukoliko postoje uvjetizapravonaknaduutvrđeniovomOdlukom.

Članak5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Članak6.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage Odluka o visini naknade za dobrovoljne vatrogasce napodručjuGradaSenjaod15.prosinca2009.godineKLASA: 214-01/09-01/20, URBROJ: 2125-03/03-09-01

KLASA: 214-01/15-01/18 URBROJ: 2125-03/03-15-01Senj, 23. prosinca 2015.

Gradonačelnik:DarkoNekić,prof.,v.r.

KLASA: 214-01/15-01/15 URBROJ: 2125-03/03-15-01Senj, 27. studenog 2015.

Natemeljučlanka48.stavak1.točka6.Zakonao lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Na-rodne novine» broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni tekst), član-ka46. stavka1.al.20.StatutaGradaSenja («SlužbeniglasnikGradaSenja»broj6/09,2/13,6/13,10/13-proči-šćenitekst),članka6.OdlukeoizmjenamaidopunamaOdluke o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja“(„Službeni glasnikGrada Senja“ br. 18/05, 8/0910/10),GradonačelnikGradaSenja,usvojstvuosnivačai vlasnika Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja, dana 27.studenog2015.godinedonosi,slijedeću

O D L U K U o imenovanju Upravnog vijeća Javne vatrogasne

postrojbe Grada Senja

I.

U Upravno vijeće Javne vatrogasne postrojbeGrada Senja imenuju se:

1. JADRANKO NEKIĆ, rođ.5. 12. 1957., NikoleSuzana 15, Senj, OIB: 03942708222, predsjednik

2. NEVENBILEN,rođ.8.03.1968., Ablano6,Ja-blanac,OIB:38544472695,član

3. TOMISLAV BORAS, rođ. 30.06.1976., Kozjak20,Senj,OIB:66466674267,član

4. DANIJELPRIZMIĆ,rođ.24.01.1963.,IveSenja-nina5,Senj,OIB:47399276288,član

II.

MandatčlanovaUpravnogvijećaiztočkeI.oveOdluketraječetiri(godine)oddanaimenovanjaUpravnogvijeća.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, i bitćeobjavljenau«SlužbenomglasnikuGradaSenja»inaslužbenojwebstraniciGrada.

IV.

DanomstupanjanasnaguoveOdlukedužnostičlanova Upravnog Javne vatrogasne postrojbe GradaSenja razrješuje se predsjednik i članovi imenovaniOdlukom Gradskog vijeća Grada Senja od 10. rujna2009. godine KLASA: 214-01/09-01/19, URBROJ: 2125-03/01-09-02.

Gradonačelnik:DarkoNekić,prof.,v.r.


452

SADRŽAJ

AKTI GADSKOG VIJEĆAKonsolidiraniproračunGradaSenjaza2016.godinuiprojekcijeza2017.i2018.godinu....................................318ObrazloženjeKonsolidiranogprijedlogaproračunaGradaSenjaza2016.godinuiprojekcijeza2017.i2018....337Plan razvojnih programa Grada Senja za razdoblje 2016. - 2018. ........................................................................... 352OdlukaoizvršenjuProračunaGradaSenja..............................................................................................................362OdlukaoraspoređivanjusredstavazaradpolitičkihstranakazastupljenihugradskomvijećuGradaSenjaza2016.godinu.................................................................................365Programgradnjeobjekataiuređajakomunalneinfrastruktureza2016.godinu......................................................367Programodržavanjakomunačlneinfrastruktureza2016.godinu............................................................................371Program javnih potreba Grada Senja za 2016. godinu u predškolskom odgoju, obrazovanju, kulturi, športu i za ostale udruge i akcije .......................................................................................................................................... 373Plan gospodarenja otpadom Grada Senja za razdoblje 2016. - 2022. g. ................................................................... 375Analizina stanja zaštite i spašavanja Grada Senja za 2015. godinu sa smjernicama daljnjeg razvoja za 2016. g. ... 439ZaključakoprihvaćanjuIzvješćaokorištenjuproračunskezaliheProračunaGradaSenjazastudeni2015.g......448IzvješćeokorištenjusredstavaProračunskezaliheProračunaGradaSenjazastudeni2015.godine.....................449ZaključakoprihvaćanjuPrijedlogaUgovoraoutvrđivanjumeđusobnihpravaiobvezananekretninama.............449ZaključakoprihvaćanjuAnalizastanjazaštiteispašavanjaGradaSenjaza2015.godinu.....................................449ZaključakoprihvaćanjuRevizijeprocjeneugroženostistanovništva,materijalnihikulturnihdobarateokolišaokatastrofaivelikihnesrećazaGradSenj..............................................................................................450

AKTI GADONAČELNIKAOdlukaovisininaknadezadobrovoljnevatrogascenapodručjuGradaSenja.............................................................450OdlukaoimenovanjuUpravnogvijećaJavnevatrogasnepostrojbeGradaSenja.........................................................451

“Službeni Glasnik” - Službeno glasilo Grada SenjaIzdavač: Grad Senj

Glavna i odgovorna urednica:MajaMatičić,mag.iur.,pročelnicaodjelazalokalnusamoupravuiupravu,tel.:053/881-162

Tisak: Jadranska tiskara Senj d.o.o., tel.: 053/881-302Službeniglasnikobjavljujeseinawebstranici:www.senj.hr

cs

Typewritten Text

cs

Rectangle

cs

Text Box

AKTI GRADSKOG VIJEĆA

cs

Rectangle

cs

Text Box

AKTI GRADONAČELNIKA

Documents

€¦ · SLUŽBENI GLASNIK GRADA SENJA br. 9. - od 21. prosinca 2015. 318 AKTI GRADSKOG VIJEĆA Page 1 Na temelju članka 39. Zakona o proračunu ("Narodne novine" broj 87/08, 136/12