S M R T F A Š IZ M U - S LO B O D A N A R O D U !

ŠIBENSKI listPoštarina plaćena u gotovu

Š I B E N I KČetvrlab,

4. prosinca 1952.

Iz la z i I je d n oG o d . I. I! ro j 1 6

Cijena 5 dinara

O R G A N N A R O D N O G F R O N T A Z A G R A D I K O T A R Š I B E N I K

Socijalizam u našoj zemlji odgovara željama i potrebama našeg naroda

NA PREOIZBORNOM MITINGU U ŠIBENIKU G O VO R IO NARODNI ZASTUPNIK Dr. IVAN RIBAR

Na velikom - predizbornom mi­tingu, koji je jučer održan na Po­ljani maršala Tita, govorio je Dr. Ivan Ribar, predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ i narodni zastupnik grada i kotara Šibenika. Mitingu je prisustvovalo, usprkos kiši koja je padala cijelo vrijeme, oko 7.000 građana, koji su odušev­ljeno pozdravili i-poklicima često prekidali izlaganje svoga zastup­nika.

Miting je otvorio drug 2iki Bulat politički sekretar gradskog komiteta koji je rekao: »Drugovi i drugarice, otvaram ovaj miting po- slijednji pred naše izbore za našu slast i pozdravljam dragoga gosta našega grada, našega narodnog za. vtuprrika druga Ivana Ribara. Zna­čaj izbora koje održavamo jeste u tome, šio novi izborni Zakon pru­ža mogućnost Individualnog kandi­diranja -kandidata za novi odbor Narodne vlasti, pri čemu će se naši birači oprijedjeliti za ljude, ‘koji no­se potrebne kvalitete i odanost stvari naše socijalističke izgradnje, te daju garanciju da će svoju duž. nost odbornika izvršavati savjesno i na zadovoljstvo naroda. S druge sirane, ovi kao i svi dosadašnji iz­bori imaju laj značaj šio će poka­zati povezanost naroda sa današ­njim poretkom '■ njegovu riješeno.! da očuva lekovne Revolucije.

Drugovi i. drugarice, građani o- ” voga grada na izborima istupimo

masovno i pokažimo onoj šaki jada da je pobjeda novog života na na. ioj strani, i da reakciji nema mje­sta uopće u ovoj zemlji, ni u na­šem gradu. Ja ću ukazati na jedan primjer reakcionarnog istupa, a to sa strane vrhova i pojedinaca reak­cionarnog klera, koji kao ni u toku rata, tako ni danas ne idu sa svo­jim narodom, nego u mutnome love. Ovih dana i u našem gradu kao i širom naše zemlje patriotski na­strojeni svećenicj osnovali su sveće­ničko udruženje. Znamo da se ono ne kosi sa crkvenim zakonima, ni crkvenim obredima, i da im je cilj održavanje odnosa sa vlašću, vr­šenje svojih obreda i poboljšanje svećeničkog položaja, ali Banić i Radić prijete tim svećenicima, napa­daju ih i traže od njih povlačenje. Dokle će oni tako postupati i dokle

.misle iskorištavati strpljenje naroda - i:narodne vlasti. Mi poštujemo reli­

giozne osjećaje naših građana i o- mogućavamo svakoj religiji vršenje njenih obreda To sloji u našem Ustavu, to pokazuje naša stvarnost, otvorene crkve i obredi koji se slobodno u njima održavaju, ali smo svi protiv toga da ispod plašta

Maršal Tito kumovao jedanae­

stom djetetu Jure JuričevaDne 29. prošlog mjeseca

održana je u Vodicama jedna mala svečanost. Naime, je­danaestom djetetu Jiuričev Ju­re, zemljoradnika iz Vodica kiumovao je maršal Tito preko svog izaslanika potpukovnika JRM Dmitra Ltfkača, koji je tom prilikom poklonio .daro1 ve obitelji Juničev. Sretni ro­ditelji srdačno su se zahvalili na pažnji koja im je tom zgo­dom bila ukazana.

crkve sprovode špijunažu za tudji- na, za Rim, gdje još uvijek pri­jete otimanjem Istre Trsta, a u že­ljama posežu i za čitavom Dalma­cijom, želeći da nam obnove one dane iz vremena rata.

Drugovi i drugarice, svojim i- slupom na ovim izborima naš grad će pokazati da žrtve koje je dao u ralu nisu zaboravljene i da ih ne ćemo popljuvati, nego da stojimo čvrsto uz socijalizam i da idemo stalno naprijed«.

Žalim je drug Bulat predao ri­ječ predsjedniku Prezidijuma i na­rodnom poslaniku Dr. Ivanu Riba­ru, koji je rekao:'

Govor druga RibaraDrugovi i drugarice, moji dragj

Šibenčani i Sibenke,Ja sam zadovoljan što sam kao

vaš narodni zastupnik i počasni gradjanjn ovdje i što sam pred iz­borima medju vama i što ću moćii da sudjelujem u agitaciji i propa­gandi za slobodu i uspjeh naših izbora. Meni je sreća i zadovolj­stvo što ću moćj posjetiti sela va­šega' kotara i Šibenik i što ću moći upoznati sve želje i i potrebe naših gradjana j birača. Ovo su prvi iz­bori koje mi vršimo po novom iz­bornom zakonu koji je skroz na­skroz uskfadjen na principima naše socijalističke demokracije, na liniji naše 'Narodno-oslobodilačke borbe. Mi smo pred deset godina u Bi-, haću, a sada smo slavili deseto- godišnjicu osnivanja AVNOJ-a, or­ganizirali AVNOJ i mi znamo da je AVNOJ okupljao sve demokratske snage bez obzira , na vjeru j narod­nost. Razumije se, da je za to ima­la prvenstveno uspjeh naša Komu­nistička partija, Savez komunista' Jugoslavije, Vrhovna komanda sa drugom Tjtom na čelu. Godine 1942. mi smo udarili' temelje naše narodne vlasti i već onda 1942. znao je svaki naš borac j čovjek koji se uključio u naš pokret i naš ustanak, da ise mi borimo ne samo .protjv okupatora i njegovih slugu, nego i takodjer za našu no­vu narodnu vlast, koja prekida sa vlašću bivše stare Jugoslavije. U ovih deset-' godina udareni su te­melji naše^nove narodne vlasti, u- dareni su temelji naše nove' dr­žavnosti j ustavnosti i temelji naše­ga novoga poretka koji nije imao niikakovih veza sa poretkom stare Jugoslavije U toku 1942. i 1943. god. i poslije toga naši .su borci osjetili da AVNOJ zaostaje za do-, gađajima i ustpjesjma naše narodne borbe i naše Revolucije.. Već. prije zasjedanja u Jajcu osjetili šu ivi našj demokratski elementi da naše snage rastu i da u cilju oslobodje- nja i stvaranja naše nove' narodne Vlade treba poraditi sve da se po­ništi tadanja izbjeglička vlada stare Jugoslavije u Londonu. ' Mi smo u Jajcu osnovali narodnu vladu. Mi smo je mogli osnovali i u Biha­ću da se nisu tome protivili tadanji nepoznati razlozj fcoji su dolazili iz Moskve. Drug Tito je bio zato već 1942. god. 69 se osnuje vlada, koja će okupljati sve naše snage, ali su se već tada vlastodršci u Moskvi protivili, je r su. stajali u ve­zi sa izbjegličkom vladom u Lon­donu. 'Poslije 1943. god. iza zasje­danja u Jajcu, nakon historijskih od­luka'po kojima je AVNOJ postao najvećj organ Narodne vlasti os­novan je i Nacionalni,.komitet ,t;“ j- vlada pod čijim se rukovodstvom punom snagom jačao naš narodnj

pokret • i Narodna revolucija. Mj smo snagom naše vojske pod vr­hovnom komandom druga Tita, sna­gom naše vlasti na oslobodjenom i neoslobodjenom teritoriju mog'i da organiziramo našu Narodnu .vlasi i da prekinemo sa cijelim držav-v nim aparatom stare Jugoslavije, ta­ko da za organe naše Narodne vla­sti udju novi ljudi narodni borci, koji su radilj za oslobodjenje i za našu Narodnu vlast. Naša Narodna vlast rodila se u borbj i ona nema nikakve veze sa starom vlašću. U Jajcu se rodila nova država Jugo­slavija, koja je dvije godine po­slije dobila oblik Narodne repu­blike. Protivnici naše države, koji se okupljaju oko Sovjetskog save­za tvrde, da je naša Narodna vlast stvorena pomoću Sovjeitskog save­za, . kao šio je to vlast u -njiho.voj zemljj. Zar možemo mi, koji zna­mo kako se stvarala naša Narodna vlast i narodna vojska, dozvoliti ikome da porekne tu činjenicu da smo mi Narodnu vlast ^tvorili u re­volucionarnoj borbi i s tom goto­vom činjenicom izašlj iz rata . i nastavili u novoj republici Jugosla­viji. Dok su se današnji vlasfodržcj Čehoslovačka, Bugarske, Rumunijei Madjarske iz Moskve .vozjli avio­nima da preuzmu vlasi, dotle su drug Tito i naši rukovodioci na če­lu svojih naroda izjšli iz borbe Za­to ne mogu naši protivnici u Ma- djarskoj, Ćeho&lovačkoj, Poljskoj, Bugarskoj da govore o narodnjm tekovinama, koje bi izvojevali u ratu, a mi smo već 1942. god. stekli pravo narodnog samoopredjeljenja j naša Vrhovna komanda mogla je reći' pred licem cijeloga svijeta da je Jugoslavija izvojevala j stekla pravo na svoju slobodu i nezavis­nost svojom borbom da živi u np- vom političkom, ekonomskom i socijalnom poretku.

Drugovi i drugarice, mi smo zaista izgradjivali našu vlast- u bor­bi. Svi koji su pali u borbi poginu­li su za svoju narodnu .vlast, protjv reakcije, za socijalizam i za -novu socijalističku otadžbinu. Tekovine

koje smo izvojevali u borbi one su sadržane u socijalističkoj novoj demokraciji. Mi smo u Ustavu predvidjeli Narodnu vlast za kojom su težili naši narodi, ali od tada do denas, mj otvoreno kažemo, za­ostale su izvjesne odredbe Ustava u izgradjivanju naše socijalističke domovjne. Naš Ustav ne sadržava izgradnji, socijalističke zemlje na principima socijalističke demokra­cije, zato moramo s novim Ustavnjm zakonom da upotpunimo Ustav. Mi smo gradjli'naš socijalizam krozPetogodišnji plan, kroz zakone o nacionalizaciji j o radničkim -vije- ć ma, o agrarnoj reformi i krozdruge demokratske zakone. Drug Tito je na kongresu Komunjstičke partije u Zagrebu kazao da će biti donesen novi Ustavni zakon koji će predvidjeti takvu Narodnu vlastkoja će najbolje odgovarati inte­resima našega naroda,” Mi smo mo­rali odmah pbsfrje oslobodjenja, za­to što je' zemlja bila razorena i što je trebalo izvršavati' Petogo­dišnji plan i druge zakone ostvari­vati i čuvati tekovine Narodne re­volucije, da imamo i u Zagrebu 1 u Beogradu više centraliziranu Na­rodnu vlast j vile ministara,, koji j u , bilj potrebni da se može taj ve­liki posao izvršiti. Danas je potrebno da narodi nepos-. redno vrše što više , vlast. Da se centralna vlast u Beogradu ilj Zagrebu decenfralizira zato su stvo­reni novi zakoni o narodnim'odbo­rima, da” na'rodj preko svojih pred­stavnika vrše potrebne poslove koji idu za tim da se što prije izgradi socijalizam u našoj zemlji. Vi ste čitali u »Borbi« čitavi projekt o no­vom Ustavnom zakonu. On pred- vidja da se u Narodnoj skupštini uz Savezna vijeća ustanove i vije­ća proizvodjača. Ne će bitj potreb­ni ministarski savjet i mjnistri pa su i ukinuti j povjerenici gradova i ko­tara. Mjesto Prezidijuma imat ćemo Izvrsno Savezno vijeće pod pred­sjedništvom predsjednika republike i ono će rješavati, poslove zajed-

(Nastavak na četvrtoj strani)

Drug Ribar među narodomPredsjednik Prezidijuma Narod­

ne skupštine FNRJ i narodni zastup­nik grada i kotara Šibenika drug Ivan Ribar ponovno je u našoj sre­dini sa svojim biračima. Kao i do­sada narod je srdačno i toplo pri­mio svoga zastupnika.

Odmah po dolasku .2. ov. mj. drug Ribar je posjetio Tvornicu, e . lektroda i ferolegura zanimajući se za njenu pVoizvodnju kao i za ži­vot i rad članova radnog kolektiva. Nakon toga drug Ribar je na sa­stanku odbornika iz grada i kotara, rukovodilaca privrednih poduzeća i ustanova govorio o političkoj situ­aciji u zemlji i svijetu i o značaju izbora za organe Narodne vlasti. Na tom sastanku predstavnici naro­da su upoznali svoga zustupnlka' o nekim važnim problemima, koji su od značaja za grad i kotar.

Istog dana drug Ribar je pre­gledao radove na zahvatu izvora za novi vodovod, a interesirao se i

Pređisborna Konferencija druga Nikole Sekulića

U nedjelju 30. studenoga o. g. u prostorijama, kina »Tesla« drug Nikola Sekulić-Bunko, predsjednik Savjeta za zakonodavstvo i izgrad­nju narodne vlasti NRH i- delegat grada Šibenika na VI, kongresu KPJ održao je govor u., kojem je iznio rezultate sa Kongresa. Pored brojnog građanstva; .prisustvovali' su predstavnici narodne vlasti, Par­tije, masovnih i društvenih organi- zacija. ... 5 ,

Drug -Nikola Sekulić-iBunko nakon što je izrazio zahvalnost građanima Šibenika što su ga iza­brali za svoga delegata na Kon­gresu, osvrnucr se na’ rad” Kongresa naglasivši da’ ie na istom manife­stirano čvrsto jedinstvo Partije i na­roda. Zatim se dotaknuo istupa Djurića, za kojeg je kazao da nije značajan, da je ostao, neuspjela provokacija jednog bolesnog mani­jaka, iza koga stoji neprijatelji VI. kongres, rekao je drug Sekulič, i- mao je zadatak da sumira praksu iz NOB-e, a osobito da sumira i provjeri stanje izmedju.dva Kongre­sa.

Govoreći o medjunarodnim

odnosima, on je rekao: »Na Kon­gresu je Tito kazao, -da SSSR ugro­žava mir u svijetu i da se njemu ima zahvaliti, što su danas kapita­lističke zemlje više nego ikada do sada ujedinjene, i. kao takve nao­ružane; i.'spremne,'.te se .ne će po­noviti 1939. godina, kada ih je Hitler našao' potpuno nespremne i 'razjedinjene..

U našem unutrašnjem uredjenju, kazao je drug Sekulić, došlo je do korjenitih promjena, a zatim na- stavio: ’ »Identificiranje države i Partije demokracije i birokratizma it. d. dovelo bj nas do. neuspjeha u- ižčjradnji socijalizma. 'Da 'mi za tim nismo išli najbolje govori da­vanje samostalnosti u upravljanju poduzeća radnicima. Najširu demo­kratsku osnovu-samoupravljanje radnici su osjetili u punoj mjeri. Naša*-'socijalistička demokracija raz­likuje se od one u Sovjetskom sa­vezu prvo, po tome što šu sred­stva za proizvodnju postala društve­na i drugo, . lo svim lim sredstvi­ma upravljaju'/<\g’ni ljudi t. j. pro vodjači. Te -dvije činjenice daju pe čat našoj socjalističkoj demokra­

ciji«.

U vezi s 1im, rekao je drug Sekulić, potrebno je pojačati borbu protiv birokratskih tendencija, koje se mogu javljati, a i javljaju se u nekim našim poduzećima. Takodjer treba zaoštriti borbu protiv osta­taka buržoazije i klerikalizma a o- sobito protiv ovog, posljednjeg.

Govoreći o ekonomskom raz­vitku naše zemlje, govornik- je re-

; kao da je osnovni princip danas 1 da se podignu ključni objekti, a

uporedo s tim izgradjivat će se i o- stala teška industrija, ali uvijek u proporcionalnom, omjeru, . .

Na sektoru poljoprivrede, re­kao je dalje drug Sekulić prvenst­veno će se težište baciti .na podiza-

’• nje proizvodnih snaga i na taj na- ( čin postizanje veće i jeftinije proiz- . vodnje. Da bi se naša zemlja zau- , vijek’ oslobodila posljedica suše- ' prvi zadatak, koji se sada nameće ljeste ' melioracija i navodnjavanje

zemljišta.

Zatim se govornik osvrnuo na. mijenjanje naziva Komunističke par-

' tije i Narodnog fronta; podvukavši (Nastavak na četvrloj strani)

za podizanje zgrado za pumpna postrojenja. .. ■>---■»•

U Dubravi su drugo Ribara do­čekala školska djeca sa mjošlonimo i tom prilikom pionirka Ra/ka šku- gor predala je narodnom zastupni­ku buket cvijeća. Uza svu kišu, školska dvorana nije moglo da primi sve one koji su htjeli čuti ri­ječi svoga zastupnika. ’ g ,£-.7

U ustahičkim Bilićama.-. mnoštvo naroda oduševljeno je pozdravilo druga Ribara. U selu Sirokama pre. gledao je zadružnu - uljarnuj'' mlin kao i vinarfiki podrum. Predizborrta konferencija, kojoj je prisustvovao veliki broj mještona, održana je u zadružnom domu. „

Naročito srdačan doček pri- redjen je drugu Ribaru u Rogoz- nici, gdje je izvršio smotru počas­nog voda JNA a Nada Lovrić pre­dala mu je cvijeće i pozdravila ga u ime pionirskog odreda »Ivo Lola- Rjbar«. U prostorijama kluba JNA održana je konferencija,' kojoj je prisustvovalo mnoštvo naroda- i-pri­padnika JNA,

Na svim održanim sastancima drug Ribar je sakupljenom narodu govorio o političkoj situaciji, o na- por'ma naše zemlje za &č.uvanje mira o uspješnoj izgradnji socijaliz­ma, a podvukao >je i obaveze poje. dinača prema- zajednici. U svim mjestima njegova su‘ izlaganaja pre­kidana poklićirria Titu, Partiji'i slo­bodnoj socijalističkoj domovini1.

P re d iz b o rn ek o n fe re n c ije

Prošljh dana' održana ja prediz- borna konferencija u Đevrskama na kojoj je narodni zastupnik Gušte Sprljan govorio prisutnim o značaju izbora, ^decentralizaciji- vlaSti^T- o VI. kongresu KPJ,

Konferenciji je, pored 600 mje­štana, - prisustvovao -i drug Pere Škarica, politički sekretar Kotarskog komiteta. Pored toga ‘ drug Sprljan je održao uspjele predizborne kon. ierencije u Tribun ju i Zirju.

* * *

Narodni zastupnik Nikola Špirič održao je uspjele predizborne kon­ferencije u Zatonu,. Pirovcu i Vodi­cama na kojima je narodu govorio o značaju izbora- i o VI. kongresu KPJ.

Strana 2 »Š IB ENSK I L IS T « Četvrtaik, 4. prosinca 1952.

„ŠUMARIJA" - ustanova o kojoj se malo zna j Z A P A Ž A N J A 1 P 8 I J Ž O I O Z I

N e p ra v i ln a p r im je n a p ro p isaKako sam dan.i ?.. kolovoza o. g. bio u radnom odnosu,

to sam prema postojećim propisima stekao pravo na nadok­nadu za ogrijev, koje u industrijskim bonovim a iznosi dina­r a 2.200. j g | ' I p P

K rajem rujna pozvan sam na 'otsluženje svog obavez­nog vojnog roka. M en i i m ojim drugovima, k o ji radimo u tiem ontnom zavodu, n ije ni do danas isplaćena navedena nadoknada za ogrijev t koja nam po zakonu nedvojbeno p r i­pada. Nasuprot, oni m o ji drugovi, k o ji su b ili zaposleni u drugim poduzećima, u kojim a su režiseri b ili ekspeditivniji, prim ili su ovu nadoknadu blagovremeno i p rije svog odlaska ■ u stalni kadar.

Da je režiser našeg poduzeća bio p redu zim ljiv iji u svim predradnjama oko trebovanja industrijskih bonova za ogrijev, duboko sam uvjeren, da bi svi m o ji drugovi i Ja p r i­m ili pripadajuću nam nadoknadu za drva p r ije odlaska u vo jsku.

Sve u svemu, kra jn ji je rezultat bio, da su po jednom te istom propisu jedn i p rim ili industrijske bonove ža ogrijev> a drugi nisu, iako i jedn i i drugi ispunjavaju jednake uslove predvidjene zakonom.

Smatram, da bi bilo jed ino logično i pravilno, i na za­konu osnovano, da nadležni organ naredi jednoobrazno p ri­mjenu odnosnog zakonskog spropjsa , te da se i nama isplati pripadajuća nam nadoknada za 'og rijev isto onako kao što je to učinjeno pretežnoj većini naših drugova prije n jihovog od­laska u A rm iju .

U protivnom bi ispalo da jedn i imaju neosnovanu prednost pred drugima. A zašto? Možda jed ino i isključivo zatoy što su režiseri nekih pod uzeća u svome radu b ili ekspe- * d itivn iji od onih u'drugim poduzećima i ustanovama. M . C.

Ubrzati plan naplate poreza na dofiodalc

U našem gradu postoji ustanova kojoj je glavni zadatak da posto­jeće šumske površine, koje su inače zakržljale, obnavlja putem meliora­cije, kao i da izvrši postepeno po- šumijavanje golih površina raznim sadnicima i sjemenom. Kako se malo zna o ovoj ustanovi naš saradnik je zamolio upravitelja »Šumarije« ing. Malu Huljeva da u glavnim crtama iznese organizaciju i rad ove ustanove, ;

»Šumarija« je.osnovana 1. IX. 1951. god., a počela je djelovati 1. XI. iste godine. Ona vodi upravu, nadzor i gospodarenje nad svim' šumskim površinama na području grada i kotara Šibenika. Pod šum­skim površinama podrazumijevaju se površine obrasle šumom ili pašnjaci, J,\j.Vone površine koje bi se mogle jSoturtiifii' Somarija, pored toga. -in^gadžpt • feftad , privatnim šunraln^v’ ^^iianja.

Na .području kotara postoje tri šumske ispoitave u Vrpolju, Skradi­nu i Vodicama,! kojima' Si trebalo da rukovode šumski tehničari- me­đutim -kako ovih nedostaje, za ru­kovodioce su postavljeni iskusniji lugari koji. su završili lugarsku ško­lu. Ove ispostave se opet dijele na lugarije,.a na njihovom ćelu nalaze se lugari. Na području Vrpolja posto- li sedam lugarija, Skradina osam, a na području Vodica šest. U Skra­dinu postoji još i šumski rasadnik, koji zahvaća 1.20 ha površine. U njemu se godišnje reproducira .oko t milion raznovrsnih sadnica.

Uprava »Šumarije« ne raspola­že prikladnim prostorijama, danas je smještena u zgradi NO-a grad­

ske općine, i zbog loga se pristu­pilo podizanju lijepe zgrade na Subičevcu u kojoj će biti smještene kancelarije i stan za upravitelja. Zgrada će biti dovršena do -kraja ovoga mjeseca. Uz samu zgradu podignut će se uzoran park na površini od 3000 m2, a bit će pri­stupačan i gradjanstvu. Pristupit će se i proširenju postojećeg rasad­nika kojim je do sada rukovodio NO gradske općine, tako da će on zauzimati površinu od 1 ha. Već su u toku radovi na uređenju parka i proširenju rasadnika.

Do sada, zapravo od 1946. god, do donas pošumljeno je raznim sadnicama i sjemenom oko 680 ha državne površine, a meliorirano pu- lem resurekc one (obnovne) sječe oko 860 ha površine, a oko 4.460 ha površina boljih šikara slavljeno je pod zabranu ispaše stoke. Po- irebno je naglasiti da je za samo pošumljavanje predvidjena suma od 5,700.000 Din. .

Može se reći, da je 'kod meli- riranih površina uspjeh zadovolja­vajući, dočim ,kod onih površina koje su pošumljene uspjeh je izo­stao zbog toga što je izvanredna iuša u 1950,— 1951. god. upropa­

stila mlade sadnice. Zbog toga je od 680 ha pošumljene površine u- špjelo tok 40°/o. I -

Uprava »Šumarije« predvidja da do kraja ove godine pošumi površinu od 150 ha, a od toga 30 ha sjemenom bajame, a ostalih 120 ha odnosi se na one površine na kojima nisu uspjele ;adnice. Pu­tem re: urekcione sječe izvršit će se melioracija šikara na površini od

100 ha.Možda će naše ljude zanimati

i to da »Šumarija« ove godine uvo­di novi način suzbijanja odnosno uništavanja borovog prelca.

Do sada, kako je poznato, re­zale su se grane na' kojoj su bila gn.jezda gusjenica a sada će se pristupiti zaprašivanju preparatom »Diditi« i to motornim zaprašiva- čem. Tako će se zaprašiti oko 100 ha vrijednije borove šume. Razum­ljivo je, da ovaj način uništavanja

Na polugodišnjoj skupštini . ko­tarskog , Saveza poljoprivrednih za. druga Šibenik, pored mnogih dis- kuianala, govorio je i predsjednik NO-a kolara Šibenik drug Vitomir Gradiška, koji je izmedju ostalog rekao da se našoj poljoprivredi, koja je u toku rala opustošena, danas dalje prioritet. Zatim je u nastavku kazao: »Mi smo otrag jednu godinu dana prišli intezivnije tom zadatku. U našoj zemlji sve više jača i napreduje industrija, dok po­ljoprivreda zaostaje. Mi trebamo voditi računa o tome da se još u toku ove godine završava kapital­na izgradnja i tada će biti problem za one koji su napustili poljopriv­redu, kada se vrate natrag jer će­mo još tokom prosinca o. g, sa gradilišta u Šibeniku otpustiti oko 2.000 radnika. Svi će oni, dabome,

trebati da idu natrag u poljopriv­

redu.'Bez obzira na ono što se još

ima poduzeti u pravcu kapitalne iz­

gradnje, trebamo voditi računa' o

borovog prelca' smanjuje radnu snagu, dobiva se veći efekat, a i stablo odnosno bor ne će se više ranjavati.

Na kraju je potrebno istaknuti, da svi napori »Šumarije« ne će ima­ti vidnijeg uspjeha u koliko naše masovne i društvene organizacije,

škole i drugi ne budu vodili stalnu

brigu za pošumljavanje golog krša

i čuvanju postojećih šumskih kom­

pleksa.

lome da se naša poljoprivreda po­digne, i time našem radnom selja­štvu stvorimo mogućnosti za život. Sada se pristupa melioraciji našeg krša t. j. pošumljavanje. Pri tom će biti pogodjeni naši stočari, ali bez obzira na to treba gledati opći interes i mi ćemo pristupiti po- šumljavanju. U ovom pravcu tre­baju i naše poljoprivredne zadruge da pristupe akciji pošumljavanja i to naročito u gornjem pojasu ko­tara, i kada se to postigne onda ćemo imati dobrih voćnjaka, vino­grada i 'šuma«,

U daljnjem svom izlaganju dotakao se je demokratičnosti u zadrugama, pa je rekao da u mno­gim našim zadrugama službenici često gospodare. .Stoga je red na upravnom odboru naših zadruga da službenike, koji krše i nepra­vilno se odnose prema radu,' kaž­njavaju. Sto' se liče pojava krediti­ranja zadruga na osnovi kao što je to slučaj u Brališkovcima, kazao je da je takve pojave potrebno odluč­no suzbijati, a što se pak tiče dugo­va ’ seljačkih radnih zadruga držav­noj banci, danas je stanje zabrinja­vajuće. Zato je potrebno, rekao je on, da rad u našim zadrugama bu­de zasnovan na principu rentabi I i— lola, a banka i Savez bi trebali po­dizati osnovna sredstva od onih zactruga, koje ih pravilno ne iskori­štavaju.

Na kraju je podvukao da su svi ovi nedostaci posljedica slabe kontrole samih zadrugara nad za­drugama, kao što to najbolje po­kazuje primjer u Jadrtovcu, gdje se poljoprivredna zadrilga nalazi u likvidaciji.

Poduzeće Luka i skladišta u Sibenjku postiglo je u razdoblju od 1. I. do 30. IX. o. g. značajne uspjehe u ostvarenju društvenog plana. Tako je ono kroz to razdob­lje izmanipuliralo 235.743 promet­nih' ‘ tona, pa je tako i svoj go­dišnji plan prometa jzvršilo za 100% do 4. X, o, g. Brutto pri­

hoda je ostvareno u ukupnom

iznosu od oko 190 miliona dinara,

Naplata pojeza na doho­dak po svim poreznim obli­cima ne izvršava se ravno­m jerno i sve činjenice ukazuju da se tempo naplate u općina­ma na području kotara mora ubrzati.

Naplata poreza je časna obaveza gradjanina prema svojo j socijalističkoj zajedni­ci. Svako neizvršenje svoje patriotske obaveze prema društvu predstavlja sramotu za onog koji toj obavezi želi izbjeći ili je odugovlačiti.

Pošto se približava konac godine, to se traži od svih po­reznih obveznika da svoju o-

tako da je ukupan brutto prihod jzvršen sa 70,8% od godišnjeg plana.

Nesrazmjer, koji postoji izmedju izvršenja prometa i brutto produk­ta, leži u lome što je planirani brutto produkt po jednoj prometnoj tOnj društvenim planom procijenjen u iznosu od 1164 dinara, dok je ostvaren samo u iznosu od 803 di­

nara po prometnoj toni.

bavezu čim prije izvrše. U protivnom slučaju mjerodavne vlasti prim jenjivat će zakon-' s/ke propise prisilne naplate.

M jesečni plan naplate za mjesec studeni o. g. po N O - ima općina izVršen je u pro­centima kako slijedi: Šibenjk- vanjski 56,74°/o, Skradin 30,27°/o, D jevrske 22,65%. T i ­jesno 30% i V od ice 25,20%.

B. Čupin

Čitajte i širite „ŠIBENSKI LIST"

Sprovodeći štednju radni ko­lektiv ovog poduzeća uspjo je da smanji troškove reprodukcije po jednoj toni od 93 na 85 dinara, a što predstavlja ukupnu vrijednost uštede od 7.391,809 dinara.

U istom razdoblju prošlo je

kroz našu luku 67 prekooceanskih

brodova i 140 jedrenjaka domaće

i strane zastave. Najvećim dijelom

bili su zastupljeni američki, engle­ski i talijanski brodovi.

Za unapređenje poljoprivrede

Uspjesi poduzeća Luke i skladišta

U s t a k l e n i k uVJEKOSLAV KALEB

A nije našao u sebi izraz, nije našao izraz mehanike odnošaja iz_

, medu ovog života na kopnu i u /odi u svojem' izravnom interesu: bio je' na drugom predmetu, bavio se drugim, i propustio pojedinosti.

- A cijeli razred pod krinkom razne vrste; nije bilo drskog lica koje bi se usudilo reći da to nisu učili. . ’ ~:=sl!

. / \ r fL ti— Na mjesto! rekao je glasno

profesor Brkan pakon stanke.Bio je fo početak.Jafkovt je pošao oklijevajući na

mjesto. Oklijevalac I samopouzda­nja ovise o vjeri drugjh, uzajamno se raspiruju; a evo, nestao mu pot-

- pun oslonac; nije mogao na prezir­nu tvrdoću da rastvorj izvore svoje duše, da raspiri i raspjeva pies- mu volje A razred je samokorisno šutio, tvrdo. Školska je soba dobila izgled ledene pustoši; sudnice bez ljudskog razuma - bez pravice.

Jednom je u trinaestoj godini šetao živo po očevoj radnoj sobi. Neka nejasna radost, kao zadovo­ljstvo sa životom,'baš sa svojim'ži­votom ugodno ga je raspinjala.

Bilo je ljetno jutro. Kroz velik otvoren prozor virilo je u sobu lišć« loze, malo podalje visjelo je epikurejski ozbiljno lišće smokve, kao da se smijucka samo svojoj si-

tosti, pa Višnja dražesno savila tan­ke grane1'i okitila ih malenim liš-, ćem. Cijeli vrt živi i- znade za Ja­kova, i čeka pitomo kao pas pred vratima.

A u sobi ormar knjiga sa širo­kim hrbatima, koje zablješćuje o- draz sa stakla: slika prozora i vrta.

Tiha razboritost u svemu. Najednom je zastao kao pred

nekom prikazom: u njegovoj unu­trašnjosti, na rasvjetljenoj pozornici micali su se ljudi, stvari,' tekao je život u nekoj jednostavnoj zakoni­tosti; postavljali se ljudi,' stvari * i problemi jedni prema drugima ne­obično jasno.

Tako je on počeo raspredati misli. -

Jakov je iznenada napipao svoj um. Činilo mu se baš da ga rukom opipava, tako mu je bilo jasno, da je to baš njegov um:

.— Evo, ja sada obuhvaćam sebe i život, i mogu prosuditi mir­no o svemu, mogu učiniti ono što je najbolje . Kako je jednostav­no sve: Dva čovjeka stanu, jedan prema drugome, u očima je mir­noća, na licu blagost i — oni se mogu složiti u svemu: oni se mogu prošetati po gradu i zajedno uži­vat- divote koje ih opkoljuju: nasvakom koraku šaljivi ili žalosni do-

gedjaji, a svi, i medju ljudima i stvarima, puni značenja. — Oni bi obuhvatili život dobre volje, kco iz gledališta: s mnogo prašlanja.

Otad je dočekivao dogadjajras mirno i gledao ih kroz nekT pro^ dimi realizam: razgolio ih je i odu-/, zimao im svu tragičnost, a pridavao im što više ljepote u svakom ,

il.M-v'.U Ocu' je našao prijatelja, koji

je živio mirtio, tiho, tražeći razloge u samome sebi.

Eto,' t on traži sve u samomesebi.

Al nesreća je bila u tome, što je on očekivao i od drugih ljudi takovo razumijevanje.

Nije bio rječit. Riječima se nije znao potpuno izraziti. A kako je u sebi bio bogat mislima, što ih* je držao na okupu slikama, da bi se izrazio, morao je slike pretvarati u riječi, opisivati, a za to je bilo potrebno vrijeme, posebno raz­mišljanje, traženje izraza — pa je u razgovoru često, oslanjajući se na sliku,, govorio gluposti, koje su ostavljale u njemu bolne rane. Sti­dio se sam sebe i dugo dugo zbog !oga trpio i izbjegavao drugove. Oni bi mu se počeli rugali, ali ih je uvijek njegova ozbiljnost, pame­tan izgled, razborito držanje » od­vraćalo od toga.

To je doživljavanje trebalo iz­vana potporu u oblicima života koji su pretvorljivl u slike. — 1 tako se zanio prirodopisom.

Prirodopisl 2ivo šarenilo, a

iznad svega zanimljiva zakonitost. Činilo mu se na čudesan način objašnjuje i obuhvaća cijeli život.

Tako je on bio radoznalo prio- » o uz tu nauku, dao se oduševlje­no na učenje. Naslanjao je na ru­ke plavu; vazda, djetinjastu glavicu i nasladjivao se, a poslije sasvim ozbiljno tuvio retke. " ,S -Danas' šltio' uzeli novu lekci­

ju iz prirodopisa, — govorio je ocu zaaovoljno, kao po izvršenom vri- jednom poslu, u kojemu je njegov dio odlučan. Pa j£ onda spremao posao: tražio ' je životinje ili biljku u enciklopediji i u velikom »žiyo- tinjsfvu« i u vrtu -ili gdje, vani. Za '»sčerom je pripovijedao: ..» ■

• —r Zanimljivo je — govorio je — da šišmiša u proljeće budi priti­sak vlastite mokraće, koja se preko zime nakupila u mjehuru. Učenjaci su uvukli jednome šišmišu cij^v*-u ispust; tako da je mokraća mogla sama isticati, i on se u proljeće, nije probudio; spavao je do smrti. . . Kako je žiV6t .-mehaniziran i . — usklikne najzad, uvjeren da J e tu formula života. *

A na šetnjama bio je uskićepi opažanjima u ogradama, .gdje se zemlja domogla mira da stvara, po volji:-

• — Gledaj ovdje tihog posla: n~ jotom kamenu lišaj uzimlje ele­mente iz uzduha, vode i samog ka­mena pod sobom, rastvorena ug­ljičnom kiselinom, pa napravi deb­lje tijelo, natrese onda zemlje, na kojoj se napravi baršun mahovine,

mahovina pruži podlogu travi, tra­va grmu, a grm stablu, i eto stana, i hrane životinjama . ,. . a sve se Opet pretvara u zemlju . . . Zemlja se nastoji ogrnuti toplim plašiem crnice i bilja.

Našao je magnetične biljke, koje okreću lišće prema magnetskim po­lovima, i pokušao ih presaditi kod kuće u sandučić.

Otac je počeo suradjivati sa si­nom: graditi na njemu utjehu za promašene dane. A Jakov je svije- slan foga.' t da otac na svaki način očekuje odredjeno, skladno s po­četkom, vladanje: »pametan dječak, koji "ozbiljno shvaća život i svoj rad, a nadaren je, osobjto za pri­rodne nauke, i pruža mirnu nadu«. — Jakov je bio zarobljen lim miš­ljenjem; prema njemu se vladao so­bom;, to jest: prema svojem miš­ljenju o njemu, o. svojoj svrsi.

. I tako eto bolno. bi bilo,, ocu k.azati .išta o neuspjehu u školi; nije imao hrabrosti da iuši - svoju .lijepu sliku, i mir one tihe sobice. A nadao se da ne će svaki

"'put - zasjeda uspjeli; ocjenu će popraviti. Pa se bacio na učenje mnogo, upornije, i svaki korak prol- kivao mišljenjem: slavno će on na- slupiti, svaki upit zgrabiti čvrsto i razglobili opširno, a profesor i dru­govi zinut će udivljeni. Radilo se o novom zadatku, o bisernici. Po­savjetovao se s knjigama do -kojih je mogao doći, i otac ga ispitao u cjelini i o pojedinostima.

I sad evo stoji pred profesorom

i čeka kuda će lupiti kocka upita. A radi onog prvog neuspjeha bojazan je veća.

Eto, ne računa na profesorov razbor, razumijevanje. Teško je raz­govarali s čovjekom ‘ koji je., sklon svaku riječ krivo smjestili.. »Tko malo razumije, malo i . .prašta«. I to ga čini, da ne govori iskreno, nego da odgovor udešava r.ema odnošaju s njim, prema onome’ što or možda očekuje; dakle jvliek. drukćje nec;o misli. Eh, kad bi 'njg.’ i cnvcriti onako kako ssti sa sobom rezmišlja. . Ali kfti>i>u bi čovjeku mogao iako g^voi’ti. Možda semo svome ocu. I — c’o sad je vidio mnoge sudbine:, iza.- dje drug, pa se omakne na čudno­vat način, većini^« nerazumljiv. A li.

.Jakov je znao da je profesor samo za .dlaku'drukčije shvatio odgovor lo. jest rečenicu i popratnu kretnju, a ponekad i prečuo ono glavno. — Kako je tada jadan dječak gledao profesora zamišljeno, očajan. A profesor ga samo zadovoljno is­ključio iz računa,

I elo — svakome se.čini da je na tatarskom sudu: čeka hirovituosudu, gotovo kob.

A sad pred Jakovom, profesor Brkaji se držj u razmaku velikom; plašljivo čuva visinu svoga ugleda i odlučuje se za upit nastojeći oči- . tovati pamet: — -Još promatra sam sebe na prijestolju i sredjuje nešto tobože.

(Nastavit će se)

Četvrtak, 4., pronsinca 1952. »ŠIBENSKI LIST« Strana 3

Kulturno-prosvjetni životu P r im o s ie n u

U naručju dalmatinskog krša, rasut' u dvanaest raštrkanih zaselaka skučenih po padinama brežuljaka, smjestio se B. Primošlen. Do O slo- - bodjenja, postojala je na lom tere­nu jedna osnovna škola, no brigom Narodne vlasti i nesebičnim zalaga­njem pojedini!) ljudi, sagradjene su -1950. god. još dvjje škole. One su postale centri kulturno-prosvjet- nog rada, poluge za podizanje. društvene djelatnosti u obliku teča­jeva za nepismene i općeobrazov- nih tečajeva. Svojim radom nastoje probiti veo raznih predrasuda, ve­zanih za primitivna i stara malo- gradjanska shvaćanja o životu i moralu. Požrtvovnim zalaganjem malog broja naprednih ljudi i om­ladine, uspijeva u 1950. godini.'osni­vanje dramske sekcije, koja iste go­dine počinje samostalnim radom. Led je konačno bio probi jenf a in­tenzivnim radom ta mala dramska grupa, na čelu sa predsjednikom sekcije Cačina Jerom i- uz. pomoć učitelja, daje nekoliko priredaba, skromnih doduše, ali za početak svakako značajnih. Nastupa s li­jepim i moralnim I materi­jalnim uspjehom u Krčulju, Dra­gi, Šrrokama i Primoštenu. Uspjesi sekcije počinju da privlače u društ­veni život j ostalu omladinu, koja je do sada stajala pasivna, a stva­ranjem materijalnog fonda( počinje se javljati perspektiva proširenja društvene aktivnosti. .

U 1951. godini ostiiva se kulr turno prosvjetno društvo B. Primo- šten, no težište rada ostaje i na­dalje na dramskoj sekciji. Rad je postajao teži, jer je rašfrkanost za­selaka i udaljenost članova od cen­tra Tribežić, često ometala sastanke i uvježbavanja. Bilo je pokušaja razbijanja društva i ometanja društ­venog rada, -no sve te krize su prebrodjene zalaganjem, požrt- vovnošću i samodisciplinom člano­va.' Teži problem, a taj postoji još

i danas, je poticanje i uvlačenje u društveni ž:vol ženske omladine. Stara shvaćanja morala, koja je ne­moguće srušiti preko noći, sukoblja­vala su se oštro svakom našem na­stojanju da ojačamo dramsku i for­miramo folklornu grupu. Aktivnim sudjelovanjem učiteljica ovih ško­la uspijeva ipak uvući u društvo po gdjekoju omladinku. Iz vlail t'lv sredstava, društvo već 1951, na- oavljf najnužnije rekvizite za rad dramski grupe: zastor, kulise i ka­zališne komade.

Mnogim su društvima omogući­le prosperitet i početak rada po- Ijopr.vredne zadruge, no mi smo počeli sami, bez ikakovih sredsta­va, bez ičije pomoći, svojim radom i zalaganjem prikupljali smo mate­rijama sredstva. Naša poljoprivred­na zadruga, odnosno predsjednik

iste pije u tim počecima našao ra­zumijevanja za taj rad, iako je za­druga u svom budžetu svake godi­ne unosila stavku »Kulturno pros­vjetni fond«.

Razmjerno mala novčana sred­stva pobudjuju kod pojedinih čla­nova smjelu misao, da se nabavi tamburaški zbor. Ta je želja posta­jala sve veća i na koncu se pret­vorila u odluku, da se poduzmu sve moguće mjere kako bi se došlo do potrebnih materijalnih sredstava. Organizirana je akcija sakupljanja dobrovoljnih priloga u obliku ulja, koja je donijela vrlo lijepu svotu. Mjesni odbor je takodjer našao puno razumijevanje za naše potre­be i odobrio znatnu novčanu po­moć. Nije izostala pomoć ni po­ljoprivredne zadruge, a i Prosvjet­nog savjeta kotara. Sredstva su u našim rukama, a kroz dva mjeseca zasjali su u rukama naših članova novi i sjajni instrumenti tamburaš­kog zbora. Nježni i zanosni pogle­di naših članova milovali su te sjajne, no - za sada još hladne i šutljive instlrumente s nestrpljivim

t očekivanjem da njihova skladna kompozicija žabruji što prije iz­medju ovih naših siromašnih brda, te da unese više živosti i veselja u živoi naše omladine i ljudi. No, i uz volju članova i posjedovanje zbora, problem još uvijek nije bio posve riješen, jer je trebalo još na­ći i angažirati za rad učitelja glaz. be. Za ovo nam je punu pomoć pružila poljoprivredna zadruga, koja' je uzeta na sebe plaćanje honorara učitelju, koji će kroz dva mjeseca vršili podučavanje naših mladih tamburaša. Upravo na dan Kongresa počelo se s radom i prvi, još neskladni i neujednačeni tono­vi probijali su se uveće tog dana kroz rasvijetljene prozore škole u Trib'ežiću da zamru u nježnom za­grljaju okolnih brda. lako su ti prvi tonovi, koji su razbili noćnu

tišinu sela, bili neskladni, ipak se

u njima osjetio složan i skladan

kucaj - srdaca onih, koji vole svoje

selo i koji će kroz kratko vrijeme

pružili više veselja i radosli, a time

pomoći svestranijem razvoju kul­

turno prosvjetnog života u svom

selu.S. Guštak

V I 1 I I I ! I Z Ul /TŠ E € /t C R A D IU loga , ,T r a n s ju g -a “ u našo j van jsko j trgovini i transportu

Na š a b o rb a z a o p ­s t a n a k SUVIŠE JE KRVAVA I. TEŠKA, PRE-

MNOGO SU NAŠI NARODI PRE- P ATILI, DA BI IH OTRCANIM KLEVETAMA JTKO M OGAO SKRENUTI S PUTA VELIKE BOR­BE ZA NEZAVINOST I BOLJU BUDUĆNOST. Tito.

Naša vanjska trgovina dobiva sve veći značaj u našoj privredi. Stalno se povećava broj država sa kojima naša zemlja vrši redovitu razmjenu robe, te ako izuzmemo države Sovjetskog bloka i izrazilo fašističke države ostaje veoma ma­lo zemalja u svijetu sa kojima još nemamo redovite trgovinske raz­mjene.

Pojavom rezolucije Informbi­roa i prekidom trgovinskih odnosa sa zemljama informbirovskog bloka, ored našu vanjsku trgovinu posta­vio se kao veoma hitan zadatak: preorijentacija prema zapadu, koji je ona sa uspjehom riješila. Eko­nomska blokada i svi računi koji su sa njom povezivali SSSR i njego­ve satelite pali su u vodu, jer su riiiša izvozna-uvozna poduzeća u- spjela da za kratko vrijeme nadju na zapadu nova tržišta za našu iz­voznu robu i nove izvore za snab- djevanje naše industrije sinovinama i ičim čkom opremom, kao 1 po­godna tržišta za nabavku potrebnih artikala za održavanje životnog standarda naših gradjana.

U ovoj j idućoj godini -naša izvozno-uvozna poduzeća imaju da riješe krupne zadatke da bi naša privreda i naši narodi što lakše iz­držali teške posljedice ovogodišnje suše. Naša izvozno-uvozna poduze­ća trebat će uložjti sve svoje sna­ge da pronadju i prikupe što više robe sposobne za izvoz a da bi što bolje i brže nadoknadili gubitke u devizama uslijed velikog sma­njenja izvoza poljoprivrednih proiz. voda prouzrokovanog sušom. O njihovoj, aktivnosti, snalažljivosti i ekonomičnosti u radu u mnogome će ovisiti pokriće naših potrebau devizama, koje su nam potrebna za nabavke u inozemstvu.

U sistemu naše vanjske trgovi­ne veoma važno mjesto zauzimamedjunarodna otpremnička služba »Transjug-a« kao najbliži suradnik i pomagač izvozno-uvoznih poduze­ća. Poduzeće Transjug osnovano je u

prvoj polovini 1947. god. kao je­dinstveno centralističko poduzeće sa sjedištem u Beogradu i sa filjala- ma — podružnicama — u svimglavnim gradovima republika i naj- važnjim pomorskim lukama, a koje su opet imale svoje ispostave na kopnenim graničnim prelazima, u riječnim pristaništima i manjim po­morskim lukama. Ovo centralističko poduzeće koje je ujedno imalo i monopolni položaj — pošto nije i- malo konkurenata — reorganizira­no je ukidanjem Centrale 1. srpnja1951. god. na 9 potpuno samostal­

nih republičkih poduzeća, od kojih svako ima pravo djelovanja na ci­jelom teritoriju FNRJ u potpuno slobodnoj konkurenciji, za razliku Od ranijeg monopolnog položaja. Ova reorganizacija veoma se po­voljno odrazila na kvalitet i eko­nomičnost u radu, i omogućila je nesmetano stručno uzdizanje naše medjunarodne otpremničke službe.

Uloga i rad medjunarodne ot­premničke službe »Transjug-a« sa­stoji se u slijedećem:

Kada neko naše izvozno podu­zeće proda neku robu u inozemstvo, onda uglavnom završava njegov posao oko te robe i daljnji rad preuzima »Transjug« i oslobadja izvozno poduzeće svake brige za otpremu odnosno transport robe odredišta kupca, bez obzira u kom dijelu svijeta se ono nalazi.

»Transjug« preuzima brigu o rebi odmah čim je proizvodjači na svojim pogonima, — tvornicama, rudnicama, pilanama i šumskim radilištima — stave na raspolaga­nje izvoznom poduzeću i od tada on postaje predstavnik kupca, od­nosno robe ili bolje rečeno pos. rednik izmedju kupca i prodavao­ca. Vrši utovar u vagone, te iste otprema, bilo direktno kopnenim putem do odredišta kupca, ili uko­liko se radi o daljnjoj otpremi morskim, odnosno riječnim putem, — istu doprema do riječnih prista­ništa i pomorskih luka. Sklapa ugo­vore sa prevozipcima robe, — že­ljeznicom, pomorskim i .riječnim

brodarskim poduzećima — , te bira

najkraće i najekonomičnije puteve

prijevoza, sa što manje troškova,

bilo u nacionalnoj ili stranoj valuti.

Odgovara za uredan pretovar robe

u pomorskim i riječnim pristaništi­

ma, za zaštitu robe od kvarenja i rasipanja,a da bi osigurao pravo odštete, regresa —, vlasniku ro­be, osigurava je u punoj vrijed. nosfi i valuti u kojoj je prodana. Kod transporliranja bilo kojim pri­jevoznim sredstvom, ispostavlja od- govorajuća dokumenta, koja prate robu, a koja moraju biti u skladu sa kupo-prodajnim ugovorom, ugo. vorom o prijevozu, te carinskim i lučkim propisima, da bi se osigu­rala kako pravovremena otprema, tako i naplata robe u inozemstvu.

Sve gore spomenute poslove »Transjug« obavlja i kod uvoza ro­be iz inozemstva u našu zemlju, s lom razlikom, što nakon dopreme uvozne robe do naših pomorskih luka, riječnih pristaništa ili pogra­ničnih željezničkih stanica, vrši ra­spodjelu, — distribuciju — , i otpre­mu robe korisnicima u zemlji, kao što je slučaj sa uvezenim žitarica­ma tekstilnim i drugim sirovinama.

Pošfo »Transjug« ovakovom svojom ulogom u našoj vanjskoj trgovini ima mogućnosti da kon­centrira u svojim rukama velike količine bilo izvozne ili uvozne ro­be, — on to koristi u pregovorimS sa stranim provoziocima za dobiva­nje raznih povlastica i popusta,— refakcija — i time doprinosi ušte­dama na deviznim izdacima i po­maže povećanju prti rva deviza u našu zemlju. Tako je na primjer, samo u prošloj godini ovakvim na­činom poslovanja i sklapaniem po­voljnih ugovora sa stranjm prevcji- ocima uvezeno u zemlju stranih va­luta u vrijednosti od preko 45 mi- liona deviznih dinara. Da bi u svom odnosu prema stranim . prevozio­cima, — brodarskim i željezničkim kompanijama — " i stranim otprem­ničkim poduzećima, postigli što (Nastavak na četvirtoj strani)

Š I B E N I KK R O Z T J E D A N

Narodno kazališteSUBOTA, 6. XII. — PORODICA BLO

— komedija od Ljubinke Bobić. NEDJELJA, 7. XII. — S li VA — ope­

reta od E. Kalmana.Početak predstava u 20 sati.

KinematografiTESLA: premijera talijanskog filma

— ČUDO U MILANU — Doda­tak: Filmske jiovosti br. 44. (jdo 7. XII.)Američki film — PRIZNANJE JEDNE 2ENE — Dodatak: Mje­sečnik JNA br. 30. (od B. do 10. XII.)

SLOBODA: premijera njemačkogkriminalnog filma — HITAC KROZ PROZOR — Dodatak: Sjor Ive (od 5.— 11. XII.)

NARODNO SVEUČILIŠTE 9. prosjnea o. g. u prostorija­

ma Mjesnog sindikalnog vijeća (poviše Narodne kavane) drug Dmi- tar Lukač, pp. JRM održat će dru­go predavanje: »O značenju izaključcima šestog kongresa Save­za komunista Jugoslavjje«. Početak predavanja- u 19. sati.

P o ja č a n p ro m e t u lu c iU prošlom mjesecu bora­

vilo je u našoj luci nekoliko prekooceanskih brodova do­maće i strane zastave. O d do­maćih brodova »Pula«, »Sara­je v o « i .»Solin«, na st;ovaraštu Šiipad vršili su -ukrcaj drvene gradje za Englesku i Egipat, te »S rb ija « koja je aikrcala 1000 tona olova. Od stranih brodo­va u luci siu se nalazili ame­rički brod »H enry Stevenson« koji je vršdo ukrcaj 7.264 to­ne barita i 2000 tona kromo­ve' rudače za SAD, zatim »Ruth Lyikes« američke za­

stave koji je ukrcao 2000 to: na olova za SA D i talijanski brod »Patrician«, koji je ukr­cao 750 tona kromove rudače. Takod jer je u ovom razdoblju pet jedrenjaka talijanske za­stave ukrcalo 3.116 kubika dr­vene gradje.

Medjutim, u ovom m je­secu predvdidjen je dolazak slijedećih brodova: »Lošin j«,»Zadar«, »A va la «, U žice « i »D urm itor«, dok se od stranih brodova očekuju »Rafaele Capanno«, zatiim »A rd ea «a »Niikolau Zografia«, »San Di- mitris« i »Karlo Zeno«.

u izvedbi N arod nog kazalištaNakon- premijere američke dra­

me »Nasljednica« od Ruth-a i A*"- gustus-a Goetz-a, s kojom je šiben­sko Narodno kazalište otvorilo no­vu sezonu, i obnovljene 1 komedije »Draga Ruth« od- Norman Krasne nedavno je ansambl ovog kazališta izveo komediju »Porodica Bio« od Ljubinke Bobić. anvi’O

Prije ho šio se osvrnemo na samu njenu izvedbu, odnosno na interpretacije glumaca,' rhorat ćemo se —- već samog reda radi — ne­što zaustaviti na jednoj, ne baš tako maloj stvari: na kvaliteti ove komedije, koja' u ovom slučaju, o-

L nakva kakva je, igra presudnu ulo- ; gu jedne iole uspjele predstave.

Ne kanjmo mnigo duljili; lo nam, i uostalom, ni prostor ne dozvoljava,

a onda, ono što ćemo o njoj reći, razumije se, da ne će biti neka novost, šio još nitko nije uspio lio-

* čili, zalo ćemo nastojali biti veo­ma kratki i, iznad svega, iskreni. Prvo, a možda i najglavnije, šio bismo rekli o kvalileli komedije

»Porodica Bio«, bilo bi to, da ona,

la onakvom naivnošću i banalnoš.

ću svoje* radnje, ne prevazilazi ni

u kom slučaju okvire regionalne

komedije. Da bismo' opravdali ovu

našu tvrdnju, ne bismo se, narav­

no, trebali mnogo naprezati. Do­

voljno je, naime, imati u vidu, uza sve one njene mnoge negativno- sti, u koje ovdje ne ćemo ulaziti, jednu -jedinu stvar, a la je, da su njeni dijalozj veoma mršavi, blije­di .te da' njih ne izbija, ne'ćemo reći nušičevska, a orio onda imalo intenzivnija, oštrija satira na snobizam i trivijalnost ondašnjeg »visokog društva«, personificiranog u jednoj »ovakvoj« porodici. To je, eto mišljenja smo, dovoljno,šio smo rekli, da bi se približno,ako ne u cijelosti, mogla opravdali naša tvrdnja. Jer, konačno, dijalozi odlučuju ’ o. kvaliteti i - uspjehu jednog kazališnog djela! Kroz dija. toge dramski pisac daje i karaktere, i zbivanja, i atmosferu, i prostor,jednom riječju, na njima leži sve:i uspjeh i neuspjeh. Konkretno, konlekst kazališnog komada bi bio, za razliku od onog u pripovjetci ili romanu, misanscena, mimika . . . a lo, dakako, ne stoj i do samog glumca, nego i do režisera. Uza­ludno bi, dakle, bilo tražiti od glumca sve to, kad ne bi oa sceni »živio« isključivo od dijaloga, ali, zna se, od umjetnički datih. dijalo­ga. No, netko bi na ovo jedno­stavno mogao primjetiti: .cjepidla­

čenje! iako smo se opravdano mo­

rati udaljili od obećanja, da ćemo

biti kratki, jer na ovakvo izlaganje

ne samo da nas je naveo loši' kva­litet pve komedjje,.. nego navelo nas je ' još i ' to, što baš ti njeni nedostaci nisu glumcima dopuštali mogućnost za Siru, 'intenzivniju scensku ekspresivnost na samoj predstavi. I kad sve ovo imamo' u vidu: i slabosti dijaloga i banalnost zapletaja, odnosno radnje, onda nam nije nj čudo. što pojedine u-

'loge’ nisu bile bolje, uspješnije ižradjene.

Jablana, rentljera, zvanog »Bio«, koji se, nemoćan i nespretan u »vi­sokom drušlvu«, rezignirano do­pušta da - ga žena »blokira« sve dotle, dok se nije susreo sa svojima starim znancima, - »pravim Balkanci-" ma«, u čijem je društvu, našavši sebe-seljaka, konačno * odahnuo, naišao je u Josipu Vikariju na pra­vog komičara. Štoviše, zadivili smo se i ovog puta ovom glumcu ina­če — ruku na srce — jednom od najpopularnijih i najomiljenijih glu. maca-komičara u našem gradu, za­divili smo mu se ne samo zato, šio nas je svojom pojavom, svojom duhovitošću uspio onako nasmijati, već i zalo, što je on, unatoč lite­rarne neisradjenosti svoga Jablana, ipak 'bio i više nego dobar. Inte­resantno je za Vrkarija primjetiti, da on, s obzirom na činjenicu, po kojoj ne bi, recimo, morao biti da­nas onoliko interesantan, koliko je to bio ranijih' godina, budući da ga se je publika imala vremena izdovoljitl, ne biva manje pristupa­čan ili pak da stagnira, već napro­

tiv, rekli bismo, da je on iz svake predstave u predstavu bolji, duho. vitigi . . . A u lome i jeste njegov uspjeh.

Jablanovu ženu Nalu, koja bi, prema autorovoj koncepciji, imala bili centralna ličnost komedije, jer ona je zapravo personifikacija svih mogućih zala: malodušnosti, zlobe, snobizma, donijela, je gdja Luma Badalić upravo onako, kako 'še to može očekivati od jedne vrsne i rullnlrane glumice. I ona je tako­djer, podvukli bismo, u ovoj svojoj ulozi pre^aziŠla, Inače veoma mr. šav i suhoparan tekst, što kod o- stalih kreatora nije se moglo ovak­vog nešto uočiti.

Njihovu razmaženu kćerku »Ko- ko«, koja će se odmah nakon ne­koliko sladunjavih i banalnih peri­petija oko svoje udadbe zahva­ljujući »bijegu« u Beli Potok, preo­brazili u »pravu« seosku djevojku- Kosaru, interpretirala je sa mnogo jspieha mlada glumica Vera Ha- bulin. Ne bismo, dakako, pogrije­ši!'. ako bi ovdje za Habulinku pr mjetili, da je njena »Koko« bila jedne od bolje odigranih uloga, n&usiljena i temperamentna.

Kreše Zorić, igrajući inžinjera Svelozara lllća, priprostog i razbo­ritog čovjeka iz naroda, donio je takodjer jednu dobru ulogu, iako u pojedinim scenama nije mogao do­ći do punijeg, uvjerljivijeg izra­

žaja, a to se je naročito osjetilo u

onoj scerli, kada Svetozar i Kosara

radosni što su se najzad sporazu­mjeli, pjevaju; tu je, naime, treba­lo više odrešitosti, više duha i mla­dosti.

U ulozi Cika Milovana, dobro­ćudnog i duhovitog seljaka, Alberl Drutler je nadasve zadovoljio, iako mu je maska trebala djelovati do­sta uvjerljivije.

U ostalim manjim ulogama na­točilo su se istakli:' Branko Matić, u ulozi diplomate, proiioca Kosari-- nog. Neva Belamarić, u ulozi pro- vodadjinice Kume Caje, i Jugoslav Nalis, u ulozi lovca na miradjijke Hadži Djordjevića, dok su slabije svoje uloge odigrali: Branka Vra-oec (Anka, sobarica), koja je dje­lovala prilično usiljeno, hladno i Ivana Kuthy (Jablanova majka), koja je ovog puta od jedne odbačene i ponižene starice — prijekora i sa­vjesti »na vratima« sinovljeve v-Ue, napravila golu, grotesknu karika­turu.

No, kako smo vidjeli, i uza sve mane i nedostatke ove komedije, uza sve knjiško i sirovo u njoj, zah­valjujući isključjvo iscrpnoj režiji Ju- goslava Nalisa, pojedinim dobrim interpretacijama, kao i veoma us­pjeloj scenografiji N. Lovrića-Capa- rina, možemo, na kraju bez ustru­čavanja ustvrditi, da je ipak »Poro­dica Bio« u mnogočemu bila do­bro izvedena, što ne bi, dakako, ujedno trebalo značiti, da ova ko­medija prevazilazi i regionalne ok­vire kazališnog stvaranja.

Roko Dobra

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekarna —

cesta Bratstva i Jedinstva.

Iz m atičnog uredaROĐENI

Eduard, sin Nikole I Nevenke Grubišić; Vanja, kći Ante i Ljubice Dadić; Veljko, sin Nikolu i Milka Pelković; Zdravko, sin Nike i Marije Kunčić; Čedo, sin Milana i Danice Cakić; Nedjeljka, kći Augustina i Kate Kolombo; Irena, kći Frane i Kate Topić; Ljeposava, kći Nikole i Marije Bijelić; Josip, sin Jere I Ike Šiklić; Konstanlin, sin Milana i So­fije Lončar; Milivoj, sin Vinke i Blaženke Panjkota; Nedjeljka, kći Jure i Mare Juričev; Biserka, kći Mate-Frane i Mirjane Bušac; Josip, sin Miroslava i Dobrile Britvić; Ka­tarina, kći Andjelka i Marije Ro­din; Velimir, sin Nikole i Danice Jaram; Slavica, kći Josipa I Jovan- ke Baljkas; Dragica, kći Jovana I Marije Vujko i Veselin, sin Jovana i Karoline Aleksić.

VJENČANIVrćić Dane, transportni radnik _

Mijalić Vinka, bolničarka; Dulibić Ante, električar - Belamarić Šonja, trg. pomoćnik; Zanko Ante, dri. službenik - FallicanKohen Paulina, laborant; Radić Miroslav, motori- sla - Bura Zorka, dri. službenik; Slok Karei, potpor. JRM. - Periša Mirjana, drž. službenik; Risfić Du­šan, metalostrugar — Jurković Ro- zalija, Irg. pomoćnik; Bogdan Niko, zemljoradnik _ Trlaja Slavka, do­maćica; Kelava Ante, tehničar • Ci- čmir Jelka, drž. sluibenik, Stošić Vi­če, mesar _ Paić Marija, krojačića; Braica Nikola, kollar — Rupić Ma­rija, domaćica i Pavasović Mirko, frizer-brijač — Zagorac Katarina, krejačica.

UMRLIGatara Senka Josina, stara 2

mj.; Mikulić Cedomir Malin, star 8 dana; Budimir Ante Slankov, star 10 mj.; Relja Miljenko Marijin, star

-6 mj.; Celić Paško pak. Frane, star 88 god.;.. Bačelić Nikola Rokov, star 20 dana; Miliša" Cvlta rodj. Turko- vić, stara 38 god. i Bujaš Ivanka rodj. Aras, stara 89 godina.

I S P R A V A KU prošlom broju našeg lista

potkralo se je nekoliko grešaka. Na strani 3. ispod članka: Alumi­nijski kombinat’ Ražine i njegovi kadrovi mjesto Josip Lončar, tehni­čar treba da stoji: Josip Lončarić, tehničar. Na strani 5 članak pod naslovom: Osvrt na rad Narodnog sveučilišta stupac 1. pasus 3. do­slovno treba da glasi: Mora se i- staknuti da svi predavači na našem Narodnom sveučilištu održavaju svoja predavanja potpuno dobro­voljno i besplatno i bez ikakove materijalne zainteresiranosti, što nije slučaj kod predavača na nekim Narodnim sveučilištima u zemlji. Na strani 6. Obavijest o uplati do­prinosa fondu za uzdržavanje zgra­d a točka 9. treba da glasi: Uplata se vrši na slijedeći račun: 531-F- 667/2 Uredništvo

Strana 4 ■ŠIBENSKI L IS T « Ćetvrtalk, 4. prosinca 1952.

Osnovan Inicijativni odbor udruženja svećenikaNakon, nekoliko Ličnih i

prethodnih sastanaka 29. stu­denoga o. g. .katolički svećeni­ci grada i kotara Šibenika os- noVal/i su- inicijativni odbor staleškog .svećeničkog društ­va.

U inicijativni odbor su ušli: V'Iahov don Šiime, sveće­nik iž Prvića, kao predsjed­nik, Jakovljevdć don Ivo„ sve­ćenik iz Šibenika kao potpred­sjednik i Mandac Ivan, franje­vac župski v.ikar Varoša-Šibe- nrk kao tajnik. Članove odbo­ra sačinjavaju: Perina don T o ­ma, oipat župnilk'iz Skradina i CurkpviićDrhitar^Pavao, kano­nik jz Mandaline kod Šibeni­ka. ,

O .svom osnutku inicija­tivni odbor upoznao je N a­rodni odibor kotara i Narodni odbor gradske .oipćine Šibenik. U obavijesti upućenoj Narod­nim vlastima svećenici ističu, da je zadatak odbora da radi na okupljanju sve'ćenika za

, s'taleško udruženje, da radi na učvr.ćivanju dobrih odnosa sa Narodnom vlašću u korist naroda i orkve, i da rada na širenju i produbljivanju brat­stva i jedinstva naroda Jugo­slavije, najveće "tekovine Na-

rodno-oslobodilaokog rata.Dalje svećenici ističu da

se osnivanje staieških udru- .žcnja ne kosi sa kanonskim propisima i da su uvjerenja, da će većina svećenika grada i kotara Šibenika pristupiti udruženju.

Takodjer je o osnivanju inicijativnog odbora pismeno obaviješten biskupski ordina­rijat.

Podršku za osnivanje ini­cijativnog odbora medju o- stalim dali su slijedeći sveće­nici: Berak. don Ivo. prečasni kanonik i župnik Doca u Ši­beniku, Bareša .don Ivo, žup­nik u Zatonu,, ‘Z jačić don Ma­rio,' župnik u Boraji, Pavlović don Ivo, župnik u Zlarjnu i V io ilć don Bolaro, župnik u Pirovcu.

Veliku podršku sa svojim stavom i autoritetom dao je msgr. Rudolf Pian kaptolski vikar šibenske biskupije.

* *

Tek što je objavljeno osniva­nje svećeničkog slaleškog udruže­nja pojavile su se razne verzije ne­prijateljskog karak'-r a, koje :majn za cilj unošenje pometnje prvenst­veno u redovima svećenstva a zatjm

: medju vjernic ma uopće. Zei' se

u 'tu svrhu iskriv ili i' u drugom ' sv i- '■

je llu prikazali Stvaranje ovog udru­

ženja.Priča se tobože o tome kako

je cilj .udruženja kidanje s Rimom i stvaranje nač’onalne crkve u Ju­goslaviji, kaiko udruženja stvaraju neku novu vjeru i kako su u udfu- ženja ušli samo onj' svećenici' koji su odavno raskrilili sa svojim pozi­vom i samo sumnjivi tipovi i ’ tome

, slično.Namjere su jasne. Treba pod

bilo kakvu cijenu diskreditirali u- druženja i svećenike u njima, kako bi se na laj načjn osujetilo širenje udruženja i kako udruženja ne bi postigla svrhu. A koji je zapravo zadatak i citj udruženja? Na prvo mjesto poslići što ti jesni ju surad­nju sa Narodnom vlašću, zatim njo-- govati tekovine naše Revolucije, osobito Bratstvo i Jedinstvo našjh naroda, te stvaranje mogućnosti rje­šenja staieških pitanja svećenika. Očigledno je da ciljevi udruženja ne konveniraju reakcionarnim sve­ćenicima i njihovim predpostavlje- nlma. Stoga se i ubacuju ovaikove i slične parole, alj trećom naš je na­rod naučio da razlikuje dobro od zla, da razlikuje dobro-namjernosl od zloncmjernosli.

Zar se za nekoliko stotina sve­ćenika udruženjh u Sloveniji, Bos-

Važnost „Transjug“-a(Nastavak sa treće strane)

više uspjćha i nastupali jedinstve­no, —• poduzeća »Transjug« udru­žila su se u zajednicu.

Osim gore navedenih poslova naša Medjunarodna otpremnička služba ima velike zadatke na po­dručju . privlačenja tranzita . inozem­ne robe . preko naše zemlje, naro­čito iz susjednih država, jer od to­ga naša zemlja ima. višestruke kori­sti, kao što su: uposlenja naše že­ljeznice, pomorskog i riječnog bro­darstva, Poduzeća . luka i skladišta u pomorskim lukama i. riječnim pri­staništima, a sve ove usluge pla­ćaju nam se u, devizama.

Da bi naša Medjunarodna ot­premnička služba — .naročito po­duzeća »Transjug« u našim pomor­skim lukama, ■—- mogla šio bolje i ekonomičnije izvršavati svoje za­datke u našem medjunaronom tran­sportu, potrebna im je najuža su­radnja naše željeznicef pomorskog i riječnog brodarstva i Poduzeća luka i: skladišta u naš'ro pomorskim lukama, jer samo u zajedničkoj koordinaciji rada možemo uspješno izvršili sve one transportne zadat­ke V koje pred nas postavlja naša vanjska trgovina i naša privreda uopće.

Potreba ove suradnje postaje još više razumljiva kad se ima u vidu da »Transjug« djeluje kao i prjbavljač, akviziter — poslova, odnosno tereta robe za sve ove svoje suradnike.

Djelujući u ovom pravcu i

»Transjug« u našem gradu, kao dio

medjunarodne otpremničke službe

M FNRJ,. trudi se da kroz našu luku

privuče što veći promet sa izvoz­

nom i uvoznom robom, što mu u

dobroj suradnji sa Poduzećem luka i skladišta i željezničkom slanicom i uspijeva jer se promet sa ovom robom preko naše luke stalno po­većava.

Prema tome, da bi se i u budu­će osigurao i povećao - promel preko naše luke i time omugućila njezina daljnja izgradnja i napre­

dak potrebna je najuža koordina­cija u radu svih sudjelujućih faklora i Narodnih vlasti, jer razvijajući našu luku ujedno razvijamo i una- p.odjujemo naš grad, dajući mu H me. sve veći značaj kao pomorskoj luci, kakb u zemlji tako I u inozem­stvu.

šime Klarić

Savjetovanje Mjesnog sindikalnog vijeća

28, studenog o. g. Mjesno sin­dikalno vijeće Šibenik održalo je savjetovanje’ na kojem su pored predstavnika Zemaljskog vijeća SSH drugova Bogdanić Drage j Slepić Milana prisustvovali pred­stavnici sindikalnih aktiva sa po­dručja grada,.- zatim predstavnik. Gradskog i Kotarskog? komiteta SKJ, predstavnik NO-a kotara, Bi- ro.a za posredovanje rada, 13 di­rektori poduzeća i predsjednici radničkih savjeta.

Savjetovanje je otvorio drug Frane Supe, predsjednik MSV koji je pozdravio sve prisutne drugove a zatim dao riječ tajniku Vijeća drugu Anti Baljkasu, koji je podnio izvještaj o radu od prošlog .savje­tovanja do danas, dotakavši se niz zadataka, koje su sindikalne orga­nizacije imale da riješe svaka u svom djelokrugu. Tako su, medju ostalim zadacima, pojedine sindi­kalne organizacije postavile pita­nje političke borbe za radne mase, zatim pitanje ekonomskog obrazo­vanja radnika, primjene tarifnih pravilnika, sistem rada radničkih .avjeta, socijalističko takmičenje it. d. Dok je većina naših šindikalnjh organizacija u svom radu postigla

dobre rezultate, dotle je malen broj onih koji u dovoljnoj mj ri n je odgovorio postavljenim zadar crna., Osobito je zapažep, dobar rad članov’a radničkih savjeta podu­zeća »Ivan Lavčević« zatim »Tehni­ka« na Ražinama i onaj u Remont- nom zavedti. \ ,

U izvještaju je' dalje konstan. lirar.o da su . pojedine sindikalne organizacije, poklonite veoma malu

-ili gotovo nikakvu pažnju kulturno- pioLvjetom uzdizanju ) ekonomskom obrazovanju radnika, U tom pogle­du slabe rezultate postigle su sin­dikalne organizacije u poduzećima »Tehnika«, »Izgradnja«, »Jadranka«, Industrija »Krka«, »Jadran« i još neke.

U vezi novih izbora radničkih ssvjela i sindikalnih organa, drug Baljkas je podvukao da" je potreb­no odmah započeti sa pripremamai u tom pravcu pojačati sindikalnu djelatnost, kako bi na tim izborima imali -što plodnije rezultate. Na kraju je pozvao sve prišutne drugove

da porade na tom da angažiraju

sve svoje članove u pripremama

za izbore odbornika NO-a i vijeće proizvodjača.

7Z SPO RTSKO G ZJVOTASportske priredbe u čast D ana

RepublikeU' čast Dana Republike

.održan je na stadipnu »Rade Končar« nogometni turnir u ko jem su'učestvovali N K Šibe­nik, SD Jadran, reprezentacija omladine i Garnizon JNA-Ši- benik.

Prvog dana sastali su se SD Jadran i omladinska repre­zentacija grada u kojoj je bo­ljom i korisnijom igrom po­bijedio tim SD Jadran sa re­zultatom 2:1 (1:0), dok je u drugom susretu N K Šibenik nakon ležerne i nezanimljive igre pobijedio • tim Garnizona

J N A sa 2:0 (1:0). Zgoditke postigli Tedling i Cvitanović.

Drugog dana sastali su se pobijedjeni i pobjednici. U prvoj utakmici Ganizon J N A pobijedio je omladinsku nogo­metnu reprezentaciju sa tijes­nim rezultatom od 1:0 (1:0), iako su poraženi prikazali ve- om^ dobru igru naročito u polju.

U drugom susretu nakon bolje igre pobijedio je N K Ši­benik sa rezultatom 4:0 (2:0) i tako osvojio pehar SD Ja­dran. Zgoditke isfti postigli

ni i Hercegovini kao i u Hrvatskoj -može reći da su raskolnici • kato- I uke crkve. Zar se može reći stoti­nama tih svećenika da su sumnjivi. Zar ;e rtadalje može reći za stoti­ne svećenika medju kojima ima inaogo i takovih koji imaju 50 go­dina svećeničkog poziva da traže otcjepljenje od Rima i I. d. i I. d. Zar se može tražili u jme crkvene hijerahije i neprijateljskih ciljeva Vatikana prema našoj zemlji od svećenika da rade protiv naše ze­mlje, naroda i domovine, koja ih je dala na ovaj svijet. To mogu či- niti i tražiti sauno oni svećenici koji su do skrajnosti ispunjeni mržnjom prema svemu onome što se pozitiv­no slvara i radi u našoj zemljj To konkretno kod nas govore, rade i traže najreakcionarniji svećenjci kao što je don Ante Radjć koji jada zamjenjuje bolesnog biskupa Ćiri- la Banica. Tko je don Ante Radić?0 njemu ne treba mnogo govo­riti, .poznat je. Izašao je iz logora prjje nekoliko mjeseci, gdje se je nalazio pel godina. Nije se famo nalazio za'o što je vikao živjelo Bratstvo i Jedinstvo naroda Jugo­slavije, već se protiv jedinstva bo­rio. To .je prokušani vatikanski borac protiv socijalističke Jugosla­vija, a kao nagradu za svoj rad ime­novan je nedavno za kanonika, a bokup Banić ga je prije svoje bo­lesti postavio za sirog delegata. Izgleda da .i , Vatikan i'Banić pro­vode dosta solidnu »kadrovsku« polit.ku. Dalje, po redu dolazi-don Jozo Arrierić. I on je jedan od onih kojj su se odlikovali sa neprijate­lj kom aktivnošću i on je kažnjem1 kaznu izdržao. Pa dalje don Sreć­ko Pavlć, don Veljko Jadronja i fra Celesfin Belamarić. Ti su naj. grl’ ljji koji šire razne glasine pro­tiv udruženja) lo su oni koji koriste religiozne osjećaje naših ljudi-vjer- npa u protunarodne ciljeve. Ta su gospoda zaboravila da je u_ stašfvo propalo ' da se ono ne će nikada više‘ vratiti. I sad bi oni to htjeli, no svijest naših naroda i njihova riješenosf da se bore za svo­ju žemlju ne dozvoljavaju ovim po- jed'hcima da provode politiku tu- djiha. To t'rebđ da 'jednom već U- Vjde Radić i :njemu slični.

Većina svećenika naprotiv je svijesna potrebe jednog staleškog udruženja koje će riješiti niz pi­tanja, koja tište svećenstvo, svijesni su V svog poziva a isto taiko su svijesni da su sinovi ove domovine, 1 da za lu svoju domovinu treba da žjve i da rade. Prema tome nikakOve ih prijetnje ne će zastra­šiti, jer ne čine i ne rade ništa što se protjvi crkvenim propisima i crk­venoj disciplini, a svijesni su da im je pravo udruživanja zagarantirano Uslavom.

Ovakovu neprijateljsku rabotu pprekih svećenika treba javno ras­krinkati' i ne dozvoliti da dobro­namjerni ljudi padaju na Ijepak ovoj reakciji.

Govor druga Dr. Ivana Ribara

(Nastavak sa prve strane)

meke državnoj cijelini. Razumljivo je da su nam danas potrebnj jaka vojska i sigurnost države i zajed­nički privredni i društveni plan. Mnogi poslovi ministarstva iz Save­zne vlade prenosit će se na repu­blike, na kotare i gradove a preko ovih na općine. Prema tome vjdite kakova je 4o snažna decentraliza­cija vlasti, a lo je zato, jer mi iz- gradjujemo socijalizam. Po novom projektu Ustava imat ćemo i pred­sjednika naše republike i on ćs biti j vrhovni komandant naše na­rodne vojske Da mi moramo imati i jačati našu narodnu vojsku jasno je, dok na našim granjcama imamo naoružane naše neprijatelje, koji ubijaju naše graničare i govore o Istri i Dalmaciji da je njihova a ne naša. Mi se borimo za mir, i mi smo u Skupštini Ujedinjenih nacija najaktivniji borci za mir. Ali dru­govi i drugarjee, dok posto i ta nesretna imperijalistička, šovnisfj- čka, kapitalistička, povamp'rena s*a- rocarska ruska politika koja hoće da porobi male narode ! do< po­stoji gramzljiva politika našeg s.u_ sjeda Italije, dotle mi moramo imali jaku naoružanu, moderno naoruža­nu vojsku. I nikakve žrtve nijesu velike, ako hoćemo da nam bude zemlja osjgurana od svake neprija­teljske navale. Zato se nemojte ču-

I di-ti da trošimo mnogo na naoru­žanje. Mi čuvamo naše tekovine, zemlju i naše narode. Kada smo mogli podnijetj toliko žrtava za vrijeme rata dok su se naši borci goli i bosi pod kuršumjma dane i dane, noći i noći, mjesece i mje­sece, godine i godine morali bo­riti za oslobođenje, ja mislim da smo kadri i mi danas dati sve od sebe da nam. vojska bude naoru­žana tako kao naših susjeda, koji nam ubijaju naše graničare na gra­nici. A oni su dobro noružani i njih naoružava Sovjetski savez A mi će­mo se našom mukom naoružati. Na­ši neprijatelji u Bugarskoj, Rumuni- jj i Mađarskoj bili su naoružani od Hitlera a danas ih naoružava Mo­skva. Mi ćemo se, drugovi, sami na-

oružavati, ali naravno da su dužne

i Amerjka i Engleska- da nam po­

mažu,'jer mi stojimo stalno u borbi za mir na Balkanu.

Uza svu tešku vanjsku situaci­

ju mi njsmo zaboravili na ostvare­

nje naše nove ustavnosti. Mi ne za­

boravljamo izgradnju naše zemlje

i ne zaboravljamo izgrađivati soci­

jalizam u našoj zemlji, jer to je na­

ša korist i to odgovara i željama i

potrebama našega naroda. Naša so­

cijalistička demokratska politika lo je nešto sasma razumljivo u našoj

Konferencija d ruga Nikole Sekulića

Tedling, Bego, Đurić i Erak I. Sudio veoma dobro Stanko Knez. Oba dana prisustvovalo je oko 1000 gledalaca.

(Nastavak sa prve strane)

da je to posljedica mijenjanja sadr­žaja i uloge Partije. Mi' smo Partiji u SSSR-u, koja se lamo preobrazila u vlast, ili bolje u privjesak NKVD- a, kazao je drug Sekulić, suprosta- vili princip samoupravljanja naro­da. Ona kod nas, jer se društveni i ekonomski, interesi sjedinjuju, gubi postepeno stranački karakter. U buduće ■ kod nas narod sve više po­staje stvarni i jedini nosilac vlasti.

Zatim se drug Sekulić osvrnuo na važnosl predstojećih izbora za odbornike Narodnog odbora. Ono što predstavlja novinu u daljnjoj

P A Ž IM J A

Pregled, čišćenje i popravke strojeva: pisaćih, šivaćih , računskih, umnožavajućih apa­rata kao i register kasa.

O bavljam stručno i brzo, izvolite se pro­pitati u dućanu.

Rogulić Aleksandar - Radionica precizne mehanike Dohrić-kaća Istenfć - Š i b e n i k

izgradnji, vlasti jeste činjenica, da kandidiranje odbornika ne vrši više nijedna stranka već zborovi bira­ča. Ovdje Partija ne nastupa kao neka monopolizirana partija, a sna­ga i zadatak Saveza komunista Ju­goslavije i teži u tome, da utječe n,a svijest ljudi u biranju odbornika.

Na kraju svog izlaganja drug Nikola Sekulić podvukao je uspjehe koje je Narodna vlast postigla u našem gradu od oslobodjenja do danas Pri tome je istaknuo da sa­mo u idućoj godini za dovršenje aluminijskog kombinata u-Ražinama i Tvornice elektroda i ferolegura društveni plan (savezna vlada) predvidja svotu od 4 i pol milijar­de dinara.

Svoj govor završio je uputivši gradjanima ovog grada vruće želje u daljnjem njegovom razvoju i procvatu. Prisutni gradjani sa odu­ševljenjem su pozdravili izlaganje svoga sugradjanina i člana polit, biroa G.K - Saveza komunista Hr­vatske Nikole Setkulića-Bunke, kojeg

- su birali komunisti ovoga grada i

kotaraf izmedju ostalih, za svog delegata *.na VI, kongresu KPJ. .

socijalističkoj zemlji da takva politi, ka mora biti. Drugačija i ne može da se sprovodi.

Mi nemamo eksploatatora, mj dajemo pomoću našeg' zakonodav­stva radniku da sam upravlja tvor­nicom a samo zemljoradniku da sam obrađuje zemlju. Nema toga nigdje kao u našoj socijalističkoj zemlji ' za to naša politika mora biti socijalistička i demokratska. Ona mora prekinuti sve sa buržoaskom demokracijom koja ne odgovara izgradnji socijalizma u našoj zemlji.

Naš Zakon o Narodnim odbo­rima poslije kojega dolazi novi, U . slavni zakon za cijelu Jugoslaviju je posljedica vođenja te naše prave demokratske politike i izgradnje socijaljzma u našoj zemlji.

U ' vezi izbora ja vjerujem da će Šibenik kao j do sada pristupiti izborima svijesno, kao što to od­govara našjm biračima grada i ko­tara Šibenika. Složno i jedinstveno sa sviješću da izbore provodimo u znaku naše nove socijalističke po. litike i usavršavanja socijalizma u našoj zemlji po novim zakonjma koji su izgrađeni potpuno na bazj socijalizma na korjst svih naših na­roda. Glasajući, drugovi i drugarice vi glasate u prvom redu za one kandidate kojj će vam najbolje odgovarati i najdostojnije zastupa­ti'- vaše interese, a zastupajući te interese onj će zastupati opće na­še interese. Sa ovim izborima mi ćemo ujedinitj sve naše snage. Zar mislite da sirani svijet ne vodi ra­čuna o našim novjm socijalističkim odnosima. Vode «vi i koji nas vole i koji nas ne vole, a naročito susje­di sa Sovjetskim savezom, a vode j velike zapadne demokracije Do­laze u našu zemlja, ali ne bez ra­zloga, dolaze ne samo iz Evrope nego i Azije i poslanici i štampa, svi se zanimaju za našu novu soci­jalističku domovinu. Svi oni znadu kako je ona stvorena u Narodno- 1 oslobodilačkoj borbi, kako je jz . građena poslije -rata: Svaki od njih zna da je to zemlja ne samo kojđ mora napredovati, nego da je sto puta jača od mnoge druge zemlje, koja makar ima sto puta više sta­novnika. Jača je po svijesti i svom socijalizmu. Drug Tito je rekao 1941. godine još prije proglašenja ustanika: »Mj vjerujemo u pobjedu i naš narod, mi ćemb se .pobrinutj da ostvarimo bratstvo i jedinstvo, mi vjerujemo u uspjeh naše fovo- lucije i u uspjeh naše borbe, a vje­rujemo zato, rekao je drug Tito, jer vjerujemo našem narodu«. I danas mi možemo reći da vjerujemo u ko­načnu našu pobjedu i u pobjedu socijalizma kod nas i u cjjelom svi­jetu, ali ne socijalizma kakav pro­vodi danas velikoruskj Sovjetski sa­vez.

Datum ovih izbora je datum jedne prekretnice u izgrađivanju socijaljzma. Ali to nije natureno, jer nitko više ne naturava. Socijalizmu ne naturava ni drug Tito, ni Partj- ja. Nisu se nikakve odluke natura- vale ni -u Bihaću ni u Jajcu. Nika­da -nismo stavljali pred naše naro­de gotove činjenice, nego su sama zbivanja kod naš išla takvim tokom od 1941. dalje, da su se ta zbiva­nja stavljala kao gotove činjenice.I ovim izborima mj ćemo potvrditi da smo krenuli mnogo naprijed. I kada pogledamo deset godina na­zad, kada smo ostvarivali prve kon­ture nove Jugoslavije sa narodnom vlašću i narodnom vojskom, gdje bi mogli misliti da ćemo u toku deset godina, vodeći tešku borbu, moćj da vodimo izbore za našu so­cijalističku domovinu i da glasomo za naše socijalističke kandidate.

Ja vam zahvaljujem na pažnji i na toplom prijemu na koji uvijek nailazim kod vas i siguran sam da ću s vama zajednički raditi i boritj. se, jer znam da su to interesi naše Ijjepe socijalističke domovine kg)U treba da čuvamo i branimo kako nam je mnogo puta refkao drug Titp.

Neka živi naš vođa i učitelj drug Tito I

Neka žjvi, napreduje i cvijeta naša socijalistička domovina I

Neka živi naš radni narodi

Izdavač: Gradski i kotarski odbor NF-a Šibenik — Uredništvo, Miminac (Radnički d om ) — Telefon broj 2— 43. — Odgovorni ur ednik: Nikola Bego — Pretplata trojojfc sečno 60.— dinara, polugodišnje - 120.— di nara i godišnji 240.— dinara — Tekući rač un -kod Narodne banke u Šibeniku br. 531— 903.200