8/3/2019 Sluati glasove proroka: Susannah Heschel, povjesniarka i teologinja (intervju u Svjetlu rijei)

1/420 Svjetlo rijei sijeanj 2012.

RAZGOVOR

Sluati glasoveproroka

Susannah Heschelpovjesniarka i teologinja

8/3/2019 Sluati glasove proroka: Susannah Heschel, povjesniarka i teologinja (intervju u Svjetlu rijei)

2/4sijeanj 2012. Svjetlo rijei

RAZGO

Proroci su bili ona

vrsta ljudi koji su

sluali i srcem i

pameu. Posjedovali su

izvanrednu hrabrostsavjesti nasuprot

politikim voama i svim

njihovim sljedbenicima.

Proroke se nije voljelo,

odbacivalo ih se,

preziralo, pa ipak njihove

glasove i dan danas

ujemo, a ne glasove

kraljeva i vladara

Razgovarao: Zoran GROZDANOV

Razgovaramo s uglednom idov-

skom povjesniarkom i teologi-njom Susannah Heschel, roe-

nom u New Yorku (1952). Predaje i-dovske studije na Sveuilitu Dartmouthu SAD-u. Autorica je brojnih knjiga odkojih se izdvajajuArijevski Isus: Njemakiteolozi u Treem Reichu te Izdaja: njema-ke crkve i Holokaust. Ove godine predajeu Berlinu.

Njezin ivot i rad osobito su obiljeenidvjema injenicama: radom na idovsko--kranskom dijalogu i istraivanjem po-vijesti judaizma, i injenicom da je ki ra-

bina, teologa i flozoa Abrahama JoshueHeschela, jednog od vodeih idovskihmislilaca 20. stoljea. Abraham JoshuaHeschel (1907-1972) odrastao je u Polj-skoj, za vrijeme nacistike vladavine izbje-gao je u Sjedinjene Drave i nastavio pre-davati na idovskom teolokom akultetuu New Yorku. Susannah Heschel u svojimpredavanjima i lancima uvijek istie tonaslijee kao ono koje je presudno obli-kovalo njezine ivotne stavove.

Sa Susannah Heschel razgovarali smoo njezinom naslijeu, djetinjstvu u Sjedi-

njenim Dravama koje je bilo pod utje-cajem tadanje borbe za graanska pravacrnaca koje je i njezin otac podravao, od-nosima religije i politike te poloaju eneu religiji, ime se takoer intenzivno bavi.

Gospoo Heschel, dobili ste stipen-diju za svoj istraivaki rad i ove godi-ne boravite u Berlinu. Kako je ivjeti ugradu koji je toliko znaajan za Vauobiteljsku povijest?

U Berlin dolazim od 1981. godine,prvo kao studentica na teajeve njema-kog jezika, a zatim kao predavaica. Ti- jekom tog razdoblja vidjela sam velikepromjene u ovom gradu, kao i openitou Njemakoj. Kada sam prvi put dolaovdje, nije bilo spomen-mjesta, bio jetek znak na izlasku sa stanice podzemneeljeznice na kojemu se nalazio popisimena nekolicine koncentracijskih logo-ra. Taj je znak postavila amerika vojska.

Danas, naravno, ima posvuda spomen--mjesta i ona su snana i potresna. No, ine obazirui se na to, bilo je to moje osob-no iskustvo. Bila sam krajnje neodlunakada sam prvi put dolazila u Njemaku.Osjeala sam se krivom jer je moj otacodbijao vratiti se u Njemaku ili Poljskugovorei da bi ga svako drvo podsjea-lo na ono to se dogodilo na ubojstvonjegove majke, triju sestara, njegove ire

obitelji, prijatelja, itavoga idovssvijeta u kojem je rastao. Povremena tovanja, isprva istraivaka, potom rpredavanja, takoer su mi bila teka,uvidjela sam i neto drugo: tragove oprisutnosti.

Moj je otac uvijek obiavao govoo svojim studentskim danima u Berlidanima koji su bili prekrasni u tim prvgodinama njegova boravka (u Berlindoao 1927). Hodam ulicama i osjenjegovu prisutnost. Odlazim na koncu dvorane za koje znam da je u njimon sluao koncerte. To me duboko doi oivljava moja djetinja matanja o tokako bi bilo odrastati u Njemakojnije bilo Hitlera, ili da sam ja bila jedod onih koja je studirala s mojim ocOno to me ponajvie rastuuje jestnjenica da veina Nijemaca danas, aonih koje zaista zanima idovska misne poznaju njegovo djelo. Uistinu,

nekad uviam da je ovdje judaizam mrznut u vremenu danas u Njemapostoji veliko zanimanje za njemakodovsko miljenje u razdoblju prije 19godine, ali malo svijesti o onome tozbivalo tijekom posljednjih osamdgodina.

Va je otac bio vrlo utjecajan rabPridruio se Martinu Lutheru King

vrlo vanom mimohodu u Selmi, mohodu koji je bitno utjecao na boza graanska prava crnaca u Sjedinnim Amerikim Dravama. Kako

njihov odnos utjecao na Vae poimaodnosa religije i drutva i politike?Odnos moga oca s dr. Kingom bio

je iznimno vaan u mojemu djetinjstBila sam ponosna na oca, ak i onda ksam ponekad strahovala za njegov ivi bila sam ponosna na Bibliju i veutjecaj koji je izvrila na ameriki ivKad sam bila tinejderka, zaljubila sse u proroke, posebno u Amosa, te sodluila postati prouavateljica Bib sve dok nisam upisala akultet i shtila da pitanja koja postavljaju bibli

Bila sam krajnje neodluna kada sam prvi put dolazila u

Njemaku. Osjeala sam se krivom jer je moj otac odbijaovratiti se u Njemaku ili Poljsku govorei da bi ga svako drv

podsjealo na ono to se dogodilo na ubojstvo njegovemajke, triju sestara, njegove ire obitelji, prijatelja,

itavoga idovskog svijeta u kojem je rastao

8/3/2019 Sluati glasove proroka: Susannah Heschel, povjesniarka i teologinja (intervju u Svjetlu rijei)

3/422 Svjetlo rijei sijeanj 2012.

RAZGOVOR

strunjaci nisu bila pitanja koja su menezanimala. Osjeala sam da je tom njiho-vom radu nedostajao smisao za biblijskupoeziju i strast kao i da nije sadravaosenzibilitet za vjersko iskustvo slinoonim iskustvima koje je osjeao moj otacdok je studirao u Berlinu. Tonije, od dr.Kinga sam nauila da religija moe bitiizvanredna snaga za dobro, za omeka-vanje otvrdlih srdaca i za mijenjanje po-litikih stavova. U raspravama kojima jeobilovao moj djetinji dom, nauila samda su politika pitanja moralna pitanjate da su ona takoer i duboko duhovnapitanja. Moj je otac obiavao govoriti da je nemogue moliti i ostati nijem predstranim ubojstvima koja su se dogaalau Vijetnamu, ba kao to su i proroci svje-

doili da je nemogue ivjeti nemoralanivot i oekivati da e ti Bog uti molitve.Rat u Vijetnamu nije bila puka politikarasprava ve i duboki moralni izazov.

Kakva vrsta kritike proizlazi od i-dovskih proroka s obzirom na drutve-ni i politiki ivot?

Karl Marx je jednom napisao: Reli-giozna patnja je istodobno izraz stvarnepatnje i protest protiv stvarne patnje. Reli-gija je uzdah ugnjetavanog stvorenja, srcebezosjeajnog svijeta i dua bezdunihokolnosti. Ona je opijum naroda. Iz nje-govih rijei, koje su preesto bile vaene izkonteksta, odjekuje mnogo onoga za tosu se borili i proroci: oitovanje tjeskobeobinoga puka i strastveni protest protiv

nepravde i ravnodunosti. Proroci su biliona vrsta ljudi koji su sluali i srcem i pa-meu. Posjedovali su izvanrednu hrabrostsavjesti nasuprot politikim voama isvim njihovim sljedbenicima. Proroke senije voljelo, odbacivalo ih se, preziralo, paipak njihove glasove i dan danas ujemo, ane glasove kraljeva i vladara. injenica dase sjeamo proroka, znak je da s pravombatinimo njihovu tradiciju, no na neu-spjeh da izgradimo pravedna drutva, kaoi vjernike zajednice suosjeanja, znak jeda nuno posluamo proroke glasove.

Napisali ste knjigu o njemakim teo-lozima za vrijeme Treega Reicha. Zbogega su vjerske institucije toliko snanosuraivale s politikim silama kada je,kako vidimo i kod proroka, njihov po-

ziv da budu prema njima kritine?Upravo me to zbunjivalo: zbog ega

su teolozi bili toliko privueni rasnomteorijom, mnogo prije nego to je Hitlerdoao na vlast? Moje iskustvo religijebilo je suprotno rasizmu; zaista, religi- ja je bila najsnaniji protivnik rasizmau Sjedinjenim Amerikim Dravama1960-ih godina. Uvidjela sam, meu-tim, da su neki kranski teolozi u Nje-makoj rasnu teoriju smatrali avangar-dnom i profnjenom te su mislili da eprivui pozornost i dobiti vee potova-

nje prema vjerskoj misli ako u svoj radinkorporiraju rasistike ideje. Mnogi odnjih ve su koristili antiidovske teolo-ke argumente, dok se dobar dio njema-kog sekularnog rasizma u stvari baviotobonjim degenerirajuim utjecajemidova na moralno i duhovno zdravljeNjemake raunajui da e se teolozilako identifcirati s tim.

Takoer ste istraivali i poslijeratnuNjemaku. Koliko je vremena Nijem-cima bilo potrebno da se suoe s onim

to se dogodilo u Drugom svjetskratu, posebno s Holokaustom?

Neposredna posljedica rata bila jeda su Nijemci znali da ih ostatak svimoralno osuuje, ali se u javnosti mal

tome govorilo. ini se da se o Holokstu nije javno raspravljalo sve do 1980godina. Mnogi Nijemci, meutim, pobice teolozi, intenzivno su se bavili tpovijeu i vrlo su ozbiljno radili na isk jenjivanju antisemitizma iz svoje kure. Ja doista smatram da su se aktivi strunije tim pitanjem pozabavili nnjemaki teolozi nego veina ameriki

Je li Isus idov ili kranin? MorIsus biti uzrokom tako snanog razdjanja judaizma i kranstva?

Je li Isus idov ili kranin? Sjapitanje! Volim to pitanje postavljati s jim studentima ono ih jako zbunjObino kau da je Isus bio idov, ali nsigurni koji je njegov odnos prema kanstvu. Poput mnogih teologa, poku vaju pronai trenutak u kojem se Istransormiralo od idova u kranali u tome esto ne uspijevaju i hrvse s pitanjem: je li kranstvo religijIsusu, ako je idovstvo zapravo istinIsusova vjera? Nesigurnost alternanost Isusova osobnoga identiteta po

Uvidjela sam, meutim, da su neki kranski teolozi u Njemakoj rasnu teoriju smatraliavangardnom i profinjenom te su mislili da e privui pozornost i dobiti vee potovanje

prema vjerskoj misli ako u svoj rad inkorporiraju rasistike ideje. Mnogi od njih ve su koristiantiidovske teoloke argumente, dok se dobar dio njemakog sekularnog rasizma u stvar

bavio tobonjim degenerirajuim utjecajem idova na moralno i duhovno zdravljeNjemake raunajui da e se teolozi lako identificirati s tim

8/3/2019 Sluati glasove proroka: Susannah Heschel, povjesniarka i teologinja (intervju u Svjetlu rijei)

4/4sijeanj 2012. Svjetlo rijei

RAZGO

kad bi ohrabrivala teologe, kako idovsketako i kranske, da ga svojataju i oblaeu slike i maske svojih vlastitih religioznihuvjerenja to predstavlja, moglo bi serei, neki oblik teolokog transvestizma.Postoji li izlaz iz te dileme? Ponekad sepitam bi li nama, idovima i kranima,mogli pomoi muslimanski teolozi urazvijanju pomirljivijeg pogleda na Isu-sa? U islamu, Isus nije boanski ve gase smatra prorokim likom. Za idove,prepoznavanje Isusa kao idovskog ui-telja, to je i bio, predstavlja tekou zbogmnogih stoljea napetosti i proganjanjaidova od strane krana uz grozna kr-anska teoloka opravdanja. Istovreme-no, moemo se zapitati zbog ega je tako vano mnogim kranima da idovi (idrugi) priznaju Isusa? Zbog ega je to, ukonanici, toliko vano? Postoje mnogavana pitanja koja bi nas mogla ujedi-niti, kao to je napisao moj otac po-

moi jedan drugome; izmjenjivati uvi-de i uenja, sudjelovati u akademskimistraivanjima na najvioj strunoj ra-zini i, to je jo vanije, u pustinji tra-iti izvore pobonosti, blago smiraja...meusobno pomaganje jednih drugi-ma u tekoj nevolji ovdje i sada, a onose moe postii hrabrou da se vjerujekako je rije Gospodinova vjena, ali jeona djelotvorna i ovdje i sada.

Va je otac bio sudionik Drugoga va-tikanskog sabora. Sudjelovao je u izra-di dokumentaNostra aetate (O odnosu

Crkve prema nekranskim religija-ma). Koje su za njega bile kljune tokena kojima se moe izgraditi dijalog iz-meu judaizma i kranstva?

Njegova je najvea briga bila dokinutipokuaje krana da obrate idove na kr-anstvo. Ti su pokuaji bili, smatrao je, izni-mno destruktivni kako za idove tako iza krane. Radije bih otiao u Auschwitznego se odrekao svoje vjere, izjavio je. Ta-koer ga je to brinulo i zbog krana ka-kav bi to moralni skandal bio ako bi Crkva,ne dao Bog, uspjela dokinuti judaizam.Nadalje, elio je da krani vide ljepotu isvetost judaizma i vjerujem da su kranikoji su ga poznavali esto u susretu s njim

doivljavali duboko religiozno iskustvo:shvatili su da bi o Bogu mogli neto nau-iti od idova, to se nije dogaalo (mislilisu) dvije tisue godina. Kada su dolazili knama na veeru na abat, prepoznavali susvetost judaizma i zacijelo su spoznavali dae im se moj otac pridruiti u nebu.

Bavili ste se mnogo feministikim ideja-ma. U velikom broju sluajeva ljudi sma-traju religiju kljunom silom koja promo- vira patrijarhalizam. Je li patrijarhalizamzaista ideja koja potjee iz religije?

Patrijarhalizam, ideologija koja dajemukarcima mo nad enama, toliko jeduboko prisutna u kulturi da se ona sva-kako odraava i na religiju. Kao to je re-kla Mary Daly (eministika flozoinjai teologinja) prije nekoliko godina, pro-blem nije tek u vjerskim zakonima i ue-njima koji mukarcima daju prevlast nadenom, ve se radi o neemu dubljem:

vjerskim simbolima koji se poistovjeujus mukou, poevi od Boga. esto u-jem kako ljudi govore: Bog nije ni mukoni ensko; on je iznad roda! Pa naravno,takav stav moe se iznijeti za bilo koje vjersko uvjerenje: problem nije u tometo se govori da je Bog muko, ve u tometo na jezik Bogu izravno pripisuje rod,a naa imaginacija se tome pridruuje umiljenju Boga kao Oca, Sina, Kralja itd.

Moete li nam openito rei kakav jepoloaj ene u kranstvu, islamu i i-dovstvu?

Svaka religija ima svoj liberalni, emi-nistiki pokret i svaka religija ima svojekonzervativce koji, izgleda, obrazlau svojupoziciju rodnim ulogama. Na primjer, ono

to razlikuje ortodoksnu od reormsinagoge nalazi se u stupnju u kojemmukarci odvojeni od ena. Mnogim ljuma je jasno da su ta rodna odvajanja vezana (esto nesvjesno) s pitanjima sualnosti koja se ne mogu lako razrijeRodne uloge izgleda vie nisu uinkovkako duhovno tako i s obzirom na drune strukture. injenica da su u Rimokalikoj crkvi samo mukarci zareeni svenici nije sprijeila seksualno zlostavljadjece, a iskljuenje ena iz sveenitva uinkovit nain stvaranja vjerske zajednniti je odgovor na krizu zlostavljanja. Tnepravda koja je i nama znak puno problema kontroliranja seksualne eljili, moemo i tako rei, seksualnih nagkoji su izvan kontrole.

Naa regija se godinama suoavprocesom pomirenja. Je li oprataprvi korak k pomirenju?

Nisam veliki pobornik oprataumjesto toga zagovaram zadovoljtPomirenje moe doi bez opratanja, ali bez zadovoljtine. Zanimljivo je da kanstvo naglaava sredinju vanost optanja dok judaizam naglaava sredi vanost zadovoljtine. Svaka od tih dreligija okusira se na razliitu stranu jnadbe onoga tko je povrijeen nasupgrenika. Ali, mene zanima i neto drumoe li u pravom smislu doi do opronja? Jednom sam itala zanimljiv laamerikog psihoanalitiara Henrya Smha koji je tvrdio da oprotenje ne posto

nesvjesnom tj. pacijentica moe reioprata svom suprugu to ju je prevarioanalitiar moe otkriti da bez obzira nanjezina ljutnja ne prestaje.

Teolozi mogu upitati je li oprotesrca, na najdubljoj razini, zaista mogumislim da nije. U judaizmu, djela put ubojstva i naruavanje ugleda obe za koja nema nadoknade, nikadane mogu oprostiti. Niti mogu oproono to se dogodilo drugome ubojsmoje bake od strane nacista. Ali, jamogu uiti pomirenju i koegzistenak mogu i rasti kroz izazove koji su stavljeni pred mene u susretima s Nijecima danas.

Najvea briga moga oca bila je dokinuti pokuaje krana da obrate idove na kranstvoTi su pokuaji bili, smatrao je, iznimno destruktivni kako za idove tako i za krane. Radije b

otiao u Auschwitz nego se odrekao svoje vjere, izjavio je. Takoer ga je to brinulo i zbogkrana kakav bi to moralni skandal bio ako bi Crkva, ne dao Bog, uspjela dokinuti judaizam