SLUŽBENI GLASNIKslavonsk/images... · torno ureÿenje i zaštitu okoliša Grada Slavonskog Broda. ýlanak 2. U skladu s Odlukom o donošenju izmjena i dopuna Generalnoga urbanistiþkog

SLUŽBENI GLASNIKGRADA SLAVONSKOG BRODA

Broj: 1 Godina I ISSN 1847-9235 Slavonski Brod, 10. ožujak 2011.

SADRŽAJ

AKTI GRADSKOG VIJE A

1. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o utvr enju poslovnog i drugog prostora u vlasništvu Grada od

interesa za lokalnu samoupravu ..........................................................................................................2

2. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu ..............................................................2

3. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju

pisanog ugovora...................................................................................................................................5

4. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu .......................................................................5

5. Odluka o na inu i postupcima premještanja, blokiranja i uvanja nepropisno zaustavljenih

i parkiranih vozila na podru ju grada Slavonskog Broda ...................................................................5

6. Odluka o organizaciji autotaksi prijevoza na podru ju grada Slavonskog Broda ...............................6

7. Odluka o stavljanju izvan snage odluka o donošenju provedbenih urbanisti kih planova .................9

8. Odluka o donošenju Urbanisti kog plana ure enja "Povijesna i urbanisti ka cjelina s

gradskom Tvr avom' ...........................................................................................................................9

9. Odluka o razrješenju i imenovanju lana Školskog odbora OŠ „Antun Mihanovi “ u ime

Gradskog vije a ................................................................................................................................ 40

10. Odluka o razrješenju i imenovanju lana Školskog odbora OŠ „Vladimir Nazor“ u ime

Gradskog vije a ................................................................................................................................ 40

Broj 1/2011. Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda 9

Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga lanka ine predsjednik i dva lana, od kojih je jedan predstavnik Turisti ke zajednice Grada

Slavonskog Broda, a dvoje su predstavnici Grada. lanovi Povjerenstva moraju imati visoku stru nu spremu

iz podru ja prometa, kulture, gospodarstva ili turizma. O položenom ispitu Povjerenstvo izdaje uvjerenje.

VIII. NADZOR

lanak 25. Nadzor nad primjenom ove Odluke provodi, sukladno Za-

konu, Inspekcija cestovnog prometa, Državni inspektorat i Komunalno redarstvo. U obavljanju poslova nadzora komunalni redar ovlašten je:

1. rješenjem narediti uklanjanje nedostataka na propi-sani izgled i opremu vozila

2. pokrenuti prekršajni postupak 3. izdati obvezni prekršajni nalog 4. izre i nov anu kaznu

lanak 26.

Nov anom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kn kaznit e se za prekršaj pravna osoba ako postupi suprotno odredbama lanaka 4.,11., 14.,15., 16., 17., 18., 23. ove Odluke.

Nov anom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kn kaznit e se za prekršaj fizi ka osoba obrtnik koji po ini prekr-šaj iz stavka 1. ovog lanka u vezi s obavljanjem njezina obrta.

Nov anom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.000,00 kn ka-znit e se fizi ka osoba koja po ini prekršaj iz stavka 1. ovog lanka i lanka 22. stavak 5. ove Odluke.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

lanak 27.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Od-luka o autotaksi prijevozu putnika (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije broj 11/98 i 1/03 ).

lanak 28. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave

u “„Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda““.

GRAD SLAVONSKI BROD GRADSKO VIJE E KLASA:340-01/11-01/61 URBROJ:2178/01-07-11-3 Slavonski Brod, 22. velja e 2011.

Predsjednik Gradskog vije a Hrvoje Andri , prof., v.r.

7. Na temelju lanka 26. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09) i lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 6/09 i 13/10) Gradsko vije e na svojoj 14. sjednici održanoj dana 22. velja e 2011. godine, donosi

ODLUKU O STAVLJANJU IZVAN SNAGE ODLUKA O DONOŠENJU

PROVEDBENIH URBANISTI KIH PLANOVA

lanak 1. Stavljaju se izvan snage Odluke o donošenju slijede ih

provedbenih urbanisti kih planova:

- PUP "Šetalište bra e Radi " (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br.13/89, 01/90, 16/02),

- PUP "Trg pobjede" (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 9/88) i

- PUP "Trgova ko poslovni centar u Strossmayerovoj ulici"(Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 03/92)

lanak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.

GRAD SLAVONSKI BROD GRADSKO VIJE E KLASA:350-01/10-01/20 URBROJ:2178/01-07-11-5 Slavonski Brod, 22. velja e 2011.

Predsjednik Gradskog vije a

Hrvoje Andri , prof., v.r.

8. Na temelju lanka 325. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09) i lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske župnaije br. 6/09 i 13/10) Gradsko vije e Grada Slavonskog Broda, na svojoj 14. sjednici, održanoj dana 22. velja e 2011. godine, donosi

ODLUKU o donošenju Urbanisti kog plana ure enja "Povijesna i

urbanisti ka cjelina s gradskom Tvr avom' TEMELJNE ODREDBE

lanak 1. Donosi se Urbanisti ki plan ure enja ''Povijesna i urba-

nisti ka cjelina s gradskom tvr avom' (u nastavku teksta: Plan), koji je 2010. godine izradio Nesek d.o.o. iz Zagreba u koordinaciji sa Upravnim odjelom za graditeljstvo, pros-torno ure enje i zaštitu okoliša Grada Slavonskog Broda.

lanak 2. U skladu s Odlukom o donošenju izmjena i dopuna

Generalnoga urbanisti kog plana grada Slavonskog Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 10/08) Planom se utvr uje detaljna namjena površina, režimi ure ivanja prostora, na in opremanja zemljišta komunal-nom, prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju gra evina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru te drugi elementi od važnosti za podru je za koje se Plan donosi.

lanak 3. Granicama obuhvata ovog Urbanisti kog plana

obuhva eno je podru je u južnom dijelu prostora naselja Slavonski Brod, u utvr enoj veli ini od 98,1 ha i odre eno u granicama kao ozna eno na kartografskim prikazima 1-9. Obuhva eno podru je odre eno je:

- sa sjeverne strane: sjevernim rubom Borovske ul. od Zapadne nožice željezni kog nasipa do Vukovarske ul., sjevernim rubom Pilareve ul. do k. . zapadnog ruba 2540/22,

- sa isto ne strane: isto nim rubom k. . 2539/1, 239/2, 2538, 2537, 2534, 2535, okomito sije e ul. A. Cesarca, ide isto nim rubom k. . 2570, 2585, sjevernim rubom Ul. I. Mažurani a, isto nim rubom Ul. M. Gupca,

10 Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda Broj 1/2011.

sjevernim rubom k. . 3428, 3432, 3433, 3435/1, 3436, 3437/2, 3438, 3440, sije e Ul. Lj. Gaja, ide sjevernim rubom k. . 3442/1, 3443, 3444, 3445, 3446/2, 3447/2, 3448, sije e Ul. . Basari eka, ide sjevernim rubom k. . 3456/1, 3478/1, 3478/2, 3477/2, 3476, 3475, 3474, 3470, sije e ul. I.Gunduli a, ide sjevernim rubom k. . 3242/3, sjevernim i zapadnim rubom k. . 3239, zapadnim rubom trga J. Godlara, južnim rubom Ul. J.J. Strossmayera, zapadnim rubom ul. A Štampara, ide po osi ceste k. . 4618, sije e Ul. F. Mažurani a, ide sjevernim rubom k. . 4620/1, 4620/2, 4625/1, 4710/8, isto nim rubom 4710/1 do Ul. S. Vraza. na južnoj strani granica ide uz obalu rijeke Save Šetalištem bra e Radi , do stadiona kraj Save; na tom dijelu skre e prema sjeveru do ulice Stanka Vraza i dalje nastavlja prema istoku ulicom Stanka Vraza do ruba povijesne cjeline Kontumac,

- s južne strane: po osi Ul. S. Vraza do križanja s Ul. I. Filipovi a, isto nim rubom k. . 4260/1, 4264/1 i 4264/2, ide rubom nožice savskog nasipa do isto nog ruba koridora zapadne vezne ceste,

- sa zapadne strane: isto nim rubom koridora zapadne vezne ceste do isto nog ruba Ul. H. Luci a, zapadnom nožicom željezni kog nasipa do sjevernog ruba produžene Borovske ul., a sve kao i odre eno Izmjenama i dopunama GUP-a (kartografski prikaz Izmjenama i dopunama GUP-a br. 4.2.2. Podru ja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite).

lanak 4. Plan se sastoji od:

OP EG DIJELA: DOKUMENTACIJA O TVRTKI I. TEKSTUALNOG DIJELA PLANA (Odredbe za provo enje) II. GRAFI KOG DIJELA PLANA s kartog-rafskim prikazima u mjerilu 1:2000

list 1. Korištenje i namjena površina list 2. Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža 2.1 Promet list 3. Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža

2.2 Pošta i telekomunikacije list 4. Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža

2.3. Plinoopskrbni i energetski sustav list 5. Prometna, uli na i komunalna infrastrukturna mreža

2.4 Vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje Uvjeti korištenja ure enja i zaštite površina list 6. 3.1. Graditeljska i prirodna baština list 7. 3.2. Urbana pravila list 8. Na in i uvjeti gradnje list 9. Oblici korištenja

lanak 5.

Elaborat Plana iz lanka 1. ove odluke izra en je u 4 etiri) izvornika od kojih je svaki ovjeren pe atom Grads-

kog vije a Grada Slavonskog Broda s potpisom predsjed-nika Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda, sastavni je dio ove odluke.

lanak 6. Izrazi i pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju slje-

de e zna enje: U smislu ovih odredbi, izrazi i pojmovi koji se upotreb-

ljavaju imaju sljede e zna enje:

1. balkoni, istaci i sl. - dijelovi gra evine u višim etažama, konzolno izba eni izvan gra evnog pravca prizemlja; - balkoni su otvoreni dijelovi gra evine; - istaci su zatvoreni dijelovi gra evine izvan gra evnog pravca; 2. blok - dio gradskog prostora definiran sa svih strana uli nom mrežom ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.); 3. dijelovi (etaže) gra evine: 3.1. podzemne etaže Podrum (Po) je potpuno ukopani dio gra evine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Pretežito ukopana etaža (Pu) - dio gra evine iji se pros-tor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u kona no ure eni i zarav-nani teren uz pro elje gra evine. 3.2. nadzemne etaže - su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk), Prizemlje (P) - dio gra evine iji se prostor nalazi nepos-redno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kona no ure enog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj to ki uz pro elje gra evine ili iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), Suteren (S) - dio gra evine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u kona no ure eni i zaravnani teren uz pro elje gra evine, odnosno da je najmanje jednim svojim pro eljem izvan terena, Kat (K) - dio gra evine iji se prostor nalazi izme u dva poda iznad prizemlja, Potkrovlje (Pk) - etaža gra evine iji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a može imati najve u visinu nadozida 120 cm; 5. dvorišna gra evina - gra evina u unutrašnjosti bloka ili inzule iza postoje e ili planirane uli ne gra evine bez obzira na to nalazi li se na uli noj ili dvorišnoj gra evnoj estici;

6. garaže za potrebe bloka ili inzule - garaže u bloku (inzuli), 7. Izmjene i dopune Generalnog urbanisti kog plana grada Slavonskog Broda (Izmjene i dopune GUP-a grada Slavonskog Broda) - prostorni plan koji se, u skla-du sa zakonom, donosi za gra evno podru je naselja grad Slavonski Brod (dio) granice kojega su odre ene Prostor-nim planom Slavonskog Broda; 8. grad Slavonski Brod - ozna ava naselje Slavonski Brod sa statusom grada; 9. gradska robna ku a - trgova ki sadržaj tipologijom i ponudom prilago en lokalnim uvjetima, 10. gra evinska (bruto) površina - GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uklju ivo površine lo a, balkona i terasa, odre enih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se ura unavaju obloge, obzide, parapete i ograde; 11. gra evna estica - estica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgra ena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više estica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti; 12. individualna gradnja - gradnja individualnih gra evi-na;


13. individualna gra evina - gra evina najve e visine tri nadzemne etaže, pri emu se najviša etaža oblikuje kao potkrovlje; 14. interpolacija - gradnja na gra evnoj estici koja se nalazi u pretežito izgra enom uli nom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu; 15. izgra enost gra evne estice - odnos tlocrtnih povr-šina svih gra evina na gra evnoj estici i ukupne površine gra evne estice izražen u postocima; 16. izvorni urbanisti ki planovi - planovi prema kojima se gradilo naselje; 17. koeficijent iskoristivosti gra evne estice (ki) - odnos gra evinske (bruto) površine i površine gra evne estice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) se izra u-

nava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža, ne ra u-naju i podzemne etaže; 18. konsolidirano podru je - podru je s dovoljno razvije-nom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepo-znatljivom fizi kom strukturom; prostor se ure uje sa ciljem dopune i unapre ivanja stanja, nova radnja i ure enje (izgra enoga i neizgra enoga) se interpolira; 19. koridor ulice - prostor posebnog režima ulice unutar kojeg se osniva gra evna estica ulice, ije se regulacijske linije u pravilu poklapaju sa širinom prostora posebnog režima; 20. lo e - su vanjski, s jedne strane otvoreni dijelovi gra-

evine; 21. lokalni uvjeti - su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i vrijednosti kao što su:

- reljef, voda, zelenilo; - posebno vrijedni dijelovi prirodnog naslije a i kulturno-

povijesnih gra evina i cjelina; - karakteristi ni i vrijedni pogledi i slike mjesta; - ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedi-

ne gra evine; - trgovi, ulice i druge javne površine; - veli ina i izgra enost gra evnih estica, na in gradnje

te visina i površina postoje ih gra evina; - opremljenost komunalnom i prometnom infrastruktu-

rom; - komunalna oprema; - druge posebnosti i vrijednosti, o kojima pri izradi detalj-

nijih prostornih zahvata treba voditi ra una. Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvr uju lokalni uvjeti je uli ni potez ili dio uli nog poteza koji ini prostornu cjeli-nu ili urbani blok - zonu ome enu javnom površinom, ako je urbanim pravilima odre ena transformacija prostora; 22. mješovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individu-alnih gra evina; 23. nadstrešnica - gra evina koja natkriva prostor (iznim-no zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomo nu gra evinu, potporni zid ili me u susjedne gra-

evne estice); 24. niska gradnja - gradnja niskih gra evina; 25. niska gra evina - gra evina visine etiri nadzemne etaže, pri emu se najviša etaža može oblikovati kao pot-krovlje; 26. paviljon - gra evina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgra enih površina (Z, Z1, Z2); 27. poluugra ena gra evina - gra evina kojoj se jedna strana nalazi na me i gra evne estice, a s drugih strana ima neizgra eni prostor (vlastitu gra evnu esticu, javnu ili

prometnu površinu); uz gra evinu može biti prislonjena pomo na gra evina; 28. pomo na gra evina - gra evina koja namjenom upot-punjuje nisku i individualnu gra evinu (prostori za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomo ne prostorije što služe za redovnu uporabu gra evine); visina najviše dvije nadzemne etaže, pri emu je druga etaža potkrovlje bez nadozida (max. visine sljemena do 3,0 m, osim ako urba-nim pravilima nije druga ije odre eno); 29. postoje a gra evina - gra evina izgra ena na temelju gra evinske dozvole ili drugoga odgovaraju eg akta i svaka druga gra evina koja je s njom izjedna ena prema Zakonu o prostornom ure enju i gradnji; 30. postoje a katastarska estica - estica evidentirana katastarskim planom; 31. prirodni teren - neizgra ena površina zemljišta (gra-

evne estice), ure ena kao zelena površina bez podzem-ne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.; 32. samostoje a gra evina - gra evina koja sa svih strana ima neizgra eni prostor (vlastitu gra evnu esticu ili javnu površinu); uz gra evinu može biti prislonjena pomo-na gra evina;

33. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikal-nom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova gra evine osim balkona na gra evnu esticu, uklju uju i nadzemni dio podzemne etaže, nadstrešnice i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže; 34. ugra ena gra evina - gra evina kojoj se dvije strane nalaze na me ama gra evne estice, a s drugih strana ima neizgra eni prostor (vlastitu gra evnu esticu ili javnu površinu); uz gra evinu može biti prislonjena pomo na gra evina; 35. UPU - urbanisti ki plan ure enja; 36. urbana matrica - mreža javnih površina, ulica, trgova i drugih površina neophodnih za ostvarivanje drugih namje-na u prostoru; 37. vijenac gra evine - gornja kota stropne konstrukcije najviše etaže gra evine; 38. visina etaže - maksimalna visina etaže za obra un visine gra evine, mjerena od poda do poda, iznosi: - za stambene etaže do 3,5 m, - za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m, - iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m. Etaže gra evine mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena gra evine, ali visina gra evina ne može prije i maksimum odre en urbanim pravilom. 39. visina gra evine (h) - visina gra evine od kona no zaravnanog i ure enog terena uz pro elje gra evine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne kon-strukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja; 40. visoka gradnja - gradnja visokih gra evina; 41. visoka gra evina - gra evina visine pet i više nad-zemnih etaža, 42. visokokonsolidirano podru je - stabilno podru je s obzirom na fizi ku strukturu i aktivnosti; morfološke i prog-ramske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno naslije e) ili nisu niti mogu e, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgra ene i neizgra ene strukture; to su gradska podru ja koja imaju status povijesnog naslije a, gradska


podru ja koncipirana po principima moderne, dovršena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene; 43. vodno dobro - zemljište definirano Zakonom o voda-ma. II. ODREDBE ZA PROVO ENJE

1. UVJETI ODRE IVANJA I RAZGRANI AVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

lanak 7.

Uvjeti za odre ivanje korištenja površina javnih i drugih namjena u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja ovog dijela grada,

- valorizacija okolne postoje e prirodne i izgra ene sre-dine,

- kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapre enje kvalitete života,

- planirani kapacitet prostora, - postoje i i planirani broj stanovnika, - poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina, - racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

1.2. Korištenje i namjena prostora

lanak 8. Osnovna namjena i na in korištenja prostora unutar

obuhvata Plana te razgrani enje, razmještaj i veli ina javnih i drugih namjena detaljno su prikazani i ozna eni pripadaju om bojom na kartografskom prikazu 2. Korište-nje i namjena površina u mj. 1:2000 s identifikacijom katas-tarskih estica preko kojih prelazi granica razgrani enja, a to su: Stambena namjena (S)

- niska izgradnja S2 - visoka izgradnja S3

Mješovita namjena M Javna i društvena namjena (D)

- Upravna D1 - Socijalna D2 - Zdravstvena D3 - Predškolsko obrazovanje D4 - Školstvo D5 - Visoko u ilište, znanost, istraživa ki centri D6 - Kultura D7 - Vjerska namjena D8 - Površine ne kojima su mogu e sve javne i - društvene namjene (sve navedene i druge) D

Tvr ava Brod TB Gospodarska namjena (K)

- poslovna, pretežito uslužna K1 Ugostiteljsko-turisti ka namjena (T)

- hotel, motel, ugostiteljstvo T1 Sportsko - rekreacijska namjena (R)

- rekreacija R1 Javne zelene površine (Z)

- javni park Z1 - javni park (podru je gradske tvr ave) Z2

Zaštitne zelene površine Z Površine infrastrukturnih sustava IS

U razgrani avanju prostora granice se odre uju u ko-rist zaštite prostora te ne smiju i i na štetu javnog prostora. 1.2.1. Stambena namjena

lanak 9. Površine stambene namjene su površine na kojima su

postoje e i planirane gra evine stambene. Na površinama stambene namjene mogu se graditi i

ure ivati prostori i za prate e sadržaje: - prodavaonice robe dnevne potrošnje najve e GBP 500

m2; - predškolske ustanove (dje ji vrti i i jaslice), škole; - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu isto-

dobno ne smetaju (osobne usluge, sitni obrti, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi i sl.);

- parkovi i dje ja igrališta.

lanak 10. Na površinama namijenjenim za stambenu izgradnju,

na zasebnim esticama površine najviše do 1000 m2 mogu se graditi i rekonstruirati manji prostori za prate e sadržaje stanovanju: za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, ostale namjene sukladne stanovanju (obrazovanje, zgrade i pros-tori za vjerske zajednice, osobne usluge, sportsko-rekreativni sadržaji i sl.) te ure ivati površine za parkove i dje ja igrališta.

Prate i sadržaji mogu biti u sklopu stambene gra evi-ne, uz uvjet da unutar jedne gra evne estice mogu biti površine do najviše 150 m2 GBP-a za nisku gradnju, a najviše 10% GBP-a za visoku gradnju. Postoje i prate i sadržaji ve i od propisanih mogu se zadržati, ali bez pove-avanja. U zonama niske gradnje prate i sadržaji mogu biti

i u zasebnoj pomo noj gra evini na gra evnoj estici. Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi

gra evine za proizvodnju, skladišta, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzi-tetom ometaju stanovanje. Postoje i takvi sadržaji mogu se zadržati, bez mogu nosti širenja, s tendencijom prenamje-ne u namjenu primjerenu stanovanju.

Na površinama stambene namjene postoje e garaže smiju se prenamijeniti isklju ivo uz istovremeno ure enje prostora za smještaj vozila na istoj gra evnoj estici. 1.2.2. Mješovita namjena

lanak 11. Na površinama mješovite namjene mogu e je graditi i

ure ivati prostore mješovite, stambeno-poslovne namjene -M. Mješovita namjena M

lanak 12. Na površinama mješovite namjene postoje e i planira-

ne gra evine su stambeno-poslovne, a mogu i su poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Jednonamjenske gra evine, poslovne, odnosno javne i društvene namjene mogu se smjestiti uz zna ajnije gradske poteze i u središ-njim gradskim prostorima.

Na površinama mješovite namjene, mogu se graditi i ure ivati prostori za:


- prodavaonice robe dnevne potrošnje, - predškolske ustanove, škole, - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, - tihi obrt i usluge doma instvima, - politi ke, društvene organizacije i sadržaje kulture,

vjerske zajednice, - pošte, banke i sl., - sportsko - rekreacijska igrališta, - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne

ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.), - ugostiteljsko - turisti ku namjenu, hotel, - javne garaže, - parkove i dje ja igrališta.

Prate i sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu

stambene gra evine, a u zonama niske gradnje i u zaseb-noj pomo noj gra evini na gra evnoj estici.

Površina prostora za prate e sadržaje može biti do najvi-še 30% GBP-a na gra evnoj estici.

Na zasebnim gra evnim esticama mogu se graditi gra-evine javne i društvene namjene, uredski prostori, ugosti-

teljsko-turisti ke namjene, hoteli, javne garaže te javne i zaštitne zelene površine.

Na površinama mješovite namjene ne mogu se graditi novi trgova ki centri i opskrbni centri s otvorenim parkirališ-tem, obrti, proizvodne gra evine, skladišta, gra evine za preradu mineralnih sirovina i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi na in ometaju stanovanje.

Postoje i sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogu nosti širenja s tendencijom prenamjene u nam-jenu primjerenu stanovanju. 1.2.3. Javna i društvena namjena - D

lanak 13. Na površinama javne i društvene namjene mogu se

graditi i rekonstruirati gra evine za javnu i društvenu nam-jenu i prate e sadržaje. Gra evine za javnu i društvenu namjenu su:

- upravne (javne službe op inske uprave i županijske ispostave i dr.), D1

- socijalne (umirovljeni ki, u eni ki domovi i sl.) D2 - zdravstvene D3 - predškolske D4 - školske D5 - za visoko u ilište i znanost D6 - za kulturu D7 - vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni

sadržaji) D8 - površine na kojima su mogu e sve javne i društvene

namjene (sve navedene i druge javne i društvene nam-jene: politi ke organizacije, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, sportsko - re-kreacijske dvorane i sl.) D.

U svim gra evinama javne i društvene namjene mogu

se ure ivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djela-tnosti koja se obavlja u tim gra evinama.

Na površinama i gra evnim esticama za javnu i druš-tvenu namjenu mogu e je ure enje parkova i dje jih igra-lišta, a ne mogu se graditi stambene i poslovne gra evine.

1.2.4. Tvr ava Brod

lanak 14. Na površinama namjene Tvr ava Brod mogu se ure i-

vati i rekonstruirati gra evine za javnu i društvenu namje-nu, sport, rekreaciju i ugostiteljstvo i prate e sadržaje uz ure enje parkovnih prostora i vodnih površina.

U svim gra evinama namjene Tvr ava Brod mogu se ure ivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelat-nosti koja se obavlja u tim gra evinama. 1.2.5. Gospodarska namjena (poslovna i ugostiteljsko - turisti ka)

lanak 15. Površine gospodarske namjene odre ene su za:

- poslovnu namjenu K - ugostiteljsko-turisti ku namjenu T Na površinama poslovne i ugostiteljsko-turisti ke namjene, smještaju se gospodarski sadržaji koji ne smetaju grads-kom okolišu.

lanak 16. Poslovna namjena - K su poslovni, upravni, uredski,

trgova ki i uslužni sadržaji, gradske robne ku e i poslovni hoteli. Na površinama poslovne namjene (K) mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i sli ni prosto-ri i gra evine;

- ugostiteljske gra evine i gra evine za zabavu; - prometne gra evine, javne garaže, sportske gra evine

i površine, - prostori i gra evine poslovne, javne i društvene nam-

jene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

Ugostiteljsko-turisti ka namjena - T su hoteli i ugos-titeljske gra evine. Mogu se rekonstruirati postoje i te graditi novi hoteli (T1). Na površinama turisti ko-ugostiteljske namjene mogu se graditi prate i sadržaji (sportski, trgova ki i poslovni prosto-ri koji ine do 30% ukupnog udjela prostora osnovne nam-jene) koji ne smiju štetiti ugostiteljsko-turisti koj namjeni, estetskom izgledu ili narušavati okolni ambijent zgrade osnovne namjene. 1.2.6. Sportsko-rekreacijska namjena - R1

lanak 17. Na površinama sportsko - rekreacijske namjene mogu

se graditi i rekonstruirati sportske dvorane i druge zatvore-ne i otvorene sportske gra evine i površine za sport i rek-reaciju.

Na tim se površinama mogu graditi prostori što upotpu-njuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u gra evinama (prostori sportskih klubova, manji ugostiteljski sadržaji i sl.).

Ukupna površina zatvorenih sadržaja ne može biti ve a od ukupno 2500 m2 bruto površine, a obzirom da je na prostoru tvr ave, površinom i oblikom treba odgovarati rekonstrukciji vanjske ovojnice tvr ave i revelina.

Prate i se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon ure enja sportskih sadržaja.


1.2.7. Javne zelene površine

lanak 18. Javni parkovi - Z1 i javni park na podru ju gradske

Tvr ave - Z2 - su javni neizgra eni prostor, oblikovan, planski raspore enom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru gra ana.

Funkcionalno oblikovanje parka odre uju prirodne ka-rakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formi-ranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih povr-šina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove etvrti ili susjedstva, trgove, povijesne parkove i sl. Tipološki oblik parka odre uje na in i razinu opremljenosti sadržajima, gra evinama i drugom opremom, što se odre-uje urbanim pravilima ovih odredbi.

Gradnja gra evina, sadržaja i opreme parka uvjetova-na je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a odre ena je urbanim pravilima ovih odredbi.

U zonama javnih zelenih površina mogu se zadržati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske te druge gra evine kad su zašti ene kao spomenici kulture ili su ovim odredbama utvr ene kao osobito vrijedne.

1.2.8. Zaštitne zelene površine - Z

lanak 19. Zaštitne zelene površine (Z) oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (nestabilne padine, erozija, voda, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone). Na estici zaštitnog zelenila obavezna je sadnja niskog i visokog zelenila. U sklopu oblikovanja niskog i visokog zelenila mogu a je izgradnja gra evina komunalne, javne i druge infrastrukture.

Mjere o uvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne ka-

rakteristike krajobraznih površina i mogu e intervencije odre ene su urbanim pravilima ovih odredbi.

U zonama zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske te druge gra evine kad su zašti ene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvr ene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim gra evinama mogu i su isklju ivo u skladu s propo-zicijama nadležnog tijela zaštite.

1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava – IS

lanak 20.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne gra evine i ure aji i gra evine infrastrukture na posebnim prostorima i gra evnim esti-cama te linijske i površinske gra evine za promet.

Na površinama predvi enima za gradnju komunalnih gra evina i ure aja i gra evina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:

- ure aji za kanalizaciju, - trafostanice, - plinske primopredajne mjerno-redukcijske i plinske re-

gulacijske stanice.

lanak 21. Na površinama predvi enima za linijske, površinske i

druge infrastrukturne prometne gra evine grade se i ure u-ju: - uli na mreža i trgovi, - javna parkirališta, - javne garaže, - autobusne stanice s prate im sadržajima, - mreža biciklisti kih staza i traka, - pješa ke zone, rampe, stubišta sl., - benzinske postaje s prate im sadržajima.

lanak 22. Tablica: Kvantitativni pokazatelji za namjenu površina

Red.br. Namjena Planski znak Površina m2 %

1. Stambena S 28.756 2,9 Stambena- individualna S2 22.671 Stambena- visoka S3 6.085 2. Mješovita namjena M 220.218 22,8 3. Javna i društvena namjena D 51.923 5,3 Upravna D1 17.953 Socijalna D2 1.237 Zdravstvena D3 10.336 Predškolsko obrazovanje D4 7.058 Školstvo D5 12.424 Visoko u ilište, znanost, istraživa ki centri D6 646 Kultura D7 13.178 Vjerska namjena D8 10.511 4. Tvr ava Brod TB 21420 2,2 5. Poslovna K 4.215 0,4

Pretežito uslužna K1 4.215 6. Ugostiteljsko-turisti ka T 6.140 0,6

Hotel T1 6.140 7. Športsko-rekreacijska namjena R 16.706 1,7 Šport R1 16.706 8. Zelene površine Z1 407.129 41,5 Javni park Z1 79.114 Javni park - podru je gradske tvr ave Z2 328.015 9. Zaštitne zelene površine Z 4.695 0,5 10. Infrastrukturni sustavi- prometne i pješa ke površine IS 220.020 22,4

Ukupno obuhvat plana 981.445 100


2. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

lanak 23. Gra evine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti:

- unutar površina izdvojene gospodarske namjene -poslovne (K1),

- unutar površina izdvojene gospodarske namjene - ugostiteljsko-turisti ke (T1),

- unutar površina mješovite namjene (M),

unutar površina stambene namjene (S2, S3).

lanak 24. Poslovne gra evine mogu se smjestiti unutar površina za stambenu namjenu (S2, S3), na zasebnim gra evnim esticama veli ine do 1000 m2 tako da: - gra evna estica mora imati osiguran neposredni pris-

tup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolni-ka od 3,0 m,

- površina gra evinske estice obuhva a površinu pot-rebnu za redovitu upotrebu gra evine što uklju uje i potrebne parkirališno garažne površine korisnika gra-

evine sukladno posebnim normativima za djelatnost, - parkiralište ili garažu za goste i zaposlene treba riješiti

na gra evnoj estici, - u pogledu ostalih uvjeta ure enja budu primijenjeni uv-

jeti smještaja i na ina gradnje koji su propisani za stambene gra evine, odnosno prema urbanom pravilu.

lanak 25.

Poslovni prostori mogu se smjestiti u gra evine stam-bene namjene (S2, S3) tako da:

- poslovni prostor može biti do najviše 30% od maksi-malno dozvoljene GBP stambene zgrade unutar povr-šina stambene namjene S2, odnosno najviše 20% od maksimalno dozvoljene (GBP) gra evine unutar povr-šina stambene namjene S3,

- u pogledu ostalih uvjeta ure enja budu primijenjeni uv-jeti smještaja i na ina gradnje koji su propisani za stambene gra evine, odnosno prema urbanom pravilu.

Uvjeti smještaja odre eni su urbanim pravilima i na kartog-rafskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:2000.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

lanak 26. Gra evine javnih i društvenih djelatnosti mogu se

smjestiti: - unutar površina izdvojene javne namjene (D1, D2, D3,

D4, D5, D6, D7 i D8), - unutar površina mješovite i stambene namjene (M, S2 i

S3), - unutar površina poslovne namjene (K1).

- U svim gra evinama javne i društvene namjene mogu

se rekonstruirati prostori koji upotpunjuju i služe osnov-noj djelatnosti koja se obavlja u tim gra evinama.

- Na podru ju gradske Tvr ave predvi a se prenamjena dijela postoje ih zgrada u prostore društvene i javne namjene s prate im sadržajima u skladu s Planom i Konzervatorskom studijom. Posebne uvjete za ure-

enje ovih prostora odredit e smjernice Konzervator-ske studije i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela. Parkiralište e se urediti na površinama izvan Tvr ave, a prilaz gra evinama u Tvr avi dozvoljava se po posebnom režimu samo opskrbnim i vozilima za hitne intervencije.

- Uvjeti smještaja odre eni su urbanim pravilima i na kar-tografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:2000.

3.1. Javna i društvena namjena lanak 27.

Gra evine javne i društvene namjene mogu se graditi odnosno rekonstruirati uz sljede e uvjete:

- da je idejno rješenje definirano urbanisti ko-arhitektonskim natje ajem,

- ako se grade dje ja ustanova (vrti i jaslice), osnovna ili srednja škola sjeverno od postoje e zgrade, njihova udaljenost od postoje e zgrade mora iznositi najmanje tri visine te postoje e zgrade; ako se južno od navede-nih zgrada društvenih djelatnosti gradi nova zgrada, ona mora biti odmaknuta od zgrade društvene djelat-nosti najmanje tri svoje visine.

- površina estice za dje je ustanove i škole odre uje se prema lokalnim uvjetima uz preporuku da se za dje ji vrti površina estice odre uje po kriteriju 15-40 m2/djetetu (a najmanje ukupne površine 0,4 ha), za os-novne škole broja u enika u brojnijoj smjeni 30-50 m2/u eniku ( a najmanje ukupne površine 1 ha), a kod srednjih škola 20 - 40 m2/u eniku; neizgra eni dio tih estica potrebno je prikladno parkovno oblikovati (pre-

dvidjeti igrališta i sadržaje za boravak i igru djece) u skladu sa propisanim standardima i pravilima struke,

- vjerske zgrade graditi e se prema potrebama i suk-ladno planu korištenja i namjene prostora; postoje e vjerske zgrade mogu se proširivati sukladno prostornim uvjetima podru ja u kojem se nalaze,

- udaljenost gra evinske linije od regulacijske linije treba odrediti u pravilu tako da je ispred zgrade predvrt-predprostor; kod zgrada koje se ugra uju u ve djelo-mice uobli eno gradsko tkivo, gra evinsku liniju treba prilagoditi okolnoj izgradnji,

- parkiralište ili garažu za goste i zaposlene treba riješiti na gra evnoj estici,

u pogledu ostalih uvjeta ure enja budu primijenjeni uvjeti smještaja i na ina gradnje koji su propisani urbanim pravi-lom.

lanak 28. Unutar gra evina javne i društvene namjene mogu se

ure ivati prostori za prate e sadržaje. Prate i sadržaji ine najviše 20% GBP, osim ugostitelj-

skih koji ine najviše 10% od maksimalno dozvoljene povr-šine gra evine. Prate i sadržaji su prostori za poslovne sadržaje u sklopu osnovne gra evine (izuzev vjerske i predškolske gra evine): uredski prostori, prostori u kojima se obavljaju razne uslužne djelatnosti (intelektualne usluge, bankarske, poštanske, turisti ke i druge usluge), manje trgova ke


djelatnosti, ugostiteljsko-turisti ki sadržaji i druge sli ne djelatnosti koje ne ometaju ostale funkcije u gra evinama javne i društvene namjene.

lanak 29. Unutar površina stambene i mješovite namjene

(S2, S3, M) na zasebnim gra evnim esticama mogu se graditi gra evine javne i društvene namjene tako da:

- unutar površina stambene namjene (S2, S3) najve a površina gra evne estice/površine za gradnju je 1000 m2,

- unutar površina mješovite namjene M najmanja površi-na gra evne estice/površine za gradnju je 1000m2 odnosno najve a površina gra evne estice/površine za gradnju je do 5000 m2,

- gra evna estica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu, najmanje širine kolnika od 3,0 m,

- da se izvede u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere,

- parkiralište ili garaže za goste i zaposlene treba riješiti na predmetnoj estici,

u pogledu ostalih uvjeta ure enja budu primijenjeni uvjeti smještaja i na ina gradnje koji su propisani za osnovne gra evine unutar površine pretežite namjene (S2, S3, M) odnosno prema urbanom pravilu, osim gra evina ija se visina ne može definirati brojem etaža.

lanak 30. Unutar gra evina stambene i mješovite namjene (S2,

S3, M) mogu se ure ivati prostori javne i društvene namje-ne (npr. dje ji vrti i, poslovnice, pošta, ljekarna i sl.) tako da:

- se prostori javnih sadržaja smjeste u prizemnoj etaži i ne mogu biti ve i od 20% maksimalno dozvoljene GBP unutar površina stambene namjene (S2, S3), odnosno ne mogu biti ve i od 40% maksimalno dozvoljene GBP unutar površina mješovite namjene M,

- gra evna estica gra evine mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 3,0 m,

- da se osiguraju potrebne parkirališne površine suklad-no posebnim normativima,

- u pogledu ostalih uvjeta ure enja budu primijenjeni uv-jeti smještaja i na ina gradnje koji su propisani za os-novne gra evine unutar površine pretežite namjene (S2, S3, M) odnosno prema urbanom pravilu.

3. UVJETI I NA IN GRADNJE STAMBENIH

GRA EVINA

lanak 31. Stambene gra evine mogu se graditi:

- unutar površina stambene namjene (S2, S3), - unutar površina mješovite namjene M.

Površine stambene namjene namijenjene su izgradnji stambenih gra evina. Prema karakteristikama stambenih gra evina razgrani ene su na površine za izgradnju:

- niskih gra evina, - visokih gra evina, - na mješoviti na in.

lanak 32.

Prate i sadržaji u zonama stambene namjene su: uredski prostori, razne uslužne djelatnosti, trgovina dnevne opskrbe, ugostiteljstvo bez žive glazbe i s ograni enim radnim vremenom, obrti i servisi (isklju eno vrste koje izazivaju buku i druge negativne utjecaje na okoliš), javni sadržaji u funkciji naselja npr. ljekarna, banka i sl., odnos-no sadržaji i djelatnosti koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju.

lanak 33. Ovisno o lokalnim uvjetima, morfologiji i stupnju kon-

solidacije prostora stambene gra evine mogu se graditi kao: - samostoje e gra evine, - poluugra ene gra evine i - ugra ene gra evine.

lanak 34. Na in gradnje nove gra evine odre uje se prema veli-

ini i obliku gra evne estice, odnosno prema zate enoj urbanoj matrici i tipologiji gradnje i urbanim pravilima ovih odredbi.

Ako gra evina ima otvore prema susjednoj gra evnoj estici, od te estice mora biti udaljena najmanje 3,0 m,

ako urbanim pravilima ovih odredbi nije druga ije odre e-no.

Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagra eni od sta-klene opeke i fiksni prozori ostakljeni s neprozirnim staklom veli ine do 0,36 m2.

Ako je na postoje oj gra evini uz me u izveden svjet-larnik, prigodom gradnje nove gra evine na susjednoj gra evnoj estici (osno simetri no) treba predvidjeti svjet-larnik na istom mjestu i najmanje istih dimenzija.

Terase, otvorena stubišta, balkoni, lo e, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjed-ne gra evne estice.

Ure enje prostora i na in gradnje stambenih i drugih gra evina odre eni su detaljno urbanim pravilima ovih odredbi.

Postoje i sadržaji koji nisu kompatibilni stanovanju mo-gu se zadržati bez mogu nosti širenja, s tendencijom pre-namjene u namjenu primjerenu stanovanju 5. UVJETI URE ENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJU IM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

lanak 35. Infrastrukturnim gra evinama smatraju se linijske i pov-

ršinske gra evine prometnog, telekomunikacijskog, ener-getskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi odre eni su posebnim propisima.

Pri projektiranju i izvo enju pojedinih gra evina i ure a-ja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridr-žavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ure aja, te pribaviti sugla-snosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Trase i lokacije telekomunikacijskih i komunalnih infras-trukturnih gra evina u grafi kom dijelu Plana usmjeravaju-eg su zna enja, a dozvoljene su odgovaraju e prostorne

prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.


5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

lanak 36. Odre en je sustav i hijerarhija uli ne i prometne mreže

te su u skladu s time osigurane širine planskih koridora prometnica, odnosno javnih ulica kako slijedi: - Sekundarne ulice - sabirnice:

Matije Gupca (Ul. P. Sva a - Ul. P. Krešimira IV) -18 m

Petra Krešimira IV od ulice M. Gupca prema istoku do ul. J. J. Strossmayera -23 m

J. J. Strossmayera - 13 m A. Štampara (od Ul. P. Krešimira IV do Ul. S. Vraza) -

13 m ulica S. Vraza (od Ul. A. Štampara do granice obuhva-

ta) - 18 m. - Tercijarne ulice:

Borovska ulica - 19 m Vukovarska ulica (Ul. P. Sva a - Šetališta bra e Ra-

di a) - 19 m. Ostale ulice su stambene, razli itih širina korido-

ra. Razmak regulacijskih linija je min. 9,0 m. Planski koridori iz prethodnog stavka su za posto-

je e prometnice širina zauzetog zemljišta za potrebe re-konstrukcije iste, a za planirane prometnice ('Ulica 1') širina zauzetog zemljišta za potrebe formiranja prometnice, od-nosno do definiranja gra evinske estice prometnice u skladu s projektnom dokumentacijom.

Prometnice osnovne uli ne mreže (na kartografs-kom prikazu, br. 2.1. Prometna, uli na i komunalna infras-trukturna mreža) definirane su osima i planiranim nužnim profilom prometnice.

lanak 37. Osnovna funkcionalna struktura prometnica se ne smi-

je mijenjati. Prilaz s gra evne estice na javnu prometnu površinu

treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini.

Sve javne prometne površine na koje postoji neposre-dan pristup s gra evnih estica ili su uvjet za formiranje gra evne estice, moraju se projektirati, graditi i ure ivati na na in da se omogu uje vo enje komunalne i druge infrastrukture, prolaz vatrogasnim vozilima te moraju biti vezane na sustav javnih ulica.

lanak 38. Popre ni profil novoplaniranih ulica ne može biti uži od

ukupno 9,0 m. Najmanja širina kolnika za novoplanirane ulice (kolno pješa ke pristupe) može biti 5,5 m za dvije vozne trake i to samo kao pristup individualnim gra evina-ma, odnosno 4,5 m (za jednu voznu traku) ako druga ije nije odre eno posebnim propisom. Slijepa ulica može biti najviše dužine do 100 m i na kraju mora imati obvezno okretište za komunalna i druga vozila.

Sve postoje e stambene i ostale ulice ukoliko ne zado-voljavaju kriterije iz prethodnog stavka moraju se rekon-struirati tako da barem zadovolje uvjetima vatrogasnog puta odre enog posebnim propisom.

lanak 39. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kol-

nika treba osigurati mogu nost izgradnje odvodnog jarka,

usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one odre ene posebnim zakonskim propisima.

lanak 40. Ure enje plo nika za kretanje pješaka - nogostupa

predvi a se uz kolnike u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,5 m.

Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice i postoje e prometnice koje se mogu rekonstru-irati prema planom definiranim profilima uz primjenu stan-darda koji omogu avaju savladavanje arhitektonskih barije-ra.

Iznimno u ulicama gdje to postoje a izgradnja ne doz-voljava, plo nik se može urediti i u manjim gabaritima, ali ne manjim od 0,8 m. Izuzetno, uz kolnik može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu stranu ulice u širini ne manjoj od 1,5 m.

U sklopu postoje ih prometnica koje se ne mogu re-konstruirati prema planom definiranim profilima - zakon-skim standardima, pješa ke prometne površine istovjetne su sa sustavom kolnih prometnica (kolno-pješa ka prome-tnica), a regulacija se mora uspostaviti s naglašenim sus-tavom signalizacije.

lanak 41.

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i ure ivati kao veze (pješa ki putovi, stube, staze, šetnice) izme u usporednih ulica moraju biti dovoljne širine ne uže od 1,5 m.

Na mjestu pješa kih prijelaza kolnika obvezna je izgra-dnja vitoperenja i upuštanja nogostupa (rampe) za potrebe osiguravanja prolaza osoba s teško ama u kretanju (invali-di, dje ja kolica i sl.) - tj. svladavanja arhitektonskih barije-ra. Na svim javnim površinama obvezna je izvedba ograda na mjestima razlike u visini ve oj od 60 cm, odnos-no uz stube i rampe kojima se svladava visina ve a od 45 cm. Visina stuba na javnom prostoru je najviše 14,5 cm. Uz stube je obvezno izvesti rampu propisanih nagiba za gura-nje kolica i bicikla- tj. svladavanja arhitektonskih barijera.

lanak 42. Unutar koridora prometnice mogu se graditi i ure ivati

biciklisti kih staza i trake i to: - odvojeno od kolnika u drugoj razini, - kao fizi ki odvojeni dio kolnika i - prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Najmanja širina biciklisti ke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Na križanjima biciklisti ke staze vode se uz pješa ke prijelaze uz obvezno upuštanje i vitoperenje nogostupa na mjestu prijelaza kolnika tako da rubnjak nogostupa ne smije biti viši od 2 cm od razine kolnika.

Utvr uje se obveza postave biciklisti kih parkirališta uz sve zgrade i prostore koje posje uje ili u kojima se okuplja ve i broj osoba (javne zgrade, zgrade za sport i rekreaciju, trgova ke zgrade, zgrade za obrazovanje itd.).

lanak 43.

Ne dozvoljava se izgradnja gra evina, zidova i ograda te podizanje nasada koji spre avaju proširivanje preuskih


ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje voza a i time ometaju promet.

Na raskrižjima prometnica potrebno je osigurati dovolj-no mjesta kako bi se moglo izvesti kvalitetno tehni ko rješenje raskrižja s eventualnim prometnim trakama za skretanje i unutarnjim radijusima.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije sta-novništva.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predvi en pri-jelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teško-ama u kretanju, moraju se ugraditi upušteni rubnjaci.

Drvoredi uz prometnice planiraju se u zelenom pojasu ili kao interpolacija parkirališta.

lanak 44. Predvi a se korištenje javnih cesta i ulica za javni pri-

jevoz. Stajališta javnog gradskog prijevoza, odnosno auto-busna stajališta mogu e je smještavati u skladu s poseb-nim propisom i kako su odre eni koridori javnog prijevoza. Na stajalištima javnog prijevoza potrebno je predvidjeti i postavu nadstrešnica za zaklon putnika, u skladu sa uvje-tima nadležnog Konzervatorskog odjela.

lanak 45. Zadržava se postoje a benzinska postaja unutar pos-

toje e zone M u sjevernom dijelu obuhvata. Nije dozvolje-na izgradnja novih benzinskih postaja unutar podru ja povijesne cjeline.

Rekonstrukcija/izgradnja zamjenske postaje treba biti koncipirana na na in da:

- se osigura sigurnost svih sudionika u prometu; - površina gra evne estici bude najmanje 1000m2 - najmanje 20% gra evne estice treba urediti kao

cjelovitu hortikulturnu površinu, uz oblikovanje pojasa zaštitnog zelenila

- izgra enost gra evne estice najviše je 20%. - visina gra evina je prizemna, a GBP može iznositi na-

jviše 200 m2 uklju ivo i prate e sadržaje; u površinu gra evina se ne ura unavaju površine za smještaj agregata, skladišta boca za plin i podzemnih tankova.

- prate im sadržajima smatraju se sadržaji u funkciji cestovnog prometa (trgova ki i ugostiteljski sadržaji, praonica osobnih automobila, sanitarije).

- površine prate ih sadržaja ne smiju biti ve a od površine osnovne namjene.

- parkirališne površine potrebno je dimenzionirati prema normativima iz poglavlja 5.1.1. ovih odredbi koji su odre eni za trgova ke i ugostiteljske djelatnosti.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

lanak 46. Gradnja parkirališta i garaža na podru ju odre ena je u

funkciji namjene i veli ine objekata. Ukoliko ovim odred-bama za provo enje nije posebno druga ije nazna eno, smještaj potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na gra evnoj estici gra evine u skladu sa slijede im normativima i odre uje se na 1000m2 bruto - izgra ene površine, ovisno o namjeni prostora u gra evini:

Namjena prostora min broj PGM Trgovine 15 Drugi poslovni sadržaji 10 Ugostiteljstvo (restorani i dr.) 25

ilišta, kulturni centri 5 Stambena namjena kao posebno

odre eno - U bruto izgra enu površinu za izra un PGM-a ne

ura unavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. - Kada se broj PGM ne može odrediti prema normativu

iz stavka 2. ovog lanka, odre uje se najmanje po 1 PGM za:

- hotele, motele, pansionena jedan ležaj - dvorane za javne skupove (kina, kazališta i sl.)na 5

sjedala - sportske dvoranena 5 sjedala - 1 PGM za autobusna 250 sjedala - ugostiteljstvo na 2 staja a ili sjede a mjesta - škole i predškolske ustanovena razred ili grupu djece - bolnicena 2 kreveta ili 2 zaposlena u smjeni - domove zdravlja, poliklinike, ambulante na 2

zaposlena u smjeni - socijalne ustanovena 2 zaposlena u smjeni - vjerske zgradena 10 sjede ih mjesta

odnosno prema posebnim propisima za gra evine kod kojih je na taj na in odre eno.

Iznimno, za sve namjene osim stambene, dio potrebnih parkirališnih mjesta može biti izgra en u pojasu ulice, u drvoredu (ako je pojas ulice dovoljno širok ispred gra evne estice gra evine), ako pri tom ne dolazi do suženja kolni-

ka ispod propisanoga standarda te ako se zadržava nogos-tup najmanje širine od 1,5 metar.

lanak 47. Svi vlasnici i korisnici gra evinskih estica su obavezni

osigurati parkiranje vozila unutar površine vlastite parcele sukladno posebnim normativima kao što je odre eno ovim Planom.

Javne garaže odnosno parkirališta mogu e je graditi kao osnovne gra evine na izdvojenoj gra evnoj estici i to:

- za parkirališta - parkirališta na terenu ozeleniti najmanje s jednim stab-

lom na šest parkirnih mjesta, - površina gra evne estice za javno parkirališta utvr uje

se sukladno potrebnom broju parkirališnih mjesta i ne može biti ve a od 1000m2 uklju ivo i manipulativne prostore,

- kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je pre-dvidjeti njihovo ozelenjavanje i to visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili sli no rješenje).

- ne mogu se graditi unutar podru ja odre enih za stam-benu izgradnju (S2 i S3)

- za garaže - mogu se graditi unutar podru ja odre enih za mješovi-

tu i poslovnu namjenu (M i K1), osim u zonama pod ur-banim pravilom 1 i 2.

- vrijede uvjeti izgradnje gra evina kao za osnovne gra-evine unutar površine pretežite namjene gdje se gra-

de. Ispod postoje ih javnih parkirališta mogu e je realizi-rati javnu podzemnu garažu na koti prirodnog terena prije


izvedbe garaže, uz isho enje suglasnosti Konzervatorskog odjela. Garaže za potrebe stanovnika gradskih blokova mogu e je graditi kao podzemne, u podru ju obuhvata UPU-a, uz isho enje suglasnosti Konzervatorskog odjela.

lanak 48. Parkirališta gra ena uz glavni kolnik mogu biti uzdu-žna (paralelna s kolnikom) ili pod kutom. Postoje e garaže i parkirališta smiju se prenamijeniti isklju ivo uz istovremeno ure enje prostora za smještaj vozila na istoj gra evnoj estici. Za parkiranje vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, na javnim parkiralištima i garažama, mora biti ure eno najmanje 5% PM od ukupnog broja parkirališta, a na parkiralištima s manje od 20 PM najmanje 1 PM. 5.1.2. Trgovi i druge ve e pješa ke površine

lanak 49. Zadržavaju se postoje i trgovi i ve e pješa ke površi-

ne. Novi pješa ki parteri i trgovi definiraju se urbanisti ko-

arhitektonskim natje ajem i idejnim rješenjem u postupku lokacijske/gra evinske dozvole.

Kao pješa ke ulice (sa mogu noš u pristupa vozilima stanara i interventnim vozilima) odre uju se ulice Ivana Zajca (od ul. M. Mesi a do Šetališta bra e Radi ) i A. Star evi a od trga I.B. Mažurani do Preradovi eve ulice.

Pješa ku površinu/trg potrebno je urediti ugradnjom primjerenih elemenata:

- elementima urbane opreme, - elementima hortikulturnog ure enja i - ure enjem partera. Na in ure enja javne površine uklju uje i postav priv-

remenih gra evina; kioska, paviljona, zaklona, informativ-nih i reklamnih to aka, terasa ugostiteljskih objekata, skul-ptura, fontana i sl. unutar podru ja zašti ene graditeljske cjeline treba podrediti vrijednostima prostora te posebnim elaboratom odrediti zajedni ka polazišta i kriterije obliko-vanja i ure enja u suradnji sa nadležnim gradskim služba-ma i nadležnim Konzervatorskim odjelom. 5.1.3. Rije ni promet

lanak 50. Rijeka Sava je me udržavna rijeka, odnosno panirano

plovni put IV. kategorije - dugoro no V.b kategorije. Upora-ba rije nog puta pretpostavlja ure enje korita, otklanjanje ratnih ošte enja i reguliranje statusa grani nih rijeka. Na podru ju obuhvata planirano je gra enje pristaništa - Slavonski Brod od km 366+700 do km 267+300.

Na in ure enja i uporabe pristaništa se odre uje rješe-njem nadležnog Ministarstva i lu ke kapetanije.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

lanak 51. Propozicije gradnje telekomunikacijske mreže zadane

su idejnim urbanisti kim rješenjem (uglavnom izvedenog

stanja) mreže telekomunikacija koje je sastavni dio ovog Plana. Ovim prostornim planom predvi eno je pove anje kapaciteta telekomunikacijske mreže (kao prikazano na kartografskom prikazu 2.2. Pošta i telekomunikacije.

Razrada TK mreže Urbanisti kog plana ure enja dio je prometnog i infrastrukturnog sustava naselja, a u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama.

Pri projektiranju i izvo enju TK kanalizacije obavezno se pridržavati važe ih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te priba-viti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Unutar zone UPU-a, u okviru pojedinih postoje ih i no-voplaniranih koridora prometnica (nogostupi) iz kartografs-kog prikaza, ugraditi DTK Kabelska kanalizacija (DTK). Za izgradnju DTK koriste se PVC cijevi ø 110 ø 75 i PHD ø 50. Za odvajanje, ulazak TK mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni zdenci tipa D1, D2, D3 i D4. Dubina polaganja cijevi za provod kabela je cca 0.80 m, a ispod kolnika min 1.00 m od tjemena cijevi. Od glavne DTK trase svaku novoplaniranu gra evinu unutar UPU-a potrebno je vezati sa 1 kom cijevi ø 50mm (priklju ak na TK mrežu). Za velike korisnike predvidjeti 2 cijevi. Temeljem lanka 17. Zakona o telekomunikacijama (NN 122/03 i 70/05), prigodom gradnje gra evina stambe-ne ili stambeno - poslovne namjene, investitori te gradnje moraju izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatni ke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zaje-dni ki antenski sustav, koji su potrebni samo za te gra e-vine, prema pripadaju oj tehni koj i izvedbenoj dokumen-taciji. Kabelski izvodni TK ormari ( uvodna - priklju na kutija ) smjestiti na mjestu koncentracije ku ne TK instalacije i vanjske kabelske TK mreže, odgovaraju eg kapaciteta - broja parica, u pravilu na ulazu objekta (gra evine) na pristupa nom mjestu radi lakšeg održavanja. Za pojedine elemente telekomunikacijske mreže potrebno je osigurati odgovaraju i prostor:

- javna telefonska govornica 1 m2 - ormar (kabinet) za smještaj UPS-a 10-20 m2 - kontejner za smještaj UPS-a do 20 m2 - kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtje-

va se poseban prostor za smještaj) - montažni kabelski zdenci- prema projektnom rješenju

(smještaju se na trasi rova - gabariti zdenaca su tipizi-rani).

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

lanak 52. Izgradnja gra evina i ure aja komunalne infrastruktur-

ne mreže mora biti u skladu s propisanim op im i poseb-nim uvjetima za ove vrste gra evina i razra ivati e se odgovaraju om stru nom dokumentacijom.

Propozicije gradnje komunalne infrastrukturne mreže zadane su postoje im stanjem i idejnim urbanisti kim rješenjima koja su sastavni dio ovog Plana.

Ovim planom omogu uje se sukladno potrebama kon-zuma i daljnje proširivanje infrastrukturne mreže; može se

ekivati potreba lociranja dodatnih objekta i ure aja, a što e se definirati lokacijskim/gra evinskim dozvolama odno-

sno odgovaraju om stru nom dokumentacijom uz suglas-nost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.


5.3.1. Energetski sustav

lanak 53. Ovim Planom odre ene su površine i koridori za razvoj energetskog sustava: - elektri ne energije; - plina. Postoje e i planirane gra evine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 2.3. Plino-opskrbni i elektroenergetski sustav 5.3.1.1. Elektroopskrba

lanak 54. Podru jem obuhvata prolaze isklju ivo vodovi 20 kV

naponskog nivoa, a rekonstruirati/izvoditi e se isklju ivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafi kom dijelu. Mogu a odstupanja trasa biti e obrazložena kroz projektnu dokumentaciju. Nove trafostanice graditi e se za kabelske priklju ke na srednjem naponu i kabelske rasple-te na niskom naponu.

Budu e trafostanice 10(20)/0,4 kV sa pripadaju im 10(20) kV kabelskim dalekovodom za napajanje graditi e se na lokacijama nazna enim u grafi kom dijelu plana. Mogu e odstupanje od lokacija predvi enih ovim planom, biti e posebno obrazloženo kroz projektnu dokumentaciju. Trafostanice se mogu graditi kao slobodno stoje e gra e-vine ili u objektu (odnosno u sklopu poslovne ili javne gra-

evine), tlocrtne površine 4,16x2,12 m, na parcelama minimalnih dimenzija 7x5 m, odnosno 8x8 m, uz uvjet da im je osiguran pristup na javnu površinu.

U zonama stambene ili mješovite namjene obavezna je izgradnja ucrtanih trafostanica za jednu parcelu ili za grupu parcela u skladu sa planiranom namjenom i na inom koriš-tenja prostora. Transformatorske stanice predvidjeti za snagu transforma-cije 1x1000 kVA, odnosno 2x1000 kVA.

Trase budu e niskonaponske mreže nisu prikazane u grafi kom dijelu plana, ve e se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponsku mrežu treba izvoditi s podzem-nim kabelima.

Trase budu e javne rasvjete (javna rasvjeta ulica i pje-ša kih staza) unutar zone plana riješiti e se prema zaseb-nim projektima. Javna rasvjeta razvijati e se u sklopu sadašnje i budu e nadzemne niskonaponske mreže, od-nosno kao samostalna na zasebnim metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. U dijelu gdje e se izvo-diti kao samostalna, trase e se što je mogu e više izvoditi u zajedni kim kanalima s distributivnom mrežom 10(20) kV i 0,4 naponskog nivoa. Odabir rasvjetnih tijela nužno je riješiti na nivou cijelog podru ja Plana u dogovoru sa nad-ležnom službom za zaštitu kulturne baštine.

Sve kabele 20 kV mreže potrebno je položiti u kabelsku kanalizaciju. Tako er je potrebno predvidjeti barem jednu rezervnu cijev cijelom duljinom trase te jednu cijev manjeg promjera zbog povezivanja elektroenergetskih objekata telekomunikacijskim vezama. Niskonaponsku mrežu treba uvesti polaganjem kabela u cijevi. U kabelske rovove (u zemlju) izme u svake trafostanice 20/0,4 kV potrebno je predvidjeti polaganje Cu užeta radi uzemljenja.

Na mjestima gdje e elektroenergetske instalacije biti položene ispod prometnice treba ih zaštititi prema "Tehni -

kim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV" (Bilten HEP -a br. 22/93).

Prilikom planiranja prostora kao i razmještaja gra evina na parcelama unutar predmetne zone potrebno je pridrža-vati se "Pravilnika o tehni kim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400kV". 5.3.1.2. Plinoopskrba

lanak 55. Planom su osigurani prostorni uvjeti za razvod plinske

mreže (vo enje se pretpostavlja u koridorima prometnica). Izradu projektne dokumentacije potrebno je koordinirati od gradskog distributera plina u svim fazama projektiranja mreže. Plinska mreža je izgra ena na gotovo cijelom pod-ru ju obuhvata.

Razvodni plinovodi polažu se u zelenom pojasu (ispod zelenih i zemljanih površina), ukoliko to dozvoljavaju uvjeti i koridor prometnica, a mogu se polagati i ispod nogostupa pješa kih površina.

Rov za polaganje plina je širine 0.3-0.6 m, a dubina ro-va je min 0,8. 5.3.2. Vodnogospodarski sustav

lanak 56. Ovim Planom odre ene su površine i koridori za: - vodoopskrbni sustav; - sustav odvodnje voda; kao prikazano na kartografskom prikazu br. 2.4. Vodoo-pskrbni sustav i sustav odvodnje. 5.3.2.1. Uvjeti gradnje vodovodne mreže

lanak 57. Planovi razvoja vodoopskrbe odnose se na proširenje

mreže za opskrbu novoplaniranih prostora za izgradnju te se sukladno tome gradi i nadopunjuje vodoopskrbna mreža grada, a kako je za predmetno podru je i prikazano na kartografskom prikazu br. 2.4. Vodoopskrbni sustav i sus-tav odvodnje.

Glavni vodovi vodovodne mreže planiraju se izvesti u koridorima prometnica. Sekundarna mreža izvest e se tako er u koridorima prometnica i kako je ozna eno u kartografskom prikazu.

Javna vodovodna mreža, ugra uje se u pravilu na jav-noj površini i to u zeleni pojas, nogostup ili trup ceste. Dubina kanala mora osigurati pokri e tjemena cijevi sa 100 cm nadsloja, vode i ra una o kona noj visini terena.

Razmak izme u vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija (elektri nog kabela, TK kabela, plinovoda i kana-lizacionih cijevi) u uzdužnom pravcu (vodoravnom) , mora iznositi najmanje 50 cm.

Kod popre nog križanja, razmak izme u vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija po visini, mora iznosi-ti najmanje 30 cm, kod ega kabeli moraju biti u zaštitnoj cijevi i ozna eni trakom. Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanaliza-cionih cijevi, niti kroz reviziona okna kanalizacije, odnosno kanalizacione cijevi se ne postavljaju ispod cjevovoda pitke vode. Vodoopskrbna i hidrantska mreža oko pojedinih


gra evina razraditi e se u nastavnoj prostorno planskoj i tehni koj dokumentaciji, i to u skladu sa internim tehni kim pravilima na predmetnom distribucijskom podru ju.

Na in i mjesto izvedbe vodovodnog priklju ka, veli inu vodomjernog okna, vrstu materijala za priklju ak, te položaj i promjer cijevi, vodomjera i ventila, odre uje Komunalno društvo, vode i ra una o interesima potroša a i tehni kim mogu nostima.

Investitori koji grade stanove, dužni su osigurati mjere-nje utroška vode ugradnjom vodomjera posebno za stam-beni a posebno za svaki poslovni prostor. Ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega se izvodi odvojeni priklju ak sa vodomjerom. Položaj vodomjernog okna odre uje dis-tributer vode prema svojim uzancama.

Minimalne dimenzije cijevi vodoopskrbnog sustava, ra-di zadovoljenja protupožarnih uvjeta zaštite trebaju biti min. profila 100 mm, Protupožarnu zaštitu treba izvesti prema važe em pravilniku za hidrantsku mrežu i u skladu sa zakonom o zaštiti od požara. Maksimalni razmak izme u dva hidranta iznosi 80 m, a treba osigurati pritisak od min. 0,25 MPa.

Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je pridrža-vati se Pravilnika o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priklju cima, sa priklju kom svakog objekta na javnu vodovodnu mrežu.

5.3.2.2. Uvjeti gradnje kanalizacijske mreže

lanak 58.

Planovi razvoja odnose se na proširenje kanalizacijske mreže (mješovitog sustava) na podru ju novoplaniranih prostora za izgradnju.

Na kartografskom prilogu 2.4. prikazani su glavni pravci planiranih kolektora/kanala kanalizacijske mreže. To an položaj kanala (i u odnosu na ostale objekte infrastrukture) definirati e se u postupku isho enja lokacijskih dozvola odnosno glavnim-izvedbenim projektima. Sva rješenja odvodnje potrebno je izraditi uz suglasnost komunalne ustanove “Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod.

Pri projektiranju kanalizacijske mreže potrebno se pri-državati Pravilnika o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije kanalizacije, uvjetima i na inu priklju i-vanja na kanalizacijsku mrežu (Službene novine 15/92). Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni. Objekt može u pravilu imati samo jedan priklju-ak na javnu kanalizaciju.

U javnu kanalizaciju ne smiju se ispuštati otpadne tvari, kojima se narušava projektirani hidrauli ki režim toka vode u cjevovodima, stabilnost objekata, rad strojeva na kanali-zacijskim crpkama, tehni ki nadzor i održavanje ili pove a-nju troškova u pogonu.

Korisnici javnog kanalizacijskog sustava su dužni otpa-dne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti na kvalitetu vode utvr enih prema važe im propisima, vodop-rivrednim uvjetima i aktima komunalnog poduze a, to jest do odre enog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje ne e ugroziti pravilan rad-tehnološki postupak ure aja za pro iš avanje. Uvjet rekonstrukciji Gradske tvr ave je rekonstrukcija obodnih kanala oko tvr ave, projekt gospodarenja površin-skim vodama oko tvr ave, rješenje odvodnje oborinskih voda, te izgradnja crpne stanice na rijeci Savi za odvodnju voda iz zaobalja pri nailasku velikih voda rijeke Save. Pri projektiranju i izvo enju javne kanalizacije obvezat-no je pridržavati važe ih propisa kao i propisa o minimal-

nim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih kori-dora. 6. UVJETI URE ENJA ZELENIH POVRŠINA

lanak 59. Javne zelene površine su hortikulturno ure ene par-

kovne površine: javni parkovi (Z1) i park uz gradsku Tvr a-vu (Z2).

Javni park je javni neizgra eni prostor oblikovan plan-ski raspore enom vegetacijom i sadržajima temeljno eko-loških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru gra ana. Grad-nja gra evina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je reali-zacijom planirane parkovne površine u cjelini, a odre ena je odredbama za provo enje Plana.

Dijelovi površina odre enih za drugu osnovnu namjenu mogu se ure ivati kao parkovne i zelene površine.

lanak 60.

Unutar površina javnog parka Z1 dozvoljava se ure-enje staza i šetnica, dje jih igrališta, odmorišta,

postavljanje kioska, paviljona i zaklona (sjen-ice/nadstrešnice- površine do 25 m2) te drugih elemenata parkovne i urbane opreme tako da njihova ukupna površina ne prelazi 10% površine zahvata odnosno cjelovito ure ene parkovne površine. Svojim kulturno-povijesnim, krajobraznim, estetskim, ekološkim i gradograditeljskim vrijednostima poseban zna aj za Slavonski Brod imaju perivoji oko gradske Tvr ave te šetalište uz Savu. Potrebno ih je pomno urediti i opremiti te funkcionalno i oblikovno kvalitetnije povezati s gradom. Za izgled i svrhovito korištenje tvr ave ‘Brod’ od osobitog je zna aja ure enje javnog parka i prilaza tvr avi.

lanak 61. Posebne uvjete za podru je gradske Tvr ave (Z2)

odrediti e nadležno tijelo za zaštitu kulturne baštine, a definirati e se smjernicama Konzervatorske studije.

Perivoj tvr ave treba oblikovati, uzimaju i u obzir sve kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti, a idejno rješe-nje ure enja uskladiti s uvjetima nadležnog Konzervator-skog odjela. Zajedno sa parkovima, vrtovima, šetalištima i drvoredima u gradskom tkivu ovaj prostor treba tvoriti skladnu cjelinu kao parkovno-krajobrazno proširenje povi-jesnog središta grada.

Zaštitne zelene površine (Z) oblikovane su za potrebe zaštite okoliša (sprje avanja erozije, sanacije klizišta, zaštite voda, zaštite krajobraza, zaštite od buke, zaštite zraka i sl.). Ure enje i korištenje ovih površina prvenstveno je u funkciji zaštite okoliša.

lanak 62. Unutar zaštitnih zelenih površina (Z) ne mogu se

graditi nove gra evine izuzev onih ija se gradnja dozvo-ljava po posebnim propisima te u funkciji uvanja i održa-vanja prostora (akumulacije, rezervoari, odašilja i, antene, podzidi, kaptaže, kanali i sl.). Iznimno se postoje e zgrade mogu zadržati uz uvjete provedbe svih potrebnih mjera zaštite okoliša.


7. URBANA PRAVILA 7.1. OP E ODREDBE

lanak 63. Urbana pravila odre ena su u skladu s prirodnim i ur-

banisti ko-arhitektonskim naslje em, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti podru ja te s korištenjem i nam-jenom prostora.

Prema kriterijima prostornog ure enja i stabilnosti ur-bane matrice razlikuju se dva podru ja konsolidacije: - visokokonsolidirana podru ja, - konsolidirana podru ja.

Urbanim pravilima se odre uju propozicije za ure enje prostora i lokacijski uvjeti za gradnju. Urbana pravila su prikazana na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora 3.2. Urbana pravila.

Na površinama namjene Z, Z1 i Z2, koje urbanim pravi-lima nisu posebno izdvojene primjenjuju se urbano pravilo 8. 7.2. UVJETI ZA KORIŠTENJE, URE ENJE I ZAŠTITU PROSTORA

lanak 64. Gradska se podru ja koriste i ure uju u skladu s pose-

bnostima prostora kao: Visokokonsolidirana gradska podru ja (dovršeni dio grada) Zaštita i o uvanje povijesnih graditeljskih cjelina (1.) Zaštita, ure enje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama (2.) Zaštita i ure enje vrijednog prostora individualne gradnje (3.) Zaštita i ure enje vrijednog prostora niske gradnje (4.) Zaštita, ure enje i urbana obnova prostora mješovite grad-nje (5.) Zaštita i ure enje prostora visoke gradnje (6.) Zaštita i ure enje cjelovitih kompleksa jedne namjene (7.) Zaštita, održavanje i njegovanje parkova i osobito vrijedno-ga prostora uz obalu Save (8.) Konsolidirana gradska podru ja (pretežno dovršeni dio grada) Zaštita, ure enje i dogradnja sjeveroisto nog ruba povijes-ne cjeline (9.) Zaštita, ure enje i dogradnja isto nog ruba povijesne cjeli-ne (10.) Ure enje i obnova prostora mješovite gradnje (11.)

7.2.1. Visokokonsolidirana gradska podru ja

lanak 65. Zaštita i o uvanje povijesnih graditeljskih cjelina

(1.) - prostori Tvr ave s kontaktnim podru jem, Trg I. B. Mažurani , Trg S. Mileti a, Trg Sv. Trojstva, prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- zaštita, održavanje i ure enje povijesnih cjelina, - zadržavanje postoje e urbane matrice bez uvo enja

novih ulica,

- gradnja i ure enje prostora prema detaljno utvr enim uvjetima Konzervatorskog odjela,

- zadržavanje raznolikosti namjena i postoje eg omjera gra evina namijenjenih za stanovanje, javne i društve-ne i druge namjene,

- zadržavanje mješovitosti namjena i ure enje podruma i prizemlja uli nih i dvorišnih gra evina te dvorišnih otvo-renih prostora za javno korištenje,

- onemogu avanje gradnje u parkovima i na drugim jav-nim zelenim površinama i ispod njih,

- uvanje postoje ih zelenih, neizgra enih površina i ob-vezna zaštita kvalitetnih pojedina nih stabala,

- onemogu avanje provoza vozila kroz povijesni prostor, - stimuliranje pristupa javnim prometom primjerenim po-

vijesnom prostoru; - za stambenu namjenu osigurati 1 PGM/1 stan, odnos-

no u skladu s l. 46. i 47. Odluke, - najve a visina uli ne gra evine ne smije biti viša od tri

nadzemne etaže s iznimkom uli nih poteza uz trgove, parkove, Ulicu Petra Krešimira IV i Šetalište Stjepana Radi a gdje je najve a visina etiri nadzemne etaže, uz mogu nost gradnje podruma ili pretežito ukopane eta-že, uz poštivanje visine vijenca susjednih gra evina kao dodatni kriterij,

- kod obnove pro elja obvezna su konzervatorska istra-živanja izra ena od ovlaštene osobe radi utvr ivanja izvorne vrste žbuke i boje pro elja,

- za gra evine javne i društvene namjene obvezan je javni, urbanisti ko-arhitektonski natje aj, prema prog-ramu koji potvr uje Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu, a provodi se prema Pravilniku o natje ajima s podru ja arhitekture i urbanizma Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata (u nastavku teksta UHA i HKA), prema sljede im smjernicama: - nova izgradnja, kao interpolacija u potezu de-

finiranom povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomeni ka obilježja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fizi-onomiju prostora, treba u svim elementima - mor-fološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijes-nim i ambijentalnim obilježjima lokacije - uli nog po-teza, odnosno inzule, uz obvezu o uvanja posto-je e i dovršenja karakteristi ne koncepcije, mor-foloških i strukturalnih obilježja i mjerila bloka - po-teza, kao i poštivanja karakteristi ne zate ene par-celacije,

- objedinjavanje parcela je mogu e isklju ivo kod in-terpoliranja nove gradnje i to isklju ivo radi zajed-ni kog rješenja podzemnog parkiranja.

- granice obveze natje aja definirane su na kartografs-

kom prikazu 5. Oblici korištenja, - obvezna je izrada cjelovitog idejnog rješenja za prostor

koji definira ovo urbano pravilo, a prema kojem je mo-gu a etapna realizacija,

- isklju ena je mogu nost nove gradnje oponašanjem povijesnih stilova.

lanak 66. Zaštita, ure enje i dogradnja u povijesnim graditelj-

skim cjelinama (2.) - prostori: Star evi eva ulica, Mesi e-va ulica, Trg I. B. Mažurani , Trg Pobjede, Šetalište bra e


Radi , Ulica Petra Krešimira IV i drugi prema kartografs-kom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- zaštita, održavanje, ure enje i dogradnja povijesnih cjelina,

- zadržavanje postoje e urbane matrice i tipologije grad-nje bez dijeljenja blokova novim ulicama,

- zadržavanje postoje e raznolikosti visina uli nih gra e-vina, posebno imaju i u vidu vrijednost i oblikovnu dov-ršenost gra evina,

- onemogu avanje gradnje ispod parkova i drugih javnih zelenih površina,

- uvanje i obnova postoje ih drvoreda uz mogu nost ure enja kolnog pristupa; mogu nost sadnje novih dr-voreda,

- neizgra ene kvalitetne zelene površine i kvalitetna po-jedina na stabla obvezno sa uvati,

- ure enje dvorišta tako da je u unutrašnjosti bloka mo-gu a rekonstrukcija, gradnja zamjenskih i novih gra e-vina; kod gradnje zamjenskih i novih gra evina, u svrhu sanacije i afirmacije vrijednosti bloka u cjelini, mogu e je zadržati i planirati više gra evina razli itih namjena na istoj gra evnoj estici; pristup s javne, prometne površine, preko uli ne gra evne estice, odnosno kroz kolni prolaz uli ne gra evine,

- kod obnove pro elja obvezna su konzervatorska istra-živanja izra ena od ovlaštene osobe radi utvr ivanja izvornog izgleda, vrste žbuke i boje pro elja,

- gradnja zamjenske gra evine u ovom prostoru nije mogu a na mjestu ku a zašti enih Zakonom o zaštiti kulturnih dobara ili Planom (kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, ure enja i zaštite 3.1. Graditeljska baština i poglavljem 8.2 ovih odredbi).

- za gra evine javne i društvene namjene obvezan je javni, urbanisti ko-arhitektonski natje aj, prema prog-ramu koji potvr uje Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu, a provodi se prema Pravilniku o natje ajima s podru ja arhitekture i urbanizma UHA-e i HKA, prema sljede im smjernicama:

- nova izgradnja, kao interpolacija u potezu definira-nom povijesnom graditeljskom strukturom koja pos-jeduje spomeni ka obilježja, odnosno koja kao po-vijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fiziono-miju prostora, treba u svim elementima - morfološ-ki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije - uli nog poteza, odnosno inzule, uz obvezu o uvanja postoje e i dovršenja karakteristi ne koncepcije, morfoloških i strukturalnih obilježja i mjerila bloka - poteza, kao i poštivanja karakteristi ne zate ene parcelacije uz suvremeno oblikovanje,

- objedinjavanje parcela je mogu e isklju ivo kod in-terpoliranja nove gradnje i to isklju ivo radi zajed-ni kog rješenja podzemnog parkiranja za potrebe vlasnika stanova.

Detaljna pravila a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja novih gra evina i novih gra evina na mjes-tu starih: ugra enih, poluugra enih i samostoje ih gra evina,

- promjena dubine uli nih gra evnih estica odnosno oblika i veli ina gra evnih estica u unutrašnjosti bloka, mogu a je samo u sklopu realizacije cjelovitog rješe-nja ure enja i sanacije prostora bloka,

- najve a izgra enost uli ne gra evne estice je 50%, a na uglovima 80%, najve a izgra enost dvorišne gra-

evne estice je 30%, - najve i GBP uli ne gradnje uskladiti s pretežitim GBP

uli nog poteza, - najve i ki nadzemno uli ne gra evine uskladiti s prete-

žitim ki poteza ili bloka, ali ne može biti ve i od 1,8 (ug-lovnice 2,8)

- najmanji prirodni teren je 10% površine gra evne esti-ce,

- dubinu uli ne gra evine ili dvorišnih krila uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza,

- najve a visina uli ne gra evine ne smije biti viša od tri nadzemne etaže s iznimkom uli nih poteza uz trgo-ve, parkove, Ulicu Petra Krešimira IV i Šetalište Stjepana Radi a gdje je najve a visina etiri nadzem-ne etaže, uz mogu nost gradnje podruma ili pretežito ukopane etaže, uz poštivanje visine vijenca susjednih gra evina kao dodatni kriterij,

- najve a visina dvorišne gra evine je tri nadzemne eta-že, uz uvjet zadržavanja pretežite visine u odnosu na blok, s mogu noš u gradnje podruma ili pretežito uko-pane etaže i potkrovlja,

- najmanja udaljenost gra evine od me e susjedne gra-evne estice je 4 m, osim kod gra evina smještenih

na me i, - parkirališna mjesta za stambenu uli nu i dvorišnu gra-

dnju osigurati na gra evnoj parceli, 1 PGM/1 stan, od-nosno u skladu s l. 46. i 47. Odluke,

- gra evni pravac uli ne gra evine je postoje i, osim kad se zadržava postoje e kvalitetno zelenilo,

- uli ne gra evine mogu se graditi kao ugra ene ili polu-ugra ene; razmak izme u uli ne i nove dvorišne gra-

evine (gra evine u inzuli) ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca,

- pri gradnji zamjenske gra evine (nove na mjestu postoje e) primjenjuju se pravila za novu gradnju,

- pri rekonstrukciji postoje ih gra evina postoje i pa-rametri ve i od propisanih mogu se zadržati, ali bez pove avanja; iznimno kod gra evina s odre enim stu-pnjem zaštite graditeljske baštine rekonstrukcija se iz-vodi prema propozicijama Konzervatorskog odjela uz zadržavanje postoje ih parametara,

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih gra evina i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne namjene;

- urbanisti ke parametre uskladiti s vrijednostima prosto-ra,

- gradnja novih gra evina prema urbanisti ko - arhitek-tonskom natje aju.

c) u zoni sportsko-rekreacijske namjene: - gradnja novih gra evina i rekonstrukcija prema

programu i normativima osnovne - namjene i vrijednostima prostora, - najve a izgra enost gra evne estice i visina gra evi-

ne u visini rekonstruiranog volumena revelina,


- najmanji prirodni teren 40% površine gra evne estice, parkovno ure en,

- u rekonstrukciji postoje a izgra enost gra evne estice i visina, ve e od propisanih, mogu se zadržati, ali bez pove avanja; površina prirodnog terena se zadržava,

e) u zoni javnog parka: - održavanje, njegovanje i zaštita parkova, - održavanje staza i puteva te ure enje novih, ako nisu u

koliziji s postoje om vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postoje u matricu parternog ure enja parka,

- zamjena i dopuna postoje e parkovne opreme te pos-tava skulptura i rasvjete,

- rekonstrukcija i prenamjena postoje ih gra evina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama par-ka,

- gradnja gra evina koje dopunjuju komunalni standard parka (paviljoni i manje gra evine što su u funkciji par-ka),

- onemogu avanje gradnje ispod parkovnih površina.

lanak 67. Zaštita i ure enje vrijednog prostora individualne gra-dnje (3.)

- prostori: Star evi eve ulice, Mesi eve ulice, Ma ekove ulice, Ulice Sv. Florijana i drugi prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila.

Op a pravila: - zaštita i ure enje predjela grada koji ima vrijednost

zašti enih prirodnih i graditeljskih cjelina; - nova gradnja mogu a je jedino uz ulicu, - onemogu avanje gradnje ispod parkova i drugih javnih

zelenih površina, - onemogu avanje osnivanja novih gra evnih estica

prenamjenom vrtova i zelenih oku nica postoje ih gra-evina,

- kvalitetna pojedina na stabla obvezno sa uvati, - rekonstrukcija i nova gradnja u ovom prostoru mogu e

su samo uz detaljne propozicije nadležnog tijela zašti-te,


- nova gradnja u ovom prostoru nije mogu a na parce-lama zašti enim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara ili ovim planom (kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, ure enja i zaštite 3.1. Graditeljska baština i poglavljem 8.2 ovih odredbi).


- gradnja novih gra evina: ugra enih i poluugra enih gra evina, iznimno samostoje ih, samo kao dovršetak postoje e strukture,

- promjena dubine uli nih gra evnih estica odnosno oblika i veli ina gra evnih estica u unutrašnjosti bloka, mogu a je samo u sklopu realizacije cjelovitog rješe-nja ure enja i sanacije prostora bloka,

- najve a izgra enost gra evne estice je 50%, a na ug-lovima 80%, najve a izgra enost dvorišne gra evne estice je 30%, osim za gra evine javne i društvene

namjene,

- iznimno, u zoni stambene namjene S2, mogu e je iz-graditi najviše do 400 m2 nadzemne GBP,

- najve i ki nadzemno uli ne gra evine uskladiti s prete-žitim ki poteza ili inzule, ali ne može biti ve i od 1,4 (ug-lovnice 2,2)


- najve a visina gra evine je dvije nadzemne etaže uz mogu nost gradnje podruma ili pretežito ukopane eta-že i potkrovlja, a prema kartografskom prikazu br. 4. Na in i uvjeti gradnje, uz poštivanje visine vijenca sus-jednih gra evina kao dodatni kriterij,

- sva potrebna garažno-parkirališna mjesta osigurati na gra evnoj estici, i to 1 PGM/1 stan, a za druge namje-ne prema normativima ovih odredbi,

- zadržava se kontinuirani gra evni pravac postoje ih gra evina te kod nove gradnje gra evni pravac uskladi-ti s gra evnim pravcem postoje ih gra evina u ulici,


na me i, - dubinu gra evine ili dvorišnih krila u poluugra enim ili

ugra enim gra evinama uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza,

- rekonstrukcija postoje ih gra evina i interpolacije se izvode prema pravilima za novu gradnju;

- pri rekonstrukciji postoje ih gra evina postoje i pa-rametri ve i od propisanih mogu se zadržati, ali bez pove avanja; iznimno kod gra evina s odre enim stu-pnjem zaštite graditeljske baštine rekonstrukcija se iz-vodi prema propozicijama Konzervatorskog odjela uz zadržavanje postoje ih parametara.

lanak 68.

Zaštita i ure enje vrijednog prostora niske gradnje (4.) - prostori: Star evi eva, Ul. Petra Krešimira IV, God-larov trg i drugi, prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice,

- uvanje, održavanje i ure enje osobito vrijednih gra e-vina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postoje eg obli-ka i veli ine gra evnih estica i tipologije gradnje,

- gradnja gra evina na postoje im gra evnim esticama interpolacijama i zamjenama trošnih gra evina, te re-konstrukcija gra evina, uz uvjet uskla enosti s okol-nom gradnjom u pogledu gabarita i oblikovnih karakte-ristika,

- onemogu avanje gradnje gra evina gospodarske nam-jene osim trgovina za dnevnu opskrbu, osobne usluge i uredske prostore,

- na zahvate u prostoru u zašti enim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovaraju e odredbe iz to ke 8. Mjere zaštite prirod-nih i kulturno-povijesnih cjelina i gra evina i ambijen-talnih vrijednosti, ovih odredbi.

- rekonstrukcija i nova gradnja u ovom prostoru mogu e su samo uz detaljne propozicije nadležnog tijela zašti-te,



Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene: - gradnja novih gra evina: ugra enih i poluugra enih

gra evina, iznimno samostoje ih, samo kao dovršetak postoje e strukture,

- izgra enost gra evne estice odre ena je postoje om izgra enoš u okolnih gra evnih estica, ali ne može bi-ti ve a od 30% za samostoje e, 50% za poluugra ene i ugra ene gra evine, iznimno za uglovnice 80%,

- najve i ki nadzemno uli ne gra evine uskladiti s prete-žitim ki poteza ili bloka, ali ne može biti ve i od 1,8 (ug-lovnice 2,8)


- najve a visina gra evine je etiri nadzemne etaže uz mogu nost gradnje podruma ili pretežito ukopane eta-že, a prema kartografskom prikazu br. 4. Na in i uvjeti gradnje, uz poštivanje visine vijenca susjednih gra evi-na kao dodatni kriterij,

- zadnja etaža može imati najviše 75% površine etaže ispod, završena ravnim krovom i uvu ena od uli nog pro elja; umjesto zadnje etaže može se graditi potkrov-lje bez nadozida i krovnih ku ica,


na me i, - najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smještaj vozila na

gra evnoj estici, druge namjene prema normativima iz l. 46. i 47. Odluke,

- zadržava se kontinuirani gra evni pravac postoje ih gra evina,


na me i; postoje a manja udaljenost može se zadržati u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji,

- arhitektonsko oblikovanje volumena gra evine mora gabaritom i nagibom krovnih ploha (ako ima kosi krov) biti uskla eno s okolnom gradnjom, osobito kod poluu-gra enih gra evina i gra evina u nizu,



b) u zoni javne i društvene namjene: - gradnja novih gra evina i rekonstrukcija prema

programu i normativima osnovne namjene; - urbanisti ke parametre uskladiti s vrijednostima prosto-

ra, - gradnja novih gra evina prema urbanisti ko - arhitek-

tonskom natje aju. c) u zoni javnog parka:

- održavanje, njegovanje i zaštita parkova,

- održavanje staza i puteva te ure enje novih, ako nisu u koliziji s postoje om vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postoje u matricu parternog ure enja parka,





lanak 69. Zaštita, ure enje i urbana obnova prostora mješo-

vite gradnje (5.) - prostori: Ul. Petra Krešimira IV, Matije Gupca i drugi prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice,

- uvanje, održavanje i ure enje osobito vrijednih gra e-vina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postoje eg obli-ka i veli ine gra evnih estica i tipologije gradnje,

- gradnja novih gra evina na postoje im gra evnim es-ticama, gradnja interpolacija te rekonstrukcija gra evi-na, uz uvjet uskla enosti s okolnom gradnjom u pogle-du gabarita,

- gradnje gra evina gospodarske namjene (ili ure enje prostora u sklopu stambene gra evine), za dnevnu opskrbu, usluge i uredske prostore, definira se prema uvjetima smještaja gospodarskih djelatnosti,

- na zahvate u prostoru u zašti enim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovaraju e odredbe to ke 8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i gra evina i ambijentalnih vrijednosti, ovih odredbi.

- rekonstrukcija i nova gradnja u ovom prostoru mogu e su samo uz detaljne propozicije nadležnog tijela za-štite,


- na parcelama zašti enim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara ili ovim planom (grafi ki prilog 3. Uvjeti korište-nja, ure enja i zaštite 3.1. Graditeljska baština i poglav-ljem 8.2 ovih odredbi) ne mogu se graditi nove gra e-vine.

Detaljna pravila u zoni mješovite namjene:

- gradnja novih gra evina: ugra enih i poluugra enih gra evina, iznimno samostoje ih, samo kao dovršetak postoje e strukture,

- izgra enost gra evne estice odre ena je postoje om izgra enoš u okolnih gra evnih estica, ali ne može bi-ti ve a od 30% za samostoje e, 50% za poluugra ene i 60% za ugra ene gra evine, iznimno uglovnice 80%,




- najve a visina gra evine je pet nadzemnih etaža uz mogu nost gradnje podruma ili pretežito ukopane eta-že,

- zadnja etaža može imati najviše 75% površine etaže ispod, završena ravnim krovom (ili kosim krovom min nagiba od 2%) i uvu ena od uli nog pro elja;

- dvije gra evne estice uz ulicu se mogu spajati do maksimalne širine uz ulicu od 25 m,

- najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smještaj vozila na gra evnoj estici, druge namjene prema normativima iz l. 46. i 47. Odluke,


- najmanja udaljenost gra evine od me e susjedne gra-evne estice je 4 m; postoje a manja udaljenost može

se zadržati u rekonstrukciji i dogradnji, - arhitektonsko oblikovanje gra evine mora se volume-

nom prilagoditi okolnoj gradnji, osobito kod poluugra-enih gra evina i ugra enih gra evina,



lanak 70.

Zaštita i ure enje prostora visoke gradnje (6.) pre-ma kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- zaštita i ure enje urbanih poteza visoke gradnje i ure-enih javnih i zelenih površina,

- o uvanje izvornog oblikovanja arhitektonski vrijednih gra evina moderne arhitekture, karakteristi nih vizura, elemenata identiteta i slike poteza,


Detaljna pravila: a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja novih gra evina: ugra enih i poluugra enih, a samostoje ih gra evina, iznimno, samo kao dovrše-tak postoje e strukture,

- najve a izgra enost gra evne estice je 50%, a na ug-lovima 80%,



- najve a visina gra evine je pet nadzemnih etaža, s mogu nosti gradnje podruma ili pretežito ukopane eta-že,

- sva potrebna garažno-parkirališna mjesta osigurati na gra evnoj estici i to 1 PGM/1 stanu, a za druge nam-jene prema normativima ovih odredbi,

- gra evni pravac uskladiti s gra evnim pravcem posto-je ih gra evina u ulici,

- najmanja udaljenost gra evine od me e susjedne gra-evne estice je h/2,

- gradnja na gra evnim esticama s postoje im kvalitet-nim visokim zelenilom i na ure enim zelenim površi-nama nije mogu a,

- rekonstrukcija postoje ih gra evina mogu a je uz uvanje arhitektonskog oblikovanja gra evine,

- rekonstrukcija gra evina mogu a u funkciji osnovne namjene i uz zadržavanje ure enih zelenih površina,







c) u zoni javnog parka:

- održavanje, njegovanje i zaštita parkova, - održavanje staza i puteva te ure enje novih, ako nisu u






lanak 71. Zaštita i ure enje cjelovitih kompleksa jedne nam-

jene (7.) - Kazališno-koncertna dvorana, zgrada Brodsko-posavske županije, osnovna škola 'Huga Badali a', dje ji vrti 'P elica', dom zdravlja 'Plavo polje', robna ku a 'Vesna' i drugo, prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- zaštita, uvanje i ure enje vrijednosti kompleksa kao cjeline, vrijednih gra evina moderne arhitekture,


- o uvanje izvornog oblikovanja gra evina, karakteristi -nih vizura, elemenata identiteta i slike kompleksa, kvali-tetnih i ure enih zelenih površina,


Detaljna pravila:

- gradnja (interpolacija) novih gra evina samo iznim-no, isklju ivo u funkciji osnovne namjene, uz zadržava-nje ure enih zelenih površina i prema programu i nor-mativima osnovne namjene,

- parkirališne potrebe rješavati prema normativima ovih odredbi; parkirališta i garaže smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na štetu ure enih zelenih pov-ršina,

- visinu gra evine uskladiti s pretežitom visinom gradnje unutar kompleksa,

- najmanja udaljenost gra evine od me e susjedne gra-evne estice je 4 m,

- gradnja (interpolacija) novih gra evina prema urba-nisti ko - arhitektonskom natje aju, osim ako se kom-pleksi dovršavaju prema izvornom projektu,

- rekonstrukcija gra evina mogu a u funkciji osnovne namjene i uz zadržavanje ure enih zelenih površina; iznimno, za robnu ku u 'Vesna' mogu a je prenamjena u javnu ili društvenu namjenu,

- iznimno, kod gra evina s odre enim stupnjem zaštite graditeljske baštine, rekonstrukcija se izvodi prema propozicijama Konzervatorskog odjela uz zadržavanje postoje ih parametara.

lanak 72. Zaštita, održavanje i njegovanje parkova i osobito

vrijednoga prostora uz obalu Save (8.) - prostori postoje ih parkova, parkovi naselja i drugi

prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila: Parkovi:

- održavanje, njegovanje i zaštita parkova, poštuju i nji-hova oblikovna, ekološka, edukativna i rekreativna obi-lježja,

- održavanje staza i puteva te ure enje novih, ako nisu u koliziji s postoje om vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postoje u matricu parternog ure enja parka,



- gradnja gra evina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrešnice za sklanjanje od nevremena, javni zahodi, paviljoni, manje komunalne gra evine i TS, manje gra evine što su u funkciji parka),

- onemogu avanje gradnje ispod parkovnih površina. - iznimno, mogu a je izgradnja javne, podzemne gara-že ispod zelene površine sjeverno od dvorane I. B. Mažu-rani , uz obvezu izvedbe slojeva ravnog zelenog krova sa nadslojem zemlje od min. 60 cm i o uvanje postoje eg

visokog zelenila (zadržavaju i na parceli kotu prirodnog terena prije izvedbe garaže).

Iznimno, u parkovima mogu se zadržati postoje e stambene i gospodarske te druge gra evine, kad su zašti-ene kao spomenici kulture ili su ovim odredbama utvr e-

ne kao osobito vrijedne; u gradskim parkovima mogu se zadržati postoje e ure ene površine i gra evine s pravnim statusom.

Na zahvate u prostoru u zašti enim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovaraju e odredbe iz to ke 8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i gra evina i ambijentalnih vrije-dnosti, ovih odredbi.

Radi definiranja gradskog pro elja na Savi, kao širi obuhvat urbanisti ko-arhitektonskih natje aja za Šetalište bra e Radi , uz zadatak oblikovanja novog gradskog lica, riješiti i koncept šetališta: na ina korištenja, ure enja parte-ra i ure enja obale te boravka uz rijeku. ugostiteljsko-turisti ka namjena

- rekonstrukcija i održavanje postoje ih gra evina prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

- gradnja novih gra evina prema urbanisti ko - arhitek-tonskom natje aju

7.2.2. Konsolidirana gradska podru ja

lanak 73. Zaštita, ure enje i dogradnja sjeveroisto nog ruba povijesne cjeline (9.) prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- obnova i dovršetak naselja gradnjom pretežito stambe-nih gra evina i manjih, prate ih javnih i društvenih sa-držaja uz respektiranje kontakta s prostorom zaštite graditeljske baštine,

- gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infras-trukture.


- sanacija, rekonstrukcija ili nova gradnja samostoje ih, poluugra enih i ugra enih gra evina;

- izgra enost gra evne estice odre ena je postoje om izgra enoš u okolnih gra evnih estica, ali ne može biti ve a od 30% za samostoje e, 50% za poluugra -ene i ugra ene gra evine, iznimno uglovnice 80%,

- iznimno, u zoni stambene namjene S2 mogu e je izgraditi najviše do 400 m2 nadzemne GBP,

- najve i ki nadzemno je 1,7 (uglovnice 2,6), - najmanji prirodni teren je 15% površine gra evne es-

tice, - najve a visina gra evine je etiri nadzemne etaže uz

mogu nost gradnje podruma ili pretežito ukopane etaže,

- zadnja etaža može imati najviše 75% površine etaže ispod, završena ravnim krovom i uvu ena od uli nog pro elja; umjesto zadnje etaže može se graditi potkrov-lje bez nadozida i krovnih ku ica,

- najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smještaj vozila na gra evnoj estici, druge namjene prema normativima iz l. 46. i 47. Odluke,



- najmanja udaljenost gra evine od me e susjedne gra evne estice je 4 m, postoje a manja udaljenost može se zadržati u rekonstrukciji i dogradnji,

- arhitektonsko oblikovanje volumena gra evine mora gabaritom i nagibom krovnih ploha (ako ima kosi krov) biti uskla eno s okolnom gradnjom, osobito kod po-luugra enih gra evina i gra evina u nizu.

- u gradnji interpolacija i rekonstrukciji dubina tlocrta gra evine, osobito poluugra ene i ugra ene, može biti najviše do dubine susjedne gra evine u dvorišnom di-jelu,

- u rekonstrukciji vrijede parametri kao za novu grad-nju,

- ako se rekonstrukcija planira za poluugra ene gra evine ili gra evine u nizu, pravilo kojim se definira najve i gabarit odnosi se na sve jedinice koje ine spomenutu cjelinu.

lanak 74. Zaštita, ure enje i dogradnja isto nog ruba povije-

sne cjeline (10.) prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- obnova i dovršetak naselja gradnjom pretežito poslov-nih gra evina i manjih, prate ih javnih i društvenih sa-držaja,

- gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infras-trukture,


- gradnja samostoje ih, poluugra enih i ugra enih gra-evina;

- izgra enost gra evne estice odre ena je postoje om izgra enoš u okolnih gra evnih estica, ali ne može bi-ti ve a od 30% za samostoje e, 50% za poluugra ene i ugra ene gra evine, iznimno uglovnice 80%,

- najve i ki nadzemno je 1,8, (uglovnice 2,6), - iznimno, u zoni stambene namjene S2 mogu e je iz-

graditi najviše do 400 m2 nadzemne GBP, - najmanji prirodni teren je 10% površine gra evne esti-

ce, - najve a visina gra evine je etiri nadzemne etaže uz

mogu nost gradnje podruma ili pretežito ukopane eta-že i potkrovlja,


- obvezan je smještaj vozila na gra evnoj estici, najma-nje 1 PGM/1 stanu, druge namjene prema normativima ovih odredbi,


- najmanja udaljenost gra evine od me e susjedne gra-evne estice je h/2; postoje a manja udaljenost može

se zadržati u rekonstrukciji i dogradnji; - arhitektonsko oblikovanje volumena gra evine mora

gabaritom i nagibom krovnih ploha (ako ima kosi krov) biti uskla eno s okolnom gradnjom

- u gradnji interpolacija i rekonstrukciji dubina tlocrta gra evine, osobito poluugra ene i ugra ene, može biti najviše do dubine susjedne gra evine u dvorišnom di-jelu,

- u rekonstrukciji vrijede parametri kao za novu grad-nju,

- ako se rekonstrukcija planira za poluugra ene gra evi-ne ili gra evine u nizu, pravilo kojim se definira najve i gabarit odnosi se na sve jedinice koje ine spomenutu cjelinu,





c) u zoni javnog parka: - održavanje, njegovanje i zaštita parkova, - održavanje staza i puteva te ure enje novih, ako nisu u






lanak 75. Ure enje i urbana obnova prostora mješovite gradnje (11.) - prostori: Godlarov trg, Ulica Sv. Florijana, prema kartografskom prikazu 3.2. Urbana pravila. Op a pravila:

- obnova i dovršetak naselja gradnjom stambeno-poslovnih gra evina i manjih, prate ih javnih i društve-nih sadržaja,

- gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infras-trukture,

- obvezna je izrada cjelovitog idejnog rješenja za prostor koji definira ovo urbano pravilo, a prema kojem je mo-gu a etapna realizacija.

Detaljna pravila a) u zoni mješovite namjene:

- gradnja samostoje ih, poluugra enih i ugra enih gra-evina;

- najve a izgra enost gra evne estice je za samostoje-u 40%, poluugra enu i ugra enu 50%, a za

- uglovnicu 80%, - najve i ki nadzemno za samostoje u gra evinu 2,0, za

poluugra enu i ugra enu gra evinu 2,5, za uglovnicu 4,0,



- najve a visina je pet nadzemnih etaža, s mogu noš u gradnje podruma ili pretežito ukopane etaže,


- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na gra evnoj estici, 50% podzemno; druge namjene prema l. 46. i 47. Odluke,

- udaljenost gra evnog pravca glavne gra evine od re-gulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim gra evnim pravcem postoje ih gra evina,

- najmanja udaljenost gra evine od me e susjedne gra-evne estice je h/2,

- kolni pristup za podzemno parkiranje osigurati s isto ne strane cjeline (Ulica '1'),

- rekonstrukcija se izvodi po pravilima za novu gradnju, - op a i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju gra-

evina svih namjena koje se mogu graditi u zoni mje-šovite namjene.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRA EVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

lanak 76.

Op a na ela zaštite su: - uvanje i zaštita prirodnog i kultiviranog krajobraza

kao temeljne vrijednosti prostora, - uvanje povijesnih cjelina u njihovom izvornom

okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslije enom parcelacijom,

- uvanje i obnova tradicijskog graditeljstva, ali i svih drugih povijesnih gra evina spomeni kih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora,

- uvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslije enih vrijednosti krajobraza i slikovitih pogleda (vizura),

- osiguranje ravnoteže i sklada izme u urbaniziranog, izgra enog i prirodnog, neizgra enog prostora.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, podru ja posebnih ograni enja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima. 8.1. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih

Vrijednosti lanak 77.

Na podru ju obuhvata izrade UPU-a nema zašti enih prirodnih vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode. Zaštita prirode i krajobraza predlaže se Izmjenama i dopu-nama GUP-a kao prostorno-planska mjera zaštite. Predloženi dijelovi prirode za kategoriju spomenika par-kovne arhitekture su:

- park tvr ave “Brod”, - park uz franjeva ki samostan i crkvu Sv. Trojstva.

Obzirom na dominantnu ulogu parkova u urbanoj morfolo-giji, Izmjenama i dopunama GUP-a Grada Slavonskog Broda te ovim Planom predlažu se za zaštitu planskim mjerama sljede i prostori:

- park tvr ave “Brod”,

- park Klasije kao središnji gradski perivoj s pripadaju im ure enim parkovnim površinama u okolišu KKD «I. Brli -Mažurani , stambenih nebodera i robne ku e te zgrade Brodsko-posavske županije,

- perivoj na Trgu pobjede - istok uz stambeni kompleks i banku,

- perivoj na Trgu pobjede - jug izme u hotela 'Park' i pošte,

- perivoj na Trgu pobjede - sjever, potez od Cesar eve do Pilarove ulice,

- drvored na Šetalištu bra e Radi (potez Muzej Brodskog Posavlja i okoliš Franjeva kog samostana),

- perivoj na Šetalištu bra e Radi (park uz franjeva ki samostan i crkvu do parkinga NK Marsonija),

- perivoj oko zgrade Strojarskog fakulteta na Trgu I. B. Mažurani do Korza,

- perivoj na raskrižjima Ulice T. Skalice Star evi eva - Mesi eva,

- perivoj kod Muzeja Brodskog Posavlja, - perivoj na Trgu žrtava rata, - park kod Osnovne škole 'Huga Badali a', - Trg J. Godlara s pripadaju im parkom uz župnu crkvu i

dvor u Krešimirovoj ulici, - drvoredi unutar gradskih ulica.

Park tvr ave ‘Brod’ je nužno zaštititi u sklopu cjeline tvr a-ve ‘Brod’ kao dio kulturnog dobra. Posebne uvjete za park tvr ave ‘Brod’ odredit e nadležni Konzervatorski odjel. Prethodno bi se, u sklopu ure enja tvr ave 'Brod', morala izraditi povijesna studija nastanka i razvoja neizgra enog prostora, (parka tvr ave i parka Klasije), a kako bi se utvr-dile vrijednosti i promjene koje su nastale na oblikovnoj kompoziciji i na dendrološkom fondu nekad cjelovitog prostora te izraditi projekt obnove parka. Predlaže se i zaštita parka uz franjeva ki samostan i crkvu Sv. Trojstva. Osim parka oko crkve vrijedan je prostor franjeva kog klaustra. 8.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i

gra evina /nepokretnih kulturnih dobara

lanak 78. U Urbanisti kom planu ure enja odre en je na in zašti-

te i o uvanja nepokretnih kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvr enom sustavu zaštite za odre e-nu vrstu kulturnog dobra:

1. Povijesne graditeljske cjeline, 2. Povijesni sklop i gra evina: graditeljski sklop, civilne

gra evine, sakralne gra evine, 3. Memorijalna baština, 4. Arheološka baština, 5. Pojedina na kulturna dobra.

I. Povijesne graditeljske cjeline - Kulturno-povijesna cjelina Grad Slavonski Brod

lanak 79. Ova kategorija kulturnih dobara uklju uje Kulturno-

povijesnu cjelinu Grada, upisanu u Registar kulturnih doba-ra Republike Hrvatske. Na podru je Kulturno-povijesne


cjeline Grada odnose se odredbe Zakona o zaštiti i o uva-nju kulturnih dobara. Graditeljski sklopovi i pojedina na kulturna dobra koja se nalaze na podru ju povijesnih graditeljskih cjelina štite se mjerama zaštite odre enim za tu cjelinu kao i mjerama zaštite odre enim za tu vrstu kulturnih dobara, koje su navedene u posebnom poglavlju.

Za podru je Kulturno-povijesne cjeline Grada izra ena je konzervatorska podloga, kojom se odre uju - inventarizi-raju posebno vrijedni prostori i objekti koji se štite kao pojedina na kulturna dobra.

Za sve zahvate unutar prostornih me a zašti enih cje-lina potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odob-renje tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. Povijesnu cjelinu Grada kao kulturno dobro karakterizira povijesna slojevitost i razli itost morfoloških, tipoloških, prostornih i ambijentalnih obilježja pojedinih predjela, te razli itost stupnja vrijednosti i o uvanosti povijesne struktu-re. S obzirom na navedena obilježja zonirana je Povijesna cjelina Grada te su odre eni sustavi zaštite: "A"- Podru je iznimno dobro o uvane i osobito vrijed-ne povijesne strukture

lanak 80. Primjenjuje se na prostorne i gra evne strukture izra-

ženih urbanisti ko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog zna enja za sliku grada, te s gra evnom supstancom visoke spome-ni ke vrijednosti, koja kao graditeljsko naslije e Slavon-skog broda definira njegovu povijesnu urbanu matricu. Ovim sustavom zaštite obuhva eni su prostor gradske tvr ave i Trg Sv. Trojstva sa franjeva kim samostanom i Muzejom. Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedina-nih gra evina, unutar koje je potrebno o uvati sva bitna

obilježja prostorne i gra evne strukture, odre ene topogra-fijom, povijesnom gra evnom supstancom, te raznolikoš u namjena i sadržaja. Zaštitu koja proizlazi iz spomeni kih svojstava povijesne urbane strukture, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedina no zašti enih kulturnih dobara, potrebno je pro-voditi cjelovito, što podrazumijeva o uvanje i obnovu izvor-nih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugrože-nosti te osiguranje optimalne spomeni ke prezentacije kulturnog dobra. Op e mjere:

- sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu o uva-ne urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih gra evina i po-teza te postoje e - o uvane povijesne parcelacije,

- sanacija i održavanje svake zgrade koja je sa uvala izvorna graditeljska obilježja,

- održavanje i ure ivanje neizgra enih površina i pripa-daju e urbane opreme, vode i ra una o njezinim au-tenti nim elementima, kao što su javna rasvjeta, zeleni-lo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje par-kovnih površina, ure ivanje parcela, te predvrtova i ka-rakteristi nih ograda,

- spre avanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao,

- o uvanje karakteristi nih rješenja krovova i spre ava-nje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, budu i da su dio autenti noga arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakteristi noj slici naselja,

- postoje u kvalitetnu gradnju u dvorištu bloka ili parcele, koja je izgra ena sukladno ranijim propisima, mogu e je zadržati, a principom postupnosti treba omogu iti odgovaraju u rekonstrukciju i uklanjanje degradiraju ih elemenata i sadržaja,

- nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i op-reme koja nije u skladu s autenti nim elementima gra-dnje,

- u naseljima ili dijelovima naselja, kao i u potezima koji su zate eni kao devastirani, mogu a je interpolacija i gradnja gra evina, uz poštivanje mjerila i ostalih lokal-nih uvjeta te uz prethodnu valorizaciju lokacije,

- za novu gradnju kao i za ure ivanje gradskih trgova, obavezna je provedba arhitektonsko-urbanisti kog nat-je aja. Detaljne mjere zaštite i odredbe za provedbu:

Radi zaštite i o uvanja sveukupnih kulturno-povijesnih vrijednosti, povijesne matrice i identiteta prostora povijes-noga gradskog središta - podru ja za koje je utvr en sustav zaštite "A", s ciljem stvaranja uvjeta za obnovu i afirmaciju tih vrijednosti, utvr uju se detaljne mjere. 1. Podru je Tvr ave i Trga Sv. Trojstva, prema kartog-rafskom prikazu3.1. Graditeljska baština: Na ovom podru ju kao potpuno morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom poštivanja o uvanih vrije-dnosti i uklapanja u takav povijesno uvjetovani ambijent: 1. obveza o uvanja i sanacije pojedina nih kulturnih dobara, 2. obveza o uvanja, obnove i sanacije objekata povijes-ne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje koji je nosi-telj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobi-tosti te u bitnome odre uje fizionomiju prostora, 3. nije dopušteno uklanjanje pojedina nih kulturnih doba-ra, kao i gra evina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan

uvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome odre uje fizionomiju prostora, 4. mogu nost izgradnje novih objekata kao interpolacija u definiranome povijesnom tkivu, odnosno mogu nost grad-nje, uz o uvanje karakteristi ne povijesne parcelacije, ograni ena je isklju ivo na minimalni broj lokacija za koje se detaljnijom konzervatorskom obradom utvrdi mogu-nost uklanjanja postoje e graditeljske strukture koja ne

posjeduje spomeni ku, kulturno-povijesnu, ambijentalnu i graditeljsku vrijednost, odnosno ne posjeduje obilježja graditeljske strukture vrijedne o uvanja kao povijesnog sloja izgradnje koji upotpunjuje povijesnu fizionomiju pros-tora ili tvori segmente specifi ne ambijentalnosti, s obzirom


na arhitektonske, gra evinske, graditeljsko-tipološke karak-teristike, zna ajne povijesne funkcije i namjene. Nova izgradnja treba u svim elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijen-talnim obilježjima lokacije i kvalitetno arhitektonsko ostva-renje, a nije dopuštena gradnja za namjene koje zahtijeva-ju intenzivan promet vozilima. Za novu izgradnju potrebno je provesti arhitektonski natje-aj, kojem trebaju prethoditi detaljnija konzervatorska

obrada i arheološka istraživanja, 5. rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene tavana, ka-rakteristi nih etaža, prizemlja i podruma:

- rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene potrebno je provoditi s ciljem sanacije, ure enja, afirmacije i opti-malne prezentacije izvornih povijesnih, ambijentalnih, morfoloških i strukturalnih obilježja prostora i graditelj-ske strukture; mjerila i o uvane karakteristi ne povijes-ne parcelacije, uklanjanja degradiraju ih elemenata sadržaja; maksimalnog o uvanja izvorne stambene namjene te uspostave onih namjena koji pridonose re-vitalizaciji ambijenta; a prema specifi nim obilježjima svake pojedine lokacije:

- nisu dopuštene rekonstrukcije, dogradnje i nadograd-nje, kao intervencije na povijesnoj graditeljskoj strukturi koja je nositelj karakteristi ne povijesne matrice, a ko-jima se bitno utje e i mijenjaju izvorna/postoje a kvali-tetna graditeljska i oblikovna obilježja, mjerilo i gabariti.

- adaptacije tavana: - na prostorima, potezima, ambijentima i karakteristi nim

povijesnim prospektima grada kao i na zgradama koje svojim krovištem odre uju sliku trga ili ulice, nisu dopu-štene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utje e na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije te kontinuitet krovnih ko-sina s karakteristi nom vrstom pokrova - crijepa, kao peta fasada grada,

- adaptacija i prenamjena tavana u stambeni prostor, isklju ivo unutar postoje eg/izvornog gabarita, mogu a je na gra evinama koje po svojoj tipologiji tradicionalno koriste krovišta, uz uvjet da takav zahvat bude u funkci-ji procesa revitalizacije povijesne jezgre, poštuje os-novni tip i gabarit krovišta, te omogu i gra evinsku sa-naciju i seizmi ku zaštitu gra evine;

- adaptacije karakteristi nih etaža: - adaptacije su mogu e u okvirima koji omogu avaju

uvanje izvornoga karakteristi noga tlocrtnog koncep-ta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtni kih ka-rakteristika i materijala interijera,

- adaptacije prizemlja i podruma: - nisu dopuštene adaptacije prizemlja u poslovne prosto-

re namjena kojih nije primjerena spomeni koj i ambi-jentalnoj vrijednosti prostora (skladišta, autolimarije, gra evinske bravarije i sl.);

- u uli nim i pomo nim dvorišnim objektima mogu e su adaptacije prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena povijesnom gradskom središtu, uz uvjet da se o uvaju karakteristi na izvorna graditeljska i obli-kovna obilježja prostora (konstrukcija, pro elje), uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji kores-pondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture

i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa,

- ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dvorišta pripadaju eg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obilje-žja gra evine, posebno pro elja;

- nije dopušteno rastvaranje uli nih pro elja pojedina no zašti enih, registriranih kulturnih dobara kao i interven-cije u plohu plo nika - pješa kih površina (usijecanja, gradnja pristupnog stubišta) radi izvedbe ulaza u te prostore;

- u potpunosti treba o uvati i u maksimalnoj mjeri omo-gu iti prezentaciju izvornoga tradicijskoga konstruktiv-nog sustava - svo ene konstrukcije,

6. obvezna dokumentacija za utvr ivanje posebnih uvjeta je arhitektonski snimak postoje eg stanja gra evine ili dijela gra evine na kojem se planira zahvat s prikazima karakteristi nih detalja, prijedlog zahvata te opis radova, 7. za rekonstrukcijske i sanacijske zahvate te adaptacije koje zadiru u konstruktivni sustav povijesnih gra evina, posebno onih spomeni ke vrijednosti, obvezna je proved-ba detaljnijih istražnih radova (konzervatorskih, restaura-torskih, arheoloških) i stati ka ekspertiza gra evinsko-konstruktivnog stanja i ugroženosti od vlage; 8. promet - u cilju prometnog rastere enja prostora potre-bno je maksimalno reducirati mogu nost parkiranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je onemogu eno pješa ko komuniciranje, oko glavnih povijesnih žarišta, reprezentativnih gra evina i prostora, koji su nositelji identi-teta prostora, te omogu iti gradnju odgovaraju eg broja garažno-parkirališnih mjesta na lokacijama izvan ove zone.

- vrstiti opkope radi spre avanja urušavanja, - krajobrazno urediti cijeli spomeni ki sklop, a posebice

perivoj oko Tvr ave, - promet motornih vozila dozvoljava se za potrebe

dostave i održavanja, a za korisnike i posjetitelje definirati e se posebnim gradskim odlukama,

- postaviti informativne plo e na prikladnim mjestima. "B" - Podru je razli itog stupnja o uvanosti povijesne strukture - ostali dijelovi podru ja kulturnog dobra - Kulturno-povijesna cjelina Grada Slavonskog Broda

lanak 81. Na podru ju povijesnoga gradskog središta kao potpu-

no morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zah-vati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obve-zom poštivanja i afirmacije vrijednosti prostora - elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice, povijesne graditelj-ske strukture te uklapanja zahvata u takav povijesno uvje-tovani ambijent. 1. Karakteristi ni elementi urbanog koncepta i povijes-ne matrice

- obveza o uvanja karakteristi ne mreže komunikacija, trgova, trgova-parkova i perivoja, njihovih trasa, izvor-nog formata i fizionomije, regulacijske i gra evne linije, parterne i hortikulturne obrade, te svih elemenata vrije-dne povijesne urbane opreme,

- obveza o uvanja prostornih i funkcionalnih žarišta i simbola kontinuiteta života te povijesne organizacije prostora,


- obveza o uvanja karakteristi nih, do danas o uvanih, prostornih jedinica - inzula i blokova, valorizacijom nji-hovog formata, morfologije, dimenzije, gra evne linije, karakteristi ne parcelacije i organizacije prostora, mje-rila i dispozicije objekata, parternog ure enja slobodnih površina i kvalitetnog zelenila,

- zaštita karakteristi nog mjerila - visine izgradnje, u cilju uvanja homogenosti strukture i povijesne slike grada,

posebno raznolikosti visina uli nih gra evina, što pret-postavlja da se kod interpolacija i rekonstrukcija treba slijediti pretežito/karakteristi no mjerilo podru ja odno-sno ambijenata te uklapanje u odre eni povijesni ambi-jent na na in da se održi itljivost povijesne matrice,

- obveza o uvanja i sanacije pojedina nih kulturnih do-bara,

- obveza o uvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfolo-škim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje koji je nositelj povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome odre uje fizionomiju prostora,

- mogu nost rekonstrukcije i sanacije objekata koji ne-maju navedena obilježja povijesne graditeljske struktu-re vrijedne o uvanja, u svrhu pove anja kvalitete obje-kata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent,

- nije dopušteno uklanjanje pojedina nih kulturnih doba-ra te gra evina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfolo-škim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vri-jedan o uvanja kao nositelj prostornih obilježja i ambi-jentalnih osobitosti, te u bitnome odre uje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat mogu je isklju ivo prema uvjetima iz lanka 64. Zakona o zaštiti i o uva-nju kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitek-tonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja gra evina,

- mogu nost i obveza uklanjanja objekata bez arhitek-tonskih vrijednosti i bez bitnog ambijentalnog ili funkci-onalnog zna enja u povijesnoj strukturi grada, odnosno koji izrazito degradiraju povijesne i ambijentalne vrijed-nosti prostora.

2. Gradnja novih objekata Nova izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom

povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spo-meni ka obilježja, odnosno koja kao povijesni sloj izgrad-nje upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori seg-mente specifi ne ambijentalnosti, treba u svim elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijes-nim i ambijentalnim obilježjima lokacije - uli nog poteza, odnosno bloka te biti kvalitetno arhitektonsko ostvarenje. Za novu gradnju potrebno je provesti arhitektonski natje aj.

- Na perimetru (obodu) bloka (inzule) mogu nost gra-dnje novih objekata, odre ena je kao:

- mogu nost popunjenja neizgra enih gra evnih parcela, - kao zamjena dotrajalih i nekvalitetnih gra evina koje

nemaju utjecaja na fizionomiju prostora ili kao cjelovit rekonstrukcijski zahvat prostorne jedinice - bloka, u ci-lju pove anja njihove prostorne, graditeljske i sadržajne kvalitete, uz obvezu o uvanja postoje e i dovršenja ka-rakteristi ne koncepcije, morfoloških i strukturalnih obi-lježja i mjerila bloka - poteza, kao i poštivanja karakte-

risti ne zate ene parcelacije te kao kvalitativni doprinos i afirmacija sveukupnih vrijednosti prostora.

- Unutar prostora bloka (inzule), s ciljem dovršenja

nedefiniranih ili sre ivanja degradiranih obilježja pros-tora ili zate ene graditeljske strukture, mogu e je inter-polirati nove gra evine koje svojim volumenom, pozici-jom i oblikovanjem afirmiraju postoje e i stvaraju nove kvalitete, elemente ure enja i oblikovanja prostora, pri emu ti volumeni svojim gabaritima i oblikovanjem ne

smiju onemogu iti percepciju povijesnog ambijenta ne-posredne okoline i optimalnu spomeni ku prezentaciju povijesne strukture.

- Iznimno, unutar blokova ozna enih u kartografskom prikazuure enje prostora i opseg mogu eg zahvata de-finirat e se detaljnim konzervatorskim propozicijama za program urbanisti ko-arhitektonskog natje aja ili studijom za cjelinu bloka u svrhu izrade provedbenih dokumenata prostornog ure enja.

3. Rekonstrukcije na povijesnoj graditeljskoj strukturi Rekonstrukcije

Rekonstrukcije gra evina potrebno je provoditi s ciljem sanacije, ure enja i optimalne prezentacije izvornih povije-snih i ambijentalnih vrijednosti prostorne i graditeljske strukture, uklanjanjem degradiraju ih elemenata i sadržaja, maksimalnim o uvanjem izvorne namjene te uspostavom onih namjena koje pridonose afirmaciji vrijednosti gra evi-ne i ambijenta.

- rekonstrukcije tavana: - na prostorima, potezima, ambijentima i karakteristi nim

povijesnim prospektima grada, na gra evinama koje svojim krovištem odre uju fizionomiju prostora, sliku tr-ga ili ulice te na pojedina nim kulturnim dobrima, nisu dopuštene adaptacije i prenamjene kojima se bitno ut-je e na integritet povijesne strukture i mijenja izražaj-nost i izvornost krovne konstrukcije,

- na ostalim gra evinama mogu nost rekonstrukcije uv-jetovana je obvezom o uvanja postoje eg/izvornog ga-barita, tipa, konstruktivnih i oblikovnih elemenata krovi-šta te omogu avanjem gra evinske sanacije i seizmi -ke zaštite gra evina.

- rekonstrukcije karakteristi nih etaža: - rekonstrukcije su mogu e u okvirima koji omogu avaju

uvanje izvornoga karakteristi nog tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtni kih karak-teristika i materijala interijera,

- rekonstrukcije prizemlja i podruma: - nisu dopuštene rekonstrukcije i prenamjene prizemlja i

podruma u poslovne prostore namjena kojih nije prim-jerena spomeni koj i ambijentalnoj vrijednosti prostora i graditeljske strukture (skladišta, autolimarije, gra evin-ske bravarije i sl.),

- u uli nim i dvorišnim gra evinama mogu e su rekon-strukcije i prenamjene prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena gradskom središtu, uz uv-jet da se o uvaju karakteristi na izvorna graditeljska i oblikovna obilježja prostora (konstrukcija, pro elje), te uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji kore-spondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture


i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa,

- ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dvorišta pripadaju eg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obilje-žja gra evine, posebno pro elja,

- nije dopušteno rastvaranje uli nih pro elja pojedina no zašti enih, registriranih kulturnih dobara kao i interven-cije u plohi plo nika - pješa kih površina (usijecanja, gradnja prilaznog stubišta i sl.) radi izvedbe ulaza u te prostore,

- u potpunosti treba o uvati i u maksimalnoj mjeri omo-gu iti prezentaciju izvornoga konstruktivnog sustava (svo ene konstrukcije podruma i prizemlja).

Nadogradnje Nisu dopuštene nadogradnje pojedina nih kulturnih dobara i povijesne graditeljske strukture koja su po oblikovnoj dovršenosti, arhitektonskim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima povijesni sloj izgradnje koji je nositelj povijesnih obilježja i ambijen-talnih osobitosti, te u bitnome odre uje fizionomiju prosto-ra.

Nadogradnje kao mogu i oblik intervencije prihvatljive su na pojedinim nižim gra evinama koje su uokvirene višom izgradnjom, a same ne posjeduju zna ajna i kvalite-tna arhitektonsko-graditeljska obilježja odre enoga povije-snog sloja izgradnje. U slu aju nadogradnje potrebno je ostvariti oblikovnu uskla enost nadogra ene etaže s ukup-nim volumenom objekta i ambijentalnim osobitostima pred-jela. Dogradnje

Nisu dopuštene dogradnje kojima se mijenja izvor-na/zate ena koncepcija i definirani gabariti gra evine.

Iznimno, dogradnja kao oblik intervencije mogu a je na temelju detaljnog elaboriranja stanja i potrebe za o uva-njem vitalnih funkcija gra evine i kvalitetom stanovanja. 4. Gradnja visokih objekata, viših od šest nadzemnih etaža, nije dopuštena. 5. Promet - u cilju prometnog rastere enja prostora potre-bno je maksimalno reducirati mogu nost parkiranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je onemogu eno pješa ko komuniciranje, oko glavnih povijesnih žarišta, reprezentativnih gra evina i prostora, koji su nositelji identi-teta prostora, te omogu iti gradnju javnih garaža na lokaci-jama izvan ove središnje zone. Gradnju garaža za potrebe postoje e, odnosno nove grad-nje, mogu e je predvidjeti unutar bloka prema grafi kom prilogu 2. Prometna i komunalna infrastruktura - za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. "C" - Podru je sa uvanih pojedina nih elemenata povijesne strukture

lanak 82. Primjenjuje se na prostorne i gra evne strukture koje

ine integralni prostorni okvir i zaokružuju središnje grads-ko podru je kao kvalitetnu, urbanisti ki definiranu i prepoz-natljivu povijesno-urbanu cjelinu Slavonskog Broda.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu:

- zaštita pojedinih sa uvanih elemenata osnovne povije-sne strukture naselja ponajprije radi zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, o uvanje kompozicijskih vrijednosti naselja (dominante, ekspozicije), zaštita vi-zura, panorama, urbanih slika i obrisa te drugih vrijed-nosti krajolika, uz o uvanje karaktera gradnje i pojedi-na nih o uvanih primjera gra evne supstance,

- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kultur-nih dobara.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu primjenjuju se su-

kladno odre enom sustavu zaštite - "A", "B" i "C", uz obve-zu:

- o uvanja i stvaranja prostornih cezura prema postoje-im vrijednim naseljima i spre avanje njihova pretvara-

nja u amorfnu preizgra enost gradskog prostora, - o uvanja urbane matrice i slike naselja, te cjelovitosti

pojedina nih o uvanih primjera arhitektonske i stilske izvornosti,

- mogu nost rekonstrukcije i nove gradnje, uz poštivanje mjerila, u skladu s utvr enim urbanim pravilima.

'E' - zaštita pojedina nih elemenata strukture i osigu-ranja ekspozicija postoje ih vrijednosti zona A i B.

lanak 83. Zaštita podrazumijeva kontrolu gabarita, zadržavanje karaktera gradnje, o uvanje postoje ih vrijednih vizura i sl., a sve u svrhu o uvanja vizure na A i B zone. Podru je zone E nalazi se samo na manjem, isto nom dijelu Kontumca. II. Povijesni sklop i gra evina II.1. Graditeljski sklop

lanak 84. U ovu kategoriju nepokretnih kulturnih dobara uvršteni

su i prema namjeni razvrstani gra evinski ansambli razli i-tih namjena (javne namjene specifi nih funkcija i sadržaja), a ine zna ajan dio obuhvata ovog plana.

Potrebno je naglasiti da se u pravilu radi o kompleksi-ma koji su gra eni s naglašenom arhitektonskom pretenzi-jom i kvalitetom, odnosno o djelima vrsnih stvaralaca.

U ovu kategoriju kulturnih dobara uvršteno je zašti eno podru je Tvr e i Trga Sv. Trojstva. Konzervatorskom podlogom za UPU utvr ene su prostorne me e zaštite graditeljskih sklopova unutar Povijesne urba-ne cjeline Grada.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu:

- za graditeljske sklopove koji su valorizirani sustavom zaštite "A", s obzirom na visoki stupanj o uvanosti pro-storne i gra evne strukture i s gra evnom supstancom visoke spomeni ke vrijednosti, u cilju o uvanja te struk-ture, obvezna je izrada detaljnije konzervatorske do-kumentacije s propozicijama zaštite i o uvanja te do-puštenim i mogu im intervencijama unutar definiranih prostornih me a,

- gradnja i ure enje prostora unutar prostornih me a ovih sklopova mogu a je prema detaljnim konzervator-skim propozicijama nadležnog tijela,


- do donošenja detaljnije konzervatorske dokumentacije na podru jima ozna enih graditeljskih sklopova mogu i su zahvati s ciljem održavanja postoje e graditeljske strukture, dok uklanjanje pojedinih objekata, posebice onih koji su valorizirani kao pojedina na kulturna dobra, nije dopušteno,

- za gradnju unutar prostorne me e zašti enog sklopa obvezna je provedba arhitektonsko-urbanisti kog nat-je aja,

- za sve zahvate unutar granica zašti enih graditeljskih sklopova potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethod-no odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih doba-ra.

II.2. Civilna gra evina lanak 85.

U ovu su kategoriju uvršteni zna ajni koji su obilježili utemeljiteljsku epohu urbanog razvitka grada. Podizani tijekom 19. stolje a i po etkom 20. stolje a, pripadaju im parcelama, osobite graditeljske vrijednosti, uglavnom su u lošem stanju. Ovdje treba naglasiti da se zaštita ne može svesti samo na sanaciju pojedine zgrade, ve se istovremeno treba usmje-riti na o uvanje pripadaju ih parcela, s kojima ini izvornu kvalitetnu cjelinu. Uz opisane vrste civilnih gra evina koje se javljaju u ve em broju, na podru ju Plana, evidentirane su i civilne gra evi-ne specifi nih funkcija i sadržaja koje se pojavljuju pojedi-na no, ali su zna ajne u slici grada, njegovom povijesnom i urbanisti kom razvoju ili pak nezaobilazni lokaliteti kultur-no-povijesne, graditeljske i tradicijske vrijednosti.

Sustav mjera zaštite za civilne gra evine obuhva a sanaciju i održavanje zgrada s istovremenim o uvanjem pripadaju ih parcela odnosno imanja, s kojima ine izvornu kvalitetnu cjelinu.

uvanje ambijenata i krajobraznih kvaliteta užih i širih prostora zna ajnih za civilne gra evine osigurat e se provedbenim dokumentima prostornog ure enja i odgova-raju om gra evinskom regulativom. Za civilne gra evine kao pojedina na kulturna dobra sus-tav mjera zaštite i o uvanja naveden je u zasebnom pog-lavlju. Primjena ovih mjera preporu a se i za sve zahvate na evidentiranim civilnim gra evinama koje se nalaze izvan zašti enih cjelina i sklopova. II.3. Sakralna gra evina

lanak 86. Unutar obuhvata Plana, a izvan povijesnog sredi-

šta, do sada su kao nepokretna kulturna dobra zašti ene stare župne crkve koje spadaju me u najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonske spomenike na slavonsko-brodskom prostoru. To su crkve sv. Trojstva sa samostan-skim sklopom i župna crkva Sv. Stjepana Kralja. U novije vrijeme sakralne se gra evine zna ajnije saniraju i ure uju, te je bitno nastaviti njihovo kontinuirano održavanje uz konzervatorski nadzor.

Sakralne gra evine zajedno s neposrednim okoli-šem, štite se kontinuiranim održavanjem, saniranjem i restauriranjem, te ure ivanjem prema propozicijama tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara i uz stalan konzerva-torski nadzor.

III. Etnološka baština lanak 87.

Unutar obuhvata Plana nema evidentiranih etnoloških podru ja. IV. Memorijalna baština

lanak 88. Mjerama zaštite nadležna e služba sudjelovati prigo-

dom intervencija na memorijalna podru ja, u zahvatima na postoje im objektima i gradnji novih. Spomen obilježja iz Domovinskog rata su:

- Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tu-manu (Kuzma Kova )

- Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu na zelenoj površini pored Kazališno-koncertne dvorane

- Spomen plo e, biste i javna obilježja: - Bista slikara Vladimira Beci a (Ivan Meštrovi ) - Bista spisateljice Ivane Brli Mažurani (Vanja Radauš) - Spomenik Ivane Brli Mažurani (Marija Ujevi ) - Bista dr. Ante Star evi a, na Trgu pobjede (Ruži ) - Bista slikara Vladimira Filakovca na Šetalištu Bra e

Radi (Star evi ) - Bista slikara Ivana Domca na Šetalištu Bra e Radi

(Star evi ) - Bista pjesnika Dragutina Tadijanovi a na Šetalištu Bra-

e Radi - Bista Stjepana Radi a na Trgu žrtava rata - Spomen plo a Matiji Mesi u u Mesi evoj ulici - Spomen plo a Ante Star evi a u Star evi evoj ulici - Spomen plo a Huge Badali a, Muzej Posavlja - Spomen plo a Mie orak-Slavenski u Star evi evoj

ulici - Spomen plo a nadbiskupu Josipu Stadleru u Mesi evoj

ulici - Spomen plo a Stjepana Marijanovi a u Mesi evoj ulici - Spomen plo a Jeronima Miše u Ma ekovoj ulici - Spomen plo a ure Pilara i Martina Pilara u Mesi evoj

ulici - Spomen plo a ure Salaja u atriju Kazališno-koncertne

dvorane - Spomen plo a DHI - djeci stradaloj u Domovinskom

ratu u parku u Vukovarskoj ulici - Spomen plo a Generala Antuna Mollynaria na Šetalištu

Bra e Radi - Spomen plo a Vatrogasni - penja ki toranj - Spomen plo a "Sinagoga brodske židovske zajednice"

u Ulici Petra Krešimira IV - Spomen plo a Tome Mati a - Spomen plo a Stjepana pl. Horvata u Star evi evoj

ulici - Spomen plo a Andrije Torkvat Brli , Ku a Brli - Spomen plo a Ivane Brli Mažurani , Ku a Brli - Spomenik djeci stradaloj u Domovinskom ratu.

V. Arheološka baština

lanak 89. Kulturna dobra obra ena su i sistematizirana prema

vremenskom odre enju na tri osnovna razdoblja prapovi-jest, antiku i srednji vijek.


Zakonom o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03, NN 157/03) regulirana je izme u osta-log i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove zone te na preostalo podru je grada Slavonskog Bro-da primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona. U ar-heološkim zonama, svi zemljani radovi koji uklju uju kopa-nje zemljišta dublje od 40 cm, moraju se izvoditi ru nim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvr ene posebne uvjete zaštite i odobrenje ovog konzer-vatorskog odjela, koji može na pojedinim lokacijama propi-sati i prethodno izvo enje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja u navedenim zonama uvjeto-vana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

Tako er, ukoliko bi se na podru ju grada Slavonskog Broda, prilikom izvo enja gra evinskih radova ili bilo kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove, te bez odlaganja obavijestiti ovaj Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama Zakona poduzele odgova-raju e mjere osiguranje te zaštite nalazišta i nalaza. Uvjete za o uvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih odre uje nadležno tijelo za zaštitu.

VI. Pojedina na kulturna dobra

lanak 90. U skladu sa Zakonom o zaštiti i o uvanju kulturnih do-

bara mjere zaštite pojedina nih nepokretnih kulturnih doba-ra obuhva aju izradu cjelovite baze podataka kulturnih dobara, sustavno pra enje i kontrolu stanja u prostoru, izradu dugoro nih programa sanacije i održavanja, te pra enje njihove realizacije, kao i preuzimanje i provo enje zakonske obveze vlasnika odnosno korisnika da se brine o kulturnom dobru.

Radnje koje bi mogle prouzro iti promjene na nepokre-tnome kulturnom dobru, promjene namjene zašti enoga kulturnog dobra, kao i promjene u zašti enom okolišu kulturnog dobra, mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. Nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti integritet nepokretnoga kulturnog dobra. Provo enje cjelovite zaštite podrazumijeva istodobnu zaštitu same gra evine i zaštitu svih dijelova i elemenata pripadaju eg prostora odnosno parcele, u pravilu uz o u-vanje izvorne namjene i sadržaja u zašti enim gra evina-ma i na pripadaju im parcelama. Za sanaciju i provo enje zaštitnih radova na ugroženim odnosno ošte enim kulturnim dobrima potrebno je izraditi odgovaraju u arhitektonsko-gra evinsku dokumentaciju postoje eg stanja s prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela. Mjere zaštite i odredbe za provedbu: Pojedina na kulturna dobra i preventivno zašti ena, upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, bez obzira na stupanj zaštite podru ja ili naselja u kojem se nalaze:

- svi zahvati trebaju omogu iti o uvanje, sanaciju i obno-vu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika, te parcele, u pravilu uz o uvanje izvorne namjene,

- eventualna nova namjena mora se prilagoditi o uvanoj gra evnoj strukturi,

- sanacija i obnova svake gra evine mora se provoditi sukladno izvornome arhitektonsko-oblikovnom koncep-tu, uz o uvanje pripadaju ih parcela odnosno posjeda s kojima ine kvalitetnu cjelinu,

- nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spome-ni ki karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogra-dnji, preoblikovanju bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru objekta odnosno karakteru šireg okoliša, kao niti preparcelacija, nije dopuštena ugradnja i zamjena gra evnih elemenata i materijala koji nisu primjereni povijesnom i spomeni kom karakteru gra e-vine (PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.), a prema detaljnim propozicijama službe zaštite,

- nije dopušteno uklanjanje pojedina no zašti enih, regi-striranih kulturnih dobara u svrhu gradnje, osim iznimno pod uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zaštiti i

uvanju kulturnih dobara, - za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi

posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Objekti koji se nalaze unutar Povijesne urbane cjeli-

ne Grada, a nemaju obilježja pojedina noga kulturnog dobra ili do sada nisu valorizirani te se štite urbanis-ti kim planom

Ove mjere odnose se na objekte koji posjeduju odre-ene graditeljske i tipološke zna ajke, arhitektonske karak-

teristike kao i funkcije i sadržaje odre enoga povijesnog sloja izgradnje; koji su dijelom nositelj specifi nih prostor-nih obilježja, njegovih povijesnih karakteristika i ambijen-talnih osobitosti, i koji dokumentiraju kontinuitet prostora grada u cjelini i time odre uju njegovu povijesno-urbanisti ku ulogu i vrijednost u ukupnoj matrici i slici povi-jesnog grada, a nemaju obilježja kulturnog dobra:

- svi zahvati na tim objektima moraju biti u cilju o uvanja i obnove osobitosti cjeline - naselja kao kulturnog dob-ra,

- mogu i su zahvati rekonstrukcije i prenamjene uz ob-novu o uvane izvorne gra evne supstance, potpuno

uvanje pro elja sa svim stilskim obilježjima i elemen-tima u cilju uspostave i obnove karakteristi nih ambi-jentalnih vrijednosti prostora, mjerila i tipologije, a koje pridonose pove anju kvalitete samog objekta, uli nog poteza i sl. sukladno konzervatorskim propozicijama i urbanim pravilima,

- uklanjanje objekta odnosno gradnja mogu a je isklju i-vo uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povije-sne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gra evina,

- na objektima povijesne graditeljske strukture nije dopu-štena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koji nisu primjereni graditeljskim i tipološkim karakteristika-ma gra evine (PVC prozori, vrata i zaštita od sunca, pokrov bitumenskom šindrom, postavljanje antena i vanjskih klima jedinica na uli na pro elja, i sl.), a prema detaljnim propozicijama službe zaštite,



- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kultur-nih dobara.

Primjena utvr enih mjera zaštite preporu a se i za objek-te vrijednih tipoloških zna ajki, koji se uklapaju u naslije-

eni graditeljski identitet podru ja, a za koje se u detalj-nom postupku valorizacije te nakon odgovaraju e vre-menske distance ili kroz posebnu obradu opusa pojedinih

autora, predmnijeva uvrštenje me u zašti ena kulturna dobra.

E evidentirano PZ preventivno zašti eno R kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara PPZ prijedlog za preventivnu zaštitu PR prijedlog za upis u Registar ZPP zaštita Urbanisti kim planom

ARHEOLOŠKA BAŠTINA ARHEOLOŠKO PODRU JE - ZONA A/ZONA I REDNI BR. NAZIV E PZ R PPZ PR ZPP 1.1. Podru je povijesne cjeline grada + 1.2. Tvr ava +

1.3. Trg Sv. Trojstva - Franjeva ka crkva sv. Trojstva sa samostanom - Muzej +

ARHEOLOŠKI - POJEDINA NO ISTRAŽENA LOKACIJA REDNI BR. NAZIV E PZ R PPZ PR ZPP 1.4. Kapela Sv. Ane + + 1.5. Zgrada Stožerne vojarne + + POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA GRADSKA NASELJA REDNI BR. NAZIV E PZ R PPZ PR ZPP 2. Kulturno-povijesna cjelina Slavonskog Broda + 2.1. Tvr ava +

2.2. Trg Sv. Trojstva - Franjeva ka crkva sv. Trojstva sa samostanom - Muzej +

POVIJESNI SKLOP I GRAÐEVINA GRADITELJSKI SKLOP REDNI BR. NAZIV E PZ R PPZ PR ZPP 3.1. Tvr ava + 3.2. Kontumac + CIVILNA GRA EVINA REDNI BR. NAZIV E PZ R PPZ PR ZPP 3.3. Trg I. B. Mažurani 1 + + 3.4. Strojarski fakultet, Trg I. B. Mažurani 2 + + 3.5. Trg I. B. Mažurani 3 + + 3.6. Jednokatnica, Trg I. B. Mažurani 4 + + 3.7. Jednokatnica, Trg I. B. Mažurani 5 + + 3.8. Ku a Brli , Trg I. B. Mažurani 8 + + + 3.9. Trg I. B. Mažurani 9 + + 3.10. Trg I. B. Mažurani 10 + + 3.11. Trg I. B. Mažurani 11 + + 3.12. Žuta ku a, Trg I. B. Mažurani 13, Ku a Kohn + + 3.13. Trg I. B. Mažurani 14 + + 3.14. Trg I. B. Mažurani 15 + + 3.15. Ugaona jednokatnica, A. Star evi a 1, Radosavljevi + + 3.16. Prizemnica, A. Star evi a 3 + 3.17. Jednokatnica, A. Star evi a 4 + 3.18. Jednokatnica, A. Star evi a 5 + 3.19. Jednokatnica, Pala a Horvat, A. Star evi a 8 + 3.20. Star evi eva 9 + + 3.21. Kino-kazalište "Apollo", A. Star evi a 11 + + + 3.22. Pro elje prizemlja, A. Star evi a 12 + 3.23. Jednokatnica, gra evina Crvenog križa, A. Star evi a 13 + + 3.24. Ugaona jednokatnica, A. Star evi a 17 + + 3.25. Ugaona jednokatnica, Star evi eva 18 + + 3.26. Star evi eva 19 + + 3.27. Star evi eva 21 + + 3.28. Star evi eva 23 + 3.29. Star evi eva 25 + + 3.30. Star evi eva 27 + + 3.31. Star evi eva 29 + + 3.32. Star evi eva 37 + + 3.33. Star evi eva 39 + +

3.34. Gra evina grad. magistrata, Muzej Brodskog Posavlja, Star evi eva 40

+

3.35. Star evi eva 41 + +


3.36. Star evi eva 43 + + 3.37. Star evi eva 48 + + 3.38. Star evi eva 51 + + 3.39. Star evi eva 53 + + 3.40. Jednokatnica, Obala S. Radi a 6 + + + 3.41. M. Mesi a 1 + + 3.42. Hrvatski dom, M. Mesi a 11 + + 3.43. M. Mesi a 14 + + 3.44. M. Mesi a 18 + + 3.45. M. Mesi a 19 + + 3.46. M. Mesi a 21 + + 3.47. M. Mesi a 26 + + 3.48. M. Mesi a 31 + + 3.49. Stambena prizemnica, M. Mesi a 33 + + 3.50. Zgrada Hrvatskog sokola + + 3.51. M. Mesi a 37 + + 3.52. M. Mesi a 38 + + 3.53. M. Mesi a 39 + + 3.54. M. Mesi a 40 + + 3.55. M. Mesi a 41 + + 3.56. Rodna ku a M. Mesi a, M. Mesi a 47 + + 3.57. T. Skalice 4 + + 3.58. A. Šenoe 6 + + 3.59. Ugaona katnica, I. pl Zajca 6 + + 3.60. Ugaona prizemnica, I. pl Zajca 8 + + 3.61. Stambena katnica, I. pl Zajca 11 + + 3.62. Stambena katnica, I. pl Zajca 13 + + 3.63. Stambena katnica, I. pl Zajca 15 + + 3.64. Državni arhiv u Sl. Brodu, Cesar eva 1 + 3.65. Hotel Park, Trg Pobjede 1 + + 3.66. Zgrada okružne blagajne,Trg Pobjede 4 + + 3.67. Ku a Till Šimi ,Trg Pobjede 7 + + 3.68. Trg Pobjede 8 + + 3.69. Trg Pobjede 11 + + 3.70. Trg Pobjede 12 + + 3.71. Trg Pobjede 18 + + 3.72. Trg Pobjede 28 + + 3.73. Trg Pobjede 29 + + 3.74. HGK, Trg Pobjede 30 + + 3.75. Ul. M. Gupca 23 + + 3.76. Krešimirova 8 + + 3.77. Krešimirova 10 + + 3.78. Ku a Merkadi , Krešimirova 11 + + 3.79. Krešimirova 12 + + 3.80. Ku a König, Krešimirova 15 + + 3.81. Krešimirova 23 + + 3.82. Krešimirova 24 + + 3.83. Pro elje ku e Vukovi , Krešimirova 26 + 3.84. Krešimirova 27 + + 3.85. Krešimirova 29 + + 3.86. Krešimirova 31 + + 3.87. Krešimirova 32 + + 3.88. Krešimirova 34 + + 3.89. Krešimirova 35 + + 3.90. J. Godlara 1 + 3.91. Ku a Fridrih, J. Godlara 2 + 3.92. Vatrogasni dom,Trg sv. Trojstva bb + + 3.93. Ku a Z. Ben evi -Brli , Ul. V.Ma eka 37 + + 3.94. Ul. V. Ma eka 47 + + 3.95. Ul. Sv. Florijana bb + 3.96. Ul. Sv. Florijana 5 + 3.97. Ul. Sv. Florijana 9 + 3.99. KKD 'I. B. Mažurani ', Trg S. Mileti a 12 + + 3.100. Trg S. Mileti a bb + + 3.101. Ul. J. Kozarca 2 + + 3.102. Ul. A. Star evi a 26 + + 3.103. Ul. A. Star evi a 31 + + SAKRALNA GRA EVINA REDNI BR. NAZIV E PZ R PPZ PR ZPP 4.1. Franj. crkva sv. Trojstva sa samostanom +

4.2. Župna crkva sv. Stjepana Kralja danas Župna crkva Gospe Brze Pomo i

+ +


9. POSTUPANJE S OTPADOM

lanak 91. Na podru ju obuhvata ovog Plana s otpadom se postupa u

skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom na podru ju grada Slavonskog Broda.

Unutar podru ja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak

samo komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada koji treba uklju iti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

Proizvo tehnološkog otpada dužan je, sukladno zakon-skoj regulativi, osigurati na in obrade i skladištenje tehnološ-kog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

Ovim Planom nije omogu eno formiranje i organiziranje reciklažnih dvorišta.

Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili ve e metalne kontejnere s poklopcem.

Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.).

Kontejnere za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješa ki promet.

Za postavljanje kontejnera iz stavka 1, 2 i 3 ove odredbe potrebno je osigurati odgovaraju i prostor kojime se ne e ometati kolni i pješa ki promet, te koji e biti ogra en tampo-nom zelenila, ogradom ili sl. Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogu nost pristupa vozila do posuda za

prikupljanje otpada na maksimalno 15 m, a otpad deponirati u zatvorene posude udaljene od gra evina maksimalno 20m.

Kruti otpad može se odlagati samo na za to odre ena mjesta. Fizi ke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglas-ju s pozitivnim propisima. Posude/kontejnere za skupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na parcelu gra evine za svaku gra evinu pojedina no ili skupno ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduze a. 10. MJERE SPRJE AVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

lanak 92. Mjere sanacije, o uvanja i unapre enja okoliša i njegovih

ugroženih dijelova provodit e se u skladu s važe im zakoni-ma, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problemati-ku.

Unutar podru ja obuhvata plana, ne mogu se graditi gra-evine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili

potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvr enih posebnim propisima zašti-te ovjekova okoliša u naselju Unutar podru ja obuhvata ne može se ure ivati ili koristiti zemljište na na in koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 1. ove odredbe.

Ovim Planom utvr ene su mjere koje se na podru ju obu-hvata trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprje e-nje stanja okoliša:

- provedba mjera zaštite tla, - provedba mjera zaštite zraka, - provedba mjera zaštite voda, - provedba mjera zaštite od buke.

lanak 93.

Zaštita zraka provodi se sukladno važe em Zakonu o zaš-titi zraka uz obvezno provo enje mjera za spre avanje i sma-njivanje one iš enja zraka. Nije dozvoljeno prekora enje preporu ene vrijednosti kakvo e zraka propisane Uredbom o

preporu enim i grani nim vrijednostima kakvo e zraka ("Naro-dne novine" broj 101/96 i 2/97- ispr.), niti ispuštanje u zrak one iš uju e tvari u koli ini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o grani nim vrijednostima emisije one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora ("Narodne novine" broj 140/97).

Unutar obuhvata plana ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom ugrožavaju kakvo u zraka i okoliš.

Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacije na javni pri-jevoz i bezolovna goriva osigurati e se rastere enje urbanih naseljenih podru ja od intenzivnog prometa i negativnog utje-caja one iš avanja zraka prometom. Poticanjem gradnje i korištenja biciklisti ke mreže i pješa kih putova dodatno e se umanjiti negativni utjecaj sustava mobilnosti na kakvo u zraka u urbanom podru ju.

Osnovni energent u gospodarstvu i doma instvu je elektri-na energija, odnosno tzv. isti energent. Zaštita zraka osigu-

rat e se i štednjom i racionalizacijom energije, uvo enjem plina te razvojem dopunskih alternativnih energetskih sustava.

Zaštita tla je osigurana racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograni avanje izgra enosti parcela i planiranjem javnih parkova i trgova; sa uvat e se tlo neizgra-

enim, a time ukupna kvaliteta gradskog naseljenog prostora. Tlo se one iš uje neadekvatnom odvodnjom i neprimjere-

nim odlaganjem otpadate. Naro itu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema (modernizacija i proširivanje mreže odvodnje otpadnih voda, u gospodarstvu izgradnjom sustava odvodnje i predtretmana sukladno tehnološkom procesu, kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizi ke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima).

Zaštita voda provodi se sukladno važe em Zakonu o vo-dama. Na podru ju obuhvata zadržavaju se trase oborinskih kanala, koji se moraju riješiti u sklopu rješenja prometnice.

Mjerama provedbe treba osigurati cjelovitu izgradnju sus-tava odvodnje otpadnih voda i sustava lokalne zaštite tla i podzemnih voda od strane potencijalnih zaga iva a. Potrebno je provoditi mjere zbrinjavanja otpada i proširivati i modernizi-rati mrežu odvodnje otpadnih voda i gradnjom oborinske odvo-dnje na prometnicama.

Na podru ju obuhvata Plana, mjere zaštite od buke pot-rebno je provoditi sukladno važe em Zakonu o zaštiti od buke i važe em Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade. Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi e se:

- ograni avanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvr ivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad,

- regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograni enja proto-ka vozila ili isklju enjem iz prometa odre enih vrsta vozila.

Zaštita od požara

lanak 94. Vatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim

prometnim površinama ime je omogu en pristup do svake gra evne estice.

Radi omogu avanja spašavanja osoba iz gra evine i ga-šenja požara na gra evini i otvorenom prostoru, gra evina mora imati vatrogasni prilaz prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mo-ra se, ukoliko ve ne postoji, predvidjeti da vanjska hidrantska mreža za gašenje požara bude odre ena prema posebnom propisu (Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06)).


Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih teku i-na i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odredbe Zakona o zapaljivim teku inama i plinovima (NN 108/95) te Pravilnika o zapaljivim teku inama (NN 54/99) i Pravilnika o ukapljenom naftnom plinu (NN117/07).

Izgradnja gra evina treba biti u skladu s zakonskom regu-lativom iz oblasti protupožarne zaštite. U svrhu sprje avanja širenja požara na susjednu gra evinu, gra evina mora biti:

- udaljena od susjedne gra evine najmanje 4m ili manje ako se dokaže (uzimaju i u obzir požarno optere enje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra evina, veli inu otvora i sl.) da se požar ne e prenijeti na susjedne gra evine ili

- odvojena od susjednih gra evina zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slu aju da gra evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min), nadvisuje krov susjedne gra evine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m, ispod pokrova krovišta koji mora biti od ne gorivog materijala najmanje na dužini konzole.

11. MJERE PROVEDBE PLANA 11.1. Obveza izrade cjelovitih rješenja

lanak 95. Provedba Plana primjenjuju se :

- neposrednim provo enjem sukladno Odredbama za pro-vo enje,

- temeljem dokumenata prostornog ure enja ija je izrada propisana ovim Planom a sukladno Odredbama za provo-

enje. Za provedbu Plana, osim ovih Odredbi, služe i odnosni

tekstualni i grafi ki dijelovi Plana, Odredbe Odluke o izmjenama i dopunama Generalnog urbanisti kog plana Grada Slavonskog Broda, Odredbe Zakona o prostornom ure enju, u mjeri i na na in kako je to predvi eno istim Zakonom.

Planom se odre uje obaveza izrade Konzervatorske pod-loge za Podru je Kontumac.

Smjernice za izradu ovih dokumenata odre ene su Odredbama za provo enje ovog Plana i njegovim odnosnim tekstualnim i grafi kim dijelovima.

Svi dokumenti iz prethodnih stavaka ija je izrada propisa-na ovim Planom moraju biti izra eni u skladu s ovim Planom i mogu propisati detaljnije (strože) uvjeti za izgradnju i ure enje prostora.

Prioritet izrade dokumenata prostornog ure enja, te komu-nalnog opremanja i ure ivanja prostora na podru ju obuhvata ovog prostornog plana odre uje se “Programom mjera za unapre enje stanja u prostoru”.

U slu aju da se donesu posebni propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi za provo enje, prilikom utvr ivanja uvjeta izgradnje primijeniti e se strože norme.

Temeljem l. 115 Odluke o donošenju Izmjena i do-puna Generalnog urbanisti kog plana grada Slavonskog Bro-da, a radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za ure enje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih gra evina, obvezno je izraditi cjelovito urbanisti ko-arhitektonsko rješenje (temeljem rezultata provedbe javnog, urbanisti ko-arhitektonskog natje aja) za:

- Trg I. B. Mažurani (Korzo), od Ulice kralja P. Krešimira IV. do Šetališta bra e Radi , uklju uju i i podru je oko Trga S. Mileti a; na neizgra enim gra evnim esticama Trga S.

Mileti a potrebno je interpolirati gra evine, visinu ograni iti najvišom gra evinom predmetnog bloka, odnosno, potreb-no je zatvoriti blokovsku izgradnju kao logi nu cjelinu, uz poštivanje gra evnog pravca i povijesne parcelacije,

- Šetalište bra e Radi a od Trga I. B. Mažurani do Franje-va kog samostana; potrebno je sa uvati zeleni koridor uz šetalište, sa uvati gra evni pravac i povijesnu parcelaciju, a visine eventualnih interpolacija odrediti prema postoje oj pojedina noj izgradnji gra evine susjednih estica (ne pre-laziti te visine); potrebno je o uvati postoje e javne i neiz-gra ene površine na kojima se zabranjuje gra enje,

- gra evine javne namjene i urbane zahvate koji se grade iz državnog ili gradskog prora una

- za stambenu gradnju koja se realizira uz sudjelovanje gradskoga prora una

- za gra evine na Trgu I. B. Mažurani , Trg S. Mileti a i Še-tališta S. Radi a prema grafi kom prilogu 5. Oblici korište-nja

- za gra evine odre ene konzervatorskom podlogom. - urbanisti ko-hortikulturno rješenje (projekt hortikulturnog

ure enja) za: - javne parkove (Z1) - projekt obnove perivoja za: - javni park gradske tvr ave sa parkom Klasije (Z2).

11.2. Rekonstrukcija gra evina ija je namjena protivna planiranoj namjeni

lanak 96. Na postoje im legalno izgra enim gra evinama unutar

površina koje su predvi ene za drugu namjenu, a izgra ene su u skladu s ranije važe im propisima i na temelju odgovaraju-eg akta, može se odobriti rekonstrukcija gra evine radi osigu-

ravanja neophodnih uvjeta života i rada. Neophodnim obimom rekonstrukcije kojim se utje e na ispu-njavanje bitnih zahtjeva za uporabljivost gra evine smatra se:

- sanacija postoje e stambene ili stambeno-poslovne gra-evine u istim gabaritima,

- popravak postoje ega krovišta (ravnog ili kosog), - adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postoje eg

gabarita gra evine u stambeni prostor, uz mogu nost na-dogradnje nadozida do najviše 0,9 m visine, pod uvjetom da je u skladu s propisanom visinom zgrade,

- preinake koje uklju uju otvaranje vanjskih otvora na posto-je im zgradama i izgradnju krovnih prozora,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz posto-je e stambene gra evine, koje iste u svom sastavu ili na istoj gra evnoj estici nemaju izgra ene i to u najve oj brutto površini od 6 m2,

- izgradnja ili adaptacija manjih pomo nih gra evina neop-hodnih uz postoje e stambene gra evine, ako nisu sagra-

ene ili su u takvom stanju da je potrebna adaptacija (spremište, drvarnica) i to u najve oj brutto površini od 6 m2,

- ure enje gra evinske estice postoje e zgrade (popravak ograde, gra enje potpornih zidova),

- rekonstrukcija svih vrsta instalacija, - priklju ak na gra evine i ure aje komunalne infrastrukture, - neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta

rada smatra se: - prilago ivanje i popravljanje postoje ih gospodarskih i

poslovnih prostorija, po nalogu nadležnih inspekcijskih službi, u slu aju da ne zadovoljavaju propisima iz pod-ru ja zaštite na radu, zaštite od požara i propisanim higijensko-tehni kim mjerama,


- za dogradnju sanitarnoga vora, garderobe ili manjih skladišta do 6,00 m2 neto uz zgrade poslovne namje-ne,

- promjena namjene poslovnih prostora pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje okoliša i svojim korištenjem ne utje e na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima, ali samo unutar postoje ih ga-barita,

- prenamjena dijela postoje e stambene gra evine u poslovni prostor unutar postoje ih gabarita, ako svojim korištenjem ne utje e na zdravlje ljudi i okolne stam-bene objekte odnosno da se isti zaštite od buke; isto se odnosi na dogradnju manjih poslovnih objekata koji time ine funkcionalnu cjelinu.

Pove anje koeficijenta izgra enosti adaptacijom gra evina iz stavka 2. i 3. ove to ke, kao i proširenje drugih postoje ih gra evina ili izgradnjom nove gra evine, ne može biti ve e nego što je obzirom na na in i vrstu izgradnje utvr eno ovim odredbama za provo enje. 11. 3. Posebne mjere ure enja i zaštite Mjere posebne zaštite

lanak 97. Sukladno posebnom zakonskom propisu (važe i Pravilnik

o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure ivanju prostora) Mjere posebne zaštite iz poglavlja 3.8. Obrazloženja ovog Plana sastavni su dio ovih Odredbi za provo enje. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

lanak 98.

Zahtjevi i postupci za pojedina ne gra evine zapo eti prije donošenja Urbanisti koga plana ure enja ''Povijesna i urbanis-ti ka cjelina s gradskom tvr avom' rješavaju se uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture.

Zahtjevi i postupci za rekonstrukciju postoje ih i gradnju pojedina nih stambenih i poslovnih gra evina (interpolacije) u zonama stambene namjene (S2 i S3) i u zoni mješovite nam-jene (M), zapo eti prije donošenja UPU-a ''Povijesna i urbanis-ti ka cjelina s gradskom tvr avom' mogu e je dovršiti po tada važe oj prostorno-planskoj dokumentaciji, uz uvjet da se gra evna estica nalazi u ranije formiranom urbanom nizu, uz obvezan postoje i kolni prilaz s prate om uli nom infrastruktu-rom ili uz obvezu prethodne izgradnje i ure enja javne promet-nice s prate om infrastrukturom.

lanak 99.

Stupanjem na snagu UPU-a „Povijesna i urbanisti ka cjeli-na s gradskom Tvr avom“ stavljaju se izvan snage sljede i planovi: - PUP 'Šetalište bra e Radi ' - PUP 'Trg pobjede' - PUP 'Trgova ki poslovni centar' u Strossmayerovoj ulici.

lanak 100.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“. GRAD SLAVONSKI BROD GRADSKO VIJE E KLASA:350-01/10-01/20

URBROJ: 2178/01-07-11-6 Slavonski Brod, 22. velja e 2011.


9. Na temelju lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Slu-žbeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09 i 13/10) Gradsko vije e Grada Slavonskog Broda na svojoj 14. sjednici, održanoj 22. velja e 2011. godine, donosi

ODLUKU o razrješenju i imenovanju lana Školskog odbora

OŠ „Antun Mihanovi “ u ime Gradskog vije a

I. Razrješuje se Dalibor Dami evi dužnosti lana Školskog

odbora Osnovne škole „Antun Mihanovi “ imenovanog u ime Gradskog vije a.

II. Imenuje se Josip Marini na dužnost lana Školskog odbo-

ra Osnovne škole „Antun Mihanovi “ u ime Gradskog vije a.

III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit

e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.

GRAD SLAVONSKI BROD GRADSKO VIJE E Klasa: 021-01/11-01/7 Urbroj: 2178/01-07-11-4 Slavonski Brod, 22. velja e 2011.


10. Na temelju lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Slu-žbeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09 i 13/10) Gradsko vije e Grada Slavonskog Broda na svojoj 14. sjednici, održanoj 22. velja e 2011. godine, donosi

ODLUKU o razrješenju i imenovanju lana Školskog odbora

OŠ „Vladimir Nazor“ u ime Gradskog vije a

I. Razrješuje se Ivica Petrovi dužnosti lana Školskog odbo-

ra Osnovne škole „Vladimir Nazor“ imenovanog u ime Grads-kog vije a.

II. Imenuje se Julija Miši na dužnost lana Školskog odbora

Osnovne škole „Vladimir Nazor“ u ime Gradskog vije a.

III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit

e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“. GRAD SLAVONSKI BROD GRADSKO VIJE E Klasa: 021-01/11-01/7 Urbroj: 2178/01-07-11-5 Slavonski Brod, 22. velja e 2011.


Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda Izdava : Grad Slavonski Brod, Vukovarska 1, 35000 Slavonski Brod Odgovorni urednik: Davor Rogi , dipl.ing. (Pro elnik upravnog odjela za lokalnu samoupravu) Urednica: Kristina Radi , dipl.iur., Tel/fax: 035 217 096 Tehni ko ure enje i tisak: Grad Slavonski Brod

Documents

SLUŽBENI GLASNIKslavonsk/images... · torno ureÿenje i zaštitu okoliša Grada Slavonskog Broda. ýlanak 2. U skladu s Odlukom o donošenju izmjena i dopuna Generalnoga urbanistiþkog