SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETA

SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETA

MARCO POLO - PRAVAC U PRAVOM SMJERU

SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETA MARCO POLO - PRAVAC U PRAVOM SMJERU

SADRŽAJ> PREDGOVOR 1

> UVOD - MARCO POLO ČINI RAZLIKU 2

> NAJTEŽE JE UVJERITI KLIJENTE 4

> VJETAR U LEĐA VLAKOVA 5

> VELIKI SU KLIJENTI ZAHTJEVNIJI 6

> MANJE PAPIROLOGIJE=MANJE TROŠKOVA 7

> NA TRAJEKTIMA VIŠE MJESTA ZA VELIKE KAMIONE 8

> VAGONI I VAGONI FLAŠIRANE VODE 9

> POVEZIVANJE GRADOVA 10

> NE BISMO MOGLI BEZ MARCA POLA 11

> ŽELJEZNICA ŠTEDI VRIJEME I PODIŽE KVALITETU 12

> TERETNI TRAJEKT PREKO VIKENDA 13

> PRIJEVOZ ROBE VLAKOM PREKO MORA 14

> E-UČENJEM DO VJEŠTINA KOJE NEDOSTAJU 15

> JEDNOSTAVNIJE SA SJEVERA NA JUG 16

> BALTIČKE BRODSKE LINIJE PONOVNO USPJEŠNE 17

> INOVATIVNI KONTEJNERI ZA LAKŠU IZMJENU MODALITETA 18

> UČIMO SVI O INTERMODALNOSTI 19

> OZNAKA KVALITETE 20

> ZAISTA JE VRIJEDILO TRUDA 21

> POTPORE IZ EU JAČAJU VJERODOSTOJNOST 22

> EKOLOŠKI OSVIJEŠTENI KLIJENTI ŽELE IZMJENU MODALITETA 23

> BRODOM I KAMIONOM UZVODNO 24

PREDGOVOREnterprise Europe Network (EEN) je europska mreža potpore poduzetništvu koja djeluje od 2008. godine i na jednom

mjestu („one-stop-shop“) može pružiti cijeli niz usluga malim i srednjim poduzetnicima: informacije o EU, poslovnu suradnju, uključivanje u EU programe, transfer tehnologije, komercijalizaciju inovacija…

Hrvatska gospodarska komora koordinira mrežu u Hrvatskoj i zajedno s partnerima sudjeluje u provedbi ovih aktivnosti unutar Programa za konkurentnost i inovacije (CIP).

EEN Hrvatska je u okviru aktivnosti promicanja EU programa za gospodarstvenike prepoznala potrebu informiranja o programu Marco Polo. Riječ je o programu namijenjenom prijevoznicima i špediterima, te proizvođačima koji sami orga-niziraju prijevoz, a glavni cilj programa je smanjiti opterećenje cestovnoga prometa i njegov negativni učinak na okoliš usmjeravanjem prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu. Program bespovratnim sredstvi-ma sufinancira prijevozne servise koji se odvijaju na području Europe i namijenjen je gospodarskom sektoru. Sredstva dobivaju svi uključeni u prijevoznički servis bilo da se radi o konzorciju ili samo jednoj tvrtci.

Ovom publikacijom želimo povećati informiranost naših tvrtki uvidom u projekte kojima je odobreno financiranje te potaknuti naše gospodarstvenike da i oni smanje svoje troškove i postanu konkurentniji.

Publikacija se temelji na dokumentu koji je 2009. godine objavila Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (EACI) pri Europskoj komisiji.

Europska poduzetnička mreža Hrvatske Hrvatska gospodarska komora Web: www.een.hr

Zemljopisne karte u ovoj brošuri isključivo su ilustrativne prirode.

Učinkovit promet temelj je europskoga gospodar-

stva. Brzu i jeftinu isporuku od tvornice do potrošača

u cijeloj Europi uzimamo zdravo za gotovo. Cestovni

je promet često prvi izbor, no više prometovanja ce-

stama znači češće gužve, više zagađenja i povećane

troškove.

Marco Polo, program Europske unije, izravno rje-

šava takve poteškoće. Pomaže smanjiti prometna

zagušenja na pretrpanim cestama Europe i promiče

ekološke načine prijevoza. Strategija ovog programa

je jednostavna – prenijeti što je moguće više te-

retnoga prometa sa cesta na druge vrste prometa.

Dok su ceste preopterećene, kapaciteti željeznica,

morskih i drugih plovnih putova često su nedovolj-

no iskorišteni, a uz to i manje zagađuju. Subvencija

Marco Polo može biti odlučujući čimbenik između

pokretanja projekta izmjene modaliteta transporta

ili odustajanja od njega.

Cilj programa Marco Polo je poboljšati ekološku

izvedbu europskog teretnog prometa tako da se

ceste godišnje rastereti za 20 milijardi tonskih kilo-

metara tereta, što je jednako prometovanju više od

700.000 kamiona godišnje između Pariza i Berlina.

Time će se ostvariti značajne ekološke, društvene i

gospodarske koristi.

KORISNICI GOVORE O SVOJIM ISKUSTVIMA

Ova brošura sadrži reprezentativan uzorak iz širo-

kog spektra projekata unutar programa Marco Polo.

Informacije su dobivene od sudionika u projektima.

Voditelj svakog navedenog projekta svojim riječima

opisuje koristi dobivene od programa Marco Polo.

Mnogi od njih naglašavaju teškoće na koje su naišli,

očekivane ili ne, koje su uglavnom ipak prevladali.

Na sljedećim stranicama opisani su projekti iz svih

regija Europe. Projekti novih željezničkih i unutar-

njih plovnih putova presijecaju EU sa sjevera prema

jugu i s istoka prema zapadu. „Pomorske autoceste“

UVOD - MARCO POLO ČINI RAZLIKU

pružaju mogućnost zaobilaženja prirodnih kopnenih

barijera i zagušenih cestovnih koridora te nude ka-

pacitete europskog atlantskog, sredozemnog i bal-

tičkog obalnog pojasa.

ČEMU TRUD?

U mnogim je projektima prepoznato da iako želje-

znica, međuobalno prometno povezivanje i unutar-

nji plovni putovi nude ekološki prihvatljiviju alterna-

tivu i komercijalno su konkurentni kamionima, ipak

je potrebno ponuditi dobre argumente zašto prijeći

na ekološku opciju. Teško je promijeniti mentalitet

među prijevoznicima koji smatraju da je najbolje na-

staviti po starome. Neki špediteri, naviknuti na ce-

stovni promet, boje se da bi promjena predstavljala

nepotreban rizik. Dinamički marketing, kvalitetna

usluga i pomna briga o kupcima pokazali su se u

projektima Marco Polo kao ključni alati.

Sudionici također navode da su uspješnosti njiho-

vih projekata pomogle inovativnost i mašta. Neki

su koristili inovativne tehnologije kako bi ostvarili

konkurentnu prednost, ili podigli kvalitetu usluge.

Među njima su zajednički informatički sustav uprav-

ljanja, GPS sustav za praćenje i pronalaženje tereta

i novodizajnirani kontejneri za olakšani intermodalni

prijevoz.

Neki iskorištavaju velike europske infrastrukturne

projekte, poput tunela i mosta Oeresund između

Danske i Švedske, kako bi ponudili uslugu među-

narodnog prijevoza i dostave od-vrata-do-vrata.

Neki su sebi u korist preokrenuli nedjeljnu zabranu

prometovanja kamionima u nekoliko zemalja EU i

ponudili preko vikenda špediterske usluge putem

željeznice ili mora.

STR.

2

1“tonski kilometar“ izražava prijevoz jedne tone robe, ili volumenski ekvivalent jedne tone, na udaljenosti od jednoga kilometra.

CESTOVNI JE PROMET ČESTO

PRVI IZBOR, NO SVE VIŠE

PROMETOVANJA CESTAMA ZNAČI

ČEŠĆE GUŽVE, VIŠE ZAGAĐENJA I

POVEĆANE TROŠKOVE.

DO 2013. GODINE U

SUBVENCIJAMA JE

RASPOLOŽIVO €60M

O SUBVENCIJI IZ PROGRAMA MARCO POLO MOŽE OVISITI

HOĆE LI SE POKRENUTI PROJEKT IZMJENE MODALITETA

PROMETA ILI NE

Kao što spremno priznaju neki sudionici, pokreta-

njem svojih projekata preuzimaju industrijski rizik.

Iako program Marco Polo pruža financiranje samo u

početnom razdoblju, kažu da pomaže na dva načina.

Prvo, za svoj projekt dobivaju oznaku odobrenja EU

i poboljšavaju svoju ekološku vjerodostojnost, a kao

drugo – bez subvencije Marco Polo mnogi od ovdje

opisanih projekata ne bi niti započeli, ili bi ih se mo-

ralo u određenom omjeru smanjiti.

MARCO POLO JE VAŠ PROGRAM

Marco Polo je program namijenjen ispunjavanju

potreba korisnika. Ako u vašem poduzeću postoji

projekt u kojem prijevoz tereta prebacujete s cesta

na željeznicu, rute za međuobalno prometno pove-

zivanje ili unutarnje plovne putove, možda možete

dobiti subvenciju Marco Polo. U nekim slučajevima

dobit ćete puni iznos subvencije samo ako ispunite

cilj koji ste si zadali vezano za količinu tereta koji će

se umjesto cestovnim prevoziti ekološki povoljnijim

načinima prijevoza.

Ne morate pod svaku cijenu izbjegavati bilo kakav

prijevoz cestama. Prihvatljivi su i projekti intermo-

dalnog prijevoza u kojima se kombiniraju cestovni,

željeznički i prijevoz plovnim putovima. Važan je

koncept prijevoza kao usluge od-vrata-do-vrata.

Feeder prijevoz i završni prijevoz mogu se obaviti na

cestama, no putovanje cestama trebalo bi biti što

kraće.

Osim projekata izmjene modaliteta transporta, Mar-

co Polo financira projekte koji nude dodatne usluge

uključujući sustave upravljanja, integriranu kontro-

lu tereta ili zajedničke IT platforme koje olakšavaju

povezivanje partnera i modaliteta. Projekti eduka-

cije o intermodalnom transportu i logistici također

su prihvatljivi. Kada je riječ o cestovnom prometu,

najčišće je ono putovanje koje se nije ni dogodilo.

Zbog toga Marco Polo promiče izbjegavanje cestov-

nog preopterećenja subvencioniranjem cestovnih

prijevoznika i proizvođača koji osmisle nove prakse

(poput izbjegavanja prijevoza bez tereta ili uporabu

učinkovitijeg pakiranja) kojima se smanjuje sama

potreba za cestovnim prometom.

FINANCIRANJE U POČETNOJ FAZI

Subvencijama se financijski podržava projekt izmje-

ne modaliteta transporta u ključnoj početnoj fazi,

prije nego što dosegne razinu isplativosti. Subvenci-

je pokrivaju razdoblje od dvije do pet godina. Projekti

bi po završetku financiranja iz programa Marco Polo

na tržištu trebali biti samostalno održivi. Uspješno

sudjelovanje u projektu Marco Polo podiže ekološki

rejting poduzeća. Do sada je subvencije iskoristilo

preko 400 poduzeća.

Trenutni program traje do 2013. s godišnjim prora-

čunom za subvencije od 60m Eura. Početkom svake

godine objavljuje se poziv na podnošenje prijedloga

potencijalnih podnositelja na internetskoj stranici

programa (http://ec.europa.eu/marcopolo). Ponu-

ditelji koji smatraju da ispunjavaju uvjete mogu se

prijaviti.

Na poticaj svojih korisnika, Marco Polo je pojedno-

stavnio postupak i snizio prag za dobivanje subven-

cije. To je dio kontinuiranog unapređivanja u skladu

sa stanjem na tržištu.

Programom Marco Polo upravlja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (EACI) u ime Opće uprave za energetiku i promet Europske komisije.

STR.

3

Velika prednost europskog jedinstvenog trži-

šta bez granica je brza otprema često lako po-

kvarljivih proizvoda diljem kontinenta, od pro-

izvođača do potrošača. Projekt Reefer Express

pokazuje da se pomorske rute mogu natjecati

za taj dio prometnog tržišta. Radi se o usluzi

prometovanja kontejnerom radi međuobalnog

povezivanja luke Bilbao u sjevernoj Španjolskoj,

Sheernessa u Engleskoj i Rotterdama u Nizo-

zemskoj. Među najvećim klijentima su proi-

zvođači voća i povrća

iz južne Španjolske

koji opskrbljuju bri-

tansko i nizozemsko

maloprodajno tržište.

Prije nego što je uslu-

ga ponuđena, sav se

prijevoz odvijao kami-

onima i kopnenim pu-

tovima preko Pireneja

i Francuske do Nizozemske i UK (u potonjem

slučaju i trajektom iz Calaisa do Dovera).

Hlađeni proizvodi iz južne Španjolske prevoze

se u Bilbao gdje se pretovaruju u rashladne

kontejnere i tovare na plovilo koje putuje do

Sheernessa i Rotterdama. Ova usluga nudi se

svaki tjedan istoga dana, a pokrenuta je u srp-

nju 2007. sa samo jednim plovilom. Sljedeća

je linija dodana nakon 12 mjeseci. Prevozi se i

opći teret poput guma, pločica, prehrambenih

proizvoda, higijenskih proizvoda, električnih

uređaja i kućanskih aparata. Glavninu tereta

na liniji prema jugu čine papir, pivo, prehram-

beni proizvodi, metali i kemikalije. Mogućnost

prekrcavanja u Bilbau je nadograđena i pobolj-

NAJTEŽE JE UVJERITI KLIJENTE

šana kako bi se omogućio prekrcaj veće količi-

ne hlađene robe.

Geoffrey Smith, predsjednik uprave poduzeća

MacAndrews, nositelja projekta, kaže: „Finan-

ciranje iz programa Marco Polo omogućilo nam

je da uđemo na tržište kojim su ranije domini-

rali kamioni i dokažemo kako pomorski prijevoz

proizvoda predstavlja održivu alternativu prije-

vozu kamionima bez vanjskog financiranja.“

„Surađivali smo s cestovnim i željezničkim pri-

jevoznicima u Španjolskoj na skraćivanju tra-

janja prijevoza od-vrata-do-vrata kroz uskla-

đivanje rasporeda otpreme i polazaka plovila.

Poštivanje rasporeda plovidbe je od iznimne

važnosti, posebno u slučaju pravovremene is-

poruke tereta (eng. just-in-time). Iako je po-

drška klijenata sve veća i raste tonaža, najveća

nam je prepreka bila, i još uvijek je, uvjeriti tra-

dicijske korisnike kamiona koji idu kopnenim

rutama da pomorska ruta može biti prava al-

ternativa – u komercijalnom, ekonomskom i

ekološkom smislu“ – dodaje Smith.

STR.

4

Projekt „Reefer Express“

„Financiranje iz programa Marco Polo omogućilo nam je da uđemo na tržište kojim su ranije dominirali ka-mioni i dokažemo kako pomorski prijevoz proizvoda predstavlja održivu alternativu prijevozu kamionima bez vanjskog financiranja“

GEOFFREY SMITH, PREDSJEDNIK UPRAVE PODUZEĆA MACANDREWS

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Reefer Express

Iznos subvencije Marco Polo: 1.714.711 eura

Trajanje subvencioniranja projekta: od srpnja 2007. do srpnja 2010.

Nositelj projekta: MacAndrews & Company, London (Velika Britanija)

Partneri: ABRA Terminales Maritima SA (Španjolska)

Količina tereta sklonjenog sa cesta: 857 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)

Procijenjena ekološka korist: 22 milijuna eura (u tri godine)

Kontakt: [email protected]

A N D O R R A

I S L A S B A L E A R E S

K I N G D O M

C O R

S A R D E G

S U I S

F R A N C E

E S P A Ñ AP O R T U G A L

N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U E

LU X E M B O U R G

Torino Ca

Aosta-Aost

Bern

Strasbourg

SaarbrüMetzChâlons-en-ChampagneParis

RouenAmiens

Lille

London

Caen

Rennes

Nantes

poitier

Limoges

Bordeaux

Toulouse

Orléans

Dijon

Clermont-Ferrand Lyon

Barcelona

Palma de Mallorc a

Valencia

Zaragora

MurciaCagliari

AjaccioToledo

ValladolidLogroño

Pamplona-IruñaVitoria-Gasteiz

SantanderOviedo

Santiago de C ompostela

Porto

Coimbra

a

Sevilla

Tanger

Mérida

Madrid

Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldo

Amsterdam

Wiesbad

B A Y

O F

B I S C A Y

G U L F

O F L I O N S

M E D I T E RG I B R A L T A RC E U T A

AT

L

E N G L I S H C H A N N E L

C E L T I C S E A

Calais

Almería

BilbaoSan Sebastiá n

nova rutastara ruta

Naziv projekta: ENERCON Tri-Modal


Trajanje subvencioniranja projekta: od srpnja 2009. do lipnja 2012.

Nositelj projekta: ENERCON, Aurich (Njemačka)

Partneri: ENEOP 3 Desenvolvimento de Projecto Industrial (Portugal)


Procijenjena ekološka korist: 13,6 milijuna eura (u tri godine)


D A N M A R K

D E U T S C H L A N D

A N D O R R A


U N I T E D

K I N G D O M

I R E L A N D

É I R E

I T A L I AC O R S E

S A R D E G N A

S L O V

Ö S T E R

S U I S S E

F R A N C E


N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U E

LU X E M B O U R G

BerlinPotsdamMagdeburg

SchwerinHamburg

Kiel

MalmöKøbenhavn

LjubjaTrieste

Trento

Bologna

Firenze

Perugia

L’Aquilla

Roma

Campobasso

Napol

Ancona

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Klagenfurt

Linz

Salzburg

InnsbruckBern

Bregenz

München

StuttgartStrasbourg

SaarbrückenMetzChâlons-en-ChampagneParis

RouenAmiens

Lille

London

Caen

Rennes

Nantes

poitier

Limoges

Bordeaux

Toulouse

Orléans

Dijon


Barcelona

Palma de Mallorca

Valencia

Zaragora

MurciaCagliari

Palermo

AjaccioToledo

ValladolidLogroño


SantanderOviedo

Santiago de Compostela

Porto

Coimbra

Lisboa

Évora

Faro Sevilla

Tanger

Mérida

Madrid

Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

DublinBaile Átha Cliath

Belfast

Edinburgh

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Bremen

Hannover

Amsterdam

MainzWorms

Frankfurt a. M.Wiesbaden

Karlstad

Oslo

Göteborg

Halms

DresdenErfurt

Rostock

B A Y

O F

B I S C A Y

T Y R R H E N I A N

S E A

G U L F

O F L I O N S

AD

R

M E D I T E RR

G I B R A L T A RC E U T A

AT

LA

NT

IC

O


N O R T H

S E A

C E L T I C S E A

S K A G E R R A K

Calais

Almería

BilbaoSan Sebastián

VeneziaPadova

Worgl

Marco Polo može pokrenuti stvari. Barem ta-

kvo iskustvo ima njemački proizvođač vjetro-

turbina, ENERCON. „Čim je objavljeno da smo

dobili subvenciju Marco Polo programa to je

pozitivno utjecalo na naše partnere“ - kaže

Ursua Vogt, asistentica predsjednika uprave

ENERCON-a. „U Portugalu je na primjer lo-

kalna samouprava počela zagovarati izgradnju

nove željezničke pruge do našeg portugalskog

proizvodnog postro-

jenja. Drugi partneri i

vlasti također su upo-

znatiji s našim aktiv-

nostima te sa svih

strana stižu pozitivne

reakcije na naš cilj

da prebacimo teret s

cesta na željeznice i

brodove.“

U projektu se željeznicom i brodovima dije-

lovi prenose iz Njemačke do Viana de Caste-

lo u Portugalu te do instalacijskih postroje-

nja diljem Europe. Manji dijelovi prevoze se

kontejnerima. Novitet je sadržan u tome da

ENERCON željeznicom prevozi izvangabaritne

pošiljke, npr. lopatice rotora, module elektron-

ske opreme i stupove vjetroturbina. „Neki su

ljudi oklijevali s korištenjem željeznice za to,

ali sudjelovanje u Marco Polo programu dalo

nam je na ozbiljnosti. Naši su planovi dobili na

prestižnosti i lakše smo uvjerili partnere da s

nama surađuju.“

Kao poduzeće za visoku tehnologiju na po-

dručju obnovljive energije, ENERCON smatra

da je prirodno da bi trebali preuzeti vodstvo u

promicanju održivog prometa, no na projekt

utječu i praktični aspekti. „Mi, baš kao i dru-

gi“ - dodaje Vogt, „nailazimo na sve veći otpor

lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti prema

prijevozu teškog i izvangabaritnog tereta ce-

stom, a to dovodi do produljenog trajanja pro-

vedbe narudžbe i povećanih administrativnih

troškova.“

Ipak, u ENERCON-u su uvjereni da je izmjena

modaliteta sama po sebi opravdana. „Europ-

ska energetska politika i aktualni razgovori o

načinima izbjegavanja najnovijih predviđanja o

klimatskim promjenama mogu samo poveća-

ti tendenciju izmjene modaliteta i stoga smo

uvjereni u dugoročnu ekonomsku korist“ – za-

ključuje gđa. Vogt.

„Europska energetska politika i aktualni razgovori o načinima izbjegavanja najnovijih predviđanja o kli-matskim promjenama mogu samo povećati tenden-ciju izmjene modaliteta i stoga smo uvjereni u dugo-ročnu ekonomsku korist.“

URSULA VOGT, ASISTENTICA PREDSJEDNIKA UPRAVE PODUZEĆA ENERCON

STR.

5

VJETAR U LEĐA VLAKOVA

Projekt „ENERCON Tri-Modal“

„Uspješno vodimo uslugu riječnog prijevoza te-

reta u koju naši klijenti imaju povjerenja i vide

ju kao kvalitetnu alternativu cestovnom prije-

vozu diljem Europe.“ Ovako Dmitar Ivanov, vo-

ditelj projekta u bugarskom poduzeću Intershi-

pping, opisuje projekt Via Danube nakon prve

godine provedbe. Cilj projekta je nadograditi

rijeku Dunav kao teretni koridor koji prolazi

kroz srce Europe i proteže se od sjeverne Fran-

cuske kroz Njemačku do

Crnog mora. Projektom

se želi pretvoriti sadaš-

nje cestovne prometne

pravce od Maubeugea

(u Francuskoj) i Wagha-

usela (u Njemačkoj) do

Bugarske i Rumunjske u

intermodalne rute preko

Dunava.

Teret putuje cestom od Maubeugea i Wagha-

usela do Passaua u Bavarskoj nakon čega se

riječnim teglenicama prevozi u Vidin u Bugar-

skoj gdje se prekrcava da bi nastavio cestom

do Sofije i Bukurešta. Katkada se na povratku

mijenja polazišna luka i kreće se iz Russea što

je zgodnije za rumunjske tvornice automobila

koje su počele koristiti uslugu Via Danube“ –

pojašnjava Ivanov.

Prvobitnoj riječnoj floti od četiri Ro-Ro bro-

dova poduzeća Intershipping dodana su četiri

nove riječne teglenice na pogon dva potisna

broda. „Radimo s većim klijentima“ – kaže Iva-

nov, „i to je zahtjevnije. Velika prednost naše

usluge njena je redovitost. Na taj način, naši

su klijenti uvijek sigurni u točan datum polaska

VELIKI SU KLIJENTI ZAHTJEVNIJI

i mogu dobro procijeniti kada će roba stići na

odredište.“

„Međutim, redovita usluga znači da su troš-

kovi fiksni i da plovila moraju biti potpuno

natovarena. To nam je predstavljalo izazov,

naročito nakon globalne financijske krize u

2008. i s time povezanim padom potrošačke

potražnje ujesen.“ Ivanov zaključuje: „Nosili

smo se s time i mnogim drugim poteškoćama;

i uspjeli smo ih nadići. Postavili smo smjernice

za uspješno upravljanje projektom u naredne

dvije godine.“

STR.

6

Projekt „Via Danube“

„Uspješno vodimo uslugu riječnog prijevoza tereta u koju naši klijenti imaju povjerenja i vide ju kao kvalitetnu alternativu cestovnom prijevozu diljem Europe.“

DIMITAR IVANOV, INTERSHIPPING OF BULGARIA

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Via Danube


Trajanje subvencioniranja projekta: od lipnja 2008. do svibnja 2011.

Nositelj projekta: Intershipping Ltd, Burgas (Bugarska)

Partneri: Intershipping Romania SRL (Rumunjska)




E E S T I

L A T V I J A

L I E T U V A

D A N M A R K

R O S S I J S K AF E D E R A C I J

P O L S K A


A R E S

D

M


S A R D E G N A

B O S N A I

H E R C E G O V I N AS R B I J A

H R V A T S K A

S L O V E N I J A

M A G Y A R O R S Z Á G

Ö S T E R R E I C H

S U I S S E

F R A N C E

S L O V E N S K ÁR E P U B L I K A

R O M Â N I A

B Â L G A R I J A

N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L A R U S

U K R

B E L G I Q U E

LU X E M B O U R G

Bydgoszcz

Lublin

Kielce

Szczecin


SchwerinHamburg

Kiel

MalmöKøbenhavn

Karlskrona

Kalmar

Växjö

Jönköping

LinköpingNyköping

Visby

Telšiai Šiauliai

Utena

Vilnius

AlytusMinsk

Skopje

Tiranë

Sarajevo

Beograd

ZagrebLjubjanaTrieste

Trento

Bologna

Firenze

Perugia

L’Aquilla

Roma

Campobasso

NapoliPotenza

Bari

Ancona

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Klagenfurt

Graz

Budapest

BratislavaWienSankt PöltenLinz

Salzburg Eisenstadt

InnsbruckBern

Bregenz

München

StuttgartStrasbourg


RouenAmiens

Lille

London

ouse

Orléans

Dijon


elona

ma de Mallorca

Cagliari

Palermo

Catanzaro

Kerkyra Ioannina Larisa

Lamia

Patrai

Athinai

Kozani

Thessaloniki

Komotini

Mytulini

Ajaccio

Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Bremen

Hannover

Amsterdam

MainzWorms Praha


TallinnVästerås

StockholmKarlstadÖrebro

Kaunas

Göteborg

Halmstd

DresdenErfurt

Zielona Góra

Opole

KrakówKatowice

Rzeszów

Olsztyn

warszawa

Rostock

Ventspils

BA

LT

IC

S

EA

A E G E A N

S E A

T Y R R H E N I A N

S E A

G U L F

O F L I O N S

AD

RI

AT

I C S

EA

D I T E RR

N O R T H

S E A

S K A G E R R A K

Calais

VeneziaPadova

Worgl

Naziv projekta: Short Sea XML

Iznos subvencije Marco Polo: 900.000 eura

Trajanje subvencioniranja projekta: od rujna 2006. do rujna 2009.

Nositelj projekta: Zaklada NorStella, Oslo (Norveška)

Partneri: 27 partnera iz 8 zemalja: brodarske tvrtke, prijevoznici, tijela za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja, lučke uprave, tijela za normizaciju, tehnološke tvrtke


Arild Haraldsen, glavni izvršni direktor za-

klade NorStella, objašnjava prednosti po-

boljšane razmjene podataka u međuobal-

nom prometnom povezivanju.

XML JE OZNAKA ZA PRILAGODLJIV JEZIK

ZA OZNAČIVANJE PODATAKA U RAČU-

NALNOM PROGRAMIRANJU. KAKO JE XML

POVEZAN SA MEĐUOBALNIM PROMETNIM

POVEZIVANJEM?

Administrativna papirologija čini 20-30% troš-

ka međuobalnog prometnog povezivanja, tako

da je razvoj e-rješenja logičan način smanjenja

troškova. Međutim, ne radi se samo o uštedi.

To je sredstvo do cilja – uklanjanje tereta sa

cesta na more na način da se međuobalni pro-

met učini konkurentnijim.

TKO JE VODIO PROJEKT?

Projekt Short Sea XML pokrenula je NorStella,

neprofitna zaklada za e-poslovanje i trgovin-

ske propise. NorStella je norveško službeno

tijelo zaduženo za sve međunarodne aktiv-

nosti normizacije na području elektroničkog

poslovanja i olakšavanja trgovanja. Norveška,

naravno, nije članica Europske Unije, no bili

smo u mogućnosti iskoristiti prednost što smo

jedna od susjednih zemalja s posebnim odno-

som s EU. Jedna smo od nekoliko zemalja koje

mogu iskoristiti prednosti financiranja iz pro-

grama Marco Polo na ovaj način.

KAKVI SU REZULTATI...

Do završetka projekta, nekih četrdesetak

kompanija već je koristilo XML – za razmjenu

elektronskih poruka putem logističkog lanca

za međuobalno povezivanje u jedinstvenom

zajedničkom formatu. Kristiansand u Nor-

veškoj bila je prva europska luka koja je uvela

Short Sea XML.

...KAKVE SU KORISTI?

Ne bi bilo moguće provesti projekt bez financi-

ranja iz programa Marco Polo. No, koristi nisu

bile samo financijske. Kroz dobivenu vidljivost

postali smo poznatiji i izgradili smo Short Sea

XML kao brand. Također smo došli do sinergija

do kojih sami možda ne bismo došli bez istra-

živačkih programa koje financira EU i drugih

projekata Marco Polo koji promiču intermo-

dalnost.

BISTE LI PREPORUČILI MARCO POLO DRU-

GIMA?

Svakako, prvenstveno zbog toga što je prak-

tičan i (u slučaju projekata poput Short Sea

XML) traje dvije godine. To znači da u kratkom

roku morate ostvariti praktične rezultate. To

ga čini komplementarnim drugim projektima

usmjerenim na istraživanje.

„Također smo došli do sinergija do kojih sami možda ne bismo došli bez istraživačkih programa koje fi-nancira EU i drugih projekata Marco Polo koji promiču intermodalnost.“

ARILD HARALDSEN, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR ZAKLADE NORSTELLA

STR.

7

MANJE PAPIROLOGIJE=MANJE TROŠKOVA

Projekt „Short Sea XML“

Ovaj projekt nudi cjelovitu uslugu otpreme

preko najkraćeg pomorskog prijelaza između

Finske i Švedske, od Vaasae do Umee. Prije no

što je ova usluga krenula u 2004., veliki kami-

oni koji su putovali između te dvije zemlje išli

su kopnenom rutom oko sjevernog kraja zalje-

va Bothnia. To je značilo prelazak udaljenosti

od 820 km, naspram 90 km i vremena od 4

sata za prelazak pomorske veze do tjesnaca

Kvarken.

Jedna od glavnih teškoća je bila da su na po-

morskoj ruti prometovala premalena plovila.

„Subvencija Marco Polo omogućila nam je da

kupimo brod s većom nosivošću za više i veće

kamione“ – kaže Borje Lassfolk, glavni izvršni

direktor RG Line-a, „Bez subvencije morali bi-

smo kupiti manje plovilo.“

„Novo plovilo ima veću zapremninu za kamio-

ne, a ulaz i dimenzije dozvoljavaju unos većeg

tereta. Tijekom trajanja projekta udvostručili

smo količinu prevezenog tereta, kako smo i

planirali u projektnom prijedlogu.“ – kaže La-

ssfolk. „S dodatnim kapacitetima uslugu smo

mogli i oglašavati intenzivnije nego ranije.“

NA TRAJEKTIMA VIŠE MJESTA ZA VELIKE KAMIONE

Lassfolk kao jednu od teškoća tijekom trajanja

projekta navodi prosvjed proizvođača papira

zbog kojega je smanjena količina prevezenih

roba, te cijene goriva.

Lassfolk kaže da papirologija i zahtjevi za iz-

vješćivanjem o projektu poput ovoga katkada

mogu biti opširni i zahtijevati mnogo vremena,

ali dodaje: „Politika i ciljevi na kojima se teme-

lji program Marco Polo jako su dobri.“

STR.

8

Projekt „CGTK“

nova rutastara ruta

Naziv projekta: CGTK – Consolidation of Goods Transport over the Kvarken Straits


Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2004. do prosinca 2006.

Nositelj projekta: RG Line, Vaasa (Finska)

Partneri: Umea Hamn Ab (Švedska)




S V E R I G E

E E S T I

S U O M I

F I N L A N D

LinköpingNyköping

Tallinn

HelsinkiHelsingfors

HämeenlinnaTravastehus

TurkuÅbo

MaarianhaminaMariehamn

MikkSýt M

Luleå

Umeå

Östersund

Härnösand

Sundsvall

Gävle

UppsalaVästerås

StockholmÖrebro

Falun

Rovaniemi

EA

GU

LF

OF

BO

TH

NI A

OuluUleåborg

Vassa

„Subvencija Marco Polo omogućila nam je da kupimo brod s većom nosivošću za više i veće kamione“

BORJE LASSFOLK, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR PODUZEĆA RG LINE

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Sirius 1



Nositelj projekta: SA des Eaux Minéral d’Evian (Francuska)

Partneri: Danone Waters Deutschland GmBH (Njemačka)




D A N M A R K


B O

H E R C

H R V A T S

S L O V E N I J A

M


S U I S S E

F R A N C E

N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U E

LU X E M B O U RG

Szczecin


SchwerinHamburg

Kiel

MalmöKøbenhavn

Karlskrona


Trento

Bologna

Firenze

Ancona

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Klagenfurt

Graz

WienSankt PöltenLinz

Salzburg Eisenstadt

InnsbruckBern

Bregenz

München

StuttgartStrasbourg


RouenAmiens

Lille

London

e

Orléans

Dijon


Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Bremen

Hannover

Amsterdam

MainzWorms Praha


DresdenErfurt

Zielona Góra

Op

Rostock

G U L F

AD

Calais

VeneziaPadova

Worgl

Željeznica je naročito pogodna za prijevoz iste

vrste proizvoda koji se prevozi u velikim koli-

činama – poput flaširane vode. Kroz projekt

Sirius 1, francuski proizvođač mineralne vode

SA de Eaux Minerales d’Evian prešao je na že-

ljeznički prijevoz vode s izvora vode Volvic u

središnjoj Francuskoj do njemačkog središta za

distribuciju u Hockenheimu blizu Frankfurta –

što predstavlja udaljenost od 711 km. Od tamo

se cestama distribuira do krajnjih potrošača u

Njemačkoj. Vlakovi se iz Hockenheima vraćaju

prazni. Ranije je cijelo putovanje u oba smjera

bilo cestama.

Izmjena modaliteta znači da se 70% prosječne

udaljenosti od Volvica do krajnjeg odredišta u

Njemačkoj pokriva željeznicom. U kompani-

ji kažu da je u jednoj

godini rada izmjena

modaliteta ekvivalent

micanja 10.000 kami-

ona s ceste. Ušteđena

energija dovoljna je za

osvjetljenje grada sa

320.000 stanovnika.

Jean-Marc Dumas, direktor projekta opskrbnog

lanca u Evianu, kaže da se projektom povećava

kapacitete sa 2 vlaka tjedno krajem 2008. na

četiri vlaka tjedno u 2010. Svaki vlak prenosi

1000 tona vode. „Sirius 1 je prva faza ambicio-

znog projekta reorganizacije opskrbnog lanca.

Namjera nam je u razdoblju od 2010. do 2014.

vlakovima obavljati sve isporuke vode Volvic

i Evian do Njemačke preko Hockheima i do

drugog distribucijskog centra u Duisburgu za

sjeverni dio zemlje.“

„Prelazak na željeznički prijevoz tijekom pro-

jekta Sirius 1 nije utjecao na našu sposobnost

održavanja visoke razine usluge u smislu pra-

vovremene isporuke i sadržaja. U tom proce-

su, Marco Polo je bio katalizator za naš tim i

timove naših partnera. Unatoč složenosti ko-

rištenja nove mreže i industrijskog konteksta

u kojemu ceste još uvijek imaju prednost nad

željeznicom, željeznički prijevoz ostaje u srcu

strategije održivog razvoja Eviana i Volvica“,

kaže Dumas.

„Prelazak na željeznički prijevoz tijekom projekta Siri-us 1 nije utjecala na našu sposobnost održavanja vi-soke razine usluge u smislu pravovremene isporuke i sadržaja isporuke.“JEAN-MARC DUMAS, DIREKTOR PROJEKTA OPSKRBNOG LANCA U EVIANU

STR.

9

VAGONI I VAGONI FLAŠIRANE VODE

Projekt „Sirius 1“

Prije talijanske brodske linije za prijevoz tereta,

Grandi Navi Veloci je pokrenuo Ro/Pax uslugu

prijevoza od Genove do Tangiersa u Maroku

preko Barcelone. Robu koja se sada prevozi po-

morskim putom prevozilo se dužom kopnenom

rutom iz Italije, cestom do Algecirasa u južnoj

Španjolskoj, pa preko Sredozemnog mora.

„Do novog prometnog pravca smo došli ana-

lizom trgovinskog prometa između Italije i

Maroka te Španjolske i Maroka i anketiranjem

prijevoznika“, kaže Franco Fanrizio iz GNV-a.

„Tako smo otkrili slobodan prostor za povoljni-

ju i bržu alternativu.“

Uslugom se prevozi roba

iz unutrašnjosti uz obje

europske luke – koja se u

Italiji proteže čak do Lom-

bardije. Radi se uglavnom

o robi široke potrošnje,

no ima i mehanizacije.

„Dovozimo sirovinske

materijale za tvornice u

Maroku koje zatim goto-

ve proizvode šalju nazad istom rutom“, dodaje

Fabrizio.

Na početku je u projektu bilo teško. GNV se

nadao da će uslugu pokrenuti u rujnu 2006.,

no podcijenio je teškoće s dobivanjem nužnih

dozvola od marokanskih vlasti. Neuobičaje-

no je za takva putovanja da staju u još jed-

noj europskoj luci prije prelaska Sredozemlja,

umjesto da se ide ravno u Maroko i nazad. „To

je zaista bilo izvan naše kontrole“, naglašava

Fabrizio, „budući da smo ispunili sve potrebne

POVEZIVANJE GRADOVA

dokumente i priložili podršku talijanskih i špa-

njolskih vlasti, no sve je trajalo mnogo duže no

što nam se činilo potrebnim.“

Kao i sa svakim novim proizvodom, trebalo

je vremena da se klijente uvjeri u postojanje

jeftinije i bolje alternative starom načinu na

koji su navikli – čak i kada bi mogli uštedjeti

50% troškova. „Dakle, financiranje iz progra-

ma Marco Polo učinilo je ključnu razliku u po-

četnoj financijskoj konstrukciji projekta“, kaže

Fabrizio. „Ipak, do svibnja 2009. premašili smo

očekivanja te dodali i drugo vozilo na ruti ranije

no što smo prvobitno planirali.“

STR.

10

Projekt „Marocco Seaways“

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Marocco Seaways


Trajanje subvencioniranja projekta: od prosinca 2006. do prosinca 2009.

Nositelj projekta: Grandi Navi Veloci s.p.a., Genova (Italia)

Partneri: Agencia Maritima Condeminas (Španjolska)F.A.I. Service S.C (Italija)




D E U T S

A N D O R R A


C O R S E

S A R D E G N A

S U I S S E

F R A N C E

T O U N I SE L D J A Z Â I RE L M A G H R E B


N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U E

LU X E M B O U RG

Firenz

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Bern

Brege

StuttgaStrasbourg


RouenAmiens

Lille

London

Caen

Rennes

Nantes

poitier

Limoges

Bordeaux

Toulouse

Orléans

Dijon


Barcelona

Palma de Mallo rca

Valencia

Zaragora

Murcia

Alger

Tunis

Cagliari

AjaccioToledo

ValladolidLogroño


SantanderOviedo

Santiago de Compostela

Porto

Coimbra

Évora

Sevilla

Tanger

Mérida

Madrid

Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Brem

Hannover

Amsterdam

MainzWorms

Frankfurt Wiesbaden

B A Y

O F

B I S C A Y

T Y R

G U L F

O F L I O N S

M E D I T E RR

A

G I B R A L T A RC E U T A

AT

E N G L I S H C H A N N E LCalais

Almería


„Financiranje iz programa Marco Polo učinilo je ključnu razliku u početnoj financijskoj konstrukciji projekta.“

FRANCO FABRIZIO, GNV

nova rutastara ruta

Naziv projekta: T-Rex


Trajanje subvencioniranja projekta: od rujna 2006. do rujna 2009.

Nositelj projekta: IFB sa/nv, Bruxelles (Belgija)

Partneri: Intercontainer Austria GesmbH (Austrija)




E E S T I

L A T V I

L I E T U V A

D A N M A R K


P O L S K A



B O S N A I


H R V A T S K A

S L O V E N I J A



S U I S S E


R O M

B Â

N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U E

LU X E M B O U R G

Bydgoszcz

Lublin

Kielce

Szczecin


SchwerinHamburg

Kiel

MalmöKøbenhavn

Karlskrona

Kalmar

Växjö

Jönköping

LinköpingNyköping

Visby

Telšiai Šiauliai

Uten

Vilniu

Alytus

Sarajevo

Beograd


Trento

Bologna

Firenze

Perugia

L’Aquilla

Ancona

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Klagenfurt

Graz

Budapest


Salzburg Eisenstadt

InnsbruckBern

Bregenz

München

StuttgartStrasbourg

SaarbrückenMetzâlons-en-Champagne

ens

ille

Dijon

Lyon

Ajaccio

pellier

Marseille

Monaco

Bessançon

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Bremen

Hannover

Amsterdam

MainzWorms Praha


StockholmÖrebro

Kaunas

Göteborg

Halmstd

DresdenErfurt

Zielona Góra

Opole

KrakówKatowice

Rzeszów

Olsztyn

warszawa

Rostock

Ventspils

BA

LT

IC

S

EA

F

O N S

AD

RI

AT

I

N O R T H

S E A

S K A G E R R A K

VeneziaPadova

Worgl

Kad nastupe teška vremena, subvencija pro-

grama Marco Polo može biti presudna. T-REX

(Trans-Romanian Express), usluga željezničkog

prijevoza između Belgije i Rumunjske, pravi je

primjer. „Bez programa Marco Polo, vjerojatno

bismo započeli s radom, ali u ograničenom op-

segu – jedna povratna linija za jednoga klijenta

za dogovorenu cijenu i uz rizik prekida suradnje

ako se drastično promjene uvjeti konkuren-

tnosti“, kaže Tony Struyf, razvojni menadžer

međunarodnog poslovanja u poduzeću IFB u

Belgiji. „Uz subvenciju Marco Polo možemo

ponuditi redovitu uslugu ne

samo glavnom klijentu na

toj ruti već i na tržištu op-

ćenito – te uslugu održati i

u teškim vremenima.“

Nova je usluga brža od sla-

nja robe cestama – traje 42

sata umjesto 48 sati, po-

lasci su pouzdaniji, a prevozi se i vikendom –

kada su njemačke i austrijske ceste zatvorene

za kamione. „Roba utovarena u petak navečer

na vlak u Genku, u zaleđu Antwerpena dostav-

lja se u Bukurešt/Sofiju u ponedjeljak ujutro.

To je cestovnim putom ‘nemoguća misija’“,

naglašava g. Struyf. U IFB-u procjenjuju da že-

ljezničkom uslugom sa cesta godišnje uklanja-

ju 11.500 kamiona, odnosno kolonu kamiona

dugu 225 km.

Nije sve išlo prema planu. U IFB-u su se nadali

da će do rujna 2008. imati četiri povratne linije

tjedno, no zaustavili su se na trećoj „kada je

globalna gospodarska kriza, nadamo se samo

privremeno, zaustavila naše ambicije vezano

za tu rutu te izgradnju mnogo šire intermo-

dalne mreže kojom bi Rumunjsku povezali sa

zemljama Beneluksa.“

U IFB-u priznaju da su podcijenili reakciju kon-

kurencije, cestovnih prijevoznika tereta, tako

da su „u prvoj godini dosegli samo 84% pla-

nirane izmjene modaliteta , a u drugoj 59%“,

kaže Struyf. „Svejedno vjerujemo da je prosjek

od postizanja 65% zadanih ciljeva u dvije godi-

ne rada vrlo dobra brojka.“

„Uz subvenciju Marco Polo možemo ponuditi re-dovitu uslugu ne samo glavnom klijentu na toj ruti već i na tržištu općenito – te uslugu održati i u teškim vremenima.“TONY STRUYF, RAZVOJNI MANAGER MEĐUNARODNOG POSLOVANJA U PODUZEĆU IFB U BELGIJI

STR.

11

NE BISMO MOGLI BEZ MARCA POLA

Projekt „T-REX“

Prevozite li malo, ali ste pametni? U tom bi

slučaju program Marco Polo mogao biti baš

za vas.“Program Marco Polo je način da ma-

nji, ali pametni prijevoznici

sudjeluju u ambicioznom

projektu“, kaže Furio Bom-

bardi, direktor prodaje u

poduzeću FS Logistica u

Milanu. „Sumnjam da bi

bez subvencije Marco Polo

došlo do suradnje partne-

ra.“

Projekt je ponudio još dvije velike pogodnosti:

„Skraćeno je vrijeme do točke pokrića i pruže-

na nam je prilika da uvedemo novu tehnologiju

u industriju logistike“, putem osmišljavanja i

testiranja novog GPS sustava praćenja i prona-

laženja za nadzor nad pošiljkama opasnih tvari

na širem geografskom području.

Projekt je iskoristio prednost porasta potražnje

UNP-a (ukapljenog naftnog plina) u srednjoj i

istočnoj Europi te pada potrošnje u Italiji u vri-

jeme kada je proizvodnja rasla kao nuspojava

povećane proizvodnje dizelskih goriva i benzi-

na. Željeznička usluga je postojala, no nije bila

konkurentna jer se temeljila na pojedinačnim

ad-hoc utovarima. LOGISTIC je pokrenuo na-

mjenski blok-vlak s 12 do 14 vagona.

„Ne samo da smo smanjili vrijeme prijevo-

za iz Italije do čvorišta u Češkoj i Hrvatskoj,

već smo i ponudili informacije o dolascima u

stvarnom vremenu, kao i kašnjenja ili poteš-

koće. Naši klijenti mogu optimalno iskoristiti

svoje ljudske i ekonomske resurse, dok njihovi

ŽELJEZNICA ŠTEDI VRIJEME I PODIŽE KVALITETU

klijenti mogu planirati na temelju logistike u

stvarnom vremenu.“

Nije sve išlo glatko. Uvjeti na tržištu 2007. i

2008. promijenili su se na načine koje LOGI-

STIC nije mogao predvidjeti i projekt nije ispu-

nio zadane ciljeve. „Unatoč tim poteškoćama,

ugovori o prijevozu u LPG-u produženi su i

nakon završetka projekta tako da ima nade“,

kaže Bombardi, „da ne samo da ćemo nastaviti

s tom uslugom u narednim godinama, već i da

ćemo kasnije model proširiti i na ostale opasne

vrste roba.“

STR.

12

Projekt „L.O.G.I.S.T.I.C.“

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Logistic Operational network for Gas Innovative Supply and Transport between Italy and Central Europe – L.O.G.I.S.T.I.C.


Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2006. do siječnja 2009.

Nositelj projekta: FS Logistica s.p.a. (nekadašnji Cargo Chemical), Milano (Italija)

Partneri: Montana Gas GmbH (Njemačka), Primagaz Central Europe GmbH (Austrija), Trenitalia s.p.a. (Italija)




L I E


P O L S K A


B O S N A I


H R V A T S K A

S L O V E N I J A



S U I S S E


D E R L A N D

U E

X E M B O U R G

Bydgoszcz

Lublin

Kielce

Szczecin


SchwerinHamburg

Kiel

MalmöKøbenhavn

Telšiai

Sarajevo

Beograd


Trento

Bologna

Firenze

P i

Ancona

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Klagenfurt

Graz

Budapest


Salzburg Eisenstadt

InnsbruckBern

Bregenz

München

StuttgartStrasbourg

Saarbrückenetze

naco

çon

lesl

mur

Düsseldorf

Bremen

Hannover

MainzWorms Praha


DresdenErfurt

Zielona Góra

Opole

KrakówKatowice

Rzeszów

Olsztyn

warszawa

Rostock

B

AD

R

VeneziaPadova

Worgl

„Program Marco Polo je način da manji, ali pa-metni prijevoznici sudjeluju u ambicioznom pro-jektu.“FURIO BOMBARDI, DIREKTOR PRODAJE FS LOGISTICA, MILANO

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Gulf Stream


Trajanje subvencioniranja projekta: od ožujka 2008. do ožujka 2011.

Nositelj projekta: Brittany Ferries, Roscoff (Francuska)

Partneri: Luka Santander (Španjolska), Luka Poole (Velika Britanija), Brittany Ferries (Velika Britanija) i Brittany Ferries (Španjolska)




D E U T

A N D O R R A


U N I T E D

K I N G D O M

É I R E

C O R S E

S A R D E G N A

S U I S S E

F R A N C E

E S P A Ñ AG A L

N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U E

LU X E M B O U R G

Gen

Torino Casale

Aosta-Aoste

Bern

Strasbourg


RouenAmiens

Lille

London

Caen

Rennes

Nantes

poitier

Limoges

Bordeaux

Toulouse

Orléans

Dijon


Barcelona

Palma de Mallor ca

Valencia

Zaragora

MurciaCagliari

AjaccioToledo

ValladolidLogroño


SantanderOviedo

Santiago de C ompostela

oimbra

Sevilla

Mérida

Madrid

Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

DublinBaile Átha Cliath

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Amsterdam

MainWiesbaden

B A Y

O F

B I S C A Y

G U L F

O F L I O N S

AT

LA

N


C E L T I C S E A

Calais

BilbaoSan Sebastián

Gulf Stream je projekt subvencioniran kroz

program Marco Polo i nudi alternativu u obliku

pomorske autoceste za teretni promet između

sjeverne Španjolske i južne Engleske. Ima dva

posebna obilježja:

> Isključivo se radi o Ro-Ro teretu. To znači

da se tijekom sezone odmora kamioni i ne-

praćene prikolice ne moraju boriti za prostor

s turističkim vozilima.

> Radi se o jednoj povratnoj brodskoj liniji

svakoga vikenda između španjolske luke

Santander i luke Poolena južnoj obali En-

gleske, kako bi se iskoristila vikend zabrana

prometovanja teških kamiona na francuskim

cestama.

Prema Brittany Ferries, poduzeću koje nudi

uslugu, trošak od-vrata-do-vrata i trajanje

puta su kraći nego kopneni prijevoz preko

Francuske. Glavni korisnici usluge su tran-

sportna poduzeća sa sjedištem u Španjolskoj i

Portugalu na južnoj strani i irski

i britanski cestovni prijevoznici

s druge strane. Linija smanjuje

zagušenja na granici između

Francuske i Španjolske i na ula-

zima u La Manche.

Francois Potier, voditelj razvoja

i istraživanja u poduzeću Britta-

ny Ferries, kaže da su rezultati

prve faze projekta ohrabrujući.

Iskorišteno je 75% kapaciteta što je u skladu

s projektnim planom poslovanja. „Gospodarski

nas uvjeti prisiljavaju da i dalje pažljivo pri-

stupamo potrebama korisnika i da budemo u

mogućnosti predlagati inovativna rješenja koja

povećavaju njihovu profitabilnost ili doprinose

ekološkom ugledu“, kaže Potier.

„Ponekad je teško boriti se protiv starih navi-

ka. Moramo uvjeriti klijente da sami isprobaju

prednosti novih usluga“, kaže g. Potier. „Na

licu mjesta im pokazujemo kako poslujemo. I

zaista se trudimo da među prijevoznicima i lo-

gističarima podignemo svijest o razlici u troš-

kovima i povećanoj produktivnosti koju pruža

direktna pomorska linija.“

STR.

13

TERETNI TRAJEKT PREKO VIKENDA

Projekt „Gulf Stream“

„Gospodarski nas uvjeti prisiljavaju da i dalje pažljivo pristupamo potrebama korisnika i da budemo u mogućnosti predlagati inovativna rješenja koja povećavaju njihovu profitabil-nost ili ekološkom imidžu.“FRANCOIS POTIER, VODITELJ ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA, PODUZEĆE BRITTANY FERRIES

„Most Oeresund, jedan od najvećih infrastruk-

turnih projekata kojega je sufinancirala Europ-

ska unija, koristi se u projektu Scandinavian

Shuttle za stvaranje održivog koridora za že-

ljeznički prijevoz između kontinentalne Europe

i Skandinavije. Projekt obuhvaća središnji dio

koridora koji povezuje njemačku regiju Ruhr

s južnim i središnjim dijelom Švedske preko

Danske.

Scandinavian Shuttle je

dnevna željeznička linija

koja prometuje prema

voznom redu i osigura-

va pravovremenu (just-

in-time) isporuku robe

u oba smjera. Vlak vozi

kroz željeznički tunel u

sklopu mosta Oeresund

koji povezuje gradove Kopenhagen i Malmö.

Prije pojavljivanja željezničke linije Scandinavi-

an Shuttle, glavni način prijevoza tereta bio je

kombinacija kamionskog i trajektnog prijevoza

između Njemačke i Švedske.

Projektom se želi uspostaviti tranzitna želje-

znička linija čija će razina kakvoće i pouzdano-

sti biti usporediva s kakvoćom i pouzdanošću

kakve se obično pripisuju cestovnom prome-

tu. Svaki kontejner ili prikolica opremljeni su

modulom na bazi mobilnog telefona s GPS

karticom koji u gotovo stvarnom vremenu

dojavljuje svoj položaj Centru za praćenje po-

uzdanosti radi lakšeg praćenja i pronalaženja

tereta. Lokomotive vlaka opremljene su ure-

đajima koji im omogućavaju da se na polovici

putovanja preko mosta Oeresund prilagode

PRIJEVOZ ROBE VLAKOM PREKO MORA

danskom, odnosno švedskom, sustavu napaja-

nja električnom energijom i sustavu automat-

skog upravljanja željezničkim prometom (ATC

sustav). Svaki željeznički prijevoznik koji želi

može koristiti željezničku liniju Scandinavian

Shuttle.

Direktor tvrtke UBQ, Sven-Erik Andersson,

kaže da su najveća prepreka projektu bili razli-

čiti propisi i pravila različitih nacionalnih tijela

nadležnih za željeznički promet na području

Europe te dodaje: “Iako se povećava količina

prometa te se stalno unaprjeđuje kvaliteta

usluge, uvidjeli smo da je mnogo teže poslo-

vati u području željezničkog prometa nego u

tradicionalnom cestovnom prometu.” Kada

smo ga upitali o tome kakvu korist od ovog

projekta ima UBQ, kazao je: “Projekt nas je

snažnije profilirao na tržištu kao tvrtku koja

brine o svom utjecaju na okoliš, a kod naših

zaposlenika je podigao razinu svijesti o zaštiti

okoliša.“

STR.

14

Projekt „Scandinavian Shuttle“

„Projekt nas je snažnije profilirao na tržištu kao tvrtku koja brine o svom utjecaju na okoliš, a kod naših zaposlenika je podigao razinu svijesti o zaštiti okoliša“SVEN-ERIK ANDERSSON, DIREKTOR TVRTKE UBQ

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Scandinavian Shuttle



Nositelj projekta: UBQ AB, Malmö (Švedska)

Partneri: Van Dieren (Nizozemska) i NGIL, Oeresund Logistic (Švedska)


Procijenjena ekološka korist: 27,5 milijuna eura (u četiri godine)


D A N M A R K

P


N E D E R L A N D

B E L G I Ë

N O R G E

B E L G I Q U E

LU X E M B O U R G

BySzczecin


SchwerinHamburg

Kiel

MalmöKøbenhavn

Karlskrona

Kalmar

Växjö

Jönköping

LinköpingNyköping

Vi

Châlons-en-Champagne

Amiens

LilleBruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Bremen

Hannover

Amsterdam

MainzWorms Praha


Gävle

UppsaVästerås

StocKarlstad

Oslo

Örebro

Falun

Göteborg

Halmstd

DresdenErfurt

Zielona Góra

Opole

Katowic

Rostock

N O R T H

S E A

S K A G E R R A K

Naziv projekta: EWITA



Nositelj projekta: Via donau (Österreichische Wasserstrassen Gesellschaft mbH), Beč (Austrija)

Partneri: Stichting Projecten Binnenvaart (Nizozemska), Europan Intermodal Association (Belgija), Forschung & Entwicklungs GmbH, Campus Steyr FH OÖ (Austrija), Imagination Computer Services (Austrija), Promotie Binnenvaart Vlaanderen (Belgija), Romanian Maritime Training Centre, CERONAV (Rumunjska), Regionaal Opleidingen Centrum Zeeland (Nizozemska), Schiffahrts – Verlag Hansa C. Schroedter & Co (Njemačka)


Voditeljica projekta Sabine Piribauer iz nosi-

telja projekta, tvrtke via donau, pokazuje da je edukacija od ključne važnosti za promje-nu stavova i izmjenu modaliteta prometa na velikim europskim plovnim putovima.

ZAŠTO STE IZRADILI PROJEKT EWITA I PLATFORME ZA E-UČENJE?

U ključnom razdoblju, područje prometa unutarnjim plovnim putovima suočava se s nedostatkom vještina i radne snage. Namje-ra projekta EWITA je da takvu situaciju riješi stvaranjem zajedničkog europskog koncepta edukacije i praktičnih programa edukacije za područje intermodalnog prometa unutarnjim plovnim putovima. Projekt obuhvaća koridore Rajne i Dunava.

Širenje znanja o ovom ekološki prihvatljivom i isplativom modalitetu prometa te njegova veća pristupačnost omogućavaju da, gledaju-ći dugoročno, dođe do premještanja prometa s cesta na unutarnje plovne putove. Projekt EWITA nudi najnovije koncepte edukacije i vrhunske platforme za e-učenje na područ-ju logistike za plovila u Europi. Platforme su izrađene na fleksibilan način kako bi mogle predstavljati sučelje između budućih potre-ba za edukacijom prijevoznika koji prometuju unutarnjim plovnim putovima i zainteresiranih korisnika takvog modaliteta.

JE LI TO DIO DUGOROČNOG PROCESA?

Riječ EWITA predstavlja europske mrežne

platforme i koncepte edukacije za intermodal-

ni promet na unutarnjim plovnim putovima.

Radi se o izravnom nastavku jednog ranijeg

projekta iz programa Marco Polo pod nazivom

eWIT koji se provodio između prosinca 2003. i

veljače 2006. Proračun novog projekta veći je

i više nego dvostruko u odnosu na prethodni

projekt.

U okviru prethodnog programa razvijen je eu-

ropski koncept edukacije o intermodalnom prometu unutarnjim plovnim putovima te je primijenjen na dunavski koridor putem sustava e-učenja za unutarnju plovidbu (IneS).

Projektom EWITA će se doraditi i proširiti spo-menuti koncept, ažurirat će se sustav e-učenja za unutarnju plovidbu za područje rijeke Dunav (IneS Danube) i izradit će se slična platforma za koridor Rajna-Meuse-Scheldt (IneS RMS). Obje platforme bit će dostupne na engleskom,

njemačkom, nizozemskom i/ili rumunjskom

jeziku.

NA KOJI NAČIN VAM JE POMOGAO

PROGRAM MARCO POLO?

Izuzetno nam se svidjelo što je program Mar-

co Polo usredotočen na operativne aktivnosti

povezane s gospodarstvom i poslovnim sekto-

rom, a ne na istraživačke projekte. Praktični

projekti s partnerima iz industrije su manje

komplicirani.

„Izuzetno nam se svidjelo što je program Marco Polo usredotočen na operativne aktivnosti povezane s gospodarstvom i poslovnim sek-torom, a ne na istraživačke projek-te.“

SABINE PIRIBAUER VODITELJICA PROJEKTA, VIA DONAU

STR.

15

E-UČENJEM DO VJEŠTINA KOJE NEDOSTAJU

Projekt „EWITA“

„Kada su vanjski evaluatori Europske komisije

ocjenjivali projekt ItaloExpress, pozitivno su

ocijenili točnost i pouzdanost nove željeznič-

ke linije koja prometuje od sjeverne Italije do

sjeverne Njemačke. Prije ovog projekta na toj

relaciji su se pojavljivali veliki problemi. Uvo-

đenjem intermodalne željezničke linije s teh-

nologijom praćenja i pronalaženja te vlastitim

lokomotivama i vagonima, ItaloExpress je

uveo promjene ne samo na području točnosti

i pouzdanosti već i na području fleksibilnog i

transparentnog određivanja cijena.

“Mi nudimo jedinstvenu uslugu za špeditere

– sve na jednom mjestu. Troslojna procedura

koja uključuje prijevoznika, željeznicu i ter-

minal danas je stvar prošlosti”, kaže Thorsten

Lüttig, direktor odjela njemačke tvrtke TX Lo-

gistik, nositelja projekta, koja je Talijanskim

željeznicama na ovom projektu bila partner

iz privatnog sektora. Partneri tvrtke TX Logi-

stik bili su Talijanske željeznice i švedski DHL

Express. “Mogućnost dobivanja subvencije iz

programa Marco Polo stvorila je podlogu za

pridobivanje svih partnera za sudjelovanje u

projektu”, kaže Lüttig.

U početku su se pojavili

problemi s pronalaženjem

dovoljnog broja vagona, ali

se u razdoblju između kraja

2004. i sredine 2008. godi-

ne broj vlakova koji su tjed-

no prometovali na toj liniji

popeo s dva na sedam – u

početku je to uglavnom bilo

na relaciji između Lübecka i

JEDNOSTAVNIJE SA SJEVERA NA JUG

Verone, a kasnije je, nakon nadogradnje termi-

nala, vlak redovito polazio iz Padborga u Dan-

skoj na dansko-njemačkoj granici. “Osobito

smo ponosni”, dodaje Lüttig, “što smo projekt

podigli na razinu održivog proizvoda”.

Prepreke uspjehu nove linije bile su ekonom-

ske, tehničke, operativne i psihološke prirode.

“Morali smo prevladati nedostatak želje kon-

kurentskih tvrtki da svoju robu prevoze istim

vlakom i strah od gubitka fleksibilnosti kakva

postoji kod cestovnog prijevoza. Shvaćanje da

promicanje intermodalnosti zahtijeva promje-

ne u načinu razmišljanja za nas je bio ključan

dio projekta i to je važno znati”, kaže Lüttig.

ovećava količina prometa te se stalno unaprje-

đuje kvaliteta usluge, uvidjeli smo da je mnogo

teže poslovati u području željezničkog prome-

ta nego u tradicionalnom cestovnom prome-

tu.” Kada smo ga upitali o tome kakvu korist

od ovog projekta ima UBQ, kazao je: “Projekt

nas je snažnije profilirao na tržištu kao tvrt-

ku koja brine o svom utjecaju na okoliš, a kod

naših zaposlenika je podigao razinu svijesti o

zaštiti okoliša.“

STR.

16

Projekt „ItaloExpress“

„Mi nudimo jedinstvenu uslugu za špeditere – sve na jednom mjestu. Troslojna procedura koja uključuje prijevoznika, željeznicu i terminal danas je stvar prošlosti.“THORSTEN LÜTTIG DIREKTOR ODJELA LX LOGISTIK

nova rutastara ruta

Naziv projekta: ItaloExpress



Nositelj projekta: TX Logistik AG, Bad Honnef (Njemačka)

Partneri: Trenitalia s.p.a. (Italija) i DHL Express (Švedska)

Količina tereta sklonjenog sa cesta: 1,35 milijardi tonskih kilometara (procjena za četverogodišnje razdoblje)



D A N M A R K

P O


B O S N A I

H R V A T S K A

S L O V E N I J A

M A G Y A


S U I S S E

S L OR E P

N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U E

LU X E M B O U RG

BydgSzczecin


SchwerinHamburg

Kiel

MalmöKøbenhavn

Karlskrona


Trento

Bologna

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Klagenfurt

Graz


Salzburg Eisenstadt

InnsbruckBern

Bregenz

München

StuttgartStrasbourg

SaarbrückenMetzChâlons-en-Champagne

Amiens

ille

Dijon

Lyon

Montpellier

Bessançon

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Bremen

Hannover

Amsterdam

MainzWorms Praha

Frankfurt a. M .Wiesbaden

DresdenErfurt

Zielona Góra

Opole

Katowice

Rostock

B

S E A

VeneziaPadova

Worgl

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Baltic Sea Shuttle (BaSS)


Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2006. do siječnja 2009.

Nositelj projekta: Scandilines Deutschland GmbH, Rostock-Warnemünde (Njemačka)

Partneri: Hafen-Entwicklungsgesellschaft Rostock mbH (Njemačka) i Slobodna luka Ventspils (Latvija)




E E S T I

L A T V I J A

L I E T U V A

K


P O L S K A

A N D

B E L A R U

E

Bydgoszcz

Lublin

Kielce

Szczecin

BerlinPotsdamburg

Schwerin

el

MalmöKøbenhavn

Karlskrona

Kalmar

Växjö

Jönköping

LinköpingNyköping

Visby

Telšiai Šiauliai

Utena

Vilnius

AlytusMinsk

Praha

Tallinn

HelsinkiHelsingfors


TurkuÅbo


MikkeliSýt Michel

Härnösand

Sundsvall

Gävle

UppsalaVästerås

StockholmKarlstad

Oslo

Örebro

Falun

Kaunas

Göteborg

Halmstd

Dresden

Zielona Góra

Opole

KrakówKatowice

Rzeszów

Olsztyn

warszawa

Rostock

Ventspils

BA

LT

IC

S

EA

GU

LF

OF

BO

T

A K

Zbog zaštite okoliša svakako se kod prijevoza

tereta preporučuje korištenje ruta za međuo-

balno prometno povezivanje, ali takav način

prijevoza mora biti i ekonomski isplativ. Iz tog

razloga tvrtka Scandilines prijavila se za dobi-

vanje kratkoročne potpore iz programa Marco

Polo kako bi bila u stanju nositi se sa cestov-

nim prijevozom čija je konkurentnost nakon

proširenja Europske unije 2004. rasla u odnosu

na njihove brodske linije za pri-

jevoz tereta s područja Baltika.

Cilj projekta BaSS bio je pove-

ćati udio pomorskog prijevoza

u ukupnom teretnom prome-

tu između Njemačke i baltič-

kih država i nakon toga prema

Poljskoj i Rusiji. Postojeća lini-

ja između gradova Rostock (u

Njemačkoj) i Liepaja (u Latviji)

preusmjerena je prema jednoj drugoj latvijskoj

luci u gradu Ventspils i proširena je korište-

njem dodatnog broja plovila. Time su udvo-

stručeni kapaciteti i učestalost prometovanja

(broj polazaka po luci i po tjednu povećan je s

dva na četiri). Od tada je na toj relaciji uveden

i treći trajekt.

“Odabir nove luke u Latviji (Ventpils) omogućio

nam je da korisnicima ponudimo bolju lučku

infrastrukturu”, kaže Gernot Tesch, zamjenik

direktora za Švedsku, Baltik i Finsku iz tvrtke

Scandilines, “ te da ovu luku pretvorimo u pro-

metno čvorište za sve aktivnosti koje Scandi-

lines provodi na području istočne Europe.” Na

drugom kraju ove linije u Rostocku jedna od

prednosti je bila da se prijevoz tereta mogao

odvijati ne samo cestama i željeznicama već

je postojala i mogućnost korištenja sinergijskih

prednosti postojećih mreža brodskih linija iz

područja Baltičkog mora i prema njemu. Tesch

također kaže: “Napredak je brzo postignut – u

prvih devet mjeseci udvostručio se promet ka-

miona i kamiona s prikolicom između Rostocka

i Ventspilsa, a godinu nakon toga povećao se i

za dodatnih 35%”.

“Bez subvencije iz programa Marco Polo kojom

smo pokrili početne troškove u prvih nekoliko

godina, mislim da ne bismo nikada bili u sta-

nju povećati učestalost prometovanja”, kaže

Tesch, “I uspjeli smo. Pomorski promet se opet

povećao i uspjeli smo ispuniti ciljeve našeg

projekta iz programa Marco Polo. Općenito

govoreći, prvi i osnovni cilj bi trebao biti da se

potpuno uklone nedostaci u pomorskom pri-

jevozu koji ga čine nekonkurentnim u odnosu

na cestovni prijevoz kako bi programi pomoći

poput programa Marco Polo na duži rok postali

suvišni.“

STR.

17

BALTIČKE BRODSKE LINIJE PONOVNO USPJEŠNE

Projekt „Bass“

„Bez subvencije iz programa Marco Polo kojom smo pokrili početne troškove u prvih nekoliko godina, mislim da ne bismo nikada bili u sta-nju povećati učestalost prometovanja.“GERNOT TESCH ZAMJENIK DIREKTORA ZA ŠVEDSKU, BALTIK I F INSKU SCANDILINES

„Proizvodnja stakla nejednako je raspoređena

na području Europe. Gledajući općenito, pro-

izvodnja stakla uglavnom se odvija na sjeveru

Europe, osobito u Belgiji, Francuskoj i Nizo-

zemskoj, a potrošači se nalaze posvuda. Zbog

toga se javlja potreba za specijaliziranim prije-

vozom na veće udaljenosti.

Ravno staklo velikih dimenzija (6m puta

3.21m) uglavnom namijenjeno građevinskoj i

automobilskoj industriji obično se prevozi ce-

stama u specijaliziranim

(inloader) prikolicama

opremljenima hidraulič-

kim sustavima i zračnim

jastucima koji ga štite od

udarca. U okviru projekta

FGI System po prvi puta

će se koristiti drugačije

dizajnirane prikolice spe-

cijalizirane za prijevoz

stakla i dizalice za prenošenje prikolica s ceste

u željezničke vagone.

“To nam omogućuje da po prvi puta imamo in-

termodalan promet”, kaže Franco Ghiglione iz

tvrtke Lannutti koja je nositelj projekta. “Do-

datna prednost leži u činjenici da specijalizira-

ne prikolice za prijevoz stakla sada mogu pre-

voziti veći teret. Kada otpremamo robu putem

cesta, količina tereta je ograničena. Između

Belgije i Italije gdje smo prvi puta koristili novi

sustav povećali smo količinu tereta po prikolici

za 25%.“

Intermodalnost je od osobite važnosti za pri-

jevoz tereta koji tvrtka Lanutti obavlja između

INOVATIVNI KONTEJNERI ZA LAKŠU IZMJENU MODALITETA

Belgije te Španjolske i Portugala. Budući da se

u Španjolskoj širina tračnica razlikuje od širine

tračnica u Francuskoj i Belgiji, kontejneri se

na francusko-španjolskoj granici moraju pre-

baciti na kamione. Tvrtka Lannutti se nada se

da će se za vrijeme trajanja projekta više od

pola milijuna tona tereta koji putuje iz Belgije

u Italiju i Španjolsku prevoziti željeznicom, a

ne cestom.

“Mada sve ovo zvuči jednostavno”, smatra

Ghilione, “bila su potrebna ulaganja u stvara-

nje novog intermodalnog voznog parka. Vjeru-

jemo da projekt ima dugotrajnu budućnost, ali

treba naglasiti važnost subvencija iz programa

Marco Polo jer su nam omogućile da smanjimo

rizik povezan s ulaganjima u vrlo inovativne

usluge i da našim uslugama pridodamo snaž-

niju tehničku komponentu.“

STR.

18

Projekt „FGI System“

„Treba naglasiti važnost subvencija iz programa Marco Polo jer su nam omogućile da smanjimo rizik povezan s ulaganjima u vrlo inovativne usluge i da našim uslugama pridodamo snažniju tehničku kom-ponentu.“FRANCO GHILIONE LANNUTTI

nova rutastara ruta

Naziv projekta: FGI System


Trajanje subvencioniranja projekta: od travnja 2008. do travnja 2013.

Nositelj projekta: Lannutti s.p.a., Cuneo (Italija)

Partneri: Lannutti sprl (Francuska)

Količina tereta sklonjenog sa cesta: 496 milijuna tonskih kilometara (procjena za petogodišnje razdoblje

Procijenjena ekološka korist: 9,9 milijuna eura (u pet godina)

Kontakt: [email protected] [email protected]

D E U T

A N D O R R A

S U I S S E

F R A N C E

N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U E

LU X E M B O U R G

Ha

Fi

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Bern

Br

StutStrasbourg


RouenAmiens

Lille

London

Caen

Rennes

Nantes

poitier

Limoges

Bordeaux

Toulouse

Orléans

Dijon


Zaragora

Pamplona-Iruña Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Hannov

Amsterdam

MainzWorms

FrankfWiesbaden

A Y

C A Y

G U L F

O F L I O N S

E N G L I S H C H A N N E LCalais

San Sebastián

Naziv projekta: GLAD – Green Logistics Action & Deployment


Trajanje subvencioniranja projekta: od ožujka 2009. do veljače 2011.

Nositelj projekta: Escuola Europea de Short Sea Shipping, Barcelona (Španjolska)

Partneri: Lučka uprava Barcelona (Španjolska), Grimaldi Compagnia di Navigazione i Grandi Navi Veloci (Italija), Lučka uprava Rim/Lazio i Lučka uprava Genova, Ferrocarriles de Via Estrecha – FEVE (Španjolska)


Eduard Rodés, ravnatelj Europske škole za

međuobalno prometno povezivanje (Escola

Europea de Short Sea Shipping) iz Barcelone,

opisuje iskustva iz programa Marco Polo.

ŠTO JE EUROPSKA ŠKOLA ZA MEĐUOBALNO PROMETNO POVEZIVANJE?

Kao što se vidi iz samog naziva, mi poduča-vamo međuobalno prometno povezivanje (eng. short sea shipping) objedinjavanjem praktičnih edukacija i visokih akademskih standarda. Dr-žimo edukacije za studente i osobe koje već plove na brodovima koji prometuju Sredoze-mnim morem između Barcelone u Španjolskoj i Civitavecchie u Italiji. Vjerujemo da nas taj pristup čini jedinstvenima.

NA KOJI NAČIN VAM JE POMOGAO PRO-GRAM MARCO POLO?

RIz programa Marco Polo dobili smo 1 milijun eura za početni dvogodišnji projekt koji je već dovršen, a nakon toga smo se prijavili i dobili još jednu dvogodišnju subvenciju u iznosu od 1.3 milijuna eura kako bismo pokrili drugu fazu projekta nazvanu GLAD. U prvom projektu nam je subvencija programa Mar-co Polo pokrila nešto malo više od trećine troškova, a u drugom pro-jektu je bila dovoljna za polovinu troškova. Radilo se o dva kratka vremenska razdoblja ako uzme-mo u obzir sve naše buduće planove, ali je ipak program Marco Polo za nas bio od ključne važnosti jer edukacije koje je provodila Lučka uprava Barcelona inače ne bismo mogli proši-riti i podići na razinu Europske škole. U ovom

trenutku imamo studente iz sedam različitih zemalja EU.

ŠTO PODUČAVATE?

Projekt GLAD nudi dva programa edukacije:

edukacija o pomorskim autocestama (engl.

MOST) i edukacija o jednostavnom korištenju

željezničkih veza (engl. SURCO). Edukacije

traju po četiri dana i samostalne su, ali ih se

može i objediniti u jednu edukaciju od tjedna

dana. Tijekom prve dvije godine imali smo i tri

edukacije o međuobalnom prometnom povezi-

vanju – uvod u logistiku pomorskog prometa,

osnove poslovanja i usluga te globalni aspekti

logistike.

ŠTO SE PROMIJENILO U VAŠEM RADU OD

POČETKA DO DANAS?

Puno je veći naglasak na intermodalnosti.

Imamo i dodatnog partnera, španjolsku želje-

zničku kompaniju FEVE, koja je našu učionicu

na moru nadopunila učionicom u vlaku. Tako-

đer više pažnje posvećujemo pitanjima zaštite

okoliša. Podučavamo naše studente kako mje-

riti stvarni dugoročni utjecaj različitih promet-

nih modaliteta na okoliš.

„Podučavamo naše studente kako mjeriti stvarni dugoročni utjecaj različitih promet-nih modaliteta na okoliš.“

EDUARD RODÉS, DIREKTOR EUROPSKE ŠKOLE ZA MEĐUOBALNO PROMETNO POVEZIVANJE, BARCELONA

STR.

19

UČIMO SVI O INTERMODALNOSTI

Projekt „GLAD“

Zašto ići cestom preko sjeverne Italije, južne

Francuske i duž španjolske obale da bi se došlo

od Civitavecchie koja je sjeverno od Rima do

Barcelone u Španjolskoj ako se može ići preko

Sredozemnog mora? Čak i ako je krajnje odre-

dište Lisabon, nova ruta i dalje ima smisla. S

tim na umu pokrenut je projekt Marco Polo

Eurostars koji se provodio od 2004. do 2006.

godine i kojime je uvedena spomenuta ruta za

prijevoz tereta na kotačima.

Uspjeh tog projekta doveo je do stvaranja dru-

gog projekta pod nazivom Westmed Bridge u

kojem se radilo o boljoj liniji s većim plovilima

što je dovelo do povećanja nosivosti za teret

na kotačima (praćene i nepraćene prikolice)

za 65%. Prijevoz istog takvog tereta morem za

trećinu je brži i za više od 40% jeftiniji od ce-

stovnog prijevoza.

“Brži smo i jeftiniji, a i radi se

pouzdanijoj liniji jer postoji

raspored polazaka i odlazaka

u kojem su unaprijed utvrđeni

dani u tjednu i vrijeme prome-

tovanja linije”, kaže Paul Kypri-

anou, direktor odjela za odno-

se s javnošću Grupe Grimaldi.

“Očekujemo da će za vrijeme

trajanja projekta 72,585 ka-

miona ili prikolica cestovni prijevoz zamijeniti

pomorskim”.

Na projekt je ostavila traga činjenica da je bio

pokrenut u vrijeme kada su cijene nafte bile u

snažnom porastu i kada je započinjala svjet-

ska gospodarska kriza. “Tijekom prve godine

OZNAKA KVALITETE

prevezli smo 4% manje prikolica nego što smo

očekivali”, priznaje Kyprianou. “Bez obzira na

to, optimisti smo kada se radi o ovoj ruti, oso-

bito nakon što budu dovršeni radovi na obnovi

cesta i željeznica te nadogradnji lučke infra-

strukture na kopnenim dijelovima s obje strane

rute.“

Unatoč kratkoročnim problemima, Kypria-

nou je pun entuzijazma oko programa Marco

Polo: “Troškovi ulaganja u nove brodove radi

unapređenja brodske linije su ogromni tako da

nam je program osigurao značajna financijska

sredstva u fazi pokretanja projekta. Činjenica

da smo dobili subvenciju iz programa Marco

Polo također je svojevrsna oznaka kvalitete za

naš rad”.

STR.

20

Projekt „WestMed Bridge“

nova rutastara ruta

Naziv projekta: The WestMed Bridge


Trajanje subvencioniranja projekta: od travnja 2008. do ožujka 2011.

Nositelj projekta: Atlantica S.p.A. di Navigazione, Napulj (Italija)

Partneri: Grimaldi Logistica España (Španjolska)

Količina tereta sklonjenog sa cesta: 2.25 milijarda tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje



A N D O R R A



S A R D E G N A

S U I S S E

F R A N C E

Tri

Trento

Bologna

Firenze

Perugia

Roma

Cam

Ancona

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

K

InnsbruckBern

Bregenz

München

StuttgartStrasbourg

SaarbrückenMetzChampagnParis

Rennes

Nantes

poitier

Limoges

Bordeaux

Toulouse

Orléans

Dijon


Barcelona

Palma de Mallo rca

Cagliari

Ajaccio

Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

T Y R R H E N

S E A

G U L F

O F L I O N S

M E D I T E R

VeneziPadova

Worgl

„Činjenica da smo dobili subvenciju iz progra-ma Marco Polo također je svojevrsna oznaka kvalitete za naš rad.“PAUL KYPRIANOU DIREKTOR ODJELA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU GRUPA GRIMALDI

nova rutastara ruta

Naziv projekta: DZRS – Duisburg-Zeebrugge Rail Shuttle


Trajanje subvencioniranja projekta: od listopada 2006. do listopada 2009.

Nositelj projekta: Duisport Agency GmbH, Duisburg (Njemačka)

Partneri: Port Connect NV (Belgija), CMA/CGM (Belgija), IFB Inter Ferry Boat (Belgija)


Procijenjena ekološka korist: 4 milijuna eura (u tri godine)


N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L G I Q U Ee

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldo

Amsterdam

Postupak prijave za subvencije iz programa

Marco Polo nekim se tvrtkama ponekad može

činiti kao prevelik izazov. Nije neuobičajeno

da se tvrtke žale na birokraciju u Bruxellesu.

Međutim, Norbert Rekers, direktor prodaje iz

njemačke agencije Duisport kaže da se situ-

acija promijenila na bolje: “Ponovno bismo

se prijavili. Osim što su sma-

njene prepreke za dobivanje

subvencija, još su i povećani

iznosi subvencija. Sve u svemu,

trud oko novih intermodalnih

projekata zaista se isplati”. U

slučaju projekta DZRS (Dui-

sburg-Zeebrugge Rail Shuttle),

subvencija pokriva nešto manje

od polovine gubitaka za koje se

očekuje da će biti ostvareni u prve tri godine

poslovanja. Projektom će se svake godine s ce-

stovnog na druge oblike prijevoza preusmjeriti

teret jednak količini od više od 25,000 kontej-

nera standardne veličine.

Projekt DZRS uveo je željezničku liniju između

najveće svjetske kopnene kontejnerske luke

Duisburg (Duisport) i dviju većih sjevernoeu-

ropskih pomorskih luka, Zeebrugge i Antwer-

pen. Prije uvođenja te linije kontejneri su se

prevozili teškom cestovnom rutom. “Zaguše-

nje je predstavljalo prijetnju za daljnje poveća-

nje prometa”, kaže Rekers.

U Zeebruggeu kontejneri dolaze na terminale

za direktan pretovar na brodove – uglavnom s

Bliskog istoka i iz Velike Britanije. U Duisburgu

ih se može preusmjeriti izravno na željezničku

liniju Beč-Budimpešta ili se mogu iskoristiti

međunarodne mreže za kombinirani prijevoz

za koje postoji zasebni terminal.

U prve dvije godine projekta količina cestov-

nog prijevoza koju je zamijenio željeznički pri-

jevoz premašila je predviđanja za znatno više

od 5%. U tri mjeseca Duisport je tri linije u oba

smjera povećao na četiri linije tjedno - “brže

nego što smo očekivali”, kaže Rekers. “Krajnji

cilj bio je prometovanje linije pet puta tjedno

i to smo ostvarili 2008. Nažalost, nakon što

su zemlje Europske unije ušle u recesiju u raz-

doblju 2008.-2009. morali smo prometovanje

ponovno smanjiti na četiri puta tjedno, ali

projekt i dalje ispunjava svoje ciljeve izmjene

modaliteta”.

STR.

21

ZAISTA JE VRIJEDILO TRUDA

Projekt „DZRS“

„Ponovno bismo se prijavili. Osim što su sma-njene prepreke za dobivanje subvencija, još su i povećani iznosi subvencija.“NORBERT REKERS DIREKTOR PRODAJE AGENCIJE DUISPORT NJEMAČKA

“Potpore iz Europske unije su nam važne i na

tržište šalju snažnu poruku o europskoj dimen-

ziji našeg projekta”. Karel Van Zijl iz nositelja

projekta, amsterdamske tvrtke Spliethoff’s

Bevrachtingskantoor, smatra da je to jedna

od velikih prednosti sudjelovanja u programu

Marco Polo.

Kao što se vidi i iz samog naziva projekta “Ro-

Ro Past France” (Ro-Ro zaobilazi Francusku),

ovim projektom uvodi se pomorska autocesta

kao alternativa zagušenom koridoru za među-

narodni cestovni prijevoz koji prolazi kroz Fran-

cusku. Projekt je u početku ponudio tri polaska

tjedno (a u rujnu 2009. broj se povećao na pet)

u oba smjera između Bilbaa na sjeveru Španjol-

ske i belgijske luke Zeebrugge. Svako plovilo u

stanju je prevesti do 200 prikolica bez pratnje

vozača.

Na španjolskoj strani ka-

mioni u Bilbao prevoze

prikolice čije su krajnje

odredište zemlje Beneluxa,

sjeverna Njemačka, Velika

Britanija i Švedska. Priko-

lice koje nastavljaju put

prema Švedskoj i Velikoj

Britaniji u Zeebruggeu se

pretovaruju na drugi tra-

jekt, a ostale prikolice nastavljaju putovanje

cestom do svojih krajnjih odredišta. Teret koji

putuje u obrnutom smjeru prevozi se na isti

način.

“Na samom početku susreli smo se s nizom

problema”, kaže Van Zijl. “Prvo smo trebali

POTPORE IZ EU JAČAJU VJERODOSTOJNOST

uvjeriti klijente da mislimo ozbiljno. Drugi pri-

jevoznici znali su obećavati slične usluge, ali

ih nisu nikada uspjeli uvesti. Osim toga, mno-

ge prikolice nisu imale učvršćenja potrebna za

utovar na plovilo, a mnogi prijevoznici nisu niti

imali iskustva s nepraćenim prijevozom (priko-

licama bez kamiona i bez pratnje vozača). Tre-

balo nam je vremena da pomognemo prijevo-

znicima iz Španjolske, Portugala i sa sjevernog

kraja rute da iznađu načina kako jedni drugima

osigurati kamione potrebne za prijevoz priko-

lica.”

“Očekivali smo da ćemo u prvih godinu dana

doseći točku pokrića, ali pojavila se gospo-

darska kriza. Količine su ponovno u porastu i

vjerujemo u budućnost. Vjerujemo i da će sub-

vencija Europske unije djelomično nadoknaditi

ono što smo uložili u razvoj ove usluge”, kaže

Van Zijl.

STR.

22

Projekt „Ro-Ro Past France“

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Ro-Ro Past France


Trajanje subvencioniranja projekta: od rujna 2007. do prosinca 2011.

Nositelj projekta: Spliethoff ’s Bevrachtingskantoor, Amsterdam (Nizozemska)

Partneri: Transfennica Iberia S.L (Španjolska), Transfennica Belgium BVBA (Belgija), Oy Transfennica AB (Finska)

Količina tereta sklonjenog sa cesta: 8,4 milijarde tonskih kilometara (procjena za razdoblje od 4,3 godine)

Procijenjena ekološka korist: 211 milijuna eura (u 4,3 godine)


K I N G D O M

F R A N C E

N E

B E L G I Ë

B E L G I Q

LU

MChâlons-en-ChampagnParis

RouenAmiens

Lille

London

Caen

Rennes

Nantes

poitier

Limoges

Bordeaux

Toulouse

Orléans

Dijon


LogroñoPamplona-Iruña

Vitoria-Gasteiz

Santanderiedo

Montpellier

M ill

Mo

Bessan

BruxeBruss

Na

Amsterdam

B A Y

O F

B I S C A Y


C E L T I C S E A

Calais


„Potpore iz Europske unije su nam važne i na tr-žište šalju snažnu poruku o europskoj dimenziji našeg projekta.“KAREL VAN ZIJL SPLIETHOFF’S BEVRACHTINGSKANTOOR AMSTERDAM

nova rutastara ruta

Naziv projekta: Euro Reefer Rail Net

Iznos subvencije Marco Polo: 2,128.948 eura


Glavni partner: HZ Holding B.V. Maasdijk (Nizozemska)

Partneri: Danone N.V. (Belgija)

Količina tereta sklonjenog sa cesta: 1.09 milijardi tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)

Procijenjena ekološka korist: 15.2 milijuna eura (u tri godine)


E E S T I

L A T V I J A

L I E T U V A

D A N M A R K


P O L S K A


O R R A

I T E D

G D O M


B O S N A I


H R V A T S K A

S L O V E N I J A



S U I S S E

F R A N C E


R O M Â N I A

B Â L G A R I J A

N E D E R L A N D

B E L G I Ë

B E L A R

N O R G E

B E L G I Q U E

LU X E M B O U R G

Bydgoszcz

Lublin

Kielce

Szczecin


SchwerinHamburg

Kiel

MalmöKøbenhavn

Karlskrona

Kalmar

Växjö

Jönköping

LinköpingNyköping

Visby

Telšiai Šiauliai

Utena

Vilnius

AlytusMins

Skopje

Tiranë

Sarajevo

Beograd


Trento

Bologna

Firenze

Perugia

L’Aquilla

Roma

Campobasso

Ancona

Milano

Genova

Torino Casale

Aosta-Aoste

Klagenfurt

Graz

Budapest


Salzburg Eisenstadt

InnsbruckBern

Bregenz

München

StuttgartStrasbourg


RouenAmiens

Lille

London

n

oges

Toulouse

Orléans

Dijon


Barcelona

Kom

Ajaccio

Montpellier

Marseille

Monaco

Bessançon

dinburgh

BruxellesBrussel

Namur

Düsseldorf

Bremen

Hannover

Amsterdam

MainzWorms Praha


Tallinn

HelsinkiHelsingfors


TurkuÅbo


MikkeliSýt Michel

Härnösand

Sundsvall

Gävle

UppsalaVästerås

StockholmKarlstad

Oslo

Örebro

Falun

Kaunas

Göteborg

Halmstd

DresdenErfurt

Zielona Góra

Opole

KrakówKatowice

Rzeszów

Olsztyn

warszawa

Rostock

Ventspils

BA

LT

IC

S

EA

GU

LF

OF

BO

TH

G U L F

O F L I O N S

AD

RI

AT

I C S

EA

N N E L

N O R T H

S E A

S K A G E R R A K

Calais

VeneziaPadova

Worgl

Središnji elementi ovog ambicioznog projekta

su nova mreža za željeznički teretni prijevoz i

višemodalni rashladni kontejner. Cilj projekta

je da se prijevoz tereta prebaci s 11 dugačkih

cestovnih ruta na željeznicu. Te cestovne rute

kojima prometuju kamioni prolaze Europom

od Finske na sjeveru do Italije na jugu te od

Poljske na istoku do Velike Britanije na zapadu.

Zamijenit će ih mreža devet linija osmišljenih

posebno za potrebe željezničkog teretnog pri-

jevoza s unaprijed utvrđenim rutama i voznim

redom.

Prema onome što smo saznali od nositelja pro-

jekta, nizozemske prometne tvrtke HZ Holding

Grupa, pritisak za ovakvu izmjenu modaliteta

s cesta na željeznice više dolazi od ekološki

svjesnih proizvođača i klijenata

nego od vlada ili špeditera. “Ovaj

projekt nam pomaže da ostvari-

mo strategiju čiji je cilj prisiliti

aktere na postojećem tržištu

cestovnog teretnog prijevoza

da promijene svoj način razmi-

šljanja”, kaže direktor tvrtke HZ

logistics Edwin Schouten.

Osim uvođenja i upravljanja no-

vom željezničkom linijom, projekt Euro Reefer

Rail Net također će predstaviti i koristiti ino-

vativne 13,7-metarske rashladne kontejnere

za prijevoz proizvoda koji moraju biti hlađeni

tijekom transporta. Većina novih željezničkih

ruta duže su od 1.000 kilometara i povezuju

prometne terminale u sedam zemalja: Belgiji,

Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Finskoj

i Austriji.

“Sada smo na samom početku. Usluga koju

pružamo je stabilna i razvija se, ali zbog gospo-

darske recesije došlo je do smanjenja količine

tereta i do smanjenja cijena na tržištu teret-

nog prijevoza”, kaže Schouten. “Mi smo našu

izmjenu modaliteta izvršili pažljivo i uspješno i

ulažemo sve napore kako bismo ostvarili glav-

ne ciljeve”

STR.

23

EKOLOŠKI OSVIJEŠTENI KLIJENTI ŽELE IZMJENU MODALITETA

Projekt „Euro Reefer Rail Net“

„Ovaj projekt nam pomaže da ostvarimo stra-tegiju čiji je cilj prisiliti aktere na postojećem tržištu cestovnog teretnog prijevoza da pro-mijene svoj način razmišljanja“EDWIN SCHOUTEN DIREKTOR TVRTKE HZ LOGISTICS

„Ovaj projekt odmah naglašava svoj ekološ-

ki rejting. ETS je kratica za usluge ekološkog

prijevoza (Ecological Transport Service). Cilj

projekta je iskoristiti potencijale rijeke Elbe za

teretni prijevoz između Njemačke i Češke uvo-

đenjem voznog reda linija korištenjem integri-

ranog sustava kontejnerskog prijevoza.

Najveća prepreka povećanju teretnog prome-

ta na rijeci Elbi su razdoblja iznimno niskog

vodostaja kada je promet rijekom ograničen

samo na plovila određene veličine i gaza. Ta

je činjenica otežavala uvođenje linija s odgo-

varajućim voznim redom. Zbog toga su mnogi

prijevoznici za cjelokupno putovanje kopnenim

dijelom Njemačke od pomorskih luka Hamburg

ili Bremerhaven u potpunosti koristili cestovni

prijevoz.

Projekt ETS Elbe riješio je

problem uvođenjem linije

koja prema voznom redu

prometuje unutarnjim plov-

nim putovima i povezuje

sustav dubokih voda kanala

Mittellandkanal sa susta-

vom plitkih voda rijeke Elbe.

Unutarnji plovni putovi u okviru projekta kori-

ste se za cjelokupno putovanje kada je to mo-

guće, ali postoje i zamjenski cestovni pravci

koje je moguće koristiti kada rijeka nije plovna.

Korištenje kontejnera omogućava korištenje

različitih modaliteta.

Prometno čvorište za potrebe projekta ETS

Elbe je riječna luka Magdeburg. Ona nadopu-

njuje željezničke i riječne linije koje se nalaze

BRODOM I KAMIONOM UZVODNO

nizvodno. Stefan Kunze iz tvrtke Sächsische

Binnenhäfen Oberelbe kaže da čak i za vrijeme

iznimno niskih vodostaja 2008. godine “nije

bilo nepovoljnih utjecaja na tonažu tereta

zahvaljujući intenzivnim naporima koje smo

ulagali kako bismo osigurali da interesi naših

klijenata budu naš najvažniji prioritet.“

“Jedan neočekivani problem na koji smo naišli

su bile različite tehničke specifikacije brodova

i teglenica koje koristimo”, kaže Kunze. “Dobi-

vamo ih iz Njemačke, Češke i Poljske. Unatoč

europskim standardima, morali smo ih modi-

ficirati kako bi bili međusobno sukladni i kako

bismo ih mogli upotrebljavati s opremom i in-

stalacijama u svim državama”.

“Za nas je velika dodatna prednost ovog pro-

jekta bila u pozitivnom odjeku kojeg su polu-

čile marketinške aktivnosti projekta ETS Elbe.

Liniju su sada počeli koristiti novi klijenti koji

sa sobom donose nove poslove, osobito za

naše lučke instalacije”, kaže Kunze.

STR.

24

Projekt „ETS Elbe“

„Za nas je velika dodatna prednost ovog projekta bila u pozitivnom odjeku kojeg su polučile marke-tinške aktivnosti projekta ETS Elbe. Liniju su sada počeli koristiti novi klijenti koji sa sobom donose nove poslove, osobito za naše lučke instalacije“STEFAN KUNZE SÄCHSISCHE BINNENHÄFEN OBERELBE

nova rutastara ruta

Naziv projekta: ETS Elbe

Iznos subvencije Marco Polo: 1,635.330 eura

Trajanje subvencioniranja projekta: od travnja 2007. do ožujka 2011.

Glavni partner: Sachsische Binnenhafen Oberelbe GmbH, Dresden

Ostali partneri: Industriehafen Rosslau GmbH, Magdeburger Hafen GmbH, (Njemačka), CSPL a.s., Česko-Saske Pristavy s.r.o., (Češka), Odra Rhein Lloyd GmbH, (Njemačka)

Količina tereta sklonjenog sa cesta: 440 tonskih kilometara (procjena za četverogodišnje razdoblje)





Praha

Dresden

Ziel

SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETAMARCO POLO - PRAVAC U PRAVOM SMJERU

Prijevoz tereta zagušuje europske ceste, dok s druge strane potencijali željeznice, pomorskih putova i

unutarnjih plovnih putova ostaju nedovoljno iskorišteni. Marco Polo je program Europske Unije osmišljen

radi promicanja ekološki povoljnijih prometnih pravaca za prijevoz tereta i uklanjanja tereta sa zagušenih

cesta. U ovoj brošuri, razne tvrtke opisuju kako su uz pomoć subvencija Marco Polo pokrenuli projekte

željezničkog prijevoza, međuobalnog povezivanja i iskorištavanja unutarnjih plovnih putova kao ekološ-

kih alternativa prijevozu tereta. Njihova je poruka jasna. Da bi uspjeli, njihovi su projekti morali imati

ekonomsku i ekološku računicu. Mnogi korisnici cestovnoga prijevoza oklijevaju pri izmjeni modaliteta

ukoliko ne postoji jasna ekonomska prednost. Sudionici redom izjavljuju da projekt ne bi pokrenuli ili ne

u tolikom opsegu da nije bilo financijske potpore iz programa Marco Polo u ključnoj početnoj fazi. To je

pomoglo argumentirati ekonomsku računicu klijentima koji su trebali prijeći na željeznicu, međuobal-

no prometno povezivanje ili unutarnje plovne putove. Osim toga, ova brošura pokazuje u kako podrška

programa Marco Polo dodaje projektima vjerodostojnost – vrijedan marketinški alat – i podiže ekološki

rejting sudionika u projektu, što je još jedna značajna korist.

Saznajte više o programu Marco Polo na: http://ec.europa.eu/marcopolo.

Original brošure objavila je Izvršna agencija za konkurentnost i ino-vacije (EACI) pri Europskoj komisiji. Za prijevod je odgovorna Europ-ska poduzetnička mreža Hrvatske, a u slučaju razlika od engleske verzije, potrebno je konzultirati originalni tekst koji je dostupan na http://ec.europa.eu/marcopolo

© Europske zajednice, 2009.

Odgovornost za sadržaj ove publikacije snose autori. Sadržaj ne odražava nužno stav Europske zajednice. Izjave koordinatora pro-jekata Marco Polo sadržane u ovoj brošuri odražavaju njihova sta-jališta, ne nužno stajališta EACI-a ili Europske komisije. EACI nije odgovorna za bilo kakvu uporabu ovdje sadržanih informacija. Infor-macije su dane samo u svrhu informiranja i pravno ne obvezuju niti jednu od uključenih strana.

IMPRESSUM Izdavač: Hrvatska gospodarska komora

Za izdavača: Nadan Vidošević Pripremio:

Europska poduzetnička mreža Hrvatske

Tel: +3851 4561 756 Fax: +3851 4826 352

E-mail: [email protected] www.een.hr www.hgk.hr

Tisak: Printera d.o.o. Zagreb Naklada: 1000 primjeraka

ISBN: 978-953-7622-03-9

Zagreb, veljača 2010.

Documents

SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETA