Click here to load reader

Slukan Balkan

  • View
    245

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Slukan Balkan

  • doi:10.5559/di.20.2.06

    HRVATSKA KAO ZAPADNIBALKAN GEOGRAFSKASTVARNOST ILI NAMETNUTIIDENTITET?Mirela SLUKAN ALTIInstitut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

    UDK: 911.3:32(497.5)Pregledni rad

    Primljeno: 22. 9. 2009.

    lanak raspravlja o pojavi i povijesnom razvojugeografskoga pojma Balkanskoga poluotoka i njegovuutjecaju na suvremeno definiranje geografskoga igeopolitikoga poloaja Republike Hrvatske. Razliita, estopogrena, stajalita u definiranju granica Balkanskogapoluotoka uzrok su mnogim nedoumicama i u regionalizacijii u odreivanju poloaja Hrvatske u meunarodnimodnosima. Pojam zapadnoga Balkana, koji se danas estorabi za definiranje geografskoga i geopolitikoga poloajaHrvatske, u potpunoj je suprotnosti s naelima geografskeregionalizacije Europe kao i s geografskom definicijompoluotoka.

    Kljune rijei: zapadni Balkan, regionalizacija Europe,geopolitika, geografski poloaj Hrvatske, identitet

    Mirela Slukan Alti, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar,Maruliev trg 19/1, p. p. 277, 10 001 Zagreb, Hrvatska.E-mail: [email protected]

    POETNI PROBLEMI BALKAN, TO SU ONI DRUGIKada biste danas pitali nekoga u Sloveniji gdje je Balkan, vje-rojatno bi uslijedio odgovor da je to svakako negdje istono odSutle. Postavivi isto pitanje u Hrvatskoj, uobiajeni odgovorjest da Balkan poinje od Dunava, dok bi u Bosni odgovor gla-sio da je Balkan istono od Drine.1 Dakle, ne samo da postojioito nesuglasje o geografskom pojmu Balkana nego i jasna e-lja da se na njemu ne bude. Balkan, to su uvijek oni drugi.2 Iztoga moemo zakljuiti da je rije o pojmu koji ima dva posverazliita znaenja geografsko, krajnje nedefinirano, i kulturo-401

  • loko, krajnje negativno, u novije vrijeme snano poticano isuvremenim politikim kontekstom koji ponovno revalorizirapojam Balkana u meunarodnim odnosima. Naime, danas seHrvatska u meunarodnim odnosima u regionalnom smisluesto definira kao zemlja zapadnoga Balkana. Iako se te defini-cije pozivaju na geografsku regionalizaciju prostora, posve jejasno da Hrvatska nema poluotoni poloaj, pa prema tomene moe biti ni dio Balkanskoga poluotoka. Pojam Balkana uprostornom opsegu u kojem se obino upotrebljava jest povi-jesni, a ne geografski pojam. U skladu s tim moe se upotre-bljavati samo u povijesnom kontekstu, a nikako u kontekstusuvremenih geografskih, geopolitikih ili meunarodnih odno-sa, kao to se to danas esto dogaa.

    Iako je geografski pojam Balkana stariji od onoga kultu-rolokog, geografskih radova koji bi definirali Balkanski polu-otok gotovo da nema. Zbog svega navedenog cilj je ovog radaistraiti historijsko-geografsku genezu pojma Balkana i njegovutjecaj za suvremenu regionalizaciju srednje i jugoistoneEurope, koje je Hrvatska sastavni dio.

    GEOGRAFSKA DEFINICIJA BALKANSKOGAPOLUOTOKA BALKAN KAO PROBLEM, A NE REGIJA

    Ve letimian uvid u relevantnu geografsku literaturu istie ne-jasnu definiciju Balkanskoga poluotoka. Svaka enciklopedija,atlas ili druga struna literatura s podruja geografije navodidrugaije geografske odrednice Balkana.

    Balkanski poluotok najee se definira kao jugoistonidio europskoga kontinenta, kojemu je kopnena granica obi-no odreena linijom Trst Odesa.3 U skladu s tom tezom go-tovo je cijeli hrvatski prostor obuhvaen pojmom Balkan-skoga poluotoka. Slino ga definira i Encyclopedia Britannica(1993., vol. 1, 833-835), koja u taj pojam ukljuuje Grku, Alba-niju, Bugarsku, Rumunjsku te sve zemlje bive Jugoslavije, u-kljuujui i Sloveniju. Na slian nain isti prostor tretira i ThePalgrave Concise Historical Atlas of the Balkans (Hupchick i Cox,2001., 5), koji sjevernu granicu Balkana stavlja na Dravu, Du-nav, Karpate i ue rijeke Prut u Crno more.

    Wikipedija, internetska enciklopedija, oznauje Balkan kaopoluotok jugoistone Europe kojemu je poluotonost neodre-ena, a koji obuhvaa europski dio Turske, Grku, Albaniju,Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru, Bugarsku, Bosnu i Herce-govinu, a samo katkada i Rumunjsku, Hrvatsku te Sloveniju.4

    Istiui problematinost pojma Balkana, World Geographi-cal Encyclopedia (Geografska enciklopedija svijeta) (New York, 1994.,231), sporno podruje definira kao Podunavsko-balkansku re-giju (Danube-Balkan Region), koja obuhvaa podruje Grke,Albanije, Makedonije, Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovi-ne, Hrvatske, Madarske, Rumunjske i Bugarske.

    DRU[. [email protected] ZAGREBGOD. 20 (2011),BR. 2 (112),STR. 401-413

    SLUKAN ALTI, M.:HRVATSKA KAO...

    402

  • U Atlasu Europe Radovan Pavi (1997., 201) sjevernu gra-nicu Balkanskoga poluotoka definira linijom Rijeki zaljev bu-garsko-rumunjska granica na Crnom moru, ime se granica Bal-kana na hrvatskom prostoru pomie na Kupu i Savu. Zanimlji-vo je da istodobno ovaj atlas, prikazujui poluotoke Europe,granice spornoga poluotoka povlai znatno junije, smjetajuina Balkan samo Grku, Albaniju i Makedoniju (usp. kartu objav-ljenu na str. 5 istog atlasa).

    Uoivi geografsku neloginost definicije Balkanskoga po-luotoka, ve na poetku 19. stoljea, javlja se nova teorija osjevernoj granici Balkana, koja je na zapadu odreena uemrijeke Semanija, a na istoku uem rijeke Strume (Strymon) uEgejsko more. Tu je granicu zagovarao i jedan od naih naj-

    DRU[. [email protected] ZAGREBGOD. 20 (2011),BR. 2 (112),STR. 401-413

    SLUKAN ALTI, M.:HRVATSKA KAO...

    SLIKA 1Razliite geografskedefinicije Balkana snaznaenim sjevernimgranicama njegovaprostornog opsega

  • poznatijih geografa, Josip Rogli. Osim ove, javlja se jo jednateza koja odreuje Balkanski poluotok kao podruje to zatva-ra linija izmeu Vlore na zapadu i Solunskoga zaljeva na istoku.

    Polazei od geografske definicije poluotoka u kojoj se na-vodi da je rije o istaknutom dijelu kopna koji je sa tri straneokruen morem, s tim da najkraa stranica toga zamiljenog tro-kuta mora biti okrenuta prema kopnu,5 jasno je da je Balkan-ski poluotok definiran granicom na Savi i Dunavu geografskineodriv.

    Kopnena stranica toga zamiljenog trokuta odreena kraj-njim tokama Trstom i Odesom bila bi duga 1365 kilometara,dok bi njezine bone stranice iznosile 1285 km (Trst jug Pelo-404

    SLIKA 2Trokut Trst Odesa rt Tainaron kojim senajee definiraBalkanski poluotok, akoji ga ini geografskineodrivim

  • poneza), odnosno 1350 km (Odesa jug Peloponeza). Dakle,u ovom je sluaju kopnena stranica zamiljenoga trokutapoluotoka najdua, a ne najkraa stranica, trokuta, pa prostorizmeu Trsta, Odese i Tainarona (juni rt Peloponeza) ne mo-e initi poluotok. Shodno tomu, ni Hrvatska nema poluoto-ni poloaj, pa tako ne moe biti ni dio Balkanskoga poluoto-ka. Od svih tzv. balkanskih zemalja samo Grka te dijelomAlbanija i Makedonija imaju izrazit poluotoni poloaj, od-nosno kao Balkanski poluotok moe se definirati samo pro-stor juno od planine Balkana, pa onda i na poznati povijesnigeograf Veljko Rogi (1990., 12) za spomenuti poluotok pred-lae naziv Grko-albanski poluotok.

    Dakle, pojam Balkanskoga poluotoka koji se danas rabinema nikakva geografskog utemeljenja, nego je rije o geo-politikoj odrednici koja oznauje multietniki i politiki tru-san prostor jugoistonoga ruba Europe. Kao to je francuskigeograf Andr Blanc ispravno primijetio, pojam Balkana ozna-uje problem, a ne regiju. Da je rije o politikom, a ne o geo-grafskom, pojmu, najbolje potvruje injenica da Grku, kojaod svih tzv. "balkanskih zemalja" ima najistaknutiji poluoto-ni poloaj, nitko u meunarodnim odnosima danas ne defini-ra kao balkansku zemlju.

    BALKAN MISTERIOZNI POTKONTINENT EUROPEBalkanski poluotok dobio je ime po planini u Bugarskoj kojase zove Stara planina. Naziv ove planine ima svoj korijen u gr-koj rijei Amos, odnosno latinskoj Haemus, to znai planina (Kla-i, 1982., 141). U skladu s tim, na svim starim geografskim kar-tama taj je planinski niz oznaen njegovim latinskim, odnos-no grkim, imenom. Naziv Balkan turskoga je podrijetla i ta-koer oznauje planinu. Na zemljopisnim kartama rije Bal-kan kao oznaku Stare planine u Bugarskoj nalazimo tek u 17.stoljeu,6 no s obzirom na injenicu da u tom prostoru i prijeprodora Osmanlija ive neka turska plemena, naziv Balkan kaooznaka spomenute planine vjerojatno je usvojena znatno prije17. stoljea. U knjievnost Balkan ulazi 1608. godine, kada jenjemaki sveenik Salomon Schweigger (1551. 1622.) u di-plomatskoj slubi Rudolfa II. putujui sultanu Muratu II. u Ca-rigrad, napisao djelo "Die neuen Schriften ber die Reise vonDeutschland bis Konstantinopel und Jerusalem", koje sadrinajstariji poznati spomen Balkana. U svom djelu Schweigger(1608.) za planinu Haemus kae "Turci ga zovu Balkan, a pukistono od njega naziva ga hrvatskim imenom Comonica". Nobez obzira na to kada se ime Balkan prvi put javlja, ono serabilo iskljuivo kao oznaka spomenutoga planinskog niza.Kako je, dakle, uope dolo do toga da se ime jedne planine uBugarskoj proiri na povrinu od gotovo 500 000 km2?405

    DRU[. [email protected] ZAGREBGOD. 20 (2011),BR. 2 (112),STR. 401-413

    SLUKAN ALTI, M.:HRVATSKA KAO...

  • Osoba zasluna za proirenje pojma Balkana na iri pro-stor jugoistone Europe bio je njemaki prirodoslovac JohannAugust Zeune (1778. 1853.). On je u svom djelu "Gea", na-pisanom 1809. godine, prvi upotrijebio izraz Balkanski poluotok.Naime, piui o reljefu toga dijela Europe, Zeune je pogrenozakljuio da se Stara planina prua od Jadranskoga do Crno-ga mora te da ima funkciju sredinjega planinskog niza koji eu-ropsko kopno dijeli od njegova potkontinenta (Rogi, 1972.,284). Kako je kod imenovanja poluotoka obiaj da on najeedobije ime po planinskom nizu koji ga dijeli od kopna (npr. A-peninski poluotok, Pirinejski poluotok), tako je i Zeuneov mi-steriozni potkontinent dobio ime Balkan Halbeiland, koje je ka-snije preoblikovao u Balkan Halbinsel. Tako je ime Balkana pro-ireno na podruje itave jugoistone Europe pogrekom jednogaprirodoslovca.

    BALKAN KAO SUPSTITUCIJA ZA EUROPSKU TURSKU7Pojam Balkanskoga poluotoka nije odmah uao u iru upotrebu.Nakon Zeuneova djela "Gea", koje uvodi sporni pojam, im