Upload
juliana-ortiz
View
44
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
SME ŠTAJ KAO ELEMENT TURISTIČKE PONUDE. Igor Kovačević asistent. igor @ekof.bg.ac.rs. Karakteristike smeštajnih objekata. Elementi smeštaja kao proizvoda Lokacija/pristupačnost Opremljenost Nivo usluga Imidž Cena Sposobnost diferenciranja proizvoda za različite ciljne segmente. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
SMEŠTAJ KAO ELEMENT TURISTIČKE PONUDE
Igor Kovačević
asistent
Karakteristike smeštajnih objekata
Elementi smeštaja kao proizvoda
1. Lokacija/pristupačnost
2. Opremljenost
3. Nivo usluga
4. Imidž
5. Cena
6. Sposobnost diferenciranja proizvoda za različite ciljne segmente
Osnovne karakteristike turističkog smeštaja:
1. Sezonalnost
2. Nivo popunjenosti kapaciteta
3. Lokacija
4. Nivo kvaliteta smeštaja
5. Visok nivo fiksnih troškova
6. Zakonska procedura i standardi prilikom pripreme hrane
Standarizacija smeštajnih objekata
Standardizacija je proces koji se sprovodi sa ciljem upoznavanja budućih korisnika sa vrstom i kvalitetom usluga.
Faze procesa standardizacije:
1. Propisivanje standarda
2. Obrazovanje i trening svih zaposlenih
3. Primena standarda
4. Kontinuirana kontrola primene standarda i otklanjanje eventualnih odstupanja
5. Unapređenje standarda i permanentno obrazovanje
Proces standardizacije sprovodi se na dva nivoa:
1. Razvrstavanje – klasifikovanje ugostiteljskih objekata u određene grupe prema različitim kriterijumima
Razvrstavanje ugostiteljskih objekata u Srbiji:
A. Ugostiteljski objekti za smeštaj
B. Ugostiteljski objekti za pružanje usluge ishrane i pića
C. ketering objekti
2. Kategorizacija – utvrđivanje nivoa kvaliteta najznačajnijih elemenata ponude, koji su zajedničko obeležje jedne vrste ugostiteljskog objekta, na osnovu propisanih standarda.
Kategorizacija objekata za smeštaj
A. Hoteli
B. Moteli
C. Apartmani
D. Apartmanska naselja
E. Kampovi
Svrha kategorizacije – prepoznavanje kvaliteta proizvoda
Cilj kategorizacije – Zaštita potrošača
Elementi kategorizacije u hotelijerstvu:
1. obavezni (tehnički elementi i kvalitet)2. izborni (izgled objekta, aktivnosti, način
provođenja slobodnog vremena..)
Prednosti klasifikacije i kategorizacije:
1. Uređenje značajnog domena poslovanja i ugostiteljstva zemlje, kao i ujednačavanje uslova poslovanja u međunarodnim razmerama.
2. Regulisanje odnosa na bazi propisanih standarda
3. Definisanje kvaliteta usluga
4. Kvalitet na bazi standarda uslovljava konkurenciju, niveliše cenu, pospešuje promociju i prodaju i definiše osnove kvalifikovanosti stručnog osoblja
5. Povećava se stepen informisanosti potrošača, čime se povećava stepen zaštite potrošača i obezbeđuje njihova lojalnost.
6. Povećava se mogućnost kontrole poslovnih operacija.
Standardizacija Hotelskog smeštaja
Hotel – komercijalni objekat namenjen za kraći ili duži boravak gostiju koji koriste različite pogodnosti.
U većini zemalja ne postoji jasno definisana klasifikacija objekata, već se oni samostalno registruju, pa tako nastaju teškoće prilikom statističkog praćenja poslovanja u ovoj delatnosti.
Najčešći kriterijumi klasifikacije hotelskog smeštaja:
A. Fizičke karakteristike objekta
B. Tržišna namena
C. Vrsta usluga i način na koji se one pružaju
D. Vreme poslovanja
E. 5*-1*
Klasifikacija hotela u SAD:
1. Gradski hoteli
2. Resort hoteli
3. Hoteli na aerodromima
4. Hoteli pored autoputeva
5. Kazino hoteli
6. Kongresni hoteli
7. Hoteli sa punom uslugom
8. Badžet (budget) hoteli
9. Hoteli sa garni uslugama
Gradski hoteli
Lokacija zadovoljava potrebe kako poslovnih tako i posetilaca i turista radi odmora i razonode.
Mogu biti luksuzne, poslovne, srednje i ekonomske klase
Luksuzni gradski hoteli nude visok nivo kvaliteta usluga, savremenu tehnologiju, moderan dizajn, savremenu ponudu u vidu salona lepote, spa centara, bazena, teniskih terena, restorana, kafeterija, konferencijske sale, zdravstvenih usluga.
Usluge su dostupne 24 h
Ramada hotel
DaY’s Inn hotel
Resort hoteli
Nastaju sa razvojem železničkog saobraćaja, a ekspanziju doživljavaju sa ravojem avio saobraćaja
Sezonski karakter poslovanja
Usmereni na sportske aktivnosti: ribolov, skijanje, golf
Nude porodične paket aranžmane
Sve veća orijentacija na poslovne turiste, kako bi se povećala popunjenost kapaciteta
Visoko stručno osoblje koje u potpunosti stoji na raspolaganju gostima
Gosti su ograničeni na uži prostor, pa očekuju da budu „razmaženi“
Grand Hyatt, Dubai
Four Season Resort, Vail
Hoteli na aerodromima
Kararteriše ih velika popunjenost kapaciteta
Maksimalan broj soba je 600
Pružaju punu uslugu 24h
Konkurencija dovodi do stalne potrebe za inoviranjem pa se tako uvode sale za sastanke, konferencijske sale
Obezbeđuje se prevoz putnicima od aerodroma do hotela
Karakteriše ih niska cena, pogodna lokacija i niži troškovi prevoza.
Hilton, Frankfurt Airport
Kazino hoteli
Sektor zabave i rekreacije postaje važan motor privrednog rasta Amerike.
Najbrže rastući sektor u oblasti zabave je kockanje.
Kazino hoteli se grade po modelu manjih porodičnih hotela.
Kockanje je dostupno odraslima tako da se u okviru hotela nudi usluga čuvanja dece, na raspolaganju je veliki broj igraonica, zabavnih parkova..
Poseduju i sale za konferencije i kongrese, jer oni nastoje da se promovišu kao poslovni hoteli.
150 hotela na području Amerike
MGM Grand, Las Vegas
Kongresni hoteli
Nemenjeni pre svega grupi posetilaca koji održavaju kongrese i na njima prisustvuju
Menadžment ovih hotela nastoji da privuče i sezonske putnike koji idu na odmor
Raspolažu kapacitetima do 500 soba
Poseduju velike zajedničke prostorije, banket sale
Hoteli su građeni tako da omoguće lakše snalaženje gostiju
Venetian, Macao
Hoteli sa pružanjem pune usluge
Ovi hoteli nude širok spektar usluga: internacionalne kuhinje, barove, restorane, perionice, formalne i neformalne organizacije večera, kongrese, sastanke..
Razlikuju se međusobno po nivou i kvalitetu pružanja usluga..npr. Ograničena ponuda hrane i pića, manja ponuda u sektoru zabave..
Holiday Inn hotels
Budget hotels
Period saturacije, preko 25000 hotela ove vrste je prisutno na tržištu
Jaka konkurencija dovodi do fokusa na vrednost, a ne na obaranje cena
U ponudi su čiste sobe, srednje veličine bez preteranog ukrašavanja.
Popularnost stiču badžet hoteli koji pružaju samo uslugu prenoćišta
Cena je za 30% niža nego u slučaju hotela srednje klase
U ponudi nemaju restorane, samo kontinentalni dorucak u holu hotela
Ibis Budget hotels
Garni hotels (B&B)
„Bed and breakfast“
Nudi se smeštaj kod privatnog vlasnika koji stoji na raspolaganju gostima i živi u neposrednoj blizini smeštaja koji izdaje.
Primer- B&B hoteli
Nude porodičnu atmosferu
Tzv. udaljene kuće
BAH Beograd
Nove generacije hotela
Novi trendovi u turističkoj industriji
Nova generacija hotela:
1. TEMATSKI HOTELI
2. BUTIK HOTELI
3. NEOBIČNI HOTELI
TEMATSKI HOTELI
Osobine tematskih hotela:
Novi koncept poslovanja
Nastaju spajanjem filmske i tehnologije zabavnih parkova
Jedinstvena arhitektura
Teže da postanu turističke atrakcije
Predstavljaju imitacije afirmisanih turističkih atrakcija
Obiluju zabavnim sadržajem i animacijama
Disney hotels
Principi oblikovanja hotelskog proizvoda u tematskim hotelima
1. Distinkcija i diferencijacija: moraju se razlikovati od prostora koji ih okružuje
2. Predvidivost i kontrolisanost: pored egzotičnosti, gosti hotela zahtevaju i osećaj familijarnosti i sigurnosti
3. Kulturna diversifikacija: u nedostatku atraktivnosti domaće kulture, menadžment hotela pribegava pozajmljivanju umetničkih stilova, objekata, predmeta itd.
4. Tematski karakter: celokupan poslovni model hotela je podređen utvrđenoj temi
5. Kontinuirana aktivnost: danonoćno pružanje usluga gostima hotela
6. Modularni karakter: kombinovanjem sličnih standardizovanih atrakcija, hoteli međusobno počinju da liče
7. Redukcionizam i koncentracija: Kompresija događaja u prostoru i vremenu stvara utisak intenzivnog i bogatog turističkog sadržaja. Redukuje se i smisao, jer su hoteli samo atrakcije forme lišeni sadržaja i funkcije.
Principi oblikovanja hotelskog proizvoda u tematskim hotelima
Butique hotels
Često ih definišu kao kuće u gradu ili mala vlasništva vođena sa stilom, namenjena modi i dizajnnirani po uzoru na butike ih 60-ih godina.
Nastali su 1984.godine otvaranjem Morgans hotela u Njujorku
Mogu biti nezavisni ili mogu biti u okviru hotelskih lanaca.
Osobine butik hotela:
1. Manje su prostrani (od 3 do 100 soba)
2. Pružaju jedinstveno iskustvo i intimnu atmosferu
3. Karakteriše ih unikatna arhitektura i opremljenost
4. Moderna oprema
5. Personalizovana usluga dostupna 24h
6. Ciljno tržište-potrošači sa visokim nivoom dohotka
7. Tematska opredeljenost-radovi slikara,vajara..moguća prodaja eksponata
Faktori koji utiču na rast butik hotela su:
1. Internet-veća dostupnost informacija potrošačima
2. Prodor velikih hotelskih lanaca na ovo tržište (Hilton, Marriott..)
Efekti ulaska velikih hotelskih lanaca na tržište butik hotela: pozitivni – rast tržišta ovih hotela
negativni – homogenost usluga koju gosti očekuju od hotela iz hotelskog lanca, može biti narušena prrincipima butik hotela, a to je da je svaki butik hotel jedinstven.
Od 2002-2007g. tržište butik hotela je uvećano za 85%
Canopy by Hilton
Neobični hoteli
U današnjem okruženju jake konkurencije i rastuće tehnologije, neohodna je kontinuirana implementacija inovacija. Kao rezultat toga javljaju se brojni hoteli širom sveta koji se kako po svojim fizičkim karakteristikama pa tako i po poslovnom modelu značajno razlikuju.
Primeri neobičnih hotala su: The Treetops Hotel u Keniji, Ice Hotel u Švedskoj, Hotel kapsula u Japanu, Langholmen hotel iz Stokholma..
Treetops hotel
Trendovi u hotelijerstvu
Hoteli u budućnosti će biti definisani budućim potrebama ljudi ili novim motivima putovanja
Nove tehnologije redukovaće potrebe poslovnih putnika za putovanjma, ali se očekuje rast putovanja radi zabave i razonode
Očekuje se povećan stepen segmentacije turističkog tržišta usled rasta diversifikacije turističke tražnje.
Rast svesti o značaju očuvanja životne sredine dovešće do razvoja tzv. zelenih ili eko hotela.
Razvoj spa hotela, brodova hotela, hoteli avioni
Izazovi sa kojima će se suočiti hotelska industrija:
1. Kontrola kapaciteta – ko kontroliše prodaju hotelskih soba, mesta u avionima, iznajmljivanje automobila. Da li čće to i dalje ostati uloga vlasnika ili će je preuzeti oni koji poseduju i upravljaju globalnim rezervacionim sistemima.
2. Sigurnost i bezbednost – pokreće se pitanje opasnosti od terorističkih napada, povećanja statusnih razlika između bogatih i siromašnih, pitanje infrastrukture, zdravstvenih problema, političke i lične bezbednosti.
3. Imovina i kapital – pitanje racionalnog korišćenja privatnog kapitala i vladinih fondova.
Izazovi sa kojima će se suočiti hotelska industrija:
4. Tehnologija – povećano korišćenje veštačke inteligencije omogućila je standardizaciju poslovanja i stvaranje uspešnih sistema menadžmenta kao i njihovu kontrolu.
5. Novi menadžment – složeni zadaci upravljanja hotelima zahtevaju visoko stručan i obučen kadar, sposoban da se prilagodi ubrzanim promenama na tržištu.
6. Globalizacija – utiče na porast broja i širenja hotelskih lanaca širom sveta.
Hostelski biznis
Istorija nastanka i razvoja hostelskog biznisa
Hosteli ili omladinski hoteli u svom izvornom značenju predstavljaju jeftin vid smeštaja koji je u prošlosti pre svega bio namenjen đacima i studentima .
I danas je namenjen većinom mlađoj populaciji (15-34 godine)
Početak hostelske industrije vezuje se za ime Richarda Schirmanna.
Godina 1912. je godina koja se smatra početkom razvoja hostelinga.
1919.g se formira Organizacija omladinskih hostela u Nemačkoj
1920.g u Sarajevu održana je osnivačka konferencija Ferijalnog saveza Jugoslavije.
U toku II svetskog rata savez prestaje sa radom
Na scenu se vraća 1952. godine, kada je u Beogradu održana osnivačka skupština.
1968. godine ovaj ferijalni savez postaje pridruženi član Međunarodne organizacije omladinskih saveza
1970. godine na konferenciji u Kopenhagenu ovaj Ferijalni savez primljen je za punopravnog člana međunarodne federacije.
Karakteristike i specifičnosti hostela
Pružaju avanturu, druženje, nova iskustava i dobru zabavu
Kvalitet smeštaja nije toliko bitan
Cena je povoljnija nego u slučaju hotela
Namenjeni su pre svega mladim ljudima
„backpacker“ ’ turista koji sa rancem na leđima obilazi svet – tržišna niša na koju se fokusiraju hosteli
Obično su smešteni u centru grada, u blizini spomenika kulture, istorijskih znamenitosti, ali i noćnih klubova i diskoteka
Često sadrže restorane, kafeterije, prostorije za pranje i sušenje veša, kuhinje u kojima turisti mogu sami sebi pripremati obroke..
Sobe mogu sadržati dva, tri pa čak i 20 kreveta, tzv. spavaonice.
U sobama se iznajmljuje krevet.
Sobe mogu sadržati kupatilo, ili je ono zajedničko za ceo sprat.
Cena se kreće između 10-30 eura po noći, a prosek je izmedju 15-20 eura.
Karakteristike hostela:
Mogućnost boravka na jednu noć za istu cenu kao da se boravi više noći
Postoje zajedničke prostorije koje može deliti više gostiju koji ne bukiraju istovremeno, jer se u tim situacijama bukira samo krevet
Smeštajni kapaciteti hostela rade tokom cele godine, nisu sezonskog karaktera.
Kljucne razlike izmedju hotela i hostela su:
Razlika u ceni
Razlika u stepenu formalnosti u odnosima sa klijentima
Razlika u atmosferi koja vlada među posetiocima
Razlika u broju zajedničkih prostorija
Tipovi hostela
Danas postoje hosteli koji posluju samostalno
Najveći broj hostela je deo Međunarodne organizacije hostela.
Kao članovi ove organizacije moraju da poštuju postavljene uslove i posluju u skadu sa propisanim standardima čime je obezbeđen određen nivo kvaliteta usluga.
Tipovi hostela:
1. Butik hosteli
intimniji i luksuzniji hosteli
karakteriše ih moderan dizaj
jedinstvena arhitektura
namenjeni su turistima sa višim nivoom slobodnog dohotka.
2. Mobilni hosteli
nemaju stalnu lokaciju.
kampovi, privremeni smeštajni objekti ili zgrade koje su zakupljene na kratak vremenski rok.
Obično su namenjeni smeštaju posetilaca velikih koncerata, festivala , sportskih događaja (Univerzijada, Octobarfest..)
Kanali prodaje na tržištu hostela
Kanali distribucije koji su zastupljeni na ovom tržištu:
turističke agencije
turoperatori
rezervacijski sistemi
internet
direktni kanali marketinga
Internet kao kanala marketinga:
Internet predstavlja važan vid prodaje u hostelskom biznisu
zaobilaze se visoke provizije turističkih agencija
redukuje se nepotrebno gubljenje vremena prilikom odlaska u agencije.
s obzirom da je ciljna grupa hostela upravo omladina, Internet predstavlja logičan vid prodaje ovih uluga
Direktni kanali marketinga:
telefon
mobilni telefon
pošta
direktna i elektronska pošta
katalozi, prospekti, brošure..
Prednosti ovog vida komunikacje sa potencijalnim potrošačima su segmentiranost i targetiranost tržišta.
Sajtovi koji su operativni i putem kojih možete naći ponudu hostela u EU su:
www.hostelworld.com
www.europeanhostels.com
www.hostelscentral.com
http:/thorntree.lonelyplanet.com/
Perspektive razvoja hostelskog biznisa
Turizam i hotelijerstvo danas predstavlja najbrže rastuću delatnost u svetu.
Broj međunarodnih putovanja svakog dana značajno raste, a samim tim raste i potreba za smeštajnim kapacitetima, a hosteli su jedni od njih.
Hosteli sa svim svojim prethodno navedednim karakteristikama predstavljaju dobar segment za dalja investiranja, jer će se u budućnosti povećavati broj mladih ljudi koji ce želeti da putuju, a da pri tome ne utroše mnogo novca na smeštaj.
Sa razvojem hostelskog biznisa, raste i broj zainteresovanih preduzeća koja će želeti da deo profita uzmu za sebe.
Rast konkurencije pozitivno će uticati na donošenje standarda kvaliteta usluga, a samim tim će rasti i popularnost ovog vida smeštaja među potencijalnim turistima.
Broj nezavisnih hostela-kojima upravlja pojedinac, značajno raste
Razvijaju i se i hostelski lanci koji u nekim slučajevima zarađuju i preko 140 dolara za noć, a u centrima gradova čak i preko 200 dolara
Tokom ekonomske krize 2008.g neki hosteli zabeležili rast, dok je istovremeno popunjenost kapaciteta hotela opadala.
Dalje investicije u hostelsku industriju su neophodne usled rasta tražnje za ovim vidom usluga.
U Srbiji je ovo tržište nedovoljno razvijeno, a hosteli su većinom u privatnom vlasništvu ljudi koji ne poseduju dovoljno upravljačkog znanja.
Ovo je pitanje na kojem treba dodatno da se radi, uz kontinuiranu podršku Vlade Srbije.
pitanja:
1. Nabrojte elemente smeštaja kao proizvoda i objasnite kako se na osnovu tih elemenata međusobno diferenciraju smeštajni kapaciteti?
2. Nabrojte osobine smeštajnih kapaciteta i objasnite dve.
3. Šta je to standardizacija i na koja dva nivoa se sprovodi?
4. Koja je svrha, a koji cilj standardizacije?
5. Kako se na svetskom nivou klasifikuju hoteli?
6. Na osnovu kojih elemenata se vrši klasifikacija hotela u SAD-u?
Hvala na pažnji!