Službeni vjesnik 7-07

ISSN 1330-0563

SADRAJ

UREDNITVO:Zagreb, Mihanovieva 12Telefoni: 40-26 i 42-88

GODINA XXXVII(LXIII) BROJ 7

Zagreb, 24. kolovoza 2007.LIST IZLAZI PREMA POTREBI

slubeni vjesnikH Hrvatske eljeznice holding d.o.o.

48937. Kolektivni ugovor (H Hrvatske eljeznice holding d.o.o.). ................................................38. Ispravak kolektivnog ugovora (H Hrvatske eljeznice holding d.o.o.). ................................39. Kolektivni ugovor za H Cargo d.o.o. .................................................................................40. Ugovor o radno pravnoj zatiti radnika od poslovno uvjetovanih otkaza ...........................41. Kolektivni ugovor (H Putniki prijevoz d.o.o.) ..................................................................42. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu eljeznikog fonda ..........................43. Odluka o IV. ipravcima, izmjenama i dopunama materijala voznog reda 2006./2007. .......44. Ispravak Pravilnika o organizaciji H Cargo d.o.o. ............................................................

37.Na temelju lanka 195. i 196. Zakona o radu (proi-

eni tekst - NN 137/04) i Konvencija MOR broj 87, 98 i 111, Sindikati, s pravom za kolektivno pregovaranje (dalje: sindikati) i Uprava H Hrvatskih eljeznica holdinga d.o.o. (dalje: poslodavac), sklopili su dana 06. srpnja 2007.godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

I. OPE ODREDBE

lanak 1.Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu:

Ugovor) ureuju se prava, obveze i odgovornosti nje-govih potpisnika iz radnih odnosa ili u vezi s radnim odnosima izmeu radnika i poslodavca.

lanak 2.Prema odredbama ovog Ugovora poslodavac su H

Hrvatske eljeznice holding d.o.o. (u daljnjem tekstu:

H Holding), a radnik fizika osoba koja obavlja odreene poslove za poslodavca temeljem ugovora o radu.

Kada je ostvarenje odreenih prava iz radnog odnosa uvjetovano radnim staom/radom kod poslodavca, po-slodavcem se u smislu ovog Kolektivnog govora pored H Holdinga d.o.o. smatraju i Drutva nastala podjelom H d.o.o., te ovisna Drutva koja je osnovao H ako su do njihovog osnivanja bili radnici H d.o.o.

lanak 3.Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno,

osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajua razrada u opim aktima poslodavca.

Ako se ugovorom o radu sklopljenim izmeu po-slodavaca i radnika pojedina prava za radnika utvrde povoljnije od prava utvrenih ovim Ugovorom, te odredbe neposredno e se primjenjivati.

Ako bi opim aktom neko pravo radnika bilo utvreno u manjem opsegu od prava koje proizlaze iz ovog Ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Ugovora.Kad odredbe ugovora o radu upuuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Ugovora, te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

523524562565607607608

Stranica 490 - Broj 7 SLUBENI VJESNIK H HRVATSKE ELJEZNICE HOLDING d.o.o. 24. kolovoza 2007.

lanak 4.Pri podjeli, spajanju izdvajanju ili drugoj statusnoj

promjeni poslodavaca, na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme statusne promjene.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Ugovor o radu

lanak 5.Radnik zasniva radni odnos danom sklapanja ugo-

vora o radu.Ugovorom o radu poslodavac ima obvezu, pored Za-

konom o radu utvrenih uglavaka, utvrditi i sljedee:- trajanje pripravnikog staa,- rasporedu radnog vremena (jednokratno, dvokra-

tno),- trajanje stanke,- klauzula o trajanju zabrane konkurencije.Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme ako

zakonom nije drukije odreeno.Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje

je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.

lanak 6.Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,

poslodavac je duan radniku prije poetka rada uruiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Ako poslodavac sa radnikom ne sklopi pisani ugo-vor o radu niti mu izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.

lanak 7.Ako ugovor o radu koji nije sklopljen u pisanom

obliku prestane prije isteka petnaest (15) dana od dana poetka rada, poslodavac je duan uruiti radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru najkasnije po-sljednjeg dana rada.

lanak 8.Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je duan

izvijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju ugovora o radu, radnik dolazi u dodir.

Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za oba-vljanje odreenih poslova, poslodavac moe uputiti radnika na lijeniki pregled.

Trokove lijenikog pregleda iz stavka 2. ovog lanka snosi poslodavac.

lanak 9.Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom

moe se obaviti prethodno provjeravanje njegovih sposobnosti.

2. Probni rad

lanak 10.Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti

probni rad.Ugovaranje i trajanje probnog rada odreuje poslo-

davac s time da se ne moe ugovoriti probni rad dui od est mjeseci.

U sluaju da radnik, na temelju obrazloene ocije-ne njegovog nadreenog rukovoditelja ne udovolji u probnom radu, radniku se otkazuje ugovor o radu uz otkazni rok od sedam dana.

3. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme

lanak 11.Poslodavac e sa radnikom s kojim je zasnovao radni

odnos na odreeno vrijeme, zasnovati radni odnos na neodreeno vrijeme, ako radno mjesto nije popunjeno drugim privremeno odsutnim radnikom, i ako je radnik na odreeno vrijeme radio najmanje dvije (2) godine na istim poslovima.

4. Ugovor o radu na odreeno vrijeme

lanak 12.Ugovor o radu na odreeno vrijeme iznimno se

moe sklopiti kada za to postoji stvaran i vaan razlog, a osobito kada se radi o:

- sezonskom poslu,- zamjeni privremeno nenazonog radnika,- vremenski i stvarno ogranienoj narudbi ili dru-

gom privremenom poveanju opsega poslova,- privremenim poslovima za obavljanje kojih po-

slodavac ima iznimnu potrebu,- ostvarenju odreenog poslovnog pothvata,- drugim sluajevima utvrenim Zakonom o radu

ili drugim zakonom.Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme,

prestaje istekom roka utvrenog tim ugovorom.

24. kolovoza 2007. SLUBENI VJESNIK H HRVATSKE ELJEZNICE HOLDING d.o.o. Stranica 491 - Broj 7

5. Dunost potivanja propisa u svezi s radnim odnosom

lanak 13.Prije stupanja na rad radniku se mora omoguiti upo-

znavanje sa sadrajem Kolektivnog ugovora i opih akata kojima su ureena njegova prava, obveze i odgovornosti.Radnik je obvezan da ugovorom preuzete poslove obavlja savjesno i struno u skladu s naravi i vrstom rada, te da usavrava svoja znanja i radne vjetine, i titi interese poslodavca.

lanak 14.Poslodavac je obvezan omoguiti radniku, prije

stupanja na rad, da se upozna s propisima iz radnog odnosa, organizacijom rada, zatitom na radu i opasno-stima posla kojeg e obavljati, osposobiti ga za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja, a u skladu s mogunostima i potrebama rada osigurati kolovanje i usavravanje, te za izvreni rad isplatiti plau i omogu-iti ostvarivanje i drugih prava utvrenih zakonom.

lanak 15.Radnik ne smije obavljati samostalno poslove

radnog mjesta ako prethodno nije osposobljen za sa-mostalan rad na siguran nain.

Osposobljavanje i provjera osposobljenosti, provo-di se u skladu sa pravilima o zatiti na radu i drugim odgovarajuima pravilima.

III. PRIVREMENO RASPOREIVANJE RADNIKA

lanak 16.Ako to zahtijevaju izvanredne potrebe rada, radnik

je duan, bez izmjene ugovora o radu, privremeno obavljati poslove drugog radnog mjesta koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi, posebno u sluajevima:

- privremenog poveanja ili smanjenje opsega po-sla

- zastoja u obavljanju odreenih poslova- kvara na sredstvima rada- zamjene privremeno nenazonog radnika- u drugim sluajevima kada to zahtijevaju interesi

procesa radaRadnik se na drugo radno mjesto rasporeuje odlu-

kom poslodavca o privremenom obavljanju drugih po-slova na vrijeme dok se ne otklone razlozi privremenog rasporeda, ali ne due od tri mjeseca.

Za vrijeme privremenog rasporeda radnik ima pravo na plau koja je za njega povoljnija, pod uvjetom da je privremeni raspored trajao najmanje neprekidno pet radnih dana.

IV. PRIVREMENO UDALJENJE RADNIKA

lanak 17.Radnik se moe privremeno udaljiti od poslodavca

ako su razlozi za udaljenje uzrokovani osobito tekom povredom obveze iz radnog odnosa zbog koje se opravdano moe oekivati izvanredni otkaz ugovora o radu.

Privremeno udaljenje traje do okonanja postupka za utvrivanje skrivljenog ponaanja radnika. Odluku o privremenom udaljenju donosi ovlateni nadreeni slubenik.

V. PRIPRAVNICI

lanak 18.Pripravnik je osoba koja se prvi puta zapoljava u

zanimanju za koje se kolovao, radi osposobljavanja za samostalan rad na odreenim poslovima u tome zanimanju.

Osposobljavanje pripravnika obuhvaa pripravniki sta te vrijeme do polaganja strunog ispita.

S pripravnikom poslodavac, u pravilu, sklapa ugovor o radu na odreeno vrijeme.

Radnik koji se kod poslodavca zapoljava s radnim iskustvom u struci, duan je poloiti razlikovni struni ispit, ovisno o strunoj spremi, u roku od est do dva-naest mjeseci od dana zapoinjanja s radom.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neo-dreeno vrijeme, ako kod poslodavca postoji potreba za zapoljavanjem radnika na poslovima za koje se pripravnik osposobljava.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na odreeno vrijeme ukoliko postoje mogunosti za njegovo ospo-sobljavanje a ne postoje potrebe poslodavca za trajnim zapoljavanjem.

lanak 19.Pripravniki sta traje:- etiri mjeseca za pripravnike sa srednjom stru-

nom spremom ili srednjom kolskom spremom - deset mjeseci za pripravnike s viom strunom

spremom - dvanaest mjeseci za pripravnike s visokom stru-

nom spremom Za pripravnike koji se osposobljavaju za obavljanje

poslova neposredno vezane za sigurnost eljeznikog prometa, duljina i nain provoenja pripravnikog staa propisani su posebnim Pravilnikom (Pravilnik 646).

lanak 20.Pripravniku se imenuje mentor iz redova strunjaka

koji ima najmanje isti stupanj strune spreme i zvanje


kao pripravnik, te najmanje tri (3) godine radnog isku-stva u struci.

lanak 21.Nakon zavretka pripravnikog staa, pripravnik

polae struni ispit prema sadraju koji je sastavni dio programa osposobljavanja.

Struni ispit se polae pred komisijom od tri (3) lana koju imenuje poslodavac. lanovi komisije mo-raju imati najmanje isti stupanj strune spreme kao i pripravnik ije se znanje i sposobnosti provjeravaju.

VI. RADNO VRIJEME

lanak 22.Radno vrijeme radnika moe biti puno, nepuno,

skraeno i due od punog (prekovremeni rad).Radno vrijeme moe biti rasporeeno kao:- jednokratno- dvokratno.Raspored tjednog radnog vremena na pojedine dane

u tjednu, poetak i zavretak radnog vremena, kao i tra-janje i vrijeme odmora ureuje se odlukom poslodavca u skladu sa specifinostima poslovanja, uz savjetovanje sa radnikim vijeem odnosno sindikatom.

lanak 23.U radno vrijeme koje ulazi mjeseni fond sati radni-

ka rauna se i vrijeme koje proizlazi:- zbog obveznog pouavanja, strunog osposoblja-

vanja i usavravanja, osam (8) sati- zbog prekida i zastoja u radu koji su utvreni

zakonom- zbog rada u tijelima poslodavca, rada u sindikatu

ili drugim aktivnostima vezanim za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa - stvarno vrijeme a najvie kao da je radio

- zbog predviene stanke u toku dnevnog odmora- stanke za dojenje djeteta.

lanak 24.Poslodavac e osigurati radniku, koji radi s nepunim,

ili s vremenom duim od punog radnog vremena, sva prava kao i radniku s punim radnim vremenom, ali u opsegu koji ovisi o duini radnog vremena.

lanak 25.Poslodavac e opravdati zakanjenje radnika na

posao na temelju pismenog opravdanja - isprinice mjerodavnih tijela ili drugih dokaza o postojanju takvih okolnosti da se zakanjenje nije moglo izbjei.

lanak 26.Poslodavac uz savjetovanje sa radnikim vijeem ili

sindikatima moe uvesti klizno radno vrijeme ukoliko to priroda poslova omoguuje, sa najvie ezdeset (60) mi-nuta odstupanja na poetku, odnosno zavretku rada.

lanak 27.U sluaju da radnik radi krae od punog radnog vre-

mena, radi njege djeteta ili radi njege tee hendikepira-nog djeteta, poetak i zavretak radnog vremena utvrdit e se dogovorom izmeu radnika i poslodavca.

U sluaju spora o primjeni radnog vremena posloda-vac e zatraiti miljenje radnikog vijea ili sindikata o poetku odnosno zavretku rada.

1. Puno radno vrijeme

lanak 28.Puno radno vrijeme iznosi etrdeset (40) sati tje-

dno.Puno radno vrijeme iznosi u pravilu osam (8) sati

dnevno, ali ne manje od est (6) sati. Radno vrijeme u tjednu rasporeuje se u pravilu u pet (5) uzastopnih radnih dana.

2. Nepuno radno vrijeme

lanak 29.Radno vrijeme na odreenim mjestima moe izno-

siti i manje od etrdeset (40) sati tjedno (nepuno radno vrijeme) kada to zahtijeva organizacija rada, priroda poslova i radnih zadataka ili druge okolnosti.

Poslodavac je duan uz prethodno savjetovanje sa radnikim vijeem odnosno sindikatom aktom o unu-tarnjoj ustrojbi (sistematizaciji) odrediti radna mjesta na kojima se radi nepuno radno vrijeme.

Raspored nepunog radnog vremena utvruje se ugovorom o radu izmeu radnika i poslodavca.

3. Skraeno radno vrijeme

lanak 30.Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite

na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme skrauje se razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Radnik kojemu je zbog tetnih utjecaja rada skra-eno radno vrijeme, ne moe raditi prekovremeno niti u dopunskom radu.

Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovog lan-ka ne moe biti rasporeen do punog radnog vremena da radi na nekim drugim poslovima.


Skraeno radno vrijeme izjednauje se s punim radnim vremenom.

4. Prekovremeni rad

lanak 31.Poslodavac moe odluiti da radnici rade preko-

vremeno u svim izvanrednim nepredvienim i nunim situacijama utvrenim zakonom.

Prekovremeni rad ne moe trajati dulje od deset (10) sati tjedno.

lanak 32.Pored ogranienja o zabrani prekovremenog rada

odreenim zakonom poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da radi u prekovremenom radu u sluaje-vima:

- ako njeguje ueg lana obitelji, po uputama lije-nika (pod lanom ue obitelji smatraju se osobe prema lanku 49. stav 2. Zakona o radu)

- ako ne moe osigurati uvanje djeteta za vrijeme rada dueg od punog radnog vremena do sedam (7) godina starosti.

lanak 33.Uvoenje rada dueg od punog radnog vremena

(prekovremeni rad) nije doputeno ako se posao moe obaviti odgovarajuom organizacijom, podjelom rada, raspodjelom radnog vremena ili zaposlenjem novih radnika.

5. Noni rad

lanak 34.Svako obavljanje poslova i radnih zadataka radnika

u vremenu izmeu dvadeset dva (22) sata i est (6) sati idueg dana smatra se nonim radom.

Smatra se da je radnik radio nou ako je u nonoj smjeni zapoeo s radom prije etiri (4) sata ujutro ili ako je zavrio rad poslije dvadesetetiri (24) sata nou.

6. Preraspodjela radnog vremena

lanak 35.Poslodavac moe izvriti preraspodjelu radnog vre-

mena za pojedine organizacijske cjeline kada to zahtijeva priroda poslova, organizacija rada i poslovanja, bolja iskoristivost sredstava rada i opreme, racionalnije korite-nje radnog vremena, te izvrenje ugovorenih poslova.

lanak 36. Preraspodjela radnog vremena je tromjesena. Ako

je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti due od pedeset (50) sati tjedno.

Preraspodjelom utvreno ukupno godinje radno vrijeme ne moe prijei godinji fond radnih sati na bazi etrdeset (40) satnog radnog tjedna.

7. Pripravnost

lanak 37.Odlukom poslodavca, a zbog tehnolokog procesa

rada radniku se moe odrediti pripravnost kod kue. Sati pripravnosti kod kue ne ulazi u efektivno

radno vrijeme.

VII. ODMORI I DOPUSTI

1. Odmor tijekom dnevnog rada (stanka)

lanak 38.Radnik ima pravo na odmor u tijeku dnevnog rada,

stanku, u trajanju od trideset (30) minuta.Stanka ne smije biti odreena u prva dva (2) sata

nakon poetka rada, a niti u zadnjem satu prije zavr-etka rada.

Vrijeme odmora tijekom rada smatra se vremenom provedenim na radu.

2. Dnevni odmor

lanak 39. Radnik ima pravo na dnevni odmor izmeu dvaju

uzastopnih radnih dana u trajanju od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

lanak 40.Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od dva-

deset etiri (24) sati neprekidno. Dan tjednog odmora za radnike koji ne rade u smjenama u pravilu je nedjelja.

Ako je potrebno da radnik radi na dan svoga tjednog odmora, osigurat e mu se koritenje tog odmora tije-kom idueg tjedna.

Rad na dan tjednog odmora odreuje se usmenim nalogom poslodavca ili pismenim nalogom ako to radnik zahtijeva.


4. Godinji odmor

lanak 41.Poslodavac osigurava radniku u svakoj kalendarskoj

godini godinji odmor u trajanju od najmanje osamnaest (18) radnih dana.

Radniku mlaem od osamnaest (18) godina ivota, godinji odmor ne moe biti krai od dvadeset sedam (27) radnih dana.

Pod pojam radni dan u tekstu ovog Ugovora smatraju se svi dani u tjednu osim subote, nedjelje te blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom.

lanak 42.Trajanje godinjeg odmora utvruje se:- prema uvjetima rada,- prema sloenosti poslova,- prema radnom stau,- prema posebnim socijalnim uvjetima,- i prema navrenim godinama starosti.

lanak 43.Prema kriterijima iz stavka 1. prethodnog lanka

radniku se godinji odmor uveava, na nain:

a) Prema uvjetima rada- rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima

rada 3 dana- noni rad 2 dana

b) Sloenost poslova- l kategorije (1 platni razred) 1 dan- II kategorije (2-3 platni razred) 2 dana- III kategorije (4-8 platni razred) 3 dana- IV kategorije (9-17 platni razred) 4 dana i radnici na koeficijentu)

c) Radni sta- 1-10 godina 1 dan- 10-20 godina 2 dana- 20-30 godina 3 dana- preko 30 godina 4 dana

d) Posebne socijalne uvjete- majka za svako dijete do 7 godina starosti 1 dan- samohrani roditelj s jednim djetetom do 15 god starosti 2 dana- samohrani roditelj s dvoje ili vie djece do 15 god starosti 3 dana- invalid i 2 dana- invalid Domovinskog rata 3 dana- invalid civilna rtva rata 3 dana

Navedene injenice radnici su duni na zahtjev dokumentirati odgovarajuim potvrdama.

e) Godine ivota- od 30-50 godina 1 dan- preko 50 godina 2 dana

lanak 44.Vrijeme u kojemu radnik tijekom godine koristi

godinji odmor odreuje se planom koritenja godi-njeg odmora koji donosi poslodavac krajem godine za slijedeu godinu, uz prethodno savjetovanje sa ra-dnikim vijeem ili sindikatom u skladu s prirodom i organizacijom rada, vodei rauna i o svakoj pismenoj elji pojedinog radnika.

U skladu s planom koritenja godinjeg odmora radniku e se na njegov pismeni zahtjev uruiti pismena obavijest o danu, poetku i trajanju godinjeg odmora najmanje trideset (30) dana prije nastupa godinjeg odmora.

lanak 45.Tijekom godine moe se u iznimnim sluajevima

u interesu poslodavca odstupiti od utvrenog plana koritenja godinjeg odmora zbog:

- hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u ra-dnom procesu

- neodgodiva obavljanja hitnih i znaajnih poslo-va

- i u drugim opravdanim sluajevima.U sluajevima iz stavka 1. ovog lanka radnik je

duan prekinuti zapoeto koritenje godinjeg odmora, s tim da ga ima pravo nastaviti im prestane razlog zbog kojega je odmor prekinut.

Zbog prekida koritenja godinjeg odmora radnik ima pravo na naknadu trokova koje je imao (trokovi prijevoza, hotela i dr.), uz prilaganje dokaza.

lanak 46.Koritenje godinjeg odmora, prekida se nastupom

bolovanja, rodiljnog dopusta, vojne vjebe, na opravda-ni zahtjev poslodavca, na opravdani zahtjev radnika te u drugim sluajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije poetka koritenja godinjeg odmora.

Po isteku prekida godinjeg odmora iz stavka 1. ovog lanka, radnik nastavlja koristiti zapoeti godinji odmor.

lanak 47.Godinji odmor radnik koristi u kalendarskoj godini

u kojoj mu pripada.Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela na

nain propisan zakonom.


Radnik ima pravo jedan dan godinjeg odmora ko-ristiti po vlastitoj elji, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana ranije.

Radnik ima pravo iskoristiti preostali dio godi-njeg odmora najkasnije do tridesetog lipnja slijedee godine.

5. Dragovoljno davanje krvi

lanak 48.Radnik, dobrovoljni davatelj krvi, ima pravo na dva

slobodna dan uz naknadu plae kao da je radio za svako davanje krvi, koji se u pravilu koristi odmah nakon davanja krvi, a u sluaju objektivne nemogunosti, u dogovoru s poslodavcem.

Pored prava iz prethodnog stavka, radniku redovi-tom dobrovoljnom davatelju krvi (najmanje jednom godinje) godinje pripada i pravo na koritenje pet slobodnih dana za deset i vie davanja krvi, a radniku do deset davanja krvi, tri slobodna dana, uz naknadu plae kao da je radio.

6. Plaeni dopust

lanak 49. Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plae (pla-

eni dopust) do najvie ukupno 7 dana u godini za:- sklapanje braka 4 radna dana- roenje djeteta 3 radna dana- preseljenja na udaljenost veu od 50 km 2 radna dana- preseljenje u istom mjestu ili do 50 km 1 radna dana- smrt lana ue obitelji 5 radnih dana- teka bolest ili nesrea lana ue obitelji 6 radnih dana- elementarne nepogode 5 radnih dana - radi traenja lanova obitelji - djece, suprunika, roditelja, brae i sestara nesta-

lih i zatoenih u ratu ili obavljanja poslova radi pomoi lanovima obitelji 5 radnih dana.

Radnik ima pravo na plaeni dopust za svaki smrtni sluaj naveden u prethodnom stavku, neovisno o broju dana plaenog dopusta koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Ako se u tijeku kalendarske godine ponovi sluaj potrebe za koritenjem plaenog dopusta, poslodavac moe u iznimnim okolnostima odobriti dodatno pravo na koritenje plaenog dopusta preko 7 dana po zahtjevu radnika i uz suglasnost radnikog vijea ili sindikata.

lanak 50.Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plae kao

da je radio, ako je na temelju odluke poslodavca upu-en na obrazovanje, osposobljavanje, usavravanje ili specijalizaciju.

Duina trajanja plaenog dopusta iz stavka 1. ovog lanka kao i ostala prava i obveze radnika, utvruju se ugovorom sklopljenim izmeu radnika i poslodavca.

lanak 51.Pravo na dopust uz naknadu plae imaju i radnici

koji se koluju za osobne potrebe i to na nain kako je predvieno u lanku 55. stavak 4. ovog Ugovora.

lanak 52.U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa, vrijeme

plaenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

7. Neplaeni dopust

lanak 53.Radniku se moe odobriti neplaeni dopust.Ukoliko je poslodavac odobrio radniku neplae-

ni dopust dui od 90 radnih dana, privremeno e na upranjeno radno mjesto uposliti novog radnika na odreeno vrijeme do povratka radnika koji koristi neplaeni dopust.

Za sudjelovanje u radu kulturno-umjetnikih sport-skih ili umjetnikih drutava H-a radniku se moe odobriti neplaeni dopust.

VIII. IZOBRAZBA RADNIKA l OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

lanak 54.Radnik se ima pravo i obvezu struno usavravati

zbog potrebe rada i svojih osobnih interesa.Potrebe poslodavca za kolovanjem, osposoblja-

vanjem i usavravanjem radnika utvruje se planom izobrazbe, koji se donosi uz savjetovanje s radnikim vijeem ili sindikatom.

lanak 55.Ako poslodavac uputi radnika na kolovanje, doko-

lovanje ili prekvalifikaciju iz rada, a koje je organizirano tijekom radnog vremena, tada se vrijeme kolovanja, dokolovanja ili prekvalifikacije rauna u puno radno vrijeme i radnik ostvaruje pravo na naknadu plae kao da je radio pod uvjetom da redovno prisustvuje kolovanju.


Ako radnik putuje na kolovanje uz svakodnevni povratak kui ima pravo na nalog za slubeno putovanje s prilogom.

Ako je osiguran smjetaj pripada mu pravo na 70% dnevnice uz nalog za slubeno putovanje s prilogom.

Ako je kolovanje organizirano izvan radnog vre-mena (kolovanje uz rad), tada poslodavac osigurava radniku odsutnost s posla i to:

- za svaki ispit SSS 1 radni dan- za zavrni ispit do SSS 2 radna dana- za svaki ispit VS ili VSS 2 radna dana- za diplomski ispit VS ili VSS 3 radnih dana - za svaki ispit na poslijediplomskom 2 radna dana - za obranu magistarskog i doktorskog rada 4 radna dana.

lanak 56.Radniku koji se obrazuje za potrebe poslodavca,

pripada naknada trokova u svezi sa obrazovanjem i to za:

- prijevoz,- kotizaciju, upisninu i kolarinu,- smjetaj,- pojedine i zavrne ispite, udbenike i tehnika

pomagala.

lanak 57.Meusobna prava i obveze po zavrenom kolovanju

utvruju se ugovorom izmeu poslodavca i radnika.

lanak 58.Poslodavac moe radnika koji je neopravdano odbio

kolovanje za potrebe poslodavca rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi.

Pravo da kolovanje odbiju, imaju:- trudnice i majke s djecom do sedam (7) godina

starosti,- radnik koji njeguje tee tjelesno ili duevno obo-

ljelu osobu,- radnik kojemu do mirovine nedostaje do pet (5)

godina radnog staa ili godina ivota,- samohrani roditelj s djetetom do petnaest (15)

godina starosti.

lanak 59.Radnik koji se obrazuje za osobne potrebe, a u struci

koja predstavlja jednu od djelatnosti kod poslodavca ima pravo za polaganje diplomskog rada izbivati s posla est (6) dana uz naknadu plae kao da je radio.

Ukoliko se radnik obrazuje u ustanovi koja je uda-ljena vie od dvjesto (200) km od mjesta rada odobrava mu se dodatno jedan (1) dan za put.

lanak 60.Poslodavac je obvezan omoguiti radnicima pri-

sustvovanje strunim seminarima ili drugim slinim oblicima izobrazbe koji su predvieni planom izobrazbe sukladno djelatnosti poslodavca.

Poslodavac moe primiti na strunu praksu uenike i studente iz kola i fakulteta za eljeznika zanimanja odnosno za zanimanja sukladna djelatnosti poslodavca, u broju koji je odreen planom izobrazbe.

IX. ZATITA PRIVATNOSTI

lanak 61.Poslodavac prikuplja i obrauje podatke o radnicima

koji su mu potrebni radi urednog voenja evidencije iz oblasti rada.

Prikupljaju se i obrauju ovi podaci:1. ime i prezime radnika2. spol,3. dan, mjesec i godina roenja,4. mjesto roenja i opina,6. brano stanje,7. broj lanova obitelji,8. prebivalite i adresa (mjesto, opina, upani-

ja),9. registarski broj osobne iskaznice,10. samohrani roditelj,11. vozaki ispit,12. broj telefona na radnom mjestu i kod kue,13. mjesto rada (mjesto, opina, upanija),14. zanimanje,15. kolska sprema,16. struno obrazovanje,17. struna sprema za obavljanje odreenih

poslova,18. radno mjesto na kojem radnik radi,19. radni sta do zaposlenja kod poslodavca,20. radni sta kod poslodavca,21. beneficirani radni sta,22. umanjena radna sposobnost,23. znanje stranog jezika,24. da li je ugovor o radu sklopljen na neodreeno

ili odreeno radno vrijeme,25. datum zasnivanja radnog odnosa,26. radno mjesto vezano uz pravo na solidarnost,27. datum poetka prava na solidarnost.Prikupljaju se i obrauju i oni podaci o radniku i

lanovima njihove obitelji ije je voenje propisano zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava na radu i po osnovi rada.


lanak 62.Osobni podaci o radnicima koje poslodavac pri-

kuplja i obrauje mogu se koristiti i dostavljati treim osobama:

- ako im je to potrebno radi obavljanja redovitih poslova u okviru njihove zakonom utvrene dje-latnosti,

- ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza radnika iz radnog odnosa, te

- ako se trae u opsegu koji je nuan da bi se postigla utvrena svrha.

lanak 63.Osobni podaci o radnicima mogu se dostavljati

treim osobama na njihov pisani zahtjev koji mora sadravati svrhu i pravni temelj za koritenje osobnih podataka radnika, te vrstu osobnih podataka koji se trae, uz uvjet da se ne trae osobni podaci ije je pri-kupljanje i daljnja obrada zakonom zabranjena

lanak 64.Poslodavac e posebno opunomoiti osobu koja

smije podatke o radnicima prikupljati koristiti i dosta-vljati treim osobama.

O prikupljanju obraivanju i koritenju i dostavljanu podataka o radniku treim osobama, poslodavac e do-nijeti odluku uz prethodnu suglasnost radnikog vijea kao i imenovanju osobe koja je ovlatena nadzirati provedbu te odluke.

X. ZATITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

lanak 65.Uznemiravanje je svako neeljeno ponaanje prema

radniku uzrokovano njegovom rasom, bojom koe, spo-lom, spolnim odreenjem, branim stanjem, obiteljskim obvezama, dobi, jezikom, vjerom, politikim ili drugim uvjerenjem, nacionalnim ili socijalnim podrijetlom, imovnim stanjem, roenjem, drutvenim poloajem, lanstvom ili ne lanstvom u politikoj stranci i sindi-katu te tjelesnim ili duevnim potekoama, a ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, never-balno ili fiziko ponaanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

U smislu ovog Ugovora za izraze uznemiravanje i spolno uznemiravanje koristi se zajedniki izraz uznemiravanje.

lanak 66. Uznemiravanje u tijeku rada i u vezi s radom, iz

prethodnog lanka, smatra se osobito:- neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi- nedolini prijedlozi spolne i druge naravi- uznemiravajui telefonski pozivi- upotreba neprilinih izraza i tona u ophoenju- zahtjevi za obavljanjem poslova koji nisu poslovi

za obavljanje kojih je sklopljen ugovor o radu, a kojima se radnik stavlja u poniavajui poloaj.

Zatitom od uznemiravanja obuhvaeni su svi radnici poslodavca od svojih nadreenih slubenika, suradnika i svake tree osobe s kojom radnik doe u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

lanak 67.Svi radnici su duni, pri obavljanju poslova svojeg

radnog mjesta, ponaati se i postupati na nain kojim ne uznemiruju druge radnike te sprijeiti uznemiravanje od strane drugih radnika i treih osoba i o uznemiravanju obavijestiti osobu iz lanka 68. ovog Ugovora.

Ponaanje radnika koje nije u skladu s ovom odre-dbom predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje se radniku moe otkazati ugovor o radu.

lanak 68.Radi zatite privatnosti i dostojanstva radnika koji

je podnio prijavu, postupak utvrivanja uznemiravanja povjerljive je naravi.

Za primanje i rjeavanje prituaba vezanih za uznemiravanje nadlean je nadreeni slubenik koji je po posebnoj punomoi Uprave H Holdinga ovlaten da odluuje o pravima i obvezama iz radnog odnosa za radnika na kojeg se prituba odnosi (predsjednik Uprave H Holdinga za direktore, direktora managera kvalitete i ravnatelja Ureda Uprave), a strunu pomo u postupku rjeavanja podnesenih prituaba duni su mu pruiti Poslovi ljudskih resursa.

U sluaju promjene u organizaciji H Holdinga na nadlenost primanja i rjeavanja pritubi vezanih za uznemiravanje, odgovarajue e se primjenjivati opi akti koji organizaciju tog Drutva i odreuju osobe koje poslovode pojedinim organizacijskim jedinicama.

lanak 69.Radnik pokree postupak za utvrivanje uznemi-

ravanje pisanom ili usmenom pritubom nadreenom slubeniku iz prethodnog lanka.

O usmenoj pritubi sastavlja se biljeka koju potpi-suje radnik koji je pritubu podnio.

Nadreeni slubenik duan je, radi utvrivanja osno-vanosti pritube i sprjeavanja daljnjeg uznemiravanja,


najkasnije slijedeeg radnog dana nakon podnoenja pritube, pozvati radnika protiv kojega je prituba po-dnesena da se o pritubi oituje. O oitovanju radnika sastavlja se biljeka koju taj radnik potpisuje.

Nadreeni slubenik, ako ocijeni da je to potrebno, provest e i druge relevantne radnje, poput suoenja radnika koji je podnio pritubu i radnika na kojeg se prituba odnosi, sasluati i druge osobe koje imaju sa-znanja o injenicama vezanim za uznemiravanje i dr., kako bi na dokazan nain utvrdio navode iz pritube.

Neodazivanje pozvanog radnika na suradnju u konkretnom postupku utvrivanja uznemiravanja pred-stavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Ako se prituba radi uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu kod poslodavca, poslodavac e poduzeti odgovarajue mjere radi utvrenja injeni-nog stanja iz pritube, imajui na umu zatitu dosto-janstva radnika, te poslovne interese poslodavca.

lanak 70.O postupku utvrivanja uznemiravanja sastavlja se

zapisnik na temelju kojeg nadreeni slubenik, ako je utvrdio uznemiravanje, donosi odluku o mjeri zatite dostojanstva.

Odluka o mjeri mora se donijeti najkasnije u roku od 8 dana od primitka pritube o uznemiravanju.

Cilj poduzete mjere je zatita dostojanstva uzne-miravanog radnika i sprjeavanje svakog daljnjeg uznemiravanja.

Podaci utvreni u postupku utvrivanja uznemi-ravanja radnika su tajni te svako javno iznoenje ili komentiranje ovih podataka predstavlja povredu radne obveze.

lanak 71.Uzimajui u obzir sve okolnosti konkretnog sluaja,

nadreeni slubenik, kada utvrdi da uznemiravanje radnika postoji, moe donijeti neku od slijedeih mjera o zatiti dostojanstva:

- razmjetaj radnika na nain da se izbjegne meu-sobna fizika prisutnost uznemiravanog radnika i radnika koji je izvrio uznemiravanje u zajedni-kom radnom prostoru

- usmeno upozorenje radnika koji je izvrio uzne-miravanje

- pisano upozorenje radnika koji je izvrio uznemi-ravanje uz najavu mogunosti redovitog otkaza ugovora o radu za sluaj nastavka krenja obveza iz radnog odnosa

- otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora

- redoviti otkaz ugovora o radu- izvanredni otkaz ugovora o radu.

Ako se nakon provedenog postupka utvrdi da je pri-tuba radi uznemiravanja neosnovana ili je podnesena s namjerom da narui ugled i nanese tetu prijavljenom radniku, nadreeni slubenik moe radniku koji je po-dnio takovu prijavu izrei pisano upozorenje uz najavu mogunosti redovitog otkaza ugovora o radu za sluaj nastavka krenja obveza iz radnog odnosa.

lanak 72.Za sluaj da je prijavljeno uznemiravanje od strane

osobe koja nije u radnom odnosu u H Holdingu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim radnikom, mogu se, imajui u vidu sve okolnosti prijavljenog sluaja poduzeti slijedee mjere:

1. pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da e u sluaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne mjere za zatitu radnika, ukljuujui i prekid poslovanja s tom osobom ili s njegovim poslodavcem

2. o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prija-vljene osobe i predloiti poduzimanja konkretnih mjera kako bi se sprijeilo daljnje uznemirava-nje.

XI. PLAA I DRUGA PRIMANJA

1. Plaa

lanak 73.Poslodavac e isplatiti plau i pripadajue naknade

(u daljnjem tekstu: primanja) radniku temeljem ovog Ugovora.

lanak 74.Doprinose, poreze i prireze obraunava i uplauje

poslodavac. Poslodavac e omoguiti radniku uvid u dokumen-

taciju o obraunu njegovih primanja i uplati doprinosa, poreza i prireza.

lanak 75.Podaci o primanjima radnika su javni.

lanak 76.Plau radnika ine osnovna plaa i dodaci na pla-

u. Pod osnovnom plaom radnika u smislu ovog ko-

lektivnog ugovora podrazumijeva se plaa utvrena temeljem pripadnosti platnom razredu, odnosno koefi-cijentu za odreeno radno mjesto uveana za postotak po osnovi navrenih godina radnog staa.

Postotak po osnovi navrenog radnog staa iznosi 0,5% po godini staa.


Kao broj navrenih godina radnog staa smatra se broj godina radnog staa koje je radnik navrio do konca prethodnog mjeseca, ukljuujui i godine s na-slova staa osiguranja s uveanim trajanjem i posebnog staa.

Pod dodacima na plau radnika podrazumijevaju se uveanja plae koja se reguliraju ovim kolektivnim ugovorom.

lanak 77. Pripadnost platnom razredu utvruje se temeljem

slijedeih osnova i mjerila:- sloenosti poslova radnog mjesta- struna sprema- odgovornosti za obavljene poslove- uvjeta rada- napori u radu.

lanak 78.Cijena sata rada radnika bez uveanja za postotak

po osnovi navrenih godina radnog staa utvruje se u 17 platnih razreda.

Za svako radno mjesto kod poslodavca primje-njivati e se cijena sata rada iz Priloga 2, odnosno koeficijent iz Priloga 3 ovoga Ugovora.

Za radna mjesta, za koja ovim Ugovorom nije odre-ena cijena sata rada, poslodavac e koeficijente plae odrediti posebnom odlukom.

Popis radnih mjesta na koeficijentu iz prethodnog stavka sastavni je dio ovog Ugovora kao Prilog 3.

2. Solidarnost

lanak 79.Radnik po osnovi solidarnosti ima pravo zadrati

plau iz dosadanjeg ugovora o radu, ako u trenutku promjene radnog mjesta ispunjava slijedee uvjete:

a) radnik s utvrenom profesionalnom nesposo-bnou za rad, prema radnom mjestu na kojem je stekao takav status i radnik kod kojeg prema nalazu i miljenju ovlatenog vjetaka mirovin-skog osiguranja postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti pod uvjetom da ima 15 godina radnog staa u izvrnoj slubi ili na poslovima s posebnim uvjetima rada odnosno 20 godina radnog staa na bilo kojim poslovima (ukljuujui sta osiguranja s uveanim traja-njem i sta osiguranja i poseban sta ostvaren u Domovinskom ratu ako ga je ostvario za vrijeme radnog odnosa u H).

b) radnik zbog gubitka zdravstvene sposobnosti, osim ako je gubitak nastao kao posljedica al-koholizma, uzimanja opojnih droga ili psiho-

genih sredstava, kojemu je odlukom nadlene zdravstvene ustanove utvren trajni gubitak radne sposobnosti za dosadanje radno mjesto, a nadlena podruna sluba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u provedenom postupku nije mu priznala status iz to. a) ovog lanka, ako u trenutku ponude izmijenjenog ugovora ima 15 godina radnog staa u izvrnoj slubi ili na poslovima s posebnim uvjetima rada odnosno 20 godina radnog staa na bilo kojim poslovima (ukljuujui sta osiguranja s uveanim traja-njem i sta osiguranja i posebni sta ostvaren u Domovinskom ratu ako ga je ostvario za vrijeme radnog odnosa u H),

c) radnik s navrenih 55 godina (mukarac) ili 50 godina (ena) ivota, ako je kod poslodavca radio najmanje 15 godina od ega najmanje godina dana na dotadanjem radnom mjestu.

lanak 80.Ako se plaa radnog mjesta (iz prethodnog ugovora

o radu) prema kojemu je radnik ostvario pravo na soli-darnost, promijeni, tako da bi bila nia od plae radnog mjesta iz sadanjeg ugovora o radu, radnik ima pravo na plau radnog mjesta iz sadanjeg ugovora o radu.

Ako je radno mjesto po kojemu je radniku utvr-ena plaa po osnovi solidarnosti ukinuto, tada plau radnika utvruje povjerenstvo za tumaenje odredbi ovog Ugovora.

3. Plaa pripravnika

lanak 81.Plaa pripravnika iznosi 80% od cijene sata rada

radnog mjesta za koje se priprema.

4. Izuzetno poveanje plae

lanak 82.Za vrijeme voenja ili sudjelovanje u odreenom

projektu poslodavca radniku se moe odrediti plaa vea od one koja bi mu pripadala za njegovo radno mjesto do zavretka projekta.

Plaa iz stavka 1. ovog lanka utvruje se odlukom poslodavca.

5. Dodaci plae

lanak 83.Za oteane uvjete rada, prekovremeni i noni rad te

rad subotom, nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, radnik ima pravo na uveanu plau.


lanak 84.Plaa radniku uveava se za:- rad nou 50%- za prekovremeni rad 50%- za rad nedjeljom 35%- rad subotom 25%- rad na blagdane i neradne dane utvrene zakonom 50%- na dan Uskrsa 50%.Ako radnik radi na dane blagdana i u neradne dane

utvrene zakonom, i na dan Uskrsa ostvaruje pravo na redovnu plau, naknadu plae uveane za 50% odnosno ostvaruje plau od 250% i to za stvarno odraene sate u te dane.

Poveanje plae za rad nedjeljom i subotom, za rad na blagdane i neradne dane, te rad na dan Uskrsa meusobno se iskljuuju, odnosno radniku se isplauje poveanje za taj dan koje je za njega povoljnije.

lanak 85.Kada se radnik odazove na poziv na rad u vrijeme

ovim Ugovorom, utvrenog dnevnog, tjednog ili godi-njeg odmora, uveava mu se plaa za sate provedene na radu za 10% samo za prvi radni dan, odnosno prvu smjenu nakon dolaska na posao.

lanak 86.Kada radnik, pored redovitog posla, obavlja i poslo-

ve mentora za sate mentorstva ima pravo na uveanje plae u visini 10% od cijene sata rada radnika kojem je mentor a ukoliko je istovremeno mentor vie radni-ka pripada ga 10% od najvie cijene sata rada jednog od radnika kojem je mentor (bez uveanja po osnovi radnog staa).

Za vrijeme odsutnosti s rada (godinji odmor, plae-ni i neplaeni dopust, bolovanje i sl.) mentora, odnosno radnika, mentoru ne pripada pravo na uveanje plae po osnovi iz prethodnog stavka.

6. Naknade plae

6.1. Naknada za vrijeme godinjeg odmora

lanak 87. Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radnik ima

pravo na naknadu plae kao da je radio. Naknada za sate godinjeg odmora za radnike koji

ostvaruju rad nou, subotom, nedjeljom u dane dra-vnih blagdana i neradne dane te pripravnost i deurstvo utvruje se na osnovi prosjenog postotka za rad nou, subotom, nedjeljom, rada u dane dravnih blagdana i neradnih dana, pripravnosti i deurstva, a na osnovi

prethodnih polugodinjih isplata i to od 1.1. do 30.6. i od 1.7. do 31.12. svake godine za svakog radnika primjenjuje se narednih est mjeseci.

6.2. Naknada za vrijeme plaenog dopusta

lanak 88.Za vrijeme koritenja plaenog dopusta radnik ima

pravo na naknadu plae kao da je radio. Naknada za sate plaenog dopusta za radnike koji

ostvaruju rad nou, subotom i nedjeljom, u dane dra-vnih blagdana i neradne dane te pripravnost i deurstvo utvruje se na osnovi prosjenog postotka za rad nou, subotom, nedjeljom, rada u dane dravnih blagdana i neradnih dana, pripravnosti i deurstva, a na osnovi prethodnih polugodinjih isplata i to od 1.1. do 30.6. i od 1.7. do 31.12. svake godine za svakog radnika i primjenjuje se narednih est mjeseci.

6.3. Naknada plae za vrijeme blagdana i neradnih dana

lanak 89.Ako radnik ne radi zbog blagdana ili neradnih dana

utvrenih zakonom, ima pravo na naknadu plae u visini kao da je radio.

Poveanje plae za rad subotom, nedjeljom, za rad na blagdane i neradne dane te rad na dan Uskrsa meusobno se iskljuuju, odnosno radniku se isplauje poveanje za taj dan koje je za njega povoljnije.

6.4. Naknada za vrijeme bolesti

lanak 90.U sluaju odsutnosti s rada zbog bolesti na teret

poslodavca radnik ima pravo na naknadu plae u visini 90% njegove plae kao da je radio.

Naknada za vrijeme bolovanja na teret poslodavca za radnike koji ostvaruju rad nou, subotom, nedjeljom, u dane dravnih blagdana i neradne dane te pripravnost i deurstvo utvruje se na osnovi prosjenog postotka za rad nou, nedjeljom, rada u dane dravnih blagdana i neradnih dana, pripravnosti i deurstva, a na osnovi prethodnih polugodinjih isplata i to od 1.1. do 30.6. i od 1.7. do 31.12. svake godine za svakog radnika i primjenjuje se narednih est mjeseci.

lanak 91.Radniku koji ostvaruje pravo na osnovi solidarnosti

po odredbama ovog Pravilnika poslodavac je obvezan isplaivati naknadu za bolovanje do 42 dana u visini 90% kao naknadu plae.


U sluaju bolovanja zbog profesionalne bolesti, nesree na radu ili posljedica ratnih stradavanja za pripadnike HV i MUP, radniku pripada naknada plae u 100% iznosu prethodnog mjeseca, uveana za porast plaa kod poslodavca za tekui mjesec za koji se ista obraunava.

Kada je radnik u prethodnom mjesecu bio djelo-mino na bolovanju, a djelomino radio tada se plaa prethodnog mjeseca za ostvarene sate svodi na plau za 174 sata u smislu ovog lanka.

6.5. Naknada plae sindikalnom povjereniku

lanak 92.Poslodavac se obvezuje sindikalnog povjerenika

odreenim aktom o organizaciji sindikata koji dunost obavlja uz redovan rad osloboditi obveze obavljanja redovnog rada uz naknadu plae kao da je radio zbog pohaanja sindikalnih sastanaka, teajeva, osposoblja-vanja, seminara i sjednica organa sindikata.

Kod koritenja prava iz prethodnog stavka, sindi-kalni povjerenik je duan izostanak s rada najaviti na vrijeme, neposrednom rukovoditelju i to najmanje tri dana unaprijed, uz predoenje potvrde o opravdanosti izostanka ili poziva mjerodavnog tijela.

6.6. Naknada za sate provedene u pripravnosti

lanak 93.Radnicima kojima je odreena pripravnost kod

kue, za ostvarene sate pripravnosti pripada naknada plae u postotku od isplaene prosjene plae radniku u Drutvu kod poslodavca, isplaene u proteklom mjesecu i to 15%.

Po osnovi pripravnosti kod kue radniku ne pripada poveanje za rad nou, rad nedjeljom, rad na blagdane i neradne dane i prekovremeni rad.

Kada se radnik za vrijeme pripravnosti pozove na izvrenje radnog zadatka prekida se stanje pripravnosti i zapoinje ostvarenje prava na plau dotinog radnog mjesta za sate rada provedene na radu uveane za 50%, ako se ti sati ne mogu preraspodijeliti.

6.7. Naknada plae za vrijeme dok nisu provedene mjere zatite na radu

lanak 94.Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisa-

ne mjere zatite na radu, a zbog ega su mu neposredno ugroeni ivot ili zdravlje, ima pravo na naknadu plae kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite na radu, ako za to vrijeme nije rasporeen na druge odgovarajue poslove u okviru svog radnog mjesta.

6.8. Naknada plae za vrijeme privremene zabrane obavljanja poslova, udaljenja i pritvora

lanak 95.Ako poslodavac iz preventivnih razloga udalji ra-

dnika od obavljanja poslova u sluajevima i uvjetima iz zakona, osim u sluajevima udaljenja zbog uivanja alkohola ili opojnih sredstava, radnik ima pravo na naknadu plae bez dodatka najdulje do kraja smjene.

Ukoliko radnik izjavi, na propisan nain, da zbog svog fizikog ili duevnog stanja nije sposoban obavljati svoj posao, radniku ne pripada naknada plae, ako mu nije odobreno bolovanje.

lanak 96.U sluaju primjene sigurnosne mjere kada se radniku

privremeno mora zabraniti obavljanje njegovih poslova zbog utvrivanja injeninog stanja radi spreavanja daljnjeg nanoenja tete poslodavcu ili spreavanje ugroavanja sigurnosti prometa i privremeno ga se ra-sporeuje na drugo radno mjesto, za vrijeme utvrivanja odgovornosti radnik zadrava plau radnog mjesta na koje je rasporeen.

Ako radnik bude osloboen odgovornosti ili ako se ustanovi da nije bilo uvjeta za udaljenje s radnog mje-sta radnik ima pravo na pripadajue dodatke i naknade koje bi ostvario kao da je radio i pravo na naknadu tete sukladno Zakona o radu.

lanak 97.Za vrijeme pritvora do kojeg je dolo u svezi s ra-

dnim zadatkom, radnik ima pravo na naknadu plae ra-dnog mjesta na kojem je radio prije pritvora u visini:

- 50% ako ne uzdrava obitelj- 75% ako uzdrava obitelj.Ako radnik bude osloboen odgovornosti u slua-

jevima predvienim zakonom, ima pravo na razliku izmeu plae za vrijeme pritvora i plae koju bi ostvario na svom radnom mjestu kao da je radio i ostala prava koja se ostvaruju na temelju rada.

6.9. Ostale naknade plae

lanak 98. Radnik ima pravo na naknadu plae kao da je radio

i u slijedeim sluajevima:- za vrijeme obrazovanja, prekvalifikacije, dokva-

lifikacije i drugih oblika strunog osposobljavanja za potrebe poslodavca,

- kada ne radi zbog prekida i zastoja u radu bez krivnje radnika,

- za vrijeme odsutnosti s rada radi dobrovoljnog davanja krvi,


- za vrijeme odsutnosti s rada radi sudjelovanja u radu povjerenstva i tijela koja imenuje posloda-vac,

- dravnih i vjerskih blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom ako je u te dane po rasporedu rada trebao raditi.

Ako radnik ne radi zbog vojne vjebe, vjebe jedi-nice MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zatiti ili drugih razloga utvrenih zakonom, ima pravo na naknadu plae sukladno posebnim pro-pisima.

XII. NAKNADE TROKOVA RADNIKA

1. Naknada za slubeno putovanje u zemlji

lanak 99.Slubenim putovanjem smatra se putovanje radi

obavljanja poslova i radnih zadataka izvan mjesta rada i mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita na uda-ljenosti od najmanje 30 kilometara.

Udaljenost od mjesta rada i mjesta stanovanja do mjesta odredita slubenog putovanja poinje od kolodvorske zgrade eljeznikog kolodvora iz kojega slubeno putovanje poinje do kolodvorske zgrade eljeznikog kolodvora u kojemu slubeno putovanje zavrava, prema kilometarskom poloaju kolodvora.

Ako mjesto polaska i mjesto odredita slubenog putovanja nisu povezani eljeznikom prugom udalje-nost izmeu tih mjesta rauna se prema podacima iz slubene Auto karte Hrvatske.

Ako je mjesto prebivalita ili uobiajenog boravita radnika izmeu mjesta rada radnika i mjesta u koje ra-dnik putuje uz nalog za slubeno putovanje, polaznim kolodvorom smatra se mjesto prebivalita odnosno uobiajenog boravita radnika.

Radnik nema pravo na naknadu iz prethodnog stavka ako obavlja radni zadatak izvan mjesta rada u mjestu svog prebivalita ili uobiajenog boravita

lanak 100.Iznos dnevnice odreuje se odlukom poslodavca.Trokovi noenja na slubenom putovanju priznaju

se do visine stvarnih izdataka hotela s etiri zvjezdice, a izuzetno s pet zvjezdica uz odobrenje Uprave poslo-davca.

lanak 101.Cijela dnevnica pripada radniku kada je putovanje

trajalo preko 12 do 24 sata.Polovica dnevnice ostvaruje se kada je putovanje

trajalo preko 8 do 12 sati kao i za ostatak vremena preko 8 do 12 ako je putovanje trajalo dulje od 24 sata.

Broj cijelih dnevnica uz nalog ili nalog s prilogom utvruje se zbrajanjem ukupno provedenih sati na putu preko 8 sati i dijeljenjem sa 24.

lanak 102.U sluaju privremenog rasporeivanja radnika ili

ako je radnik upuen na kolovanje pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz lanka 99. i 101. ovog Ugovora, radnik ostvaruje pravo na dnevnicu obraunatu teme-ljem naloga za slubeno putovanje s prilogom, ako se svaki dan vraa kui.

Ako se radnik ne vraa kui svaki dan, ostvaruje pravo na 70% iznosa dnevnice temeljem naloga za slubeno putovanje, uz osiguranje smjetaja.

2. Naknada za slubeno putovanje u inozemstvo

lanak 103.Trokovi i dnevnice za slubeno putovanje u ino-

zemstvo utvruju se do visine i na nain utvren za korisnike dravnog prorauna.

Na zahtjev radnika iznos meunarodne dnevnice moe se isplatiti u kunama.

3. Naknada za vrijeme odvojenosti od obitelji

lanak 104.Kada poslodavac otkae radniku ugovor o radu, s

ponudom izmijenjenog ugovora o radu, kojim se mije-nja mjesto rada, pa radnik radi obavljanja poslova mora boraviti odvojeno od obitelji, pripada mu naknada za odvojeni ivot.

Naknada za odvojeni ivot utvruje se odlukom poslodavca do visine neoporezivog dijela.

4. Naknada za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe

lanak 105.Radnik koji pri obavljanju poslova po nalogu poslo-

davca koristi vlastito vozilo, ima pravo na naknadu u visine neoporezivog iznosa naknade utvrene posebnim propisom.

Odluka o koritenju privatnog vozila u slubene svrhe donosi poslodavac, za svaki sluaj posebno.

5. Naknada za prijevoz na posao i s posla

lanak 106.Radnik ima pravo na naknadu trokova prijevoza

na posao i s posla u iznosu koji odgovara cijeni mjese-ne pokazne karte za gradski prijevoz prema sjeditu poslodavca.


Naknada iz stavka 1. isplauje se mjeseno do 5. u mjesecu za tekui mjesec.

6. Selidbeni trokovi

lanak 107.Ako poslodavac otkae ugovor o radu s ponudom

izmijenjenog ugovora o radu kojim se mijenja mjesto rada, poslodavac osigurava besplatan prijevoz stvari vlakom odnosno kamionom.

XIII. OSTALA PRIMANJA

1. Jednokratni dodatak na plau

lanak 108. Poslodavac e isplatiti jednokratni dodatak na plau

(regres) u visini od 1.000,00 kuna bruto po radniku najkasnije do konca listopada u godini za koju se regres isplauje, a prema dinamici koju utvrdi poslodavac.

Pravo iz stavka 1. ostvaruju svi radnici koji su u toj godini ostvarili pravo na godinji odmor. Radniku koji ostvaruje pravo na dio godinjeg odmora isplauje se razmjerni dio dodatka u odnosu na 18 dana godinjeg odmora, a u skladu s utvrenom politikom plaa.

2. Uskrsnica

lanak 109.Poslodavac e radniku isplatiti uskrsnicu u visini

prema odluci poslodavca.

3. Boinica

lanak 110.Poslodavac e radniku isplatiti boinicu u mjesecu

prosincu tekue godine u visini neoporezivog dijela primanja za tu svrhu.

4. Otpremnina kod otkaza ugovora o radu

lanak 111.Radnik kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu

nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugo-vor o radu otkazuje iz razloga uvjetovanog ponaanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini prosjene plae isplaene radniku za tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada u H uraunavajui i sta osiguranja s uveanim trajanjem i poseban sta ostvaren u Domovinskom ratu ako ga je ostvario za vrijeme radnog odnosa u H.

Maksimalna otpremnina iz stavka 1. ovog lanka ne moe iznositi vie od 200.000,00 kuna.

Radniku, kojemu poslodavac otkae ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu na radnom mjestu iste strune spreme, u mjestu rada a radnik ponudu odbije, ima pravo na 50% iznosa pripadajue otpremnine a najvie 100.000,00 kuna.

5. Otpremnina kod odlaska u mirovinu

lanak 112.Radnik ima pravo na otpremninu kod odlaska u

mirovinu u visini neoporezivog dijela visine otpremnine u RH.

6. Nagrade uenicima i studentima

lanak 113.Uenicima i studentima za vrijeme praktinog rada

u H Holdingu pripada mjesena nagrada iji se iznos odreuje odlukom poslodavca.

Nagrada pripada razmjerno provedenom vremenu na praktinom radu.

7. Nadoknade za izume, tehnika unapreenja i racionalizaciju

lanak 114.Za izum ostvaren na radu ili u svezi s radom, izum

koji je u svezi s djelatnou poslodavaca, tehniko unapreenje i racionalizaciju, radnik ima pravo na nadoknadu u visini koja se utvruje zasebnim aktom koji donosi poslodavac uz suglasnost radnikog vijea, odnosno sindikata ili zasebnim ugovorom poslodavaca i radnika.

8. Nagrada za vjernost drutvu

lanak 115.Radnik ima pravo na nagradu za vjernost drutvu

nakon navrenih deset godina, a potom za svakih na-vrenih pet godina radnog staa ostvarenog u H, do ukljuivo etrdeset godina radnog staa ostvarenog kod poslodavca.

U radni sta rauna se sta osiguranja s uveanim trajanjem i posebni sta ostvaren u Domovinskom ratu.

Pod radnim staem u H-u podrazumijeva se:- radni sta ostvaren u H-u i pravnim prednicima

H-a,- radni sta ostvaren u lanicama bive ZJ do

razdruivanja H-a od ZJ,


- radni sta ostvaren na izbornim funkcijama u jedinicama izvan H na koje je radnik otiao uz suglasnost nadlenog tijela H,

- radni sta ostvaren u sindikatu, drutvenim, kul-turnim i sportskim jedinicama.

Nagradu za vjernost poslodavac isplauje u mjesecu u kojem radnik ispunjava uvjete za jubilarnu nagradu u visini neoporezivog iznosa utvrenog propisima o porezu na dohodak.

9. Pokloni

lanak 116.Radnik ima pravo na dar za dan Svetog Nikole za

svako dijete i to do visine neoporezivog dijela utvre-nog posebnim propisom koje na dan 31. prosinca nije navrilo 15 godina ivota.

Pravo iz stavka 1. ovog lanka ostvaruje i roditelj s teko hendikepiranim djetetom bez obzira na djetetovu dob.

Pravo iz stavka 1. i 2. ovog lanka ostvaruje i drugi roditelj ako je zaposlen kod istog poslodavca.

10. Pomoi

lanak 117.Radnik ima pravo na jednokratnu pomo u sluaju

smrti lana ue obitelji.lanom ue obitelji smatraju se: suprunik, roditelji

i djeca. Visina pomoi utvruje se u visini neoporezivog

dijela iznosa utvrenog propisima o porezu na doho-dak.

lanak 118.Radnik, u sluaju nastanka teeg tjelesnog oteenja,

poradi ozlijede na radu, a na osnovi rjeenja nadlenog tijela, ima pravo na jednokratnu pomo u visini pro-sjenih plaa isplaenih kod poslodavca po radniku u prethodna tri mjeseca i to:

- za oteenje od 30% - 50% 3 prosjene plae - za oteenje preko 50% 5 prosjenih plaa.

Pomo iz prethodnog stavka nee se isplatiti ako su navedeni iznosi pokriveni isplatom tete iz odgovornosti poslodavca za osigurani sluaj sukladno opem aktu poslodavca.

lanak 119.Radnik ima pravo na jednokratnu pomo u sluaju

poara, poplave ili drugih uzroka ija je posljedica gubitak osnovnih uvjeta za ivot radnika i lanova

njegove obitelji, u sluaju kada radnik posljedicu ne moe otkloniti sredstvima osiguranja ili drugih pomoi nadlenih tijela ili ista nije dostatna.

Odluku o dodjeli i visini pomoi donosi poslodavac na prijedlog mjeovitog povjerenstva kojeg ine 3 pred-stavnika poslodavaca i 3 predstavnika sindikata.

lanak 120.Radnik ima pravo, jednom godinje, na pomo u

sluaju bolovanja preko 90 dana u visini neoporezivog dijela ove pomoi.

Ako radnik moe bolest izlijeiti ili ublaiti samo uz izvanredne trokove (rehabilitacija, lijeenje, lijekovi, pomagala i drugo), moe ostvariti pravo na pomo u visini tih trokova.

Na pravo iz stavka 2. ovog lanka radnik ima pravo za sluaj nesree na radu, a u drugim sluajevima po odluci poslodavca na prijedlog povjerenstva iz lanka 119. ovog Ugovora.

lanak 121.U sluaju smrti radnika njegova obitelj ima pravo

na trokove sahrane prema mjesnim prilikama, a radnik kojega poslodavac uputi da obitelj pokojnika izrazi suut ima pravo na naknadu trokova panje do 1000 kuna.

Pravo iz prethodnog stavka ima i obitelj uenika i studenta koji smrtno strada za vrijeme obavljanja prakse.

Pod trokovima sahrane prema mjesnim prilika-ma prema odredbama ovog lanka podrazumijevaju se trokovi prema raunu: ukopa, grobnog mjesta, prijevoza, glazbe, vjerskog obreda, vijenaca i objave u dnevnom listu.

Obvezu iz ovog lanka, do visine neoporezivog dijela naknade za tu svrhu odobrava nadreeni slu-benik poslodavca.

Odluku o visini iznad neoporezivog iznosa na prijedlog povjerenstva iz lanka 119. donosi Uprava poslodavca.

11. Nagrada za sprijeenu tetu

lanak 122.Radnik ima pravo na nagradu za sprijeenu tetu.Odluku o visini i nainu utvrivanja nagrade donosi

poslodavac odlukom uzimajui u obzir:- visinu sprijeene tete,- vremenske odnosno mjesne uvjete u spreavanju

neposredne opasnosti,- da li sluaj za koji se predlae nagrada pripada ili

ne pripada u redoviti rad radnika.


12. Nagrada za utedu

lanak 123.Radnik ima pravo na nagradu za postignutu utedu

na svom radnom mjestu ili za koristan prijedlog utede na svom ili drugom radnom mjestu, u visini i uz uvjete odreene posebnim aktom poslodavca uz suglasnost s radnikim vijeem ili sindikatom.

13. Pomo djeci poginulih i umrlih radnika

lanak 124.Djeca umrlih i poginulih radnika imaju pravo na

pomo za kolovanje u visini neoporezivog djela ove pomoi i to:

- osnovno obrazovanje 50% - srednje obrazovanje 70% - vie i visoko obrazovanje 100%.Ukoliko je smrt radnika nastupila kao posljedica

nesree na radu, a dijete radnika se u asu smrti koluje za jedno od zanimanja koje postoje kod poslodavca, poslodavac e djetetu osigurati zaposlenje.

XIV. OSIGURANJE RADNIKA

lanak 125.Poslodavac se obvezuje na sklapanje ugovora o

dopunskim medicinskim uslugama za sve radnike.Poslodavac e za sve radnike zakljuiti ugovor o

dopunskom zdravstvenom osiguranju u visini najnie propisane svote za tu svrhu.

XV. ISPLATA PLAE

lanak 126.Radniku poslodavac isplauje plau jednom mjese-

no do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.U sluaju prekoraenja bilo kojeg roka utvrenog

ovim Ugovorom, poslodavac je obavezan svakom ra-dniku isplatiti zakonom utvrene zatezne kamate.

Isplata kamata, iz stavka 1. ovog lanka, vri se sa isplatom slijedee plae, uz posebnu naznaku na platnoj listi svakog radnika.

Dnevnice za slubeno putovanje isplauju se teme-ljem putnog naloga s prilogom isplauju se zajedno s plaom.

Radnici upueni na slubeno putovanje mogu podii akontaciju u visini procijenjenih trokova slubenog puta.

Isplata plae radnika vri se putem banke za koju se radnik sam odlui.

XVI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Nain prestanka ugovora o radu

lanak 127.Ugovor o radu prestaje:1. smru radnika2. istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o

radu na odreeno vrijeme,3. kada radnik navri 65 godina ivota i 20 godina

staa osiguranja, ako se poslodavac i radnik dru-kije ne dogovore,

4. dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad,

5. sporazumom radnika i poslodavca, 6. otkazom,7. odlukom nadlenog suda.

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

lanak 128.Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora

o radu moe dati radnik i poslodavac.Sporazum o prestanku ugovora o radu zakljuuje se

u pismenom obliku i sadri osobito:- podatke o strankama i njihovom prebivalitu

odnosno sjeditu,- datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i poslodavac, odnosno osoba koju on ovlasti.

3. Otkaz ugovora o radu

3.1. Redoviti otkaz poslodavca

lanak 129.Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz pro-

pisani otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u sluaju:

- ako prestane potreba za obavljanje odreenog posla zbog gospodarskih, tehnikih ili organiza-cijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

- ako radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

- ako radnik kri obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika).

lanak 130.Uvjeti nain i postupci poslovno osobno uvjetova-

nog otkaza detaljno su razraeni u Ugovoru o radno


pravnoj zatiti od poslovno uvjetovanih otkaza sklo-pljenog 4. svibnja 2006. godine, izmeu Uprave H i sindikata s pravom na kolektivno pregovaranje.

lanak 131.Ugovor iz prethodnog lanka je sastavni dio ovog

Ugovora Prilog 4

lanak 132.U sluaju smanjene radne sposobnosti koja je po-

sljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslo-davac ne moe radniku ni pod kojim uvjetima otkazati ugovor o radu, osim ako je otkaz vezan za skrivljeno ponaanje radnika.

lanak 133.Radniku kojemu do stjecanja prava na mirovinu

nedostaju manje od 5 godina rada ili godina ivota po-slodavac ne moe raskinuti ugovor o radu bez njegove suglasnosti, osim ako radnik kri obveze iz radnog odnosa.

lanak 134.Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu ako ra-

dnik kri obveze iz radnog odnosa, poslodavac je duan u pisanoj formi obavijestiti radnika, sindikat i radniko vijee o namjeri otkazivanja ugovora o radu.

Obavijest o mogunosti otkazivanja ugovora o radu mora sadravati obrazloenje valjanog razloga za otka-zivanje ugovora, te upozorenje da e se radnikov rad posebno pratiti sljedeih ezdeset (60) dana.

Poslodavac je duan omoguiti radniku da iznese svoju obranu.

3.2. Redoviti otkaz radnika

lanak 135.Radnik moe otkazati ugovor o radu uz propisani

otkazni rok ne navodei za to razlog.

3.3. Izvanredni otkaz

lanak 136.Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor bez ob-

veze potivanja propisanog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito vane injenice, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogu.

lanak 137.Ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo

u roku 15 dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

3.4. Redoviti otkaz ugovora o radu na odreeno vrijeme

lanak 138.Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme moe

se redovito otkazati samo ako je takva mogunost otka-zivanja predviena ugovorom.

3.5. Oblik, obrazloenje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

lanak 139.Otkaz mora imati pisani oblik s obrazloenjem.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok poinje tei od dana dostave otkaza.

Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s teim sme-tnjama u razvoju, koritenja prava na rad u skraenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, kori-tenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobno-sti za rad, godinjeg odmora, plaenog dopusta, vojne vjebe, te u drugih sluajevima opravdane nenazonosti radnika na radu, odreenim zakonom.

4. Otkazni rok

lanak 140. Otkazni rok traje:- jedan mjesec ako je radnik u radnom odnosu kod

istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana,

- dva mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno godinu dana,

- tri mjeseca ako je radnik u radnom odno-su kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

- etiri mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,

- pet mjeseci ako je radnik u radnom odno-su kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina.

- est mjeseci ako je radnik u radnom odno-su kod istog poslodavca proveo neprekidno petnaest godina i

- sedam mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Za vrijeme otkaznog roka poslodavac je duan omoguiti radniku da radi traenja novog zaposlenja odsustvuje s rada osam (8) sati tjedno.

Za vrijeme odsustvovanja s rada iz stavka 2. ovog lanka radnik ima pravo na plau kao da je na radu.


lanak 141.U sluaju smanjene radne sposobnosti koja je

posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne moe radniku ni pod kojim uvjetima otkazati ugovor o radu osim ako je otkaz ugovora vezan za skrivljeno ponaanje radnika.

5. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

lanak 142.Poslodavac moe radniku, ako za to ima opravdan

razlog, otkazati ugovor o radu uz istovremenu ponudu sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

O ponudi poslodavca za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, radnik je duan izjasniti se u roku od osam dana od dana dostave ponude.

lanak 143.Radnik koji prihvati ponudu poslodavca, pridrava

pravo pred nadlenim sudom osporavati doputenost otkaza ugovora o radu iz prethodnog lanka.

O namjeri otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu poslodavac je duan provesti savjetovanje s radnikim vijeem.

lanak 144.U sluaju potrebe promjene ugovora o radu po-

slodavac moe radniku ponuditi novi ugovor o radu s promijenjenim uvjetima te ako ga radnik, u roku od osam dana prihvati, isti se smatra sklopljenim, bez prava na njegovo pobijanje.

U sluaju suglasne promjene radnog mjesta sa ra-dnikom se sklapa novi ugovor o radu uz naznaku broja ugovora koji prestaje vrijediti

Ako radnik ne prihvati ponueni ugovor iz pretho-dnog stavka, poslodavac je obvezan provesti postupak sukladno lanku 142. i 143. ovog Ugovora.

lanak 145.Radniku, invalidu rada, kojemu je rjeenjem nadle-

nog organa utvrena profesionalna nesposobnost za rad ili radniku kojem je utvreno postojanje neposredne opasnost od nastanka invalidnosti, te radniku koji je traj-no izgubio zdravstvenu sposobnost za radno mjesto iz ugovora o radu, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje ovlatenog organa, ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, koji to je vie mogue, moraju odgo-varati poslovima na kojima je radnik radio.

Radniku iz prethodnog stavka mogu biti ponueni i poslovi nie strune spreme do mogunosti poslodavca da radniku ponudi odgovarajui izmijenjeni ugovor o radu, sukladno prethodnom stavku.

U sluaju da radnik odbije prihvatiti izmijenjeni ugovor o radu zadrava pravo na otpremninu.

XVII. ZATITA PRAVA RADNIKA

lanak 146. Radnik moe u roku od 15 dana od dana dostave

odluke poslodavca kojom se odluuje o pravima iz radnog odnosa, uloiti zahtjev za zatitu prava ukoliko smatra da je navedenom odlukom povrijeeno njegovo pravo.

Poslodavac je duan u roku od 8 dana od dana do-stave zahtijeva za zatitu prava odgovoriti na isti.

U koliko je poslodavac donio odluku kojom ne pri-hvaa zahtjev za zatitu prava, radnik u daljnjem roku od 8 dana od dana dostave odluke poslodavca moe pokrenuti postupak mirenja.

Postupak mirenja pokree se pisanim prijedlogom koji se upuuje prema miritelju s liste miritelja kojega radnik sam izabere.

Listu miritelja sporazumno za drutvo utvruju poslodavac i radniko vijee ili sindikat.

Rok za mirenje traje 8 dana, ako protekom tog roka nije postignuto mirno rjeenje spora, radnik moe u roku od 15 dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom.

Postupak mirenja se ne moe pokrenuti ukoliko zahtjev za zatitu prava ne odgaa izvrenje odluke poslodavca.

lanak 147.Rokovi od petnaest (15) dana za zatitu prava kod

poslodavca i pred sudom ne odnose se na novana potraivanja iz radnog odnosa i potraivanje s naslova naknade tete.

lanak 148. Zahtjev za zatitu prava zadrava izvrenje odluke

osim u sluajevima: izvanrednog otkaza, privremenog rasporeda, udaljenja, rjeenja o plai i prekovremenog rada.

lanak 149.Sve odluke u vezi s ostvarenjem prava i obveza

iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom donosi Uprava poslodavca ili osoba koju ona ovlasti pisanom punomoi.

lanak 150.Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih

akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se u pravilu neposrednom predajom radniku uz naznaku datuma i uz potpis radnika da je akt primio


Radniku se akt moe dostaviti putem pote na adresu koju je prijavio poslodavcu. U sluaju odbijanja prijema ili nepoznate adrese dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploi poslodavca na radnom mjestu radnika.

Istekom roka od osam (8) dana od isticanja na ogla-snoj ploi smatra se da je dostavljanje izvreno.

lanak 151.Odluke poslodavca koje se uruuju radniku trebaju

sadravati Uputu o pravu na podnoenje zahtjeva za zatitu prava ili konstataciju da je odluka konana.

XVIII. NAKNADA TETE

1. Odgovornost radnika za tetu

lanak 152.Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili

iz krajnje nepanje uzrokuje poslodavcu tetu duan je tetu nadoknaditi.

Namjera postoji kada je radnik svjestan da svojim postupcima ini tetu poslodavcu i to hoe uiniti ili da moe poiniti tetu pa na to pristaje.

Krajnja nepanja postoji kada je radnik svjestan da svojim postupcima moe poiniti tetu, ali olako sma-tra da do tete nee doi ili da e je moi sprijeiti ili ako nije svjestan da moe poiniti tetu, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti.

lanak 153.Ako tetu uzrokuje vie radnika svaki radnik odgo-

vara za dio tete koji je uzrokovao.Ako se za svakoga radnika ne moe utvrditi dio pro-

uzrokovane tete, smatra se da su podjednako odgovorni i tetu nadoknauju u jednakim dijelovima.

Ako tetu uzrokuje vie radnika kaznenim dijelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.

lanak 154.Visina tete utvruje se na osnovi cjenika ili knji-

govodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, pro-cjenom vrijednosti oteenih stvari.

Procjena vrijednosti oteene stvari utvruje se vjetaenjem.

Ako je stvar nestala ili je unitena, visina tete utvruje se prema trinoj vrijednosti stvari, a prema mjestu i vremenu nastanka tete.

Odgovornost za tetu utvruje povjerenstvo za tetu koje se sastoji od: predsjednika, zamjenika predsjedni-ka, dva lana i njihovih zamjenika.

Jednog lana i njegovog zamjenika imenuje poslo-davac, a drugog lana i njegovog zamjenika imenuje radniko vijee (sindikat).

Predsjednika i zamjenika predsjednika dogovorno imenuje poslodavac i radniko vijee (sindikat).

lanak 155.Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili

zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu treoj osobi, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treoj osobi.

lanak 156.Poslodavac e u cijelosti ili djelomino osloboditi

radnika od obveze naknade tete, kad teta nije uinjena namjerno, kada je radnik poduzeo sve da se teta smanji i ako bi naknada tete ugrozila egzistenciju radnika i njegove obitelji.

Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na radnika koji je tetu uzrokovao kaznenim djelom s umiljajem.

Odreena teta od strane povjerenstva naplauje se u mjesenim obrocima, ali ne vie od 5% mjesene plae radnika.

2. Odgovornost poslodavca

lanak 157.Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom

ili povredom prava iz radnog odnosa, poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po opim propisima obveznoga prava;

3. Zastara potraivanja za naknadu tete

lanak 158.Potraivanje naknade uzrokovane tete zastarijeva

za tri godine raunajui od dana saznanja za tetu i initelja.

U svakom sluaju, ovo potraivanje zastarijeva za pet godina od kada je teta nastala.

lanak 159.Kada je teta uzrokovana kaznenim djelom, a za

kazneno gonjenje je predvien dulji rok zastare, zahtjev za naknadu tete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastaru kaznenog gonjenja.

lanak 160.Potraivanje naknade tete koju poslodavac isplati

treoj osobi, zastarijeva prema radniku koji je tetu


prouzrokovao u roku od est mjeseci od dana isplaene naknade.

XIX. ODNOSI SA SINDIKATOM

lanak 161.Poslodavac surauje sa sindikatom na svim podru-

jima zatite interesa i ostvarivanja prava radnika.

lanak 162.U odnosima s Upravom poslodavca sindikat zastupa

predsjednik sindikata ili od njega ovlatena osoba, a u odnosima s upravnim podrujima, stoernim po-slovima i Uredom Uprave sindikat zastupa sindikalni povjerenik.

S ind ika t j e obvezan pos lodavcu dos t a -viti akt o svojoj organizaciji s imenima osobaovlatenih za zastupanje sindikata, kao i broj lanova sindikata i redovito izvjeivati poslodavca o svim promjenama u vezi s tim.

Poslodavac je duan primiti i sasluati predsjednika sindikata i od njega ovlatenu osobu.

Nadreeni slubenik je duan primiti i sasluati sindikalnog povjerenika ili od njega ovlatenu osobu.

lanak 163.U sluaju da se ovisno o broju lanova sindikata

utvruju odnosi izmeu poslodavca i sindikata, mje-rodavan je broj lanova za koje poslodavac obustavlja sindikalnu lanarinu.

lanak 164.Sindikalni povjerenici za vrijeme obnaanja dunosti

imaju pravo na koritenje naloga za slubeno putovanje u 1. razredu na svim prugama H-a od mjesta rada do mjesta odravanja sindikalnih aktivnosti i natrag bez prava na dnevnicu za slubeno putovanje, osim ako rade u povjerenstvu koje je osnovao poslodavac. Nalog za slubeno putovanje izdaje nadleni rukovoditelj.

lanak 165.Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti

ne moe biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji poloaj.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obnaanja nje-gove dunosti i jednu godinu po njenom isteku ne moe se bez suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu.

U sluaju da sindikalni povjerenik obavlja tu funkci-ju profesionalno, poslodavac se obvezuje da e ga po prestanku funkcije rasporediti na radno mjesto na kojem je radio prije stupanja na sindikalnu dunost, a ako je radno mjesto ukinuto, poslodavac e ga rasporediti na drugo odgovarajue radno mjesto.

lanak 166.Poslodavac se obvezuje da e sindikalnom povjere-

niku omoguiti djelovanje u funkciji zatite kolektivnih prava radnika na nain:

- da e potivati odredbe kolektivnog ugovora,- da e provoditi sve mjere zatite na radu sukladno

propisima, normativima i zakonu,- da e ovlatenom sindikalnom povjereniku staviti

na raspolaganje, na njegov zahtjev, sve informa-cije u svezi ostvarivanja i zatite prava radnika iz radnog odnosa. Ova obaveza ukljuuje i podatke o plaama, elementima za njihov izraun, te upla-enim porezima i doprinosima,

- da e ovlatenom sindikalnom povjereniku omoguiti pristup svim radnim mjestima kada je taj pristup potreban radi obavljanja sindikalne dunosti,

- da e ovlatenom sindikalnom povjereniku omoguiti nazonost inspekcijskim pregledima i informiranju inspektora o svim zapaanjima u svezi provedbe mjera zatite na radu.

lanak 167.Poslodavac je obvezan bez naknade osigurati slije-

dee uvjete za rad sindikata:- prostorije za rad sindikata- omoguavanje koritenja HT i AT linije bez

obveze snaanja trokova za HT liniju- dostava slubenih glasila i drugih tiskovina koje

izdaje drutvo, u potrebnom broju primjeraka- omoguavanje isticanja sindikalnih obavijesti i

drugih obiljeja sindikata na oglasnim ploama, kao i dijeljenje biltena i informativnih publikacija meu zaposlenima

- obraun sindikalne lanarine i sindikalnog kredita temeljem odgovarajue dokumentacije,

- te upuivanje navedenih sredstava na odgovaraju-e korisnike i obavjeivanje sindikata o istom.

lanak 168.Detaljni odnosi sa sindikatom mogu se regulirati

posebnim ugovorom o pravima i obvezama poslodavca i sindikata.

XX. ODNOSI S RADNIKIM VIJEIMA

lanak 169.lanovi radnikog vijea ostvaruju prava utvrena

zakonom.Poslodavac je duan radnikom vijeu osigurati

odgovarajui prostor za rad.


Tehnike i administrativno strune poslove za potre-be radnikog vijea duno je obavljati administrativno osoblje poslodavca, na troak poslodavca.

Poslodavac je duan lanovima radnikog vijea omoguiti osposobljavanje za obavljanje ove funkci-je.

Poslodavac je duan snositi i druge trokove koji nastaju djelovanjem lanova radnikog vijea, a proi-stiu iz zakona i opih akata poslodavca.

lanak 170.lanovi radnikog vijea kada obavljaju ove duno-

sti, imaju pravo na nalog za slubeno putovanje u prvom razredu na svim prugama H-a, radi obavljanja aktivno-sti iz svoje nadlenosti, s pravom na dnevnicu.

lanak 171.Radnici imaju pravo izabrati na slobodnim i nepo-

srednim izborima tajnim glasanjem radniko vijee koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti i promicanju njihovih prava i interesa.

Radniko vijee ima 3 lana.Postupak utemeljenja radnikog vijea pokree se na

prijedlog sindikata ili najmanje 10% radnika zaposlenih kod poslodavca.

Ako se ne pokrene postupak utemeljenja radnikog vijea sindikati zastupljeni kod poslodavca sporazumno imenuju sindikalnog povjerenika koji ima sva prava i obveze radnikog vijea propisane ovim ugovorom i zakonom.

lanak 172.Kod koritenja prava iz prethodnog lanka, lan

radnikog vijea je duan izostanak s rada najaviti na vrijeme, neposrednom rukovoditelju i to najmanje tri dana unaprijed, uz predoenje potvrde o opravdanosti izostanka ili poziva mjerodavnog tijela.

U izvanrednim okolnostima (kod izvanrednog otkaza ugovora o radu) lan radnikog vijea moe se pozvati telefonskim pozivom.

Neposredni rukovoditelj, za izvanredne pozive, zadrava pravo provjere opravdanosti poziva iz pret-hodnog stavka.

lanak 173.lan radnikog vijea zbog aktivnosti u radnikom

vijeu ne moe biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji poloaj.

lanu radnikog vijea za vrijeme obnaanja njego-ve dunosti i jednu godinu po njenom isteku ne moe se bez suglasnosti radnikog vijea otkazati ugovor o radu.

U sluaju da lan radnikog vijea odnosno sindikal-ni povjerenik u funkciji radnikog vijea profesionalno obavlja tu funkciju, poslodavac e ga po prestanku funkcije rasporediti na radno mjesto iz ugovora o radu, ako je radno mjesto ukinuto ponudit e mu ugovor o radu za obavljanje poslova drugog odgovarajueg radnog mjesta.

lanak 174.Detaljni odnosi sa radnikim vijeem mogu se re-

gulirati posebnim Sporazumom o pravima i obvezama poslodavca i radnikih vijea.

XXI. UVJETI ZA NESMETANI RAD POVJERENIKA ZATITE NA RADU

lanak 175.Sindikati koji djeluju kod poslodavca sporazumno

imenuju povjerenika zatite na radu.Povjerenik zatite na radu ostvaruje sva prava iz

zakona o zatiti na radu.

lanak 176.Povjerenik zatite na radu ima pravo na oslobaanje

od obveze obavljanja redovnog rada uz naknadu plae kao da je radio zbog osposobljavanja iz podruja zatite na radu (teajevi, seminari i sl.) u trajanju do pet dana godinje, uz obvezu da o tome na vrijeme obavijeste nadreenog slubenika.

lanak 177.Poslodavac je obvezan osigurati povjereniku zatite

na radu odgovarajui opremljen prostor za rad, te ne-smetano koritenje AT-ove linije kao i telefaksa.

U sluaju kada sindikati imenuju povjerenika zatite na radu, povjerenik e za rad koristiti prostore sindikata koji ga je imenovao ako je poslodavac osigurao sindi-katu koritenje opremljenog prostora za rad.

Usluge tehniko-administrativno-strunih poslova povjerenik zatite na radu koristit e u organizacijskoj jedinici u kojoj djeluje, na troak poslodavca.

lanak 178.Povjerenik za zatitu na radu po potrebi moe

koristiti oglasne ploe i odgovarajui prostor radi oba-vjetavanja radnika.

lanak 179.Tijekom obnaanja dunosti i godinu dana nakon

prestanka iste, povjereniku zatite na radu ne moe se bez suglasnosti radnikog vijea ili sindikalnog povje-renika u funkciji radnikog vijea


- otkazati ugovor o radu- odrediti raspored na drugo radno mjesto ili kod

drugog poslodavca- smanjiti plaa- pokrenuti postupak za naknadu tete - na drugi nain dovesti u nepovoljniji poloaj.

lanak 180.Podruje zatite na radu regulirat e se posebnim

aktom poslodavca.

XXII. TRAJK

lanak 181.Sindikati imaju pravo pozvati radnike poslodavca

na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i promicanja socijalnih interesa svojih lanova.

U sluaju kolektivnog radnog spora, postupak mirenja provest e se u skladu s odredbama Zakona o radu.

lanak 182.Organizacija i provedba trajka mora biti u skladu

s propisima o trajku svih razina.Sindikat je duan najaviti trajk pismom u kojem

se obvezno naznauju razlozi za trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka trajka.

trajk se mora najaviti najkasnije tri dana prije poetka trajka.

lanak 183.Pri organiziranju i poduzimanju trajka, organizator

i sudionici trajka moraju voditi rauna o ostvarivanju Ustavom zajamenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine te o ispunjenju preuzetih meunarodnih obveza.

lanak 184.Poslodavac i sindikat sporazumno izrauju i donose

pravila o poslovima koji su nuni i ne smiju se prekidati za vrijeme trajka.

Pravila iz prethodnog stavka sadre naroito: radna mjesta i broj radnika koji moraju raditi za vrijeme trajka, a u cilju poduzimanja mjera kojima se sprje-ava ugroavanje sigurnosti eljeznikog prometa i osigurava sigurna, uredna i nesmetana provedba voznog reda te spreavanje druge tete koja zbog proputanja neke radnje moe dovesti do poremeaja u djelatnosti poslodavca.

Odreivanjem poslova iz prethodnog stavka ne smi-je se onemoguiti ili bitno ograniiti pravo na trajk.

XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 185.

Stranke suglasno utvruju da se ovaj ugovor sklapa na odreeno vrijeme od 30 mjeseci.

lanak 186.Ovaj Ugovor potpisuju ovlateni predstavnici poslo-

davca i sindikata zastupljenih u Pregovarakom odboru sindikata za zakljuivanje kolektivnog ugovora.

Ovom Ugovoru mogu pristupiti i sindikati koji nisu zastupljeni u pregovarakom odboru sindikata, a nakon objave kolektivnog ugovora.

lanak 187.Sastavni dio ovog Ugovora ine:1. Prilog 1 cijene sata rada2. Prilog 2 popis radnih mjesta sa cijenom sata rada3. Prilog 3 popis radnih mjesta sa koeficijentima4. Prilog 4 ugovor o radno pravnoj zatiti radnika od poslovno uvjetovanih otkaza.

lanak 188.Poslodavac i sindikati imenuju povjerenstvo za

tumaenje odredbi ovog Ugovora i praenje njihove primjene.

Povjerenstvo za tumaenje odredbi ovog Ugovora i praenje njihove primjene ine po tri predstavnika sindikata te tri predstavnika poslodavca.

Povjerenstvo svoje odluke donosi veinom glaso-va.

Stranke kolektivnog ugovora duni su se pridravati danog tumaenja.

lanak 189.Svaka strana ovog Ugovora ovlatena je predloiti

njegove izmjene i dopune. Prijedlog izmjena i dopuna iz prethodnog stavka

mora biti podnesen u pisanom obliku i obrazloen. Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i

dopunu ovog Ugovora mora se o prijedlogu oitovati predlagatelju izmjene ili dopune u roku trideset dana od dana primitka prijedloga izmjene i dopune.

Prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora koji je odbijen ne moe se ponoviti prije isteka roka od tri mjeseca od dana primitka oitovanja kojim se prijedlog odbija.


lanak 190.Svaka strana moe otkazati ovaj ugovor.Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza

drugoj strani.

lanak 191.Ovaj Ugovor objavit e se u Slubenom vjesniku H

a primjenjuje se od 01. srpnja 2007. godine.

lanak 192.Od 1. sijenja 2008. i 2009. godine cijene sata rada

uveati e se za postotak prosjenog poveanja plaa za tekuu godinu u svim drugim drutvima holdinga H-a.

lanak 193.Pregovore o sklapanju ovog Ugovora stranke e

zapoeti najmanje devedeset dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

lanak 194.Stranke su suglasne da e se odredbe ovog Ugovora

primjenjivati nakon proteka vremena na koje je kole-ktivni ugovor sklopljen, a sve do sklapanja novog, ali najdue 6 mjeseci.

lanak 195. Ovaj Ugovor sastavljen je u devet istovjetnih primje-

raka od kojih svaki sindikat zastupljen u pregovarakom odboru sindikata zadrava po jedan primjerak, posloda-vac etiri primjerka a dva se dostavljaju Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva.

Broj: 1294/07.U Zagrebu, 06. srpnja 2007.

24. kolovoza 2007. SLUBENI VJESNIK H HRVATSKE ELJEZNICE HOLDING d.o.o. Stranica 513 - Broj

Documents

Službeni vjesnik 7-07