55
ELABORAT RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU GRADA DUGO SELO Autor: Marijan Kamenjašević, dipl.ing. Dugo Selo, 2013.

Smjernice razvoja turizma na području Grada Dugo Selobib.irb.hr/datoteka/...razvoja_turizma_na_podruju_Grada_Dugo_Selo.pdf · RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU GRADA DUGO SELO Autor: Marijan

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

ELABORAT

RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU GRADA DUGO

SELO

Autor:

Marijan Kamenjašević, dipl.ing.

Dugo Selo, 2013.

2

SAŽETAK

Grad Dugo Selo, koji se prostire na 53 četvorna kilometra čini niz naselja

smještenih u podnožju Martin brega (visine 205 metara), 20 kilometra istočno od

središta Zagreba. Dugo Selo je satelitski grad Zagreba, u Zagrebačkoj aglomeraciji.

Smješten je na dodiru posavske ravnice i Prigorja. Na sjeveru i zapadu graniči s

Gradom Zagrebom, na istoku s Općinom Brckovljani, a na jugu s Općinom Rugvica.

Dugo Selo se sastoji od jedanaest naselja, to su: Andrilovec, Donje Dvorišće,

Dugo Selo, Kopčevec, Kozinščak, Leprovica, Lukarišće, Mala Ostrna, Prozorje,

Puhovo i Velika Ostrna. Dugo Selo je središte šire regije (područje bivše općine Dugo

Selo do 1993. godine) na kojemu danas živi preko 35000 stanovnika.

Prvi povijesni spomen grada seže u daleku 1209. godinu u kojoj kralja Andriju II.

daruje „Terra Sancti Martini“ – „Zemlju sv. Martina“ u posjed Templarima.

Povijest i kulturu ovog kraja obilježilo je ime sveca Martina, ali i viteški red Templara.

Martinje je tako središnja turistička manifestacija u Dugom Selu, kada se mošt

krsti u mlado vino, posjetitelji i građani vesele se tada na tradicijski način uz Kulturno

umjetničko društvo «Preporod» koje bilježi 100 godina postojanja, ali i kroz zabavne i

gastro sadržaje. U gastro ponudi za Martinje neizostavna je marinska guska s

mlincima, te tradicijski kolači (gibanice i štrudle).

Najstariji kulturno-povijesni spomenik u Dugom Selu je crkva sv. Martina, koja je

i arheološki lokalitet, a podno crkve ponosno stoji kip sv. Martina, visok 7 metara

izrađen u drvu, koji je u umanjenoj verziji službeni suvenir grada Dugog Sela.

Vinogradarska tradicija ovog kraja, posebno prisutna na Martin Bregu rezultirala je i

drugim turističkim manifestacijama vezanim uz vino, kao što su Vincekovo na Martin

Bregu – turistička manifestacija kojom se obilježava početak radova u vinogradima, te

Berba grožđa na Martin Bregu u kleti i vinogradu Turističke zajednice. Posjetitelji mogu

doživjeti berbu grožđa oplemenjenu tradicijskim jelima koje priprema udruga žena, a

berbu oplemenjuje i nezaobilazni Kud „Preporod“ vinskim napjevima i pjesmama

ovoga kraja.

Jedna od važnih priredbi u Dugom Selu je izložba vina koja se održava u lipnju

svake godine, također na Martin Bregu, a nju obogaćuje smotra narodnog

stvaralaštva, kada brojni KUD-ovi iz čitave Hrvatske dolaze u goste lijepom Dugom

Selu.

Najopsežnija i najintenzivnija događanja u Dugom Selu su u jesen kada traju

Dugoselske jeseni. Ta zbirna manifestacija ispunjena kulturnim, zabavnim, sportskim,

edukativnim i drugim sadržajima, prilika je da posjetitelji upoznaju svo bogatstvo

Dugog Sela, koje proizlazi iz ljudi, tj. svih gradskih udruga i institucija. Svi oni

3

prezentiraju svoj rad i rezultate u Dugoselskim jesenima, a broj manifestacija raste

neprestano kao što se povećava aktivnost naše zajednice. U jesenima se mogu vidjeti

različite vrste sportskih sadržaja (posjetitelji mogu sudjelovati u biciklijadi, utrci

građana, otvorenom prvenstvu stolnog tenisa i dr.), ali i Fišijada, brojne kulturne i

tradicijske tematske izložbe koje uče djecu i posjetitelje o bogatoj povijesti kraja.

Smjernice za turistički razvoj Grada Dugog Sela, kao što i samo ime govori,

predstavljaju skup smjernica za turistički razvoj okolice Dugog Sela. Osim navođenja

glavnih smjernica, projekt se bavi analizom broja turista na području Dugog Sela,

smještajnim kapacitetima, postojećom turističkom ponudom te budućom ponudom

koja još nije razvijena na našem području.

KLJUČNE RIJEČI

Grad Dugo Selo; Turizam, Razvoj turizma; SWOT analiza; Martinje; Turistička ponuda

4

SADRŽAJ

Sažetak ................................................................................................................................................... 2

Ključne riječi ........................................................................................................................................... 3

1. Uvod ................................................................................................................................................... 6

2. Turističko tržište ................................................................................................................................ 7

2.1. Motivi dolaska i kriteriji odabira turističke destinacije ............................................................ 8

2.2. Promocija turističke ponude ..................................................................................................... 9

3. Ključne faze u izradi strategije razvoja turizma ......................................................................... 10

3.1. Izrada vanjske analize situacije .............................................................................................. 10

3.2. Izrada unutarnje analize situacije ........................................................................................... 10

3.3. Izrada SWOT analize turističke destinacije .......................................................................... 11

3.4. Definiranje vizije ........................................................................................................................ 11

3.5. Određivanje strateških ciljeva ................................................................................................. 11

3.6. Određivanje prioriteta i mjera .................................................................................................. 12

3.7. Izrada akcijskog plana .............................................................................................................. 12

4. Turizam u Dugom Selu ................................................................................................................. 13

4.1. Turistička zajednica Grada Dugo Selo .................................................................................. 13

4.2. Podaci o smještajnim kapacitetima Dugog Sela .................................................................. 14

4.3. Podaci o turistima na području Dugog Sela.......................................................................... 14

4.4. Turističke i putničke agencije .................................................................................................. 15

4.5. Analiza stanja u turističkoj ponudi Dugog Sela .................................................................... 16

5. SWOT ANALIZA ............................................................................................................................. 17

5.1. Koordinacija i provođenje smjernica ..................................................................................... 19

5.2. Revizija postojećih turističkih resursa .................................................................................... 20

5.3. Stvaranje turističkog proizvoda, turističke ponude i „prihvatne agencije“ ........................ 20

5.4. Kreditne linije za poticanje bavljenja turizmom .................................................................... 21

5.5. Turizam „on-line“ ....................................................................................................................... 21

5.6. Sudjelovanje u projektima EU unutar regije.......................................................................... 22

6. Kulturni i povijesni resursi .............................................................................................................. 23

6.1. Turistička ponuda i potražnja .................................................................................................. 23

6.2. Kulturno nasljeđa i marketing .................................................................................................. 26

5

7. Turizam promatranja ptica ............................................................................................................. 29

7.1. Općenito o promatranju ptica .................................................................................................. 29

7.2. Promatrači ptica i ture za promatranje ptica ......................................................................... 30

7.3. Infrastrukturni elementi za promatranje ptica ....................................................................... 31

7.4. Ekonomski potencijali turizma promatranja ptica ................................................................. 31

7.5. Atraktivna područja i staništa za promatranje ptica ............................................................. 32

7.6. Koraci potrebni za razvijanje turizma promatranja ptica ..................................................... 33

7.7. Dodatno o turizmu promatranja ptica ..................................................................................... 34

8. Seoski turizam (agro turizam i etno turizam) .............................................................................. 35

8.1. Ruralni prostor ........................................................................................................................... 35

8.2. Turizam na seljačkom gospodarstvu ..................................................................................... 35

8.3. Tradicijske sastavnice uređenja ruralnih interijera ............................................................... 39

8.4. Promašaji ................................................................................................................................... 40

8.5. Tradicijski vrt i okoliš................................................................................................................. 41

8.6. Što je to tradicijski vrt? ............................................................................................................. 41

8.7. Organsko-biološka (ekološka) proizvodnja za turizam ....................................................... 42

8.8. Osnovne značajke turističkog boravka .................................................................................. 42

8.8. Boravak u kući, dvorištu i vrtu ................................................................................................. 44

8.9. Boravak na poljoprivrednom zemljištu i u šumi .................................................................... 46

8.10. Obilazak turističkih atrakcija u okolici .................................................................................. 47

9. Kongresni turizam ........................................................................................................................... 48

9.1. Kongresna industrija i njezine prednosti................................................................................ 48

9.2. Visoki kriteriji .............................................................................................................................. 49

10. Sportsko - rekreativni turizam ..................................................................................................... 50

10.1. Lovni i ribolovni turizam ......................................................................................................... 50

11. Zaključak ........................................................................................................................................ 54

12. Literatura ........................................................................................................................................ 55

POPIS SLIKA

Slika 1: Razlozi dolaska turista u Hrvatsku ......................................................................................... 8

6

1. Uvod

Turizam je jedna od najbrže rastućih i najprofitabilnijih industrija u svijetu, s bezbrojnim

mogućnostima za ekonomski razvoj. U današnje vrijeme brzih promjena traži se

suzdržanost kada se govori o kratkoročnim, a posebno dugoročnim predviđanjima jer

veliki broj faktora utječe na turistička događanja. Iz tog razloga objektivan pogled glede

turizma moguć je samo za kratko vremensko razdoblje.

Definicija turizma (W.Hunziker, K.Krapf) glasi: “Turizam je skup odnosa i pojava koje

proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne

zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova

gospodarska djelatnost.”

Da bi netko postao turistom, mora otputovati iz svog mjesta stalnog boravka u neko

drugo mjesto da bi tamo privremeno boravio. Mjesto privremenog boravka je turističko

odredište, odnosno turistička destinacija. To mjesto posjeduje resurse zbog kojih je

turist došao, odnosno zbog kojih je posjetitelj odabrao tu turističku destinaciju.

Hrvatska je rijetka zemlja koja je s obzirom na stanje na tržištu bilježi stalni porast u

broju dolazaka te broju noćenja.

Ukupni prosječni rast turističkog prometa u Dugom selu je također u stalnom porastu.

Podizanjem sadašnje turističke ponude na višu razinu i stvaranjem nove za turista

zanimljive ponude, očekuje se veći turistički rast od sadašnjeg. Zadatak prijedloga

smjernica je stvaranje čvrstih temelja na kojima bi se razvijao turizam u Gradu Dugo

Selo i okolici.

7

2. Turističko tržište

Turističko tržište djeluje interakcijom između ponude i potražnje, ali se ona obavlja na

različit način u odnosu na robna tržišta. Kod turističkog tržišta turistička ponuda je

odvojena od turističke potražnje jer kupac mora doći (doputovati) na mjesto gdje je

ponuda locirana i istovremeno koristiti usluge, odnosno zadovoljavati svoje turističke

potrebe.

Turistička ponuda podrazumijeva sveobuhvatnu ponudu koja se nudi na turističkom

tržištu te ona komunicira s turističkom potražnjom na specifičan način. Upravo za

pojednostavljenje kontakata, informacija i poslovanja između turističke ponude i

turističke potražnje (kupaca) formirani su turistički posrednici koji su u pravilu locirani

unutar tržišta potražnje odnosno mjesta gdje se nalazi kupac.

Povezivanja turističke ponude s dislociranom potražnjom rješava se putem turističke

promidžbe, kojom se uz pomoć različitih medija, koristeći različite tehnike i sredstva

promoviranja, direktno ili putem posrednika dolazi u vezu s kupcima koji mogu, a i ne

moraju na temelju ovih kontakata i dobivenih podataka donositi odluke o putovanju u

turističko mjesto, odnosno na određenu turističku destinaciju. Zadatak turističkih

posrednika je posredovanje između ponude i potražnje, odnosno da dislocirane

sudionike jednog i drugog pola tržišta međusobno povezuju.

Kvalitetna prezentacija kroz sajmove i propagandni materijal te naposljetku kroz

promociju bivših posjetitelja turističkoj destinaciji, uvelike pridonosi povećanju broja

turista na nekom području. U projektu stvaranja kvalitetne ponude na tržištu vrlo bitan

segment zauzima Turistička zajednica Grada Dugo Selo (promocija) te nositelji

turističke ponude – vlasnici apartmana, hotela, ugostiteljskih objekata, izvođača,

organizatori turističkih događanja…

Kvalitetnu turističku ponudu postižemo ako su sljedeći elementi koordinirani :

Turistička zajednica, lokalna uprava i samouprava, uredi državne uprave,

kulturne i znanstvene institucije

Putničke ili turističke agencije

Nositelj turističke ponude (vlasnici apartmana, hotela, ugostiteljskih objekata,

izvođači, organizatori događanja, animatori… )

Ako bilo koji od ovih elemenata ne funkcionira ili nije u koheziji s ostalima dovodi se u

pitanje kvaliteta turističke ponude.

8

2.1. Motivi dolaska i kriteriji odabira turističke destinacije

Turistička potražnja predstavlja skupinu potencijalnih turista i potrošača koja svojim

stavovima, navikama, željama i mogućnostima određuje količine, kvalitetu i cijene

pojedinih roba i usluga na turističkom tržištu.

Turist je centralna figura koja svojim stavovima i željama formira i određuje zahtjeve i

ponašanja na tržištu, što postaje odrednicom svih sudionika turističke ponude. Upravo

je te želje, zahtjeve i potrebe potrebno prepoznati kako bi se osigurao ostanak na

tržištu i rentabilno poslovanje.

Neki od njih su: sadržaj, klima, troškovi putovanja, troškovi smještaja, interes za

povjesnu baštinu, okoliš, potpuna promjena, hrana i piće, troškovi života, upoznavanje

ljudi, zabava, posjet prijateljima, sigurnost, udaljenost od doma, sportski sadržaj,

sadržaji za djecu, jezik, blizina, ...

Slika 1: Razlozi dolaska turista u Hrvatsku

Dugo Selo djelomično zadovoljava glavne kriterije stanovnika EU prilikom odabira

turističke destinacije, a to su: ponuđeni sadržaji, troškovi putovanja, interes za

povijesnu baštinu i okoliš. Uspoređujući to s prirodnim ljepotama, novim iskustvima i

kulturnim znamenitostima kao motivima, može se reći kako Dugo Selo ima pozitivne

preduvjete za privlačenje većeg broja turista.

0

10

20

30

40

50

60

70

Razlog dolaska turista u Hrvatsku

Odmor i relaksacija

Zabava

Prirodne ljepote

Nova iskustva i doživljaji

Uživanje u jelu i piću

Sport i rekreacija

Kulturne znamenitosti

Povoljne cijene

Posjet rodbini i prijateljima

Blizina mjesta

9

2.2. Promocija turističke ponude

Kvalitetnu turističku ponudu potrebno je prezentirati na emitivnim turističkim tržištima.

Način na koji se vrše prezentacije turističke destinacije određuje turistički promet koji

se može očekivati.

Najbolji marketing za svaku turističku destinaciju je ponovni boravak i preporuka osoba

koje su posjetile turističku destinaciju. To potvrđuje da je zadovoljni gost najbolja

valuta koju neko turističko odredište posjeduje.

Govoreći o promociji u segmentu marketinga u turizmu, promocija se usmjerava na

Internet, medije (tisak i televizija), putničke agencije te sajmove. Iako sajmovi u

ukupnom odnosu informiranja predstavljaju 7%, istraživanja pokazuju da oni

predstavljaju idealan prostor za prezentaciju turističke destinacije, jer se informacije

primljene na sajmovima nakon nekog vremena koriste pri kupovini turističkog

proizvoda kroz druge kanale.

Na tržištu je sve više prisutan Internet, odnosno sve veći broj posjetitelja koristi ovaj

oblik za dobivanje informacija o turističkoj destinaciji.

10

3. Ključne faze u izradi strategije razvoja turizma

3.1. Izrada vanjske analize situacije

Vanjska analiza zapravo obuhvaća analizu vanjskih faktora destinacije za koju se

izrađuje plan turističkog razvoja. Prilikom izrade vanjske analize situacije, potrebno je

obuhvatiti širok niz parametara, čime se dobiva kvalitetna analiza šire slike postojećeg

položaja turističke destinacije. Na primjer, prilikom izrade strategije za razvoj turizma

na županijskoj razini, vanjski parametri mogu obuhvaćati statističke podatke o

dolascima i noćenjima na nacionalnoj razini.

Izuzetno je bitna i analiza konkurencije koja, prije svega, obuhvaća analizu strukture,

cijena i dostupnosti turističkog proizvoda. Posebno se može obratiti pažnja na broj

turističkih znamenitosti i način njihove promidžbe. Analiza tržišta potražnje, koja je

također sastavni dio vanjske analize situacije, promatra ključna turistička tržišta koja bi

mogla privući posjetitelje u destinaciju za koju se izrađuje strategija. Kroz ovu analizu

prije svega se prati trend broja noćenja, zemlje podrijetla iz kojih dolaze posjetitelji,

svrha posjeta, mjesec ili razdoblje posjeta te broj posjetitelja turističkih ureda,

turističkih atrakcija i muzeja.

3.2. Izrada unutarnje analize situacije

Unutarnja analiza započinje s prikupljanjem podataka o trenutnom stupnju turističkog

razvoja destinacije te trenutnom vizijom razvoja turističke destinacije. Na taj način se

učinkovito definiraju smjernice razvoja turističke destinacije. Treći element interne

analize je analiza upravljanja destinacijom. U sklopu tog elementa se definira koja se

turistička politika primjenjuje na destinaciju za koju se izrađuje strateški dokumente te

kakva su viđenja i ciljevi subjekata odgovornih i uključenih u razvoj turizma u

destinaciji, kako je strukturirani turizam, kolika su sredstva, kakva im je marketinška

politika, koji su trenutno razvijeni turistički proizvodi, postoje li ikakvi partnerski odnosi

između njih i sl.

Unutarnja analiza mora dati odgovore na sljedeća pitanja:

o postoji li vizija razvoja turizma?

o kako su organizirani subjekti u privatnom i javnom sektoru?

o koji su financijski izvori?

o postoji li politika tržišta (proizvodi u skladu s tržištem i pozicioniranjem)?

o postoji li monitoring u turizmu?

11

3.3. Izrada SWOT analize turističke destinacije

SWOT analiza koristi se kao metoda za prepoznavanje i utvrđivanje ključnih čimbenika

razvoja, potencijala za razvoj te razvojnih ograničenja pojedine turističke destinacije.

Na temelju SWOT analize određuju se razvojna vizija, ciljevi, prioriteti, mjere i projekti

koji će doprinijeti razvoju pojedine turističke destinacije za koju se izrađuje strategija.

Preko SWOT analize se iz obilježja koja su definirana u prethodne dvije faze izdvajaju

ona koja predstavljaju razvojne snage, odnosno razvojne slabosti pojedine turističke

regije. Nadalje, SWOT analiza pomaže da se na jednostavan i strukturiran način uzmu

u obzir stanje i trendovi razvoja turizma u širem okruženju te da se ukaže na osnovne

razvojne prilike, odnosno prijetnje koje od tamo dolaze.

3.4. Definiranje vizije

Postizanje zajedničke vizije razvoja određene turističke destinacije je proces u koji je

potrebno uključiti različite interesne skupine. Naravno, samo definiranje vizije mora se

temeljiti na rezultatima iz prethodnog poglavlja. Kada se oblikuje vizija, interesne

skupine Dugog Sela mogu se poslužiti sljedećim pitanjima:

o Koje proizvode ili usluge želimo promovirati?

o Kakav turistički proizvod želimo?

o Koje grupe klijenata želimo privući?

o Koje marketinške segmente želimo pridobiti?

o Na koja se geografska tržišta želimo orijentirati?

3.5. Određivanje strateških ciljeva

Strateški ciljevi su od ključne važnosti za ostvarenje vizije razvoja turističke

destinacije. Strateški ciljevi se definiraju na temelji svih prethodnih faza. Time se

osigurava optimalan razvoj turističke destinacije uz minimiziranje rizika.

Kod određivanja strateških ciljeva, mora se velika pažnja pokloniti tome da oni budu

mjerivi, kako bi se moglo dokazati da li su i na koji način ti strateški ciljevi postignuti.

Isto, tako , pošto se i sama razvojna strategija turizma izrađuje za određeno

programsko razdoblje, potrebno je i vremenski definirati te strateške ciljeve i to na taj

način da budu ostvarivi unutar trajanja programskog ciklusa strategije za razvoj

turizma.

12

Nadalje, strateški ciljevi moraju biti u skladu sa strateškim ciljevima nekih krovnih

dokumenata. Na primjer, ako se radi neka lokalna strategija razvoja turizma, potrebno

je provjeriti da li su ti strateški ciljevi u skladu s regionalnom i/ili nacionalnim

strategijama razvoja, kako ne bi došlo do nesuglasja i neusklađenosti pojedinih

razvojnih strategija.

3.6. Određivanje prioriteta i mjera

Prioriteti i mjere proizlaze iz strateških ciljeva i njihovim ostvarenjem zapravo se

pridonosi ostvarenju strateških ciljeva razvoja pojedine turističke destinacije.

Kod definiranja prioriteta i mjera, potrebno je veliku pažnju posvetiti tome da se odrede

korisnici i nositelji ovih prioriteta i mjera, jer se na ovoj razini u velikoj mjeri

raspodjeljuju odgovornosti i odlučuje kakva vrsta turističkih razvojnih aktivnosti i

projekata će se promovirati tijekom programskog razdoblja za koje se izrađuje

strategija razvoja turizma.

Dakle, prioriteti i mjere su detaljne smjernice razvoja pojedine turističke destinacije

koje definiraju vrstu aktivnosti i projekata, nositelje i korisnike, ali i mehanizme

provedbe te okvirna financijska sredstva koja su na raspolaganju za provedbu

pojedinog prioriteta ili pojedine mjere turističkog razvoja.

3.7. Izrada akcijskog plana

Kako bi se što jasnije odredile odgovornosti, definirala metodologija provedbe

strategije razvoja turizma, ali i utvrdili načini nadzora i evaluacije uspješnosti strategije,

izrađuje se akcijski plan razvoja turizma u Dugom Selu.

Kod izrade akcijskog plana, važno je vidjeti računa o tome da sam akcijski plan mora

odražavati potrebe za boljom ekonomskom valorizacijom prirodne i kulturno-povijesne

baštine, ljudskih potencijala i znanja vezanih uz turističku destinaciju za koju se

izrađuje strategija. Time akcijski plan postaje temelj za provedbu Strategije.

13

4. Turizam u Dugom Selu

4.1. Turistička zajednica Grada Dugo Selo

Turistička zajednica osniva se radi jačanja i promicanja turizma i gospodarskih

interesa pravnih i fizičkih osoba, u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s tim

djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti. Zadaće turističke zajednice su

sljedeće:

promoviranje turističke destinacije na razini grada samostalno i putem udruženog

oglašavanja

upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane

grada

sudjelovanje u definiranju ciljeva i politike razvoja turizma na nivou grada

sudjelovanje u stvaranju uvjeta za efikasnu koordinaciju javnog i privatnog sektora

poticanje optimalizacije i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi i koristi za

okoliš

izrada strateških i razvojnih planova turizma na području grada

poticanje i sudjelovanje u uređenju grada u cilju unapređenja uvjeta boravka

turista, osim izgradnje komunalne infrastrukture

redovito, a najmanje svaka 4 mjeseca, prikupljanje i ažuriranje podataka o

turističkoj ponudi, smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima (kulturnim, sportskim i

drugim manifestacijama) radnom vremenu zdravstvenih ustanova, banaka, pošte,

trgovina i sl. i drugih informacijama potrebnih za boravak i putovanje turista

izdavanje turističkih promotivnih materijala

obavljanje informativnih poslova u svezi s turističkom ponudom

poticanje i organiziranje kulturnih, zabavnih, umjetničkih, sportskih i drugih

manifestacija koje pridonose obogaćivanja turističke ponude

koordinacija djelovanja svih subjekata koji su neposredno ili posredno uključeni u

turistički promet radi zajedničkog dogovaranja, utvrđivanja i provedbe politike

razvoja turizma i obogaćivanja turističke ponude

poticanje, organiziranje i provođenje akcije u cilju očuvanja turističkog prostora,

unapređenje turističkog okružja i zaštite čovjekova okoliša, te prirodne i kulturne

baštine

poticanje, unapređenje i promicanje specifičnih prirodnih i društvenih vrijednosti

koje grad čine turistički prepoznatljivom i stvaranje uvjeta za njihovo gospodarsko

korištenje

vođenje jedinstvenog popisa turista za područje grada, poglavito radi kontrole

naplate boravišne pristojbe i stručne obrade podataka

dnevno prikupljanje, tjedna i mjesečna obrada podataka o turističkom prometu na

području grada

14

provjera i prikupljanje podataka o prijavi i odjavi boravka turista u cilju suradnje s

nadležnim inspekcijskim tijelima u nadzoru nad obračunom, naplatom i uplatom

boravišne pristojbe, te prijavom i odjavom turista

poticanje i sudjelovanje u aktivnostima obrazovanja stanovništva o zaštiti okoliša,

očuvaju i unapređenju prirodnih i društvenih vrijednosti prostora u cilju razvijanja

svijesti stanovništva o važnosti i učincima u turizmu, te svojih članova, odnosno

njihovih zaposlenika u cilju podizanje kvalitete usluga

organizacija provođenja i nadzor svih radnji promocije turističkih proizvoda grada

sukladno smjernicama Skupštine Zajednice, godišnjem programu rada i

financijskom planu turističke zajednice grada

ustrojavanje jedinstvenog turističkog informativnog sustava, sustava prijava i

odjava turista i statističke obrade

Zajednica sudjeluje u provedbi programa i akcijama turističke zajednice županije

od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu s područja županije.

Zajednica može na temelju posebne odluke Turističkog vijeća Hrvatske turističke

zajednice, biti član međunarodnih turističkih organizacija obavljanje i drugih

poslova propisanih Zakonom ili drugim propisima

4.2. Podaci o smještajnim kapacitetima Dugog Sela

Grad Dugo Selo ima ukupno 95 stalnih smještajnih jedinica, a najveće smještajne

kapacitete imaju:

1. Klet Bunčić (www.buncic.hr) 40 jedinica 79 ležaja

2. Motel Sveti Nikola (www.motel-svetinikola.hr) 9 jedinica 30 ležaja

3. Restoran i prenoćište „San“ (www.semper.hr) 15 jedinica 40 ležaja

4.3. Podaci o turistima na području Dugog Sela

Tijekom 2010. godine ukupan broj turista koji su posjetili Dugo Selo iznosio je 2.136,

od čegu su domaći turisti 1.465, a strani 671.

Ostvareno je 3.989 noćenja, od čega su domaći turisti ostvarili 2.560 noćenja, a strani

1.429.

15

4.4. Turističke i putničke agencije

Kao što je navedeno na početku ovog elaborata, turističko tržište se bitno razlikuje od

klasičnog tržišta. Na turističkom tržištu, ponuda ide uz potražnju, odnosno turističku

ponudu treba plasirati na emitivna tržišta.

Do sada su turističke agencije radile isključivo poslove emitive, odnosno većina

njihovog posla odnosila se na prodaju turističkih aranžmana drugih receptivnih

područja stanovnicima Zagrebačke županije. Da bi se neko područje moglo razvijati u

turističkom smjeru, agencije se moraju baviti poslovima receptive odnosno

prezentiranja turističkog proizvoda potencijalnim kupcima (turistima).

Razlog sadašnjeg načina djelovanja jesu problemi na koje nailaze ove agencije:

nepostojanje višednevne kvalitetne turističke ponude Dugog Sela

nepostojanje koordinacije između agencija, vlasnika smještajnih kapaciteta i

turističke zajednice

nedovoljna iskorištenost prirodnih, kulturnih i povijesnih potencijala

nedostatni smještajni kapaciteti

nedovoljno razvijen turizam na seoskim domaćinstvima (agroturizam)

Prilikom plasiranja turističkog proizvoda na tržište važnu ulogu ima „prihvatna

agencija“. Ova agencija prezentira turistički proizvod na emitivnim tržištima u sklopu

svoje ponude, promovira turistički proizvod te eventualno ima prednost prilikom

rezervacije smještajnih kapaciteta.

Nužno je da se Turistička zajednica Dugog Sela te županijska Turistička zajednica

koordiniraju i dogovaraju o prezentaciji i stvaranju turističkog proizvoda i destinacije s

agencijom koja bi predstavljala „prihvatnu agenciju“ te sa svim ostalim agencijama. Iz

navedenog je vidljivo da se samo koordinacijom svih subjekata u turističkom sektoru

turizam može razvijati na kvalitetnim temeljima.

16

4.5. Analiza stanja u turističkoj ponudi Dugog Sela

Prije izrade SWOT analize razvoja turizma Dugog Sela, obavljeni su razgovori s

osobama koje su u Gradu vezane uz turizam. Iz razgovora je proizašlo da Dugo Selo

razvija i ima potencijal za razvoj sljedećih selektivnih oblika turizma:

• kulturni i povijesni turizam

• turizam promatranja ptica

• seoski turizam (agro turizam i etno turizam)

• kongresni turizam

• lovni i ribolovni turizam

• izletnički i rekreativni turizam

Nepostojanje turističkog proizvoda upakiranog u kvalitetnu turističku ponudu plasiranu

na turističko tržište glavni je uzrok malog broja noćenja na području Dugog Sela. Kako

bi lakše pozicionirali Dugo Selo kao turističku destinaciju, odnosno odredili njezine

prednosti, slabosti, mogućnosti i ograničenja, izrađena je SWOT analiza.

Potrebno je isto tako napomenuti kako su gore navedeni oblici turizma međusobno

nadopunjavajući i isprepleteni, znači ne treba ih gledati odvojeno, nego kao

međusobno ovisne dijelove jedne veće turističke slike Dugog Sela i okolice.

17

5. SWOT ANALIZA

Prednosti:

• prometna dostupnost

• blizina hrvatskih urbanih centara, posebno Zagreba

• bogatstvo povijesnih, kulturnih i prirodnih atrakcija

• razvijena ekonomska osnova – gospodarstvo, obrazovanje, uprava

• razvijena infrastruktura

• poljoprivredni resursi (izvor hrane)

• ekološki zdrava sredina

• geotermalni resursi (istraženi, ali neiskorišteni)

Slabosti:

• slabo definirana turistička ponuda

• nepostojanje tradicije turizma

• slaba organiziranost i koordinacija subjekata turističke ponude

• slaba uređenost i označenost pojedinih područja Dugog Sela

• nedostatak zabavnih sadržaja

• slabi marketing i promocija

• nedovoljni smještajni kapaciteti

• nerazvijeni smještajni, ugostiteljski i trgovački sektor

Mogućnosti:

• stvaranje Dugog Sela kao turističke destinacije

• suradnja s drugim turističkim regijama – povijesna povezanost

• koordinacija s gospodarskim subjektima

• orijentacija određenom tipu turista:

o mladi bračni parovi željni romantike

18

o osobe starije životne dobi željne kulture i kulturnih događanja

o osobe sklone rekreaciji

• razvoj selektivnih oblika turizma

o kongresni

o lovni i ribolovni

o rekreativni

o izletnički

o kulturni

• poboljšanje turističke ponude dodatnim sadržajima

o organizacija manifestacija (različiti festivali, Martinje, Vincekovo, tradicionalna jela…)

o radionica (kongresni turizam, zdrava hrana, prevencije bolesti ...)

o prikazi povijesnih događanja

o organiziranje raznih natjecanja (biciklizam, maratoni, triatlon ...)

• prostor za kongresni turizam

Ograničenja:

• slaba suradnja između subjekata turističke ponude

• ograničavajuća zakonska osnova za razvoj turizma na seoskim domaćinstvima

• konkurencija okolnih gradova i županija

• ograničeni izvori financiranja razvoja

Iz ove analize proizlazi da potencijal uistinu postoji i da se do sada nije u potpunosti

iskorištavao. Cjelokupna turistička ponuda nije imala kvalitetne temelje na kojima bi se

razvijao turizam.

Nakon analize turističke ponude Dugog Sela i okolice, predlažu se sljedeće

smjernice razvoja:

• Formiranje tijela za koordinaciju i provođenje smjernica

• Revizija i razvoj postojećih turističkih resursa

19

• Stvaranje turističkog proizvoda, turističke ponude i „prihvatne agencije“

• Kreditne linije za poticanje bavljenja turizmom

• Turizam „on-line“

• Sudjelovanje u EU projektima unutar regije

5.1. Koordinacija i provođenje smjernica

Kvalitetnu turističku ponudu može se dobiti ukoliko su sljedeća tijela koordinirana:

- Turistička zajednica (Dugo Selo, Zagrebačka županija), lokalna uprava i

samouprava, Uredi državne uprave, kulturne i znanstvene institucije

- Putničke i turističke agencije

- Nositelji turističke ponude (vlasnici apartmana, hotela, ugostiteljskih objekata,

izvođači, organizatori događanja, animatori… )

Razlozi:

- lakše financiranje projekata (više partnera)

- veći broj stručnjaka na teoretskom i operativnom planu

- koordinacije u svrhu stvaranja turističke ponude

- kvalitetan monitoring i evaluacija

Na primjerima Istre, Slovenije, Austrije i mnogih drugih, dokazana je neophodnost

koordinacije i suradnje. Smatramo da Poglavarstvo grada treba donijeti odluku o

osnivanju tijela koje će se baviti koordinacijom. Taj, nazovimo „Odbor za koordinaciju

turizma Dugog Sela“ sačinjavali bi i predstavnici svih tijela koja sačinjavaju turističku

ponudu. Glavni zadatak koordinacije bila bi provedba smjernica razvoja turizma.

20

5.2. Revizija postojećih turističkih resursa

Iz analize vidljivo je da na području Dugog Sela ne postoji dovoljan broj smještajnih

kapaciteta te da je slaba uređenost i označenost pojedinih područja Dugog Sela.

Potrebno je izvršiti analizu stanja na terenu te na osnovu toga razvijati postojeće

objekte. Obnovu i uređenje pojedinih objekata moguće je napraviti kroz korištenje

fondova EU, donacija ili pomoći nadležnih Ministarstava odnosno kroz kredite

poslovnih banaka ili HBOR – a.

Posebno treba obratiti pažnju na:

- smještajne kapacitete;

- ugostiteljske objekte; analiza ugostiteljskih objekata koji su zapušteni ili im je

potrebna revitalizacija

- izletišta; na području Dugog Sela ne postoje uređena izletišta (potrebna reviziju

objekta i izrada smjernice prema kojima će se ti objekti iskoristiti)

- kulturno - povijesnu baštinu; reviziju postojećeg stanja u kulturno – povijesnoj

baštini, (objekte u lošem stanju konzervirati i zaštititi od propadanja, očuvane

objekte održati u dobrom stanju)

- biciklističke i pješačke staze; revizija u svrhu dobivanja stvarne slike stanja,

pridruživanje sadržaja (odmorište, ugostiteljski objekt, smještajni kapacitet) – u

konačnici karta biciklističkih i pješačkih staza s dodatnim sadržajima

- vinske ceste; kontaktiranje i evidentiranje vinskih podruma zainteresiranih za

turističku suradnju u svrhu izrađivanja vinske karte

- lovišta i ribolovišta; analiza lovišta i ribolovišta (definirati lovišta i ribolovišta

zainteresirana za lovni i ribolovni turizam)

5.3. Stvaranje turističkog proizvoda, turističke ponude i „prihvatne agencije“

Nakon izvršene revizije potencijala Dugog Sela, resurse kojima ne treba dodatna

ulaganja ili obnova potrebno je odmah uključiti u turističku ponudu Dugog Sela.

Najkvalitetniji i sigurniji način plasiranja turističkog proizvoda na tržište je putem

„prihvatne agencije“. Koordinacija će putem javnog natječaja izabrati „prihvatnu

agenciju“ za Dugo Selo. „Prihvatna agencija“ u suradnji sa turističkom zajednicom

priprema program posjete turista za određeno područje, plasira ga na turističko tržište i

vrši prodaju.

U stvaranju turističke ponude potrebno je iskoristiti i koordinirati sve turističke

elemente Dugog Sela: turistička zajednica koja osigurava dostupnost i primjeren izgled

turističke destinacije; putničke agencije stvaraju turistički program, prezentiraju ga na

21

tržištu, pronalaze partnere, organiziraju dolazak gostiju te pripremaju popratni sadržaj;

nositelji ponude koji svoje objekte uređuju i brinu se za gosta.

5.4. Kreditne linije za poticanje bavljenja turizmom

Strategijska analiza pokazala je da je većina turističkih objekata nerazvijena te da

postoji nedovoljan broj smještajnih kapaciteta.

Potrebne su kreditne linije za sljedeće aktivnosti:

- ulaganja u obnovu starih kuća u skladu s izvornom, tradicijskom i

ambijentalnom arhitekturom

- ulaganja u kupnju, izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, obnovu i modernizaciju

smještajnih objekta

- refinanciranje postojećih kredita

Korisnici ovakvih kredita bile bi fizičke ili pravne osobe, registrirane ili sa prebivalištem

na području Dugog Sela, a pri Uredu državne uprave registrirane za obavljanje

ugostiteljske djelatnosti u smještajnim objektima, odnosno upisane u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstva.

Na tržištu postoje kreditne linije HBOR – a koje potiču razvoj turizma. Subjektima

zainteresiranim za kredite problem predstavlja pisanje projekata i prikupljanje

projektne dokumentacije. Agencija za razvoj i tijelo za koordinaciju pružali bi im pomoć

prilikom pripremanja projekata u svrhu dobivanja kredita

5.5. Turizam „on-line“

Svakim danom sve više građana koristi Internet da bi upoznali turističku destinaciju za

koju su zainteresirani. Internet kao sredstvo informiranja koristi 25% turista. Činjenica

da je u posljednje četiri godine postotak korištenja Interneta kao sredstva informiranja

skočio s 5% na 25% daje mu veliku važnost već sada, a još veću u budućnosti. Kod

korištenja Interneta pojavljuju se različiti problemi vezani za pouzdanosti i točnosti

informacija, funkcioniranje rezervacijskih instrumenata i sl. što ponekad dovodi do

neugodnih iskustava tipa da turist završi na sasvim drugom mjestu. Ovi se problemi

posebno javljaju u turističkim destinacijama s manjim brojem smještajnih kapaciteta.

22

Da bi u Dugom Selu to izbjegli, predlažemo vertikalno i horizontalno povezivanje svih

elemenata turističke ponude. Tako bi se svi podaci o Dugom Selu kao turističkoj

destinaciji nalazili na jednom mjestu.

Najkvalitetniji način ovakvog povezivanje i prezentiranja turističke ponude je putem

centralnog WEB portala. Na ovom portalu bi turistička zajednica i županijska turistička

zajednica putem CMS alata (Content Management System) održavale svoj dio portala.

Baza podataka smještajnih kapaciteta i rezerviranje soba bila bi centralizirana (lakše

održavanje i povezivanje). Na ovaj portal uključili bi se i zainteresirani poslovni

turistički subjekti (putničke agencije, hoteli, moteli, apartmani..). Ovim načinom

problemi kvalitetne prezentacije turističke destinacije i rezervacije smještajnog

kapaciteta smanjili bi se na najmanju moguću mjeru.

5.6. Sudjelovanje u projektima EU unutar regije

U svrhu lakšeg financijskog praćenja predloženih smjernica mogu se koristiti fondovi

EU kao izvor sufinanciranja za marketing i organizaciju ponude. Fondovi koje možemo

koristiti u ovom slučaju su INTERREG III A i Culture 2000. Važno je napomenuti da su

nam za INTERREG IIIA potrebni partneri izvan Republike Hrvatske, u ovom slučaju

Slovenije, Mađarske odnosno Italije, Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore. Projekti

koji prolaze moraju biti vezani za povezivanje regija unutar i van republike Hrvatske u

smislu promicanja kulturne baštine i stvaranja zajedničkog turističkog proizvoda.

U Culture 2000 fondu možemo imati partnere iz bilo kojeg djela Europe. Koristimo ga

kao sredstvo kod pronalaženja dodirnih točaka u kulturi sa drugim zemljama Europske

unije. Projekti koji prolaze moraju biti vezani za arheološka istraživanja ili

rekonstrukciju kulturnih objekata koji su u vezi s istovjetnim i van Republike Hrvatske.

23

6. Kulturni i povijesni resursi

Zbog sve zahtjevnijih, iskusnijih i rafiniranijih kupaca, koji sve više očekuju od

ponude, kvaliteta ponude postaje strateška varijabla u borbi za tržišni udio. S

izazovom kako poboljšati kvalitetu kvalitetu ponude, danas se susreću sve

turističke destinacije.

Priroda, kulturno nasljeđe, a posebno arhitektura - čine turističke resurse

Europe. Kulturno nasljeđe daje određenu autentičnost destinaciji, čini je

prepoznatljivom i drukčijom i na njemu se često temelji konkurentska prednost u

odnosu prema drugim destinacijama. Danas je kultura komercijalan “proizvod”

što se nudi turistima koji traže odmor i iskustvo. U mnogim turističkim destinacijama

takvi resursi prijeko su potreban dodatak osnovnim elementima ponude. Međutim, nije

dovoljno imati samo bogato kulturno nasljeđe, njime treba znati marketinški upravljati.

Samo nasljeđe koje je, u najvećoj mogućoj mjeri, u funkciji turizma - može pružiti

maksimalne ekonomske efekte.

6.1. Turistička ponuda i potražnja

Poboljšanje životnog standarda i globalizacijski procesi na turističkom tržištu

bitno su utjecali na promjene ponašanja turističkih potrošača. Dolazi do afirmiranja

dodatnih, novih potreba, i do promjena u stavovima potrošača prema kvaliteti.

Suvremeni turisti iskusni su putnici, dobro su informirani, žele sadržajnija turistička

iskustva, nastoje optimalno zadovoljiti svoje potrebe, s obzirom na vrijeme i novac

koje su uložili u putovanje. Njih karakterizira dinamičnost, znatiželja, želja za

upoznavanjem novih sredina, želja za atraktivnim događajima. Oštra konkurencija na

međunarodnom turističkom tržištu i sve veći broj sudionika s razvijenom i kvalitetnom

ponudom omogućuju im veći izbor usluga. Zato se odlučuju za one turističke

destinacije koje nude odgovarajuću kvalitetu i odabiru druge ako kvaliteta ne

udovoljava njihovim očekivanjima.

Sve veći broj turista traži sadržajniji odmor, oblikovanje odmora prema njihovoj

želji. Traže da ih se ponudom zainteresira, privuče i zadrži. Prirodne ljepote nisu više

dovoljan čimbenik atraktivnosti, posebno za zahtjevnije tržišne segmente koji teže

sadržajnijoj i aktivnijoj dokolici.

Više nije osnovno pitanje gdje provesti odmor, jer se standardi u pogledu

smještaja, prehrane i prijevoza mogu manje više svugdje ispuniti, već je pitanje kako

provesti odmor, a ono podrazumijeva visoku kvalitetu i bogat sadržaj boravka u

određenoj destinaciji. Kako ponašanje turista na odmoru postaje sve rafiniranije,

potrebno je poznavati motive koji utječu na odluke pojedinaca o putovanju.

24

Sve atraktivne činitelje turističke ponude destinacije moguće je podijeliti na:

- prirodne atrakcije (klima, flora i fauna i druga geografska obilježja destinacije i

prirodnih resursa),

- izgrađene atrakcije (građevine i turistička infrastruktura, uključujući povijesnu i

modernu arhitekturu, spomenike, šetnice, parkove, kongresne centre i sl.),

- kulturne atrakcije (povijest i folklor, religija i umjetnost, kazalište, glazba, ples i

drugi oblici zabave, muzeji – neki od ovih mogu se razviti u posebne događaje,

festivale i dramske izvedbe koje prikazuju epizode iz povijesti mjesta),

- društvene atrakcije (način života i običaji domicilnog stanovništva, jezik i

mogućnosti za druženja)

- povijesne prirodne atrakcije (parkovi, zoološki vrtovi, geomorfološka i

geološka nalazišta itd.),

- znanost (muzeji, tehnologijski centri itd.),

- proizvodnja (farme, vinogradi itd.),

- obrtnički centri i prodavaonice (ručno izrađeni proizvodi - skulpture,

grnčarije, ručno izrađeno staklo, svila, metalni predmeti, itd.),

- proizvođačka industrija (vinarije, muzeji u kojima se prezentira ekonomski

razvoj, itd.),

- društveno-kulturne atrakcije (pretpovijesne i povijesne atrakcije, kuće,

nošnje, namještaj, društveni život, itd.),

- povijesne ličnosti (znamenitosti i predjeli gdje su živjeli i radili pisci i slikari),

- umjetnost (kazališta, ulične izvedbe, itd.),

- parkovi (arboretum, ukrasni parkovi, povijesni parkovi, itd.),

- tematski parkovi (avanturistički parkovi, zabavni parkovi za djecu, itd.),

- galerije, prvenstveno umjetničke galerije,

- festivali i priredbe (povijesni sajmovi, festivali vezani za događaje iz prošlosti,

seoski festivali, itd.),

25

- tradicionalni sportovi ( ribanje, lov, streljaštvo, itd.),

- otmjene i stare kuće (palače, seoske kuće, plemićki dvorci, itd.),

- vjerske atrakcije (crkve, kapelice, itd.),

- gradovi (povijesni gradovi, zgrade),

- sela i zaseoci (ruralna arhitektura),

Elementi ponude koji često odlučujuće utječu na izbor destinacije putovanja

jesu i kulturne atrakcije. One su bitan motiv za putovanje i često se njime koristi u

promociji i kreiranju prestiža destinacije na tržištu. Težnja za otkrivanjem autentičnog

nasljeđa gotovo je uvjek na popisu motiva za putovanje. Danas se u svijetu sve se

veće značenje daje kulturnim i ekološkim sadržajima u turističkoj ponudi, regionalne

razlike postaju sve važnije.

Područja interesa prilično su različita i uključuju: kulturno-povijesne

spomenike, umjetnost, zabavu, sport, kulturne događaje i sl. Samo posjetom

turističke destinacije u njezinu prirodnom okruženju mogu se vidjeti, osjetiti i u

potpunosti spoznati regionalna i nacionalna prošla i sadašnja kulturna kreativnost,

raskoš folklora, izobilje kulturnog i umjetničkog bogatstva u muzejima, povijesnim

gradovima i građevinama koje odišu spomeničkim i mitskim duhom. Originalnost,

raznovrsnost i obilje takvih kulturnih resursa određuje razinu kvalitete turističkih

atrakcija, što povećava vrijednost sveukupne turističke ponude svake destinacije i

zemlje.

Osim statičkih kulturnih resursa, za privlačenje domaćih i stranih turista koristi

se festivalima i posebnim događajima (glazba, kazališne predstave, književnost,

opća kultura, folklor, karneval, sport, natjecanja, obljetnice, tradicija i sl.). Oni postaju

ključnim elementima u međunarodnoj turističkoj promociji na danas sve

konkurentnijem turističkom tržištu. Mogu pridonjeti animaciji statičkih kulturnih

atrakcija, stvoriti želju za ponovnim dolaskom, za posjetom destinaciji u

izvansezonskom razdoblju ili pak za odlaskom u netradicionalna turistička

područja.

U mnogim destinacijama posebni događaji predstavljaju važan element

turističkog proizvoda, privlače određeni segment potrošača, pomažu u kreiranju boljeg

imidža, a kad su na razini međunarodnih događaja utječu na stvaranja imidža cijele

zemlje. Koristi se njima kao sredstvom za privlačenje i stranih i domaćih turista, i kao

rješenje problema diferencijacije “proizvoda“ na sve konkurentnijem turističkom tržištu.

26

Kultura je osnova turističkom proizvodu mnogih zemalja i glavni razlog zašto

ih turisti posjećuju.Kulturni turizam sastoji se od mnogo elemenata koji čine turističko

tržište i uključuje:

- posjet povijesnim atrakcijama i destinacijama i prisustvovanje

tradicionalnim festivalima,

- putovanje motivirano željom za kušanjem nacionalne, regionalne i lokalne

hrane i pića,

- praćenje tradicionalnih sportskih događaja i sudjelovanje u lokalnim

aktivnostima na odmoru,

- posjet farmama, tvornicama, obrtničkim radionicama i sl.

6.2. Kulturno nasljeđa i marketing

Da bi uspješno zadovoljili potrebe i zahtjeve turističkih potrošača, potrebno je:

- upoznati potrošačeve elemente vrijednosti prema njegovoj osobnoj percepciji,

- otkriti svaku neiskorištenu mogućnost povećanja vrijednosti,

- stvoriti zadovoljnoga gosta i steći konkurentsku prednost na tržištu.

Budući da sudionici kulturnog turizma ne čine jedinstven tržišni segment, već imaju

širok spektar potreba, treba prikupiti informacije o zahtjevima i očekivanjima turista

kojima je upoznavanje s kulturnim atrakcijama glavni motiv putovanja i onih kojima je

upoznavanje s kulturnim atrakcijama samo dio aktivnosti na putovanju motiviranom

odmorom i relaksacijom, zatim o zahtjevima onih kojima je to prvi boravak u destinaciji

i onih koji su već prije boravili, te turista koji dolaze iz različitih zemalja. Do takvih

podataka moguće je doći istraživanjem tržišta. Istraživanja će dati odgovor na pitanja

tko kupuje, zašto kupuje i kako su potrošačeve potrebe zadovoljene.

Istraživanja pokazuju da je upoznavanje kulturnih resursa češće sekundarni

nego primarni motiv putovanja. Ukupno kulturno turističko tržište, uključujući i turiste

kojima je kultura sekundarni motiv putovanja, oko tri je puta veće od tržišta što ga čine

turisti kojima je upoznavanje kulturnih atrakcija primarni motiv putovanja. Većina

posjetitelja traži kombinaciju kulturnog doživljaja i odmora, a samo manji tržišni

27

segment su oni kojima je kultura glavni motiv putovanja. Posječivanje kulturnih

atrakcija samo je dio njihovih dnevnih aktivnosti koje kombiniraju s ostalim, npr.

posjetima restoranima i sl. To je samo dio s „popisa“ aktivnosti, i prioriteti ovise o

već poduzetim aktivnostima i o stvarnom poznavanju destinacije. Samo 20%

anketiranih turista navodi za primarni motiv putovanja upoznavanje kulturnog

nasljeđa.

Da bi se potaknuo interes turista za kulturne atrakcije, kulturne se atrakcije

moraju održavati, oblikovati i isticati u kontekstu ponude destinacije zajedno s ostalim

uslugama. Važno je osigurati djelotvoran marketinški menadžment kulturnih atrakcija i

kombinirati različita područja interesa u svakom aranžmanu, te u isto vrijeme turistima

osigurati različite pogodnosti, privlačnosti i usluge. Potrebno je kreirati događaje za

turiste, bilo kao „proizvode“ ili kao dio sveukupne atrakcije mjesta, vodeći računa o

autentičnosti lokalne kulture.

Kulturni „proizvod“ nisu same građevine ili predmeti iz prošlosti već je proizvod

način njihove interpretacije. Kulturni resursi moraju biti za turiste izvor emocija, pružiti

im određeni doživljaj. Nije dovoljno ponuditi samo razgledavanje kulturno-povijesnih

znamenitosti, muzeja, galerija i sl. resursa, potrebno je formirati kulturni „proizvod“, -

od resursa stvoriti atrakciju. Svaki kulturni resurs mora pružiti doživljaj, mora omogućiti

turistu da osjeti „povijest“ znamenitosti i da uživa u posjeu. Na taj doživljaj utječe

čitav niz faktora, od opipljivih elemenata ponude, pružene usluge, očekivanja,

ponašanja i stavova samih turista do čitavog niza nekontroliranih varijabla, poput

gužva pri razgledanju, gužva na prilaznim cestama, lijepoga ili lošeg vremena itd.

Za kreiranje imidža destinacije treba odabrati određenu temu koja prenosi

doživljaj atrakcije. Veći interes je za atrakcije koje nude doživljaj u kojemu turisti

mogu sudjelovati, a ne samo je promatrati kao gledatelji. Temu je moguće razviti na

temelju istraživanja koja će pružiti informacije kako posjetitelji doživljavaju atrakciju i

tema je osnova za pozicioniranje atrakcije. Kulturnu baštinu moguće je promovirati

kroz različite teme, npr. legende, znamenite osobe, obljetnice povijesnih događaja,

književnost, trgovinu i sl., uvođenjem suvremenog načina interpretacije koja

uključuje multimedijalne prezentacije, vođene ture, kostime, pisane vodiče itd.

Potrebno je, također, razvijati i nove kulturne atrakcije, osmisliti ulične priredbe s

povijesnim temama, osmisliti glazbene ili filmske festivale, organizirati kulturne

priredbe, tradicionalne svečanosti itd. Naime, veći broj događanja utječe na

povećanje broja noćenja, ne samo zbog posjete određenoj manifestaciji nego zbog

spleta sadržaja različitih događanja.

Marketing mora i u ovom slučaju odigrati značajnu ulogu kako bi se turizam u

gradovima koji svojim povijesnim kulturnim nasljeđem privlače veliki broj posjetitelja

28

razvijao na principu održivog razvoja. Potrebno je uspostaviti suradnju između lokalnih

vlasti i turističkih poduzeća, disperzirati posjetitelje prema atrakcijama izvan zidina

grada, promocijom utjecati na potencijalne posjetitelje kako bi ih privukli na dolazak u

vansezonskom razdoblju, a ne sve svoje napore usmjeravati na povećanje broja

posjetitelja.

Neke su atrakcije komercijalno vođene, dok su neke u državnom/javnom

vlasništvu, poput muzeja, spomenika, i često se posjete njima ne naplaćuju ili pak

naplaćuju, ali po niskim cijenama. Takve turističke atrakcije ovise o marketinškoj

strategiji koja se vodi na razini turističke destinacije, i one su često sastavni dio paket

aranžmana koji se nudi turistima kojima je glavni motiv dolaska u destinaciju odmor i

relaksacija. Menadžment „malih“ atrakcija, kojih je najviše, često se susreće s

problemom visokih fiksnih troškova, problemom sezonalnosti u poslovanju i

nedovoljno marketinškog znanja i vještina u plasmanu svog proizvoda na danas

izuzetno sofisticiranom turističkom tržištu. Kako bi podijeliti iskustva i znanja, privukli

veći broj posjetitelja i ostvarili veći prihod razvijaju razne oblike poslovne suradnje:

- suradnja s partnerskim organizacijama, posebice važna za nove atrakcije

ili one kojima prijeti zatvaranje,

- suradnja s tvrtkama za catering i pružanje sličnih usluga kako bi se ostvarile

dodatan prihod, uz prihod od posjeta,

- suradnja sa sveučilištima i drugim obrazovnim ustanovama u izvođenju

seminara i raznih oblika obrazovanja,

- suradnja s lokalnim tvrtkama koje se atrakcijama mogu koristiti za održavanje

seminara,

- suradnja s drugim kulturnim ustanovama koje nisu direktni konkurenti

kako bi privukle veći broj posjetitelja,

- suradnja s drugim kulturnim ustanovama kako bi podijelile

menadžerska iskustva,

- suradnja s drugim poduzećima (posebice muzeji i galerije) koja su

zaintersirana za prezentaciju njihove kolekcije pomoću računalne tehnologije.

29

7. Turizam promatranja ptica

7.1. Općenito o promatranju ptica

Republika Hrvatska posjeduje bogatu prirodnu baštinu i u europskim razmjerima se, s

obzirom na biološku i krajobraznu raznolikost, nalazi pri samom vrhu. Zbog toga ne

čudi što turisti ističu da im je ljepota i očuvanost naše prirode i čistoća Jadranskog

mora glavni motiv dolaska u Hrvatsku.

Naša priroda je velikim dijelom još netaknuta, ali je pod sve većim pritiskom od nas

samih. Nažalost, vlastiti kapaciteti ovog oblika turizma su nedovoljno razvijeni i često

inozemne agencije dovode strane turiste promatrače ptica u Hrvatsku kako bi im

pokazali našu osebujnu prirodnu baštinu. Hrvatska ima dugu i bogatu tradiciju turizma

i postoji dobro razvijena infrastruktura za turističku ponudu, tako da se nameće

zaključak da turističke zajednice, lokalna samouprava, nadležne državne institucije i

javnost nisu dovoljno upoznati s mogućnostima koje pruža promatranje ptica.

Promatranje ptica podrazumijeva opažanje i proučavanje ptica golim okom ili uz

pomoć optičkih pomagala poput dalekozora (dvogleda), durbina (teleskopa), te u

novije vrijeme i fotografske opreme (fotoaparati s jakim objektivima).

U međunarodnim okvirima se, za promatranje ptica, koristi engleska riječ birdwatching,

a u novije vrijeme i riječ birding („ptičaranje“). Obje riječi predstavljaju brend čitavog

sektora turizma promatranja ptica. Danas, na globalnoj razini, postoji više desetaka

milijuna promatrača ptica koji imaju značajni gospodarski utjecaj koji se mjeri u

milijardama dolara godišnje. S druge strane, ova zajednica, potiče i unaprjeđuje zaštitu

okoliša i ptica na lokalnim razinama.

Privlačenje ptica u svrhu promatranja obavlja se na tri uobičajena načina:

• privlačenje na hranilice i/ili pojilice

• privlačenje u kućice za gnježđenje

• privlačenje glasanjem

Hranilice i pojilice se, uglavnom, postavljaju zbog brige o pticama, a promatranje je

samo usputna aktivnost. Ipak, neke se ptice hrane upravo zbog mogućnosti

promatranja i fotografiranja. Etički pristup pri hranjenju i pojenju ptica zasniva se na

principu da što manje utječemo na prirodnu ravnotežu. To znači da ptice moramo

hraniti kvalitetnom i raznolikom hranom kako bismo privukli veći broj vrsta.

30

7.2. Promatrači ptica i ture za promatranje ptica

Općenito, promatrači ptica su obrazovani ljudi koji imaju razvijenu svijest glede zaštite

prirode i okoliša, što se odražava na njihov način života, putovanja i odmore. Prije

svega, turist promatrač ptica, dolazi u zemlju kako bi upoznao prirodnu baštinu i

promatrao ptice koje nisu česte ili kojih nema u zemlji iz koje dolazi. Taj cilj želi ostvariti

na održivi način, što racionalnijim korištenjem resursa, odnosi smanjiti osobni CO2

otisak te zbog toga preferiraju putovanja vlakom. Također se mora uračunati

mogućnost da ima turista koji su vegetarijanci ili vegani koji imaju posebne

prehrambene navike na koje se mora obratiti pažnja.

Turističke se ture promatranja ptica mogu osmisliti kao „čiste ptičarske ture“ ili se mogu

nadograditi dodatnim elementima kulturnog i ruralnog turizma. Promatrači su ptica,

većinom, obrazovani i zanimaju se za autohtonu kulturnu baštinu. Često ih zanimaju

tradicionalni zanati i tradicionalni način poljoprivrede i stočarstva. Zanimljive su i berbe,

kao npr. berba maslina i grožđa te naknadna prerada plodova u ulje i vino.

Zbog toga se preporuča smještaj u tradicionalno izgrađenim objektima koji, s druge

strane, imaju sve pogodnosti suvremenog smještaja u kojima se poslužuje autohtona i,

po mogućnosti, domaća hrana i piće.

Ture promatranja ptica traju, uobičajeno, između 5 do 10 dana tijekom kojih se obilaze

atraktivna mjesta koja obuhvaćaju raznolika staništa. Hodanje prirodom je osnovni

element izleta. Treba uzeti u obzir da se ptice najbolje promatraju u ranim jutarnjim

satima, dok im aktivnost tijekom dana opada. Promatrači ptica uglavnom su osobe

srednje i starije dobi. To svakako treba imati u vidu prilikom planiranja izleta (težina

staze, prohodnost). Turisti su, uglavnom, dobro oprem- ljeni terenskom opremom

(planinarske cipele, vodootporna odjeća, štapovi za planinarenje), tako da loši

vremenski uvjeti ne sprječavaju realizaciju izleta.

Promatranje ptica se prvenstveno odvija na proljeće kad je sezona gniježđenja većine

vrsta ptica. Najpovoljniji mjeseci su svibanj i lipanj kad su prisutne sve gnjezdarice.

Tada su ptice najaktivnije zbog pjevanja, snubljenja, svadbenih i teritorijalnih letova.

Očito je da se turizam promatranja ptica odvija u predsezoni što povećava iskorištenje

postojećih kapaciteta koji su popunjeni ljeti, tijekom srpnja i kolovoza. Na taj način

turizam promatranja ptica doprinosi proširenju turističke sezone, što je u skladu s

hrvatskom turističkom strategijom.

31

7.3. Infrastrukturni elementi za promatranje ptica

Budući da se turizam promatranja ptica zasniva na pokazivanju prirode i životinja

moramo biti svjesni da je nemoguće kontrolirati prirodne uvjete, a u manjoj mjeri

možemo jamčiti promatranje određenih vrsta. Čak ako neko područje obiluje vrstama

ptica to nužno ne znači da ćemo ih moći i promatrati. Zbog toga je neophodno, prije

dovođenja turista, točno proučiti teren i definirati gdje i kada možemo promatrati

zanimljive vrste. Često je promatranje ptica nezadovoljavajuće jer se ptice, pri

dolasku čovjeka, razbježe i samo ih manji dio grupe turista uopće uspije uočiti.

Međutim, postoje infrastrukturni elementi kao što su promatračnice, koje omogućavaju

nesmetano i dugotrajno promatranje ptica. Takve su promatračnice neophodne za

kvalitetno promatranje, a s druge strane, smanjuju uznemiravanje ptica od strane

čovjeka. Na razvijenim odredištima, gdje se promatraju ptice, promatračnice su

sveprisutne i najčešće su uklopljene u poučne staze na kojima postoji više njih. Putevi

između pojednih promatračnica su skriveni grmljem ili trskom, tako da promatrači ne

uznemiravaju ptice ni tijekom hodanja. To omogućuje što prirodnije ponašanje ptica

(hranjenje, gniježđenje, odmaranje) na dobrobit ptica i promatrača. Promatračnice

mogu biti raznih oblika i veličina. Svima je zajedničko da imaju otvore (male prozore)

koji služe za promatranje ptice pomoću dalekozora i durbina. Osmatračnice se mogu

opremiti info-materijalom, poučnim tablama, te bilježnicom u koju se bilježe

promatrane vrste po datumima. Promatračnice su korisne i za fotografiranje ptica.

U novije je vrijeme učestala i upotreba kamera na atraktivnim mjestima ili na

gnijezdima ptica. Kamerama uživo možemo pratiti što se događa u gnijezdu, te

moguće takve snimke prikazivati uživo internetom ili u posjetiteljskim centrima. Web

kamere se također mogu ugraditi u postavljene kućice za gniježđenje

7.4. Ekonomski potencijali turizma promatranja ptica

Zajednica promatrača ptica se snažno razvija i predstavlja jednu od najvećih skupina

organiziranog civilnog društva u razvijenim zemljama na zapadu (Europa, Sjeverna

Amerika). Udruge građana koje se deklariraju ljubiteljima ptica i koje aktivno sudjeluju

u njihovoj zaštiti broje nekoliko milijuna članova. Među najvećima su udruge u

Ujedinjenom Kraljevstvu (RSPB preko milijun članova) i u Njemačkoj (NABU oko

420.000 članova). Značajne zajednice ptičara postoje također u zemljama

Skandinavije, Beneluksa i u drugim velikim državama Europe te u Sjevernoj Americi.

Najveća svjetska organizacija za zaštitu ptica je BirdLife International, koja ima ukupno

više od 10 miljuna članova s preko 3.000 zaposlenika diljem svijeta. BirdLife čini mrežu

koja se sastoji od nacionalnih udruga u preko 100 država. Ovaj veliki broj aktivnih i

32

osviještenih građana odražava sve veću svijest i brigu o zaštiti prirode i okoliša, a i o

pažljivom ekonomskom razvoju. Broj ljubitelja ptica, diljem svijeta, je u stalnom porastu

i u sebi krije veliki potencijal za oblike turizma koji su povezani s prirodom i pticama, a

koji se drže načela održivosti. The United States Fish and Wildlife Service (državna

služba u SAD-u) je 2006. izdala vrlo detaljnu studiju prema kojoj u SAD-u postoji više

od 47 milijuna promatrača ptica koji godišnje potroše približno 36 milijardi dolara na

promatranje ptica (putovanja, oprema...). Taj sektor je stvorio više od 670.000 radnih

mjesta i ima veći ekonomski učinak nego sektor lova i sportskog ribolova zajedno.

Prema drugim analizama je turizam promatranja ptica najbrža rastuća grana

turizma. Tome u prilog ide i redovito održavanje sajma Birdfair u Engleskoj

(Rutland waters) s više od 25.000 posjetitelja i 300 izlagača. Specijalizirane

turističke agencije nude putovanja za proma- tranje ptica u gotovo sve zemlje i

krajolike na svijetu.

7.5. Atraktivna područja i staništa za promatranje ptica

Raznolikost krajolika i staništa te očuvanost prirode u Hrvatskoj omogućava

promatranje velikog broja različitih vrsta ptica. Atraktivna područja, uglavnom, pružaju

mogućnost promatranja većeg broja rijetkih i zanimljivih vrsta. Vlažna staništa

(močvare, veliki ribnjaci) su posebno istaknuta područja gdje možemo vid- jeti najveći

broja vrsta, dok na morskoj pučini možemo promatrati svega nekoliko vrsta ptica koje

su zbog svoje rijetkosti i specifičnosti vrlo tražene.

Šumska staništa su iz više razloga (nepreglednost, kratkoća opažanja, raštrkanost

jedinki) uglavnom zanimljiva samo iskusnijim promatračima. Stjenovita i travnata

staništa su atraktivna zbog mogućnosti promatranja grabljivica, vrsta posebno vezanih

za to stanište, ali i zbog dobre preglednosti. Većina područja, popularnih među

promatračima ptica, nije jednako privlačna tijekom cijele godine. Neka su područja

zanimljiva samo u sezoni gniježđenja, a neka samo za zimovanja ili u vrijeme seobe.

Najatraktivnija staništa u Hrvatskoj su velike površine voda stajaćica (močvare,

ribnjaci, prirodna jezera) na kojima možemo promatrati veliki broj vrsta iz različitih

skupina (patke, guske, labudovi, grabljivice, čaplje, rode, ćurlini, čigre, gnjurci, pjevice).

Promatranje nije zahtjevno u smislu identifikacije vrsta, jer se većina jedinki može

promatrati dulje vrijeme.

33

7.6. Koraci potrebni za razvijanje turizma promatranja ptica

1. Utvrđivanje stanja ornitofaune: Moramo točno znati što obitava na području

interesa, tj. koje su vrste ptica prisutne, u koje doba godine i na kojim

lokalitetima.

2. Analiza i valorizacija ornitofaune: Moramo znati odgovoriti na slijedeća pitanja:

Koje se vrste mogu promatrati? Koje su vrste najatraktvinije? Kada i gdje ih

možemo promatrati?

3. Postavljanje infrastrukturnih elemenata: Kako bi se ptice mogle što bolje

promatrati, često je potrebno postavljanje određenih infrastrukurnih elemenata

kao što su promatračnice, poučne staze koje služe za informiranje građana,

školaraca i turista.

4. Promocija ponude promatranja ptica: Turisti i lokalna zajednica moraju biti

dobro informirani o mogućnostima promatranja prirode i ptica. To se odnosi i

na škole; iz- rada promidžebenih materijala (posteri, letci, brošure, vodiči),

nadopuna postojećih internetskih stranica – na njima označiti mjesta gdje se

najbolje mogu promatrati ptice i kada.

5. Web-kamere i kućice za gniježđenje: Lokalna uprava može, dodatno,

unaprijediti i promatranje ptica pomoću postavljanja kućica za gniježđenje

(tamo gdje ne narušavaju ekološku ravnotežu), instalirati web-kamere pomoću

kojih je moguće internetom promatrati gniježđenje ptica, postavljanje posebnih

kućica u kojima su monitori ili u posjetiteljskim centrima.

6. Suradnja s lokalnim iznajmljivačima smještaja i lokalnim poljoprivrednicima:

Turisti, koji promatraju prirodu i ptice, najčešće žele biti smješteni u

autohtonom ambijentu, te žele kušati autohtonu gastronomsku ponudu; često

žele upoznati ekološki i tradicio- nalni način poljoprivredne proizvodnje.

7. Izobrazba vodiča za promatranje ptica: Nužno je moći ponuditi lokalnog vodiča

koji je sposoban voditi grupu po prirodnim zname- nitostima područja,

prepoznati sve ptice, te da pritom dovoljno zna o kulturnoj i povijesnoj baštini

regije; mora se dobro koristiti engleskim jezikom, te, po mogućnosti, i

dodatnim stranim jezicima (njemački, francuski).

34

7.7. Dodatno o turizmu promatranja ptica

Paralelno s razvojem promatranja ptica razvile su se i popratne djelatnosti. Brojni

modeli dalekozora proizvedeni su upravo za promatrače ptica. Za njih su izrađeni i

terenski vodiči za prepoznavanje ptica, koji su mnogo detaljniji i opsežniji od slične

literature u kojoj se obrađuju druge vrste.

Zbog potreba promatrača ptica na posjećenijim je područjima razvijena i popratna

infrastruktura. Uređene staze, promatračnice, objekti za smještaj, čak i ugostiteljski

objekti na najposjećenijim mjestima olakšavaju promatračima ptica uživanje u prirodi,

smanjuju stupanj uznemiravanja prirodnog svijeta i pomažu lokalnoj privredi.

Promatranje prirode specifična je djelatnost jer se s povećanjem broja promatrača ne

uništava resurs na kojem se temelji. Upravo suprotno, veći broj promatrača pomaže

lokalnoj privredi i podiže svijest o zaštiti prirode. Povećanje broja promatrača dodatno

smanjuje broj nezakonitih radnji na nekom području jer otežava neprimjećeno

izvođenje nezakonitih radnji. Posljedica je idealan sustav u kojem resurs koji se

iskorištava održava sam sebe ili se čak povećava, a sve uz ekonomsku korist. U

današnjem svijetu uništavanja prirodnih dobara promatranje prirode i ptica pravi je

način povratka prirodi – ne troši resurse, a stvara dobra.

35

8. Seoski turizam (agro turizam i etno turizam)

8.1. Ruralni prostor

Ruralni prostor predstavlja suprotnost gradskom prostoru. To je prostor koji je izvorno

služio kao životni i radni prostor poljoprivrednika, zapravo to je cjelokupni obradivi i

naseljivi prostor izvan gradova. U njemu su nastali: tradicijsko selo, ruralne cjeline,

tradicijska ruralna arhitektura i tradicijski interijeri, tradicijski vrtovi te ekološki,

proizvodno i oblikovno uravnoteženi kulturni pejzaž. Na toj se materijalnoj osnovici

paralelno razvijala tradicijska kultura života i rada seljaka (tradicijska znanja i

tehnologije poljoprivredne proizvodnje i načina stanovanja, odijevanja, prehrane i

zajedništva), koja je u konačnici rezultirala i nematerijalnim dobrima, kao što su

narodni plesovi, pjesme, legende i slično. Sve to predstavlja pretežiti, prepoznatljivi i

najvredniji dio ruralnog prostora.

U ruralnim prostorima održivi razvoj turizma trebao bi imati uglavnom pozitivne učinke:

- vlasnicima turističkih seljačkih gospodarstava turizam treba osigurati dodatne

prihode i vratiti im njihovo dostojanstvo jer su postali predmet zanimanja

uglednih ljudi koji kod njih odsjedaju. Osim toga, tim vlasnicima turizam

omogućava da u "vlastitom dvorištu", pod znatno povoljnijim uvjetima, prodaju

svoje poljoprivredne proizvode,

- dijelovima ruralnog prostora, u kojima se razvija, turizam treba donijeti

blagostanje, osobito putem izgradnje kvalitetnije komunalne i društvene

infrastrukture te osiguranjem drugih uvjeta za poboljšanje kvalitete života

lokalnog stanovništva, a da se pri tome ne degradira prirodni okoliš.

8.2. Turizam na seljačkom gospodarstvu

Turizam na seljačkim gospodarstvima dobro je definiran segment ruralnog turizma koji

omogućava seljacima proširenje njihovih gospodarskih djelatnosti te obogaćuje

vrijednost njihovih proizvoda (dodatna vrijednost), a čini globalno mali dio ruralnog

turizma i poljoprivrede. Ipak, u nekim europskim zemljama udio seljačkih

gospodarstava koja nude neku vrstu turističkog smještaja uistinu je značajan.

Taj turistički proizvod može se prodavati pojedinačno, a može i organizirano, grupama,

ovisno o lokaciji. Rekreacijske aktivnosti turista, kao što su pješačenje, ribolov, jahanje

i sl., mogu se organizirati ovisno o turistički dostupnim atrakcijama i drugim turističkim

resursima. Na taj način seljaci mogu osigurati dodatni dohodak od turizma, a ako su u

36

tome dovoljno uspješni mogu čak i zamijeniti dosadašnju gospodarsku djelatnost.

Dakle, prema navedenim obrazloženjima i iskustvima, bez obzira na iznijansirane

termine, turizam na seljačkim gospodarstvima obuhvaća sve vrste turističkih usluga

koje seljačko domaćinstvo može pružiti na svom gospodarstvu (imanju), kao cjelini ili

na pojedinim njegovim dijelovima, koji mogu biti i fizički

razdvojeni.

Uvjeti turističke atraktivnosti kraja (eksterni uvjeti):

- zdrava klima

- nezagađeni zrak, tlo i voda

- odsutnost buke i vibracija

- odsutnost potencijalnih opasnosti od elementarnih nepogoda (eksplozija,

poplava, požara, radijacije i sl.)

- očuvana priroda

- očuvano graditeljsko nasljeđe

- očuvane socio-kulturne značajke

- slikovit i uređen krajobraz

- mogućnosti slobodnog kretanja turista po okolici

- uvjeti za sportsku rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostima

- ugostiteljski objekti, osobito s ponudom regionalnih jela

- dobra cestovna povezanost sela

- telefonska povezanost sela

- udaljenost seljačkog gospodarstva do prve ambulante i pošte ne veća od 15 km

- udaljenost seljačkog gospodarstva do prve trgovine i gostionice ne veća od 5

km

Uvjeti turističke podobnosti seljačkog gospodarstva (interni uvjeti):

- odgovarajuće poljoprivredno zemljište

- odgovarajuća poljoprivredna proizvodnja

- stambeni objekt i gospodarske zgrade

- stoka i druge domaće životinje

- mogućnost pružanja uvida u način poljoprivredne proizvodnje (osobito djeci)

- lokacija kuće na atraktivnom mjestu

- osiguran pristup automobilom do kuće

- u kući osigurana električna struja i tekuća voda (vodovod, hidrofor ili sl.)

- u kući osiguran telefon ili da udaljenost do javne telefonske govornice nije veća

od 500 m, odnosno da je područje turističkog seljačkog gospodarstva pokriveno

signalom mobilne telefonije

37

- mogućnost preuređenja seljačkog gospodarstva (kuća, gospodarske zgrade,

dvorište i slično) u turističko seljačko gospodarstvo u okviru ekonomski

prihvatljive investicije

- broj, dob, zdravstveno stanje i osobna sklonost članova domaćinstva na

seljačkom gospodarstvu odgovara potrebama pružanja turističko-ugostiteljskih

usluga

Turizam je prvi koji bi mogao ekonomskom logikom i raspoloživim instrumentima

dokazati da se racionalno i kritički očuvana tradicija isplati. Naime, turisti očekuju da se

njeguje minimalni dio tradicijskih značajki na imanju, u selu i cjelokupnom ruralnom

prostoru. Tako se, uostalom, postupalo u svim europskim zemljama s razvijenim

ruralnim turizmom. Turisti pri tome ne misle na doslovno konzerviranje tradicije

(posebice ne u kontekstu siromaštva) u izvornom obliku, već na kreativnu primjenu

tradicije u granicama mogućeg.

Sudionici turizma na seljačkim gospodarstvima, pa i sudionici cjelokupnog ruralnog

turizma, očekuju da se tradicijske sastavnice sela njeguju u cijeloj ruralnoj turističkoj

destinaciji i to putem:

- izrade i donošenja planova prostornog uređenja (prostorni i ruristički planovi pri

čemu se potonji odnose na urbanističke planove za sela),

- obnove ili rekonstrukcije objekata tradicijske arhitekture i tradicijskih ruralnih

cjelina,

- uređenja vrta, okućnice i dvorišta uz objekte tradicijske arhitekture,

- uređenja interijera,

- rekonstrukcije novijih objekata na selu koji ne posjeduju tradicijske značajke,

- izgradnje potpuno novih objekata ili dijelova sela i

- odlučivanja o tipu poljoprivredne proizvodnje.

Tradicijske sastavnice koje turisti očekuju na turističkom seljačkom gospodarstvu:

- Regionalne značajke tradicijskog graditeljstva

- Tradicijsko opremanje interijera

- Tradicijski vrt i okoliš

- Organsko-biološka (ekološka) poljoprivredna proizvodnja, temeljena na

tradicijskoj poljoprivrednoj proizvodnji

- Regionalna gastronomska i enogastronomska ponuda jela i pića

- Tradicijsko zajedništvo u turističkom nastupu

38

Kandidat, koji svoje postojeće seljačko gospodarstvo želi obogatiti novom, turističkom

djelatnošću, a pri tom želi optimalno koristiti regionalne značajke tradicijske

arhitekture, mora poduzeti određene predradnje:

- procjenu načelne podobnosti svog seljačkog gospodarstva za turističko

korištenje,

- "snimanje" postojećeg stanja seljačkog gospodarstva u odnosu na graditeljske i

hortikulturne

- značajke građevina, dvorišta i vrta,

- utvrđivanje tradicijske komponente u postojećem stanju vlastitog gospodarstva,

- procjenu mogućnosti za tradicijsko "obogaćivanje" stambenih i gospodarskih

objekata, te njihova okoliša tijekom njihove rekonstrukcije i uređenja i

- izradu idejnog arhitektonskog rješenja i projekta.

Tradicijsko opremanje i uređenje unutarnjih prostora u dijelovima zgrade na seljačkom

imanju u kojima će boraviti i s kojima će u dodir dolaziti turisti iziskuje manje troškove

nego li je to slučaj kada se mora osigurati suglasje s tradicijom cijele kuće. Međutim,

nije manje zahtjevno niti je jednostavnije. Pripadnici starijih ruralnih generacija su

tradicijsko unutarnje uređenje seljačkih kuća poistovjećivali sa siromaštvom i lošim

uvjetima stanovanja, pa su tradicijske sastavnice života nerijetko zamjenjivali s novim i

"prikladnijim" namještajem, opremom, uređajima te završnom obradom podova i

zidova.

Očuvani tradicijski interijer se može još naći uglavnom kod staračkih domaćinstava

koja si nisu mogla priuštiti njegovu zamjenu i, iznimno, kod vrlo rijetkih pojedinaca,

poklonika tradicije. Mlade ruralne generacije nisu bile ni u prilici cjelovito upoznati i

shvatiti kulturno-povijesne i turističkoatrakcijske značajke starih interijera svoga

zavičaja pa o njima znaju malo ili gotovo ništa.

U ruralnom prostoru je premalo zavičajnih muzeja i etnografskih zbirki, gotovo da ih i

nema, koje bi mlađim generacijama ponudile cjelovitu informaciju i inspiraciju za

uređenje prostorija na tradicijski način.

Treba ponoviti pravu istinu - da turisti na seljačkom gospodarstvu ne očekuju doslovno

i u cijelosti izvorni tradicijski interijer, ali će biti vrlo kritični prema turističkoj ponudi koja

nema tradicijski uređene unutarnje prostore u mjeri koja je objektivno moguća za ove

potrebe. Općenito se pridaje velika važnost uređenju interijera u ugostiteljsko-

turističkim objektima pa tako treba biti i na turističkim seljačkim gospodarstvima, jer:

- gosti veliki dio svoga odmora provode u zatvorenim ugostiteljskim prostorijama

za:

o spavanje,

o konzumiranje hrane,

39

o društveni život,

o opuštanje i

o u slučaju lošeg vremena;

- gosti se prilikom boravka u zatvorenim prostorijama mogu usredotočiti na

pojedinosti:

o promatranje i funkcionalno korištenje;

- moguće promjene u interijeru su daleko jednostavnije, brže i jeftinije od onih na

zgradi.

8.3. Tradicijske sastavnice uređenja ruralnih interijera

- pokućstvo - primjereno regionalnim značajkama kuće i "tehnologiji" života te

materijalnog statusa seljačke obitelji.

- uređaji - vezani uz posebne aktivnosti: pečenje kruha (krušna peć), mljevenje

žita (žrvanj), obradu lana, vune (kolovrat, tkalački stan) i slično.

- posteljina i zavjese - naglasak na dekorativnom aspektu

- svjetiljke i satovi

- slike, skulpture i dekoracije

- svete teme

- obiteljske teme

- neutralne dekorativne teme

- podne, zidne i stropne obloge (drvene i tekstilne) te premazi stolarije, zidova i

stropova.

Pokućstvo za tradicijsko opremanje interijera izrađivali su majstori stolari, s današnjeg

gledišta pripadnici jedne vrste starih zanata. Riječ je o vrlo racionalnim i funkcionalnim

drvenim proizvodima koji su, ovisno o regionalnoj pripadnosti, mogli biti reljefno ili

koloristički dodatno urešeni. Pokućstvo se sastojalo od kreveta, ormara, stola i stolaca,

kojima su bile ravnopravne klupe i škrinje, police i "zdjeljnjaci" (uokvirene plitke police

ovješene o zid u kojima su se čuvale zdjele i drugo posuđe).

Nerijetko je u seoski interijer "zalutao" i po koji komad građanskog namještaja s

odgovarajućim povijesnim značajkama. Posebnu skupinu namještaja, uglavnom u

sjevernom dijelu Hrvatske, u glavnoj prostoriji činio je stol za blagovanje i druženje,

uokviren kutnom klupom iznad koje se, u pravilu, postavljao niz "izložaka", često

nazivan "sveti kut".

Tradicijsko pokućstvo bilo je strogo funkcionalno i ergometrijski oblikovano. Primjerice,

kreveti su bili visoki, upravo po mjeri i funkciji sjedanja i lijeganja u njih. Peć i zidani

štednjak su odavno iz kvalitetnog tradicijskog stanovanja otjerali otvoreno ognjište.

40

Peć je u hladnijim, kontinentalnim područjima Hrvatske bila središnji uređaj i sadržaj u

kući. Krušna peć u zatvorenom prostoru (ložište u kuhinji, a tijelo peći, obloženo

lončarskim ili keramičkim kaljevima - "kahlama", u glavnoj prostoriji) s drvenim

klupama uokolo, bila je, uz "sveti kut", drugi tradicijski simbol glavne prostorije na

seljačkom gospodarstvu. U drugim, uglavnom primorskim dijelovima zemlje tu je

funkciju imao kamin.

Žrvanj je bio uređaj za mljevenje žitarica, koji se također nalazio u stambenom dijelu

gospodarstva, ali u nekoj sporednoj prostoriji, primjerice u hodniku. Veliki tkalački stan

ili manji uređaji za proizvodnju tekstila, kao što su kolovrati, preslice ili mali tkalački

uređaji, isto su se mogli nalaziti na seljačkom gospodarstvu jer je na selu bilo podosta

poljoprivrednika koji su se dodatno bavili tkanjem platna od lana ili konoplje. U pravilu,

takvi su se uređaji smještali u glavnu stambenu prostoriju.

Posteljina je na neki način bila simbolizirana kao dota, djevojački miraz, koji se

najčešće sastojao od plahta, jastučnica, svadbenih ručnika i slično izrađenih predmeta

od obrađenog platna. Prekrivači za krevete, posebice ako se ležaj nalazio u

zajedničkoj prostoriji, imao je posebnu reprezentativnu funkciju. U tom tekstilu se ne

nalaze samo kupljene dekoracije, u njih je utkan i dio života i dio nadanja udavače

koja ga je vezla, plela ili kukičala. Navedeni interijerski tekstil zrači dvojbom između

svoje utilitarne i dekorativne funkcije. Petrolejske svjetiljke s različitim sjenilima, u

sirotinjskoj i gospodskoj verziji, te različiti svijećnjaci i plinske lampe (karbid) i uljanice

već su odavno, uvođenjem električne struje u ruralna područja, ostali bez stvarne

uporabne vrijednosti, iako su se još neko vrijeme zadržavali kao dekorativni elementi

starih ruralnih interijera.

8.4. Promašaji

Jedno je spoznaja potrebe korištenja sastavnica tradicijskog interijera u turističkoj

ponudi seljačkog gospodarstva, a drugo su konkretna rješenja i izbor.

Realna je opasnost pretvaranja interijera u kič, pa čak i u odbojan prostor:

- previše etnografskih predmeta u prostorji – prenatrpanost

- etnografska građa nepregledno poredana i neprimjereno odabrana,

- nefunkcionalna

- nasumce odabrani predmeti ometaju temeljnu namjenu prostorije

41

8.5. Tradicijski vrt i okoliš

Pojam "tradicijski vrt" odnosi se na tradicijski način uređenja i korištenja eventualnog

predvrta, stambenog dvorišta, vrta i okućnice. Tradicijski vrt, kao i ruralna arhitektura,

reflektira sve prirodnogeografske i kulturno-povijesne značajke nekog kraja, ali i

najnovije promjene koje su se u međuvremenu dogodile u ruralnom prostoru zbog

tehnološkog razvoja te načina i uvjeta života tamošnjih žitelja. Promjene u tradicijskom

vrtu tekle su čak brže od promjena na tradicijskim zdanjima koje on okružuje. Zapravo,

tradicijski vrtovi su do danas u Hrvatskoj potpuno nestali.

Posljedica toga je nestanak tradicijskih sorti voćaka, povrća i ukrasnog cvijeća te

unošenje alohtonih vrsta biljaka i iščezavanja autohtonih. Takav slijed nije slučajan.

Sade se unesene sorte voća i povrća koje daju najveće prinose, najmanje su osjetljive

na nepovoljne utjecaje i traže najmanju njegu, one koje se uopće mogu kupiti po

trgovinama. U okoliš se unose jalova alohtona stabla koja ne trebaju posebnu njegu.

Da "novo" voće i povrće nema bogatstvo neponovljive arome, niti bogatstvo

nutricionističkih vrijednosti tradicijskih sorti možda i nisu svjesni vlasnici seljačkih

imanja, ali sigurno jesu osviješteni novi turisti koji to itekako znaju.

8.6. Što je to tradicijski vrt?

U užem smislu, vrt je ograđeni dio poljoprivrednog zemljišta koji služi poglavito

za uzgoj povrća. U širem smislu, tradicijski vrt, osim vrta za povrće, obuhvaća

cjelokupni zeleni okoliš oko stambenog dijela seljačkog gospodarstva predvrt - zelena

površina između ceste i kuće, uglavnom služi u dekorativne svrhe s mogućim

utilitarnim elementima (izolacija kuće od ceste - vizualna i zvučna):

- cvijeće

- voćke

- brajde (loza)

Zeleni dijelovi stambenog dvorišta:

- cvijeće

- voćke

- masline

- loza

- eventualno lipa od ostalih stabala (zbog čaja i hlada)

- voćnjak i pojedine voćke

- lončanice na prozorima, stepenicama, balkonima i terasama.

42

8.7. Organsko-biološka (ekološka) proizvodnja za turizam

Turisti očekuju jasnu poljoprivrednu orijentaciju seljačkog imanja na kojem kane

boraviti. Prema inozemnim iskustvima zemalja Zapadne Europe sva su imanja

gospodarski subjekti koji su izloženi nemilosrdnoj tržišnoj utakmici. Stoga su ona jasno

profilirana, kako u odnosu na sadržaje proizvodnje, tako i s obzirom na ekološku

profilaciju:

- Jasna proizvodna profilacija gospodarstva da je ono:

o ratarsko

o vinogradarsko

o voćarsko

o maslinarsko

o povrtlarsko

o stočarsko

o peradarsko

o drugo

- Jasna ekološka profilacija jest da je ono:

o ekološko gospodarstvo ili

o u grupi ostalih gospodarstava

8.8. Osnovne značajke turističkog boravka

Iz sadržaja programskih, projektnih i financijskih dokumenata koji se izrađuju za

potrebe osnivanja turističkog seljačkog gospodarstva moglo bi se zaključiti da je na

takvim gospodarstvima turistima dovoljno osigurati:

- prostorije i uvjete za spavanje,

- prostorije za blagovanje s dnevnim boravkom,

- pripremljene i uslužene obroke hrane i

- uvjete za boravak na otvorenom (dvorište, vrt, voćnjak).

To, međutim, nije dovoljno. Turisti bez pomoći domaćina ne mogu kvalitetno i

odgovarajuće provesti 24 sata na turističkom seljačkom gospodarstvu. Iznimku mogu

predstavljati samo turisti koji imaju svoje osobne programe pa seljačko gospodarstvo

koriste tek za spavanje i eventualno za prehranu.

Za zadovoljavanje svojih primarnih potreba turisti na seljačkom imanju troše

prosječno:

- na spavanje 9 sati,

- na jelo do 3 sata

- na osobnu higijenu do 2 sata

43

o ukupno 14 sati dnevno

Nakon zadovoljenja svojih primarnih životnih potreba turistima na seljačkim

gospodarstvima preostaje prosječno deset sati slobodnog vremena za različite

aktivnosti koje valja svakodnevno osmišljavati. U stvarnosti, raspoloživo slobodno

vrijeme turista za takve aktivnosti može doseći i do 14 sati na dan, o čemu valja voditi

računa.

Za lakše osmišljavanje cjelokupnog boravka gostiju na imanju domaćin treba

poznavati okvir za planiranje mogućeg provođenja njihovog slobodnog vremena.

Gosti svoje slobodno vrijeme mogu provesti na više mjesta i u različitoj organizaciji:

- Boravak na seljačkom gospodarstvu

o u zatvorenom prostoru (zajednički dnevni boravak) i

o boravkom na otvorenom (dvorište, vrt, igralište);

- Boravak izvan seljačkog gospodarstva

o itinereri koje organizira domaćin i

o slobodan izbor i kretanje gostiju prema preporuci domaćina.

Za kreiranje dnevnih aktivnosti gostiju osobito su važni:

- Dobni profil gostiju

o mlađi samostalni gosti,

o gosti srednje dobi s malom djecom i

o gosti treće dobi (uglavnom umirovljenici);

- Turistička atraktivnost seljačkog imanja

o zajedničke prostorije namijenjene za dnevni boravak gostiju,

o vanjski prostor namijenjen boravku gostiju i

o vrsta i opseg poljoprivredne proizvodnje;

- Turistička atraktivnost uže i šire okolice

o pregled turističkih atrakcija i

o ugostiteljski, trgovački i slični objekti;

- Neuobičajeno iskustvo koje pruža seljačko imanje

o o biti poljoprivredne proizvodnje:

tehnološki aspekt,

gospodarski aspekt i

ekološki aspekt;

o o životu seljaka:

44

radne obveze i

socio-kulturno okruženje i nadgradnja.

Planiranje provođenja slobodnog vremena temelji se na pretpostavci da je riječ o

turističkom seljačkom gospodarstvu koje pruža usluge smještaja i da gosti na njemu

provode najmanje 3 dana.

Za vikend - goste (2dana) može se po dogovoru organizirati poseban način

provođenja subote i nedjelje, u pravilu u skladu s naglašenim značajkama imanja ili

okolice.

Aktivnosti tijekom 24 sata:

- spavanje do 7 (8) sati

- doručak od 7 do 9 sati

- ručak od 12 do 14 sati

- alternativni podnevni odmor od 14 do 15 sati

- večera 19 do 21 sat

- spavanje od 22 (23) sata

o jutarnje turističke aktivnosti od (8) 9 do 12 (13) sati

o poslijepodnevne turističke aktivnosti od (14) 15 do 19 (20) sati

o večernje turističke aktivnosti od 20 do 22 (23) sata

odnosno ukupno 9 do 14 sati tirističkih aktivnosti dnevno

8.8. Boravak u kući, dvorištu i vrtu

Za potrebe turističkih aktivnosti koje bi turisti željeli i mogli provoditi u zatvorenim

prostorijama, u dvorištu i vrtu seljačkog gospodarstva treba osigurati neophodne

uvjete putem odgovarajućeg uređenja ovih prostorija i prostora, poglavito izborom

potrebnog namještaja, uređaja i opreme. Način uređenja prostorija i prostora na

seljačkom gospodarstvu, načelno, valja podrediti prosječnim potrebama gostiju koji

borave na takvim imanjima. Međutim, ako se seljačko gospodarstvo ciljano uređuje za

specifični profil gostiju, tada u tom smislu valja odabrati modificirani način njihova

uređenja.

Fizički okvir:

- Prostorija za blagovanje i slobodno vrijeme (zajednička prostorija)

o stolovi, stolci, fotelje

o televizor, police s knjigama, novinama i društvenim igrama

o kutija s dječjim igračkama

45

o tradicijski elementi folklora

- Terasa, dvorište i vrt

o dječje igralište

o prostor za rekreaciju odraslih (boćalište, viseća kuglana, improvizirani

koš, prostor za badminton)

o klupe i stolovi na otvorenom

o zasjenjeni dio (natkrita terasa)

o sunčalište

o kućni ljubimci

o spremište opreme

Na seljačkom gospodarstvu moguće je provoditi različite turističke aktivnosti. Međutim,

u ovom slučaju je bitna podjela na planirane i neplanirane turističke aktivnosti gostiju u

kući, vrtu i dvorištu. U dijelu dnevnog rasporeda koji predviđa boravak na seljačkom

gospodarstvu pretežiti dio aktivnosti gostiju odvija se po njihovom vlastitom izboru:

Zajednička prostorija:

- gledanje televizije, čitanje i pisanje,

- igra djece,

- društvene igre (šah, mlin, "Čovječe, ne ljuti se") i

- slušanje glazbe, opuštanje;

Otvoreni prostor:

- igra djece na dječjem igralištu,

- igra s kućnim ljubimcima,

- sportska rekreacija (badminton, viseća kuglana, bacanje lopte u koš),

- opuštanje,

- sunčanje,

- čitanje i

- društvene igre.

Domaćin mora povremeno programirati turističke aktivnosti gostiju kada oni slobodno

vrijeme provode na seljačkom gospodarstvu. Poglavito se radi o razgovoru domaćina

s gostima ili na drugi način iznošenju zanimljivih podataka o gospodarstvu i kraju u

kojem se ono nalazi:

Zajedničkoj prostoriji ili na natkrivenoj terasi:

- upoznavanje gostiju s osnovnim značajkama kraja:

o povijest,

o kultura,

o legende i

o folklor;

46

- upoznavanje gostiju sa značajkama vlastitog imanja:

o rasprostranjenost i veličina i

o značajke poljoprivredne proizvodnje;

- izvođenje narodnih pjesama:

- sviranje na tamburi, violini, harmonici i sl.

- pjevanje;

U dvorištu, gospodarskom dvorištu i u vrtu:

- upoznavanje s praktičnom poljoprivrednom proizvodnjom i pomaganje gostiju u

spremanju ljetine na gospodarstvu.

8.9. Boravak na poljoprivrednom zemljištu i u šumi

Osim kuće, gospodarskih zgrada, dvorišta, vrta i ostalih dijelova okućnice seljačko se

imanje uobičajeno prostire na poljoprivredna zemljišta i šume na većoj ili manjoj

udaljenosti. Tamo mogu biti i posebni objekti poljoprivredne infrastrukture: stanovi

(salaši), klijeti, kažuni, katuni, pojate i drugi objekti. U pravilu, to su udaljeniji predjeli,

vrlo slikoviti i iznenađujući s naglašenijim prirodnim značajkama. Za obilazak ovih

dijelova gospodarstva gosti se trebaju pripremiti, posebno u odnosu na odjeću i obuću.

Ovisno o situaciji, o duljini puta i fizičkoj spremnosti gostiju valja odabrati odgovarajuća

prijevozna sredstava.

Prije samog razgledavanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta domaćin treba:

- Izvršiti pripremu gostiju za obilazak imanja (uglavnom prvi dan, u okviru

boravka u zajedničkoj prostoriji)

o pokazati pisanu dokumenteciju (plan katastra zemljišta)

o opisati imanje

- Organizirati siguran dolazak na udaljena zemljišta

o pješke

o biciklom

o na konju

o zaprežnim kolima

Osim spontanog doživljaja kultiviranog krajolika domaćin treba goste upoznati sa svim

obilježjima posjećenog dijela imanja koji se ne vide ili koji se ne mogu dokučiti:

Vrsta zemljišta

- pedološke značajke - sastav tla

- plodna zemlja,

- teška zemlja (primjerice ilovača),

47

- pješčana zemlja,

- posebna zemlja;

- zasađena kultura:

o oranica,

o vrt,

o voćnjak,

o vinograd,

o livada,

o sjenokoša,

- ribnjak,

- šuma;

8.10. Obilazak turističkih atrakcija u okolici

Valja se oprostiti od iluzije o turističkoj samodovoljnosti seljačkog gospodarstva.

Turistima se mora omogućiti razgledavanje i povremeni boravak u okolici

gospodarstva. Ne postoji turističko suparništvo između seljačkog gospodarstva i kraja

u kojem se ono nalazi. Može postojati samo dobra nadopuna na toj relaciji, dakako

pod uvjetom da to domaćin na seljačkom gospodarstvu shvati te da tu nadopunu

dobro osmisli.

Ne postoji seljačko gospodarstvo koje bi moglo biti turistički toliko privlačno, a da

sedam dana zadrži gosta unutar svojih granica. Gostima na seljačkom gospodarstvu

za njihovo puno zadovoljstvo i kvalitetan turistički doživljaj valja osigurati osmišljeni

obilazak šireg prostora:

- zbog posjećivanja turističkih atrakcija:

o njihovo razgledavanje i

o aktivno korištenje - sportska rekreacija;

- zbog posjećivanja ugostiteljskih, trgovački i drugih objekata i sadržaja.

Svako turističko seljačko gospodarstvo pripada nekoj osnovnoj turističkoj destinaciji i

određenom sustavu naselja. Osnovnu turističku destinaciju čini turističko mjesto i

njegovo šire okruženje. Ako je takvo seljačko gospodarstvo bliže i ako je to turističko

mjesto razvijenije, tada će to seljačko gospodarstvo imati na raspolaganju više

podataka o obližnjim turističkim atrakcijama te ugostiteljskim i drugim uslužnim

sadržajima (turistička karta, vodič, prospekt). Međutim, ako se takvo imanje nalazi u

izrazito turistički nerazvijenom području i ako nema drugih turističkih seljačkih

gospodarstava u blizini, tada će domaćin morati brinuti sam o pružanju informacija o

turistički atraktivnim sadržajima u okolici.

48

39. Kongresni turizam

Poseban oblik turizma je kongresni turizam u kojem glavni motiv putovanja nije

upoznavanje novih turističkih destinacija ni odmor, već ovaj oblik turizma

podrazumijeva sudjelovanje pojedinca ili grupe na skupovima koji mogu biti različitog

karaktera (znanstveni, stručni, gospodarski i drugi sadržaj.)

Ova putovanja u okviru kongresnog turizma često su obvezana i uvjetovana radnim

mjestom, zadatkom i sl., te spadaju u poslovna putovanja, ali turistički receptivne

zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajući prihode od

kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma.

Hrvatska ima razvijena iskustva u kongresnom turizmu obzirom da se organizacija

seminara, simpozijuma, kongresa i znanstvenih i stručnih skupova organizira tijekom

čitave godine, te je svakim danom sve zanimljiviji domaćin brojnih poslovnih sastanaka

na nivou visokog menadžmenta vodećih regionalnih tvrtki, kao i odredište incentive

putovanja te mjesto održavanja team buildinga. Kongresni turizam donosi niz

prednosti destinaciji, i sve više hotela obogaćuje svoju ponudu kongresnim

sadržajima. Osim što kongresne sadržaje danas moraju imati veći hoteli, oni su sve

više važni i za manje hotele s obzirom na rastuću popularnost radionica, edukacija

izvan tvrtke ili pak team buildinga kojih danas na tržištu postoji u raznim varijantama te

se za njih također koriste kongresni sadržaji.

9.1. Kongresna industrija i njezine prednosti

Sudionik kongresa troši čak četiri do pet puta više od ostalih gostiju. S jedne strane

boravak u hotelu i put mu je plaćen, a s druge pak strane, to je zato što ne troši vlastiti

budžet. Uz to, kongresni će gosti koristiti mnoge usluge izvan hotela. Sudionicima iz

inozemstva trebat će simultano prevođenje, a stručnjaci raznih struka surađivat će

primjerice sa sveučilištem, privrednim subjektima ili lokalnom samoupravom pa se

tako rabi i druga infrastruktura.

Ništa manje važno je i vrijeme održavanja kongresa. Kako se uglavnom održavaju na

proljeće i jesen, kongresi produljuju i stabiliziraju turističku sezonu. Za hotelijere

kongresi imaju još jednu veliku prednost, a to je da se organiziraju i po nekoliko godina

unaprijed i tako, neovisno o vremenskim uvjetima i drugim vanjskim faktorima,

osiguravaju popunjenost kapaciteta. Iako u nas to još nije slučaj, vani je sve više

praksa da održavanje većih skupova podiže i cijene hotela jer se smatra da su

sudionici takvih manifestacija veće platežne moći.

49

9.2. Visoki kriteriji

Ako se neka destinacija, poput nedavno Novog Vinodolskog, želi upisati na kartu

kongresnih destinacija, mora zadovoljiti visoke kriterije koje postavlja Hrvatski

kongresni i insentiv ured. Prije svega, hoteli moraju imati najmanje tri zvjezdice, broj

soba u destinaciji treba odgovarati broju mjesta u dvoranama, osim velike dvorane

trebaju imati i nekoliko manjih za sastanke, kvalificirano osoblje, tehniku. Dakako,

mjesto treba biti i dobro prometno povezano. Kongresni turizam, osim prednosti s

početka teksta, destinaciju diže na jednu novu razinu jer se podrazumijeva da su

popravljene ili izgrađene ceste te da je obogaćena ukupna ponuda tog mjesta

(otvaranje novih trgovina, kulturna ponuda), sezona je također dulja za cijelo mjesto, a

i otvaraju se nova radna mjesta.

O interesu za uključivanjam u kongresni turizam možda najbolje govori činjenica da se

u Hrvatskoj sve više ili otvaraju novi kongresni hoteli ili postojeći povećavaju broj

zvjezdica. Što se pak sadržaja tiče, nezaobilazna ponuda u kongresnim hotelima

postao je wellness. Wellness i kongresni turizam izvrsno se nadoponjuju. Sudionici na

kongresu imaju vrijeme koje kod kuće nemaju i rado koriste priliku da se odmore i

opuste u wellness centru, pa bih svakako preporučio objektima da prilkom investiranja

u kongresne sadržaje razmišljau i o wellnessu.

O samoj organizaciji kongresa - za nju su zaduženi kongresni uredi zajedno s

predstavnicima određenog kongresa. Kongresni uredi otvoreni su u većini kongresnih

gradova, oni se neprofitne organizacije i trebaju dati objektivne informacije o

pojedinome mjestu te onda često budu i domaćini kongresa. Predstavnici kongresa

tako se najprije raspitaju kod pojedinog ureda. Naime, rezervacija hotela za kongres

preko interneta više uopće ne postoji, već predstavnici kompanija osobno obilaze

hotele i destinacije, pažljivo birajući mjesto održavanja kongresa jer je u kongresnom

turizmu, kao i u svakom turizmu, vrlo važan ljudski faktor.

50

10. Sportsko - rekreativni turizam

10.1. Lovni i ribolovni turizam

Vrste lovišta prema obilježjima prostora:

- otvoreno lovište – neometano kretanje divljači i njezin ulov na neograđenom

području (u pravilu je veće od 1.000 ha)

- ograđeno lovište – je ograđeni prostor najčešće prirodnim, ali i umjetnim

barijerama koje sprječavaju da divljač napusti područje (u pravilu je veće od

1.000 ha)

- uzgajalište divljači – uzgoj divljači na ograđenom prostoru od 100 do 2.000 ha

namijenjenih lovu i reprodukciji

Subjekti na tržištu lovnog turizma:

- lovci turisti – potražnja koja koristi lovne turističke aranžmane

- specijalizirane turističke agencije – organiziraju, oglašavaju i prodaju lovne

turističke aranžmane te posreduju između potražnje i organizatora lova

- organizatori lova – kao lovoovlaštenici posjeduju pravo na organizaciju i

realizaciju lovnih aktivnosti

- pružatelji pratećih usluga – iznajmljivanje lovačke opreme, transport, smještaj,

usluge prijevoda, vodiča, tumača, snimatelja itd.

- regulatorni sustav – zakonodavstvo, međunarodna regulativa, policija

Opće pretpostavke razvoja lovnog turizma:

- blizina i prometna dostupnost lovne destinacije

- pristup lovištu

- lovna i prateća (npr. smještajna) infrastruktura

51

- politička stabilnost zemlje/regije

- bogatstvo divljači na predmetnoj lokaciji

- postojanje odgovarajućeg institucionalnog i pravnog okvira

- tržišna orijentacija prema lovnom turizmu kao izvoru prihoda

- postojanje specijaliziranih turističkih agencija koje posreduju između

lovoovlaštenika i lovca turista

Uspješnost lovnog turizma ovisi o tome je li:

- politički i društveno prihvaćen

- legalan, pravno uređen i organiziran

- transformiran u proizvod koji odražava potrebe lovaca i koji može biti ponuĐen i

upotrijebljen po prikladnoj cijeni

Lovni turizam u Hrvatskoj

Hrvatska ima velike mogućnosti plasmana lovnog turizma na europsko tržište,

ukupnog lovnog područja od oko 5,6 milijuna ha. 1.060 lovišta na oko 5,2 milijuna ha

od čega: 746 zajedničkih lovišta s oko 3,5 milijuna ha i 314 državnih lovišta s oko 1,7

milijuna ha.

Ekonomski aspekti lovnog turizma

Sudjelovanje u lovnom turizmu uvjetovano je nizom posebnih elemenata:

- visoka platežna moć sudionika-lovaca

- sportske sklonosti

- sposobnost baratanja i dozvola za nošenje oružja

52

- strast za lovačkim doživljajima ljubav prema prirodi

- potreba za druženjem u specifičnom okruženju

Hrvatska ima vrlo jake konkurente (Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska) gdje je

potrebno balansirati između troškova održavanja i konkurentnih cijena lova, smještaja,

itd.

Izvori prihoda u lovnom turizmu dolaze od:

- zakupa lovišta (ukoliko postoji)

- pristojbi za ulazak u lovište + pristojba za psa

- pristojbi za odstrjel, ranjavanje i promašaje

- otkupa mesa divljači

- sredstva plaćena za usluge vezane uz lov:

o usluge lovnika

o korištenje lovačkih pasa

o korištenje vozila

o usluge vodiča i tumača

o osiguranje

- potrošnja lovaca izvan lovišta (smještaj, prehrana)

Lovni turizam najznačajniji je izvor prihoda lovnih društava i organizacija koje se njime

bave.

Struktura godišnje potrošnje lovca u Europi:

- dozvola za lov, dozvola za nošenje/držanje oružja, članstvo u lovačkom

društvu, osiguranje (6-10%),

- pristojba za ulazak u lovište (15-18%),

53

- lovnu opremu (oružje, streljivo, dalekozori, odjeća i obuća) (oko 15%),

- putovanja i transport (oko 25%),

- kupnju, obuku, prehranu, njegu psa (oko 30%),

- ostala potrošnja (oko 5%)

Organizacijski problemi:

- Tržište lovnog turizma još uvijek nije prepoznato kao potencijal za razvoj

ruralnih područja.

- Nedostatno je razvijen sustav formalnog obrazovanja o lovstvu u okviru lovnog

turizma.

- Lovačke udruge koje ugošćavaju inozemne lovce moraju imati ugovor s

turističkim agencijama

- Slabo razvijen sustav turističkog posredništva specijaliziranog za lovni turizam

- Nerazvijen sustav samofinanciranja promotivnih aktivnosti u inozemstvu

54

11. Zaključak

U Dugom Selu postoje prirodni i kulturno-povijesni potencijali koji se nedovoljno

koriste zbog nedostatka koordinacije i organiziranosti između tijela koje nose turističku

ponudu.

Ako se regija želi ozbiljnije baviti turizmom također imamo nedostatak smještajnih

kapaciteta bilo kojeg oblika, odnosno nedostatan razvoj ruralnog djela Dugog Sela u

svrhu poboljšanja ugostiteljske i smještajne ponude na seoskim domaćinstvima.

Smjernice razvoja trebale bi potaknuti razvoj turizma u Dugom Selu i pokazati da

kvalitetne ponude nema bez zajedničkog rada svih osoba vezanih uz turizam naročito

na malom prostoru kao što je Dugo Selo. Zajednički program i izvedba uvijek za

rezultat imaju veću podršku EU, ministarstava i županije jer čine projekte važnijima i

jeftinijima nego da se rade samostalno na lokalnoj razini.

U nastavku analize prikazana je raščlamba pojedinih aspekata turizma koji imaju

potencijal razvoja na području Dugog Sela. Važno je napomenuti međusobnu

povezanost različitih aspekata ponude. Isto tako, osim povezanosti, postoji

nadopunjavanje – na primjer: seoski turizam, promatranje ptica i šetnice. Međutim, za

nadopunjavanje ponude potrebno je razviti kvalitetnu turističku infrastrukturu, što se

može isključivo međusobnom suradnjom svih sudionika u turizmu te gradske politika

koja mora biti stimulirajuća za razvoj turizma.

55

12. Literatura

1. Demonja, Damir; Ružić, Pavlo (2010), Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim

primjerima dobre prakse i europskim iskustvima, Meridijani Samobor, Samobor

2. Alkier Radnić, Romina (2009), Turizam u Europskoj uniji, Fakultet za menadžment u

turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

3. Čavlek, Nevenka; Bartoluci, Mato; Prebežac, Darko; Kesar, Oliver (2011), Turizam -

ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb

4. http://www.tzds.hr, 10.08.2012.

5. http://www.dugoselo.hr, 10.08.2012.